You are on page 1of 17

SVRTI NAOPAKU Ako si soyidal kuli vo vozduhot, toa ne treba da te zagri`uva, tamu se kade {to treba da bidat, treba

samo pod niv da stavi{ temeli Henri Dejvid Toro-Valden Pajakot OMIS VEIGROEG zaspiva vo leko leko son~e, son~e na rabot od javeto, pa sonuva deka se prestoril vo ~ovek. No, upla{uvaj}i se od rabotnite obvrski {to bi moral da gi izvr{uva kako ~ovek, skoknuva od rabot na javeto dlaboko vo vistinski i besprigovoren son. Vo toj dlabok, vistinski son, sonuva kako se vra}a vo svojot paja`inestosonliv oblik pa tamu, pokraj sonuvaweto deka povtorno se vra}a vo oblik na pajak, sonuva i deka vo mre`ata mu se fatila edna bubalka vo kakva se pretvorilo nekoe ~ove~ko su{testvo po profesija kakva {to ve}e ne postoi-trgovski patnik a po ime GREGOR SAMSA, toj pak kutriot vo sonot (svojot) se prestoril vo bubalka pa se razbudil prestoren vo bubalka. Vo ovie prevrtuvawa: son-budewe/budewe-son (na pajakot) pajakot otkriva deka i ne{to drugo se isprevrtelo: neprevrtenoto ime na trgovskiot patnik GREGOR SAMSA mnogu nalikuva na negovoto prevrteno ime, odnosno se povtoruvaat re~isi istite soglaski i samoglaski, samo so inakov (isprevrten) redosled: "g"(2x), "r"(2x), "s"(2x), "e", "o", maleckavata razlika se sostoi vo toa {to vo ednoto ime ima zvu~na i lesna samoglaska "a" (i toa vudvoena) a vo drugoto ime ima nezvu~na a te{ka soglaska "v" (kako zodija~ka protivte`a na vudvoenoto zvu~no "a" vo prvoto ime, i prevrteno i neprevrteno). Poslednoto {to go pravi pajakot-sonuva~ OMIS VEIGROEG/GEORGIEV SIMO pred da po~ne skaznava e vo sonot e da go izede trgovskiot patnik GREGOR SAMSA, alias bubalka tuku{to ulovena vo sonuvanata mre`a-paja`ina na OMIS VEIGROEG/GEORGIEV SIMO (molam kirili~noto "d" da ne se napi{e so kurziv i da ne se prevrti ((vodoramno)) ta da stane "b" i nekoj izopa~en ~itatel (ili ~itatelka-qubitelka na Kabalata da si pomisli deka pajakot ja/go pomiluval bumbarot/bubalkata, pa mu/i pravel ne{to drugo-sramotno) Ova be{e samo predjadewe. Sonuvaweto na pajakot deka se pretvoril vo ~ove~ko su{testvo, sonuvaweto deka izel bubalka (gi preskoknuvame nebitnite detali: sonovite na isprevrteno vra}awe i jadeweto na sonovi). Ti misli{ deka pajacite samo gi jadat bubalkite, a ne gi sonuvaat sni{tata na svoite `rtvi? Gre{i{. Ne samo {to gi sonuvaat, tuku gi sonuvaat isprevrteno.

Vodoramno. No i i s p r a v e n o. P o d a g o l (od 90 , 180 ili 270 o) (otkritieto zo{to i {to e ispraveno i zo{to e vrteweto }e doznae{ duri otkako }e ja pro~ita{ skaznava).
o o

Mo`e{ da si pretstavi{ kako izgleda son na izedena buba~ka od strana na pajak a koj son pajakot go izel zaedno so buba~kata svrten pod agol od 270 o? Te{ko e neli? Osobeno dokolku si slab po nacrtna geometrija. Mislam na onaa klasi~nata (pravata), Euklidovata, ne onaa izvrtenata (iskrivenata), Rimanovata. Za da mo`e{ da razbere{ polesno }e ti viknam eden sonarodnik i goredolu sovremenik na tatkoto na GREGOR SAMSA, Sigmund Frojd. No, na nego }e se navratam malku podocna, da ti ka`am {to se slu~uva so pajakot OMIS VEIGROEG otkako ja izede bubalkata GREGOR SAMSA. Za da proveri dali navistina sonuva ili toa se slu~uva na jave, po~nuva da se ka~uva po konecot {to go zaka~il na grankata nad nego i po koj se spu{til da ja izebe (pardon: da ja izede-na latinica ovie "b" i "d" se mnogu sli~ni, vsu{nost isti ama kako levo i desno na ogledalo, aj mnogu }e ti bide sega i za ogledaloto, Tolstoj i Pavik me isprevarija) buba~kata {to se pretvorila vo trgovski patnik (pardon: trgovskiot patnik {to se pretvoril vo bubalka; se nadevam deka pravi{ razlika pome|u semanti~koto zna~ewe na imenkite buba~ka i bubalka, ako ne, za da mo`e{ da ja razbere{ skaznava, nakratko: buba~ka e vozrasna `enska edinka

