RADNO PRAVO-predavanja od 08.10.2011.god. 1.Osnove i izvori radnog prava -Radno pravo je relativno mlada grana prava.

Oblikuje se kao posebna grana prava pocetkom 19.stoljeca. Citava predhodna historija pravnih sistemarobovlasnicki,feudalni,pocetne faze kapitalistickog radnog sistema obiljezeni su grubim gazenjem i nepostojanjem prava na rad i prava po osnovu rada kao osnovnih ljudskih prava. Od najaranijih pocetaka, npr.robovlasnicki pravni sistem,nije bilo moguce govoriti o bilo kakavom pravnom odnosu radnika i poslodavca.Tu je radnik-rob bio objekt,a ne subjekt u pravu. Feudalni pravni sitem ima neke pozitivnije karakteristike u smislu da radnik ima odredjena prava i to ona minimalna u smilsu obezbjedjenja osnovnih zivotnih namirnica za prezivljavanje koje mu daje poslodavac i prava da bude vezan za zemlju koju je obradjivao. Kapitalisticki pravni sistem iam dvije faze-pocetna koja je losa za radnike ,sa malo prava I druga faza koju karakterise kodifikacija propisa iz oblasti rada,a vrhunac tog odnosa jeste 1919.god. /osnivanje MOR-a/ u Parizu.Na toj konferenciji,koja se naziva tripartitnom(radnici-poslodavci-vlada),doneseni su standardi kao osnovni temelji danasnjeg radnog zakonodavstva,koji su osnova danasnjih euro-standarda. 2.Osnovni predmet i sustina radnog prava a)regulisanje radno pravnih statusa; b)regulisanje individualnih i kolktivnih prava; c)regulisanje prava po osnovu rada; d)zastita na radu,uslovi rada i radno vrijeme. 3.Osnovni izvori prava a)Ustav kao opca pravna norma i to u dijelu koji govori o garanciji osnovnih ljudskih prava na rad i garancije imovine nastale po osnovu rada; b) Zakoni kao pojedinacne pravne norme; c)Podzakonski akti /uredbom se ne mogu propisivati prava,vec je uredba akt koji potpomaze provodenje zakona/; d)interna pravna akta /pravilnik/; e)kolektivni i granski ugovori-ovim ugovorom se regulisu sva prava koja nisu predvidjena zakonom,a naznacena su u zakonu. Razlog zbog kojeg je radno pravo relativno kasno nastalo kao posebna grana prava/tek pocetkom 19.st./jeste sto su postojali gradjanski zakonici koji su u svom sastavu imali razlicite grane prava,npr. krivicno,gradjansko,stvarno,porodicno itd..

Radno pravo u gradj.zakonicima nije imalo poseban dio,jer su radnopravni statusi bili totalno nerazjasnjeni i tek pocetkom 19.st. radno pravo je oblikovano kao zasebni dio/str.22-35/. Prvi pisani zakon koji ima osnovne elemnte pravne norme nastao je u Engleskoj. Druga zemlja koja je napravila znacajan iskorak u reguliranju radno pravnih elemenata bila je Francuska,donoseci 1804.god.CODE CIVIL. Njemacka je 1820.god. donijela svoj gradjanski zakonik,a onda su zemlje zapadne Europe koristile hronologiju regulative iz oblasti rada i donosile svoje pojedinacne zakone. BIH je koristila Njemacki gradjanski zakonik,tako da je sva nauka radnog prava u BIH,bez obzira na pravne i politicke sisteme u kojima je bila kao dio tih sistema .promjenjivala germansku gradjansku praksu. BIH je i prava po osnovu rada-socijalna,zdravstvena i PIO-regulisala u skladu sa Njemackoeuropskim modelom rada.

4.Nastanak i razvoj radnog prava(str.22-26) -historijski nastanak i odvajanje radnog prava od gradjanskog prava(gradjanski zakonici); -pocetni period razvoja radnog prava-kraj XIX vijeka -radnicka udruzivanja i borba za najosnovnija prava Radno pravo se kasno oblikuje kao posebna grana prava, iz razloga sto radno pravni statusi i legislativa iz oblasti rada nisu postojali. I-Pocetni period Pocetkom XIX.st. radnicki pokret usljed obespravljenosti radnika pocinje da nasilnim putem prema poslodavcima ostvaruje osnovna prava iz rada i to radno vrijeme,zastita na radu,uslovi rada i neka prava zdravstvenog osiguranja. U to vrijeme skoro da nisu postojali propisi iz oblasti rada,uslovi rada su nepodnosljivi i dogadjala se surova eksploatacija radnika. Bijeda i naporni rad zena i djece,nocni rad,rad bez zastite izazvao je revolt radnika koji nasilnim putem u prvoj polovini XIX st. Pocinju da lome masine,pale fabrike itd. Pod tim pritiskom Engleska kao najrazvijenija industrijska zemlja tog vremena i njeni poslodavci pristaju na donosenje prvog zakona o radu,a iza toga Francuska donosi Code Civil,Njemacka svoj zakonik,a i druge zemlje Zapadne Europe prihvataju radno zakonodavstvo. Zakonima se uvode najamni radni odnosi,a snzano se afirmisu radnicka udruzenja.U periodu od 1804.god. do 1830.god. nastaju Code Civil i drugi gradj.zakonici koji su plod pritiska radnika kroz rad.udruzenja,da se regulisu najosnovnija prava iz radnog odnosa(radno vrijeme i uslovi rada).

