PROSTOR U PLOHI PERSPEKTIVE

PERSPEKTIVA nain prikazivanja trodimenzionalnog volumena i prostora na dvodimenzionalnoj plohi slike Od lat. Prospectiva gledanje, nain vienja svijeta Svako stilsko razdoblje ima svoj nain prikazivanja svijeta, svoju perspektivu, a ovisi o tome to gledaju, to ele prikazati 1. VERTIKALNA perspektiva romanika 2. OBRNUTA perspektiva gotika 3. GEOMETRIJSKA perspektiva renesansa 4. ATMOSFERSKA perspektiva barok 5. KOLORISTIKA perspektiva u 20. st. umjetnici iskazuju nain gledanja i miljenja svog vremena sukladno spoznajama u znanosti i drutvenim okolnostima to nije postupno usavravanje (da bi neto izgledalo vie kao pravo). Poznajemo jo neke vrste perspektiva, ali one ne ovise toliko o nainu doivljavanja svijeta + Sematika p., tj. hijerarhijska ne prikazuje odnose u prostoru, nego izraava odnos prikazanih likova vei je vaniji + Iluzionistika p. prostor slike se nastavlja na stvarni prostor ambijenta u koji je slika smjetena, predmeti i likovi su prikazani iz toke gledita iz kojeg e sliku promatrati gledatelj + ptija i ablja p. ovise samo o drugaijem kutu gledanja, ne o nainu

1. VERTIKALNA PERSPEKTIVA Nain prikazivanja prostora po kojem se trodimenzionalni prostor prikazuje na dvodimenzionalnoj plohi tako da se ono to je u stvarnosti jedno iza drugog, na slici prikazuje jedno iznad drugog nigdje se ne preklapa plona perspektiva potivanje plohe i prihvaanje njenih zakona Npr. u egipatskom slik. trake s likovima nisu odvojeni prizori, ve jedan prizor koji se odvija istovremeno, prikazuje jednu radnju. U romanikom slikarstvu pejza se prikazuje u pojasevima boja kratice za krajolik Likovi i predmeti se takoer ne oblikuju kao volumen (pomou svjetla i sjene), nego plono (izgledaju kao da su izrezani od papira) - prikazuju se tako da se prislone uz plohu duom osi usporedo s povrinom, kraom okomito na nju - ta perspektiva je svojstvena ranom stupnju razvoja umjetnikog izraza egipatsko slikarstvo, asirski reljefi, arhajske grke vaze, romaniko slikarstvo, djeji crte

drutveno i povijesno znaenje: - javlja se u razdobljima kad je pojedinac utopljen u masu, a masa se bezuvjetno pokorava nekom viem autoritetu ( faraonu, kralju, feudalcu)

2. OBRNUTA PERSPEKTIVA - predmeti i likovi se ne smanjuju razmjerno s udaljenou, usporedne linije se ne pribliavaju, ve se ire umjetnici primjeuju da se kutevi i stranice mijenjaju, ali jo ne poznaju zakonitosti po kojima se te promjene odvijaju; osim toga crtaju po sjeanju ne gledaju iz jedinstvenog motrita to nije sustavno obrnuto prikazivanje Takvom perspektivom se ipak postie dojam volumena!!!!! U razdoblju gotike dolazi do promjena javlja se humanizam, budi se interes za ovjeka i za svijet u kojem ivi, pomie se teite sa iskljuivog interesa za nezemaljsko (slikar romanike niti ne pokuava prikazati svijet kakav jest, jer je to ionako beznaajno i bezvrijedno). Sada stvarnost postaje vrijedna umjetnikove pozornosti.

3. GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA Otkrivena je tek oko 1420., a otkrio ju je tal. arhitekt Brunelleschi (arhitektima je tono prikazivanje prostora bilo potrebnije, a i vie su se pouzdavali u znanost nego u iskustvo oka). - postupno linearno smanjivanje likova i predmeta u daljini linije se spajaju u toki NEDOGLEDA zamiljena toka neizmjerne udaljenosti u koju prividno uviru sve linije to su zapravo paralelne Slikari su prvo crtali geometrijsku konstrukciju prostora (mreu linija to se udaljavanjem pribliavaju i poprenih to se skrauju), u koju su rasporeivali likove i predmete i odreivali im veliinu. Takvom perspektivom se prikazuje svijet vien s motrita jednog ovjeka to nije objektivni prikaz stvarnosti, ve osobno stanovite odraava jako izraeni individualizam renesansnog ovjeka.

4. ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA Kao i geometrijska, odraava prirodnu pojavu da se zbog sloja zraka u daljini mijenjaju obrisi, tonovi i boje blizu daleko obris otar mek ton kontrastan blijed boja topla hladna Na temelju iskustva promatranja znamo da nam se u daljini sve ini modro zbog valne duljine svjetlosti kratkovalne modre zrake se lake probijaju kroz atmosferu i najdalje dopiru

Javlja se kao posljedica novih iskustava koje je ovjek stekao o prostoru prekomorskim putovanjima, otkriva dubine svemira teleskopom koji je u to vrijeme izumljen... - otvaraju mu se udaljenosti koje prije nije mogao ni zamisliti, spoznaje beskrajnost prostora 1. put u povijesti 5. KOLORISTIKA PERSPEKTIVA - temelji se na dinaminim svojstvima boje tople boje djeluju kao da se pribliavaju, a hladne kao da se udaljuju Javlja se po. 20. st. u fovistikom slikarstvu. - izraena je samo bojom nema druge dvije atmosferske pojave rasvjetljavanja tona i gubljenja obrisa - moderno slikarstvo uglavnom prihvaa plonost, a dojam prostora ovisi o dubinskoj ljestvici boja, ali su sve boje jednako intenzivne, a obrisi isti i naglaeni

SLIKARSKE TEHNIKE
Odabir tehnike utjee i na dojam djela, da li e ono djelovati lagano i prozrano, da li e izgledati teko i reljefno, odreuje i raspon boja, svjetlinu, ... Moemo ih podijeliti u 3 grupe: 1. crtake tehnike 2. slikarske tehnike imaju 2 podgrupe: a) pigment se mijea s raznim vezivnim sredstvima i nanosi na podlogu b) nosioci boje su razni materijali 3. grafike tehnike 1. CRTAKE TEHNIKE: Crtei mogu biti skice za neka druga djela (npr. za freske, slike ili skulpture), gdje se prouavaju i rjeavaju pojedini problemi, a mogu biti i samostalna umjetnika djela. Prilino su osjetljivi na svjetlo i vlagu, a s vremenom papir pouti i lomi se, crte blijedi. Najvee zbirke crtea se nalaze u Albertini u Beu, u Louvreu... Ko nas se najvie crtea uva u Kabinetu grafike. a) OLOVKA ostavlja suh i tanak trag b) UGLJEN mekan, lako se razmazuje, odlian je za postizanje efekata svjetlo-sjena - ostavlja kompaktan debeli trag c) KREDA u prirodnom obliku moe biti crna, crvena i bijela - mekana, suha i pranjava - ima slina svojstva kao ugljen

d) PASTEL bijela kreda pomijeana s pigmentima boje e) tekua sredstva TU, SEPIJA mogu se nanositi perom, trskom kistom - mogu se koristiti sami ili s dodatkom vode za postizanje tonskih efekata LAVIRANI TU (ili sepija) - ako se nanose perom ili trskom, ostavljaju vrste linije, bez mekanih prijelaza 2. SLIKARSKE TEHNIKE I. a) AKVAREL boje vezane ljepilom, otopljene u vodi - prozrano, prozirno, lagano b) TEMPERA mijeenje pigmenata boje s jajem (prije), s raznim emulzijama (danas) - gusta, ljepljiva - neprozirnost, tanak namaz c) ULJENE BOJE pigment se mijea s uljem - masne, polako se sue - namaz moe biti tanak i proziran (LAZURNI NAMAZ) ili gust i gotovo reljefan (IMPASTO) d) FRESKA slikanje na zidu - slika se na svjeoj buci na zidu zajedno se sue i povezuju - tehnika koja zahtijeva vjetinu, brzinu i sigurnost e) ENKAUSTIKA zaboravljena tehnika koju su koristili Egipani - pigment se mijeao s voskom - povrina je bila hrapava, sjajna i gusta II. a) KOLA lijepljenje raznih papira, tekstila, pijeska... na podlogu b) MOZAIK mali raznobojni kamenii ili raznobojna stakalca se utiskuju u meku podlogu svjee buke c) VITRAJ prozor sastavljen od komada bojenog stakla, povezuju se olovnim okvirima - boje se stalno mjenjaju zbog vanjskih utjezaja d) TAPISERIJA 3. GRAFIKE TEHNIKE - 3 vrste tiska VISOKI - DUBOKI i - PLONI TISAK a) DRVOREZ visoki tisak s drvene bloe se uklanjaju dijelovi za koje elimo da ostanu bijeli, na ostatak nanosimo boju i otiskujemo na papir

b) BAKROREZ duboki tisak crte se urezuje na metalnu plou udubine se ispune bojom i otiskuju na papir c) BAKROPIS met. Ploa se premae slojem voska po kojem se crta otrom iglom - ploa se onda umoi u kiselinu koja izgrize mjesta gdje nema voska - udubine se ispune bojom i otisnu d) LITOGRAFIJA ploni tisak - po kamenoj ploi se crta neim masnim, premae se kiselinom, koja izgrize sva mjesta gdje nije masno - nakon toga se ploa ovlai vodom i premae tamparskom bojom boju prima samo crte, jer ista vlana povrina ne prima boju - otisne se na papir

KOMPOZICIJA
Kompozicija je raspored i odnos dijelova neke cjeline. Npr. kompozicija vlaka 1. lokomotiva 2. vagon za ugljen 3. potanski vagon 4., 5., i 6. putniki vagoni - raspored lanova - opisivanje Ali, svaki vlak se sastoji od jednog aktivnog lana (lokomotiva) i bilo kojeg broja pasivnih lanova (vagona). Ovakva podjela izraava odnos meu lanovima tumaenje. Mjesto na kojem e se nai neki element ima veliku ulogu ovisno o mjestu, mijenja se smisao, mjesto ima svoju vrijednost i znaenje (blii lik je vei i vaniji, udaljeniji je manje vaan, sredite je istaknuto, rub je podreen) Prazna ploha papira ili platna nabijena je silnicama znaenja nevidljiva mrea kompozicija joj se moe prilagoditi ili oduprijeti i ovisno o tome imat emo dojam stabilnog, nestabilnog, statinog, dinaminog... Odabir kompozicije je izraz subjektivnog stava pojedinca prema zbilji. U pojedinim razdobljima neke kompozicije su bile tipine i izraavale su odnos prema stvarnosti odreenog vremena: Romanika zakon kadra Renesansa piramidalna i simetrina kompozicija stabilnost, statinost, vjera u geometriju, doivljaj svijeta kao tono odreenog i zatvorenog prostora Barok dijagonalna kompozicija pokrenutost, nemir, nestabilnost, neizvjesnost (zemlja je okrugla! I nije centar svemira svi pojmovi o svijetu su se sruili) Apstraktna umjetnost slobodne i otvorene kompozicije opiru se redu i poretku KOMPOZICIJSKA NAELA: 1. Ritam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata.

Ritam moe biti monoton ili dinamian, mogu se ponavljati uvijek isti elementi (a-a-a...), mogu se izjmjenjivati (a-b-a-b), postupno pojaavati ....