od redot COLEOPTERA na klasata INSECTA koja ve}e ra|ala, demekstanala majka, a bubalka e vozrasna `enska edinka od klasata INSECTA (ne mora da bide od redot COLEOPTERA tuku od bilo koj drug red na primer od Nabokovskiot red LEPIDOPTERA) ajde neka bide od tret red, na primer HYMENOPTERA, koja se u{te e nevina devica, {to mo`e, iako ne mora, da bide }erka na buba~ka-ta majka, se budi kako pajak koj se ka~uva po konecot so pomo{ na `elbata bidejki nema potreba da zarabotuva pari pa so pomo{ na pikselite i bez voda go sozdava noviot svet vo koj nema gadewe (od kafejavata boja na povratenata te~nost po otvaraweto na bravata=p*~*a*a) otkako go izel (nema gre{ki, nema igra na zborovi, nema rima, ima samo son) bumbarot (ma{ki rod od i*e*a*a buba~ka-nejziniot ma`, tatkoto na Gregor Samsa) Gregor Samsa vo koja se pretvoril trgovskiot patnik Franc Kafka. No, so izeduvaweto (i isseruvaweto na nesvarenite neorganski kapitalisti~ki ostatoci na fizi~koto telo na buba~kata GREGOR SAMSA) pajakot OMIS VEIGROEG gi izede i negovite sni{ta. Za razlika pak od materijalno-kapitalisti~koto telo na buba~kata GREGOR SAMSA, pajakot OMIS VEIGROEG gi izede i negovite sni{ta koi seu{te se `ivi. Ne veruva{? Misli{ deka so is~eznuvaweto na kapitalizmot-olicetvoren vo cvrstata fizi~ka materijalnost na Gregor Samsa/Franc Kafka, se is~eznati i negovite sni{ta? Gre{i{. Sni{tata se ve~ni odnosno ne gorat, kako {to poetski se izrazi eden drug golem sonarodnik na Nabokov, Bulgakov, vo negoviot slaven roman Majstorot i Margarita: rakopisite ne gorat. Mo`ebi si qubitel i dobar poznava~ na rakopisite (sni{ta) pretvoreni vo jave (knigi), pa dosega spomenatite imiwa Kafka, Nabokov, Euklid, Riman i nivnite sni{ta pretvoreni vo jave ti zna~at ne{to, ako ne nakratko eve {to storile tie ma`i: 1. Franc Kafka e ~ove~ko su{testvo {to `iveelo vo vreme na PSK (Prvata Svetska Klanica, Enciklopedija Britanika: "First World War") koga se urnisa eden trul svet (toj na kapitalizmot) i po~na da se sozdava (ma~no se razbira, padni-stani, ni{to golemo ne se sozdava lesno, kako vo sonot na pajakot) noviot svet na komunizmot. Po rod e Evrein, dr`avjanin na Avstroungarija pa na ^ehoslovakija, pi{uval na germanski jazik, napi{al tri romani (nedovr{eni), zbirki raskazi i kup pisma na `enite vo koi bil vquben. Rakopisite mu se objaveni u{te dodeka bil `iv (sni{tata mu se pretvorile vo jave) no vistinska slava (neizgorenite rakopisi od strana negoviot prijatel Maks Brod koj ne go ispolnil dadeniot mu amanet da gi izgori rakopisite, {to se probudile kako jave) do`iveale duri po fizi~ko-materijalnata smrt na negovoto telo, pa taka tie se besmrtni. Najpoznat raskaz mu e Preobrazba, jave na mojot son (Simo Georgiev). Ti prepora~uvam da go pro~ita{ inaku nema da mo`e{ da razbere{ kako mo`e son (kapitalisti~ki) da se prevrti vo jave (komunisti~ko).

2. Vladimir Nabokov e moj (po{irok) sonarodnik, Sloven po rod, (potesno) Rusin, voedno i kolega doktor po biolo{ki nauki, samo {to za razlika od mene, namesto na ribite (glupaviot klen, na vele{ki utman) toj doktoriral na peperutkite (prekrasnite, elegantni i koi letaat tamu-vamu, nivnata gnasna, predkomunisti~ka gaseni~ka predistorija ja preskoknuvam). Koga vo negovata tatkovina (Ukraina) po~nal da se sozdava noviot svet (komunisti~kiot) ja napu{til i potesnata tatkovina (Ukraina) i po{irokata (SSSR) pa akal po tu|iot bel svet i tamu napi{al nekolku romani, od koi Lolita go vivna na neboto na sni{tata pretvoreni vo jave (pari imal i bez slava a fizi~kiot izgled gi privlekuval `enite kako muvite medot pa gi imal tuciwa i gi "tucal" na ne-Srpski), iako i bez toa ve}e vo drug son (naukata) slavata ja prestori vo jave: otkri i imenuva nekolku novi vidovi peperugi a da se bide profesor na Harvard, na mnogumina domorodci (beli Amerikanci so sini o~i i providna ko`a rodeni vo ra| ali{teto na dr`avata SAD Boston) im ostanal neostvareno jave (neprevrten son). Ako smeam da se izjasnam, iako nikoj ne me pra{uva, soglasuvaj}i se so milionite obo`avateli na Lolita (neprevrteno) za nespornite visoki umetni~ki, estetski no i moralnoeti~ki vrednosti na ovoj roman, sepak go pretpo~itam romanot Ada (skazna za rodoskrvna vrska-brak sklopen na krajot od `ivotite pome|u polubrat i polusestra, deca na ist tatko a dve majki koi voedno se sestri, no rodoskrvieto i na tatkoto i na majkite-sestritetki se vle~e dlaboko vo minatite generacii pa tamu se zatvara krugot bidej}i pretcite se sre}avaat kako deca na isti roditeliodnesuvawe {to trae i se prenesuva). Vo ovaa skazna, rodoskrvieto na Nabokov ima sporedno (vtorostepeno) zna~ewe, na nego }e se vra}am odvreme-navreme, glavnoto poradi {to gi povikuvam od besmrtniot son e edno negovo predavawe pred studenti za zna~eweto na raskazot na Kafka, Preobrazba. Sni{tata (i prevrtenite i neprevrtenite) ne zavr{uvaat tuka. 3. Euklid e star dedo, Grk {to `iveel mnogu odamna, u{te vo vremeto na robovladetelstvoto (pred Ace Golemiot da gi poebe-na SKOPSKODEBARMAALSKI/kako metafora, dr`avi~kite na starite Grci). Po struka bil matemati~ar (Kabalist), specijalnost mu bila geometrijata. Vo nasledstvo na svetskata civilizacija ostavil eden son koj trael bezmalku dva mileniuma, gi prespal i robovladetelstvoto i feudalizmot, a od sonot nezavisno eden od drug neodamna, vo predve~erieto na komunizmot, zna~i vo kapitalizmot, go razbudile eden Rusin (bratu~ed vo prvo Slovensko koleno na Nabokov a devetto Slovensko koleno na mojata neprevrtena drebnost Simo Georgiev) Loba~evski i eden Ungarec, Beltrami (narod so Tatarsko-Mongolsko-Ujgursko poteklo i vo tatkovinata so {amanska duhovnost-dualizam, no vo Evropa se zabile kako klin me|u Slovenite pa gi podelile na Zapadni (pove}eto katolici) i Ju`ni (pove}eto pravoslavni i ne{to muslimani, mnogu go izme{ale svojot gen so Slovenskiot blagodarenie na {to se prebogati

