Sjift

www.nasciturus.com
OSNOVE RADNOG PRAVA
domaeg, usporednog i meunarodnog
b)

USTAVNA NAELA O RADU

SLOBODA RADA
- Razvijena tek u novijem vijeku
DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA I GRAANINA (1789)
odreeno da je sloboda prirodno i nezastarivo ovjekovo pravo
Iz opeg pojma slobode izvedena je SLOBODA RADA.
FRANCUSKI DEKRET (1971) sloboda rada sastoji se od
slobodnog izbora uposlenja, zanimanja, vjetine i obrta. Svatko
moe, bez odobrenja obavljati industijsku, trgovaku i
obrtniku djelatnost te da svatko moe raditi, proizvoditi ili
pradavati bez ikakva ogranienj rije je o PODUZETNIKOG
SLOBODI koja nuno ne pretpostavlja osobni rad njezina
nositelja.
FRANCUSKIM USTAVOM (1793) odreeno je da graanima ne
moe biti zabranjen niti jedan oblik rada.
Sloboda rada bila je jedino ograniena istom slobodom drugih.
Nije bila ograniena opim interesima.
Suvremena zakonodavsta te me. pravo neposredno ili
posredno ureuju slobodu rada.
Ustav RH svakome zajamuje poduzetniku i trinu slobodu te
slobodu rada i slobodno biranje poziva i zaposlenja.
Meunarodno pravo rijetko govori o SLOBODI RADA, ona
zajamuje slobodan izbor i prihvat rada ili uposlenja. Postavlja
se pitanje je li sloboda rada neto drugo od slobodnog izbora
zanimanja?
Teorija o slobodi rada podrazumijeva:
svatko bira svoje zanimanje i zaposlenje i te pravo da
raskine radni odnos
neki smatraju da se sloboda sastoji: a) da samostalno
obavlja rad ili da stupi u radni odnos; b) da slobodno
izabere zvanje i zanimanje; c) da se suzdri od djelatnosti
koja bi ograniavala ili ukinula jednaku slobodu rada drugih
osoba.
Sloboda rada je ustavno naelo o radu i djelomino naelo
radnog prava jer se odnosi na ovisan i neovisan rad. Uvrtava se
u ustavna poglavlja o ljudskim i socijalnim pravima ovjeka. Ona
je temeljno pravo ovjeka u podruju rada i osobito je
zatiena. Moe biti ograniena iz pravno ureenih i odreenih
razloga (nije ograniena istom slobodom drugih, kako neki
tvrde)
PRAVO NA RAD jamstvo
Smatralo se neposrednom obvezom drave da osigura
dobrovoljno uposlenje svim neuposlenicima, to se pokazalo
nerealnim.
Nakon II. svjetskog rada jamstvo prava na rad je ureeno u
velikom broju zemalja i MZ. Donesen je MEUNARODNI PAKT
O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA UN iz
1966 pravo svake osobe na mogunost zaraivanja kroz
slobodno izabran i prihvaen rad. Tu je sadraj slobode rada
preduvjet pravu na rad i jami se svakome.
PRAVO NA RAD pojam
a) ... je slobodan izbor ovisnog i neovisnog rada, obuhvaa
pravo na slobodan rad sa slobodnim izborom zaposlenja i

c)

pravo na meterijalno osiugranje radnika i obitelji za sluaj

nezaposlenosti
...sastoji se od primarne obveze drave da svakom
graaninu osigura mogunost uposlenja prema njegovim
sposobnostima, te s plaom...
...je pravo graana na dobivanje zajamenog rada s
odgovarajuom plaom. Jamstvo prava na rad izjednauje
se s pravom na uposlenje.

PRAVO NA RAD definicija i ostvarivanje

Ono je zajameno svim graanima/stanovnicima koji su
sposobni i voljni raditi. Taj subjektivni element povezuje pravo
na rad sa slobodnom rada.
Dunost ostvarivanja tog prava i stvaranja uvjeta upuena je
dravi zato je ono PROGRAMSKO PRAVO
To pravo negdje se ne zajamuje ustavnim odredbama, nego
klauzulama zatvorene radionice/closed shop - odreuju se
kolektivnim ugovorom i njima se zahtijeva lanstvo u sindikalu
kao uvjet za upsolenje. Ali time se jami pravo na rad odreenoj
skupini radnika/lanovima sindikata
Socijalistiko pravo i praksa razvili su opu obvezu rada koja se
primjenjivala na sve radno sposobne graanine i to na
drutvenokorisnim poslovima u cilja uvrtenja radne discipline.
OPA DUNOST RADA - ureenje i pojam
Nalazi su u uzajamnom odnosu s pravom na rad. Ona ima
naelno moralno obiljeje.
Ona znai dunost svakoga za rad sposobnom graanima da
bez obzira na vlastiti materijalni poloaj svojim zakonitim i
potenim radom pridonosi materijalnom i duhovnom napretku
drutva.
DEFINICIJA PRAVA I RADNOG PRAVA
Pojam prava utvruje se na razliite naine. Njegovi bitni
elementi su: (u dravnopravnom smislu)
1. normativni sustav
2. ope obvezno znaenje normi
3. sustav formalno odreenih normi
4. zajamenost sustava dravnom prisilnom sankcijom
Uz dravno pravo postoji i autonomno sastoji se od statuta,
pravilnika i drugih autonomnih akata koje donose udruge,
drutva. Ono obvezuje donositelje i njihove lanove, ima
vlastite sankcije iza kojih u svakom sluaju ne mora nuno
stajati dravna sankcija.
DEFINICIJA RADNOG PRAVA UEM SMISLU
Mogu dva uobiajena pristupa
RADNO PRAVO je ukupnost PP kojima se ureuje radni
odnos i kolektivni odnosi u privatnom gospodarstvu
RADNO PRAVO je ukupnost pravnih odnosa vezanih za
plaeni rad.
posebna definicija: RADNO PRAVO sastoji se od zakonom
odreenih pravila o radnim odnosima.
etvrta: RADNO PRAVO je skup PP kojima se ureuju
odnosi izmeu: uposlenika i poslodavaca (INDIVIDUALNI);
organizacija uposlenika i poslodavaca (KOLEKTIVNI);
drave i uposlenika te drave i poslodavaca
(JAVNOPRAVNI bitna je dravna intervencija)
Zajednika definicija : RADNO PRAVO U UEM SMISLU je sustav
PP kojima se ureuju radni odnosi, a radni odnosi sastoje se od
pojedinanih i kolektivnih odnosa,
DEFINICIJA PRAVA I RADNOG PRAVA U IREM SMISLU

Sjift

www.nasciturus.com

Prema tzv. INTEGRALNOJ ILI TRODIMENZIONALNOJ

PRAVNOG TEORIJI pravo je spoj normativnih, durtvenih i
vrijednosnih sadraja.

RADNO PRAVO U IREM SMISLU: sustav PP s jedne strane i

skup odreenih nepisanih izvanpravnih pravila, s druge strane
kojim se ureuju pravni i odreeni drutveni odnosi u podruju
ovisnog rada.

JEDINSTVENOST predmetom su svi radni odnosi u

gospodarstvu.
Teorija prednost daje rjeenje prema kojemu su radni odnosi u
tim djelatnostima predmet jedinstvenog radnog prava (zalae
se za jedinstvo ope materije ovisnog rada). Jedinstveno
obiljeje ne iskljuuje njegovu podjelu. Njegov predmet se
toliko proirio da se moe govoriti o opem radnom pravu i o
vie posebnih radnopravnih disciplina.

PRAVNA NARAV RADNOG PRAVA

1. PRIVATNOPRAVNA I JAVNOPRAVNA NARAV
Javnopravni odnosi su odnosi ureeni prisilnim , a
privatnopravni dispozitivnim pravilima odnosno voljom
stranaka.
Prema drugima, radno se pravo dijeli na: a) pravila o radnom
odnosu ureena ugovorom o radu dio su opeg prava o
ugovorima; b) pravila koja ureuju radni odnos prisilne su
naravi i ne mogu biti derogirana ugovorom; c) kolektivne
norme. Radno pravo ukljuujui pojedinani i kolektivni
ugovor, sastoji se od radnih odnosa ureenih privatnopravnim i
javnopravnim pravilima oni su dakle MJEOVITE PRAVNE
NARAVI s time da kod odreenih njegovih sadraja
prevladavaju privatnopravna, a u drugih javnopravna pravila.
Neslaganja oko privatnopravne i javnopravne naravi svode se
na UGOVOR O RADU I KOLEKTIVNI UGOVOR. Ugovor o radu je
imovinske naravi, ali zbog neimovinskih prava i interesa rada
ulazi u posebnu zonu opeg ugovornog prava, te potpada pod
reim privatnog prava. Ugovor je mjeovite pravne naravi, iji
je sadraj preteno ureen javnopravnim pravilima. Glede
kolektivnog ugovora, norme su prisilne naravi i obvezno se
primjenjuju na pojedinani ugovor o radu odnosno radni odnos.
On je privatnopravne naravi, manjim dijelom je javnopravne
naravi.
Radno pravo, je preteno javnopravne naravi !
2. IMOVINSKA I OSOBNA NARAV
Smatra se da je ugovor o radu imovinske i neimovinske naravi.
Radni je odnos djelomino odnos povjerenja i suradnje, to sve
zajedno naglaava OSOBNU NARAV tog odnosa. Kod
pojedinanog radnog odnosa bitno je da stranke zadovoljavaju
vlastite imovinske interese. Narav je radnog odnosa u pravom
redu IMOVINSKA, s podredbno OSOBNA. Budui da je
pojedinani radni odnos temelj kolektivnog radnog odnosa i da
zajedno ine sadraj radnog prava moe se zakljuiti da u
radnom prvu ptetee imovinska nad osobnom naravi.
Kasnije, davanjem prednosti osobnoj nad imovinskom naravi,
htjelo se pokazati kako se u novom poretku otklanjaju
materijalne suprotnosti izmeu poslodavca i radnika/kapitala i
rada te da se uspostavlja odnos suradnje.
3. OBILJEJA POSEBNOSTI I JEDINSTVENOSTI
Radno pravo je posebno ne samo prema opem ugovornom
pravu nego i prema svim drugim pravnim disciplinama.
POSEBNOST se sastoji u:
institucionalalnoj i normativnog autonomiji grupe
sindikalno organiziranih radnika te posebno u spremnosti
grupe da zamjenjuje ili upotpunjuje dravno pravo
iznimnom obiljeju pojedinih normi koje se mogu iroko
primijeniti na osnovi izriite norme, ali ne po loginoj
interpretaciji
derogacija naala objektivne jednakosti inidaba u radnom
odnosu i ukljuivanje osobnih elemenata u odnos koji je
imovinske naravi

relativnom ili jednostranom obiljeju imperativnosti

pojedinih normi i posebnosti sustava sankcija u sluaju
njihova nepotovanja.

PODJELA I SUSTAV RADNOG PRAVA

PODJELA RADNOG PRAVA:
1. DRAVNO I PROFESIONALNO PRAVO
DRAVNO pravni poredak koji tei pravnoj sigurnosti
pretpostavlja dravu. Ona je iskljuivi stvaralac i provoditelj
prisile. Cijelo pravo je iskljuivo dravno jer ga dravni organi
mogu prisilno provoditi. Ali takvo miljenje o prava je zastarjelo.
Poetkom 19. stoljea dravno je radno pravo bilo jedini oblik
ureenja radnih odnosa, ali je ujedno to prestalo biti jer je bilo
doputeno osnivanje poslodavakih i radnikih organizacija.
PROFESIONALNO bitna autonomija koja znai ugovornu
sposobnost i odnos stvoren izmeu voja pojedinaca na kojima
je utemeljna i ozakonjena. Autonomno pravo je rezultat
privatne normativne autonomije. Temelj je ugovor o
udruivanju pojedinaca, zato je ono ugovorno pravo. Donose
ga privatne organizacije radi zatite privatnih kolektivnih
interesa. Ono je i privatno pravo. Autonomno jer je naelno
nedodirljivo od zahvata javne vlasti u njegovo privatno poduje.
Osim o autonomnom pravu, govori se i o AUTONOMNOM
RADNOM PRAVU koje mnogi nazivaju profesionalno radno
pravo. Oslanja se na autonomiju shvaenu kao mogunost
asocijativnog samostalnog ureenja i kao samostalna zatita
preko dobrovoljno kolektivnog pregovaranja u podruju
interesa kolektivitea. Profesionalno radno pravo djeluje unutar
postojeeg pravnog poretka i nije od njega izolirano. Stvaraju
ga organizacije i u funkciji predstavljanja iz nasupanja istovrsnih
organizacija nie ili jednake razine. Pravila profesionalnog
radnog prava imaju heteronoman uinak prema pojedinim
lanovima organizacija poslodavaca i organizacija radnika.
2. POJEDINANO, KOLEKTIVNO I SINDIKALNO RADNO PRAVO
POJEDINANO individualnim normama ureivao se pravni
poloaj posebnih kategorija osoba i stvari ili pravni poloaj u
posebnim situacijama. Njime se ureuje pojedinani radni
odnos tj. to je sustav PP kojima se ureuju pojednani radni
odnosi.
Pojedinano pravo moglo bi se povezati s nekad
prevladavajuom ugovornom teorijom o pojmu prava pravo
se stvara i izvire iz pojedinanog ugovora (o radu) poslije
pojedinanog radnog odnosa.
Uporite pojedinanom radnom pravu je to to ureuje pravne
odnose posebne kategorije osoba tj. radnika. (primjenjuju se
one norme koje su za radnika povoljnije)
Pojedinani radni odnos ima odreene stranke: misli se na
ugovor o radu
POSLODAVAC fizika ili pravna osoba za koju radnik u radnom
odnosu obavlja odrene poslove.
RADNIK fizika osoba koja u radnom odnosu obavljao
odreene poslove za poslodavca. Uz taj pojam bitno je vezati