II-Period-kraj 19.vijeka.-kraj I svj.rata Ovaj period karakterise uvodjenje esnafskih udruzenja.Drzave donose vise propisa iz oblasti rada-zastitna zakonodavstva. -Jacaju dogovori poslodavaca i radnika u utvrdjivanju elemenata rada. -Francuska preuzima kormilo i donosi prvi zakon o radu. -Jacanje radnickih udruzenja i jacanje pregovora. Sve ovo je usmjereno na dobijanje dodatnih mjera i prava iz oblasti rada,posebno skracenja radnog vremena,zastite na radu od bijelog fosfora,rad djece i trudnica u nocnom radu,mjere zastiet na radu i uslove rada. U ovom periodu su nastale 3 kljucne teorije iz oblasti rada koje u srediste svoga rada(poznati teoreticari Robert Oven,Augusto B.,Danijel Rid)stavljaju rad i prava po osnovu rada cija je osnovna zamisao:RAD JE CENTRALNA LJUDSKA VRIJEDNOST TEMELJENA NA OSNOVNOM LJUDSKOM PRAVU NA RAD.

III-Period-izmedju dva svj.rata Ovaj period karakterise intenzivna kodifikacija iz propisa radnog prava.Ovo je najznacajniji period iz razvoja radnog prava kao grane prava i u ovom periodu dogadja se procvat radnog zakonodavstva(Francuska,Njemacka,Italija). U ovom periodu 1919.god. osniva se MOR u Parizu-koja objedinjuje radnike,poslodavce i vlade zapadnih zemalaj za regulisanje pitanja iz oblasti rada sto je potvrdjeno kao standard kroz medjunarodne deklaracije,konvencije i ugovore.Posebno znacajan dio MOR-a jeste reguliranje osmostanog radnog vremena radi zastite na radu,uslova rada i osnovnih prava po osnovu rada.Tripartitni razgovori (poslodavac,radnik,vlada) donijeli su vise socijalne pravde, s tim da su se poslodavci obavezali da dogovorena prava i obaveze na toj konferenciji MORA-abudu regulirana u zakonu,sto je po automatizmu dovelo do toga da se u tom periodu radno pravo oblikuje kao grana prava,a ne kao dio gradj. zakona. U tom periodu oblikuju se dvije karakteristicne teorije rada: a)fasisticka teorija rada-rad za drzavu; b)francuska teorija institucije-rad za instituciju Snazno jaca dijalog poslodavca i radnika i prihvata se nacin kolektivnog pregovaranja kojima se regulisu sva druga prava koja nisu regulisana zakonom.

IV-Period-od kraja drugog svj.rata do danas -Jaca dijalog poslodavci-radnici-visi nivo socijalne pravde,savremeno radno zakonodavstvo; -Zakonom iz oblasti rada regulisu se prava: a)koletivno pregovaranje; b)sindikalna prava i pravo na strajk;

c)granski ugovori i individualni ugovori o radu. -Nastaje savremeno radno pravo i to(str.40-55) a)sloboda sirenja prava na rad; b)garancija sindikalnih sloboda i prava; c)kolektivni ugovori kao sredstvo reguliranja prava; d)integrativnost-uzajamna povezanost radnih prava. Kod kolektivnog pregovaranja najvanija su pitanja koja nisu zakonom regulisana, reguliu se kolektivnim ugovorom. Integrativnost znai vre uvezivanje radnikog organizovanja. 5.Radno pravo u BIH i SFRJ BIH bez obzira na politicke sisteme u kojima je bila .sljednik je germanskog gradj. zakonika i danas nasi zakoni imaju orijentaciju evropskog-njemackog modela rada. -Do 1878 Tursko zakonodavstvo u BiH (Berlinski kongres) -1881 OGZ Austro-Ugarsko zakonodavstvo rudarski zakon -1902 OGZ - Zakon o vrenju obrta -1921 Prvo radno zakonodavstvo u staroj Jugoslaviji gdje je ona lan MOR-a

6.Radno pravo u BIH -SFRJ 4 perioda a)1941-1945 Ratno zakonodavstvo b) period do 1950. godine propisima regulisani radni odnosi c) uvoenje samoupravljanja poslije 1950. godine d) radniki amandmani decentralizacija i garancija prava radnika UDRUENI RAD

7.Vrste rada -Tekui i minuli rad -Apstraktni i stvarno potrebni rad -Individualni i drutveni -Jednostavni i sloeni -Produktivni i neproduktivni -Fiziki i umni

