1. RAD I RADNI ODNOS Rad predstavlja svrsishodnu drutveno doputenu djelatnost i koja slui da zadovolji ljudske potrebe.

Elementi rada: 1. svrsishodnost rada; 2. drutvena doputenost; 3. sredstva rada. Svrsishodnost- zna i da je ljudski rad svjestan i da slui odre!enoj svrsi "zadovoljenju ljudskih potreba#. Drutvena doputenost je kate$orija vezana za pravne norme. Drutveno koristan rad je onaj rad koji nije zabranjen pravnim normama. Sredstva rada je stvorio ovjek i ona predstavljaju osnovnu razliku izme!u ovjeka i dru$ih ivih bi%a. Svijest je glavna za ljudski rad! &e$ativna osobina rada: 1. otu!enost rada od ovjeka - 'arks; 2. proizvodnja sredstava za masovno unitavanje "bioloka( hemijska( atomska#. Radni odnosi - su drutveni odnosi koji se pojavljuju u toku pro)esa rada. *o su drutveni odnosi izme!u radnika i poslodav)a ije su $rani)e odre!ene u$ovorom o radu. +vijek moraju postojati dvije strane: poslodava) "drava( kapitalista# i radnik. ,snovne osobine radnih odnosa: dobrovoljnost postojanje rada. + robovlasnitvu i -eudalnom drutvu ne moemo $ovoriti o radnim odnosima( jer tu nije bilo dobrovoljnosti. *ek u buroaskom drutvu "kapitalizam# radni odnos dobija osobinu dobrovoljnosti i postaje odnos u pravom smislu. + so)ijalizmu samo -ormalno radnik dobija )entralno mjesto( ali je jo uvijek u odnosu pot injenosti. Radni odnos je u sutini u$ovorni odnos koji se zasniva izme!u radnika i poslodav)a u$ovorom o radu. 2. RADNO PRAVO Radno pravo je proizalo iz $ra!ansko$ prava. ,no dobija samostalnost u trenutku kada drava po inje da odre!uje obavezne elemente koji se nisu mo$li mijenjati voljom stranaka( to je dovelo do izdvajanja radno$ prava iz $ra!ansko$. *a ka odvajanja jeste promjena oblika i sutina u$ovora o radu. Radno pravo se razvija kao samostalna $rana prava od polovine 1.. vijeka pa do danas. *o je $rana prava koja obuhvata dravne i autonomne propise kao i propise o radnim odnosima kod poslodav)a. /ma dvije vrste normi: dio $ra!anskih normi obavezuju%e norme. Osnovni elementi radnog odnosa: 1. dobrovoljnost "radnik je slobodan i odlu uje kod ko$ %e poslodav)a raditi( ali i poslodava) je slobodan da bira radnika# 2. radni odnos je u$ovorni pr. odnos "sklapa se -ormalno u pismenoj -ormi# 3. to je li ni odnos izme!u radnika i poslodav)a "ne moe niko umjesto nas zaklju iti radni odnos( ni zastupnik( ne$o mi li no( i to nije ni nasljedno pravo#. 4. rok po etka rada 5. ostvarivanje dru$ih prava po osnovu radno$ odnosa . subordina)ija "poslodava) ima pravo da izdaje radne zadatke( a radnik ima obavezu da te zadatke izvrava# !. onereroznost ili naplativost "radnik ima pravo na platu( a poslodava) mora da mu plati za rad#. 1

3. NAS"ANA# I RA$VO% RADNO& $A#ONODAVS"VA ' RS 0rva -aza u razvoju radno$ zakonodavstva u R1 po inje 1..3. $od. donoenjem 2akona o radnim odnosima "dravna svojina#. 3ru$a -aza zapo inje 2444. $od. donoenjem 2akona o radu "$dje se potpuno brie dravna imovina( a zamjenjuje je privatna svojina# koji na potpuno nov na in re$ulie radne odnose izme!u poslodav)a i radnika. ,snovna na ela radno$ prava ustanovila je $rupa iz 'e!unarodne or$aniza)ije rada "',R#( koja je de-inisala standarde: da se ustanove pravni okviri kojima se ure!uju individualni i kolektivni radni odnosi; da radni odnosi poslue za razvijanje demokratije na radnom mjestu; da radni odnosi predstavljaju podsjednik i $aran)iju -undamentalnih prin)ipa za rad. ,snovna osobina ovo$ zakona jeste promjena sutine osnovnih elemenata radno$ odnosa. 0rema tom zakonu radnik je -izi ko li)e koje na osnovu u$ovora o radu obavlja odre!ene poslove za zakonodav)a( a poslodava) je pravno ili -izi ko li)e za koje radnik obavlja neki posao. 0romovie dobrovoljnost odnosa izme!u radnika i poslodav)a. 4. I$VORI RADNO& PRAVA /zvori se dijele na: 1. materijalne "npr. volja zakonodav)a# i 2. -ormalne "oni izvori koji su doneeni u odre!enoj -ormi( po ta no odre!enom postupku( od razli itih subjekata#. FORMALNI - oma!i izvori radnog "rava: 1( 'stav )i* u njemu nema odredbi koje se odnose na radno zakonodavstvo( pa kao takav ne moe biti izvor radno$ prava. &eto se samo malo $ovori o ljudskim pravima. 0ozivanje na konven)ije i me!unarodne u$ovore ne zna e da ustav 5i6 moe biti izvor radno$ prava. 2( 'stav RS u $lavi 2. +stav R1 re$ulie radne odnose( zatitu na radu i zapoljavanje. ,n sadri na ela koja su direktan izvor radno$ prava( a to su: 1. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. da radnik za svoj rad mora dobijati platu 3. radni)i imaju pravo na dnevni( sedmi ni i $odinji odmor 4. pravo na o$rani eno radno vrijeme 5. pravo na zatitu na radu . omladina( ene i invalidi imaju posebnu zatitu !. pravo na sindikalno or$anizovanje +. pri djelimi noj sposobnosti radnika 7 rad sa$lasno mo$u%nostima ,. pravo na u estvovanje u upravljanju preduze%em. 3( $akon kao izvor radno$ prava pojavljuje se kao konkretiza)ija ustavnih na ela( a re$ulie radne odnose: zasnivanje i prestanak radno$ odnosa( prava i obaveze zaposlenih i poslodava)a. 2akoni su naj e%e izvori radno$ prava i predstavljaju skup zakona koji se odnose na radne odnose: 1..3. $. 2akon o radnim odnosima 2444. $. 2akon o radu R1 2akon o zatiti na radu 2akon o trajku 2akon o zapoljavanju. 2

4( Pod-akonski akti su akti koji nastaju na osnovu zakona i predstavljaju konkretiza)iju zakonskih normi. Moraju biti u saglasnosti sa zakonom# &a primjer: $ravilnik o radu - duan $a je donijeti poslodava) koji ima 18 i vie zaposlenih radnika. $ravilnik o unutra%njoj organiza&iji i sistematiza&iji radni' mjesta je slede%i podzakonski akt. 0ravilnik donosi poslodava)( zakonom je de-inisano kada mora( a kad ne mora. *a no de-inie prava i dunosti radnika po radnim mjestima. *im pravilnikom detaljno se de-iniu prava i obaveze radnika. (olektivni ugovori su podzakonski akti koji nastaju na osnovu zakona( a re$uliu se prava radnika i zakonodav)a. 9olektivnim u$ovorom se ne moe dati radni)ima vie prava( ali ni manje ne$o to je zakonom odre!eno. 9olektivni u$ovor uvijek potpisuje radni ki sindikat i udruenje poslodava)a ili sam poslodava)( a :lada se pojavljuje kao $arant( ako se radi o dravnoj svojini. +$ovori mo$u biti: 1# opti 2# $ranski )govor o radu je pojedina ni akt izme!u poslodav)a i radnika. Strani*me+unarodni, izvori radnog "rava: 1# 9onven)ije i preporuke me!unarodne or$aniza)ije rada "',R#( akti ,+&-a i sl. 5i6 je lani)a ',R-a i kao takva je obavezna da izvri rati-ika)iju preporuka i konven)ija( a to ini parlamentarna skuptina 5i6. :lada je obavezna da u roku od $odinu dana( a najdue u roku od 1; mjese)i rati-ikuje konven)ije. 3i$la $ornju $rani)u zapoljavanja. 2# 5ilateralni i multilateralni me!unarodni u$ovori. 9onven)ije predstavljaju opta na ela koja su obavezna za zemlje koje potpiu konven)iju ili joj naknadno pristupe. 0reporuke nisu obavezuju%e i imaju manju pravnu sna$u( a u ve%ini slu ajeva predstavljaju razra!ivanje konven)ija. 5. RADNI ODNOSI $asnivan.e radno/ odnosa - ostvaruje se putem zaklju ivanja u$ovora o radu. +$ovor o radu predstavlja po etak radno$ odnosa. 3a bi se zasnivao radni odnos potrebno je da budu ostvareni objektivni i subjektivni radni uslovi. Ekonomska razvijenost zemlje( 1# &ormativni "propisi#; 2# ,r$aniza)ijski uslovi rada "uslovi potrebnosti radnih mjesta#; 3# 1ubjektivni uslovi "volja poslodav)a da zaposli radnika#. + dosadanjem razvoju industrije prevladali su dva sistema: sistem so)ijalizma 7- so)ijalni momenat( bitno da se zaposli radnik( nisu se popunjavala sva radna mjesta. trina privreda 7 radna mjesta prema potrebama( nema so)ijalno$ momenta( vladaju zakoni trita. kapitalizam.