Sjift
plau radnik je fizika osoba koja se dobrovoljno i osobno
obvezala da e obavljati rad pod upravom poslodavca za plau.
Kod nas pojam radnika obuhvaa radnika u uem smilu i
namjetenika (ili slubenika) odnosno fizikog i umnog radnika.
Od njih se razlikuje RABOTNIK osoba koja obavlja rad koji
zahtijeva snagu ili strpljenje vie nego sposobnost ili
vujebanost.
Bitni elementi pojedinanog radnog odnosa su:
1. INIDBA RADA osobna jer je fiziki neodvojiva od
radnika. inidbom rada radnik stavlja poslodavcu na
raspolaganje vlastitu radnu snagu bilo na
odreeno/neodreeno vrijeme.
2. NAPLATNOST (PLAA) je protudavanje za obavljeni rad.
To je prvo radnika i obveza poslodavca. Osobit je po tome
to iznos nije uvijek razmjeran s rezultatom inidbe rada
jer se zakonom/kolektivnim ugovorom jami najnia plaa
3. PODREENOST - radnik je nuno podreen poslodavcu
(ima pravo izricanje stegovnih mjera u sluaju povrede)
Nuna je u svakom radnom odnosu radi organiziranje i
funkcioniranja.
KOLEKTIVNO RADNO PRAVO
- opu teorijsku podlogu
nalazi u Gurvitschevu socijalnom pravu organizirane drutvene
skupine.
Predmet i sadraj kolektivnog radno prava su kolektivni odnosi,
pa se tu ubrajaju (prema kontinentalnoeuropskom sustavu):
pravo na slobodno udruivanje radnika i poslodavaca; odnosi
izmeu organizacije poslodavaca i organizacije radnika;
intitucionalni odnosii zmeu poslodavaca i radnika; kolektivno
pregovaranje; kolektivni ugovori; sudjelovanje radnika u fin.
koristima poduzea; kolektivni sporovi
U sadraj kol. odnosa EU ubrajaju se: pravo na sindikalnu slobodu,
pravo poslodavaca da osnivaju organizacije po vlastitoj slobodnoj
odluci, pravo radnika da sudjeluju u odlukama poduzea, pravo
na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora....
Ono se sastoji od skupa pravila kojim se ureuju odnosi izmeu
kolektiva uposlenika i poslodavaca ili grupe poslodavaca. Oni su
glavni subjekti ovog odnosa, ali ne i jedini.
SINDIKALNO PRAVO najblie je kolektivnom, ali se od njega
razlikuje po tome to ga stvaraju u kolektivnoj sferi radniki
sindikati i dijelom udruge poslodavaca.
Dravnim normama se obino ureuju puno jamstvo
sindikalnog udruivanja i slobodno obavljanje sindikalnih prava.
U drugu kategoriju PP od kojih se sastoji sindikalno pravo ulaze
autonomni propisi (sindikalni statuti) . Zatim prava i akcije
sindikata koje se ostvaruju putem pravnoekonomske zastite i
profesionalne zatite vlastitih lanova i predstavnika. Osnovni
oblici normativne autonomije jesu kolektivni ugovori razliih
razina.

www.nasciturus.com
ostvaruje se prisilnim normama, dok dispozitivne vrijede ako ne
postoje konkretne manifestacije volje. Dispozitivnim normama
radnog prava preteno su ureeni ugovor o radu i kolektivni
ugovor, dok se prisilnim normama ureuje zatita radnika (ne
moe se mijenjati voljom stranaka) Relativno pirisilnim
normama omoguuje se strankama da ugovore povoljnije
radne uvjete od onih odreenih.. Glede interesa ( pravni interes
je ono to je pravno ureeno i zatieno,ali nije dobilo znaenje
subjektivnog prava u smislu da se moe ostvarivati pred
ovlatenim tijelom javne vlasti). Ako PN kae da slui opem
interesu spada u javno pravo. Ako ide za time da titi i potie
interese pojedinaca, dio je privatnog prava. Inae i javni i
privatni interesi u radnom pravu su neodvojili jer bi se u
protivnom ugrozilo jedinstvo prava.
Privatni interes je interes svakog pojedinca , dok je kolektivni
interes interes odreene skupine. Od kolekivnog interesa treba
razlikovati pojedinai i osobni interes te zajedniki interes.
Kolektivni interes je vlastiti interes svake grupe shvaene u
njezinu sintetikom jedinstvu. Javnim interesom smatra se
interes najvieg kolektiviteta (to je tipini vlastiti interes
drave) Interes ostaje javan i ako je njegovo ostvarivanje
povjereno privatnom subjektu. Privatni i javni interesi tendiraju
da upiju sve druge interese.
PRIVATNO PRAVO U RADNOM PRAVU - Naim je ZOR-om
propisano da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili druga
pitanja u svezi s ugovorom o radu koja nisu ureena Zakonom
primjenjuju u skladu s naravi toga ugovora propisi obveznog
prava. U mnogim sustavima radni je ugovor ureen preteitim
dijelom privatnpravnim pravilima. Kod nas je ureen radnim
zakonodavstvom.
JAVNO PRAVO U RADNOM PRAVU Stranke pojedinanog
radnog odnosa nisu jednake po svojem poloaju jer radnik
mora potivati upute poslodavca te je ekonomski ovisan o
njemu. Drava se u privatnopravno odnos mijea samo na
formalni zahtjev jedne od stranaka. Tom dravnom
intervencijoj tite se prava radnika. Zatita se najprije
ograniavala, da bi kasnije bila doputena u onim dijelovima u
kojima ugovorne stranke nisu izrijekom iskljuivale njihovu
primjenu.
SOCIJALNO PRAVO
ili pravo socijalne sigurnosti razvijena je pravna grana
POVIJESNI PRIKAZ OBLIKA SOCIJALNOG PRAVA
Socijalno pravo je posebna grana prava koja je u mnogim
zemljama odvojena od radnog prava. Predmetom su kolektivni,
javni, a ne pojedinani privatni oblici pomoi, osiguranja za
odreene osigurane sluajeve, zatiene potrebe i opasnosti.
Zapoinje s uspostavom javne pomoi. Prije toga prevladavalo
je dobroinstvo kao oblik zatite siromanih i drugih slabi
kategorija.

3. PRIVATNO I JAVNO PRAVO

PRIVATNO RADNO PRAVO je sustav dispozitivnih pravila kojima
se preteno u interesu pojedinca i kolektiviteta ureuju radni
odnosi.
JAVNO RADNO PRAVO je sustav prisilnih normi kojima se
preteno u javnom interesu ureuju radni odnosi te odnosi
izmeu drave, poslodavca i radnika.
Meu privatnim subjektima nastaju privatnopravni odnosi, a
meu javnim javnopravni odnosi. S obzirom na pravnu narav
normi, privatno pravo se sastoji od privatnopravnih ( relativno i
apsolutno dispozitivne), a javno od javnopravnih normi (
relativno i apsolutne prisilne) Potreba za jaom zatitom

DOBROINSTVO je posebna oblika pomoi u kome

dobroinitelj daje, daruje milodar siromahu u stanju potrebe
zbog suosjeanja s njegovom boli, patnjom, trpljenjem.
Razlikuje se SVJETOVNO ( u trenutku nastanka ovjeka) i
VJERSKO (udjeljivao se iz suuti)
JAVNA POMO prisutno u starom vijeku. SIROMAKO PRAVO
razvijeno u Engleskoj, znatno manje na kontinentu
UZAJAMNA POMO I UZAJAMNO OSIGURANJE RADNIKA

Sjift
UZAJAMNA POMO nositelj uzajamne pomoi bila su drutva
uzajamne pomoi (najee radnika drutva). Nastala su
spontano na dobrovoljnoj osnovi i na mjesnoj razini da bi se
potom na vioj razini udruila u saveze. Nastale su iz potrebe
socijalno ivota radnika. To su privatne dobrovoljne
organizacije u ije se osnivanje, ustrojstvo i djelovanje nije
mijeala javna vlast. Imala su narav ugovornog privatnog
drutva. Osnivaju se u zadnjoj treini 18. st. u VB.
UZAJAMNO OSIGURANJE nositelji su bili razliite blagajne
uzajamnog osiguranja radnika (blagajne pomoi). Poele su se
osnivati u drugoj polovici 19. st. Bile su ustrojene na osnovi
tehnikih kriterija privatnog osiguranja na dobrovoljnoj sonivi.
Bavile su se osiguranjem lanova za odreene osigurane rizike.
Poslije su osnivane zakonom i provodile su obvezno osiguranje
za odreene kategorije osiguranika.
UGOVORNO OSIGURANJE I SUSTAV SOCIJALNOG
OSIGURANJA RADNIKA
Prvo ugovorno osiguranje bilo je uspostavljeno u pomorstvu u
14 st. (trgovako osiugranje). Ugovorno osiguranje je
dobrovoljno, pa se premija izraunava pomou matematikih
zakona.
Na zapadu /1878-1909/ dolo je do velikih gospodarskih kriza,
velike neuposlenosti....javlja se pritisak radnika radi
poboljavanja uvjeta rada. Bismarck je uspostavio moderno
socijalno osiguranje...Socijalnim zakonima bili su obuhvaeni
rzici bolesti, nesrea na poslu, invalidnost i starost. Nije bilo
osiguran rizik neuposlenosti (tek 1927 g.) To je bio poetak
medernog socijalnog osiguranja radnika (iako nisu bili osigurani
rizici materinstva, obiteljski tereti i neuposlenost)
Do I. svjetskog rada u nevelikom broju zemalja radnici su bili
obvezno osigurani i za druge osigurane rizike. Izmeu svjetskih
ratova socijalno osiguranje prihvatile su mnoge euro. drave.
Osiguravali se se radnici i lanovi njihovih obitelji....Nakon II.
rata socijalno osiguranje uvedno je u gotovo sve zemlje. U
Europi je uveden sustav zatite radnika. Radnici su zajedno s
poslodavcima obvezni uplaivati doprinose u fondove
socijalnog osiguranja, a u sluaju nedostatka sredstava, drava
je sudjelovala u financiranju (subvencijama). Socijalnim
osiguranjem upravljale su javne ustanove, sudjelovali su svi koji
su uplaivali doprinose odnosno poslodavci, radnici i drava.
Temelji se na naelu uzajamnosti (davanje radnika trebaju biti
usklaena s uplaenim doprinostima) i naelu solidarnosti (
odstupanja od naela uzajamnosti tj. da davanja nisu ili nisu
potpuno usklaena s uplaenim doprinosima)
POJAM SOCIJALNOG PRAVA I SOCIJALNE SIGURNOSTI
SOCIJALNO PRAVO u irem smislu je skup PN preko kojih
drava ostvaruje svoju funkciju ravnotee i ublaavanja
socijalnih razlika s ciljem da osigura jednakost (Ripertova) Time
je postavljen opi cilj jednakost ljudi u dostojanstvu i pravima
te je ureeno dravnim javnopravnim normama.
Pravo socijalne dobrobiti obuhvaa: socijalnu sigurnost,
dobrobitne usluge (usluge javnog zdravstva...)
Prema naem Ustavu socijalno pravo sastoji se od socijalne
sigurnosti i socijalnog osiguranja te socijalne skrbi.
Ono je ureeno javnopravnim normama, obuhvaa odreena
davanja i usluge to su namijenjeni pojedincima koji su
pogoeni osiguranim sluajem zatienom potrebom i drugim
zatienim opasnostima. U sadraj socijalnog prava ulazi dio
socijalne zatite, a ne ulazi socijalna politika.

www.nasciturus.com
SOCIJALNA SIGURNOST KAO SUBJEKTIVNO PRAVO
Razliita miljenja:
socijalna sigurnost je sloboda od nezaposlenosti i sloboda
od potrebe pojedinca i udruenih pojedinaca . Pravo na
preraspodjelu imaju svi oni koji nemaju materijalnu
sigurnosti
Na Ustav propisuje pravo zaposlenih i lanova njihovih
obitelji na soc. sigurnost i soc. osiguranje ureuje se
zakonom i kolektivnim ugovorom.
MPESKP drave lanice priznaju pravo svakoj osobi na
soc.sigurnost, ukljuujui i soc. osiguranje.
Konvencijom br. 102 , pravo na socijalnu sigurnost obuhva
i pravo na soc. osiguranje i pravo na soc. skrb.
- tu je pravo na soc. sigurnost subjektivno pravo koje bi s
obzirom na sadraj trebalo biti neposredno ostvarivo pravo.
Ako drava ne moe priznati takvo pravo, ono je onda
programske naravi.
SOCIJALNA SIGURNOST KAO SOCIJALNI SUSTAV
- u pravu i teoriji soc. sigurnost se shvaa ire od soc.
osiguranje
- u teoriji se smatra da se soc. sigurnost sastoji od razvijenog
sustava soc. osiguranja i soc. skrbi. Ono je osobit i visoko
razvijen soc. sustav.
- to je subjektivno pravo svakog pojedinca ili dravljanina na
osnovne ivotne potrebe.
- soc. sigurnost shvaena kao sustav obuhvaa sustave
utemeljene na osiguranim sluajevima, soc. potrebama i drugim
soc. opasnostima. Ureena je javnim pravom
ODNOS SOCIJALNOG I RADNO PRAVA
Radnom pravu osnova je radni odnos, a socijalnom
socijalnopravni odnos. Glavni je cilj i narav radnog gospodarski,
a socijalnog imovinski. Radno pravo spada u privatno, a
socijalno u javno pravo.
Proirenjem soc. osiguranje na druge kategorije radnih ljudi,
soc.osiguranje radnika postupno je izmicalo dosegu radnog
prava. Soc. osiguranje vezano je uz radno pravo preko
osiguranja za nesree na poslu i profesionalne bolesti,
neupolenikog osiguranja, preko osiguranja za obiteljske
terete. Radno zakonodavstvo obino odreuje da se novana
davanja i usluge koje neposredno snosi poslodavac odnose na:
zdrav. zatitu/naknadu za bolesniki dopust; materinska
davanja ili obiteljske doplatke; povremena ili dugorona
novana davanja i zdrav. skrb; otpremnine u sluaju otkaza.
Rije je o SOCIJALNIM POGODNOSTIMA koje ne ukljuuje
neposredno osigurane rizike, nego neposrednu odgovornost
poslodavca. Smatra se da te soc. pogodnosti ine poseban
soc.sustav koji se naziva SUSTAV POSLODAVEVE
NEPOSREDNE ODGOVORNOSTI terete tih pogodnosti snosi
poslodavac, on je odgovoran za isplatu... pa su te pogodnosti
ureene radnim pravom i ne mogu initi poseban socijalni
sustav. One povezuju radno i socijalno i obino su predmet
radnog iz dva razloga:
1. poslodavac je onaj koji ima neposredno korist od
upotrebe rada pa mora snositi teret podmirenja soc.
pogodnosti
2. stavljajui ih poslodavcu na teret, rastereuje se
dravni proraun i fondovi.
POJAM I PODJELA JAVNIH SOCIJALNIH SUSTAVA
SOCIJALNI SUSTAVI I GOSPODARSKA PRILAGODBA
OBLICI I ZNAAJKE SOCIJALNIH SUSTAVA.
Teorija govori o Bismarckovoj konecepciji soc. osiguranja
radnika i Beveridgeovoj koncepciji soc. sigurnosti graana.Na

