istina i zablude

Imena hrvatska ili srpska?

Otima li nam netko nae, ili se sami lako odriemo? Predrasude i strah od nepoznatog najei su uzroci veine sukoba u svakodnevnoj meusobnoj komunikaciji a esto su koriteni i kao instrument u rukama kreatora politike zbilje. Predrasudama prethodi neznanje i izostanak elje za izlaskom iz ljutura vlastitog oklopa pripadnosti nekomu ili neemu. Kod Hrvata ima jedna posebnost koja mi u slinom obliku ili opsegu nije poznata ni u jednom drugom narodu mi se lako odriemo svojega, specifinog, svojega vrijednog, i preputamo to drugima. tovie, spremni smo i sami podupiremo tua svojatanja naih vrijednosti. Prije prelaska na temu ovog teksta, ilustrirat u to s nekoliko primjera. Jedan moj poznanik je pao u depresiju kad je na isjeku Hrvatskog slikopisa iz vremena NDH vidio da ustaka vojska prisee s tri prsta! Naime tri prsta su srpska, etnika Bez obzira to i vicarska garda Papi tako prisee. Samo Srbi, po njemu, imaju Trojedinog Boga. Nasjelo se srpskoj promidbi. Muslimani su za dravni grb Republike Bosne i Hercegovine bili uzeli grb to su ga Kotromanii preuzeli od Ladislava Napuljskog iz loze Anuvinaca koji su, iako porijeklom iz Francuske, vladali Ugarskom. A Fleur-de-lys (cvijet ljiljana) je izvorno ali i sada francuski grb. Tvrtkovii, Potomci Tvrtka I. Kotromania, prvog bosanskog kralja koji je bio Hrvat su uglavnom Hrvati, veim dijelom iz Srednje Bosne, rijetko su i Bonjaci. Taj grb je bio slubeni u razdoblju od 1992. 1998. godine, a od tada je njegov glavni element, stilizirani ljiljan, postao oznanica bonjake komponente u grbu Federacije Bosne i Hercegovine. Mi Hrvati smo to prihvatili kao injenicu i tako se odrekli dijela nae povijesti. Ovakvom ponaanju suprotstavio bih stav Grke prema makedonskom svojatanju grke povijesti i kulture gdje Grka zbog samog imena Makedonija te zbog Verginskog sunca, simbola antike Makedonije tonije Filipa II. Makedonskog (Aleksandrova oca) blokiraju ulazak Makedonije u NATTO i ne dozvoljavaju joj slubeno predstavljanje pod imenom Makedonija ni u UN-u kao ni u drugim svjetskim organizacijama. Na svijetli primjer su reakcije Ministarstva kulture RH i Drutva knjievnika RH te mnogih drugih relevantnih imbenika iz Hrvatske na uvrtavanje Marina Dria i Ivana Gundulia u ediciju Matice srpske Deset vekova srpske knjievnosti. Osobna imena nisu izravno politiko ali jesu pitanje kulture, jezika i historiografije u uem smislu rijei. Ona svojim fonetskim supstitucijama pruaju esto prve podatke hrvatske prisutnosti na odreenom podruju. Za kulturu i povijest naroda su bitni jer, kad je rije o Hrvatima, prihvaamo injenicu da su na dananjim hrvatskim prostorima u prolosti ivjeli mnogi narodi i govorili se razliiti jezici koji su najvjerodostojnija svjedoanstva o sebi ostavili u imenima, kao jezinim i kulturnim spomenicima neprekinutoga pamenja. Imena u sebi nose vane jezine spoznaje za povijest hrvatskoga jezika, za povijesnu dijalektologiju i za jezina proimanja s

narodima s kojima su bili u dodiru. Imena su nezaobilazni svjedoci putova i raspua hrvatskih povijesnih migracija. Nije beznaajno pitanje uestalog odricanja od hrvatskih imena, pa ak i vulgarnog stigmatiziranja nekoga (kroz peorativno isticanje njegova imena) kao neprihvatljivog za opinstvo. Zanemarit u takve pojave na ovom portalu jer su gotovo iskljuivo vezane uz autore hrabro skrivene iza raznih nickova. Podsjetit u samo na jedan, u posljednje vrijeme najpoznatiji, primjer akievo prozivanje srpske vlade na predizbornom stranakom skupu za IV. izbornu jedinicu. Mi Hrvati, najee bez ireg znanja a osobnim spoznajama i bezrazlonim, ali (u skladu s prethodno navedenim) razumljivim strahom ukotvljeni u svojim lokalnim sredinama, hrvatska imena koja nemaju korijen u biblijskim imenima spremno pripisujemo najee Srbima i tako inimo viestruku nedopustivost: odriemo se vlastite kulture, postavljamo zidove izmeu nas samih, vrijeamo druge Onomastika kao znanost koja se bavi prouavanjem osobnih imena (imena i prezimena) i nadimaka, odnosno prouava znaenje i povijest imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi).u svojem aparatu koristi se etimologijom, dijalektologijom, povijeu, etnologijom, mitologijom a kao najstariji sloj hrvatske antroponimije uzima osobna imena. Hrvatska onomastika prema porijeklu imena dijeli na vie slojeva od slavenskog, preko sloja narodnih imena, zatim imena kranskog porijekla, preko sloja islamskog porijekla do slojeva posuenih imena i pomodnih imena. Rado, Veselko, Zoran, Drago, Dragan, Vedran, Mirko, Slavko, Vjeran, Tihomir, Ljiljana, Ljerka, Ljubo, Darko, Gojko, Mladen, Stanko, eljko, Zdravko, Ognjen, Ranko, Branko, Svetoslav, Sveto, Milan, Milica, Slobodan, Borislav, Boro, Duko imena su koja su gotovo iskljuivo nastala od opih i najee najuzvienijih pojmova. Pripadaju estim imenima u Hrvatskoj jer, prema statistikama, svako pojedinano od ovih imena u Hrvatskoj nosi od nekoliko tisua do oko dvadeset tisua osoba. I, prema slubenim statistikama, svako pojedinano od ovih imena najee nose Hrvati, a rjee Srbi. Iskljuivo pripadaju starim slojevima hrvatskih imena slavenskom i sloju narodnih imena. Borislav Stipi