. 'S0OVI $A $ASNIVAN%1 RADNO& ODNOSA 1vi uslovi se dijele u dvije velike $rupe: 1# opti uslovi 2# posebni uslovi. ,pti uslovi: $odine starosti( opta zdravstvena sposobnost - daje nadlena zdravstvena ustanova( sa$lasnost roditelja "starao)a#. *o su minimalni uslovi i oni su demokratski( uvijek se propisuju zakonom i ne mo$u se mijenjati. 2akon o radu propisuje da niko ne moe zasnovati radni odnos ako nije stariji od 18 $odina. ,sobe od 1<-1; $odina starosti mo$u zasnovati radni odnos samo ako doktor medi)ine propie da su psihi ki i -izi ki sposobni za rad "to su stariji maloljetni)i#. +vjerenje za maloljetnika daje doktor medi)inskih nauka( a ne dom zdravlja. =ko je li)e maloljetno( a stupi u brak( postaje radno sposobno i moe zasnovati radni odnos. 0osebni uslovi: kolska sprema( radno iskustvo( -izi ka kondi)ija( propisuje se pravilnikom koji zavise od radno$ mjesta. 9ada se zavri postupak zdravstveno$ pre$leda provjeri se da li je li)e punoljetno( da li zadovoljava uslove i pristupa se zasnivanju radno$ odnosa. 2akonom je zabranjeno da se prilikom zapoljavanja( eni trai test na trudno%u i ene imaju posebnu zatitu. $apo2.avan.e strana3a i 2i3a 4e- dr5av2.anstva 1trana) je svako li)e koje nema dravljanstvo 5i6. +slovi za zapoljavanje su isti "opti i posebni# kao i za dravljane 5i6( ali stran)i moraju da ispune jo 2 dodatna uslova: 1. odobren boravak na teritoriji R1( 5i6 "boravak moe biti privremeni ili stalni( a izdaje $a >?5'+0# 2. da posjeduje vae%u radnu dozvolu "dozvolu izdaje 2avod za zapoljavanje( a izdaje se po mjestu rada poslodav)a( a ne po mjestu $dje strana) treba da boravi. 0oslodava) je taj koji podnosi zahtjev za radnu dozvolu za stran)a "mora se navesti: odobren boravak( opis radno$ mjesta( prijava o broju potrebnih radnika#( s tim da se vodi ra una da za ta radna mjesta nema potrebne doma%e radne sna$e. 5oravak odobrava 'inistarstvo unutranjih poslova( boravak moe biti stalni i privremeni( u$ovor na odre!eno ili neodre!eno vrijeme. Radna dozvola je isklju ivo vezana za poslodav)a. &e moe dobiti radnu dozvolu na osnovu turisti ke vize. @i)a koja rade u humanitarnim or$aniza)ijama ne trebaju radnu dozvolu. Radna dozvola prestaje da vai: istekom vremena za koji je izdata prestankom vaenja odobrenja boravka prestankom vaenja u$ovora o radu ako je li)e osu!eno "bezuslovno- krivi no# u tom slu aju ima pravo na albu u roku od 3 dana od dana donoenja odluke. stavljanje van sna$e radne dozvole. =ko sud donese presudu na bilo koji iznos zatvora( strana) automatski $ubi radnu dozvolu. 1ud je duan da u roku od 3 dana obavjesti -ilijalu da je radna dozvola ukinuta( a -ilijala je duna u roku od 3 dana obavjestiti poslodav)a. 0rotiv rjeenja suda dozvoljena je alba u roku od A dana.

!. VRS"1 I "RA%AN%1 '&OVORA O RAD' 1klapanje u$ovora o radu je stro$o -ormalan posao. Radni odnos po inje sklapanjem u$ovora od strane poslodav)a i radnika( a zaklju uje se na odre!eno i neodre!eno vrijeme. +$ovor na odre!eno vrijeme je svaki u$ovor koji se zaklju uje do 2 $odine( u periodu od 3 $odine( tj. ako se radnik zapoljava kod isto$ poslodav)a vie puta "ako prekid ne traje due od 2 sedmi)e# u toku posljednje 3 $odine i na taj na in ostvari 2B mjese)a rada "samo 1 dan preko tih 2B mjese)a( zna i da mu u$ovor prelazi u u$ovor na neodre!eno vrijeme#. +$ovor se sklapa uvijek u pismenoj -ormi( i ne moe se raskinuti za vrijeme bolesti( $odinje$ odmora i sli no. 2a vrijeme trudni ko$ bolovanja zabranjeno je prekinuti radni odnos bez obzira to se radi o u$ovoru na odre!eno vrijeme. 1va prava i dunosti kao i kod radnika na neodre!eno vrijeme. +$ovor o radu na neodre!eno vrijeme sa injava se u pismenoj -ormi i mora imati zakonom propisan minimum elemenata. ,bavezni elementi: - za poslodav)a "naziv( sjedite( mjesto rada radnika( plata i sl.#; - za radnika "ime i prezime( adresa( stru na sprema( radno mjesto( plata( duina $od. odmora( rok trajanja u$ovora#. Radnik po inje sa radom danom potpisivanja u$ovora za rad na neodre!eno vrijeme. 0oslodava) ne moe traiti od radnika podatke koji nisu neophodni za radno mjesto. +. PRO)NI RAD +$ovor o probnom radu mo$u zaklju iti pripravni)i( ali i radni)i sa iskustvom za odre!ene djelatnosti u okviru radno$ mjesta( kao i ve%e$ izbora stru nih i kvalitetnih radnika. 'o$u se zaklju iti maC na < mjese)i "3 D 3 mjese)a#. 0robni rad obi no slui poslodav)u da provjeri sposobnost radnika za vrijeme trajanja probno$ rada i o)jenjuje nje$ove poslovne kvalitete. +koliko se nakon probno$ rada zasnuje radni odnos( radniku po zavretku probno$ rada po inje te%i sta na neodre!eno vrijeme. /ma sva prava i dunosti kao i radnik na neodre!eno vrijeme. ,. PRIPRAVNI6#I S"A7 2aklju uje se u$ovorom na odre!eno vrijeme sa li)ima koja su zavrila srednju 111 "< mjese)i# ili visoku kolu :11 "12 mjese)i#. *a li)a zasnivaju radni odnos po prvi put( u )ilju sti)anja osposobljavanja za samostalan rad. 2a razliku od probno$ rada pripravni ki sta se zavrava stru nim "pripravni kim# ispitom. 1tru ni ispit predstavlja provjeru znanja. =ko se stru ni ispit uspjeno poloi zasniva se stalni radni odnos. 0ripravnik ima sva prava kao i svi zaposleni( osim to prima ;4E plate( a najnia je A8E od plate. 18. VO0ON"1RS#I RAD &ema zasnivanja radno$ odnosa kod volontiranja( ovdje se ne zaklju uje u$ovor o radu i ovo je izuzetak pripravni ko$ rada( jer se ovaj rad ra una kao pripravni ki sta i radno iskustvo. :olonteru pripadaju sva prava iz radno$ odnosa( osim plate i so)ijalne zatite. /ma pravo na: zatitu na radu( dnevni odmor u toku rada i dva uzastopna radna dana i osi$uranje na radu. 11. PRIVR191NI I POVR191NI POS0OVI $rivremeni rad - ne traje due od < mjese)i - koriste se u slu ajevima kada se pove%a obim posla. 0rivremeni radni odnos podrazumjeva da se radnik moe vratiti kod ranije$ poslodav)a( po isteku roka na koji je radnik upu%en kod dru$o$ poslodav)a. $ovremeni "oslovi - to su poslovi koji se obavljaju u odre!enom periodu odre!eno vrijeme( traju najdue <4 dana ili najvie do 184 asova u toku kalendarske $odine "npr. etva( kosidba( berba vo%a#. 0ovremeni poslovi su vezani isklju ivo za jedno$ poslodav)a. /zme!u poslodav)a i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova se zaklju uje u$ovor o djelu( a ne u$ovor o radu( tj. u$ovor o povremenim i privremenim poslovima. +$ovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadravati odredbe: o poslu radi ije$ se izvrenja sa injava u$ovor rokovi o po etku i zavretku posla 8