Sjift
prvoj je izgraen suvremeni sustav soc. osiguranja, a na drugoj
sustav nac. osiguranja.
1. Neki govore o dohodovno podranim soc. sustavima
kojima se nadoknauje gubitak dohotka novanim
davanjima i o mjerama kojima se ureuje financiranje ili
osiguranje usluga u naravi.
2. Drugi dijele soc. sustave na: sustav soc. osiguranja; sustav
odtete; sustav soc. skrbi
3. Zakonske (javni, nacionalni tedni fondovi, sustavi soc.
osiguranja i sustavi poslodaveve odgovornosti) to su
zakonom ili drugim propisom ureeni obvezni soc. sustav,
nazivamo ih jo i javnim te nezakonski podvrgnuti reimu
privatnog prava, ureeni dispozitivnim normama na
dobrovoljnoj osnovi
4. doprinosni ( financiraju se doprinosima) i nedoprinosni
(financiraju se iz opih prhoda, poreza)

Socijalne sustave dijelimo na 2 osnove skupine: JAVNE (glavni )

I PRIVATNE (dopunski) U javne ubrajamo: sustav socijalno
osiguranja; sustav javnih tednih fondova; opi socijalni sustav;
sustav socijalne skrbi; socijalni sustav odtete.
Socijalni sustavi se dijele s obzirom na vrste osiguranog sluaja:
Osigurani sluaj je zakonom unaprijed predviena budua,
eventualna i tetna opasnost. Tipini osigurani sluajevi su:
starosti, invalidnost i smrt; bolest i materinstvo; nesrea na
poslu; neuposlenost; obiteljski tereti. Osigurani sluajevi su
tetni dogaaji jer onemoguuju ili smanjuju mogunost
zarade radom jer pogaaju osobnost ovjeka.
Od osiguranog se sluaja razlikuje SOCIJALNA POTREBA to je
postojee stanje, a ne budua, eventualna teta. Obino se u
stanju socijalne potrebe nalaze osobe koje nemaju ili nemaju
dovoljno sredstava za zadovoljenje svakodnevnih osnovnih
ivotnih potreba. Socijalna potreba je institut socijalne skrbi a
osigurani sluaje socijalnog osiguranja.
OBLICI I ZNAAJKE ODREENIH SOCIJALNIH SUSTAVA
1. SUSTAV SOCIJALNOG OSIGURANJA
To je obvezni javni socijalni sustav (u nekim sluajevima
dobrovoljan) Razmatra se s obzirom na osiguranike,osigurane
sluajeve, davanja, financiranje i upravljanje.Pokriva ovisne i
neovisne radnike uposlene na cijelom teritoriju zemlje ili dijela
ili pak radnike svih ili nekih profesionalnih kategorija.To je
radno vezan sustav.
Osnovni osigurani sluajevi: starost, invalidnost i smrt, bolesti i
materinstvo, nesrea na poslu, neuposlenost i obiteljski tereti.
Pravo (davanje) osiguranika u pravilu je protuinidba obvezi
doprinosa. Davanja stjee osiguranik kad ispuni odreene
uvjete od kojih su najznaajniji sta osiguranja. Davanja, ovisno
o osiguranim sluajevima mogu biti kratkorona i dugorona. U
pravilu su periodina i isplauju se u obrocima. Visina ovisi o
visini zarade.
Socijalno osiguranje financira se doprinosima (radnici i
poslodavci) U veini zemalja javna vlast sudjeluje u financiranju
jer pokriva izdatke ili plaa subvencije. Izvori financiranju su
stabilni jer je ono obvezno i obuhvaa veliki broj osiguranika.
Obveznici doprinosa i drava zajedniki upravljaju socijalnim
osiguranjem (u veini sluajeva tu ulogu obavljaju samo
predstavnici poslodavaca i radnika)
Nastoji se uspostaviti odreena ravnotea izmeu prijanje
zarade radnika, to se postie naelom uzajamnosti jer su
doprinosi i davanja u uzajamnom odnosu. Osiguranik ima vea

www.nasciturus.com
davanja od onih koja bi mu inae pripala na osnovi uplaenih
doprinosa to se postie naelom solidarnosti.
2. SUSTAV JAVNIH TEDNIH FONDOVA
Iliti sustav nacionalnih tenih fonodva, tijekom godine uplauju
se doprinosi radnika i poslodavaca na poseban raun, s
kamatama u fond tednje u korist svakog radnika. Kad nastane
odreeni osigurani sluaj, davanje se isplauje u paualnoj svoti
s kamatama.
esto se upotrebljavaju radi osiguranja mirovinskih davanja. On
je nepovoljniji za radnike od mirovinskog sustava soc.
osiguranja jer: kod sustav tednih fondova osiguranik ne
sudjeluje u podmirivanju rizika s drugim osiguranicima tako da
je davanje vrlo usko vezano uz osiguranikov prihod. I dok
mirovinski sustav isplauju davanja koja su proporcionalna plai
za sve umirovljenike za sve vrijme radnog vijeka, osiguranici
vlasnici rauna u tednom fondu mogu iz njega povui samo no
to je poloeno. Iako je mirovniski sustav povoljniji za radnike,
vlada i poslodavci su prema njemu suzdrani jer im fondovi
omoguuju ulaganja u nac. razvitak.
3. OPI SOCIJALNI SUSTAV
On je opi jer pokriva sve stanovnike ili dravljane ili pak
odreenu kategoriju osoba za odreene osigurane sluajeve.
Naziv se i demograntskim sustavom. Pokriva sve osigurane
sluajeve, dok je bolest pokrivena u granicama javnog
zdravstva.
Ureuje ova davanja: starosnu mirovinu za osobe iznad
odreene godine ivota; invalidstku mirovninu; obiteljsku za
udovice, udovce i siroad; obiteljski doplatak.
Davanja stjeu stanovnici ili dravljani s prebivalitem u
odreenom trajanju i uz neke druge uvjeta. Financira se ih opih
prihoda/dravnog prorauna.. On je upravilu radno nevezani i
nedoprinosni sustav.
4. SUSTAV SOCIJALNE SKRBI
Ureen u gotovo svakoj zemlji bez obzira na stupanj
gospodarskog ravztika. Od tog se sustava razmatra zatiena
osoba, socijalna potreba, davanja, nain financiranja i
upravljanje.
Naim je Ustavom odreena osnova sustavu socijalne skrbi:
Slabim, nemonim i drugim, zbog nezaposlenosti ili
nesposobnosti za rad i nezbrinutim osobama drava osigurava
pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.
Prema Zakonu o soc. skrbi, skrb se osigurava ugroenim,
nemonim i drugim osobama te obitelji.
Te su osobe obuhvae jer ne rade i ne uplauju doprinose /to je
razlika od osiguranika/
Davanja se sastoje u novcu i naravi. Davanje se moraju
osigurati, bez obzira na oblik, osnovne iv. potrebe....Prema
ZOSS davanje se sastoje od pomoi za uzdravanje, za
podmirenje trokova stanovanja, doplatka za pomo i njegu,
pruanja savjetovanja...ona se dodjeljuju zatienim osobama
ako si ne mogu
sami pomoi...
Sustav se financira iz opih sredstava (poreza) Kod nas,
sredstava osigurava javna vlast iz dravnog prorauna. Upravlja
onaj tko ga financira. Kod nas, nadzor vri ministarstvo, a
upravljaju CSS, dom soc. skrbi i centar za pomo i njegu.
Teorija dijeli soc. sustave na;
a) OPI SUSTAV S JAMSTVOM IVOTNOG MINIMUMA
davanje se odreuju s obzirom na prosjenu potrebu, ali se
vodi rauna o prihodu, ivotnom standardu ili pojedinanoj
potrebi subjekta. To je sustav javne pomoi

Sjift
b)

www.nasciturus.com

POSEBAN SUSTAV SOCIJALNE SKRBI zatita situacija

odreenih posebnim potrebama, javna vlast ima ulogu
dopunske podrke.

b) zatitu stnadarda ivota i dodatnu zatitu predviaju sustavi

(esto soc. osiguranja) Ono moe biti sredstvo i nain zatite
ivotnog standarda. Kod nas, je uvedena dodatna zatita kroz
obvezno privatno mirovinsko osiguranje.

Davanja su neposredno ostvarivo subjektivno pravo potrebite

osobe. Ono je rezultat dunosti drave jer je soc. djelatnost od
opeg i javnog interesa.

FINANCIRANJE SOCIJALNIH SUSTAVA

cilj je stvaranje novanih i drugih sredstava potrebnih za
organiziranje i funkcioniranje socijalnih sustava. Potrebno je
stvoriti materijalnu osnovu, utemeljiti fond s velikom
akumulacijom sredstava da bi se mogle u svakom trenutku
ispunjavati obveze prema osiguranicima. Financiranje se obavlja
kroz odreene modele.

Taj sustav je nevezani i nedoprinosni sustav utemeljen na

naelu solidarnosti. Omoguuje javnoj vlasti da davanja usmjeri
osobama s niskim prihodima i tako iskljui vei stupanj
siromatva.
Neki u posebna sustav ubrajaju sustav imovinske procjene
utvruje se ima li molitelj pravo na davanja.
5. SOCIJALNI SUSTAV ODTETE
U veoj je primjeni u industrijskim razvijenim zemljame EU
kontinenta. Karakteristina je odteta drave za tetu za koje je
neposredno odgovorna. Utemeljen ja na nacionalnoj
solidarnosti prema pojedinoj osobi koja je pretprjela tetu zbog
krivnje kolektiviteta. To je atipian socijalni sustav jer je
osnovan na atipinim osiguranim sluajevima. Nadahnut je
visokom moralnom odgovornou.

SOCIJALNI SUSTAVI I REFORMA U RH

visine ugovorene mirovine. Ima sloenu UO.
DAVANJA, FINANCIRANJE I ORGANIZACIJA JAVNIH
SOCIJALNIH SUSTAVA

OBLICI SOCIJALNIH DAVANJA I USLUGA

- mogu biti u novcu i naravi, sve usluge su u naravi
NOVANIM DAVANJIMA smatraju se ona kojima se odvaja
prihod od rada, prihod od opih sredstava ili dodatak prihodu.
Korisnik njima moe slobodno raspolagati (ne vrijedi na
naturalna davanja)
SOCIJALNA DAVANJA u naravi jesu dobra ili usluge, npr.
zdravstvena zatita. Karakteristika je naturalnih davanja u tome
to korisnik ima ogranieni utjecaj na nain njihova troenja.
DAVANJA ZA OSIGURANI SLUAJ NEUPOSLENOSTI mogu biti
u novcu ili naravi ( npr. usluge posredovanja rada,
profesionalno usmjeravanja....)
RAZINA I SVRHA SOCIJALNIH DAVANJA I USLUGA
Ovise o doprinosima i o odreenim razdobljima te potrebama.
U doprinosnim sustavima, davanja se odreuju, pored ostalog
u odnosu prema doprinosima. Kod nedoprinosnih sustava,
visina davanje ne ovisi o doprinosima, jer su oni iskljueni. Uvjet
je npr. odreenog razdoblje stanovanja u nekoj zemlji.
Razlikuju se davanja i usluge kojima se prua najnia razina
zatite od onih kojima je cilj zatita ivotnog standarda i
dopunska zatita.
a) olbici najnie zatite odreeni su u gotovo svim zemljama, ali
postoje razlike u nainima odreivanja tih iznoda. Takva zatita
moe biti dio ili samo institut pojedinog socijalnog sustava ili
pak sustav u cjelini jami najniu razinu zatite ivotni
minumum.Prvonavedenu zatitu prua sustav socijalnog
osiguranja, a drugu sustav socijalne skrbi. Kad odreeni rizici
nisu pokriveni soc. osiguranjem nego opim soc. sustavom, ti
sustavu jame samo najniu zatitu. Protivno soc. osiguranju,
opi soc. sustavi pokrivaju cijelo stanovnitvo ili dravljane
dotine zemlje za odreene osigurane sluajeve.