2. Simetrije - zakonitosti u usmjeravanju prostora, tj. komponiranju U matematici pod simetrijom se razumijeva transformacija predmeta sukladno transformaciji prostora,a da pritom struktura predmeta ostaje nepromijenjena; konstrukcija orijentiranog prostora. E.S.Fedorov je 1891.dokazao da se sa 17 varijacija iscrpljuju sve mogunosti simetrije u ravnini.U prostoru postoji 230 simetrija. a) Zrcaljenje ili inverzija - mogunost pogleda da promjenom smjera vrati ve dogoeno - invarijantne toke ine os; gibanje u kojem se mijenja smjer. - pogled se istovremeno predaje suprotnim usmjerenjima, razapinje se b) Translacija - vrsta simetrije, koja nema invarijantnu toku; sve se toke gibaju paralelno,prevaljujui jednake duljine; obostrani jednoznani preslik. c) Rotacija - vrsta simetrije, koja ima jednu invarijantnu toku (sredite rotacije); gibanje u kojem toke opisuju krunicu oko zajednikog sredita. Simetrija i ritam mjere su prostora i vremena, dvije su strane njihova odnosa, polazei od prostora simetrija, polazei od vremena ritam. 2. Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglaena razliitost: veliko-malo, visokonisko, dugo-kratko, mravo-debelo, jedno-mnogo,otro-tupo i tako dalje. Koloristiki kontrasti ine zasebnu grupu. a) kontrast boje prema boji - najjednostavniji koloristiki kontrast - uzimaju se i usporeuju samo iste boje. Najvea je razlika izmeu primarnih boja - ute, crvene i plave - od kojih ni jedna ne sadri nimalo od druge dvije boje. b) kontrast svjetlo - tamno - najizraeniji svjetlosni kontrast nose crna i bijela boja, ali svjetlosna suprotnost se moe izraziti svim bojama, dodavanjem crne i bijele. ak i bez dodavanja crne i bijele boje imaju vlastitu koliinu svjetla c) kontrast toplo - hladno d) komplementarni kontrast 3. Ravnotea Prema koliinama vrijednosti s obje strane ravnoteu dijelimo na: 1) simetrinu ravnoteu ravnotea oblika 2) asimetrinu ili dinaminu ravnoteu ravnotea sila - djeluje dinamino i nemirno U likovnom izraavanju poznajemo jo i 3) optiku ravnoteu - moe se gledati samo vizualno, ne i matematiki ili fizikalno. Odreena je psiholokim

dojmovima koje stvara djelovanje pojedinih likovnih elemenata, ovisno o obliku, boji i njihovom mjestu na plohi. Npr., trokut e djelovati tee od etverokuta. Trokut s vrhom okrenutim nadolje djeluje tei od trokuta okrenutog prema gore. Obli oblici djeluju laki od uglatih. Primarne boje djeluju tee od sekundarnih. Topli tonovi djeluju tee od hladnih, svjetli od tamnih, a intenzivne boje tee od degradiranih.

Omjeri i razmjeri proporcije

Napomena: ne morate uiti konstrukcije!! Omjer je odnos bilo kojih dvaju veliina (mjera), a:b. Omjerom se postie sklad ili uvjetuje nesklad cjeline omjeri su nevidljiv, ali uvijek prisutan element u kompoziciji svakog likovnog djela - kad je u nekom djelu dosljedno provedeno naelo da se neki omjeri ponavljaju, onda govorimo o proporcijskom sustavu Razmjer je izjednaenje dvaju ili vie omjera, a:b=c:d - zajedniki nazivnik naizgled nespojivih pojava - odnos vie omjera i vie veliina. - od razmjera je omjer uvijek sauvan; razmjer je izjednaavanje omjera. Razmjeri su: a:b=c:d a : b = b : c (tzv. neprekinuta proporcija) a : b = b : (a + b) tzv. "zlatni rez" npr. omjer: 4 : 2 (= 2) razmjerno: 8 : 4 (=2), 32 : 16 (=2), 100 : 50 (=2), itd. Iz ovog pravila proizlaze progresivni nizovi brojeva, u kojima se bilo koja dva susjedna broja meusobno jednako odnose kao bilo koja druga dva susjedna broja. Najpoznatiji proporcionirani nizovi su: Aritmetiki niz: uvijek isti broj zbraja se sa svakim slijedeim lanom niza, to ini sve veliine izmeu dva lana uvijek jednake, npr: 1, 2, 3, 4, 5... (svaki broj zbraja se sa 1), ili: 1, 4, 7, 10... (zbroj s 3), itd. Geometrijski niz: uvijek isti broj mnoi se sa svakim slijedeim lanom niza, to ini da se veliine izmeu dva lana velikom brzinom poveavaju, npr: 1, 2, 4, 8, 16, 32... (mnoenje s 2), ili: 1, 3, 9, 27, 81... (mnoenje s 3); itd. Harmonijski niz: poinje od cijelog broja (1), koji se dijeli na polovinu, treinu, etvrtinu, petinu, estinu i tako u beskraj. Dakle: 1, 1/2, 1/3 (ili 2/3), 1/4 (ili 3/4), 1/5 (ili 4/5), 1/6 (ili 5/6) itd. Poto je harmonijski niz zapravo aritmetiki niz pod razlomkom (1, 2, 3, 4... - 1, 1/2, 1/3, 1/4...) o njemu se govori i kao o obrnutoj proporciji. - Leonardo je primjetio da ono to je u prirodi u aritmetikom nizu (drvored) na slici e izgledati kao harmonijski niz (geometrijska perspektiva) Fibonaccijev niz: dva lana niza zbrojena meusobno daju slijedeeg lana niza: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34... Omjeri u ovom nizu su u "zlatnom rezu": 1, 618... Boanska proporcija ili ZLATNI REZ najsavreniji razmjer, jer ima u biti samo dvije veliine a : b = b : (a+b) manji dio se odnosi prema veem kao vei prema cjelini, tj.

odnos izmeu veeg i manjeg bude jednak odnosu izmeu njihovog zbira (cjeline) i veeg - vlada ne samo regulacijskim linijama grke arhitekture, ve i biolokom morfologijam KONSTRUKCIJA ZLATNOG REZA: Duinu AB dijelimo na pola i prenosimo duinu te polovine pod pravim kutom lijevo ili desno; dobili smo toku C. Nju spajamo s tokom B. Veliinu AC prenesemo s toke C na duinu CB, ime dobijemo toku A1. Iz toke B estarom prenesemo duinu BA1 na duinu AB i dobivamo toku D koja presjeca prvobitnu duinu AB na odnos major (BD) i minor (DA) - otkrie Zlatnog reza se pripisuje starim Grcima, ali proporcije Zlatnog reza nalazimo ve na Egipatskim graevinama, to je rezultat njihovih astronomskih i drugih mjerenja prirode kojoj je Zlatni rez jedno od osnovnih oblikovnih naela Traganje za savrenim proporcijama dovelo je umjetnike stare Grke do uspostavljanja kanona odnosno modula, osnovnih mjera, proporcionalnih pravila za prikaz idealnih mjera ljudskog tijela. Najee se koristio odnos veliine glave prema ostatku tijela, to je kod kipara Polikleta iznosilo 1:6, a kod kipara Praksitela 1:7; veliina glave ila je 6 ili 7 puta u veliinu tijela. Polikletov Kopljonoa smatra se najveim dostignuem klasine grke skulpture. Razmjeri statue odreeni su odnosom glave prema visini ( 1:7) i ake prema itavoj visini (1:10), zlatni rez odgovara poloaju pupka,a irina ramena gotovo je jednaka visini trupa. Najpoznatije proporcionirano obiljeavanje ovjeka izvedeno je na crteu Leonarda da Vincija - ljudsko tijelo je mogue ucrtati u krunicu i kvadrat - visina ovjeka (1) jednaka je irini rastvorenih mu ruku (1). Postavljanjem ruku i nogu u dijagonalu ovjek postaje sredite krunice. Napokon, potezi ispod koljena oznaavaju zlatni rez, kao i na ramenima: od vrha prstiju do ramena : rame do prstiju druge ruke. Tako je i sa glava+tijelo+natkoljenica : potkoljenica. Ta ista znanja o pravilnim odnosima veliina koristi se i za namjerno krenje pravila, posebno u karikaturi (istiu se smijeni ili karakteristini elementi neke osobe) i u tzv. naivnom slikarstvu - proporcionalnost je vana i u arhitekturi - jo od stare Grke poznajemo geslo "ovjek kao mjerilo stvari", to treba prihvatiti na dvije razine: 1. arhitektura uvijek ima utilitarno svojstvo, njena funkcija odreuje njen oblik i mjere - to znai da vrata, primjerice, moraju odgovarati svojom visinom prosjenoj visini osoba koja e ta vrata koristiti odnosno prolaziti kroz njih. lijebovi na stupovima grkih hramova (kanelire) imaju irinu ljudskih lea, kako bi se osobe koje se okupljaju ispred hrama mogu nasloniti u njih i odmoriti. 2. u projektiranju zgrada koriste se omjeri i razmjeri ljudskih proporcija, ime se stvara osjeaj sklada i prihvaanja od strane gledatelja koji na nesvjesnoj razini u odnosima arhitektonskih elemenata prepoznaje odnose vlastitog tijela. Stup se, primjerice, omjerom kapitela i stupa odnosi kao ljudska glava prema tijelu; a razmak meu stupovima razmjeran je rasponu koraka ovjeka. - i same mjere su preuzete iz ljudskog tijela palac, lakat, stopa...

Kadar Kadar je ravnotea kretanja i mirovanja. Odijeljenou od okolia sabire panju, svojim strukturalnim mogunostima navodi oko na kretanje. - ve sam format platna ili papira odreen odnosom visine prema irini; najpoznatiji je tzv. auron, "zlatni pravokutnik", kojemu su stranice u odnosu Zlatnog reza, ali format moe biti i dvostruki kvadrat, ili u nekom drugom odnosu. KONSTRUKCIJA ZLATNOG PRAVOKUTNIKA: kvadrat stranica 1:1 prepolovimo po okomici, i spustimo dijagonalu polovice (AB) na bazu. Iz novodobivene zavrne toke baze (D) podiemo okomicu u C i zatvaramo kvadrat. Pokus- izmeu deset pravokutnika razliitih omjera najvei broj ispitanika bira zlatni pravokutnik kao najljepi (21:34) - omjer 21:34 - dio Fibonaccijevog niza - polje vida predstavlja oval koji se upisuje u pravokutnik sa strananicama u zlatnom rezu Jo nekoliko primjera zlatnog reza u geometriji: KONSTRUKCIJA PETEROKUTA: radius krunice (BD) dijeli se na pola (E) i povezuje sa okomicom nad centrom (C); duina EC se sputa na dijametar (AD) u toku P, koja se opet spaja sa tokom C; duina CP se prenosi na obod krunice toka P1. P1C ulazi pet puta u krunicu, bez ostatka. Ako dobivene vrhove spojimo, dobili smo pravilan pentagram, iji presjeci duina krakova ponovno ine pravilne zlatne rezove ( c(3):b(5)= b(5):a(8) , 3:5=5:(3+5=8) ).

zlatni odnosi krakova unutar prentagrama U sreditu petokrake zvijezde nalazi se manji pentagram ije dijagonale iscrtavaju novi, manji pentagram, postavljen naopako. Njegovi su krakovi opet u omjeru zlatnog reza. U manjoj je zvijezdi jo manja, i tako se pentagram beskonano kopira sam u sebe (slika 7). Pitagorejci su petokraku zvijezdu nazivali pentalfa, jer je sastavljena iz pet slova A, i bila je tajni znak njihovog bratstva. Peterokut jo nije iscrpio svoje mogunosti. Povezivanjem dva susjedna kuta s centrom ini trokut, koji prepolovljen daje tzv. Pitagorin trokut, pravokutan, sa stranicama 3-4-5 . kraa kateta i hipotenuza su u zlatnom odnosu trokut unutar pentagrama sa stranicama u odnosu zlatnog reza