 uslovi i na ini izvrenja posla i visina( rok i na in isplate na$rade za izvreni posao. 12. 'P':IVAN%1 RADNI#A NA RAD ' S"RAN' $190%' + slu ajevima kada poslodava) obavlja dio svoje djelatnosti u stranim dravama( moe radnika uputiti na rad u pomenute zemlje( ali uz sa$lasnost radnika. 0oslovi koje radnik treba da obavlja u stranim dravama moraju od$ovarati nje$ovim stru nim i radnim sposobnostima "npr. poslodava) ne moe uputiti ba$eristu da vri zavarivanje )ijevi#. 0oslodava) se mora sporazumjeti sa radnikom i o: trajanju rada u stranoj zemlji( uslovima smjetaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji( valuta u kojoj %e se radniku ispla%ivati plata i dru$a primanja po osnovu rada u stranoj zemlji( kao i rokovima i na inu isplate i uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. 0rije odlaska na rad u stranu zemlju poslodava) je duan radnika upoznati sa propisima koji %e se primenjivati kod ostvarivanja nje$ovo$ prava i obaveza za vrijeme rada u stranoj zemlji. 13. RADNO VRI%191 Puno radno vrijeme 2akonom je propisano ukupno trajanje puno$ radno$ vremena. 0uno radno vrijeme( obi no se de-inie kao maksimalan broj radnih asova u toku jedne sedmi)e. 1edmi no radno vrijeme slui kao osnova za prera unavanje puno$ radno$ vremena. 0uno radno vrijeme iznosi B4 asova u sedmi)i. 0oslodava) vri preraspodjelu radno$ vremena u toku jedne sedmi)e. 0oslodava) kod koje$ je rad or$anizovan u smjenama( zamjenu smjena vri u rokovima i na na in koji je odre!en kolektivnim u$ovorom( pravilnikom o radu i u$ovorom o radu. Radnik moe samo sa jednim poslodav)em zaklju iti u$ovor o radu sa punim radnim vremenom. &o%ni rad je rad koji se obavlja no%u( primjenjuje se u istim situa)ijama kao i prekovremeni rad u slu aju pove%ano$ obima posla( a ra una se od od 22h- <h naredno$ dana( maloljetniku od 24h-4Ah. +ve%anje plate ne moe biti manje od 34 E u odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom radnom vremenu. &o%ni rad je zabranjen maloljetni)ima( trudnim enama po ev od esto$ mjese)a trudno%e i majkama sa djetetom do jedne $odine ivota zabranjen je no%ni rad( bez izuzetka. 0oslodava) %e se kazniti nov anom kaznom: ako radniku odredi due radno vrijeme od propisano$( ako ne izvri raspored radno$ vremena radnika i ne vodi eviden)iju o dnevnoj prisutnosti radnika na radu( ako odredi da radnik radi prekovremeno due od propisano$( ako odredi prekovremeni rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno( ako izvri preraspodjelu radno$ vremena suprotno zakonskim odredbama i ako odredi prekovremeni rad trudnoj eni ili maj)i koja ima dijete do jedne $odine starosti. Nepuno radno vrijeme 0oslodava) moe sa radnikom da zaklju i u$ovor sa nepunim radnim vremenom. Radi se o radnom vremenu koje je kra%e od B4 asova nedeljno.Radnik moe da zaklju i u$ovor o radu s nepunim radnim vremenom sa vie poslodava)a i da na taj na in ostvaruje puno radno vrijeme. =ko se primjeni metoda argumentum a &ontrario - da je dozvoljeno sve to nije izri ito zabranjeno( moe se zaklju iti da jedan radnik moe zaklju iti u$ovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodav)em i u$ovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa dru$im poslodav)em. 0ojedina prava( po svojoj prirodi( mo$u se ostvarivati samo kod jedno$ poslodav)a. Radi se o pravima iz so)ijalno$ osi$uranja( penzijsko$ staa i vezana su isklju ivo za u$ovor o radu sa punim radnim vremenom. Skraeno radno vrijeme /maju radni)i koji rade na posebnim poslovima i zada)ima( a radi zatite njihovo$ zdravlja. Radi se o poslovima $dje( i pored primjene od$ovaraju%ih mjera i sredstava zatite na radu( postoji pove%ano tetno dejstvo na <

zdravlje radnika. *o su poslovi npr. rudara( poslovi koji zahtjevaju posebne zdravstvene i psiho-izi ke sposobnosti radnika( poslovi sa pove%anim rizikom od povre!ivanja( nastanka pro-esionalnih oboljenja i ote%enja zdravlja i dr. Radno vrijeme se skra%uje srazmjerno tetnim uti)ajima. 1kra%ivanje radno$ vremena moe biti najvie do 14 asova sedmi no. Radnik ostvaruje svoja prava iz radno$ odnosa kao da radi na radnom mjestu sa punim radnim vremenom( s tim da ovi radni)i imaju i posebna prava a to su: uve%ano vrijeme $odinje$ odmora( uve%anje plate( posebne mjere zatite na radu i dru$a prava koja se propisuju zakonom ili dru$im optim aktom. , skra%enju radno$ vremena odlu uje ministarstvo nadleno za poslove rada na zahtjev poslodav)a( zainteresovano$ radnika( inspektora rada ili sindikata. 0reraspodjela radno$ vremena nije mo$u%a kod rada sa skra%enim radnim vremenom( niti za radnike mla!e od 1; $odina. 14. PR1#OVR191NI RAD 1vaki rad koji je dui od B4 asova sedmi no naziva se prekovremeni rad i on je izuzetak od pravila( a primjenjuje se u 2 slu aja: u slu aju neplanirano$ pove%anja obima posla( u slu ajevima otklanjanja posledi)a vremenskih nepo$oda( havarija na sredstvima rada( poara( zemljotresa( epidemije. 0rekovremeni rad moe da odredi maksimalno 14 radnih dana( a u izuzetnim situa)ijama jo 14 dana. +kupan -ond sati prekovremeno$ rada ne moe biti dui od 184 asova za tu kalendarsku $odinu. =ko potreba za prekovremenim radom traje vie od tri sedmi)e neprekidno ili vie od 14 sedmi)a ukupno u toku kalendarske $odine( poslodava) je duan o tome obavjestiti inspektora rada. 2a vrijeme prekovremeno$ rada radniku se pove%ava plata u skladu sa kolektivnim u$ovorom( pravilnikom o radu i u$ovorom o radu. +ve%anje plate ne moe biti manje od 34 E u odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom radnom vremenu. 0rekovremeni rad je zabranjen: radni)ima mla!im od 1; $odina "tj. maloljetnim li)ima#( trudnim enama i majkama sa djetetom do tri $odine starosti "ako daju pismeno svoj pristanak# i samohranom roditelju ili usvojio)u djetata mla!em od est $odina "ako daju pismeno svoj pristanak#. 15. PRAVO RADNI#A NA ODS'S"VA Odsustva su vremenski periodi u kojima radnik obavlja neke nune poslove( a mo$u biti pla%eni i nepla%eni. Pravo radnika na plaeno odsustvo Radnik ima pravo da odsustvuje sa posla najmanje pet radnih dana u slede%im slu ajevima: o u slu aju smrti lana ue porodi)e "osim ene i mua( ota)( majka( dje)a( svekar( svekrva( po uzdunoj lozi ota)( unuk u pomo%noj lozi do etvrto$ stepena brat od stri)a( dje)a od bra%e( svastika i djever po tazbini dru$o$ koljena# o za sklapanje braka 8 radnih dana( ali s 9olektivnim u$ovorom A radnih dana o ro!enje djeteta "poro!aj supru$e# o nje$a lana porodi)e najdue kvote 8 radnih dana o za vjerske obrede 2 radna dana. + uporednom zakonodavstvu prisutna je praksa da radnik ima pravo na pla%eno odsustvo za vrijeme kolovanja ili stru no$ usavravanja. ,dsustva se mo$u odobriti radni)ima i u slu ajevima u e%a radnika na raznim sastan)ima i seminarima( kao i u slu ajevima dobrovoljno$ davanja krvi. Pravo radnika na neplaeno odsustvo &epla%eno odsustvo je vremenski period u kome radni)i obavljaju sezonske nune poslove( a to su: o nabavka drva( koevina( dizanje usjeva( smrti lana ire porodi)e( nje$a lana ire porodi)e( posjeta lana porodi)e koji ivi u inostranstvu( za kolovanje u inostranstvu "do $odine dana#( pripremanje i A