OSNOVNI SUSTAVI FINANCIRANJA

Oni se uspostavljaju s obzirom na trokove i terete financiranje
te oblike socijalnih sustava
1. prihodovno vezani i prihodovno nevezani sustavi - ako su
trokovi prihodovno nevezani, kae se da odreena
davanja plativa su neovisno o prijanjim i sadanjim
prihodima osiguranika. Prihodovno vezana davanja
odnose se na prijanji ili sadanji prihod osiguranika.
izmeu dva navedena sustava postoje razlike s obzirom na
oblike nametnutih tereta financiranja: doprinosa i poreza
obveza plaanja doprinosa ukljuuje stjecanje neposredno
ostvarivog subjektivnog prava. Visina doprinosa moe biti
odreena s obzirom na oblik rizika. Taj oblik doprinosa ima
obiljeje premije i moe se nai u sustavima privatnog
osiguranja. Pravo znaenje doprinosa je prihodovno vezani
doprinos.
2. financiranje ovisi o oblicima socijalnih sustava:
SUSTAV OSIGURANJA privatni sustav; djelomino
ukljuen u sustav socijanog osiguranja. karakterizira ga
ekvivalentan omjer izmeu iznosa prije uplaenih premija i
sadraja davanja. To je premijski sustav (premije se uplauje za
isplatu davanja u asu nastanka osiguranog rizika) Rije je o
meuvremenskoj preraspodijeli prihoda kojim se nastoji ex
ante osigurati osiguranike
- SUSTAV POREZNOG USTUPA rasporeuju se odbitci
na pojedina razdoblja te davanja. Isplata davanja redovito je
ureena prema rizicima koji stvaraju potrebe, dok je
financiranje osnovano na drugom kriteriju npr. poreznog
sposobnosti..Stvarna potreba i visina iznosa neovisni su jedno o
drugome. Obavlja se meusobna preraspodjela dohotka koja se
provodi putem osiguranja rizika pokrivenog u odreenom
vremenu.. Ciljana na ex ante i usmjerena na pokrie rizika koji
stvaraju potrebe,
SOCIJALNO OSIGURANJE - kombinirani sustav koji se
sastoji od elemenata sustava osiguranja poreznog usupta.
Osnovan na sustavu osiguranja ali istodobno nastoji pridonijeti
interpersonalnoj preraspodjeli prihoda meu ljudima.
Soc.komponenta sastoji se u uspostavi soc. ravnotee putem
preraspodjele, to se postie naelom solidarnosti.
FINANCIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA OPENITO
financijska sredstva fonda socijalnog osiguranja stvaraju se
uglavnom doprinosima. Uz to i kamatama na doprinose,
novanim kaznama u sluaju neuplate doprinosa...
SUSTAV KAPITALIZACIJE I SUSTAV RAZDIOBE U SOCIJALNOM
OSIGURANJU
to su glavni financijski sustavi socijalnog osiguranja
Sustav kapitalizacije doprinosi se pretvaraju u kapital
(kapitaliziraju se i kamate). Kad osiguranik stekne pravo na
mirovinu, osiguravatelj mu isplauje miroviu u mjesenim
obrocima iz kapitaliziranih sredstava.
PREDNOSTI: omoguuje akumulaciju kamata, to pridonosi
rentabilnosti sustava. Svakom osiguraniku se osigurava

Sjift
odreena sigurnost. On raspolae svojom zalihom koja je
izloena nesigurnosti u riziku ali je potpuno pravno zatiena.
NEDOSTATAK :zastarjela tehnika, ranjivost na novanu
devalorizaciju. ako novac gubi vrijednost, osiguranikova se
davanja stvarno ne nalaze na istom stupnju kao davanja koja su
mu isplaivana za vrijeme aktivnog ivota.
Sustav zahtjeva due razdoblje osiguranja.
Sustav razdiobe dijeli troak socijalnog osiguranja putem
doprinosa izmeu osiguranika. ...da bi ih se zatitilo od
posljedica deprecijacije... Ta tehnika pretpostavlja postojanje
socijalne skupine iji su okviri tono odreeni i za koju se sustav
obvezan. lanovi u svom aktivnom razdoblju uplauju
doprinose koji se isplauju u obliku mirovinskih davanja.
PREDNOSTI: zatita od novane deprecijacije, davanju su
usklaena s mogunostima doprinostitelja ili su odreena u
funkciji prijanjih doprinosa korisnika.
NEDOSTATAK.: fin. sredstava ovise o promjeni struktrue
zainteresiranih grupa, pa se odnos moe razvijati nepovoljno i
povoljno.
Za taj sustav pretpostavlja se stabilnost. Ona moe biti
dovedena u opasnost zbog raznih dogaaja...npr. progresivno
smanjenje skupine doprinositelja.
Opi mirovinski sustav, sustav socijalne skrbi i drugi slini sustavi
ne financiraju se doprinosima, pa za njih ne vrijede ove dvije
tehnike financiranja. Oni se financiraju iz opih sredstava. Iz tih
se sredstava dijelom financira i socijalno osiguranje.
ORGANIZACIJA SOCIJALNIH SUSTAVA
Budui da socijalno osiguranje spada u javno pravo i oblik je
javne slube, osnovne organizacije pravne okvire odreuje
drava. Ona putem mjerodavnog ministarstva obavlja opi
nadzor nad ustanovom soc. osiguranja. Kako se financira
doprinosima radnika i poslodavaca, oni trebaju da organiziraju i
upravljaju njima podredno s javnom vlasu kad ga financijski
podupire.U pravnotehnikom smislu upravlja posebna javna
ustanova.
Opi mirovinski sustav, sustav socijalne skrbi i drugi opi
socijalni sustavi financiraju se iz opih sredstava, uglavnom
poreznih tj. iz dravnog prorauna metodom poreznog ustupa.
Organizacija socijalnih sustava utemeljena na meudjelovanju
tih sustava s radnim i gospodarskim sustavom Ta je organizacija
kombinacija socijalnih te radnih i gospodarskih imbenika.
Stoga su socijalna politika i socijalni sustavi u osnovi dravni, a
nadopunjeni privatnim socijalnim sustavima.
Socijalnim sustavima upravljaju vladina ministarstva ili su pod
njihovim opim nadzorom. Njima mogu upravljati i posebne
ustanova odreene zakonom tim ustanovama upravljaju
odbori.
ORGANIZACIJE SOCIJALNOG OSIGURANJA U NJEMAKOJ
...vidi knjigu str. 291.
PRIVATNI SOCIJALNI SUSTAVI I SOCIJALNA ZATITA
DOBROVOLJNIH ORGANIZACIJA
Georg Zacher kae da postoje dva konkurentna sustava.
Privatno osiguranje moe biti dobrovoljno i obvezno. Veina
rizika pokrivenih socijalnim osiguranjem moe biti predmetom
zatite dobrovoljnog privatnog osiguranja, iznimka je rizik
neuposlenosti. Obvezno privatno osiguranje ima zadau
zamijeniti ili dopuniti sustav socijalnog osiguranja.
Veoma znaajan element sadanje reforme socijalnih sustav
jest unoenje u njihov sadraj odreenih privatnih sastavnica i
osnivanje novih oblika privatnog osiguranja. Teorija postavlja:

www.nasciturus.com
javni socijalni sustav je osnovni i glavni, s obzirom na privatni
sustav (neki govore : privatni socijalni sustav ili privatni socijalni
sustav socijalne sigurnosti ili privatni sustav socijalne zatite te
sustav dobrovoljnih organizacija ili sustav treeg sektora.)
PRIVATNI SUSTAVI su neformalini i predviaju dodatna davanja
, osobito zdravstvenu skrb i mirovine. Oni dopunjuju zakonski
sustav, iskljuuje slabo plaene i povremene radnike
JAVNI SUSTAVI ureeni su javnim pravom i zatiuju osobe
pogoene osiguranim rizikom i socijalnom potrebom
KOLEKTIVNO I SUPSIDIJARNO NAELO
Kolektivno drava je odgovorna za funkcioniranje tog sektora
ili posebno po komu se socijalna davanja zadaa drave.
Naglaeno u socijalistiko poretku. Na Ustav propisuje da se
pravo na soc. sigurnost i soc. osiguranje ureuje zakonom ili
kolektivnim ugovorom.
Supsidijarno - drava treba intervenirati u onim sluajevima u
kojima samoregulacija putem trinih ili drugih mehanizama
nije mogua ili kad je vjerojatno da neto vodi velikim i
neprihvatljivim socijalnim posljedicama. Svaki pojedinac je
odgovoran za svoju zatitu do odreenog opsega. To naelo
povlai za sobom reorganizaciju socijalnog sektora.
PRIVATNI OBLICI ZATITE
Socijalna zatita nije nipoto iskljuiva zada socijalnog prava.
Ona je ureena na privatnom sektoru odredbama o udruivanju
po GP/OP. Veliki doprinos socijalnoj zatiti uinjen je s
osiguranjem od odgovornosti za treu osobu po privatnom
pravu i posebno s uspostavom obvezno osiguranja koji to
osiguranje dopunjuje (npr. vozila)
PRIVATNA MIROVINA
...ODABIR SUSTAVA ureeno u zapadnoeuropskim
zemljama...radi stabilnosti prava radnika i ouvanja odreenih
iznosa mirovina. U nas je ZMO-om uveden sustav dobrovoljnog
privatnog miro. osiguranja koje ukljuuje privatne mirovine
...SUSTAVI FINANCIRANJA
a) sustav definiranog davanja mirovine se odreuju prema
zaradi
b) sustav definiranih doprinosa mirovine se stavljaju u odnos
s doprinsima uplaenim u fond u uposlenikovu korist
SOCIJALNA ZATITA DOBROVOLJNIH ORGANIZACIJA
One su neovisne od drave u pogledu naela rada. Rije je o
socijalnoj zatiti koja se nalazi izmeu drave i privatnika
odnosno trita. Na Zapadu imaju ulogu u zbrinjavanju
odreenih zdravstvenih i socijalnih usluga. One su od posebno
interesa za socijalnu skrb, ali ne i za mirovinsko osiguranje.
Ustavom RH odreeno je da se ne moe zabraniti primanje
humanitarne pomoi iz inozemstva.
Te organizacije imaju brojne prednosti pred monolitnom
javnom slubom daju izbor i razliitost te se meusobno
natjeu i poduzimaju inicijative u razvitku novih oblika zatite.
Ali imaju i nedostatke ne mogu osigurati jednaki pristup svim
socijalnim grupama na davanja i usluge zbog nedostatka
financijskih sredstava, a i socijalna zatita moe biti ograniena
samo na sljedbenike.Javne vlasti nastoje pojaati utjecaj na tim
organizacijama jer ih subvencioniraju.
IZVORI RADNOG PRAVA
U teoriji se izvori dijele na: izvore stvaranja prava ili stvarni fakti,
i izvore spoznaje ili pravni akti.

Sjift
Pod PRAVNIM IZVORIMA razumijevaju se svi faktori koji
stvaraju pravo i svi oblici preko kojih dobivamo spoznaju
prava. Elementi su pojma pravnog izvora stvarni fakt i pravni
akt
Smatra se da STVARNI FAKT pripada dinamici prava koja vodi
odnosu norma-fakt i otvara mogunost stvaranju druge norme
kojim pravni izvor nastaje na drugi nain i u drugom obliku.
Stvarni fakst podudara se sa svojim konkretnim ivotom,
pripada tipinom iskustvu...on djeluje i podudara se s realnim
ivotom pojedinca i zajednice.... U nekim situacijama ima
obiljeje formalnog akta.
PRAVNI AKT(normativni akt) formalan je element pravnog
izvora. Sastoji se od uvrene i postojane normativne
formulacije. Taj formalizirani oblik u pravnom poretku nalazi se
na razliitim stupnjevima. Smatra se da taj element nije ni u
kakvom odnosu sa stvaralakim procesima
Njih povezuje zajednika materijalna osnova kod stvarnog
fakta je to ista stvarnost, a pravni akt je povezan sa stvarnou
jer je prihvaa i ureuje i postaje njegova pokretaka snaga.

www.nasciturus.com
Predmet zakona o radu je iri od zakona o radnim odnosima.
Oboje su opi i osnovni izvori radnog prava.
Na Zakon o radu ima 27 poglavlja, koja nisu povezana
odreenim cjelinama i zato nema osnovnu strukturu i potrebnu
sustavnost. U posebno radno zakonodavstvo ubrajamo Zakon
o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti, Zakon o zapoljavanju stranaca, Zakon o
dravnom inspektoratu, Zakon o blagdanima....Zakon o zatiti
na radu.
C) PODZAKONSKI PROPISI
Sastoje se od uredaba, pravilnika, naputaka, naredbi,
odluka....Neke iskljuivo donosi Vlada, druge Vlada i
ministarstva te druga upravna tijela i organizacije na dravnoj,
podrunoj i mjesnoj razini. Dijele se na propise vlade i dravnih
upravnih tijela ili organizacija. Njima se provode zakoni kod
provedbe zakona djelokrug je vlade iri od ministarstva. Prema
naem Ustavu, Vlada donosi uredbe za provedbu zakona.... U
nas zakonodavna praksa pokazuje da se materija radnog prava
ureuje zakonima to je uzrok estog mijenjanja zakona.
Veoma se rijetko koriste uredbe.

Neki pak stvarne fakte ne svrstavaju u pravne izvore, ve kau

da su to jedino pravni akti jer ine pozitivno pravo ije norme
ureuju i sastoje se od vremenske, prostorne i nainske
sastavnice.

Oni su znaajni izvor prava kada im je namijenjena uloga isto

provedbenih propisa

Elementi pravnog akata kao formalnog izvora su: donositelj

izvora, nain ureenja i oblik ( te nain ostvarivanja PP --------------donositelj----------narav pravne norme------pravna snaga

PRAVNI STANDARD POGODNOSTI

Openito, PRAVNI STANDARD sadrava ope kriterije
prosjenog ponaanja pojedinca i kolektiviteta. Razlikuje se od
pravne norme po tome to se sadrava precizna rjeenja o
odreenom injeninom stanju. U pravne standarde ubrajamo
standar bonae fidei, standard paljivosti, standard razumnog
postupanja, potenja, pravednosti... U radnom pravu je kljuan
STANDARD POGODNOSTI ( u korist radnika)

Od formalnih izvora razlikujemo materijalne oni djeluju

snagom argumenta i izvanpravne su naravi, nemaju odreenog
donositelja
DOMAI IZVORI: ustavna naela, zakoni, kolektivne konvencije i
kolektivni ugovori, ugovori poduzea, jurisdikcija i obiaji. Dijele
se na dravne i profesionalne.
MEUNARODNI IZVORI: izvori s me. dimenzijom, me. izvori ;
izvori europskog nekomunitarnog prava te izvori europskog
komunitarnog prava.
DRAVNI PRAVNI IZVORI
mogu biti cijeli zakon ili drugi propis ili pojedine odredbe
A) USTAVNA NAELA
Na Ustav sadrava nekoliko ustavnih naela o radu:
pravo na rad i sloboda rada
pravo na udruivanje radnika i poslodavaca
pravo na trajk

PRAVNI STANDARDI I SUDSKA PRAKSA

Smatra se da standard pogodnosti znai to da treba postupati u

njegovu koristu u fazi donoenja, tumaenja i primjene zakona
te da ujedno oznauje odnose izmeu izvora razliitog stupnja.
Drugi dre da ima funkciju kriterija za odreivanje hijerarhije
pravnih izvora. Svrha mu je da vii pravni izvor zamijeni niim
ako je ovaj povoljniji za radnika. Zamjena nije doputena ako je
vii izvor apsolutno inderogabilan.
U sferi tumaenja zakona, ugovora i dr. ne upotrebljava se
standard pogodnosti nego standard pogodne dvojbenosti koji
se tumai u korist radnika to znai da u sluaju dvojbe, valja
odluiti u korist radnika. Standard pogodne dvojbenosti spada
u sferu tumaenja radnog prava, a ne sferu hijerarhije izvora
tog prava.
ODLUKE USTAVNOG SUDA vidi knjigu str. 481.