so rasko{no ubavi `eni UMOT DA TI [TUKNE i DA TI SE PREVRTIkako koga se ~ivtosuvaat dvopolnite mekoteli-pol`avite pa gi poka`uvaat nadvor i k*r*t, pardon: k*r*v*t* i p*~*i*e=minxite-neli Beketu i ti Eriko=kurovite?!; dualizmot go zamenile so katoli~kata granka na hristijanstvoto, vo nasledstvo im ostanal samo jazikot~len na Ugro-Finskata jazi~na grupa, no naskoro }e bidat i jazi~no asimilirani od strana na Slovenite-"radosta" od za~lenuvaweto vo reakcionernata fa{isti~ka organizacija NATO i "spasot" od SSSR }e im bide so kratok vek). 4. U{te mamuren od dolgovekovniot son, sonot na negovata (Euklidovata, na toj pogore, pod reden broj "3") idealna ramnina go PREVRTEL pa go UVRTEL Riman, Germanecot. Kapitalizmot ve}e bil dobro zabrevtan (zdrav kako dren i buden, vsu{nost kapitalizmot nikoga{ i ne zaspa nitu ima nekakvi "sni{ta", toj e premnogu pragmati~en da bi imal vreme da bezdelni~i so sni{ta-"kakva }e bide idninata") koga Rimen uvidel deka krotkiot i ednosloen son (edna ramnina, edna to~ka i dve beskone~ni pravi) na deda Euklid, seedno {to bil sokr{en vo parampar~iwa, ne e idealen za da go popolni izgubenoto vreme pome|u denono}ieto od 24 ~asa vo koe `iveele roditelite i sestrata (semejstvoto) na Gregor Samsa i denono}ieto od 25 ~asa za koe toj sonuval deka mo`e da se rastegne na krivata geometrija na zemjinata topka. Presmeta? Minus ("-") eden ~as. (5') Za da prodol`ime potamu vo sonot, }e razbudime u{te eden, mlad dedo, i toj Evrein. Sovremenik na Kafka, Sigmund Frojd. Toj `iveel vo prestolninata na Avstroungarija pred da zaspie zasekoga{ i zadovolstvo mu bilo da yirka vo sni{ta na drugite lu|e, kako Evrei, isto i Germanci, pa Sloveni, Grci, a i druzi. I taka mi ti toj dedo Frojd, yirkaj}i (na {ega) vo tu|ite sni{ta, da mi ti otkrie: ma{kite deca (da gi nare~eme Edipi) sakaat da gi ebat svoite majki (aktiv), `enskite deca pak (da gi nare~eme Elektri), sakaat bidat ebani (pasiv) od svoite tatkovci (dvoen pasiv bidej}i za razlika od nas imaat dvojno u`ivawe: i so klitorisot i so matkata, kutrite nie ako ne gi nadraznime kako {to treba . . . }e po~nat da zamisluvaat-ne da "sonuvaat" deka namesto pod nas/mene e pod drug . . .). Arno ama, u{te stariot dedo Euklid, im ka`al deka toa ne e ubavo (na ma{kite ednata prava }e im go prese~e kureto a po drugata prava na `enskite }e im dolazi zmiv~e pa }e im vleze vo to~kata na pi~eto) pa zatoa smeat toa da go "~inat" samo na son. No ne vo negovata ramnina (prekutrupa) tuku da si najdat nekoja druga, izvrtena, prevrtena, taa na Riman, pa tamu (cenzura!) *i*k*t* i *u*e*i*e da si gi pretstavuvaat (cenzura2) so vrati (drveni, `elezni, vlezni, izlezni), kredenci (so ili bez /dalievi fioki), ~adori (kineski, Xojsovski), bastumi (od bambus, dren, jasen-pak Xojsovski koj skoka. . .). JARILO, MARENA I VELES

Bidej}i prikaznava po~na da kipe i zovriva od prevrtuvawa na redosledot, iako Veles go staviv posleden, prvo }e vi ka`uvam za nego. Toa e mesnost, bezmalku vo geografskata sredina na slivot na rekata Vardar (28 000 km2-zapomni }e ti treba za potamu vo sonot, poto~no: 28.588 ama aj da ne se pazarime za 588 km2, odvaj 2%, neka se pazarat Evreite i Cincarite). Mesnosta e ridesta, na mesta i karpesta, tokmu tuka Vardar vleguva vo kratka klisuri~ka (na makedonski se rimuva so "pi~ka", za da si nemaat maka preveduva~ite, nau~i si so vreme makedonski) vo nea/nego (rekataa/Vardar-toj) ba{ na vlezot vo klisuri~kata se vleva pritokata (taa toplata, mekata i slatkata) Topolka, 2 km, podolu, vedna{ otkako }e izleze od klisurkata, vo nego se vleva Babuna, {to izvira pod eden od najvisokite vrvovi vo slivot na Vardar Solunska Glava [2540, mo`ebi ne mora{ da pomni{, ne e ba{ nekoja brojka, no ako saka{ da `onglira{ so brojkite kako {to veli Xojs, go spomenuvam patem, iako i toj e golem sonuva~ i seu{te ne e razbuden od Finegen, za nego nema mesto za sedewe tuku samo za erekcija/stoewe vo vozov-prikazna; 2h5=10 (prvite dve brojki od visinata na Solunska Glava pomno`eni edna so druga), 2h4=8 (prvata i tretata brojka od visinata na Solunska Glava pomno`eni edna so druga), 2h10=20 (prvata brojka od visinata na Solunska Glava pomno`ena so rezultatot od mno`eweto na prvite dve brojki); 20+8=28 (znakot na prvata i poslednata brojki od visinata na Solunska Glava so koja brojka e sobran proizvodot od mno`eweto na prvata i tretata brojka E OVA I TOA KAKO ]E TI TREBA, I ZA SONOT I ZA JAVETO, ZAPAMETI JA OVAA MATEMATIKA!]. Zna~i, mesnosta Veles e taka nare~ena bidej}i tamu `iveel eden mnogu zol bog po ime Veles i naselenieto od okolinata mnogu mu se pla{elo, i na jave i na son. Leka poleka, od prevrtenoto naopaku nazad se povrzuvam so ispravuvaweto kon napred-od Veles, }e vi raska`am edna prikazna za Veles, za Marena i za Jarilo. Marena e li~na moma, li~na preli~na, no ne obi~na moma, tuku samovilska princeza koja imala i svoe cve}e {to `ivee samo vo blizinata na Veles i po Marena e nare~eno LALE MARIANINO (Tulipa marianae Lindtn.). Da, tokmu taka, taa bila princeza, bidej}i tatko i bil bogot Perun. Perun, osven Marena, imal u{te 10 deca, site ma{ki, od niv edniot bil Jarilo. No u{te ne zavr{iv so Veles. Veles bil najgolemiot du{man na Perun i pome|u niv neprekinato se vodela vojna. Veles `iveel vo pe{terata Makarovec, vednaga nad rekata Babuna, na strmnata karpa nad izlezot/vlezot vo kawon~eto koe nalikuva na polupi~e (ne po vertikala-samo edna golema i edna mala usna i polovina klitoris so polovina runo tuku po horizontala-dve golemi poluusni, dve mali poluusni a bez klitoris i bez runo a nebri~ena . . . ama mnogu iskrivena-kako debeloto crevo do nea). Za razlika od svojata pomala posestrima topla meka i slatka sestra Topolka koja so