KONSTRUKCIJA VRTLONOG PRAVOKUTNIKA Iz osnovnog kvadrata 1:1 konstruirajmo zlatni (slika 12), i u novom pravokutniku izvucimo dijagonalu AB. Na sjecitu starog brida DE dobivamo toku F iz koje povlaimo paralelu do G. Tako smo desni kvadrat DECB presjekli na dva manja- jedan ponovno jednakostranian (FECG), i jedan u zlatnom rezu (FGBD). Nova dijagonala (DC) i novo sjecite (H) prelamaju novi zlatni kvadrat na dva manja, opet jednakostranian i zlatni, ali drugog, vertikalnog, usmjerenja (DFHI). Novim dijagonalama i novim sjecitima stvaraju se rotacije sve manjih

zlatnih i jednakostraninih kvadrata do odreenog centra. Ako sada ubodemo estar u toku D i spojimo gornji lijevi kut s tokom E, zatim ubodemo u toku F i spojimo E sa G, ubodemo u H i spojimo G sa I itd., dobivamo dinaminu spiralu. Cijelu ovu konstrukciju nazivamo vrtloni pravokutnik, i on ini osnovu rasta mnogih organizama u prirodi npr. koljke, puevi... - teleskopi su snimili rotaciju galaksija u svemiru; one se okreu u obliku inamine spirale.

konstrukcija vrtlonog pravokutnika - i samo ljudsko tijelo je krojeno po istim prirodnim krojevima, i da ispod praga svijesti ovjek prepoznaje i osjea u prirodi taj uzorak koji oduvijek nosi u sebi. To je posebno zainteresiralo umjetnike koji su, neki svjesno, neki nesvjesno, ugradili ta pravila u svoja djela. Svianje u tim djelima, kao i u prirodi, je u velikoj mjeri odreeno prepoznavanjem metrike kozmosa od kojeg smo svi nainjeni. Za one koji ele znati vie! U Grkoj, od 580-497 g. p.n.e. ivio je Pitagora, ovjek koji je traei sustave kojima e objasniti harmonino djelovanje svijeta oko sebe postavio brojeve - ne kao jedinice kvantitete, ve kao principe u kojima se ogleda kozmiki red. Tako pitagorejski sustav ima monadu, jedinicu, poelo svega; dijadu i trijadu - enski (djeljiv) i muki (nedjeljiv) broj; etiripotpuna enskost, dvostruka djeljivost, broj pet kao potpunost, zbroj mukog i enskog naela; i deset kao apsolutni, sveti broj, zbroj 1+2+3+4, tetrakis kojem su se pisale i izgovarale molitve. Pitagora je putovao u Egipat i tamo doznao mnoge "mrane misterije i znanje svih stvari" uobliene u brojeve. Nakon Pitagore, Platon e 387. g. p.n.e. napisati na glavna vrata svoje Akademije: "Neka nitko ovdje ne ulazi ako ne zna geometriju"; sjeme metrike nunosti za shvaanje svemira ve je niknulo bogatim plodom. Ubrzo, oko 300. g. p.n.e. Euklid iz Aleksandrije e pisati svoje knjige "Elemenata", u kojima, kao uenik Platonove kole govori o pitanjima geometrije i proporcija i precizno govori o podjeli date duine tako da se manji dio (minor) odnosi prema veem (major) kao ovaj prema zbroju manjeg i veeg (tj. cjelini). Poliklet u svojim skulpturama, Fidija, Iktin i Kalikrat na Partenonu i mnogi drugi svjesno su baratali matematikim formulama koje su odreivale lijepe proporcije; tako govorimo o Grcima kao o pronalazaima zlatnog reza. Sva znanja starih Grka objedinio je rimski arhitekt Markus Vitruvius Polio iz 1. st. p.n.e. u svom kapitalnom djelu "De architectura libri decem" ili "Deset knjiga o arhitekturi", posveenom imperaroru Augustu. Vitruvije, govorei o simetriji hramova njihove proporcije usporeuje sa razmjerima ovjejeg tijela. I upravo Vitruvije e ucrtati ljudsko tijelo u krunicu to e mnogo kasnije, u 15. st., ponovno interpretirati Leonardo da Vinci. Grci uspostavljaju kanon lijepih proporcija, koje moemo pratiti na Polikletovom Doriforosu. Partenon je simbol univerzalnosti savrenih proporcija, sa mnotvom razlaganja u zlatnim presjecima po svim osima; ak i grke vaze su konstruirane po dinaminim spiralama. Na temelju matematike razraenosti Grka i Rimljana, proporcijama - a posebno zlatnim rezom kao njihovim kljunim imbenikom - su se nadalje kroz povijest bavili mnogi umjetnici svjesno, a drugi su ih manje svjesno ugraivali u svoja djela.

SKULPTURA

- kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena, ali i prostora koji taj volumen okruuje i ima aktivnu ulogu u skulpturi osnovna podjela: 1. PUNA PLASTIKA kip obraen sa svih strana, prua drugaiji pogled iz svih 360- potpuni doivljaj daje tek kada ga obiemo Moe biti raznih anrova: - biste (poprsja) - konjaniki spomenici - fontana - mobili pokretne skulpture - ....... 2. RELJEF, koji se dalje dijeli na: visoki reljef (jako izboen i samo djelomino vezan za podlogu) - niski reljef (malo ili neznatno izboen) - uleknuti reljef (nema nikakvih izboenja, oblici su udubljeni u materijalu) Tema moe biti figurativna i apstraktna, ali je kiparstvo svojom tematikom puno ue nego slikarstvo kroz povijest je bilo uglavnom ogranieno na prikaz ljudske figure ili ivotinja Skulptura moe biti samostalna (javna na nekom trgu ili u prirodi, ili privatna), ili vezana za arhitekturu i razne uporabne predmete. Oblici nastaju na dva osnovna naina modeliranjem i klesanjem (ili tesanjem ako se radi o drvetu) 1. Modeliranje kipar rukom oblikuje bezoblinu masu (gline) pritiskivanjem, razvlaenjem, dodavanjem ili oduzimanjem stvara oblik, koji e se kasnije stvrdnuti po tome se moe napraviti kalup i u njemu odliti skulpturu u gipsu, bronci, staklu, ili bilo kojem tekuem materijalu koji se hlaenjem stvrdne 2. S veeg volumena drva, kamena, mramora se skida viak materijala i tako oblikuje eljeni oblik ELEMENTI FORME (za analizu): 1. i 2.) Odnos VOLUMENA i PROSTORA: skulptura uzima dio okolnog prostora, ali isto tako prostor, tj. zrak moe ulaziti u skulpturu i tako postati dio nje. Ovisno o stupnju njihovog preplitanja, razlikujemo nekoliko vrsta: a) zbijena masa nema praznina, uloga prostora je neznatna (npr. obli kamen) b) konkavno-konveksna masa podjednaka uloga volumena i prostora c) penetrirana masa prostor ulazi u volumen i stvara udubljenja d) proupljena masa prostor je probio volumen i zrak slobodno struji kroz volumen e) linijski istanjena masa zastupljena je samo jedna dimenzija, druge dvije su zanemarene (npr. igla)

f) plono istanjena masa zastupljene su dvije dimenzije, dok je trea zanemarena (npr. list) 3. PLOHA granica izmeu volumena i prostora - plohe mogu biti napete, zaobljene, izlomljene, nepravilne........... 4. LINIJA moe se javiti kao nain obrade povrine 5. BOJA prirodna boja materijala ili naknadno bojana (polikromirana) 6. POVRINA o obradi povrine ovisi tip i svojstva odnosa svjetlosti i sjene na uglaanoj povrini blagi i meki prijelazi - na hrapavoj i neravnoj kontrasti svjetla i sjene itd.

Tradicionalni materijali: kamen, mramor, bronca, drvo, glina, vosak, staklo....

ODNOS SKULPTURE I ARHITEKTURE

3 uobiajena tipa odnosa, specifina za odreena razdoblja, a koji su tijesno povezani i s odnosom pojedinca i njegovog okvira drutva i svijeta koji ga okruuje 1. HARMONIJA ravnopravan i uravnoteen odnos, sklad Npr. na zabatima grkih hramova (zabat trokutni zavretak) usklaenost kiparske kompozicije i trokutnog okvira - svaka sastavnica zadrava svoj unutarnji smisao i razlog, skulpture se prilagoavaju okviru, ali to je sadrajno opravdano - raspored kipova je prirodan i uvjerljiv U Grkoj je vladala demokracija pojedinac surauje s drutvo, potuje njegove okvire, ali isto tako drutvo potuje njega i njegovo miljenje. 2. SUBORDINACIJA kiparska djela su podreena arhitekturi prilagoavaju se kompozicijom i oblikovanjem polju na kojem se nalaze ZAKON KADRA - odnos karakteristian za romaniku oblik likova se izobliuje da bi se podredio zadanom okviru npr. luneta na romanikim portalima (luneta polukruno polje nad vratima) likovi na krajevima s manji nego oni u sredini na nadvratniku pravokutnog oblika e svi biti jednake visine, glave su sve strogo u jednom redu izokefalija U ranom srednjem vijeku nita ne ovisi o ovjeku pojedincu i o njegovim sposobnostima, sve je odreeno unaprijed odreenim mjestom na drutvenoj ljestvici. U gotici sve vie jaa graanski sloj obrtnici i trgovci stiu ekonomsku mo i postaju cijenjeni u drutvu (a

skulptura se sve vie osamostaljuje od svojih granica) 3. NADREENOST - skulptura se namee arhitekturi, iri se izvan njenih okvira i mjera, skulptura je neovisna o graevini - karakteristino za barok kipovi nimalo ne potuju zadani okvir, kao da nisu povezani s niama u kojima se nalaze, stre pred zidovima i iznad krovova ovjek u baroku svojim otkriima sve vie shvaa i nadvladava prirodu svojim naporima. Taj razvoj se moe pratiti i na reljefu od potpuno plitkog i plonog, do sve izboenijeg i zaobljenijeg, da bi se nakraju potpuno osamostalio u slobodnu skulpturu, koja se javlja u renesansi.

Analiza arhitektonskih djela

Da bismo spoznali raspored i organizaciju prostora, graevinu je potrebno prikazati TLOCRTOM, NACRTOM i PRESJEKOM, ili ORTOGONALNIM PRIKAZOM, a sve mora biti prikazano u nekom mjerilu itanje tlocrta: pojedini oblici se ponavljaju kroz povijest arhitekture, a za analizu je potrebno znati nazive pojedinih dijelova: osnovna podjela graevina: LONGITUDINALNE izduene CENTRALNE

Najee longitudinalne graevine Hramovi (antiki) glavna zatvorena prostorija s kipom boanstva cela (naos), predvorjem pronaos i kolonadom okolo ravan strop Bazilike razvile su se iz rimskih oblika, a sluile su kao sudnice, trnice i sl., a kranska arhitektura ih preuzima kao vodei oblik (ne eli antike hramove zbog veze s poganstvom) - najee trobrodne, sa glavnim brodom irim i viim od bonih, meusobno odijeljeni kolonadama ili arkadama - najea orijentacija je I- Z, tj, na zapadu je ulaz, na istoku je svetite - najee u obliku latinskog kria jedan krak dui od ostalih

- natkrivene stropom (ravnom tavanicom) i li raznim oblicima svodova ovisno o razdoblju (npr. za razdoblje romanike je tipian bavasti svod, a za gotiku krino-rebrasti) Dijelovi bazilike: 1. narteks zatvoreno dvorite ispred crkve 4. zapadni tornjevi 5. glavni brod 6. boni brodovi 7. kriite s centralnim tornjem 8. transept (popreni brod) odvaja svetite od brodova 9. prezbiterij prostor za sveenstvo 10. apsida polukruni ili poligonalni zavretak, u kojem je smjeteno svetite 11. deambulatorij-ophod oko apside

CENTRALNE graevine krunog tlocrta, ili izvdene iz kruga kvadratnog, esterokutnog, osmerokutnog..., a esti oblik je i grki kri svi krakovi jednake duine - najee su nadsvoene kupolama iz nacrta moemo iitati artikulaciju proelja, tj. zida na koji nain je ralanjeno stupovima, pilastrima, prozorima i vratima - tim ralanjenjima se stvara odreeni ritam izmjena punog i praznog prostora - grede koje uokviruju prozor i vrata zovu se - nadvratnik (nadprozornik) i i dovratnici (doprozornici) - oblici najee proizlaze iz konstrukcije, jer otvori ugroavaju nosivost zida mogu biti pravokutni, luni itd. - prozori koji su odijeljeni stupiima nazivaju se BIFORE, TRIFORE, KVADRIFORE itd., ovisno na koliko dijelova su podijeljeni na 2, 3, 4, 6...