B) ZAKONIK O RADU
Zakonim moe biti propis ili zbirka zakona i drugih propisa iz
jedne ili svih pravnih grana. Ona je uspostavljen, usklaen i
naelno sveobuhvatan propis ili zbirka propisa. Jedan je od
oblika kodifikacije propisa. Moe biti slubeni i neslubeni.
U mnogim zemljama ima oblik propisa, sastoji se od svih
glavnih sadraja materije radnog prava. RH ga nema!!!
Zakonik kao zbirka zakona i drugih propisa druga je vrsta
zakonika i kao takav moe biti slubeni i neslubeni.
Oni su cjeloviti izvori radnog prava odredbe imaju prisilni
uinak, jami se zatita
Sve se vie donose zakoni o radu ili to je rjee pod drugim
nazivom, a manje zakoni o radnim odnosima. Prvima se ureuju
pitanja koje ne ulaze u neposredan sadraj radnog odnosa.

SUDSKA PRAKSA REDOVNIH I RADNIH SUDOVA

je djelatnost donoenja sudskih odluka o konkretnim
radnim sporovima. Neki ubrajaju i pravna shvaanja viih
sudova. Ona jesu rezultat sudske prakse, s time da su na
drukiji nain donesena i oblikovana, mogu se smatrati
posebnim dijelom sudske prakse.
mnogi se sporovi rjeavaju izvan sudske prakse.
pravno shvaanje na sjednici sudskog odjela Vrhovnog
suda i Upravnog suda obvezno je za sve vijea. Ono je
dakle izvor radnog prava kada ta vijea odluuju u radnim
sporovima. Njihov je uinak iri jer nii sudovi nee
postupiti protivno tim shvaanjima ako ele da njihove
presude ne ukinu vii sudovi.

Sjift
-

pravna shvaanje su izvori radnog prava, ali se ne smatraju

pravom sudskom praksom!!!
ima ulogu u stvaranju prava ( u veini zemalja nije
neposredni izvor radnog prava)
ZA: tumai se zakon kako bi se prilagodio konkretnom
sluaju, sudska praksa ide dalje i trai ope norme i
formulacije
PROTIV: pravna nesigurnost
ne smatra se formalnim i izravnim obveznim pravnim
izvorom sud svojim odlukama osigurava da se tumaenje
i primjena zakona potuje. Ona je injenini pravni izvor i
sudjeluju u stvaranju radnog prava.

PRECEDENTNA SUDSKA ODLUKA

Donose sudovi u radnim i drugim sporovima u anglosaskom
pravnom sustavu. Donose se u konkretnom sluaju i ona
obvezuje sud koji ju je donio kao i sudove istog i nieg stupnja
da u jednakim buduim sluajevima donese istovjetnu
odluku.Ima snagu i pravni uinak propisa - budui da se radnim
zakonodavstvom moe mijenjati odluka u sluaju sukoba
prednost ima zakon. Jedna sudska odluka stvara precedens, a
vie njih precedentno pravo.Ona neposredno i samostalno ili na
temelju tumaenja zakona pretvara sporne sluajeve u PP i tako
stvara ivo radno pravo. Nedostatci su to ne postoji jamstvo
ispravnosti svake odluke zbog razliitih kvaliteta sudaca i
sudova pa uzrokuje pravnu nesigurnost, a i zahtijeva se
temeljno poznavanje precedentnih sudskih odluka i zakona.
POMIRBENI SPORAZUM I ARBITRANA ODLUKA
Ako postoji prijetnja kolektivnim radnim sporom ili je u tijeku
takav spor, stranke mogu taj spor rijeiti pomirbenim
sporazumom, odlukom arbitrae ili na drugi slian nain.
Prema naem ZOR-u za slauaj spora koji bi mogao dovesti do
trajka ili druge kolektivne akcije mora se provesti postupak
mirenja ako se stranke spora nisu dogovorile da ga na drugi
nain mirno rijee. Ako kolektivni ugovor sadrava PP o radnim
uvjetima s uinkom prema treima, pomirbeni je sporazum
pravni izvor. Takav uinak ima nesporno proirena primjena
kolektivnog ugovora. ZOR: ako se radi o sporu o sklapanju,
izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitrana odluka ima
pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora. Sklopljeni se
kolektivni ugovor moe proiriti pod odreenim uvjetima, na
druga poduzea, djelatnosti ili dijelove djelatnosti pomirbenim
sporazumom ili arbitranom odlukom. Pravni se uinak
ostvaruje nakon to se obave formalnosti deponiranja
sprazuma i odluke departmanu ovlatenom za rad i uredu. Taj
sporazum i odluka imaju normativni uinak ako takav uinak
ima kolektivni ugovor. Uinak im je jednaka i izjednaeni su s
uinkom kolektivnog ugovora tako da meu njima kao pravnim
izvorima ne postoji hijerarhijski odnos. No ako je arbitrana
odluka u sukobu s kolektivnim ugovorom ili nekim njegovim
odredbama tada ona mijenja kolektivni ugovor ili se smatra da
je s njime u suglasju. Ona je normativni akt kolektivnog
ureenja radnih uvjeta u arbitranoj formi. Obino se arbitrane
odluke donose na odreeno, rjee na neodreeno i redovito
imaju uinak kolektivnog ugovora. Po uinku su izjednaena s
ugovorom. Rjeavanje kolektivnih sporova osobito interesnih
sve vie prestaje biti podreeno zakonu.
TUMAENJE PRAVNIH PRAVILA
U pravilu, PN se tumai prilikom primjena.
FORMALNA TUMAENJA ona su slubena tumaenja i sastoje
se od tri oblika:
a) autentinog tijela koja donose propise ili druge normativne
akte ovlatena su ih tumaiti. Pretpostavlja se da ih jedino ta
tijela mogu vjerodostojno tumaiti. Mogu ovlastiti drugo tijelo

www.nasciturus.com
da u njihovo ime donese autentino tumaenje. Autentino
tumaenje smatra se dijelom donesenog PP ili drugog
normativnog akta. Ne stvara novo pravno pravilo. Dobiva
snagu propisa koji se tumai i nedvojbeno je pravni izbor jer ima
obvezni uinak erga omnes. Djeluje retroaktivno jer se smatra
dijelom zakona ili propisa od samog poetka.
b) sudskog obuhvaa i pravna shvaanja sudova, dijeli
sudbinu pravnih izvora koju imaju sudske odluke i praksa te
precedentna sudska odluka.
c) upravnog kroz smjernice, okrunice i unutarnje upute.
Mogu se odnositi na tumaenje ili mogu imati znaenje opeg
UA tj. unutarnjeg pravnog izvora u tijelima i organizacijama
izvrne i upravne vlasti. Kod nas elnici tijela odnose unutarnje
upute u cilju poboljanja djelatnosti. Upuuju se slubenicima sa
svrhom da se pobolja rad i djelatnost...nerijetko ukljuuju
zloupotrebu ovlasti.
NEFORMALNA TUMAENJA - struna i znanstvena tumaenja
u svezi s primjenom i prouavanjam propsia, ugovora te
pojedinih odredbi. Obavljaju ih pojedinci i kolektiviteti za
vlastitu ili tuu upotrebu. Rije je o neslubenim tumaenjima:
a) znanstveno vezuje se uz reformu pravnog sustava i uz
situacije u kojima je potrebno pozivati se na namjeru
zakonodavca. Znanost tumai pravna pravila i predlae bolje
rjeenje s ciljem da budua pravna situacija bude jo blia i
prikladnija stvarnosti.
b) jezina obuhvaa se leksika, sintaksna i misaona struktura
konkretne pravne norme. Analizom smisla svake rijei otkriva
se sadraj pravnih termina. Postaje sve sloenije zbog
nedostatnosti prikladnih rijei.
c) logino izgraeno na logici shvaenoj kao znanost o
elementarnim naelima i oblicima pravilnog miljenja. Pomae
da sadraj pravnog pravila bude logino protumaen. Iz ope
logike razvila se pravna logika s vlastitim naelima. Loginim se
tumaenjem mogu postojea pravila opeg ugovornog prava
proiriti ako nije drukije propisano na radne ugovore.
d) sustavno nastoji se utvrditi sadraj norme ovisno o mjestu
koje ona zauzima u zakonu o radu. Povezano je s pravnim
sustavom i utvruje povezanost norme koje se tumai s drugim
normama
e) povijesno spoznaja na kakvoj je povijesnog osnovi bilo
donijeti i kakvi su povijesni, politiki i drugi imbenici omoguili
njegovo oblikovanje. Postojee pravne norme valja prouiti
materijal mjerodavnih tijela. Tumaenje postaje vjerodostojnije i
moe pridonijeti jednoobraznom tumaenju i primjeni prava.
f) razvojno (evolutivno) - temelji se na spoznaji da sadraj koji
ureuje norma u neprekidnom dijalektikom kretanju i da se to
mora uzeti u obzir prilikom tumaenja. Sastoji se u tumaenju
odnosa izmeu statinosti norme i dinamine stvarnosti, te se
pokuava uskladiti sadraj i svrha prije donijete norme s
nastalim stvarnim promjenama. Upotrebljava se s ozbirom na
ustavna naela.
g) svrsishodno ili svrhovito(teoloko) - tumai se pravna
norma s obzirom na smisao odredbe i svrhu koja se eli postii.
Ponovno se procjenjuje svrha pravne norme u radnom pravu i
to tako da pridonosi veoj zatiti i sigurnosti radnika i razvitka
njegove osobnosti. Produbljuje se smisao pravne norme
h) restriktivno loginim tumaenjem norma suava njezin
opseg odnosno pravni uinak
i) ekstenzivno proiruje se uinak tako da obuhvaa sluajeve
koji nisu izriito spomenuti u tekstu norme, ali se logino moe
uzeti da ih je zakonodavac imao u vidu. Ovdje sudovi poseu za
razlozima, svrhama, ciljevima normi te tako popunjavaju pravne
praznine.
j) analogija posebna metoda tumaenja pravne norme, ona je
sredstvo nadopune i stvaranja noreme. Moe biti izriito
doputeno zakonom u sluaju nepostojanja zakonske ili
ugovorne odredbe. U radnom pravu, u nekim situacijama je

Sjift
doputena, a u drugim zabranjena. Zabranjena je ako
omoguuje uspotavu nove tee povrede radne discipline koja
nije predviena zakonom ili kolektivnim ugovorom.
NEFORMALNA TUMAENJA izravno ili neizravno sudjeluju u
stvaranju radnog prava. Ona su neizravni pomoni izvori
radnog prava. Sastoje se u strunom i znanstvenom miljenju,
objanjenju, uputi, savjeti te nemaju obvezujui pravni uinak.
PROFESIONALNI PRAVNI IZVORI
To su specifini izvori radnog prava. Stvaraju pravna pravila u
okviru profesije, struke, poduzea, djelatnosti ili odreenog
ueg ili ireg teritorija preko privatne normativne autonomije. U
njih se ubrajaju:
1. KOLEKTIVNI UGOVOR
Oni su glavni izvori, najveim dijelom su nacionalni, mnogo
rjee meunarodni.
NORMATIVNI I OBVEZNI UINAK Prema ZOR-u kolektivnim
ugovorom se ureuju prava i obveze stranaka koje su ga
sklopile, a moe sadravati i pravna pravila kojim se ureuje
radni odnosi, pitanja zaposlenikog vijea, socijalnog osiguranja
i druga pitanja u podruju radnih odnosa. Ona stvara obvezni
uinak meu samim strankama koje su ga sklopile, a moe imati
normativni uinak preko pravnih pravila kojima stranke mogu
urediti radne odnose i druga pitanja. Rije je o fakulatativnom
normativnom uinku, jer njegov nastanak ovisi o volji stranaka
kolektivnog ugovora. To nije karakteristika kolektivnog
ugovora prava kontinentalne Europe.
Obino iz same definicije kolektivnog ugovora proizlazi njegov
normativni uinak. One se stvara samo obveze nego je i izvor
pravila. Normativni uinak osobito je nazoan u odnosu na
pojedinani radni ugovor. Stranke kolektivnog ugovora mogu
se dogovoriti koje e odredbe biti prisilne ili neprisilne.
Obvezni uinak kolektivnog ugovora odnosi se na stranke
potpisnice i na one na koje se eventualno proiri. Ovdje je
znaajan normativan uinak. On se moe odnositi samo na
lanove organizacija poslodavaca i radnika koje su ga sklopile i
druga mogunost, na nelanove. Naim je ZOR-om odreeno
da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile
odnosno koje su mu pristupile te lanove udruga koja ja sklopila
kolektivni ugovor odnosno koja mu je pristupila. Sa stajalita
normativnog uinka, obvezuje sve lanove sindikata i
poslodavkih udruga.
Opseg normativnog uinka postaje vei proirenjem sklopljnog
kolektivnog ugovora na profesiju, djelatnost, na radnike u
odreenom poduzeu. Na ZOR propisuje institut proirenja
kolektivnog ugovora. Javni interes, prijedlog jedne od stranaka
kolektivnog ugovora i traenje miljenja sindikata ili udruge
poslodavaca odnosno predstavnika poslodavaca na koje se
namjerava proiriti taj ugovor, uvjeti su za njegovo proirenje.
Za proirenje je dovoljan prijedlog samo jedne, a ne obje
stranke kolektivnog ugovora.
TEORIJE O PRAVNOJ NARAVI KOLEKTIVNOG UGOVORA
a) Teorija inkorporacije razvijena u veini anglosaskih
zemalja, osobito u VB, kolektivni ugovor ne djeluje normativno
na pojedinani radni ugovora ako ga stranke tog ugovora ne
prihvate. On nema normativni uinak ako strane njegov sadraj
ne inkorporiraju u vlastiti pojedinani radni ugovor.
Inkorporacija se provodi u VB na tri naina: izriitom
suglasnou, obiajem , posredno ukljuenje. Svrha je teorije
osigurati odreenu stabilnost pogodnostima koje proizlaze iz
kolektivnog ugovora. Ta teorija protivi se: britanskoj klasinoj
teoriji zastupanja utemeljenoj na zastupanju prava i interesa
pojedinca u kolektivu, smatra se da se sindikat kao stranka