pola$anje ispita na -akultetu ili nekoj dru$oj obrazovnoj institu)iji( kao i pripremanje ma$isterija ili doktorata( ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodav)a. 2a vrijeme nepla%eno$ odsustva prava i obaveze radnika na osnovu rada miruju( a trokove penzijsko$ i invalidsko$ osi$uranja snosi korisnik nepla%eno$ odsustva. 1 . OD9ORI Radnik ima pravo na vie vrsta odmora. Dnevni odmor u toku radnog vremena Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radno$ vremena u trajanju od 34 minuta. 0oslodava) vri raspored koritenja ovo$ radno$ vremena( ali nikada ne moe biti na po etku i na kraju radno$ vremena. Odmor izmeu dva radna dana Radnik ima pravo na odmor izme!u dva radna dana u neprekidnom trajanju od najmanje 12 asova. Radni)i zaposleni u poljoprivredi i sezonski radni)i imaju pravo na najmanje 14 asova odmora neprekidno. 'aloljetnom radniku koji je zaposlen u poljoprivredi ili kao sezonski radnik pripada najmanje 12 asova odmora neprekidno( izme!u dva radna dana( bez obzira $dje je zaposlen. Sedmini odmor Radnik ima pravo na sedmi ni odmor u trajanju od najmanje 2B asa neprekidno. =ko zaposleni radi na dan svo$ sedmi no$ odmora( poslodava) je duan da naknadno odredi( u do$ovoru sa radnikom neki dru$i dan kada %e radnik iskoristiti dan odmora. *rebalo bi( da to bude prvi sljede%i dan posle ono$a dana kada se obi no koristi sedmi ni odmor( ako je to mo$u%e. Raspored koritenja sedmi no$ odmora vri poslodava) koji je duan da unaprijed odredi raspored koritenja sedmi no$ odmora i da sa rasporedom na prikladan na in( upozna radnike. Godinji odmor ?e pravo ali i obaveza radnika( pomenuto$ prava se radnik ne moe odre%i( niti poslodava) moe da mu uskrati pomenuto pravo niti da mu isplati nov ani iznos umjesto neiskoriteno$ $odinje$ odmora. Radnik sti e pravo na $odinji odmor posle isteka prvo$ mjese)a neprekidno$ rada na radnom mjestu. Radnik koji ima najmanje est mjese)i neprekidno$ rada ima pravo na $odinji odmor u trajanju najmenje 1; radnih dana. Radnik koji nije navrio est mjese)i neprekidno$ rada ima pravo na $odinji odmor u trajanju od jedno$ dana za svaki navreni neprekidni mjese) rada. 0ripravni)i nemaju pravo na $odinji odmor. 3uina $odinje$ odmora zavisi od: duine neprekidno$ rada u toku $odine( starosti radnika i posebnih uslova rada. Fodinji odmor se uvijek koristi na elno u jednom dijelu. + slu ajevima kada je to neophodno zbo$ neprekidnosti pro)esa rada( poslodava) moe odrediti da se $odinji odmor koristi u dva dijela " / dio 12 dana( // dio 1B dana G dvije sedmi)e#. Radnik( neiskoriteni dio $odinje$ odmora mora iskoristiti do kraja juna mjese)a naredne $odine. 2a vrijeme koritenja $odinje$ odmora radnik ima sva prava iz radno$ odnosa "nema pravo na topli obrok i prevoz#. ,ptim kolektivnim u$ovorom predvi!eno je da se $odinji odmor uve%ava za po jedan dan na svake navrene tri $odine radno$ staa. +kupan $odinji odmor ne moe trajati due od 34 radnih dana osim za radnike koji rade na posebnim poslovima i zada)ima. &jihov $odinji odmor ne moe iznositi due od 38 radnih dana.

1!. PR1S"ANA# '&OVORA O RAD' 0rekid u$ovora o radu je 2akon de-inisao tako to ih je nabrojao: smr%u radnika( sporazumom poslodav)a i radnika( otkazom u$ovora od strane poslodav)a ili radnika( ispunjenjem uslova za penziju kad radnik navri B4 $odina penzijsko$ staa( ili <8 $odina ivota i najmanje 24 $odina staa osi$uranja( ako se poslodava) i radnik dru$a ije ne sporazumeju( sa danom dostavljanja poslodav)u pravosnano$ reenja o potpunom $ubitku radne sposobnosti radnika( istekom roka vaenja u$ovora o radu na neodre!eno vrijeme( ako radnik bude osu!en na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbednosti( vaspitnu ili zatitnu meru u trajanju due od 3 mese)a - sa danom po etka izvrenja kazne( odnosno mjere( ako zbo$ izvrenja mjere radnik mora odsustvovati s rada( na osnovu odluke nadleno$ suda koja ima za posledi)u prestanak radno$ odnosa radnika - sa danom utvr!enim sudskom odlukom( sa danom prestanka rada poslodav)a( odnosno sa danom po etka primjene privremene mjere zabrane rada poslodav)u izre ene od strane nadleno$ suda na period dui od tri mese)a. Klasifika ija razloga prestanka radnog odnosa 1vi uslovi se mo$u podijeliti u dve $rupe: raskid u$ovora o radu po sili zakona 7 obli$atorni "obavezni# i raskid u$ovora o radu po sili zakona 7 -akultativni "moe( a i ne mora#.

1+. O)0I&A"ORNI S0'6A%1VI PR1S"AN#A RADNO& ODNOSA Obligatorni "obavezni# prestanak radno$ odnosa pojavljuje se u slu ajevima kada se zakonom predvi!a prestanak radno$ odnosa nezavisno od volje stranaka. *o su slu ajevi: kada radnik napuni odre!ene $odine radno$ staa ili $odine ivota "B4 $odina penzijsko$ staa( ili <8 $odina ivota i najmanje 24 $odina staa osi$uranja#( kada radnik iz$ubi potpunu radnu sposobnost 7 ako nadlena komisija radnika pro$lasi potpuno radno nesposobnim( kada radnik ne zadovolji uslove probno$ rada( poslodava) $a moe rasporediti na neke dru$e poslove 7 prelazi u so)ijalnu kate$oriju. prestankom rada poslodav)a "zbo$ ste aja ili likvida)ije pravno$ li)a#( istekom u$ovora na odre!eno vrijeme( smr%u radnika( pravosnana sudska presuda protiv koje nema albe 7 ne moe se voditi upravni spor( a kona na kad se ne vodi upravni spor( kada sud izrekne mjeru bezbjednosti uz krivi nu kaznu: ; zabrana vrenja poslova i djelatnosti "npr. ako je poslodava) osu!en na krivi no djelo 7 izri e mu se zabrana obavljanja djelatnosti# ; obavezno lije enje narkomana i alkoholi ara 7 djelimi no neura unljive osobe "radni)i koji vre .

neka krivi na djela pod uti)ajem alkohola ili dru$ih opojnih dro$a.