ARHITEKTURA

- umjetnost oblikovanja PROSTORA - graditelj ili arhitekt odabire dio beskrajnog prostora oko nas, i izdvaja ga i oblikuje - graevine se sastoje od: ovojnice i upljine tj., prostora Arhitektura uvijek ima praktinu namjenu - prvobitna svrha zatita od prirodnih nepogoda (kie, snijega) i pretjerane vruine i hladnoe - likovna umjetnost koja se posljednja pojavila Elementi po kojima emo prouavati arhitekturu su: NAMJENA i KONSTRUKCIJA, a kasnije i oblik

namjena arhitektura zapoinje inom odjeljivanja unutarnjeg prostora mirovanja, predvienim za mir i osamu, i vanjskog prostora kretanja druenje, javnost Osnovna podjela arhitekture po namjeni: 1. PROFANA arh. (svjetovna) koja se dalje dijeli na stambenu i drutvenu ili javnu 2. SAKRALNA arh. (crkvena) 3. FORTIFIKACIJSKA (utvrdna) arh. 1. PROFANA ARHITEKTURA Stambena arhitektura - najranija vrsta arhitekture: u prethistorijsko doba ovjek gradi ovisno o podneblju osim bunja i koliba u nizinskom kraju gradi zemunice (jama iskopana u zemlji pokrivena ibljem), na obalama movara i jezera sojenice (drvene nastambe podignute na balvanima iznad vode), u ledenim krajevima iglu itd. od prvobitnih oblika se razvija na 2 naina: postupnim poveanjem broja i razliitosti prostora - povezivanjem stambenih jedinica u sve vee skupove prostor se po funkciji poinje razdvajati prvo odvajanjem prostora oko ognjita i prostora za spavanje - s vremenom se stambene jedinice sve vie uslonjavaju, a prostorije mogu meusobno biti povezane na vie naina - komunikacija meu prostorijama moe biti: a) centristika sve prostorije se organiziraju oko jedne prostorije, iz koje se moe ui u sve ostale (npr. hodnik) b) hijerarhijska jedna prostorija vodi u drugu, druga u treu, itd. prolazne prostorije c) interakcijska nema vie sredinjeg ili vanijeg dijela, ostvaruje se kruno kretanje Palaa poseban primjer stambene arhitekture boravite nekoga tko ima materijalnu ili politiku mo dvovrsna namjera: - osigurava to udobniji ivot vlasniku, a ujedno drugima pokazuje njegovu mo i bogatstvo istiu se veliinom i prostorom koji zauzimaju, i viom kakvoom oblikovanja Drutvena arhitektura kroz povijest su se oblikom i veliinom izdvajale samo vijenice i vladarske kue, dok se ostale graevine javne namjene (prosvjetne, zdravstvene, kulturne) nisu puno izdvajale od stambene arh. - u novijoj arhitekturi poseban oblik dobivaju i druge zgrade - kazalita, koncertne dvorane, muzeji, galerije, kinodvorane, stadioni, sportske dvorane... 2. SAKRALNA ARHITEKTURA Objedinjavala gotovo sve funkcije od 5. do 15. stoljea jedina galerija suvremene umjetnosti, muzej slikarstva i kiparstva prolih razdoblja, jedina koncertna dvorana, kazalite, drutveno okupljalite, dvorana za predavanja... - oblikovanjem odgovarala ne samo duhovnom ivotu, nego izraavala i poimanje svijeta i ivota pojedinih razdoblja

npr. romanika crkva ima vrlo debele i zatvorene zidove, male i uske prozore, zvonike poput kula poput tvrava nemirno vrijeme stalnog ratovanja meu feudalcima, opi osjeaj nesigurnosti i ugroenosti gotika crkva pokazuje veu sigurnost i snaan gospodarski razvoj gradova otvaranje zidova sve veim prozorima s vitrajima barokna crkva esto dinaminog ovalnog tlocrta otkrie da su putanje planeta oko sunca elipsoidne; iluzionistike freske na svodovima iluzija beskrajnog prostora moderna crkva 20. st. potpuno novi izraz - smione i matovite, odricanje od uobiajenih elemenata stupova, lukova...- odgovara novom duhu 20. st i uvjerenju suvremenog ovjeka da je poelo novo doba (televizija, atomska energija, kompjuteri...) koje mora nai novi izraz

3. FORTIFIKACIJSKA ARHITEKTURA - gradovi su kroz povijest (od prvih velikih gradova u Mezopotamiji do 19. st.) veinom bili obzidani visokim zidinama s kulama i vrstim gradskim vratima - kao i drugi oblici arhitekture, i oni ovise o povijesnim uvjetima vremena u kojem su graeni zbog drugaijih naina ratovanja mijenjat e se i oblici kula i zidina npr. gotike kule su vrlo visoke, pravokutnog presjeka ratuje se hladnim orujem strijele, koplja...- koje ima kratak domet i slabu razornu mo renesansne su niske, u obliku valjka, poluvaljka, ili peterokuta poinje upotreba baruta vatrenog oruja, koje ima puno jau razornu mo odzaobljene povrine kugla se odbija ili klizne barokni gradovi imaju vrlo sloeni sustav fortifikacija u nekoliko pojaseva, sa zemljanim nasipima umijee ratovanja napreduje posebni fortifikacijski inenjeri

MODERNE KONSTRUKCIJE U ARHITEKTURI

- novi, moderni materijali su omoguili i nov nain gradnje - dokida se tradicionalni odnos nosaa i tereta, prvo se gradi SAMONOSIVA KONSTRUKCIJA, a zidovi postaju samo pregradni Ovisno o materijalu, nain gradnje moemo podijeliti na: 1. ELINE KONTRUKCIJE - karakteristino za 19. st. - gradi se elinim ipkama, cijevima, traverzama itd., koje se meusobno spajaju vijcima, ili zavarivanjem - pojedini dijelovi se izrauju u tvornici po nacrtu, a gotovi dijelovi se dovoze na gradilite i tamo spajaju montana gradnja - karakteristike vea vrstoa, elastinost omoguuje puno vie graevine, natkrivanje sve veih prostora, rastvaranje zida sve veim prozorima, ili ak njihovo izbacivanje zamjenjivanje staklenom stijenom

2. ARMIRANO-BETONSKE KONSTRUKCIJE - tako se poinje graditi u 20. st. - sastoji se od dvije grae elinog kostura i betona svojstva dvaju materijala se nadopunjuju i daju super vrsti i izdrljivi nain gradnje koji doputa i vrlo raznolike oblike

- prvo se postavi elni kostur i drveni kalup oko njega, u koji se izlije tekui beton koji se poslije stvrdne ovim novim materijalima moemo graditi na nekoliko naina: 1. SKELETNE KONSTRUKCIJE Samonosivi kostur se sastoji od vertikalnih i horizontalnih elemenata odreuje oblik graevine kao pravilno geometrijsko tijelo - ovakav nain gradnje omoguuje puno veu slobodu u organizaciji prostora jer se pregradni zidovi mogu postavljati po potrebi katovi ne moraju imati jednaki tlocrt - izvana umjesto zida moe biti i staklo omoguuje puno svjetla i zraka 2. STUB I KONZOLE - konzole su horizontalni elementi (kao ploe) koje se objese na stub koji je u sredini - ovakav nain gradnje omoguuje jo veu slobodu u oranizaciji prostora, a i vanjski oblik graevine moe biti slobodniji 3. LJUSKASTA KONSTRUKCIJA (VITOPERNA LJUSKA) - prvo se napravi elina mrea koja zbog elastinosti elika moe biti vrlo razliitih oblika, i onda se zalije betonom - po prvi put u povijesti arhitekture zgrade vie ne ovise o horizontalama i verikalama, ve arhitektura moe biti najrazliitijih matovitih oblika

Neolitik
NEOLITIK 10 000 1800 Postupni prijelaz iz nomadske lovake u sjedilaku poljodjeljsko-stoarsku kulturu - Na bliskom istoku ranije, najkasnije na sjeveru Europe JAVLJA SE PRVA ARHITEKTURA I URBANIZAM! Tipovi kua kolibe od raznih materijala jednostavne kue s jednom ili dvije prostorije Neolitsko selo kue su organizirane prema vanjskoj granici, ali nema unutarnje organizacije (nema ulica) Prvi grad Jerihon (7800 pr.K.) Sakralna arhitektura monoliti veliki kameni blokovi iz jednog dijela MENHIR uspravni veliki kamen obilje DOLMEN dva menhira s horizontalnom ploom KROMLEH kru Pojava keramike (peena glina) iz potrebe da se oblikuje prostor-sadr - Posude raznih oblika, ukraene apstraktnim arama (ornamentom) ovjek na viem stupnju razvoja dolazi do apstrakcije Vjerovanje neolitika ANIMIZAM priroda je skup monih sila od kojih svaka ima svoju duu koja njome upravlja - Te prirodne pojave se povezuju s fazama ljudskog (paleolitski lovac je ovisio jedino o svojoj spretnosti u lovu, dok u neolitiku ljudi postaju ovisni o prirodnim pojavam koje ne mogu kontrolirati) - Kipii-idoli kojima sene zna tona namjena, vjerojatno su predstavljali neke prirodne sile Protopovijest:

eneolitik (bakreno doba), bronano doba i Pojava metala kovanje i lijevanje orua i oru - Izum lonarskog kola ljepe izraena keramika Likovni izraz jo uvijek apstraktan, no osim ornamenata se pojavljuju i simboli Prapovijest na hrvatskim prostorima Najva - Keramike posude i oblici poput zdjela Vuedolska golubica najljepi primjer, sjajne crne boje ukraena stiliziranim ukrasom

Paleolitik
UMJETNOST PRAPOVIJESNOG RAZDOBLJA - do pojave pisma PERIODIZACIJA: Paleolitik starije kameno doba 2 500 000 pr. K. (pojava Homo habilisa) 8000 pr. K. (kraj pleistocena posljednjeg ledenog doba) Mezolitik srednje kameno doba (8000 6000 pr. K.) Neolitik mlae kameno doba (10 000 3 500 Bl.i.; 5 500 1 800 Eu)