8.Definicije radnog prava -Skup pravnih propisa koji reguliu rad -Norme o regulisanju radnih odnosa i ugovornih odnosa -Propisi regulisanja radnih odnosa koji ureuju potinjeni zavisni rad 9.Naela MOR-a a)Rad nije roba b)Siromatvo je opasnost za svakoga c)Potreba meunarodne saradnje d)Sloboda izraavanja i udruivanja 10.Naziv radnog prava -Fabriko-industrijsko pravo i zakonodavstvo -Radniko pravo -Socijalno pravo -Sindikalno pravo -Radno pravo 11.Podjela radnog prava -Ope i posebno -Materijalno i procesno -Individualno i kolektivno -Domae i meunarodno Odnos radnog prava je povezan prema drugim granama prav i to: ustavnom, graanskom, upravnom, privrednom, krivinom itd. Radno pravo i ergologija = ERGOS = RAD, LOGOS = NAUKA Objedinjavanje rezultata rada u spcijalnim podrujima rada psihologija, filozofija, ekonomika rada. 12.MOR-Meunarodna organizacija rada -1919. osniva se u Parizu Mirovna konferencija poslije 1. svjetskog rata -MOR stalno meunarodno tijelo -MOR ima svoje ustav i lanice prima 2/3 veinom -u radu MOR-a uestvuju predstavnici Vlada, Poslodavaca i radnika -Socijalna pravda u radu je osnovni cilj MOR-a

12.a.)Struktura organa MOR-a a)Generalna konferencija b) Administrativni savjet c) Meunarodni biro rada d) Komisije i komiteti 12.b.)Akti MOR-a a) Deklaracije b) Konvencije c) Ugovori

RADNO PRAVO-19.11.2011.god. Kolektivno pregovaranje Ima svoje utemeljenje u drugoj fazi razvoja radnog prava i to prvi poceci u periodu razvoja esnafskih udruzenja. Radnici su nasilnim putem od poslodavaca dobijali osnovna prava iz oblasti rada,a posebno u slucaju radnog vremena,zastite na radu,odmora i osnovnih mjera zdravstvene zastite. Tesko i sporo su isli procesi dogovaranja radnika i poslodavaca u svim vrstama rada,bilo da se radi: 1) o tekucem radu; 2) individualnom i drustvenom radu ; 3)o fizickom ili umnom radu. Engleska je kolijevka radnopravnog zakonodavstva,gdje je pocetkom 19.stoljeca prvi put zabiljezeno i definisano koja prava za to doba pripadaju radnicima,a koja poslodavcima. Pocetkom 20. stoljeca pocinje intenzivniji proces kolektivnog pregovaranja i regulisanja odredjenih pitanja koja su predmet kolketivnog pregovaranja. U periodu od 1900-1919.god. uradjeno je u historiji najvise do tada u smislu uzajamnih dogovora poslodavaca,zaposlenka i vlada,a posebno na medjunarodnim konferencijama koje su pobudile takva opredjeljenja i dogovore radnika i poslodavaca. 1901.god. konferencija u Briselu-nastaju prva medjunarodna dokumenta vezana za osnovna prava iz radnog odnosa koja su definirali poslodavci i zaposlenici. 1905.god.-Bern-medjunarodna konferencija posvecena odredjenim pitanjima nocnog rada,duzine radnog vremena,upotrebe bijelog fosfora u fabrikama i nekim pitanjima iz oblasti osnovne zdravstvene zastite.U tom periodu snazno dolazi do izrazaja primjena kljucnih teorija iz oblasti rada,ciji su nosioci Robert Oven,Augisto Blanki i Danijel Grand,koje su se pojavile od 1870. do 1900.god. Sve dodatne aktivnosti su provedene da se na velikoj medjunarodnoj konferenciji sa najvecim brojem evropskih zemalja jedinstveno regulisu pitanja iz kolektivnog pregovaranja radnika,poslodavaca i vlada.