www.nasciturus.com
ugovornica ne smatra zastupnikom, to je nespojivo ako se
kae da se kolektivni ugovor primjenjuje na sve stranke; oni koji
su bili sposobni ugovorati u vrijeme kad je zastupnik sklopio
ugovor mogu kasnije odobriti radnje zastupnika.
b) Dualistika teorija ona nastoji dokazati normativni uinak
kolektivnog ugovora pomou posebno mehanizma zastupanja.
Postoje dvije varijante miljenja: 1. smatra se da kolektivnim
mandatom organizacije poslodavaca i radnika, stipulirajui
kolektivne ugovore, obavljaju ugovornu autonomiju udruenih
lanova i ostvaruju njihove zajednike interese. Teorija o
mandatu ne iskljuuje od pogodnosti iz kolektivnog ugovora
tree. 2. kolektivni ugovor je ugovor koji stvara obveze za
stranke potpisnice, i propis koji stvara pravna pravila koja se
nameu svima unutar podruja primjene. Kolektivni ugovor ima
pravi normativni uinak koji ne iskljuuje obvezni. Njegova se
pravna pravila primjenjuju na pojedinane radne ugovore koji
su u dosegu kolektivnog izvora. Stranke koje imaju pravo biti
subjekti kolektivnog ugovora imaju ovlast nametnuti pravila
svima onima koji se nalaze u podruju primjene ugovora. Ta
normativna ovlast priznata je posebno sindikatima radnika i
njihovim zastupnicima.
2. UGOVORNI IZVORI
Ugovori koji su razliiti od kolektivnog ugovora. Ovdje se
ubrajaju: radni sporazum, ugovor o radu, ugovor o suradnji i
solidarni ugovor te standardni radni ugovor.
a) RADNI SPORAZUM vezan uz sudjelovanje radnika i
predstavnika radnika u poduzeu.Naim ZOR-om propisano je
da radniko vijee moe s poslodavcem sklopiti pisani
sporazum koji moe sadravati pravna pravila kojim se ureuju
pitanja iz radnog odnosa., npr. radno vrijeme, plaa za vrijeme
godinjeg... Da je radni sporazum pravni zbor proizlazi iz
odredbe kojom se odreuje da se primjenjuje neposredno i
obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je
sklopo taj sporazum . On ima automatski normativni uinak na
sve radnika na koje se sporazum odnosi. Istim je Zakonomo
odreeno da se radnim sporazumom ne smiju urediti pitanja
plae, trajanja radnog vremena te druga pitanja koja se ureuju
kolektivnim ugovorom osim ako stranke toga ugovora na to ne
ovlaste stranke radnog sporazuma.
b) UGOVOR O RADU - sporno je u teoriji je li taj ugovor pravni
izvor. Prema jednom miljenju radnim se ugovorom
posloprimac obvezuje staviti na raspolaganje poslodavcu
vlastitu radnu aktivnost, a ovaj se obvezuje plaati posloprimcu
nagradu. Ovdje se ugovor sastoji od osobne radne inidbe i
naplatnosti. Prema drugom miljenju radni ugovor nastaje kad
se jedna osoba obveze raditi za raun i pod nadzorom druge
osobe za plau. Ovdje se sastoji od osobne inidbe rada,
naplatnosti i podreenosti. Usporedbom graanskopravnih i
radnopravnih definicija proizlazi da je razlika jedino u sastojku
podreenosti radnog ugovora. U pravilu, prihvatljivija je
definicija radnog prava koja ukljuuje tri bitna elementa.
Oni koji poriu radnom ugovoru svojstvo pravno izvora
smatraju da izvorom mogu biti jedino opi i apstraktna pravila
stvaraju normativne uinke za tree. Radni ugovor po njima
stvara pojedinana i konkretna prava i obveze te je izvor prava i
obveze a ne pravnih pravila. Oni koji smatraju da je radni
ugovor pravni izvor dre da je za pojam izvora bitno da ureuje
radne uvjete i druge sadraje koji nisu regulirani drugim
izvorima i da ureuje to povoljnije za radnike od drugih izvora.
Radnim se ugovorom stvara pojedinano radno pravo. U tom
smislu ima funkciju deregulacije dravnog radnog prava.
c) SPORAZUM O SURADNJI I SOLIDARNI SPORAZUM rije je o
novijim oblicima sporazuma u podruju radnog prava koji su se
u veoj mjeri pojavili 80-ih godina. Sporazum o suradnji
uspostavlja, ovisno o predmetu sporazuma dvostranu suradnju
obino izmeu organizacija poslodavaca i radnika. Takoer se
uspostavlja trojna suradnja izmeu vlade, te organizacije

10

Sjift
poslodavaca i radnika. Naim je ZOR-om propisano da GSV
predlae Vladi, poslodavcima i sindikatima voenje politike
cijena i plaa, promie ideju trostrane suradnje u rjeavanju
gospo. i soc. pitanja.
Solidarni sporazum pretpostavlja pruanje odrenog oblika
pomoi meu strankama ugovornicima. Prema naem Zakono
o posredovanju....Vlada donosi godinji plan za poticanje
zapoljavanja, a HZZ provodi i mjere radi unapreenja
zapoljavanja...
Solidarni sporazumi noviji su nain i sredstvo ureenja
odreenih pitanja, osobito onih s podruja upoljavanja. Ona su
od zajednikog interesa za Vladu, poslodavce i radnike, za
poduzea, ustanove...
Sporazume o suradnji i solidarne sporazume sklapaju stranke
ugovornice koje se nalaze u odreenom zejadnitvu. Smatra se
da solidarni radni sporazumi spadaju u ugovorno radno pravo u
irem smislu i da su pravni izvori. Njima se kao i sporazumima o
suradnji stvaraju prava i obveze za straneke, a ne pravna pravila
koja vrijede i za tree.
3. IZVANUGOVORNI IZVORI
Izvori koji spadaju u jednostrano unutarnje ureenje rada u
poduzeu. Imaju drugu tradiciju, poinje s osnivanjem
manufaktura, a osobito su se razvili s osnivanjem velikih
poduzea
a) UNUTARNJI PRAVILNIK znaajan je izvor radnog prava u
poduzeu, ustanovi ili drugoj organizaciji. Ona je unutarnji ne
samo zato to je opseg njegove primjene unutar poduzea
nego i iz razloga to se pravilnikom naziva i odreeni
podzakonski propis. Prema naem ZOR-u poslodavac koji
zapoljava vie od 20 radnika duan je donijeti i objaviti
pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada,
postupak i mjera za zatitu dostojanstva radnika i druga pitanja
ako nisu ureena kolektivnim ugovorom. Posebni se pravilnici o
radu mogu donijeti za pojedine skupine radnika, za pojedine
odjele. Pravilnikom se ne ureuje plaa, ona je predmetom
kolektivnog ugovora. Unutarnji pravilnik predstavlja iznimku u
privatni odnosima jer stvara pravila koja se donose
jednostranom voljom. Pravna teorija njegov normatini uinak
objanjava ugovorom i institucionalnom teorijom.
Ugovorna ima ugovorni znaaj jer se smatra da je svaki radnik
samom injenicom uposlenja i obavijeu o tom pravilniku
slobodno prihvatio njegove odredbe. Radnik je mora upoznati
s unutarnjim pravilnikom. Insitucionalna normativni uinak
vezan je uz poduzee. On predstavlja objektivizaciju
poslodavevih vlastitih organizacijskih i upravljakih aktivnosti.
On time ograniava svoje ovlasti. Ugovorna teoriji utemeljena
je na istoj fiktivnoj suglasnoti jer radnik nije svjestan da
sklapanjem radnog ugovora prihvaa unutarnji pravilnik s kojim
openito niije upoznat. Institucionalna teorija poduzee shvaa
kao zajednicu rada, gdje poslodavac preuzima funkciju
zakonodavca za dobro sviju.
b) UPUTA O RADU I OKRUNICA U velikim poduzeima
donosi se veliki broj pisanih pravnih akata razliitih od
unutarnjeg pravilnika. Najznaajnij su upute o radu te
okrunica. Uputu o radu donosi uprava ili elnik poduzea.
Uprava ili enik poduzea donose okrunice koja se primjenjuju
na sve radnike ili dio njih. Na ZOR odreuje sa ako dnevni i
tjedni raspored radnog vremena nije odreen propisom ,
kolektivnim ugovorom, sporazumom ili ugovorom o radu, o
rasporedu radnog vremena odluuje poslodavac pisanom
odlukom Budui da odluka ureuje tehnika pitanja, moe se
smatrati da je vrlo slina okrunici. Ona je jednostrani akt
poslodavca, propisuje opa pravila za radnike u poduzeu i zato
je pravni izvor.
d) ZAKONIK PONAANJ - to je zbirka pravila ponaanja/zbirka
pravila koja sadri ukupnost ureenja u poduzeu ili samo
unutarnje postupke u vezi s radom. Donosi ga poslodavac sam

www.nasciturus.com
ili zajedno s organizacijom radnika ili nekim treim. Nije mu
svrha da zamijeni zakon, ve da na jednostavan nain izloi
radnicima praktina, sigurnosna, moralna i druga pravila
ponaanja na poslu. On je posredni i pomoni pravni izvor.
4. OBIAJI
Oni su tradicionalno posebni pravni izvori. Mogu biti opi i
profesonalni, mjesni, podruni, nacionalni i meunarodni.
Obiaj se sastoji od dva elementa: objektivnog ( stanje
postojanog opeg ponavljanja nekog ponaanja kroz dulje
vrijeme) i subjektivnog ( uvjerenje da se to ponaanje mora
primjenjivati/da je stvorena svijest o obveznosti) Subjektivni
element je nuan za normativni uinak.
Rijetko se utvruje navika izmeu obiaja i navike. Za obiaj je
bitno da ima svoga dva elementa, a za naviku je bitan prvi
element Navika je ponavljanje nekog naina ponaanja ili
upotrebe kroz dulje vrijeme.
Sa stajalita pravnog izvor razlikuje se normativni od
ugovornog obiaja. NORMATIVNI se sastoji od prisilnih pravila
koja se obvezno primjenjuju neovisno o volji destinatara.
UGOVORNI se primjenjuju ovisno o volji stranaka i to su
dispozitivni propisi. Normativni obiaj snagu i uinke izvodi iz
zakona, ugovornim se ureuje ugovor samo ako su se na njega
pozvale.
OBIAJ U RADNO PRAVU sastoji se od objektivnog ( stalna
navika i praksa) i subjektivnog elementa ( vjerovanje u ono to
ta navika namee) . Neki smatraju obiaj dravnim pravnim
izvorom koji je autonoman po svom podrijetlu. Rije je o
normativnom obiaju priznatom zakonom ili podzakonskim
propisom. Drugi se s time ne slau i smatraju da je obiaj isti
autonomni izvor. isti obiaj je priznati pravni izvor samo ako
na njega izriito upuuje zakon. Mora biti primjenjen po sucu na
opi nain. Na ZOR ne govori o obiajima, ve se primjenjuju
ZOO (poslovni obiaji, uzance, dobri poslovni obiaji)
OBIAJI PODUZEA njime se ureuju odreene pogodnosti
radnicima. Obvezne su naravi i pravni su izvori koji proizlazi iz
elementa plae. Postoje obiaji poduzea koji se odnose na
djelatnost, na rad predstavnitava osoblja ili na njihov poloaj.
O tim su pitanjima dopunski izvor u odnosu na zakon.
HIJERARHIJA PRAVNIH IZVORA
Pravni su izvori hijerarhijski rasporeeni prema razliitim
stupnjevima pravne snage. Hijerarhija postoji izmeu dravnih i
profesionalnih pravnih izvora.
HIJERARHIJA DRAVNIH PRAVNIH IZVORA
1. Ustav kao najvii izvor radnog prava
2. Zakon
3. podzakonski propisi
Zakoni i podzakonski propisi odreuju osnovni i najnii poloaj
radnika ispod kojeg se ne smije ii. To je osnovno naelo i
tehnika /tehnika minimuma radnog prava.
USTAV- zabranjuje se ropski, prisilni i/ili obvezni rad, jami se
pravo na rad i slobodu rada, te slobodu udruivanja radnika i
poslodavaca. Zatitu Ustava osigurava Ustavni sud ocjenom
ustavnosti i zakonitosti drugih propisa.
ZAKON pretvara programske ustavne norme u pravne norme,
tj. neposredno primjenjive. Ureuje se sve to ne ulazi u
materiju Ustava. Zakonom se ureuje materija radnog prava
koja je od javnog interesa. Radi zatite tog interesa redovito se
ureuje prisilnim normama
PODZAKONSKI PROPISI sekundarini izvori, ope i apstraktne
su naravi. Nemaju retroaktivan uinak, osim ako to izriito
dopusti zakon. Ne mogu ureivati materiju koju je ustav