STARIJE KAMENO DOBA PALEOLITIK - ljudi ive kao lovci i sakupljai - prije 400 000 godina radi orue dovodi u vezu oblik i funkciju- razni kameni obluci - ostavlja otiske ruke u piljama - tek u mlaem paleolitiku (40 000 10 000) se ovjek poinje likovno izraavati ORINJAKO RAZDOBLJE prema nalazitu Aurignac u Francuskoj 30 000 24 000 g. Pr. K. Skulptura zavjetni kipii kipii koji simboliziraju plodnost Venera iz Lespugea (32 000 g. Pr. K.) Willendorfska Venera - od kamena ili kostinaglaeni dijelovi koji simboliziraju plodnost, a ruke, noge, lice glava su stilizirani ili izostavljeni predstavljaju enu openito, njezinu ulogu u majinstvu i drutvu matrijarhat - prilagoeni za dranje u ruci SOLUTRE-MAGDALENSKO RAZDOBLJE prema nalazitima LE Solutre u vicarskoj i La Madelaine u Francuskoj

18 000 11 000 PILJSKO SLIKARSTVO u panjolskoj (ALTAMIRA) i jugozapadnoj Francuskoj (LASCAUX) likovni prikazi su vezani iskljuivo uz magijske rituale - najei prikazi ivotinja duboko u peinama (blizu ulaza stanovanje, teko pristupani dijelovi svetita - izraziti realizam (zato to ovjek u potpunosti ovisi o ivotinjama) i plastinost, ali bez prostorne organizacije - slika ivotinje slui kao pomo u lovu vjerovali da stvarno ubijaju na slici njezin duh - izraziti realizam vjerojatno i zbog toga to je namjena tih slikarija bila ne samo da se ivotinje ubiju, nego i da se naprave sve ih je manje jer se krajem ledenog doba velika stada povlae na sjever zato ih rade duboko u utrobi zemlje jer se tamo raa ivot Ranjeni bizon (Altamira, 15 000 10 000) - sigurni snani crte, sjenanje daje oblicima plastinost - esto rezbare ivotinjske figure iz manjih predmeta kosti, jelenji rogovi ... u nekim drutvima takav likovni izraz traje i do danas Bumani, plemena Australije to je vie stupanj razvoja, nego tono odreeni vremenski period

MEZOLITIK - kulturoloki blie paleolitiku sloeniji drutveni odnosi, ali jo uvijek nomadi, lovci i sakupljai podjela poslova na lovce, hajkae, gonie... to se ogleda u likovnoj organizaciji naslikanog - pojava kompozicije!!!! - piljsko slikarstvo prizori lova, borbe i plesa - ivotinje su prikazane vrlo realistino, ljudi stilizirani

Mezopotamija
Grad u starim civilizacijama 3000 500 pr. K. Mezopotamija - Oko 3000. P. K. Mezopotamija ulazi u povijesno vrijeme - Sumerani 3000 2340, ju<. Mez. - Asirci 1000 612, sj. Mez. - Perzijanci 539 331, o URBANIZAM I ARHITEKTURA - Za Sumerane specifini gradovi-dr gradovi zatvoreni zidinama citadele - Prostorna organizacija u odnosu na zidine - Krivudave uske ulice, organizirane oko svetog dijela grada

U tom podruju nema kamena, pa se gradi uglavnom od opeke nema puno ostataka arhitekture - Tanki zidovi se pojaavaju lezenama, a koriste i luni nadvratnik i bavasti svod Za Mezopotamiju je karakteristina graevina zigurat hram na terasastoj uzvisini od sirove opeke sa stepenicama ili rampama (poput krnje piramide) - Svaka terasa je druge boje i odgovara boji planeta u Sunevom sustavu (bilo ih je 7) - Na zadnjoj (sunevoj) terasi se nalazi svetite i opservatorij - Nema unutarnjeg prostora - Simoliko povezivanje neba i zemlje - Zigurat e od Sumerana preuzeti i kasniji narodi Mezopotamije Npr. Zigurat grada Ura, Babilonska kula Sumerani vjeruju da svijetom vladaju bogovi kojima ljudi slu Asirci grade hramove i zigurate po uzoru na Sumere PALAE raskone, grade od opeke, ali ih obla *Novi Babilon za vrijeme Nabukodonosora (7. St. P. K.) - okru - impozantne graevine kraljevska palaa, Itarina vrata, Mardukov hram ukraavane ocakljenim viebojnim ploicama i reljefima - zigurat -7, katova, visok 100 m, s modrim hramom na gornjoj terasi jedno od 7 svjetskih uda - brojne visee terase i vrtovi (Semiramidini vrtovi) Kiparstvo Sumersko kiparstvo je statino i teko, ukoeno, a osnovni oblici su izvedeni iz valjka i stoca - Uglavnom prikazi mukih i - Figure MOLIOCA kruto frontalno postavljen, s rukama sklopljenim na prsima, oi su irom razrogaene i obrubljene jakim crnim rubom, ozbiljnog izraza lica zamjenjuju stvarne osobe u molitvi - Npr. Grupa figura iz Tell Asmara nema prostorne organizacije, svaki kip ima svoje postolje i mogu se slobodno razmjetati - Hijerarhiska perspektiva najva Asirsko kiparstvo manje slobodne plastike, vie reljefa - Tematski prevladavaju osvajanja kraljeve vojske (narativni reljef, dosadno ponavljanje kraljevih pobjeda) i kraljevski lov na lavove (cermonijalne borbe), ali su prizori tretirani realistiki i osloboeni konvencija, naturalizam - Npr., Ranjena lavica iz Ninive plitki reljef, ali fina gradacija povrine, ime se posti Slobodna plastika uglavnom prikazi vladara Perzijanci preuzimaju ranije umjetnike obrasce, grade ogromne i raskone palae, a njihova inovacija je vitki stup s palmolikim ukrasima ili kapitelima - Izvanredni zlatarski proizvodi, uglavnom

Egipat otvoreni grad, bez zidina- prostorno organiziran prema Nilu Npr. NO-AMON nepravilan plan

S desne strane Nila grad S lijeve strane grad mrtvih Dolina kraljeva i Dolina kraljica

Egejski svijet
3. i 2. tisuljee nekoliko kultura na egejskom prostoru : Cikladi zavjetni idoli od mramora vrlo stiliziranih formi Troja dvosobne kue s MEGARONOM sprijeda ulaz, u sredini veliko ognjite, iz njega se ulazi u stra Kreta vrlo slo Mikena citadela utvrena kiklopskim zidinama (veliki nepravilni kamenovi bez vezivnog sredstva), ulaz kroz LAVLJA VRATA portal s jakim dovratnicima i masivnim nadvratnikom nad kojim je trokutasta ploa s reljefom - dva lava koji uvaju stup simbol kraljeva dostojanstva GRKA Periodizacija: 1. Protogeometrijski stil (11. 10. St. P. Kr.) 2. Geometrijski stil (10-7. St.) 3. Arhajski stil (650-470 g.) 4. Strogi stil (480-450) 5. Klasini stil (450-330) 6. Helenizam (330-30) Urbanizam Gradovi-dr Gradovi s povremenim stanovnitvom proroita (Delfi) i sportska borilita (Olimpija), imaju sve sadr Dva tipa grada organski (Atena) i planski (Milet) ATENA - Nastaje organski, spontano - Ima 2 sredita svjetovno (AGORA) i vjersko(AKROPOLA); (kao i veina grkih gradova) - Agora drutveno i administrativno sredite u njenom sklopu se nalazi STOA natkriveni hodnik s uzdu - Akropola - gradi se u 5. St. dominantni akcent grada, nalazi se na brijegu, nekoliko vjerskih graevina Partenon, Erehteion, hram bo MILET - Helenistiki grad, nastaje planski pravilan geometrijski plan, ravne ulice koje se sijeku pod pravim kutem, u sredini se nalazi pravokutni trg koji je i svjetovno i vjersko sredite Arhitektura Hramovi najei oblik arhitekture - Za razliku od njihovog dananjeg izgleda bili su bojani 2 osnovna tipa uzdu Koriste 3 klasina reda dorski (razvija se na kopnu), jonski (razvija se na egejskim otocima i obalama Male Azije) i korintski (varijanta dorkog reda) - Razvija se od megarona

Kod gr. hrama najva Arhitektura po mjeri ovjeka (stup : interkolumnij = ovjek : korak), harmonija, nepravilnosti zbog optike pravilnosti (enthasis zadebljanje stupa u sredini da bi izdaleka izgledao ravan, stilobat postolje hrama neznatno ispupen iz istog razloga) Dijelovi grkog hrama Najva Partenon (448-432) graditelji Iktin i Kalikrat dorski peripterni hram Erehtejon (421-405) graditelji Filohlo i Arhiloh slo Propileji (437) graditelj Mneziklo monumentalni ulaz koji je odlino prilagoen nepravilnom terenu u sj. Dijelu se nalazila 1. Slikarska galerija Teatar u Epidauru (370 g.) polukru

GRKA kiparstvo i slikarstvo

Slikarstvo Geometrijski stil - Na lonariji prvo samo apstraktne are (organski i geometrijski elementi), kasnije i ljudski i - Npr. Dipilonske vaze Arhajski stil - Vaze manjih dimenzija prizori iz mitologije, legendi i svakodnevnog - STIL CRNIH FIGURA na pozadini crvenkaste gline dobro poznavanje tijela, detalji se urezuju iglom - STIL CRVENIH FIGURA (mlai, oko 500.g.) crvene figure na crnoj pozadini vie detalja, bolje proporcije Strogi i klasini stil Ostalo slikarstvo nije sauvano, ali iz pisanih izvora znamo za najpoznatije grke slikare Polignot (bavio se perspektivom), Apolodor (bavio se odnosima svjetla i sjene), Zeuksid i Apel (majstori realistiko-iluzionistikog slikarstva) Kiparstvo Arhajski period KUROSI i KORE kipovi mladia i djevojaka - Ukoeni, frontalni stav, pojednostavljene forme, stroga simetrija tijela - Potpuno slobodne skulpture (nisu vezane uz nikakvu podlogu, obraene sa svih strana - To su bili zavjetni darovi u hramovima, na grobovima - Polubogovi i smrtni i besmrtni, bez individualnih obilje - Kurosi su uvijek nagi, a kore uvijek odjevene u haljine, ije draperije ne prate linije tijela, stilizirane kovrave kose,stlizirani detalji - Proporcije 1:5 - Bili su polikromirani - ARHAJSKI SMIJEAK pokret kojimse pokuava izraziti Kiparstvo vezano uz arhitekturu: Reljefi na zabatima, frizovima i metopama ukoeni pokret Karijatide Npr. Sifnijska riznica u Delfima prikaz grkih bogova s Titanima

Klasini period 5.st. odraz stalo - KONTRAPOST!!! asimetrija tijela, pokretu mirovanju POLIKLET : DORIFOR (Kopljonoa) klasini ideal ljudske ljepote skladne proporcije tijela, razliite desna i lijeva strana tijela ; proporcije 1: 6 - Mirovanje MIRON: DISKOBOL ( Baca diska) pokret, torzija tijela FIDIJA : Atena iz Partenona izraena u hrizelefantinskoj tehnici (slonovaa, drvo i zlato) izgubljena Skulpture s Partenona bo Partenonski friz povorka u ast boginje Atene 4. st. - Dinaminije, razvedenije, sna PRAKSITEL - Hermes, Afrodita Knidska meki, zamagljeni oblici modeliranja, SKOPAS kipovi na mauzoleju u Halikarnasu napetost, strast, duboko usaene oi LIZIP Apoksiomenes struga prodor u prostor Helenizam Nemir, pokrenutost, jaki kontrasti svjetla i sjene, iskazivanje patosa (tetralne geste) i emocija nesigurnost i neizvjesnost - Rafiniranost, erotizam, prenaglaena ljupkost akademizam, izvjetaenost Npr. Umirui Gal, Nike sa Samotrake (izuzetno - AGESANDOR, ATENODOR I POLIDOR S RODOSA: Lakoont i sinovi - Aktivna povezanost volumena i prostora