Vardar se pregrnuva vo klisurata, Babuna pri~ekuva toj da izleze siot od klisurata, pa toga{ mu se frla vo pregratki ("mu se dava", "se ma`i za nego", razberi i sonuvaj kako {to saka{, ima{ sloboda na me~tite). No, pred da mu se frli vo pregratka (na ramna livatka) i taa se probiva niz edno strmno kawon~e, kratko i ne mnogu dlaboko, odvaj 100 metri dolgo (zamisli si pi~ketina dolga 100 metri, so golemi usni visoki isto taka 100 metri, nitu kiticata ja nema tolkava, treba da i se isprevrti nekolku pati za da doftasa da si ja izmeri so taa na Babuna, klitorisot taman kolku najgolemata kitica), pa pravi dva ogromni laka pome|u koi povtorno se sprovira niz poluklisura/polukawon (zamisli si samo edna mala usna, no obrasnata so gusta {umi~ka od kserofitni grmu{ki kade caruva Paliurus spina-cristi-toa e toa trnlivoto drvo-xbun od koj Pontij Pilat naredil da napravat venec i da mu go stavat na glavata na Isus Hristos koga go zakovale na krstot . . . ova patem za da znae mojot seu{te samo virtuelen FB prijatel Kiril Kunovski zo{to toj nekoj Isus Hristos planiram da go stavam na poslednoto 100-to mesto vo mojot izbor na 100 najva`ni lu|e vo svetskata istorija) i {tom }e izleze od ovoj splet kawoni, laci, krivini, {inatosti, isprevrtenosti, fantazmagorii i sni{ta, na desniot breg (gledano neprevrteno, nadolu po tekot na rekata) e otvorot na pe{terata Makarovec i vo nea lo{iot bog, zmejot, Veles. Da ti go opi{am Veles: ima magare{ka glava (po potreba si ja prestoruva vo glava na maska ili mule, za da go izmami i zavede Jarila koj me~tae/sonuva da ima kowska glava a sila na maska), a telo na zmija, ama ne obi~na, da re~eme smok~e od samo 2 metri i debelo kolku lakotot, tuku zmii{te dolgo 100 metri (taman spored bi~imot na *i*k*t*-kawon na Babuna podolu od pe{terata vo koja se krie), debela kolku mevot na nilski kow, so krilja od liljak a teloto mu e pokrieno so strgunki od utman Babunski (Leusicsus cephalus Linnaeus, 1758, dodeka spiev sonuvaj}i kako go izeduvam pajakot Gregor Samsa i go izebuvam kapitalizmot, tie od kapitalizmot da mi ti go prekrstat vo Squalius cephalus Linnaeus, 1758 nivniot a mojot/na{iot vo Squalius vardarensis Karaman, 1928), ovde-onde so po nekoja trtka od skob'l vardarski (Chondrostoma vardarense Karaman, 1928, {u}ur barem nego go ostavile raat). Bidej}i vo pe{terata e temno, o~ite mu gorat kako glamji od borinka a od ustata-lamjesta ~elust blue metan (CH4) koj od plamewata na o~ite se zapaluva ta ognenite jazici gi isfrluva duri nadvor od pe{terata. Se razbira, toj ima i vol{ebni~ki sposobnosti, pa koga saka, mo`e da se prestori i vo ~oek, j ov~ar, j vodeni~ar, j ora~, j telal, j tapanxija, edno~udo zanaeti i tabieti, taduri i vo li~en car so carski kadifeni dolami, natemago. Toa be{e opisot fizi~ki na Velesa (te{ko e da se pi{uva i na naroden jazik i na u~en jazik, aferim Xojse vie tamu vo Irska imate s saglam, ta i maglite, kaj nas ovde vo Povardarievo i maglite se la`ovni pa morame i niv da gi sonuvame kako da se vistinski). Sega da vi ka`am za negovite adeti. Sekoja godina toj odnovo go grabnuva Jarila od tatka mu Peruna, go nosi tamu kaj nego vo pe{terata pod