11.04.1919.god. dolazi do osnivanja MOR-a u Parizu. Ova konferencija je kruna radnickih prava,jer su na njoj usvojena kljucna dokumenta za radno pravo i to: a)osmosatno radno vrijeme (8+8+8); b)obavezne mjere zastite na radu; c)obavezno regulisanje prava u vezi sa radom(socijalna,zdravstvena i PIO prava). Prvi zakon o radu nastao je u Engleskoj 1851.god. Njega su poslodavci donijeli pod pritiskom mehanicara kao najjace organizacije u to vrijeme. Njemacka donosi svoj zakon 1864.god.,a 1867.god. Francuska i druge evropske zemlje. Pitanja koja se regulisu pregovaranjem kroz kolektivne ugovore,granske ugovore i preneseno u individualne ugovore o radu zasnovana su na medjunarodnim dokumentima i standardima iz oblasti rada kao sto su: a) Pakt o gradjanskim i radnim pravima UN-1966.god.; b) Pakt o ekonomskim i socijalnim pravima UN-1967.god.; c) Evropska socijalna povelja -1959.god.; d) Konvencija o ljudskim pravima i slobodama-1950.god. i td. Kolektivna prava reguliraju se na nacin da se zakljucuju ugovorom poslodavaca,zaposelnika i vlade koje se javno publikuju u sluzbenim glasilima. Na osnovu potpunog kolektivnog ugovora sastavlja se granski ugovor u kojem se preciziraju kljucna pitanja iz kolektivnih ugovora,a regulisu posebna pitanja specificna za tu granu djelatnosti-npr. granski ugovori metalaca,kozara itd. Individualni ugovori su posebno vazni sa aspekta pojedinacno svakog radnika. Taj akt potpisuju radnik i predstavnik poslodavaca i on ima sljedece dijelove: a)naziv ugovornih strana; b)naziv ugovora; c)predmet ugovora u kojem se definisu sva prava i obaveze radnika i poslodavca: npr. radnik se obavezuje ugovorom da u odredjeno vrijeme na odredjen nacin obavi svoje poslove,a poslodavac da ispuni svoje obaveze(naknada za taj rad. Tako se regulisu i sva druga pitanja koja spadaju u predmet individualnih ugovora o radu. Svi ugovori se potpisuju dobrovoljno. Osnovi individualnog ugovora o radu jesu da se na bazi slobodno izrazenih volja zaposlenika i poslodavca definisu uslovi rada. Ugovor o radu ima svoje sastavne elemente,jer je on u pravnom smislu PRAVNI POSAO ugovornih strana koji ne smije biti zakljucen pod prisilom,u zabludi ili ucjenama,jer takav ugovor je po automatizmu nistavan.

KOLEKTIVNO RADNO PRAVO Kolektivno pregovaranje ima svoje utemeljenje od prvih pocetaka radnikog udruivanja. Jo u Engleskim industrijskim manifakturama, radnici su nasilnim putem ostvarili neka osnovna prava iz oblasti rada. Da bi se ostvarila ta prava za radnike moral je psotojat sagasnost poslodavaca. Kada bi se psotigapo dogovor u nekom pravu tada su radnici zhtjevali da se to zapie u nekom dokumentu koji bi bio izraz volje radnika i poslodavaca da se to pravo razlikuje. Taj dokument potpisivan je od predstavnika radnika i predstavnika poslodavaca. Najea pitanja koja su zaeci kolektivnog pregovaranja su: 1)Radno vrijeme, 2)Zdravstvena zatita, 3)Odmori, 4)Plate. Novije-savremenije radno pravo ima drugaiji tok ostvarivanja radnikih prava i to posebno u dijelu u kojem se ukljuuju vlade koje imaju obavezu da postignuti dogovor radniak i poslodavaca pretvori u radni akt (pravilo) u kojem e se jednako ta prava primjenjnivati za pravna i fizika lica. Kolektivno pregovaranje podrazumjeva pravila po kojima radnici i poslodavci utvruju prava, taj ugovor se potpisuje, usvaja u organima vlasti i objavljuje u slubenim novinama koji imaju formu oficijelnosti da vai za itav prostor za koji se ukljuuje itav ugovor. Kolektivno radno pravo: a) sloboda pregovaranja, b) pravo kolektivnog pregovaranja, c) pravo na stav o upravljanju, d) pravo rjeavanja kolektivnih sporova, e) pravo na trajk, f) pravo uea u donoenju opih akata radnog odnosa. Kolektivno radno pravo ima dva elementa: 1) pojedninana-individualna prava koja se konkretno ureduju za pojednica. 2) Kolektivna prava koja vee za sve. Kolektivnim ugovorima realizira se vaan dio ljudskog prava na rad. U kolektivnim ugovorima kao i u zakonima u radu posebno se primjenjuju sljedeca meunarodna dokumenta: 1)pakt o graanskim politikim pravima-UN 1966, 2)pakt o ekonomskim i socijalnim pravima-EU 1967, 3)konvencija o ljudskim pravima i slobodama-EU 1950.

Ovim dokumentima posebno se daje znaaj kolketivnom pregovaranju i regulisanju pojedinanih prava. Posebno se tu definiraju sljedeca prava: a) odnos kolektivnih i individualnih prava (kolektivni ugovor-individualni ugovor o radu) b) uee zaposlenih u upravljanju preduzeem-radni subjekt. Stalna borba radnika i poslodavaca kroz kolektivno ugovaranje usmjeren je na: 1) donoenje zakona o radu-pravne norme, 2) socijalna pitanja, 3) radno vrijeme-preraspodjela i preraunavanje radnog vremena, 4) struno obrazovanje i usavravanje, 5) prava u vezi sa radom. U ovom dijelu posebno se sagledavaju standardi iz oblasti rada-evropski standard.