Egipat
Staro carstvo 3100-2185 Srednje carstvo 2133-1786 Novo carstvo 1580 - 1085 URBANIZAM otvoreni grad, bez zidina- prostorno organiziran prema Nilu Npr. NO-AMON nepravilan plan Odvajaju gradove S desne strane Nila gradovi S lijeve strane gradovi mrtvih Dolina kraljeva i Dolina kraljica,Saqqara, Gizeh ARHITEKTURA Egipatska religija je orijentirana u potpunosti na zagrobni svijet, pa e se i umjetnost prije svega orijentirati na monumentalne grobnice i njihovu opremu Za vrijeme Starog carstva tipine su PIRAMIDE Najstarija je Stepenasta piramida faraona osera (Saqqara, 2600 pr. K.) graditelj IMHOTEP prvo zabilje

- Grobna komora se nalazi ispod razine zemlje - Cijela grobljanska etvrt hramovi i druge zgrade tu su se odr Piramide kod Gizeha (2530-2470 pr. K.) Keops, Kefren i Mikerin - Uz piramide se grade i MASTABE male krnje piramide za dostojanstvenike i lanove kraljevske obitelji - Uz svaku piramidu pogrebni hram od kojeg vodi put za procesije do hrama u dolini Nila - Kraj Kefrenove piramide i velika sfinga (20 m ), koja je navodno imala njegovo lice - Grobne komore su iznutra ukraene raskonim freskama ili plitkim reljefima s prikazima pria o U Novom carstvu se grade grobovi uklesani u stijene (Ramzes II, Tutankhamon) Grobni hram kraljice Hatepsut (1485), Deir el Bahari hram terasasto usjeen u stijenu, terase su povezane dugim rampama, prostori hrama usjeeni u samu stijenu Amonov hram u Karnaku Amonov hram u Luxoru predimenzionirano, nije prilagoeno ovjeku, osjea se malo i izgubljeno - Aleja sfingi, pilon na ulazu, hipostilna dvorana (sa umom stupova), dvorite, uzdu KIPARSTVO - Kruto, standardizirano, nije se puno mijenjalo kroz cijelu povijest Egipta - Ukoeni, statini volumeni bez imalo pokreta, frontalni stav, ukoene ruke, noge i pogled, sjede ili stoje - Portretne statue - Svi oblici izvedeni iz kocke na stranama pravokutnog bloka nacrtali sliku s lica i iz profila i klesali dok se projekcije ne bi srele Pr., Kefren, Mikerin sa Pisar Kai OBOJENI RELJEFI I SLIKE Strogi smisao za red Hijerarhijska perspektiva, vertikalna perspektiva, plonost te Egipatski kanon likovi prikazani uvijek u istom polo Mukarci prikazani tamniji, Taj strogi kanon se prekida jedino za vrijeme Akhenatona (Amenofisa 4.) koji uvodi monoteistiku religiju, zatvara Amonove hramove - Novi ideal ljepote manje ukoeno, vea individualizacija - Pokret, neusiljeno dr - udno ispijeno lice, prenaglaeni valoviti oblici Nakon njega se vraaju tradicionalnim kanonima, ali ipak ostaje neto od slobode, izra

Italske kulture
Italske kulture ETRUANI -prvo samo u Toskani, poslije sve do Napulja u vrijeme arhajske Grke (4. I 5. St. p. K.) Brojni utjecaji na Rim Grad citadela okru Tip hrama slino grkom hramu, ali je hram podignut na visokoj bazi koja nije ira od cele, stepenice se nalaze samo s ulazne strane, ima duboki trijem i iroku celu koja zahvaa i stubove trijema; cela podijeljena na tri dijela (iako kasnije u Rimu nije); za razliku od grkog

hrama, vjernci imaju pristup u hram RIM Urbanizam Geometrijska mre + helenistiki utjecaji Milet pravilnost Blizu sijecanja carda i decumanusa nalazi se glavni gradski trg forum Po njima se ravnaju sve ostale ulice zatvaraju pravilne etverokute blokova kua Npr. Timgad (u sjevernj Africi) Sam grad Rim je nepravilan zbog svog dugog nastajanja svako vrijeme neto donosi, i zbog terena na 7 br FORUM ROMANUM slobodno rasporeene zgrade raznih namjena Kasnije nastaju i drugi carski forumi 1. I 2. St. (poslije Krista) Svi gradovi rimskog carstva ispunjavali su sve funkcije javnog Intenzivan kulturni i zabavni Arhitektura - Utjecaj Etruana i Rimljana na rimskom hramu - U celi je osim kipa bo - Unutranjost ukraena niama, skulpturama, podnim mozaicima, zidnm slikama, mramornim oblogama kult prakticiraju u unutranjosti hrama, ne izvan njega kao Grci - Koriste novu tehniku BETON omoguuje graevine ogromnih razmjera karakteristine za megalomanski Rim oblagali ciglom, kamenom, mramorom... - Koriste POLUKRU KOLOSEUM 80. Poslije krista, za vladavine Flavijevaca (Vespazijan, Tit i Domicijan) prima 50 000 ljudi 3 superponirana reda odgovara njihovoj unutarnjoj te Ispod gledalita se nalaze hodnici i stepenita za reguliranje prometa PANTEON 118-125 Posveen svim bogovima 7 nia - Kru - Izvana neukraeni valjak s blago zaobljenom kupolom, duboki trijem na ulazu - Naglasak na jedinstvenom unutarnjem prostoru s polukru - Mo BAZILIKA duga dvorana za razne potrebe graansdkog Leptis Magna (s Afrika), po. 3. St. KARAKALINE TERME - Slo Carsku arhitekturu obilje Stambena arhitektura

Domus gospodska kua za bogatije, s atrijem i peristilom, zatvorena prema ulici Inzula stambena zgrada na nekoliko katova za siromanije slojeve

Rimsko carstvo
RIMSKO KIPARSTVO Kopiraju grke skulpture i oponaaju, ali dosti PORTRETI - Podrobni izvjetaj o topografiji lica, bez psiholokog prodiranja kipovi predaka i imperatora u poetku (za vrijeme republike i ranog carstva) - Kasnije to postaju herojski, idealizirani, bo - Npr. August iz Primaporte - U 3. St. realizam, psiholoki portret Marko Aurelije NARATIVNI RELJEFI - Prikazi znamenitih podviga konkretna povijest, a ne mitoloka alegorija kao kod Grka) - Ara pacis 13. 9. G. Pr.K. - Trajanov stup visok 190 m, 106-113 g. oko 200 m reljfne trake, zapravo je nesaglediv, tu je samo kaodokument, potrebe da negdje bude zapisano (Trajanova pobjeda nad Daanima) Kasna antika izra - Slabljenje klasinih likovni ideala, svevie ukoenost i nezgrapnost, velike oi, prodoran pogled - Odustajanje od prostornih efekata na reljefima RIMSKO SLIKARSTVO Freske iz Pompeja i Herkulanuma (erupcija 79. G.) - Iluzionistike arhitektonske perspektive i prozorski efekti otvaraju zid, ali to nije stvarna arhitektura nejasne dimenzije i eusobni odnosi pojedinih graevina, perpektiva je sluajna i nedosljedna - Pejza - Mitoloki prizori Fajumski portreti enkaustika - Vezano uz pogrebne obiaje KASNA ANTIKA I RANO KRANSTVO Raspadanje gradova, prenoenje *Dioklecijanova palaa, 300. g. - S dio za stanovanje vojnika; J dio carski dio i kultni objekti hram i mauzolej *Katakombe bez organizacije, samo probijanje hodnika U arhitekturi se preuzimaju stari oblici BAZILIKE (ali namjena je nova kr.crkva) i centralni prostori (najee postaju krstionice i pogrbne kapele) *Santa Sabina, Rim, 5. st. 3-brodna bazilika, longitudinalno usmjerenje na oltar, brodovi odvojeni arkadama, ravna tavanica *Santa Constanza, Rim, 340. centralni kru VA>NO!!! mozaici koji negiraju vrstou arh. Oblika zid, svod djeluju kao da lebde Graevine su izvana neukraene, jednostavne, od opeke

SLIKARSTVO I KIPARSTVO - Reljefi i zidni mozaici (kockice bojenog stakla ranijesu se radili od mramora) gubi se plastinost, dubina prostora, sve je puno plonije, lutkasti likovi

BIZANTSKA UMJETNOST - prije 6. st. nema jasne podjele na zapad i istok, no s carom Justinijanom Carigrad dobiva politiku prevlast i postaje umjetnika prijestolnica Ravenna - *San Vitale, 6. st. oktogonalna osnova s kupolom - mozaici s prikazima Justinijana i Teodore- visoki vitki izdu *Aja Sofija, 532-537 ANTEMIJE IZ TRALESA I IZIDOR IZ MILETA graditelji - kombinacija elemenata longitudinalna i centralna kvadratna osnova s kupolom na pandantivima i polukupolama ine glavni brod - interijer lakoa, prozranost; svjetlo ima glavnu ulogu, svugdje mnotvo prozora, a kupola kao da lebdi na gustom redu prozora

RENESANSNA ARHITEKTURA
Novi naglasak na racionalnost, jasnou i pravilnost dijelova njihovi omjeri i razmjeri se odreuju po matematikim proporcijama Glavne karakteristike: upotreba klasinih redova, geometrijskih oblika i polukrunih kupola RANA RENESANSA: Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi u Rimu je prouavao klasinu antiku arhitekturu, i prvi je napravio tona mjerenja (moda tada i otkriva geometrijsku perspektivu trebala mu je precizna metoda prenoenja izgleda tih graevina na papir) - uvijek trai nova i praktina rjeenja kupola firentinske katedrale novi nain kojim je napokon omogueno natkrivanje tako velike povrine kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgraena jo u gotici) * kapela Pazzi, Firenza, 1430.

SIMETRIJA, PRAVILNOST sve se sastoji od kvadratnih jedinica - preuzimanje rjenika klasine antike redovi, polukruni lukovi i stupovi nepromjenjivi elementi - mjere i proporcije tono odreene - drukija uloga skulpture nema zavisnosti skulptura se oslobaa, a strogo odreena arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi

- kupola ima simbolinu vrijednost sredinji otvor Krist; 12 prozora apostoli - centralni luk uokviruje portal i naglaava kupolu * S. Spirito, Firenza, 1434.