1,. <A#'0"A"IVNI S0'6A%1VI PR1S"AN#A RADNO& ODNOSA Fakultativni - kada radni odnos prestaje voljom u$ovornih strana( poslodava) i radnik slobodno raspolau svojom voljom o prestanku radno$ odnosa. Radi se o slede%im slu ajevima: 1. otka-o= u/ovora o radu od strane pos2odav3a - rekonstruk)ija preduze%a tehnoloke promjene 7 novi 0ravilnik o sistematiza)iji( - ako radnik ne radi produktivno 7 kad poslodava) nije zadovoljan radom radnika na nje$ovom radnom mjestu( o emu je poslodava) duan da pismeno upozori radnika da nije zadovoljan. - zbo$ neopravdano$ odsustva sa radno$ mjesta "vrijeme kada je radnik trebao da radi( a nije radio i da postoji kontinuitet dan za danom#. + 2akonu stoji da ako radnik ne do!e na posao od 3-8 dana prestaje mu radni odnos po sili zakona. - ako se radnik( u roku od 34 dana od dana isteka nepla%eno$ odsustva ili mirovanja prava iz radno$ odnosa( ne vrati na posao. - da radnik ima svijest da nije htio da radi( - ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza( - ako se iz ekonomskih( or$aniza)ionih i tehnolokih razlo$a ukae potreba za prestankom rada radnika( - ako radnik ne izvrava obaveze iz u$ovora o radu. 0oslodava) mora dati otkaz u$ovora o radu u pismenoj -ormi rjeenja uz obrazloenje( navo!enje razlo$a zbo$ kojih otkazuje u$ovor. 0rimjerak akta kojim otkazuje u$ovor o radu poslodava) je duan da dostavi radniku. Radnik ima pravo na albu u roku od ; dana poslodav)u ili +pravnom odboru( o emu moe da pokrene spor. =ko poslodava) radniku daje otkaz u$ovora o radu zbo$ tee povrede radnih obaveza( duan je da radniku omo$u%i da bude sasluan i da iznese svoju odbranu( ukoliko je to mo$u%e s obzirom na okolnosti( kao i da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika( ako mu je miljenje dostavljeno prije donoenja kona ne odluke. 0oslodava) moe dati otkaz u$ovora o radu iz razlo$a tee povrede radne dunosti u roku od 34 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za u inio)a povrede. 2. spora-u=o= radnika i pos2odav3a i 3. otka-o= u/ovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da poslodav)u otkae u$ovor o radu ako poslodava) izvri povredu svojih obaveza koje proizilaze iz u$ovora o radu( ako su te povrede takve prirode da se s osnovom ne moe o ekivati da radnik nastavi rad kod poslodava). Radnik daje otkaz u$ovora o radu u svakom trenutku u pisanoj -ormi poslodav)u i radnik ne mora obrazla$ati zbo$ e$a je dao otkaz "razlo$ je esto intimna stvar( npr. ljubomora mua#. ,tkaz mora biti bez mana volje "ozbiljan( bez pritiska i svjestan#. 9ada radnik daje otkaz nema pravo na otpremninu. ,tkaz u$ovora o radu od strane radnika moe se dati u roku od 18 dana od dana kada je saznao da je poslodava) izvrio povredu nje$ovo$ prava sadranih u u$ovoru o radu. Radnik naj e%e odsustvuje: a# zbo$ bolovanja 3a bi radnik mo$ao da odsustvuje s posla mora da ima uvjerenje od nadleno$ ljekara. 1udska praksa zauzima stav da radnik moe imati bolovanje( a da i dalje ne radi "ako su dokumenta -alsi-ikovana radnik moe ostati bez posla( iako ima doznake#. 5itno je -akti ko stanje "ako je radnik bio bolestan( a nema doznake( poslodava) $a ne moe otpustiti 7 to je sudska praksa#. b# radnik moe da odsustvuje s posla zbo$ u e%a u vojnoj vjebi "odlazak u vojsku#. 0oslodav)a je duan obavjestiti vojni or$an. Radnik moe ostati bez posla zbo$: 14

a# ako je u pritvoru "poslodaa) ne moe da mu da otkaz u$ovora o radu. 3ravni or$an je or$an koji odre!uje pritvor i on je duan da u roku od 2Bh obavjesti rodbinu i poslodav)a $dje je zaposlen( o tome $dje se nalazi radnik. b# ako je radnik osu!en na bezuslovnu kaznu zatvora u roku od < mjese)i "poslodava) mu moe dati otkaz( ali i ne mora#. Privremeno udaljenje radnika sa posla!rada &ije otkaz( to je neto izme!u. =ko je radnik zate en u vrenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivi no djelo( poslodava) $a moe privremeno udaljiti s posla. 0rekraj koji nema elemente krivi no$ djela( ali $a ine nepodobnim za rad kod poslodav)a npr. radni)i obezbje!enja zate eni na spavanju na radnom mjestu. 0oslodava) mu izdaje rjeenje o privremenom udaljenju radnika sa posla "npr. naj e%e zbo$ kra!e#. 2a vreme suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 84E prosje ne plate koju je ostvario u poslednjih est mese)i "zbo$ izdravanja porodi)e#. +daljenje radnika sa rada moe trajati najdue do tri mjese)a( u kome je roku poslodava) duan da sprovede dis)iplinski postupak. =ko radnik bude oslobo!en od od$ovornosti sve mu se nadokna!uje. 0oslodava) moe odlu iti da radnika zadri na radnom mjestu sve do okon anja krivi no$ postupka. 28. RADNI SPOR 0okre%e se tubom nezadovoljne stranke "poslodava) i radnik kad nije zadovoljan odlukom dis)iplinske komisije ili otkazom u$ovora o radu#. *eret dokazivanja je na poslodav)u i on od$ovara po prin)ipu objektivne od$ovornosti .;E radnih sporova se uvijek zavri u korist radnika. =ko sud utvrdi da je otkaz u$ovora o radu( koji je poslodava) dao radniku nezakonit( naloi%e poslodav)u da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza u$ovora ili na dru$e poslove koji od$ovaraju stru nim i radnim sposobnostima radnika( kao i da mu isplati naknadu na ime iz$ubljene plate i dru$ih primanja na koje radnik ima pravo prema kolektivnom u$ovoru( pravilniku o radu i u$ovoru o radu. =ko poslodava)( s obzirom na postoje%u or$aniza)iju( nema mo$u%nosti da radnika vrati na rad( ili da to ne eli da u ini( kao i u slu aju ako radnik ne eli da se vrati na posao kod poslodav)a( poslodava) je duan da radniku isplati otpremninu na koju radnik ima pravo prema kolektivnom u$ovoru( pravilniku o radu i u$ovoru o radu. ,tkaz u$ovora o radu mora se dati radniku u pismenoj -ormi. 0oslodava) je duan da u otkazu u$ovora o radu navede razlo$ otkaza. &e postoji pravo albe na odluku o otkazu u$ovora o radu koji donosi poslodava). + slu ajevima kada poslodava) prekri zakonske odredbe o otkazu u$ovora o radu( sud mu moe izre%i nov ane kazne u slu ajevima: kada zadri radnika na radu iako radnik ispunjava uslove za starosnu penziju( ako otkae u$ovor o radu suprotno zakonskim odredbama( ako ne ponudi radniku zaposlenje po pravu prvenstva( ako radniku uskrati pravo na otpremninu i ako radnika na vrati na rad nakon isteka vremena mirovanja radno$ odnosa. 21. >"RA%# ?e or$anizovani prekid rada kojim radni)i ostvaruju odre!ena prava koja su im uskra%ena. Htrajk mora biti or$anizovan po 2akonu. Radni)i su duni da izaberu trajka ki odbor koji predstavlja radnike. Htrajka ki odbor je duan da iznese pismeno zahtjeve poslodav)u( a zatim da najave trajk. Htrajk moe biti: 1. trajk upozorenja "najavljuje se 2Bh ranije# 2. $eneralni trajk "najavljuje se 8 dana ranije# ,r$anizuju $a 1indikalne or$aniza)ije i sami radni)i. Htrajka ki odbor je duan da obavjetava radnike o toku raz$ovora sa poslodav)em i uvijek se tei da se rijei mirnim putem i uvijek se obavjetava ministarstvo koje mora da poalje svo$ radnika. Htrajka ki odbor mora da obavjesti poslodav)a o arbitrai. ,dluka arbitrae je kona na ako radni)i pristanu. Radni)i ne smiju da spre avaju dru$e radnike da rade( ne mo$u da izvode trajk van poslovnih prostorija poslodav)a. 0oslodava) moe da dovede radnika iz dru$ih or$aniza)ionih jedini)a da rade na tom mjestu( a 11