KOLEKTIVNI UGOVORI -Pismeni sporazum strana o radnom odnosu-uslovima rada,-Ugovorne strane, -Predmet ugovaranja konvencija mor-a br.154 iz 1981. -Kolektivni i individualni ugovori, -Osnova kolektivnih pregovora: a)zatita prava radnika, b)osiguranje socijalnog mira, c)obezbjeenje radnog napretka i mira. -kolektivni ugovori u zakonodavstvu evropskih zemalja. Kolektivni ugovor je pisani dokument koji sadri regulaciju onih prava koji nisu regulisani zakonom. Granski ugovor regulie pitanje pojedinano iz kolektivnog ugovora.Ne mogu biti ni u jednoj odredbi suprotni opcem kolektivnom ugovoru,s tim da se granskim ugovorima razradjuju i definisu specificnosti pojedinih elemenata vaznih za tu djelatnost. Konvencija MOR-a 154 iz 1981 je osnova za nain kolektivnog pregovaranja. Osnovna karakteristika i uloga kolektivnog pregovaranja je: a)zatita prava radnika, b)osiguranje socijalnog mira, c)obezbjeenje radnog napretka, d)regulisanje prava na trajk.

POSEBNOSTI OPCEG KOLEKTIVNOG UGOVORA Kolektivni ugovor u pravilu predstavlja globalna rijesenja i dogovore izmedju vlade,poslodavca i radnika. Posebnosti tih dogovora odnose se na prava i obaveze koja su najvaznija u tom sporazumu i to: -utvrdjivanje najnize plate; -utvrdjivanje posebnosti uslova rada; -posebnost djelovanja sindikata i vijece zaposlenika; -mirno rjesavanje radnih sporova; -procedura rjesavanja kolektivnog spora; -dogovor izvanzakonskih elemenata o organizovanju strajka. Posebnost prava iz kolektivnog ugovora jeste utvdjivanje prava naknad za rad,placa. Poznata je praksa u pravnim sistemima da poslodavci I radnici sporazumno rjesavaju mogucnost kasnjenja placa. Univerzalni rok po nasem kolektivnom ugovoru je da se tolerise rok od 30 dana za isplatu zaradjene place. U tom periodu se ne mogu pokretati bilo kakvi postupci. Poseban uslov u kolektivnom pregovaranju jeste utvrdjivanje najnize satnice rada. U FBIH npr. Najniza satnica je 1.75KM. Poseban elemenat u kolektivnom ugovoru jeste prekovremeni rad. Evropski standard za prekovremeni rad jeste 30% neto satnice uvecan. Poseban uslov je smrt zaposlenika ili radnika I clanova njihove porodice. Jedan od posebnih uslova u kolektivnom pregovaranju jeste STIMULACIJA ZA RAD.

RADNO PRAVO-03.12.2011.god. Sindikat i njegov uticaj na radnopravne statuse Sindikat je radnicka organizacija koja u svojoj osnovi ima zastitu prava radnika i stvaranje kriterija za jednakopravno regulisanje prava i obaveza kroz kolektivno pregovaranje. 1851.god. nastao je prvi sindikat u Engleskoj(radnici mehanicari kao produkt udruzenja radnika na istim principima). Naredni sindikat je osnovan u Njemackoj 1866.god. i Francuskoj 1867.god, a zatim,osnivanje sindikata se odvija i u drugim zemljama Evrope. Sindikat je inaugurisao prava koja su kroz teoriju razlicitih teoreticara,a posebno kroz sljedece medjunarodne akte,dobila status osnovnih ljudskih prava iz oblasti rada i to: a) Pakt o radnim i gradjanskim pravima-1966.god.,UN; b) Pakt o ekonomskim i socijalnim pravima-1967.god.UN; c) Konvencija o ljudskim pravima i slobodama-1950.god.,UN. Sindikat kao strana u pregovorima iam veliku ulogu u postizanju dogovora radnika i poslodavaca o pravima i obavezama koja se reguliraju u kolektivnim i drugim ugovorima.

Na bazi medjunarodnih dokumenata i nacionalnih zakonodavstava o radu ili posebnih zakona o sindikalnom organizovanju clanice MOR-a i druge zemlje inaugurisu pravila slobodnog organizovanja sindikata. Sindikat u BIH BIH je sljedbenik evropskog modela rada,tako da i nacin organizovanja sindikata prati ukupnu organizaciju i ulogu sindikata u EU zoni. Formalna organizacija sindikata u BIH je konstituisana na sljedeci nacin: a)kongres sindikata-najvisi organ sindikata; b)glavni odbor; c)predsjednistvo; d)kontrolni odbor; e)statutarna komisija.

RADNO PRAVO-17.12.2011.god. Ugovor o radu Kolektivno pregovaranje u BIH ima tradiciju evropskog modela rada (Njemackog modela). Kolektivni ugovori su posebno u evropskom i u BIH zakonodavstvu skoncentrisani na pitanja koja nisu regulisana zakonom o radu. Individualni ugovori u svom osnovnom dijelu,a to je predmet ugovora,preuzimaju pitanja koja regulise kolektivni ugovor. Ta pitanja su prije svega: -osnovni i posebni poslovi; -prava i obaveze u govornih strana; -najniza satnica-vrijednost rada; -mjere zastite na radu; -prava i obaveze u vezi sa radom; -ostala dogovorena pitanja,koja se regulisu izmedju poslodavca i zaposlenika; -vrijeme trajanja ugovora. U BIH ugovor o radu u dionickom kapitalu,a i u javnim sluzbama dobija snazan zamah u jasnom regulisanju prava i obaveza ugovornih strana. Dijelovi ugovora o radu: ugovorne strane -> naziv ugovora -> predmet ugovora -> pouka o pravnom lijeku -> registracioni broj,otisak pecata,potpisi ugovornih strana. Sve odredbe ugovora o radu moraju biti uskladjene sa zakonom o radu,kolektivnim i granskim ugovorima.

