Professional Documents
Culture Documents
Tehno Eksploatacione Performanse Electrolux Palenzo
Tehno Eksploatacione Performanse Electrolux Palenzo
5.
Logistiki sistemi, kao veoma kompleksni tehniko tehnoloki sistemi opisuju se i preko brojnih kvantitativnih pokazatelja. Re je inenjerskim ili fizikim veliinima, koje predstavljaju karakteristike stanja sistema. Ove veliine se nazivaju tehno eksploatacione performanse. Tehno eksploatacione performanse: Opisuju razliite aspekte realizacije logistikih aktivnosti, Predstavljaju kontrolne i upravljake veliine, Odreuju stepen iskorienja kapaciteta, Odreuju uinak tj. efikasnost logistikih resursa.
Busch1 je izuavao logistiki uinak i trokove, kao elemente Logistik controlling-a. On kae da je "cilj izraunavanja logistikog uinka (Logistikleistung) davanje informacija za merenje kvantiteta, kvaliteta i produktivnosti logistikog procesa", a kao cilj navodi merenje vrednosti kriterijuma: "zadovoljenja klijenata, stepen iskorienja postrojenja i logistikih trokova". Ovu grupu performansi Busch oznaava terminom "logistiki uinak". Grupa performansi logistikog uinka se u praksi naziva i tehno eksploatacione performanse. Tehno eksploatacione performanse opisuju tehnike karakteristike sistema i pokazatelje efikasnosti resursa. Sa druge strane tehno eksploatacione performanse se koriste za utvrivanje pojedinih izmeritelja logistikih trokova, servis stepena i kvaliteta logistike usluge. Andersson2 i grupa autora kau da su tehno eksploatacione performanse "vrsta ininjerskih izmeritelja izvorno koncipirana da pomogne u poveanju efikasnosti i da omogui bolje korienje resursa na bazi kvalitetnijeg merenja proizvodnosti". Oni napominju da su se ove performanse razvile tako da pokrivaju i oblast kontrole kvaliteta i servis stepena. Weber3, za tehno eksploatacione performanse kae da je re o "stvarnim efektima koji se mogu meriti i brojati", pri emu je prisutan i veliki broj razliitih varijanti znaenja. Mogue je uoiti tri osnovne funkcije tehno - eksploatacionih performansi, odnosno razliitih izmeritelja koji ih definiu:
Busch G. Effizientes Logistik - Controlling", Logistik Spectrum, Oct. (1992), str. 5 Andersson P., Aronsson H., Storhagen N. "Measuring logistics performance", Engineering Costs and Production Economics, 17 (1989), str. 255 3 Weber J. "Logistik Controlling" 2. Auflage, C.E. POESCHEL Verlag, Stuttgart 1991, str. 47-96
2 1
Definisanje i kvantifikovanje relevantnih veliina, koje opisuju iskorienje resursa i omoguuju utvrivanje produktivnosti ili efikasnosti realizacije logistikih aktivnosti i procesa, ili sredstava, opreme i radne snage. Definisanje i kvantifikovanje tehno - eksploatacionih karakteristika i drugih relevantnih veliina, koje su neophodne za kvantifikovanje logistikih trokova. Definisanje vrednosti relevantnih veliina, kojima se odreuje kvalitet logistike usluge ili servis stepen korisnika.
LOGISTIKI TROKOVI
Vii nivo
Veliine i izmeritelji, koji su neophodni za utvrivanje logistikih trokova i servis stepena
Nii nivo
Hijerarhijska struktura logistikog sistema
Slika 1 - Funkcije formiranja sistema izmeritelja tehno - eksploatacionih performansi logistikih sitema
Realizacija funkcija tehno eksploatacionih performansi se ostvaruje na dva nivoa: Na niem nivou se definie skup tehno eksploatacionih karakteristika, koje opisuju iskorienje svih resursa sistema (sredstava, opreme, radne snage). Na viem nivou se definiu tehno eksploatacione karakteristike, koje uestvuju u kvantifikaciji izmeritelja logistikih trokova i kvaliteta logistike usluge.
Gordana Radivojevi Momilo Milju
Definisanje sistema izmeritelja tehno eksploatacionih performansi se radi na niim hijerarhijskim nivoima u kompaniji. Izmeritelji se najee definiu na nivou logistikih podsistema, organizacionih celina ili njihovih delova. Ovako definisani izmeritelji slue za upravljanje i komunikaciju izmeu podsistema i elemenata nieg organizacionog nivoa. Logistiki trokovi i kvalitet logistike usluge pripadaju viim hijerarhijskim nivoima, ali se baziraju na izmeriteljima sa niih nivoa i predstavljaju njihovu rezultatnu prema okruenju. Pri definisanju sistema izmeritelja tehno eksploatacionih performansi logistikih sistema, u praksi postoje razliiti pristupi, koji su posledica postavljenih ciljeva i specifinosti sistema koji se posmatra: Moe se govoriti o produktivnosti transportnih, skladinih ili pretovarnih sistema, o utvrivanju stepena iskorienja transportnih i manipulativnih vozila, skladinog prostora, o relevantnim tehno - eksploatacionim karakteristikama sredstava i opreme i sl. Izmeritelji mogu biti: broj preenih kilometara pod teretom, otpremljene koliine robe, trajanje transportnih ciklusa, instalisana snaga, raspoloivost, pouzdanosti i sl. Izmeritelji mogu biti razliiti pokazatelji, koji opisuju: brzinu i vreme realizacije odreenih aktivnosti ili procesa, produktivnost utovarnih, istovarnih ili transportnih sredstava, tehniki kapacitet resursa, pouzdanost, raspoloivost i sl. Na primer, kada se posmatra odreeni tip viljukara mogue je uoiti veoma veliki broj tehnikih i eksploatacionih parametara: brzine optereenog i neoptereenog sredstva, maksimalna visina dizanja, nosivost, brzine podizanja i sputanja optereenih i neoptereenih viljuki, radijusi okretanja i minimalne potrebne irine radnog prolaza, snaga pogonskog agregata i druge. Ovo su izmeritelji na nivou jednog sredstva (viljukara). Izmeritelji tehno eksploatacionih performansi mogu se posmatrati i na nivou jedne aktivnosti ili poslovnog procesa. Tada postoji vreme realizacije istovara vozila, vreme potrebno za formiranje narudbine, broj pretovarnih operacija u nekom intervalu, i dr.
Jedan pristup u definisanju sistema izmeritelja tehno - eksploatacionih performansi podrazumeva podelu izmeritelja na logistike podsisteme. Primer je prikazan u tabeli 1.
Izmeritelji se definiu na nivou logistikih podsistema: Logistika nabavke, Transport i tokovi materijala, Skladitenje i komisioniranje, i Distributivna logistika.
Izvor: Materialwirschaftsleiter "Kennzahlen System fr das Logistik-Controlling", WEKA Fachverlag fr technische Frungskrafte, Mrz 1995