11

Sjift
apsolutno rezervirao za zakon (ak ni onda ako ih zakon na to
ovlauje). Njima se provode zakoni i drugi propisi i smatra se
da imaju vlastitu hijerhiju.
U cilju rjeavanju sukoba meu dravnim izvorima postoje opa
pravila:
- vii zakon derogira nii
- kasniji zakon derogira raniji
- ope pravilo po kome poseban zakon ukida opi
- opi zakon ne derogira raniji posebni
MEUZAVISNOST ZAKONA I KOLEKTIVNOG UGOVORA
Ona postoji i ostvaruje se kroz hijerarhijsku ovisnost i suradnju.
1. Prema teoriji i pravu, zakon je prvi, a kolektivni ugovor
drugi izvor po pravnoj snazi u podruju rada. Kolektivni
ugovor je duan potivati zakon, hijerarhijski je odmah iza
zakona pod uvjetom da je povoljniji od zakona i
podzakonskih porpisa. Neki ga smatraju najjaim pravnim
izvorom ima tu ulogu ako je povoljniji za radnike od
zakona. Zakonsko se ureenje ope i apstraktno, dok je
kolektivno ugovorno ureenje posebno i konkretnije.
Zakonom i podzakonskim propisom odreuju se najnii
standardi to u pravilu derogira one odredbe kolektivnih
ugovora koje su ispod tih standarda. Kolektivni ugovori
trebaju odrediti vlastite dodatne pogodnosti za radnike
profesije ili djelatnosti.
2. Drugi oblik meuovisnosti zakona i kolektivnog ugovra jest
suradnja, usklaivanje njihove funkcije zakonom se
odreuje to mora sadravati kolektivni ugovor i kakva mu
je pravna narav.Zakon daje obvezni i normativni uinak i
proiruje opseg njegove primjene. Odnos izmeu njih ovisi
o kulturnim, ekonomskim, socijalnim...imbenicima. Meu
izvorima prava dominiraju zakon i kolektivni ugovor.
Kolektivni ugovor je izrazito dinamian i prilagodljiv te je
uspjean nain i sredstvo ureivanja radnih uvjeta na
tritu rada. Zakon je utemeljen na vrstim tokama koje
se ne smiju dirati. Oni se meusobno nadopunjuju .
ODNOS KOLEKTIVNOG UGOVORA I ZAKONA
Kolektivni ugovor ima prednost pred dispozitivnim odredbama
javnog i privatnog radno zakonodavstva. Prisilne pak norme
zakonodavstva imaju prednost pred odredbama kolektivnog
ugovora.
Povoljnije odredbe kolektivnog ugovora za radnike
ZOR....poslodavac, radnik i radniko vijee, te sindikati i udruge
poslodavaca mogu ugovoriti povoljnije uvjete rada od onih
propisanim zakonom....Umjesto odredbi zakona mogu se
primjeniti, osim odredaba radnog ugovora i radnog sporazuma
i odredbe kolektivnog ugovora pod uvjetom da su povoljnije za
radnika. One se stavljaju izvan snage, pa su odredbe ugovora
nadreene odredbama zakona i vii su pravni izvor. To
omoguuje relativno prisilna odredba zakona radi zatite
radnika
Nepovoljnije odredbe kolektivnog ugovora za radnike ZOR
...Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim
ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta
odreenih zakonom samo ako ih ovaj ili drugi zakon na to
ovlauje . Nepovoljni radni uvjeti mogu se odrediti iskljuivo
kolektivnim ugovorom i to samo onda ako stranke na to ovlasti
zakon.
ODNOS KOLEKTIVNOG UGOVORA I DRUGIH PROFESIONALNIH
IZVORA
Prema ZOR-u, radnim se sporazumom izmeu radnikog vijea i
poslodavca mogu ugovoriti radni uvjeti koju su za radnika
povoljniji od uvjeta odreenih zakonom. Sporazumom se moe
odrediti: koritenje odmora, stanka tijekom dana, isplata
naknade plae za vrijeme godinjeg. Na ZOR, kad je rije o
osnovama i mjerilim za isplatu plae odreuje da se utvruje

www.nasciturus.com
pravilnikom o radu ako nisu ureeni kolektivnim ugovorima.
Pravilnik tad ima ulogu pravnog izvora odmah iza kolektivnog
ugovora. Pravilnikom se mogu urediti povoljniji radni uvjeti od
onih odreenih zakonom o radu.
Unutarnji pravilnik u nekim zakonodavstvima u odreenim
pitanjima dolazi po snazi neposredno iz kolektivnog ugovora, a
u drugima iza radnog sporazuma. Njegovo mjesto u hijerarhiji
ovisi o pitanjim koja ureuje.
Radni uvjeti mogu biti ureeni pojedinanim radnim ugovorom
neovisno o tome smatra li se ili ne pravnim izvorom. ZOR se
mogu ugovoriti radni uvjeti i radnim ugovorom koji su za
radnika povoljniji od onih odreenih zakonom. Zakon na vie
mjesta odreuje da se tim ugovorom mogu urediti odreena
pitanja iz radnog odnosa i pri tome ga stavlja, u ovisnosti o
njihovu sadraju, iza radnog sporazuma. Pod pretpostavkom da
se radni ugovor smatra pravnim izvorom, njegov poloaj u
hijerarhiji pravnih izvora ovisi o pitanju koje ureuje.
OBIAJI su u pravilu. integralni dio prava i tradicionalno
pripadaju profesionalnim autonomnim izvorima radnog prava.
Neki smatraju da obiaj moe biti pravni izvor samo u korist
radnika pa se moe zakljuiti da moe derogirati klauzulu
ugovora o radu koja je nepovoljnija za radnika, pod uvjetom da
zakon ili ugovor to ne zabranjuju. On je na dnu hijerarhijske
ljestvice, nii od radnog ugovora. Ali ima drugaijih
pristupa...npr. da suci moraju prihvatiti obiaje koji su protivni
prisilnim odredbama
CJELOVITOST HIJERARHIJE PRAVNIH IZVORA
Pitanje odvojenosti pravnih izvora i standard pogodnosti :
Ne moe se govoriti da postoji hijerahija pravnih izvora izmeu
dravnih i profesionalnih pravnih akata jer pripadaju razliitim
pravnim sustavima.
Na vrhu hijerarhije dravnih izvora je zakon, kod profesionalnih
je kolektivni ugovora, ali pod uvjetom da je ugovor povoljniji za
radnike nego zakon. Kolektivni ugovor je podreen zakonu ak
i onda ako je potonji nepovoljnij za radnike ako su zakonske
odredbe apsolutno prisilne. Dravni i profesionalni izvori samo
teorijski pipadaju razliitim pravnim sustavima radnog prava
oni ine jednu jedinstvenu cjelini. Nadreenost dravnih nad
profesionalnim izvorima znatno smanjuje sukobe meu brojnim
i vievrsnim izvorima i tako omoguuje uspjeno organiziranje i
funkcioniranje radnog sustava.
Standard pogodnosti svrha je da se vii pravni izvor ili via
odredba zamijeni niom ako je ova povoljnija. Taj standard nije
mogue primijeniti u svakoj situaciji. Ako je odredba vieg
izvora apsolutno inderogabilna ona ne moe biti zamijenjena
niom. Vii izvor se moe zamijeniti niim ako je vii izvor
relativno inderogabilan. Pravni standard remeti klasini
hijerarhijski red meu dravnim i profesionalni izvorima i
njihovim meusobnim odnosima jer omoguuje da nia pravna
norma derogria viu. On je ogranien zakonskim rjeenjem po
kome se kolektivnim ugovorom mogu odrediti nepovoljniji
uvjeti rada od onih predvienih zakonom.
Hijerarhijska struktura pravnih izvora.... u naem radno pravu
sastoji se od:
1. apsolutno prisilnih zakonskih odredba
2. prisilnih i dispozitivnih odredba kolektivnih ugovora
3. relativno prisilnih zakonskih odredba
4. odredba radnog sporazuma
5. pravilnika o radu
6. odluke poslodavca
7. dispozitivnih zakonskih odredba
8. obiaja i istih obiaja (navika)

12

Sjift
Nije uvrten pojedinani radni ugovor jer ga se ne smatra
pravnim izvorom.
OSNIVANJE, DJELOKRUG I CILJEVI MOR-a
MOR je formalno osnovan na temelju XIII. dijela mirovnog
ugovora u Versaillesu i odredaba drugih ugovora o miru
vezanih za I. svjetski rat. Osnovan je u okviru Drutva naroda.
Koncipiran je kao tehnika organizacija i sredstvo Drutva
naroda radi ostvarivanja opeg mira. Sporazumom izmeu
MOR-a i Drutva naroda bilo je odreeno da se lanovi Drutva
naroda ujedno i lanovi MOR-a.
Ustavom MOR-a (utvren 1919 g) odreeno je da je MOR stalna
organizacija uspostavljena za unapreenje ciljeva postavljenih u
Uvodu Ustava i Philadelphijskoj deklaraciji od 10. svibnja 1944, a
iji je tekst dodatak Ustavu. MOR je duan suraivati sa svakom
opom meunarodnom organizacijom ovlatenom da
koordinira aktivnost javnih meunarodnih organizacija. MOR je
pravna osoba ovlatena da sklapa ugovore, da stjee
pokrentine i nekretnine i da raspolae tim dobrima, te da
pokree sudski postupak.
CILJEVI:
1. OPI I TRAJAN MIR naveden u Preambuli: moe se
temeljiti jedino na socijalnoj pravdi (soc. nepravda u
podruju radnih odnosa ugroava opi i trajan mir)
2. SOCIJALNA PRAVDA to je cilj meunarodnog radnog
prava, u cilju poboljanja dobrobiti ljudi. Pojavi se zbog
vrlo tekih radnim uvjeta nametnutih radnicima s razvojem
industrijalizacije.
3. MEUNARODNO NATJECANJE NA TRITU DOBARA meunarodnim ureivanjem radnih uvjeta stvara se
ravnotea meunarodnog natjecanja na tritu dobara.
(poboljavanjem radnih uvjeta) Meunarodnim
sporazumima u podruju rada nastojalo se sprijeiti
meunarodnog natjecanje preko nepovoljnih radnih
uvjeta, to je oblik neovjenog dampinga koje je dovelo
da donoenja zakonika o lojalnom natjecanju. Postupno se
me.natjecanje sve manje rabilo u apsolutnom znaenju.
DJELATNOST:
1. NORMATIVNA ona je najznaajnija aktivnost MOR-a,
ogromna je. Usvojene konvencije i preporuke ureivale su
veliki broj pitanja iz radnog prava te prava socijalnog
osiguranja: zabrana prisilnog rada, iskljuenje
diskriminacije, jednakost postupanja, sloboda udruivanja,
problemi uposlenja, socijalne politike, pitanja kolektivnih
radnih odnosa...
2. TEHNIKA donoenjem konvencija i preporuke ne
postie se postavljeni ciljevi, pa je MOR uoio da treba
povezati meunarodne pravne standarde s tehnikom
suradnjom kako bi se ti standardi u razliitim i odreenim
ekonomski, socijalnim, kulturnim i drugim okolnostima
mogli ostvarivati. Tehnika suradnja moe biti
upotrebljena u velikom opsegu ako je utemeljena na
dobro definiranim i autoritativnim standardima. Ona moe
priskrbiti posebna uinkovita sredstava za poticanje
primjene standarda. Uveden je i sustav nadzora na
provedbom tehnike suradnje. Tehnika suradnja sastoji se
u pruanju materijalne pomoi MOR-a, u suradnji
dunosnika i strunjaka na projektima pojedinih drava te
u donoenju i primjeni meunarodnih standarda i
nacionalnog zakonodavstva, upuivanje radnika i
strunjaka u industrijski razvijene zemlje radi usavravanja.
3. ZNANSTVENA zadatak je Komiije da prikuplja, obrauje i
pohranjuje podatke o radnim uvjetima radnika. Strunjaci
to razmatraju te stuno i znanstveno istrauju pojedina
pitanja koja e biti predmetom reguliranja odreene
konvencije ili preporuke.

www.nasciturus.com
Drugi oblici djelatnosti odnose se na stalne i povremene
publikacije MOR-a.
ODNOS MOR-a I UN-a
Drutvo naroda je prethodilo UN, djelovalo je od 1920-1939 kad
je formalno ukinuto zakljukom Skuptine. UN je nasljednik
Drutva naroda...vidi knjigu str. 587.
LANSTVO MOR-a
MOR je stalna organizacija drava. Raspadom Drutva naroda,
MOR je na osnovi Povelje UN specijalizirana organizacija UN.
Zato je lanstvo MOR-a povezano s lanstvo UN-a. Hrvatska je
postala na temelju Odluke Ope skuptine UN lanicom UN od
22. svibnja 1992. a 6. kolovoza 1992. postaje lanicom MOR-a
izvjetivi Generalnog direktora Meunaordnog ureda rada o
prihvaanju obveza iz Ustava MOR-a.
ISTUP I PONOVNI PRISTUP: Izvorni Ustav je odredio pravo
isutpa : svatko je mogao istupiti ako je o svojom namjeri
obavijesti Organizaciju i potivao otkazni rok od 2 g. Za druge
drave nije bilo predvieno nikakvo pravilo.Promjenom Ustava
(1945) postavljen je uvjet za istup: ako je drava podmirila
svoje financijske obveze do tog datuma
TROJNI SASTAV MOR-a:
Naelo trojnog sastava sastavljen je od vladinih predstavnika
te predstavnika poslodavakih i radnikih organizacija. To
naelo utjee na narav i pojam akata to ga donosi Organizacija.
Svaku dravu lanicu predstavljaju u Opoj skuptini dva vladina
predstavnika, jedan poslodavaca, a drugi radnika. Time se
nastoji razviti povjerenje i pribliiti interese predstavnika
poslodavaca i radnika te postii socijalni mir. Glavni problem s
predstavnicima poslodavaca vezan je uz dravno gospodarstvo,
a problem s radnicima vezan ju uz sindikalni pluralizam i
sindikalnu slobodu.
TIJELA MOR-a:
Sastoji se od triju glavnih tijela: Meunarodne skuptine rada,
Upravno vijea i Meunarodnog ureda rada.
1. MEUNARODNA SKUPTINA RADA
Sastoji se od predstavnika svih drava lanica (svako
predstavnitvo ima 4 predstavnika: 2 predstavnika vlade, 1
predstavnika poslodavaca i 1 predstavnika radnika.) Drava
koja nije platila doprinos za pokrie trokova ne moe
sudjelovati u glasovanju. Svaki predstavnik moe imati dva
savjetnika za svaku toku dnevnog reda (ako se pitanja tiu
ena, jedan od savjetnika mora biti ena) Savjetnici nemaju
pravo glasa. Trojni sastav omoguuje suradnji i ravnoteu
interesa. Skuptina se odrava povremeno, ali najmanje jednom
svake godine /zasjeda tri tjedna u mjesecu srpnju/. Upravno
vijee utvruje dnevni rade nakon razmatranja prijedloga od
strane drava lanica. Skuptinu otvara i vodi do izbora
presjednitva, predsjednik Upravnog vijea. Bira se predsjednik
i 3 potpredsjednika. Generalni direktor tijekom zasjedanja
obavlja funkciju Generalnog tajnika i njegov je zadatak da 4 mj.
prije otvaranja skuptine dostavi dnevni red dravama
lanicama.
Skuptina je vrhovno i zakonodavno tijelo - ona priprema,
izrauje i usvaja konvencije i preporuke te je ovlatena nadzirati
njihovu primjenu; odluuje o prijmu novih lanica., osniva razne
odbore....Odluke donosi veinom glasova ako nije predviena
kvalificirana veina Ustavom, konvencijom ili drugim aktom.
2. UPRAVNO VIJEE
Provedbeno tijelo, sastoji se od 112 mjesta (56-predstavncima
vlada, 28-poslodavcima i 28-radnicima) 54 od 56 mjesta
dodijeljeno je vladinim predstavnicima koja se popunjavalju

13

Sjift

www.nasciturus.com

prema kriterijima: dijele se na 4 geografske regije (Afrika,

Amerika, Azija i Europa) svakoj regiji je dodijeljen broj mjesta po
kriteriju jednakog znaenja (po broju drava lanica unutar
regije, ukupnom broju stanovnita ,ekon. aktivnosti...) niti jedna
regija ne moe imati manje od 12 niti vie od 15 mjesta. Vijee se
bira na vrijeme od 3. g.
Opi djelokrug je da usklauje djelatnost, saziva sjednice,
odluuje o dnevnom redu, ocjenjuje zakljuke odbora, ima
ulogu u financijskom i upravnom polju, raspravlja o
nacrtma...ima utjecaj na oblikovanje socijalne politike. Odluuje
o aktivnostima koje se trebaju poduzeti na osnovi usvojenih
rezolucija.Bira predsjednika i dva potpredsjednika iz svojih
redova. Ima vlastiti poslovnika te imenuje Generalnog direktora
Meunarodnog ureda rada, te imenovanje podnosi na
odobrenje Meunarodnoj konferenciji rada.

programske naravi i nisu neposredno primjenjive. Deklaracija

ima snagu upute i daje smjernice vladama drava lanica
Un je donio 2 meu.pakta o ljudskim pravima: MPGPP i
MPESKP MPGPP (RH je stranka od 1991) zabranjuje se prisilan
i obvezan rad, te se zajamuje svakoj osobi pravo na osnivanje
sindikata i da bude primljen u javnu slubu bez diskriminacije.
To je opi izvor glede slobode i prava u odnosu na posebne
izvore koji ih podrobno odreuju. MPESKP (isto glede RH)
sadrava odredbe s podruja radnog prava o zabrani
diskriminacije, pravu na rad, povoljnim uvjetima rada...
Un je donio brojne konvencije, protokole glede ljudskih prava,
a obuhvaaju se pitanja s podruja rada i uposlenja
Philadelphijska deklaracija: rad nije roba, sloboda izraavanja i
udruivanja, ...ona obvezuje sve drave lanice.Programske je
naravi i posredni pravni izvor.