Uloga sindikata u zastiti prava iz radnog odnosa Sindikat je organizacija koja ima svoju historiju,gdje se njegova pocetna faza prezentira kroz udruzenja radnika engleskih manufaktura,koji su se izdvojili kao poseban subjekt u borbi za zastitu osnovnih prava radnika u to vrijeme. Danas sindikat ima posebnu ulogu u pregovaranju prava i obaveza radnika i poslodavaca u smislu da se regulisu zakonom data prava radnicima. Sindikat u BIH ima dodatnu ulogu u smislu utvrdjivanja najvise satnice za rad i placanje tog rada. Placa i nacela place (str.250) Placa je naknada za ucinjeni rad i ona ima svoja osnovna nacela,a to su: -nacelo individualiziranja place; -nacelo nediskriminacije; -nacelo motivacije; -nacelo zakonitosti i legaliteta; -nacelo inpersonalnosti. To su jedan od najvaznijih elementa ugovora o radu.Place su staticni dio ugovora koji se sistemski uredjuju,a naknade su posebni dio koji se utvrdjuju u skladu sa zakonom. Sredstva zajednicke potrosnje Osnovno sredstvo je: -regres za godisnji odmor; -otpremnine; -vidovi pomoci; -jubilarne nagrade; -kolektivno osiguranje zaposlenih.

EUROPSKO RADNO PRAVO 1.Karakteristike rada u EU - Sloboda kretanja radnika za poslom u lanicama EU - Jednakost u pristupu poslu, kao i jednakost muakaraca i ena u pravu na rad - Karta Evropske zajednice OSNOVNIH SOCIJALNIH PRAVA iz decembra 1989 za lanice EU - Nacionalna radna zakonodavstva su prioritetno usklaena sa standardima EU - Principi supsidijariteta i strazmjernosti za lanice - Standardi za primjenu trinog koncepta rada - Evropska socijalna povelja primjena standarda Ovi principi se odnose konkretno na direktno preuzimanje standarda EU ili srazmjerno preuzimanje obaveze,da ce kroz svaki preuzeti propis primjeniti konkretni standard EU. Standardi EU predstavljaju veoma visok nivo radnih i socijalnih prava i nivo ljudskih prava u kojima su sadrzani najvisi medjunarodni dokumenti kao npr.Socijalna povelja EU. Kolektivno i individualno pregovaranje je takodjer standardizovano i postoje granice u dogovaranju prava iz radnog odnosa koje su znacajne za ljudsko dostojanstvo i to je obaveza svih zemalja koje pristupaju evropskim standardima da ih zastupe u nacionalnom zakonodavstvu. 2.Nacionalno zakonodavstvo iz oblasti rada u odnosu na EU zakonodavstvo Svaka drzava ima svoje nacionalno zakonodavstvo koje se treba uskladiti sa medjunarodnim standardima. Cesto dolazi do sukoba nacionalnosti,tj. sukoba jurisdikcija u rjesavanju radnih statusa i sporova. Drzave se mogu obavezati na direktnu primjenu nadnacionalnog zakonodavstva,tj. primjenu evropskih i svjetskih standarda kao sto je npr. Povelja o ljudskim pravima.

SAVREMENI RADNI ODNOS Osnovne karakteristike radnog odnosa uskladjene su sa propisima EU standarda: a)dobrovoljnost zasnivanja radnog odnosa; b)licne radne sposobnosti; c)pravo ukljucivanja u proces rada; d)ostvarivanje prava po osnovu rada. 1.Osnovna nacela rada a)sloboda rada; b)pravo rada; c)prava po osnovu rada. U evropskom radnom zakonodavstvu se istice prva faza u zasnivanju radnog odnosa,a to je:konkurs-javno oglasavanje potrebe za radnim mjestom.Sama ta cinjenica daje pravo svim gradjanima dostupa radnom mjestu u smislu informisanja o potrebi za tim radnim mjestom.