radnik nema pravo da $a u tome sprije i. Htrajk se moe or$anizovati( ali se uvijek mora ostvariti minimum proizvodnje( ako ne moe( poslodava) obavjetava :ladu o trajku. Htrajka ki odbor postavlja trajka ke strae koje slue za komunika)iju sa vanjskim svijetom( koji nema pravo da zaustavlja ostale radnike da dolaze ili izlaze sa posla. /nstitu)ije Elektrodistribu)ija( 9omunalno( :odovod( 5olni)a dune su da A dana ranije najave da stupaju u trajk. :lada je duna da obezbjedi minimum proizvodno$ pro)esa. 0oli)aj)i mo$u trajkovati( a vojna li)a ne mo$u trajkovati "posljedi)e: prestaje mu radni odnos( vojska bi onda iz$ubila smisao#. 22. OD&OVORNOS" RADNI#A ' RADNO9 ODNOS' Radnik dis)iplinski od$ovara kada napravi povredu radne dunosti "pri ini materijalnu tetu poslodav)u ili tre%im li)ima( u ini krivi no delo ili prekraj - radnik je od$ovoran materijalno( odnosno krivi no i prekrajno#. Dis3ip2inska od/ovornost radnika vezana je za: 1. lake i 2. tee povrede radnih obaveza "povredom u$ovora i 2akona o radu#. 0aka povreda radne o4ave-e su propusti koje radnik u ini u radu ili u vezi sa radom( a koje se u zakonu ne smatraju teom povredom radnih obaveza. *o su naj e%e: kanjenje na posao i odlazak sa posla prije isteka radno$ vremena( izazivanje sva!e na poslu( nekorektan odnos prema dru$im radni)ima ili strankama( opijanje na poslu( nemaran odnos prema poslu( ponaanje koje teti u$ledu i materijalnim interesima poslodav)a. "e5e povrede radnih o4ave-a se propisuju zakonom( a to su: odbijanje radnika da izvrava svoje radne obaveze odre!ene u$ovorom o radu( kra!a( namerno unitenje( ote%enje ili nezakonito raspola$anje sredstvima poslodav)a( kao i nanoenje tete tre%im li)ima koju je poslodava) duan nadoknaditi( zloupotreba poloaja( sa materijalnim ili dru$im tetnim posledi)ama po poslodav)a( odavanje poslovne ili slubene tajne( namjerno onemo$u%avanje ili ometanje dru$ih radnika da izvravaju svoje radne obaveze( ime se remeti pro)es rada kod poslodav)a( nasilni ko ponaanje prema poslodav)u( dru$im radni)ima i tre%im li)ima za vrijeme rada( kori%enje alkoholnih pi%a ili dro$a za vrijeme radno$ vremena( neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj $odini. )tvr+ivanje odgovornosti- mjere za "ovredu radni' obaveza i s"rovo+enje dis&i"linskog "ostu"ka 5itan je postupak. /ni)ijativu za pokretanje dis)iplinsko$ postupka moe da pokrene svaki radnik ako smatra da je u injena povreda radne dunosti. 0rijava mora sadravati osnovne elemente kao to su potpis podnosio)a( obrazloenje i eventualni dokazi ako postoje. 3aje se poslodav)u( a on je taj kad pro ita prijavu( po$leda da li ima elemenata za dis)iplinsku prijavu( ako nema elemenata odbija albu radnika( a ako ima elemenata on pie prijavuIzahtjev dis)iplinskoj komisiji. 9omisija se sastoji od 3( 8 ili A lanova zbo$ $lasanja. 9omisija bira predsjednika dis)iplinske komisije koji je uvijek pravnik. 0redsjednik dis)iplinske komisije obavjetava radnika i 1indikat preduze%a koji treba da prisustvuje dis)iplinskom postupku. 3is)iplinski postupak se vodi o 290-u "2akonu o krivi nom postupku#. 9ada se zavre sve upravne radnje( predsjednik komisije zakazuje sjedni)u o emu se obavjetava radnik i poziva na sjedni)u. 0o inje itanjem zahtjeva( s tim da poslodava) ne moe biti lan dis)iplinske komisije u bilo kom stepenu odlu ivanja. 0oslije itanja zahtjeva daje se rije pravniku koji ima pravo na advokata( dokazi( svjedo)i( pismene( zaklju uje se rasprava( $lasanje komisije je tajno( a zapisnik mora biti zape a%en. 0o zavrenom postupku komisija predlae poslodav)u mjeru koju treba izre%i radniku zbo$ povrede radne obaveze. =ko radnik bude oslobo!en dis)iplinske od$ovornosti ili mu bude izre ena mjera pismena opomena ili pismeni ukor( ima pravo na nadoknadu plate u punom iznosu. =ko je pro$laen krivim nov ana kazna ili otkaz u$ovora o radu po 2akonu( umanjenje plate do 34E najdue 3-< mjese)i od iznosa plate 12

ostvarene u poslednjem mjese)u. &iko radniku ne moe oduzeti od plate( osim ako on na to ne pristane ili na osnovu sudske presude "smatra se krivi nim djelom obustava plate od strane ra unovodstva -irme( a bez sa$lasnosti radnika#. /ma situa)ija da radnik na to pre%utno pristane( ali ako ne pristane na to( vodi se radni spor. *ek 1ud moe ra unovodstvu -irme da naloi odbijanje od plate. Radnik moe da se ali i da podnese albu u roku od < mjese)i. 0rotiv odluke prvostepene komisije( radnik ima pravo albe dru$ostepenoj dis)iplinskoj komisiji "npr. +pravnom odboru preduze%a#. Rok za podnoenje albe je ; dana od dana prijema prvostepeno$ rjeenja. 3ru$ostepena komisija odlu uje u kona nosti. *a odluka je kona na i protiv nje se moe voditi upravni spor 7 dravni. 23. 9A"1RI%A0NA OD&OVORNOS" RADNI#A 0odrazumijeva da je radnik duan da nadoknadi tetu samo iz krajnje nepanje "obi na nepanja# dru$im li)ima. olus G namjera( krajnja nepanja. Radnik treba da se ponaa u svom poslu kao savjestan doma%in. Radnik moe da napravi tetu poslodav)u "npr. vozi auto( a nije bio pijan#( a ako je bio pijan od$ovara poslodav)u "krajnja nepanja#. ,vdje postoji komisija koja vri pro)jenu tete. =ko radnik na poslu ili u vezi sa poslom u ini tetu tre%em li)u onda od$ovara poslodava)( ali radniku odbije od plate. ,d$ovornost poslodav)a zbo$ povrede prava radnika pojavljuje se u slu ajevima donoenja nezakonitih odluka ili nezakonito$ postupanja od strane poslodav)a "u kojima je radnik sprije en da radi ili ostvari neko pravo na radu ili po osnovu rada#. Radniku pripada naknada tete zbo$ izostale ili umanjene zarade( ali i zbo$ dru$ih teta nastale u datom slu aju. *ako!e( radnik ima pravo i na naknadu nematerijalne tete zbo$ prestanka radno$ odnosa u slu aju protivzakonitih radnji poslodav)a. 24. PR1#R>A%NA OD&OVORNOS" 0redvi!ena je za poslodav)a bez obzira da li ima ili nema status pravno$ li)a. 0ored poslodav)a( za prekraj su od$ovorna i ovlatena li)a u pravnom li)u ili radnik sa posebnom od$ovorno%u. &ov anom kaznom za prekraj kaznit %e se poslodava) ako nje$ovom krivi)om do!e do nesre%e na poslu zbo$ neispravnosti objekata( maina i dru$ih ure!aja koja se koriste u pro)esu rada ili zbo$ neovlateno$ i nestru no$ rukovanja tim sredstvima. 2akonom o radu su nabrojeni prekraji za koje od$ovara poslodava): ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu( kao i ravnopravnost nezaposlenih li)a koja konkuriu na zaposlenje( ako onemo$u%i ili ometa or$anizovanje sindikata( ako ne objavi pravilnik o radu u odre!enom periodu( ako radniku ne omo$u%i sedmi ni odmor itd. + odre!ivanju nov anih kazni( kvali-ikovani "tei# oblik prekrajne sank)ije postoji kada se radi o prekrajima u injenih prema maloletni)ima( eni u trudno%i( za vreme poro!aja ili materinstva ili prema invalidnom radniku. &adzor nad sprovo!enjem odredbi 2akona o radu vri inspek)ija za poslove rada. 25. #RIVI6NA OD&OVORNOS" 9rivi ni zakon sadri odredbe o od$ovornosti za krivi na djela koja su vezana sa radnim odnosima i zapoljavanjem. ,d$ovornost se odnosi na poslodav)a( ili dru$o ovlateno li)e u pravnom li)u kao i na od$ovornost radnika( a usmjerena je na zatitu prava na rad i u vezi sa radom. + odredbama 9rivi no$ zakona u nje$ovom posebnom dijelu( predvi!eno je posebno po$lavlje koje nosi naziv: J9rivi na djela protiv prava iz radnih odnosa i so)ijalno$ osi$uranjaJ. 0o$reno je misliti da su sva krivi na djela koja su vezana za radne odnose u posebnom po$lavlju. 0ostoje i dru$a krivi na djela koja su u vezi sa radom( ali se nalaze u dru$im po$lavljima. #rivi?na d.e2a protiv prava i- radnih odnosa i so3i.a2no/ osi/uran.a su@ ., $ovreda osnovni' "rava radnika je prvo krivi no djelo koje se moe uslovno nazvati osnovno krivi no djelo. 'oe $a po initi poslodava) ili ovlateno li)e u pravnom li)u. 2akonom je de-inisano da se mora raditi o svjesnom nepridravanju zakonskih odredbi i dru$ih propisa ili odredbi kolektivno$ u$ovora koje se odnose na 13