- sve veliine su odreene MODULOM polumjer polukrunih kapelica sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnoavanjem osnovnog modula - sve veliine su u odnosu ZLATNOG REZA Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture lei u davanju tonih proporcija svim znaajnim mjerama jedne zgrade - aritmetiki razmjeri koji odreuju muziku harmoniju moraju vladati i u arhitekturi oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su boanskog porijekla RENESANSNA PALAA: kvadratni tlocrt s unutranjim dvoritem - atrijem - 3-katno rjeenje sa zavrnim vijencem, stupnjevanje obrade od nieg prema viem tee lake pr. *Michelozzo: Palaa Medici-Ricardi

Leon Battista ALBERTI - pisao traktate rasprave O slikarstvu, O arhitekturi, O skulpturi * palaa Ruccelai, Firenza, 1446 51

obrada proelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palae - primjena triju redova dorski, jonski i korintski pilastri sa istaknutim zavrnim vijencem plona verzija Koloseuma na proeljima crkava takoer upotrebljava klasini rjenik - u O arhitekturi zagovara obnovu centralnih graevina idealni oblik sakralnih graevina je krug, ili izveden iz kruga 4-kut, 6-kut, 8-kut - krug je savreni i najprirodniji oblik neposredna slika boanskog razuma

njegovi traktati su imali ogroman utjecaj, tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobiajene Donato BRAMANTE: Tempietto, S. Pietro in Montorio, Rim, 1502

- trebao biti okruen okruglim dvoritem s kolonadom povezanost graevine s okolnim prostorom NOVO!!! - nova obrada zida shvaen kao volumen a ne kao ploha duboko usjeene nie u tekoj

masi zida - 3-stepena baza, dorski red, kupola vrlo malih dimenzija, ali ima monumentalnu teinu

SV. PETAR, Rim 1. projekt Bramante, 1506. - centralna graevina grki kri upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka proelja - opet koristi skulpturalno obraen zid prostor duboko ulazi u masu zida - ogromnih dimenzija mogua izvedba samo betonska konstrukcija ponovno oivljavanje te antike tehnike

dananji izgled Michelangelov projekt, 1546. - proelje kolosalni red naglaava kompaktnost graevine, dramatinije istie kupoli

- naglaava glavnu os drugaijom zap. Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagraen) - kupola na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima

MANIRIZAM 1525 1600 Koristi sve elemente renesanse, ali ih liava snage i unutarnje koherencije, udno, varljivo, nemirno, s neoekivanim obratima Andrea PALLADIO Villa Rotonda, Vicenza, 1567-70 - centralna, simetrina, s 4 potpuno jednaka trijema - ne potie na zadravanje, tjera nas van, jer je nasuprot svakog ulaza izlaz

RENESANSA 15. i 16. st

Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost, ali se stil iri i ostalom Europom 1. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja, sami sebi su dali ime rinascit preporod (antike) lat. renasci ponovo se roditi - dok se za srednjevjekovnog ovjeka povijest stvarala na nebu, a ne na zemlji (prolost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista njegovo roenje je jedini vaan dogaaj), renesansni ovjek ne dijeli povijest prema planu bojeg spasa, ve prema ljudskim ostvarenjima - gledaju na klasinu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralakih snaga ponovno oivljavanje nakon 1000-godinjeg mraka(u sr. v. su smatrali antiku poganskom) ali, cilj nije oponaati, nego dostii i prestii - dolazi do naglog razvoja individualizma, ovjek stie samopouzdanje, sumnja u tradicionalna vjerovanja i obiaje - dok se u sr. v. izuava samo Biblija i crkveni tekstovi, u renesansi se izuavaju jezici, knjievnost, povijest i filozofija humanistike znanosti NOVO SHVAENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J - u antici i u sr. v. umjetnost je bila zanat, obrt u renesansi su likovne umjetnosti prihvaene u slobodne umjetnosti (matematika, dijalektika, gramatika, retorika i filozofija po Platonu

bitne discipline za obrazovanje plemia; lik. umj. iskljuene kao rad ruku bez teorijske osnove) - u renesansi umjetnik priznat kao mislilac, a ne samo obraiva materijala, a na umj. djelo se gled kao na izraz stvaralakog duha - umjetnici postaju obrazovaniji piu i pjesme, teorijske traktate

razdoblje renesanse se dijeli na: ranu renesansu XV. stoljee quattrocento centar je FIRENZA prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog graanstva, koje je vrlo rano svrgnulo feudalce visoku renesansu XVI. stoljee cinquecento centar RIM zbog jaanja papinskog dvora sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanista RENESANSNI GRAD - nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu savreno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski), u kojem su funkcije grada predviene i smiljeno rasporeene Filarete: SFORZINDA

- idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno) - 8-kutna zvijezda na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom - u uvuenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga - pravokutni glavni trg je u sredini na njemu je katedrala i kneev dvor - jedna kruna ulica presijeca radijalne kanale i ulice na sjecitima su trgovi s crkvama i trnicama - CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! nijedan dio ne moe samostalno egzistirati, sve je integrirano - vrsta veza izmeu sredita i ruba

Primjer idealnog grada u Hrvatskoj: KARLOVAC

- gradnja je poela 1579., a graditelj je bio MATIJA GAMBON, iako nije sigurno da li je projekt njegov - oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima - unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini - isprva graen kao tvrava za obranu od Turaka kad je prola ratna opasnost, drvene kue su zamijenjene baroknim zidanim kuama ea situacija su ipak renesansni zahvati u u ve postojee srednjevjekovne gradove prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive prostori su strogo geometrijski odreeni, organizirani uglavnom simetrino, naglaavaju perspektivna skraenja renesansni trg otvoren, prostran, prazan prostor, pravilnog oblika npr. PIAZZA SS. ANUNZIATA, Firenza - pravokutan trg, omeen jednakim fasadama iste visine s rkadama naglaavanje perspektive - veliki prazan prostor statian, miran i pregledan U Hrvatskoj: DUBROVNIK STRADUN od strada- ulica (Stradun ulietina) - oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaanju prostora gotovo identine fasade jednakih visina tvore snanu perspektivu KULE dvostruki prsten zidina i kula unutranji s gotikim prizmatinim kulama, na njih su prislonjeni niski polukruni renesansni bastioni Kula Mineta na vrhu kao kruna grada Razlika izmeu gotikih i renesansnih kula!!!! zbog oruja Got. kule su visoke i vitke, esto etvrtaste u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti, ali nisu imali veliku snagu Ren. kule su niske, polukrune, masivne zbog baruta i topova

GOTIKA 12, 13. i 14. st

neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom -intenzivno se grade crkve, samo u 12. st. u Normandiji je izgraeno 15 velikih crkava, u 13. jo 13 Za got. arh. se tono zna gdje i kad se javlja 1. put u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu izmeu 1137 i 1144.g., kada je opat Suger pregraivao kor i opisao prednosti novog stila U gotiko doba se javlja novi kult Bogorodice novo doba koje se vie okree ovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) mnoge velike crkve su posveene Djevici > Notre-Dame u Parizu, Chartresu, Amiensu, Reimsu, Rouenu... kad ih poveemo, odgovaraju sazvijeu Djevice na nebu !!!!!????

NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!: iljasti luk zbog statikih razloga, Krino-rebrasti svod Kontrafori vanjski nosai, nevidljivi iznutra - novi elementi omoguuju rastvaranje zida velike prozore i vrlo visoke brodove dojam lakoe, vitkost oblika - tenja za to vie svjetla NOTRE-DAME u PARIZU (zapoeta 1163.)

Tlocrt - zbijena i cjelovita osnova karakteristika gotike Eksterijer - monumentalno Z. proelje 3-dijelna vertikalna podjela, 3 velika portala, zidovi su rastvoreni ipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima imamo dojam da su laki i upljikavi

KATEDRALA u CHARTRESU

U kasnijim fazama graevine postaju sve kienije, sa sve vie iljastih ukrasa FIJALA Kiparstvo - ope karakteristike: Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na proeljima katedrala po sadraju odraavaju teoloki program koji je razraivala skolastika filozofija Toma Akvinski prizori iz Biblije i ivoti svetaca - osim isto religioznih tema, tu se mogi nai i prikazi seljakih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidanjeg ivota, likovi suvremenika... Postepeno oslobaanje od kadra !!!! dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu jo neprirodno izduene i ukoene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica ve pokazuju vei stupanj individualizacije i ljudskosti nisu vie taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa - likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnojima naturalizam !!! zanimanje za prirodu paljivo izraeno i diferencirano lie i cvijee na

kapitelima Nove teme: KULT BOGORODICE brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najee drveni i polikromirani) Kao nova tema se javlja i PIETA Bogorodica s mrtvim Kristom esto neprirodno mravi i runi da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjeanje Za likove je specifina S-krivulja Oko 1400. Europom se proirio meunarodni stil i u kiparstvu i slikarstvu - pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji Slikarstvo: Vodea grana slikarstva je VITRAJ slika na prozorskom staklu - proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama crtai su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali - nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadii bojenog stakla povezani olovnim trakama poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oi) crtali na staklu - djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obine dnevne svjetlosti - najljepi sauvani su u Chartresu i dalje kao vana grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI karakteristike kao i u kip. vitki likovi, paljivo prikazivanje detalja iz prirode Karakteristike got. slikarstva openito: Obrnuta perspektiva umjetnici primjeuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju jo razvijen sistem, i crtaju po sjeanju, a ne izravnim promatranjem Narativnost za razliku od saete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da e prikazati sve to se spominje ve e i dodavati Teme su slne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji VANO!!!! neto sasvim drugaije GIOTTO di Bondone talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu obnova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam krupni, vrsti oblici, bez puno detalja freske u kapeli ARENA u PADOVI - itav prizor se odigrava i 1. planu, na prilino plitkoj pozornici - promatra je povezan sa slikom, kao da smo sudionici - 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora

- vrsto okupljanje likova, s unutranjom povezanosti izmeu sebe HRVATSKA VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na krilinah, Beram, 14

ROMANIKA 11 i 12 st.
Crkve u srednjem vijeku su i dalje najee bazilike tip longitudinalne graevine Romanika crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjeaju nesigurnosti i ugroenosti tadanjeg ovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora, znai, rom. crkve su masivne i monumentalne. Vee su i bogatije nego ranije, imaju svodove (najee bavaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokranskim bazilikama) zbog praktinih razloga (npr. zbog poara), ali i simbolikih elja sa Boja kua bude to velianstvenija i impresivnija Ukraene su i izvana novost !!! arhitektonski elementi i skulpture, nekad i bogato ukraeno Z. proelje

Elementi rom. bazilike:

1. narteks 4. zapadni tornjevi 5. glavni brod 6. boni brodovi 7. kriite s centralnim tornjem 8. transept (popreni brod) 9. prezbiterij 10. apsida 11. deambulatorij

+ kripta (koja se ovdje ne vidi) podzemni dio ispod svetita u koje su polagali prvo samo relikvije muenika, a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike Najvie rom. crkava i najznaajniji primjeri se nalaze u Francuskoj

ST. SERNIN u Toulouseu (J. Franc.) 1080-1120

Hodoasnika crkva (graene du puteva to su vodili u Santiago de Compostela na SZ. panj. St. Foy u Conquesu i jo neke slabo sauvane) Primjer kako analizirati tlocrt: 5- brodna bazilika s 3-brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i apsidiolama (aps., deamb. i apsidiole ine KOR mjesto za sveenstvo, u kojem je smjeten i oltar) svodovi su u gl. brodu bavasti - u bonim svodovima krini eksterijer ralanjenost volumena visine krova se postupno sputaju - arhitektonski ornamenti dekorativni okviri za prozore i portale interijer brodovi odijeljeni lukovima i stubovima, uz koje su pridrueni polustupovi i pilastri elementi rimske arh., ali su sada dimnzije vie, sve stremi u visinu ritam se stalno ponavlja i pokree nas prema apsidi na I., koji su puni svjetlosti, dok su brodovi prilino mrani (svjetlo se oduvijek povezuje s boanskim) Kompleks u PISI (1053-1272) Katedrala, krstionica i toranj kosi toranj !!!! nakosio se zbog loih temelja i prije nego to je bio gotov Kiparstvo gotovo iskljuivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, proeljima) Obnova monumentalne kamene skulpture !!! prije mali reljefi i kipii u metalu ili slonovai ZAKON KADRA skulptura se veliinom prilagoava povrini na kojoj je smjetena takav je i odnos pojedinca i drutva ovjek je podreen unaprijed zadanom kadru - drutvu u kojem nema nikakvu mogunost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu HORROR VACUI strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet vrijeme nije bitno, za njih je poetak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava izmeu, cijelo vrijeme se vodi borba izmeu demona i anela za njihovu duu Nespretne proporcije Teme ljudi, ivotinje, udovita, bogati ornament (organski i geometrijski)