Kroz javno oglasavanje potrebe za radnim mjestom utvrdjuju se sistemski elementi radnog mjesta i to: a)opsti uslovi; b)posebni uslovi; c)smetnja za zasnivanje radnog osnosa. Sistemsko oglasavanje radnog mjesta znaci postojanje radnog mjesta za koje se raspisuje javni oglas u intrenim pravnim aktima,tj.u pravilniku o sistematizaciji poslovnih zadataka i pravilnik o placama. 1.a)Opsti uslovi uslovi koji se trae za vrenje svih poslova i koje moraju ispuniti sva lica koja zasnivaju radni odnos. -godine ivota; -zdravstvena sposobnost 1.b)Posebni uslovi uslovi koji se trae za vrenje svakog posla posebno ili grupe odreenih poslova. - znanje kvalifikacija i lina svojstva; -radno iskustvo, specijalizacije i nekanjavanja, struni ispit, kolska sprema,struna sprema i dr. 1.c)Smetnje za zasnivanje radnog odnosa one su predmet zakonske regulative,pri cemu temeljni princip radnog zakonodavstvajednakosti u mogucnostima i tretmanu,nalaze da smetnje za zasnivanje radnog odnosa ne mogu biti diskriminacionog karaktera.Smetnje mogu biti psihofizicke i pravne naravi. -ako se posloprimac nalazi u radnom odnosu na neodredjeno vrijeme s punim vremenom s drugim poslodavcem; -ako posloprimac ima status korisnika starosne,invalidske ili porodicne penzije; -inkopatibilnost istovremenog obavljanja javne(politicke)funkcije od strane lica koje je vec u random odnosu; -ako je izrecena zabrana obavljanja odredjenih poslova na osnovu pravosnazne odluke nadleznog organa; -ako su godine zivota propisane kao poseban uslov za obavljanje poslova radnog mjesta s obzirom na zahtjeve u pogledu licnih svojstava i karakteristika izvrsilaca ovih poslova; -srodstvo kao smetnja za zasnivanje radnog odnosa.(nase zakonodavstvo nema zakonski odredbi po ovom pitanju,ali postoje dva gledista. Prvo glediste-propisivanje srodstva kao smetnje bilo bi protivno osnovnim nacelima radnog prava.Drugo glediste-izvjesno ogranicenje za pojedine slucajeve zasnivanja radnog odnosa izmedju srodnika moglo bi biti predmet reguliranja,a izuzetno i zabrane zasnivanja radnog odnosa.)

2.FAZE ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA - donoenje odluke o potrebi prijema u radni odnos novih radnika; - uspostavljanje kontakta izmeu subjekata koji ele zasnivanje radnog odnosa; - provjera radnih sposobnosti; - odluivanje o prijemu u radni odnos; - ugovor o radu;

-stupanje radnika u rad. Po profesoru: -oglasavanje; -aplikacije; -intervju i provjere; -odabir i prijedlozi; -zalbeni postupak. Poslije konacnosti odabira kandidata koji zadovoljavaju uslove konkursa kao najuspjesniji poslodavac i zaposlenik zakljucuju ugovor o radu koji se buducu zaposlenik rasporedjuje na radno mjesto,a u predmetu ugovora utvrdjuju se njegova prava i obaveze iz radnog odnosa na tom radnom mjestu. Vjezbanici,pripravnici i probni rad su kategorije koje nisu neophodne kao priprema za zasnivanje radnog odnosa. Sluzbenici,namjestenici su kategorije zaposlenika u drzavnim sluzbama koji zasnivaju radne odnose pod zakonima lex specialis iz ze oblasti(Zakon o drzavnim sluzbenicima i zakon o namjestenicima). 2.a)Trzisni model rada Radna knjizica je javni dokument iz kojeg se vide 3 vrste podataka: -indentifikacioni podaci(licni podaci); -strucna sprema(zanimanje); -kretanje u poslu.

3.EU-individalno i kolektivno pravo - Ravnopravno uee u ponudama za zaposlenje u lanicama EU; - Slobodno kretanja i pravo na rad- Pravo boravka dok se trai posao; - Pravo najstanjivanja u dravi lanici kada zasnuje radni status; - Pravo socijalne zatite u dravi lanici; - Nadnacionalno pravo na rad regulisano zakonodavstvom legislativom EU

4.ODMORI I ODSUSTVA 4.a)Odmori -u toku rada(u toku radnog vremena,30minuta); -dnevni(izmedju dva radna dana 12 sati); -sedmicni(mora biti odredje u pravilniku o radu); -godisnji(nakon najmanje 6 mjeseci ,izdaje se rjesenje o placenom godisnjem odmoru)

4.b) Odsustva -placeno-do sedam radnih dana(bolest,smrt,brak);traje duze za strucno obrazovanje; -neplaceno osustvo; -naknadno-nema u zakonu,samo u praksi

5.POJAM I MJERE ZASTITE NA RADU Zatita na radu je sastavni dio organizacije i izvoenja radnog procesa i obuhvata skup propisa, zatim mjera i sredstava kojima se zatiuje: -ivot i zdravlje zaposlenika; -Sigurnost na radu za sve; -Otklanjanje opasnosti po zdravlje; -Humanizacija uslova rada. Zatita na radu zavisno od djelatnosti, opasnosti i mjesta rada zaposlenika ili zaposlenice, rad u dubini zemlje, pod vodom, na visini, toploti hladnoi, hemijskim procesima.