3. MEUNARODNI URED RADA

To je stalno tajnitvo. elnik je Generalni direktor. Odgovoran je
za uinkovito voenje, mora biti nazoan svim sjednicma
Upravnog vijea kao i njegov zamjenik (Prvi direktor je bio
Albert Thomas) Generalni direktor imenuju osoblje po pravilima
Upravnog vijea. Ne smije traiti ni primati upute od bilo koje
vlade. Svaka je drava duna potivati iskljuivu meunarodnu
narav odgovornosti Generalnog direktora i osoblja te ne smije
utjecati na obavljanje njihove dunosti. Vladina ministarstva
komuniciraju preko svojih predstavnika
Dunosti ukljuuju skupljanje i podjelu obavijesti o svim
pitanjima koja se odnose na meunarodnog poboljanje uvjeta
rada i ivota...ispituju pitanja koja su podloga za donoenje
konvencije. Pripemaju akte, pruaju pomo vladama i
ispunjavaju druge dunosti koje se od njih zahtjeva.

MEUDRAVNI UGOVORI ugovori u podruju rada, koji mogu

biti dvostrani i viestrani. Danas takvi ugovori gube na znaenju
i prestaju vrijediti. Zamijenjeni su viestranim temeljnim
ugovorima drava lanica i aktima tijela EU. No dvostrani su jo
uvijek znaajni u materiji rada izmeu pojedinih drava lanica
EU i nelanica. Oni su izvori radnog prava.
DVOSTRANI:
1. ugovor o suradnji dvostrani sporazum o gospodarskoj,
tehnikoj i tehnolokoj te o znanstvenoj, prosvjetnoj,
kulturnoj i drugoj suradnji. Redovito se sklapaju meu
dravama
2. ugovori o upoljavanju stranih radnika - dvije drave
ureuju upoljavanje radnika u jednoj i drugoj zemlji ili
samo u jednoj dravi ugovornici. Sklapa se na odreeno
vrijeme (obino od 1 - 5 godina) s tima da ako nije otkazan
prije isteka roka , redovito se produljuje za ono razdbolje
za koje je sklopljen prije. Ministarstva nadlena za rad
obavljaju poslove posredovanja, uz dostavu ponude za rad
(uglavnom kolektivne, iznimno pojedinane) U obzir se
uzima: zdrav. stenja, stune sposobnosti, pitanje
kanjivosti...

4. DRUGA TIJELA MOR-a

TEHNIKI ODBOR pomae u obavljanju djelatnosti. Najznaajnij
su: Zajednika pomorska komisija, Savjetodavni odbor za
poljoprivredni ravzitak...Saziva se skuptina tehnikih
strunjaka ako za to postoji potreba Vodi ju Upravno vijee, ima
zadau utvrditi program MOR-a, saziva se u redovnim
razdobljima
REGIONALNE SKUPTINE odravaju se redovito, sastoje od
od trojnih predstavnika zemalja svake regije i djeluju po istim
naelima kao i Skupina, ali ne mogu usvajati konvencije,
preproruke, ali mogu rezolucije. Prouavaju probleme o radu
regije i donose planove akcija i daju sugestije.
UPRAVNI SUD osnova tek 1927 kad je usvojen Statut od
strane Drutva naroda. Mjerodavan je za radne sporove
slubenika. Nakon II. svjetskog rata odlueno je da se osnuje
poseban Upravni sud MOR-a i poseban Upravni sud UN-a.

VIESTRANI najmanje triju drava, predmet im je iskljuivo

materija s podruja rada ili iz sadraaja o radu.
KONVENCIJE I PREPORUKE MOR-a
To su glavni zakonodavni akti, kojima se uspostavljaju
meunarodni radni standardi, a mogu i obuhvaati neka pitanja
koja ne spadaju u tradicionalno podruje radnog prava. Neki ga
usporeuju s nacionalnim zakonikom o radu jer smatraju da ini
koherentnu cjelinu i da predstavlja metodiki i sustavni pregled
meunarodnih radnih standarda.

IZVORI MEUNARODNOG RADNOG PRAVA

Na Zakon o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora
razlikuje: Meunarodni ugovorkoji je ustavni akt
meu.organizacije, zatim koji je usvojen u krilu
meu.organizacije i koji je usvojen na meu. konferenciji. Uz to,
razlikuju se i dvostrani i mnogostrani meu.ugovori. Osim
konvencije i preporuke, koje su uz Ustav glavni izvori, MOR
donosi i druge akte.

PRAVNA NARAV Teorija razlikuje dvije kategorije prava: prava

koja se mogu neposredno primjenjivati na pojedince ( tamo
gdje sustav predvia da ratificirani meunarodni ugovori
automatski postaju dio zakona konvencije ije neposredno
ostvarivanje ne zahtjeva donoenje dodatnih zakona ili drugih
propisa) i prava programske naravi ( sastoje se od opih izjava
o ciljevima koje treba postii i odreuju programsko djelovanje,
aktivnost za ostvarivanje) .

MEUNARODNA NAELA O RADU naela odreana aktom

UN-a i Ustavom MOR-a
Povelja UN- a 1945 govori o ciljevima - predvia meunarodnu
ekonomsku i socijalnu suradnju te nalae unapreenje i
podizanje ivotnog standarda, potivanje prava ovjeka i
temeljnih sloboda...
Opa deklaracija o pravima ovjeka UN-a 1948 govori o
zabrani ropstva, o pravu na rad i slobodi izbora uposlenja,
pravu na jednaku plau, osnivanje i udruivanje u sindikat,
pravo na plaen dopust... odredbe su deklarativne i

Konvencije i preporuke se razlikuju po pravnoj naravi

konvencija stvara obvezu za dravu koju ju ratificira, ona ima
obvezni uinak, dok preporuka je savjet, uputa o ureenju
pojedinih pitanja. Konvencija je pravni izvor, ali neslaganja se
javljaju oko njezine ugovorne i zakonske naravi. U, pravilu
konvencija je vie zakonske nego ugovorne naravi,-----------------o
neslaganjima vidjeti knjigu str. 622
DRUGI PRAVNI AKTI MOR-a
a) REZOLUCIJE, ZAKLJUCI I TUMAENJA

14

Sjift
Rezolucije usvojene na Skuptini znaajne su i za razvitak
programa MOR-a u odreenim podrujima, Rezolucije i
zakljuke donose odbori tehnikih eksperata i njihova
zasjedanja te tijela koja se bave posebnim granama
djelatnosti/predmetima. Rezolucije i zakljuci nemaju teinu
konvencije i preporuke, ali rezolucija koju usvoji Skuptina ima
veu teinu nego zakljuci drugih tijela. Njima se uspostavljaju
odreeni meunarodni standardi, ali se smatra da rezolucije i
deklaracije nemaju u pravntehnikom smislu znaenje
meunarodnog ugovora. Ustavom MOR-a odreeno je da
Upravno vijee moe podnijeti Skuptini na usvajanje pravila
kojima se uspostavlja sud za hitno rjeavanje spora ili pitanja
koja se odnose na tumaenje konvencije. Svaka presuda ili
savjetodavno miljenje Meunarodnog suda pravde obvezuje
taj sud.
b) PRAVO SLUAJA
Tijekom godina, kvazisudska tijela MOR-a uspostavljena su da
nadziru primjenu meunarodnih radnih. Vanu ulogu ima
Odbor strunjaka i Odbor o slobodi udruivanja; uspostavili su
pravo sluaju. Interpretativna funkcija Odbora strunjaka je da
razmatra i izrazi svoje poglede o znaenju odreene odredbe
konvencije. Znaajan za razvoj prava sluaja je Odbor o slobodi
udruivanja uspostavio je pravo na tajk, kolektivno
pregovaranje, graanske slobode.
c) AKTI POSEBNIH KONFERENCIJA USVOJENI U SURADNJI S
MOR-omPosebne vladine konferencije sazvane su izvan insitucionalnih
okvira bavile su se pitanjima za koja je zainteresiran ogranien
broj zemalja i zato nisu prikladne da donose konvencije ope
naravi. To su akti usvojeni na posebnim konferencijama pod
pokroviteljstvom ili u suradnji s MOR-om.
SUSTAV NADZORA NAD PRIMJENOM KONVENCIJA I
PREPORUKA
Od kljunog je znaenja za njihovu stvarnu i uinkoviti primjenu
na nacionalnoj razini. Nadzor se obavlja dvama opim i stalnim
nadzornim postupcima i posebnim povremenim postupcima
koji nisu isto nadzorni. U zadnje se ubrajaju posebna
prouavanja i ispitivanja koja obavljaju dunosnici MOR-a ili
neovisne osobe.

www.nasciturus.com
(podnose ga profesionalne, nacionalne il meu. organizacije
poslodavaca ili radnika) Razmatra ga odbor trojnog sastava.
Odbor moe prigovor uputiti vladi, te odrediti rok da se izjasni.
Ako je izjava zadovoljavajua, sporno se pitanje smatra
rijeenim. Ako ne dostavi izjavi,ili je nezadovoljavajui, Upravno
vijea objavljuje prigovor i eventualno odgovor na njega.
POSTUPAK PO TUBI opi i postupak vezan uz slobodu
udruivanja
Opi je ureen Ustavom MOR-a i najformalniji je. Svaka drava
lanica moe podnijeti tubu Meunardonom uredu ako nije
zadovoljna. Tubu ispituje Upravno vijee i upoznaje dotinu
vladu. Ako ne dostavi tubu vladi ili ne primi zadovoljavajui
odgovor, moe imenovati trolano povjerenstvo da proui.
Svaka drava mora povjerenstvu staviti sve na raspolaganje.
Postupak s izvjeem poinje tako da Generalni direktor
dostavlja izvjee istanog povjerenstva Upravnom vijeu i
vladi. Obino vlade prihvaaju preporuke povjerenstva. Sud
moe potvrditi ili promijeniti zakljuke ili preporuke
povjerenstva.
postupak za slobodu udruivanja - uspostavljen 1950
sporazumom izmeu MOR-.a i ESV. Tubu podnose vlade i
nacionalne i meunarodne organizacije poslodavaca i radnika
protiv drava lanica. Odbor o slobodi udruivanja imenuje
Upravno vijee od vlastitih lanova (9) postupaju na temelju
dokumentiranih dokaza dobivenih od tuitelja ili dunosnika
MOR-a . Upotrebljava se i neposredna veza izmeu
zainteresiranih. Odbor podnosi izvjee Upravnom vijeu u
kojim iznosi stajalita i preporuke. Upravno vijee e osnovati
povjerenstvo o nalazu i miljenju, ako sluaj ne bude rijeen ili
ne dovede do oekivanog rezultata. Sastavljeno je od neovisnih
osoba s najviom profesionalnom sposobnou imenovanih od
Upravnog vijea na osnovi prijedloga Generalnom direktora.
Ne moe biti osnovano bez suglasnosti zainteresiranih vlada. .
Danas takva postupak ima veliko znaenje.

Opi nadzor preko periodinih izvjea - taj se nadzor

djelomino odnosi na neratificirane konvencije i neusvojene
preporuke. Generalni direktor podnosi na I.sljedeem
zasjedanju Skuptine saetak obavijesti i izvjea koja su mu
dostavila drave lanice. Izvjea ocjenjuju nadzorna tijela
MOR-a:
a) ODBOR STRUNJAKA glavno je nadzorno tijelo koje
pretresa nacionalna izvjea akata. Ocjena mora biti nepristrana
i neovisna. Stvara se zakljuak kojim se utvruje pravo znaenje
me. standarda. Prosudbe odbora temelje se na produljenoj
analizi i trebaju biti utemeljne na dokumentiranim dokazima.
Odbor moe uputiti primjedbu ili neposredan zahtjev ako naie
na nejasnu ili nepotpunu odredbu. Na osnovi izvjea drava
lanica Odbor sastavlja svake godine OPE IZVJEE u svrhu da
se dobije pregled tekoa i da se podupre poduzimanje
odreenim mjera.
b) SKUPTINSKI ODBOR drugo je tijelo u sastavu nadzornog
mehanizma. Osnova rada je izvjee Odbora strunjaka iz kojeg
bira najznaajnije sluajeve. U sluajevima estih pograaka,
drave lanice se uvrtavaju na posebnu listu koja ubrzo
postaje crna listaSporna pitanja ne mogu biti rijeena, pa je
uvedena izravna veza s vladama (tzv. sustav izaslanstva za
vezu) Kad se donese odluka da se poalje izaslanstvo, imenuje
se izaslanik (neovisna osoba ili dunosnik MOR-a)
Opi nadzor preko albenog postupka ureen je Ustavom
MOR-a. Prigovor je podnosi Meunarodnom uredu rada

15