zemi i go EKSPLOATIRA (na{inski ka`ano-argat ~ini{ go prestoruva). Sade misli i se domisluva, kako da go naditri Peruna, Jarila da go premami i namami. Gore visoko nad pe{terata ima edna mala {umi~ka od dabje Querqus, a na srede {umi~kata poljanka na koja ima oformeno krug od golemi kamewa na koi sletuvaat gavrani, negovite slugi i mu nosat koski od pastrmkite od Babuna, sestrite na lososot. Na srede poljankata (vo prstenot od kamewa) ima eden star, prastar, ve~en i besmrten dab. Seto ova e samo stati~en opis (redewe na pasivni imenki), dinamikata na slu~uvawata }e stasa podocna so glagolot "stasuva" (`enite }e razberat polesno-tie znaat kako "stasuva" testoto za pe~ewe-"se nadiga"). Jarilo mnogu go saka `itoto, mu se raduva na zeleniloto, sonuva deka e ZELENO @ITO, ZLATEN KLAS, BELO BRA[NO i RUMENA POGA^A no ne se premisluva i da se fati vo kostec so du{mani, me| u devettemina mu bra}a, nema nitu eden ime Hamlet, ta da se duma: jal' da se bie, jal' da bega. @etva li e, prv se vaj}a za srpon, arno ama kataden se isekuva, krvcata mu istekuva i leka-poleka, `oltee i blednee, se su{i i umira. [tom }e vidi selani kako odat na niva, i toj se prestoruva vo pikseli, megapikseli, se raspostila preku nivite pa ora~ite vo ~udo se ~udat: "od kade mi dojde 'vaa sila sega, kako zmejot Veles da mi duvna vo vratot"? Eden den Perun gi vikna kaj sebe Jarilo i Marena i im re~e: "deca moi, vaka ve}e ne ja biva, Veleson me naditri 28 000 pati, godinava re{iv da ne se povtori ve}e, dumav, dumav i eve {to smisliv, }e se prestorite vo istruleni tuj|inski brat i sestra, Hamlet i Ofelija". -Ama tatko, Hamlet i Ofelija ne se brat i sestra, tie se roda ama ne tolku bliski". -"Tokmu zatoa de, ne samo {to }e glumite deka ne ste ""brat i sestra"", tuku }e glumite i deka ste obi~no mom~e i moma a ne trulokralskodanski deca princ i princeza, sade nema da glumite ko'a }e se ebavate, da ne se setat 'noa Vlasine". * Zaminaa Jarilo i Marena da se ebavaat kade }e stasaat ama k'o da se ma` i `ena a ne brat i sestra, stasaa i vo bitolskiot teatar da odglumat deka se trulokralskodanski deca princ i princeza (lesno im be{e, se podgotvuvaa da isprevrtat se {to }e sonuva nivniot sonarodnik Simo Georgiev po 1000 godini). Za toa vreme, Perun soni deka gi isprevaril decata svoi zaneseni vo ebavaweto (eden drug tatko isto taka se zanel pa decata mu se izebale pa negoviot izeban, pardon: IZBRAN izbranik vnuk duri papa stanal-Evreinot Man pi{uva{e, dosta be{e) i da ti zamine kaj Simo Georgiev, ne na son tuku na jave.

-"Dobar mi ti den Simone, ne ti pre~am?". -"Ne be Perune, kako }e mi pre~i dru`ewe so boga, ajde sedni pododmori se i ka`i {to maka ima{". -"Golema maka Simone, 'noa |avoli{teno Vele{ko, tuku ~ini sekoja godina naditri me, ka`i ~are!". -"Te{ko, ama }e bide, si mu po{ol vo duvloto?". -"E ne, kako taka jas se penam od dobrina, da pojdam kaj crnion | avol, {to ti pa|a na um?". -"A }e mora{, kako toj ti idi tebe vo prestolot, i ti }e mu poj{ vo duvloto". -"E kako?" -"]e se prestori{ od perunika vo la`oven salep, toj {to ima samo cvetoj a nemat lisje; toj mnogu sakat salep ama ne prai razlika gore vo cvetoite-leko }e go naditri{".

perun doagja kaj mene i me prasuva kako da go naditri velesa nova ideja-go snemuva Atos od karta napravena od fallingrain worldzonglirajki so brojkite pravis sto sakas - Atos se brise kako livce od cvet na perunika DO OVDE NAPI[ANOTO E GORE-DOLU GOTOVO I NE ]E IMA POTREBA DA SE DOTERUVA, TOA [TO SLEDI SE SAMO NAFRLENI IDEI I IZVLE^ENI PODATOCI OD RAZNI VEB STRANI VO VRSKA SO MITOVI NA DRUIDITE-STARO PREDGERMANSKO NASELENIE NA BRITANSKITE OSTROVI KOI POD IMETO KELTI VO 3 VEK OD NA[ATA ERA PRODRELE NA BALKANSKIOT POLUOSTROV PA POMINALE I NIZ MAKEDONIJA I NE E ISKLU^ENO VO NEKOJ OD NA[ITE SOVREMENICI DA IMA GENI I OD NIV, SAKAM DA GO POVRZAM DRUIDSKIOT NA^IN NA @IVOT SO PREDSLOVENSKOTO NASELENIE-PEONITE KOI NAJVEROJATNO IMALE NEKAKVI VRSKI SO DRUIDITE I JA NAPRAVILE OPSERVATORIJATA VO KOKINO, MORA DA SE POVRZE SO MAKEDONCITE KOI @IVEELE POJU@NO OD PEONITE NO PO SE IZGLEDA DEKA IMALE MNOGU BLISKA MITOLOGIJA I (DUALISTI^KO) VERUVAWE

nafrleno kako prodlozenie na 13.6.2010 na Skopska Crna Gora po priemot na pozitivnoto mislewe od Nade Nedelkovska Veles go namamuva Perun vo pesterata kaj Babuna i go zatvara 1000 godini -svetlina zarobena vo materija. Perun preku Perunikata slikana kaj Zelenikovo mi se obrakja mentalno so molba kako da se spasi: U^I U^I U^I moj sovet: pobaraj od Veles da go "prevrti" svetot MATERIJAANTIMATERIJA i temnoto kje stane svetlo pa kje se oslobodis i kje pojdes vo VEDING ^AMBER, za toa vreme Jarilo i MArena odat kaj Janinka i Jankula i si gi razmenuvaat identitetite metmpsihoza-so CD a po pat se prestoruvaat vo endemi~ni cvekiwa od povardarieto Perun go nadmudruva Veles so toa sto go nagovara da mu ja oddade tajnata kako koga faraonite se selat kaj bogovite vo besvesta i go primaat vo sebe bozestvonosta * jas go prevrtuvam nabokovoto pojasnuvanje za "preobrazba" vsusnost apla kazuvam deka kafka saka da gi ebe majka mu i sestra mu ama ne smee toa da go kaze javno pa preku umetnicko delo nadmudruva cenzura-marks kapitalliznuvanje na "onaa rabota" i na parite deka "ne im pi{uva na ~elo koi se" * Perun, Jarilo i Marena kako vudvoena `enka -majka/]erka (vo Sredozemjedabija nema "majka" "tatko" "}erka" "sin" "brat" tuku samo smena na generacii vo koi ovie imenki se samo metafori) na "prevrten" na~in na kafkinata preobrazba objasnuvaat so "paint" kako se skoka od eden identitet vo drug preku matematika da se ufrli preslekuvaweto na zmijata kako holotip na sv. nikola 2011 mi dojde ideja da se ufrli od STEPSKIOT VOLK kaj magi~niot teatar SVRTENO - glumec da upadne vo realniot \ivot preku FB