o$rani enje prava radnika koja mu pripadaju. 3akle( radi se o krivi nom djelu koje se moe u initi samo sa umiljajem. /, $ovreda "rava "ri za"o%ljavanju i za vrijeme neza"oslenosti postoji: - u slu aju kada se li)u o$rani i ili uskrati pravo na slobodu zapoljavanja pod jednakim uslovima koji su predvi!eni zakonom ili dru$im propisima. - u slu ajevima da se neko li)e svjesno ne pridrava zakona ili dru$ih akata o pravima $ra!ana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom li)u uskrati ili o$rani i pravo koje mu pripada. 0, $ovreda "rava iz so&ijalnog osiguranja i zlou"otreba "rava iz so&ijalnog osiguranja predstavljaju krivi na djela koja su vezana za krenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti so)ijalno$ osi$uranja. 2 . 9IROVAN%1 PRAVA I O)AV1$A Radniku koji je zaklju io u$ovor o radu na neodre!eno vrijeme mo$u da miruju prava i obaveze. 0rava i obaveze radnika iz radno$ odnosa miruju u situa)ijama kada je radnik odsutan sa radno$ mjesta nezavisno od svoje volje. *o su obi no( situa)ije kada se radnik upu%uje na sluenje vojno$ roka ili za vrijeme obavljanja javnih -unk)ija. 5itno je na$lasiti da obavljanje javnih -unk)ija traje o$rani eno vrijeme. 'irovanje prava i obaveza reizborne -unk)ije moe da traje najvie dva mandata. 0oslodava) je duan da omo$u%i povratak na radno mjesto radniku kome je prestao mandat. 0oslodava) moe da otkae u$ovor o radu radniku koji se u roku od 8 dana od dana isteka razlo$a mirovanja prava iz radno$ odnosa( ne vrati na posao. =ko poslodava) ne moe omo$u%iti radniku da se vrati na raniji ili dru$i od$ovaraju%i posao( otkazuje u$ovor o radu( a radnik ima pravo na otpremninu. + institu)ijama 5osne i her)e$ovine zaposlenik prekida radni odnos u dva slu aja: kada je potvr!en kao kandidat za javnu dunost za javnu dunost za koju se vri izbor u bilo kojem zakonodavnom tijelu i na bilo kom nivuo vlasti i kada je imenovan na dunost u bilo kojem izvrnom or$anu vlasti na bilo kojem nivou. 2!. $A>"I"A NA RAD' 2akonom je de-inisano da je zatita na radu sastavni i neodvojivi dio or$aniza)ije rada i radno$ pro)esa a obuhvata skup or$anizovanih mjere i aktivnosti usmerenih na stvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbednih uslova rada. 'jere kojima se obezbje!uje zatita na radu su: mjere kojima se neposredno obezbje!uje si$urnost na radu( mjere u vezi sa uslovima rada i mjere u vezi sa posebnom zatitom radnika. 'jere kojima se neposredno obezbe!uje si$urnost na radu obuhvataju opte( posebne i mjere koje su obavezni sprovesti odre!ene or$aniza)ije( preduze%a i poslodava). ,pte mjere primjenjuju se na svim radnim mjestima. 2akonom su nabrojani poslovi kod kojih se moraju sprovoditi posebne mjere zatite. 'jere koje su obavezni sprovoditi odre!ene or$aniza)ije( preduze%a ili poslodava) odnose se na mjere kod izrade konstruktivnotehni ke dokumenta)ije( iz$radnja i rekonstruk)ija objekata( ure!enje $radilita i pre$leda oru!a za rad. 2+. D'7NOS"I POS0ODAVAA 0oslodava) je duan da obezbjedi da se radnik u odre!enom roku upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima zatite na radu. Rok prema zakonskim odredbama iznosi 34 dana od dana izlaska propisa. 0oslodava) je duan da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zatite na radu. 0oslodava) je duan da obezbjedi: 1. stalno pra%enje ispravnosti i periodi ne pre$lede sredstava rada i opreme( sredstava li ne zatite radi si$urnosti radnika koji se njime koriste ili s njima dolaze u dodir( 2. ispitivanje -izi kih( hemijskih ili biolokih tetnosti u radnim i pomo%nim prostorijama u kojima se one pojavljuju i 3. ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehni ko-tehnoloki pro)esi i $de radni)i borave. 0rema 2akonu o radu u institu)ijama 5i6( poslodava) je duan da osposobi zaposlenika za rad na na in koji obezbje!uje zatitu ivota i zdravlja zaposlenika( te spre ava nastanak nesre%e. 0oslodava) je od$ovoran za 1B

posledi)e nesre%e na radu koje nastupe zbo$ neispravnosti objekta( maina( ure!aja i dru$ih materijalnih sredstava koja se koriste u pro)esu rada. ,d$ovornost poslodav)a odnosno preduze%a o$leda se: A( =ateri.a2na od/ovornost@ od$ovornost za tetu koju pretrpi radnik i od$ovornost za tetu zbo$ povrede prava radnika. )( prekra.na od/ovornost A( krivi?na od/ovornost. 2,. PRAVA RADNI#A 0rema odredbama 2akona o zatiti na radu( pravo na zatitu imaju: radni)i u preduze%u( u eni)i i studenti na prakti noj nastavi i stru noj praksi( li)a koja se nalaze na stru nom osposobljavanju( prekvali-ika)iji i dokvali-ika)iji( li)a na pro-esionalnoj rehabitaliza)iji( u esni)i dobrovoljnih i javnih radova or$anizovanih u javnom interesu i li)a koja se nalaze na izdravanju kazne zatvora. + slu ajevima da radniku prijeti opasnost po ivot i zdravlje( zbo$ neispravnosti na objektima i na sredstvima rada( radnik ima pravo da odbije radni zadatak. + slu ajevima kada poslodava) nije obezbjedio mjere i sredstva za zatite na radu( radnik ima pravo na punu nadoknadu plate bez obzira to nije radio. Radnik je duan da obavjesti poslodav)a o postojanju popmenutih uslova( odmah( a po potrebi i inspek)ijski or$an zaduen za poslove rada. + institu)ijama 5i6 poslodava) moe zaposlenika da rasporedi na dru$e poslove i zadatke dok se ne potvrdi da su preduzete sve mjere zatite na radu propisane zakonom. 38. D'7NOS" RADNI#A + smislu zakonskih odredbi o zatiti na radu radnik je duan: 1. da se pridrava utvr!enih mjera zatite na radu( 2. da namjenski koriste sredstva rada( zatitnu opremu i sredstva li ne zatite i 3. da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke( kvarove ili dru$e pojave koje bi mo$le u$roziti bezbjednost na radu. +koliko radnik postupa suprotno od navedenih dunosti od$ovara za povredu radnih obaveza koja uklju uje materijalnu i dis)iplinsku od$ovornost. 0ovreda na radu koja je vezana za nepridravanje propisanih mjera zatite na radu predstavljaju teu povredu radnih dunosti. 31. $A>"I"A PRAVA RADNI#A , pravima i obavezama radnika iz radno$ odnosa odlu uje poslovodni or$an poslodav)a "direktor# ili dru$o li)e odre!eno statutom ili aktom o osnivanju. Radnik koji smatra da mu je poslodava) povredio pravo iz radno$ odnosa moe podnijeti zahtjev poslodav)u da mu obezbjedi ostvarivanje to$ prava. 0oslodava) je duan da odlu i o pismenom zahtjevu radnika u roku od trideset dana. + slu ajevima kada poslodava) ne odlu i o zahtjevu radnika u propisanom roku( smatrat %e se da je zahtjev prihva%en. + slu ajevima kada je povre!eno pravo radnika iz radno$ odnosa( bez obzira na podnoenje zahtjeva za zatitu prava poslodav)u( radnik moe tubom nadlenom sudu traiti zatitu pomenuto$ prava. *uba se podnosi u roku do jedne $odine od saznanja za povredu "relativni rok zastare# a najdalje u roku od tri $odine od dana u injene povrede "apsolutni rok zastare#. *uba se moe podnijeti povodom pojedina no$ akta ili povodom -akti ke radnje poslodav)a. + slu aju ponitavanja akta poslodav)a( sud %e naloiti uspostavu ranije$ stanja( ako je to radnik traio u tubi. + dru$om slu aju sud odlu uje o konkretnom pravu( obavezi ili od$ovornosti. 9ada sud odlu uje povodom tube za zatitu prava radnika( osnovna pravila reavanja sporova sadrana su u 2akonu o parni nom postupku. 1tvarno nadleni sudovi su: osnovni( okruni i :rhovni sud R1. 0ostupak u sporovima iz radnih odnosa spada u 18