6.VRSTE RADNIH ODNOSA Kriteriji za razlikovanje radnih odnosa: - opi i posebni reim rada ugovorni, postavljenja, imenovanja i ugovori o slubi; - radni odnos domaih i stranih dravljana; - radni odnos u privredi, ustanovama, kod obrtnika i meunarodnim institucijama u BiH; - vrijeme trajanja radnog odnosa; - duina trajanja radnog vremena; - specifinosti rada u odreenim oblastima; - radni odnos sa stranim dravljanima; - radni odnos na odreeno vrijeme, pripravnici i volonteri.

7.POVREDE RADNIH DUZNOSTI Lake i tee povrede radne dunosti. Za lake povrede radnih dunosti mogue je izrei disciplinske mjere i one su opomena i javna opomena, a za tee povrede izriu se disciplinske kazne i one su suspenzija sa posla, krivine sankcije itd.

8.DISCIPLINSKI POSTUPAK Disciplinski postupak ili procesno disciplinsko pravo kao dio disciplinskog prava, odnosno kao dio radnog procesnog prava, predstvavlja sistem pravnih normi koje reguliraju ostvarivanje disciplinske odgovornosti zaposlenika kao poinioca disciplinskog djela. Osim izricanja disciplinske sankcije, svrha disciplinskog postupka je obezbjeenje zakonitosti i materijalne istine, kao zatita prava poinioca disciplinskog djela.disciplinski postuopak kao i svi drugi postupci obuhvata sve radnje od pokretanja postupka , pa sve do donoenja konanih odluka o disciplinskoj odgovonrnosti. Osnovna naela ovog posupka su: naelo zakonitosti, naelo nezavisnosti, naelo materijalne istine, naelo dvostepenosti, naelo usmenosti, neposrednosti, javnosti i kontradiktornosti, naelo o pravu zaposlenika na odbranu, naelo akuzatornosti, naelo primjene propisa procesnog prava u disciplinskom postupku.

9.POVREDE SLUZBENE DUZNOSTI I DISCIPLINSKE MJERE Povrede slubene dunosti: - izvrenje radnji koje predstavljaju krivino djelo protiv slubene dunosti ili drugo krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu dravne slube to lice ini nepodobnim za rad u dravnoj slubu -odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni -zloupotreba i prekoraenje slubenih ovlatenja - neizvravanje ili nesavjesno izvravanje i nemarno vrenje povjerenih poslova i zadataka - odbijanje izvravanja zakonitih nareenja neposredno pretpostavljenog - bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim osobama, da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima dravne slube - bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima dravne slube - prouzrokovanje vee materijalne tete namjerno ili iz krajnje nepanje - neopravdan izostanak sa posla - krenje pravila radne discipline u dravnoj slubi - neblagovremeno i neuredno izvrenje povjerenih poslova i zadataka u dravnoj slubi i - neprimjereno ponaanje prema graanima u vrenju dravne slube. Disciplinske mjere BiH - pismena opomena- pismeni ukor - suspenzija uea na javnim konkursima u dravnoj slubi u periodu od najvie dvije godine - kaznena suspenzija s poslova i plae tokom perioda od dva do 30 dana - derogiranje na niu kategoriju u okviru radnih mjesta i - prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi Disciplinske mjere RS -pismeni ukor-udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do 6 mjeseci -obustavljanje isplate plae u iznosu od 50% i -prestanak radnog odnosa

10.UDALJENJE DRZAVNIH SLUZBENIKA IZ SLUZBE Udaljenje s rada suspenzija predstavlja radnopravni institut koji se primjenjuje kao privremena mjera prema radniku u propisanim sluajevima, kao instrument kojim se postie efikasnost u postupku za utvrivanje, odgovornosti zaposlenika ili do okonanja krivinog postupka. U radnom pravu obrauju se dvije vrste suspenzija i to: 1.obavezna (obligatorna)suspenzija, koja je posljedica nastupanja takvih razloga koji dovode do toga da radnik mora biti privremeno udajen sa rada, 2.neobavezna (fakultativna), do koje dolazi kada nastupe razlozi koji su podobni za odreivanje suspenzije, ali ija konkretna primjena ovisi od specifinih okolnosti u svakom pojedinom sluaju, to cijeni nadleni organ, dakle tada radnik moe biti udaljen sa rada

11.PRESTANAK RADNOG ODNOSA-OTKAZ -radnik dao otkaz; -poslodavac; -sporazumni raskid; -po sili zakona; -na osnovu odluke disciplinske komisije.

12.OTPREMNINA Predstavlja novcani iznos na koji ima pravo zaposlenik u utrdjenim slucajevima i pod utvrdjenim kriterijima na osnovu :zakona,kolektivnog ugovora,autonomnog opceg akta ili ugovora o radu. Kad je u pitanju opci rezim radnih odnosa,pravo na otpremninu je predvidjeno za one zaposlenike sa kojima je poslodavac zakljucio ugovor o radu na neodjredjeno vrijeme.Da bi ostvarili pravo na otpremninu,ovi zaposlenici moraju ispuniti dva uslova: a)da imaju najmanje dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca i b) da otkaz nije uslijedio zbog krsenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika,odnosno zaposlenik ne smije biti kriv za otkaz ugovora o radu.