Druidski naturizam kameni krugovi, znaewe na gavranot i svetost na lososot DRUIDS & STONE CIRCLES
Druids love stones and stone circles. For the last two hundred years Druids have been creating them and celebrating in them. one of the most well-known examples stands in a field used each year for the Glastonbury music festival. Ivan McBeth, a member of OBOD and leader of the Druid group the MODs specialises in building large beautiful stone circles, and in Wales stone circles are often built for the Eisteddfod celebrations. Modern Druids work in stone circles, but did the ancient Druids? The classical writers say nothing about stone circles. Instead they say that Druids gathered in sacred groves, caves, or remote valleys. But in the seventeenth century a few scholars began to take interest in the mysterious monuments the artificial mounds,

stone circles, dolmens and standing stones that filled the countryside around them. They read the classical accounts of the Druids and suggested that these monuments were built by them. This forged an indelible association in the popular imagination between Druids and stone circles such as Stonehenge. But until recently academics dismissed this idea. Historians used to say that the Druids couldnt have used Stonehenge and all the other stone circles in Britain, because the Druids were the priests of the Celts, and the Celts only arrived in Britain in 500 BCE. Since no stone monuments were built after 1400 BCE, they pointed to the gap of nine hundred years separating the last of the stone circles from the arrival of the Druids. But in the sixties many historians changed their minds. They realized that the origin of the so-called Celtic tribes was far more complex than originally presumed, and suggested instead that early or Proto-Celts were probably in Britain as early as 2000 BCE - when the great stone monuments were still being built - and that they could well have been involved in their use or construction. Forty years later academic opinion is still divided. Some experts emphasize the lack of continuity between religious structures and practices in the second and first millennia BCE. But others point to the new sense of continuity in the genetics and culture of the British, with the rejection of the idea of a Celtic invasion. This second school of thought makes it possible to again see the Druids as the priests and priestesses of the stone circles, a tendency reinforced by the increasing recognition of the importance of ritual astronomy in the construction of these monuments. Recently, Ronald Hutton, Professor of History at Bristol University, has written: 'In building their case against modern Druidry, [the archaeologists] Kendrick, Piggott, Atkinson and Daniel all made great play with the fact that ancient Druids could no longer be definitely credited either with building the monument or with officiating within it. They were, however, scrupulous enough to recognise two difficulties. The first is that prehistorians have so far been unable to determine how far continuities of religious tradition and practice did or did not exist through the periods between the Neolithic and the Iron Age. The second is that there is some evidence for activity in and around Stonehenge during the Iron Age itself. It may be that, whether or not modern Druids ever make a significant reappearance at the monument, ancient Druids could yet be fated to do so.' (from the journal British Archaeology, Summer 2005). adapted from Druid Mysteries by Philip Carr-Gomm Znaeweto na gavranot Vo starite prikazni Druidite bea ponekoga{ referred kako Dodava~i - tie so Zmisko Znaewe i ponekoga{ tie ponekoga{ bea opi{ani kako tie so Znaeweto na gavranot. Kako {to poka`uvaat asocijaciite navedeni pogore, gavranot poseduva mnogu atributi - mediating healing, proro~ko znaeweprophetic knowledge, protection, and initiatory power. The raven is seen as a messenger between the two worlds this and the next and for this reason we find ravens buried at the bottom of ancient ritual pits, such as at Danebury in Hampshire. These pits or shafts symbolised the connection between this world and the Otherworld, and the raven was seen as a messenger between the two. The early Irish Druids divined according to the flight and cries of birds, and in particular the raven, and seeing the raven as a bird of divination and prophecy was lodged so firmly in the folk imagination that as late as 1694 in Hertfordshire a raven was reported to have uttered a prophecy three times. Even today the association of the raven with prophecy and protection is openly fostered in the heart of London at the Tower. In the tale of Bran the Blessed, the prophetic god-king Bran (which means Raven) asks that his head be cut off and buried on the White Mount in London, facing the direction of France. As long as his head remained buried there it would protect the kingdom. The Tower of London was later built on the site of the White Mount, and the magical protective power of the buried head was symbolised by the presence of ravens, which are kept at the Tower to the present day to fulfil Brans prophecy and ensure the safety of the realm.

DRUID ANIMAL LORE


The Salmon The salmon is the creature that swims in the streams and the pool, and which represents the goal of every Druid the Salmon of Wisdom. The salmon is perhaps the most sacred of all creatures in the Druid tradition, and it is known as the Oldest Animal. The fish as a central symbol within a spiritual tradition is ancient and ubiquitous not only does it appear in Irish and Welsh legend, in the Vedas, in Hinduism and Buddhism, but also in Babylonian and Sumerian mythology. Orpheus was depicted as a fish, and later Christ and the Philosophers Stone of the Alchemists. Christian fish symbolism, including the custom of eating fish on a Friday, is believed to derive directly from the Jewish tradition, which in turn probably drew this element from Syrian belief. The fish and the fisherman were both intimately related symbolically from the earliest days the first Avatar of Vishnu the Creator was a fish, both the Buddha and Jesus are referred to as fishermen, the Babylonians had a fisher-god and the Fisher King is the central figure in the grail legend. When the Druid today seeks the Salmon of Wisdom they are connecting not only to a tradition of the ancient Druids, but also to an understanding that is rooted deep in the collective awareness of all humanity.

ISTORIJA NA OP[TESTVEN NUDIZAM


http://www.naturists.com/history.html 29.7.2009 Since the beginning of man, we have been naked and also intrigued by the human body and the different representations it may have. Many argue that the true origin of social nudism came from Adam and Eve. Although only two people participated, then covering up in shame wouldn't put it in either in the "social" or "nudist" categories. The true foundations of nude recreation and social nudism started in Ancient Egypt under Pharaoh Akhen-Aton (1385 - 1353 B.C.). It was during these times that students in Greece exercised and received their education in the nude. Also, most athletes played in the nude including the early Olympic Games in Greece. It is this proof that might lead one to assume that the Greeks and Romans lived in a clothing optional society. That utopia like nudist accepting society came to an end in 393 A.D. when a Christian emperor banned the Olympic Games because he thought they were Pagan in nature. In the 16th Century, Puritans believed nudity was so immoral, that they didn't bathe because they believed it promoted nudity. The Victorian Era was not any more accepting to nudity. In these times it was common to cover a person's legs, a piano's legs, even a chair's legs in order to prevent sexual arousal. Bathing suits at this time also covered nearly the entire body of both men and women, so going all the way from the wrists to the ankles and up to the mid neck. It wasn't until the Renaissance period that nudity was truly accepted again. In these times nudity was seen as a form of art.