Posljednji sud vrlo esta tema, uvijek na zap. Proelju (na luneti), ili s unutranje strane kao freska, tako da se ovjek prepadne kad izlazi van - neobuzdana mata, nervozna gipkost oblika Primjeri: Opatija u Moissacu , St. Madeleine u Vezelayu HRVATSKA 2 najznaajnija primjera: -drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214. -Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 ve pokazuje novi duh gotike, po sadraju, ali ne po formi

Slikarstvo: Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodea grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS Za rom. slik. je karakteristina REDUKCIJA svi opisi se nastoje saeti na najbitnije npr. umjesto ume jedno stablo, umjesto grada par kua itd. Ploni nain prikaza krajolika u trakama boje sputanost pojedinca Ploni, linearni oblici, nema volumena, naglaene obrisne linije, nespretne proporcije

Romanika - slikarstvo i kiparstvo

Kiparstvo gotovo iskljuivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, proeljima) Obnova monumentalne kamene skulpture !!! prije mali reljefi i kipii u metalu ili slonovai ZAKON KADRA skulptura se veliinom prilagoava povrini na kojoj je smjetena takav je i odnos pojedinca i drutva ovjek je podreen unaprijed zadanom kadru - drutvu u kojem nema nikakvu mogunost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu HORROR VACUI strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet vrijeme nije bitno, za njih je poetak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava izmeu, cijelo vrijeme se vodi borba izmeu demona i anela za njihovu duu Nespretne proporcije

Teme ljudi, ivotinje, udovita, bogati ornament (organski i geometrijski) Posljednji sud vrlo esta tema, uvijek na zap. Proelju (na luneti), ili s unutranje strane kao freska, tako da se ovjek prepadne kad izlazi van - neobuzdana mata, nervozna gipkost oblika Primjeri: Opatija u Moissacu , St. Madeleine u Vezelayu HRVATSKA 2 najznaajnija primjera: -drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214. -Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 ve pokazuje novi duh gotike, po sadraju, ali ne po formi Slikarstvo: Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodea grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS Za rom. slik. je karakteristina REDUKCIJA svi opisi se nastoje saeti na najbitnije npr. umjesto ume jedno stablo, umjesto grada par kua itd. Ploni nain prikaza krajolika u trakama boje sputanost pojedinca Ploni, linearni oblici, nema volumena, naglaene obrisne linije, nespretne proporcije Razlika izmeu rom. i got. raspela za rom. je karakteristini prikaz ukoenog, ivog Krista otvorenih oiju, dok se u gotici naglaava njegova muka mrtvi, izmueni Krist, izvijenog tijela u S-krivulji GOTIKA kiparstvo i slikarstvo Kiparstvo - ope karakteristike: Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na proeljima katedrala po sadraju odraavaju teoloki program koji je razraivala skolastika filozofija Toma Akvinski prizori iz Biblije i ivoti svetaca - osim isto religioznih tema, tu se mogi nai i prikazi seljakih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidanjeg ivota, likovi suvremenika... Postepeno oslobaanje od kadra !!!! dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu jo neprirodno izduene i ukoene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica ve pokazuju vei stupanj individualizacije i ljudskosti nisu vie taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa - likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnojima naturalizam !!! zanimanje za prirodu paljivo izraeno i diferencirano lie i cvijee na kapitelima Nove teme: KULT BOGORODICE brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najee drveni i polikromirani)

Kao nova tema se javlja i PIETA Bogorodica s mrtvim Kristom esto neprirodno mravi i runi da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjeanje Za likove je specifina S-krivulja Oko 1400. Europom se proirio meunarodni stil i u kiparstvu i slikarstvu - pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji Slikarstvo: Vodea grana slikarstva je VITRAJ slika na prozorskom staklu - proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama crtai su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali - nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadii bojenog stakla povezani olovnim trakama poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oi) crtali na staklu - djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obine dnevne svjetlosti - najljepi sauvani su u Chartresu i dalje kao vana grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI karakteristike kao i u kip. vitki likovi, paljivo prikazivanje detalja iz prirode Karakteristike got. slikarstva openito: Obrnuta perspektiva umjetnici primjeuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju jo razvijen sistem, i crtaju po sjeanju, a ne izravnim promatranjem Narativnost za razliku od saete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da e prikazati sve to se spominje ve e i dodavati Teme su slne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji VANO!!!! neto sasvim drugaije GIOTTO di Bondone talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu obnova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam krupni, vrsti oblici, bez puno detalja freske u kapeli ARENA u PADOVI - itav prizor se odigrava i 1. planu, na prilino plitkoj pozornici - promatra je povezan sa slikom, kao da smo sudionici - 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora - vrsto okupljanje likova, s unutranjom povezanosti izmeu sebe HRVATSKA VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na krilinah, Beram, 1474.

Barokno slikarstvo i kiparstvo

Na Trentskom koncilu je odlueno da umjetnost mora na neposredniji nain prikazivati religiozne teme, te da mora biti razumljiva i nepismenima, a ne samo obrazovanijim pojedincima koji su imali dovoljno znanja da deifriraju ponekad zagonetne prizore pune alegorija i simbola. Novi stil treba vie apelirati na emocije nego na intelekt. Ikonografija novog stila je direktna, jednostavna, oita i dramatina. U vrijeme baroka ovjeanstvo je vrlo pokrenuto osvaja svijet, osniva kolonije u baroknoj umjetnosti e se to odraziti naglaenom dinaminou KIPARSTVO: - pokret, kretanje skulptura je uvijek drukija, ovisno o kutu gledanja - razigrana i pokrenuta obrisna linija - konstantna izmjena volumena i prostora to rezultira jakim kontrastima svjetla i sjene Gianlorenzo BERNINI: *David barokna karakteristika je nagovijetena prisutnost Golijata, izgleda kao polovina jednog para - David jasno pokazuje gdje je neprijatelj, a prostor izmeu njih je pun snage - iluzija o prisutnim linostima ili snagama nevidljiva dopuna NOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZI simbioza kiparstva i slikarstva, zajedno s arhitekturom stvara jednu sloenu iluziju * kapela Cornaro, Sta Maria della Vittoria, Rim Ekstaza sv. Tereze

- maksimalna pokrenutost draperija, naglaena emocionalnost i patetika - 2 lika na oblaku koji lebdi, osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih izgledaju dematerijalizirano, svjetlo se naglaava zlatnim zrakama, koje stvaraju iluziju kao da je izvor svjetlosti na iluzionistikoj fresci na svodu - da bi upotpunio iluziju ugrauje i gledalite na stranama su balkoni s mramornim kipovima obitelji Cornaro, s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnosti SLIKARSTVO: Pokret je temelj barokne slike: dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-hladno), dramatini kontrasti svjetla i sjene - prikazuje izrez iz stvarnosti uvijek je neto nedoreeno, nije sasvim vidljivo ili skriveno

NEIZVJESNOST = neizmjernost

- ako se prikazuje pejza, tu e uvijek biti ili velika masa oblaka koja neto skriva, ili velika kronja koja zaklanja pogled - likovi su vrlo sitni i podreeni pejzau - atmosferska perspektiva svijest o velikim daljinama, beskonanosti CARAVAGGIO: Pozivanje sv. Mateja

- beskompromisni realizam naturalizam - sveta tema opisana izrazima suvremenog ivota obinih ljudi - poreznik Matej sjedi s nekolicinim naoruanih ljudi u obinoj rimskoj krmi - Krist prikazan kao siromaan, bosih nogu i u jednostavnoj odjei - religioznost trenutka izraena zrakom sunane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i ruku (gesta preuzeta iz stvaranja Adama) u mranom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja stav protureformacije vjerske tajne se ne otkrivaju intelektualnim razmiljanjem, ve spontano, unutarnjim doivljavanjem pristupanim svim ljudima Pieter Paul RUBENS: - Flamanac, putovao u Italiju, prouavao antiku, visoku renesansu i Caravaggia

BAROK 17. i 18. st (1600 1750)

Prvobitno znaenje rijei nepravilno, groteskno

Stil se javlja u Rimu krajem 16. st. izraava duh protureformacije, apsolutizma, centralizirane drave (ali brzo prodire i na protestantski sjever i cvjeta u graanskoj Nizozemskoj) Pape postaju pokrovitelji umjetnosti irokih razmjera ele da Rim postane najljepi grad kranskog svijeta. Katolika crkva potie baroknu umjetnost, koja iskazuje dramu religioznih tema na neposredan i emocionalan nain. Svjetovna aristokracija takoer prihvaa dramatini barokni stil da bi impresionirali druge. Intelektualna, nauna revolucija u cijeloj Europi geometrija, mehanika - svijest o beskonanom (astronomija, matematika, filozofiaj) otvaranje svijeta koji je renesansa konstruirala kao zatvoreno geometrijsko tijelo, a u manirizmu se pomaknuo i dezintegrirao barokni ovjek pokuava uspostaviti racionalnu kontrolu 2 kontradiktorna elementa: 1. apstraktna matematika i metodska strana strogi raspored ulica, formalni projekt grada, geometrijski rasporeeni vrtovi i parkovi 2. u slikarstvu i kiparstvu se manifestira senzualnost, ekstravagantnost, pobina protiv mehanikog reda (raskalaeni nain ivota na dvoru, vjerski fanatizam)

GRAD Vrlo sloeni sustav fortifikacija (zbog naprednijeg naina ratovanja topovi vanjska utvrenja, bastioni i platforme, zemljani nasipi grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza * VAUBAN: NEUF-BRISACH (Neue Breisach) - grad je u prvom redu planiran kao utvrda, a sam grad je naknadno utrpan u kalup - nema mogunosti irenja, a broj stanovnika sve vie raste grad raste uvis 5-10 katova - velike avenije iroke i ravne - najvaniji simbol i glavni element Champs Elysees, Pariz - zavravaju obeliskom, slavolukom ili zgradom u toki gdje se spajaju sve linije jednako visokih proelja i plonika - vozila na kotaima ubrzanje kretanja, osvajanje prostora - geometrija olakava kretanje i odraava pogled na svijet linearno irenje (moi, grada, drave) - i zbog potrebe javne demonstracije moi vojske dojam vrstih i ravnih redova vojnika, lake je odravati red negu u uskim i vijugavim srednjevjekovnim uliicama - potinjavanje sadraja urbanog ivota vanjskom obliku rue se stare etvrti, vrijedne zgrade, prometnice presijecaju do tada koherentne etvrti - otvoreni trg kruni ili ovalni prostor iz kojeg se radijalno ire avenije, organizirani pomou vertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju vaan scenski element

Champs Elysees - grad rtvovan prometu zanemarivanje svih urbanih funkcija

Bernini: Trg Sv. Petra u Rimu (1657.) - etverostruka kolonada sa strane, naprijed proelje Sv. Petra - obelisk u centru, simetrino s obje strane su fontane ovjekoliki oblik zagrljaja - "velika slika Crkve" koja grli cijeli grad i svijet - urbi et orbi) veliki sadra koji se neprimjetno puni i prazni, djeluje zatvoreno, a u biti je otvoren kolonade su propusne granice zatvoren, ali pristupaan prostor VERSAILLES (1642 1686) Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart, vrtove je projektirao Le Notre

Veliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu - parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu apsolutna simetrinost - postepeno razvoenje volumena palaa parkovi priroda - veliki trg pred palaom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osi parkova