Benjamin Franklin and Henry David Thoreau helped the public come to terms with nudity. Thoreau had daily naked walks which he called "air baths". The first domestic swimsuit designed for "decency" appeared in 1830. Featuring red and white horizontal stripes from ankle to wrist, it was named, appropriately, the "prison suit". It was in the 20th Century when social nudism really became organized. Organized naturism at this time was called Freikorperkultur (Free Body Culture) in Germany. German sociologist Heinrich Pudor, sometimes referred to as the "father of nudism", wrote "The Cult of the Nude" promoting naturism. Shortly after, in 1903, Freilichtpark (Free Light Park) was the first know nudist park to be opened. Founder Paul Zimmerman opened the park near Hamburg, Germany, and was the first owner of an official nudist camp. In 1929 the flow of German immigrants and tourists began bringing the roots and ideals of the naturist lifestyle to America. It was their representation of the nude body that truly opened the American public's eyes to wholesome nudity without shame. Kurt Barthel, a German immigrant, founded the American League for Physical Culture. Another key figure is Reverend Ilsley Boone, who is viewed as the first nudist leader in the United States. The first nudist magazine, Gymnos, started print in 1921. On Labor Day in 1929, Kurt Barthel met with 3 other couples in Peekskill, New York and began American Social Nudism. Just a couple of months later, the American League for Physical Culture (ALPC) was founded on December 7,1929. The ALPC held their first meeting in a New York gym. In just a few months the ALPC had over 50 members and also had a landed club in Spring Valley. Mason and Frances Merrill often visited the New York facilities and began working on a new book title "Among the Nudists" which was released in 1931. Also in 1931, Reverend Ilsley Boone was elected Vice President of the ALPC and also nicknamed "The Dictator". Boone had big plans to build an American Camp like Kleinberg in Bavaria, but there, more drama in the world of commercial nudism would begin. In the winter of 1931 the ALPC met at their rented New York gym and were raided by the police and charged with public indecency. On December 9, 1931 the New York Court of General Sessions dismissed the case saying their exposure was neither public or indecent. The publicity caused by this case was a big step forward for the nudist movement and it also laid the groundwork for public nudity cases to come. Boone was back on the prowl again looking for land in the New York area to purchase for possible construction of a landed camp. He eventually found land nearly 120 miles from New York. The other board members thought the property was too far for most to travel due to the depression and high costs of travel. The majority voted to jointly purchase a camp in Skyfarm and established the club May 15, 1932. Boone was extremely disappointed in the decision of the other board members and left the ALPC. Shortly thereafter he founded the International Nudist Conference (INC) and published the first illustrated nudist magazine, The Nudist, in 1933. The Nudist was a successful magazine that could be found at newsstands across the nation. The controversy of the magazine drew a lot of public attention to the nudist movement, again. A few years later he changed The Nudist's title to the less confrontational Sunshine and Health. It was with the help of the Merrill's second book, "Nudism in America", and "On Going Naked" by Jan Gay (which also laid the ground work for Mich Mindins 1935 film, "This Nude World") that also helped the public become aware of the size and significance of the nudist movement, and realize that clubs were popping up all across the nation. In the 1930's on a hot summer day, thousands of men in Long Island, New York took of their shirts to cool off, which was an unlawful and lewd act at the time. Six years later, in 1936, the law was changed which decriminalized a man going topless. In the 30's the largest of all nudist clubs/camps were Victor Burke's Camp Olympia in Upstate New York, the Sparta Club in Normandy, and Adolph Koch's nudist school, Freikorparkulturschule, outside Berlin. The nudist movement began to stall and die down in the late 30's and early 40's due to the overwhelming Puritan belief system engraved in the roots of America, implying that nudity equals sin. Another devastating blow was the 1941 United States Postal Service "Comstock Law" which was originally created in 1873 which stated that no obscene material was permitted to travel through the mail system. Nudist publishers immediately stopped their USPS shipments in fear of fines. It was Reverend Boone who again came to the rescue battling this law through the 40's and 50's in Washington, D.C. to make sure nudism would be judged to be nonsexual, and therefore not obscene. On January 13, 1958, the U.S. Supreme Court ruled in favor of Boone and all nudists throughout America, especially the publishers, ruling that nudist photos were permitted to travel through the USPS mail system and the photos are not obscene. This ruling was a big relief to nudists and especially the growth of the nudist movement. From here on out, the public knew that the nudist movement would flourish and was here to stay. Eventually the Police raids reduced until the last one took place in Michigan in 1956. A Christian radio evangelist took it into his liberty to close down the Sunshine Gardens Nudist Resort. Although, to our satisfaction, the Michigan Supreme Court ruled naturists had the right to practice nudism with private resorts and this is exactly why we call the 1950's the Golden Era of Nudism. Today the nudist movement still struggles to be accepted by mainstream America. Each day throughout the world, there are several news stories that hit the wire including, streaking, nude art, nudist camp controversies, and some of the latest attacks on Nudist Youth Summer Camps. All of the stories are mainly media stunts that have no actual legal consequences and are usually swept off the print room floor quickly. Today there are still many organizations working together to promote naturism/nudism including CFI, AANR, INF, TNS and several more. It is these organizations that battle the courts, advertise and promote to the general public, and most importantly, educate those who are unaware of the ideals and benefits of nude recreation. Written Cory President of ClothesFree International, Inc. by M.

Back to CFI's Main Page Copyright 2009, International Naturists Association and Cory M. All rights reserved

najdi na~in Lenka da ja ufrli{

(, , , ), , , , . , . 19 , , , . . . . . se , ( ). , . , . , , , , . . . : , , . / , , , . , , . , . . . , . , , Velja No ( ), . Veles , , , . , , . , , . , , , , . / . (/) : ... // , ... , ,

. , . , , , . , , , , , . , . , , ( ), . , ( , ) . . : , , , , , . , . , . , , . / , : ( ), , . . ( , , , , ) . , , . , :

te , . . , . , , .

ok , : , . , , . . , . , , . , , , . , , , . 3 3 sestri=27 sestri (za samo edno broj~e nedostasuva brojot da se izedna~i so brojot na denovi kolku {to i trebaat na mese~inata da svrti okolu zemjot, da to~no e na{ata planeta e so ma{ki rod a mese~inata e od `enski rod pa vrti okolu ma{kiot rod). Sega vo skaznava treba da vlezat (pokraj sestrite, majkata i tatkoto na Kafka, likovite na Man-oviot IZBRANIK) u{te i moite/na{ite, Slovenskokirili~ni Jarilo od Veles i Marena od Marena.
* Du{ata umre so Gregor; the healthy mlado `ivotno be{e gotovo. Parazitite se omrsija samite tie na Gregor. Nabokovata zabele{ka vo negovata annotated kopija

OVA E KRAJOT NA TUMA^EWETO NA NABOKOV NA PREOBRAZBATA. Gre{i Nabokov, du{ata ne mo`e da umre, kako {to ne mo`e da umre nitu sonot, po principot na negoreweto na rakopisite {to vo svetskata civilizacija go vnel sonarodnikot na Nabokov, avtor na besmrtno delo Majstorot i Margarita, Bulgakov koj na izvonreden apokrifen na~in go ka`uva istoto {to i Nabokov na adresa na kompromitiraweto na edna golema ideja {to e realizirana kako obid vo nivnata takovina. VO POODMINATA FAZA OD KNIGATA, MO`EBI NA POLOVINA TREBA DA SE UFRLI DEKA SO PIKSELI NE MO`E DA SE PRIKA`E SOLZA (VLA`NOST) NA `ENSKO OKO PA ZATOA TREBA DA SE OSTAVI BAREM EDNA MOLEKULA VODA ZA DA MO`E TOA D A SE O`IVEE INAKU ]E BIDE BEZ EMOCII SUVOPARNO I STERILNO da se ufrlat vo prevrteno liljacite {to izlegoa od prevrtenoto dabovo {uplivo steblo-na{eto normalno za niv e naopaku a nivnoto normalno prevrteno kako nas e naopaku 28 liljaka sekoj raska`uva sopstvena prikazna za prevrtuvaweto i spasot polovinata od niv

udiraat vo grmu{kata (niv sigurno ne im bilo "sme{no") kako vo crnata koko{ka i podzemnite `iteli . . . ------. . . letaat navidum "bez vrska") a vsu{nost gi brkaat buba~kite koi o~ajni~ki no bez nikakvi izgledi se obiduvaat da se spasat bidej}i ~uvstuvaat deka se odbrani kako plen i grablivecot im se dobli`uva so otvorena usta da gi progolta, tie "gledaat" so zvuk i imaat pretstava za oblikot na terenot i za "izgledot" na klisurata no od gore, od poinakov agol i perspektiva od koja klisurata ja gledame nie a {umot na vodopadot koj neprestano bu~i nim voop{to ne im pre~i iako za ~uvstvutelnosta na nivnite slu{ni aparati toa bi trebalo da pretstavuva ona {to za nas pretstavuva grmeweto dopolnitelno {to mi padan naum na Kojova Voda na krajot na avgust 2009 me mrze{e da odam po notesot- MOSTOT NA DRINA -splavari [vedski profesor po [umarstvo i hidrografija na upsala drottingholm odi po 1961 so splav na drina ama go mrazi komunizmot i slovenite poradi porazot so rusite od petar golemiot -se ~udi kako i na jug za razlika od [pamnija i italija -latini ba[ slovenite da se beli i so sini o~i -na ova me navede drug son-nekoj [ve\anec vozel velosiped do tampere a negovite se izbezumile-kako student dodeka bil-a jas mu rekov leno mu bilo nego da vozi po ramno jas sum moral da sovladam nadmorska viso~ina od 800 metri za da lovam pastrmki venecija, milanska skala, flamenko-kultura bez sloboda a ovde narodot e bez maski neposreden i osoben vpe~atok mu ostava splavarot koj mora da go poznava izvonredno dobro sekoj brzak i vir na preku 300 km dolgiot tek i da reagira na vreme za da ne go razbie splavot ZE^EVO-DO[NICA: preku Krakornica-se organizira "prefrluvawe" na edno po{iroko 28 ~leno kombinirano klonirano semejstvo Fransoazi Provansaliski RADIKA-MAZDRA^A jagulesto no}no i vla`no vreme no po 28 000 godini otkako }e bide vraten prvobitniot oblik na slivovite na Drim i Vardar-}e bidat otstraneti branite i te~ovitite `iveali{ta na Salmo trutta (Linnaeus, 1758) }e se vratat vo prvobitniot oblik-do Mazdra~a se }e bide jasno i istoriski nesporno-minatoto klasno ureduvawe: robovladetelstvo, feudalizam i kapitalizam no od Mazdra~a natamu }e bide nesigurna vizija zamaglena-idnina da se vidi matemati~kiot izgled na formulite na bojata (lambda ili sinus) amplitudite kaj pikselite i kaj zvukot-ednoto se dvi`i pravoliniski a drugoto sferno no obete pojavi imaat branova priroda, da se najde zaedni~kiot imenitel kade {to se sre}avaat. LALE, MARIANINO (Tulipa marianae Lindtn.) - lokalen makedonski floristi~ki stenoendemit od familijata Liliaceae (krinovi). Se razviva samo vo okolinata na seloto Krivolak (Orlovo Brdo). Vl. M.

lokalen makedonski floristi~ki endemit od grupata na papratite, poznat samo za okolinata na Prilep. Se razviva vo puknatinite na granitnite blokovi na Markovi Kuli, Treskavec i Sele~ka Planina. Vl. M na stragarnica mi dojde ideja dosega napi[anoto da bide vmetnato kako "najdeno" kni`e kako kaj Hese vo stepskiot vulk "RASPRAVA ZA STEPS}IOT VULK" najdeno od strana na dvajca istaknati i mo'ni starci kardinal i mason koi nekako stapuvaat vo kontakt otkako prethodno doznale deka samo tie imaat kopii od napi[anoto a nekoj bogata[ najmil nau~nici da istra`uvaat pol`avi i pijavici pa delovi od nivnite DNK da vgraduvaat vo delovi od DNK na lu|eto vo VARDARODABIJA=fenotip so telo na `ena da ima glava od ma` so kratka kosa, brada+dojki (mnogu svetol ten i mazna ko`a) a fenotip od ma` da ima glava od `ena so dolga kosa (maslinesto sivkast ten i gruba runtava ko`a) VSU[NOST NAJVA`NIOT DEL BI BIL PODSVESTA/EGOTO KAKO POTISNATO SUPER EGO sonovite
PAPRAT, MAKEDONSKI (Asplenium macedonicum Kmm.)

You might also like