posebne postupke. + slu ajevima da ne postoje posebne odredbe( primjenjuju se opte odredbe o parni nom postupku. 0osebne odredbe se odnose na: 1. hitnost u reavanju radnih sporova( 2. rokove za izvrenje inidbe i 3. rokove za podnoenje albe na presudu. =ko je u upravnom sporu iz radnih odnosa donesena presuda koja se odnosi na injenje odre!enih li)a( rok za izvrenje radnje je 18 dana. 0rotiv presude donesene u prvostepenom postupku stranke imaju pravo albe u roku od 34 dana. Kalba je devolutivna i suspenzivna. 0oslodava) je duan da izvri pravosnanu presudu suda. =ko to ne u ini( prijeti mu sank)ija za krivi no djelo kao i za prekraj. 9olektivnim u$ovorom i pravilnikom o radu moe se predvidjeti postupak sporazumno$ reavanja spornih pitanja izme!u radnika i poslodav)a. 1porna pitanja se iznose pred arbitrau. ,dluka arbitrae je kona na i obavezuju%a za obe strane u sporu. /nspek)ijski or$an iz oblasti rada moe obustaviti od izvrenja akt ili radnju poslodav)a dok sud ne donese kona nu odluku o spornom pitanju. 0oslodava) je duan da postupi po nalo$u inspektora rada. + protivnom( prijeti mu sank)ija. /nspektor rada( pored izri)anja kazni poslodava)u( moe izre%i i kaznu li)u koje radi kod nje$a. =ko je istovremeno najmanje 14 radnika ili najmanje 14E od ukupno zaposlenih radnika podnijelo poslodav)u zahtjev za zatitu prava radnika iz radno$ odnosa( poslodava) je duan da razmotri miljenje savjeta radnika. 1avjet radnika daje miljenje i predlo$e poslodava)u u vezi sa donoenjem i primjenom pravilnika o radu kao i o svim vanijim pitanjima iz oblasti radnih i so)ijalnih prava radnika. 32. POS1)N1 9%1R1 $A>"I"1 A, 1a%tita maloljetni' li&a @i)a koja su starija od 18 $odina i mal!a od 1; uivaju posebne mjere zatite. >ilj posebnih mjera zatite jeste da se zatiti psiho-izi ki inte$ritet maloljetnih li)a. @i)a mla!a od 1; $odina ne mo$u biti raspore!eni za obavljanje izuzetno tekih -izi kih poslova( na rad pod zemljom ili pod vodom. &e mo$u se raspore!ivati na bilo koji posao koji bi predstavljao opravdan rizik po zdravlje( ivot ili psiho-izi ki razvoj maloljetnika. Raspore!ivanje malololjetnika za no%ni i prekovremeni rad je o$rani en zakonskim normama koje imaju imperativan karakter. 2akonom o radu u institu)ijama 5i6 ne postoje posebne odredbe u vezi sa zatitom maloljetnih li)a. 1 obzirom da se u radni odnos moe primiti samo punoljetno li)e nema ni posebne potrebe za re$ulisanjem pomenute oblasti radnih odnosa. 2, 1a%tita bolesni' i invalidni' li&a 2atita bolesnih i invalidnih li)a odnosi se na zatitu njihovih prava mo$la bi se uslovno podjeliti na tri dijela: zabrana otkaza u$ovora o radu( prednost kod ostvarivanja prava na stru no osposobljavanje i usavravanje i obavezu raspore!ivanja na dru$i posao. 0rema odredbama 2akona o zapoljavanju u institu)ijama 5i6 zaposlenik je duan u roku od tri dana da obavjesti poslodav)a o svojoj privremenoj nesposobnosti za rad. Radniku koji je povre!en na poslu ili je oboleo od pro-esionalne bolesti( poslodava) ne moe otkazati u$ovor o radu za vreme dok je zdravstveno nesposoban za rad( bez obzira da li je radnik sa poslodav)em zaklju io u$ovor o radu na neodre!eno ili na odre!eno vreme. =ko je nakon le enja i oporavka( osposobljen za rad( ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene spre enosti za rad( ili na dru$e poslove koji od$ovaraju nje$ovim stru nim i radnim sposobnostima. =ko poslodava) nema mo$u%nosti da radnika rasporedi na dru$i od$ovaraju%i posao( radnih ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osi$uranju. 0omenuta promena radno$ mjesta moe se ostvariti promjenom u$ovra o radu izme!u radnika i poslodav)a. 0rema 2akonu o radu u institu)ijama 5i6 poslodava) moe otkazati u$ovor o radu zaposleniku kod koje$ postoji smanjena radna sposobnost( ako dobije predhodnu sa$lasnost +pravno$ inspektorata. 3, 1a%tita 4ene i materinstva 0osebna zatita prava ene odnosi se na zatitu u odnosu na pol i prava koja proizilaze iz statusa materinstva. *o su: 1<

 zabrana rada enama na posebno tetnim i opasnim poslovima "u podzemnim djelovima rudnika# zabrana raskida u$ovora o radu za vrijeme trudno%e i porodiljsko$ odsustva( pravo rasporeda na dru$o radno mjesto i pravo na porodiljsko odsustva. 0oslodava) ne moe odbiti da primi u radni odnos enu zbo$ to$a to je trudna( niti joj moe otkazati u$ovor o radu zbo$ trudno%e ili zbo$ to$a to ena koristi porodiljsko odsustvo. &a osnovu nalaza i preporuke nadleno$ doktora medi)ine( ena za vreme trudno%e i dok doji dete moe biti privremeno raspore!ena na dru$e poslove ako je to u interesu o uvanja njeno$ zdravlja ili zdravlja djeteta. 2a vreme trudno%e( poro!aja i ne$e deteta( ena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajnju od jedne $odine neprekidno( a za blizan)e i svako tre%e i naredno dete( u trajanju od 1; mjese)i neprekidno. &a osnovu zahtjeva ene i preporuke ovla%eno$ doktora medi)ine( ena moe otpo eti sa kori%enjem porodiljsko$ odsustva 2; dana pre dana poro!aja. Kena moe( na sopstveni zahtev( otpo eti s radom i pre isteka porodiljsko$ odsustva( ali ne pre ne$o to protekne <4 dana od dana poro!aja. =ko ena otpo ne s radom pre isteka vremena porodiljsko$ odsustva( ima pravo da za vreme radno$ dana( pored dnevno$ odmora( koristi jo i <4 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta. =ko ena rodi mrtvo djete( ili ako djete umre pre isteka porodiljsko$ odsustva( ena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je( po o)eni ovla%eno$ doktora medi)ine( potrebno da se ena oporavi od poro!aja i psihi ko$ stanja izazvano$ $ubitkom djeteta( a najmanje B8 dana od dana poro!aja( odnosno od dana $ubitka djeteta. 0ravo na porodiljsko odsustvo ima i ota) djeteta u slu ajevima: ako majka djeteta umre( ako napusti djete ili( iz dru$ih opravdanih razlo$a nije u stanju da se brine o djetetu i da $a nje$uje. 0ravo na odsustvo u trajanju od $odinu dana ima zaposleni ota) ili usvojila) djeteta( kao i dru$o li)e kome je nadleni or$an starateljstva poverio djete na nje$u i staranje. &akon isteka porodiljsko$ odsustva( jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom puno$ radno$ vremena za vreme dok dete ne navri dvije $odine ivota( ukoliko je djetetu( prema nalazu ovla%eno$ doktora medi)ine( potrebna poja ana nje$a. Roditelju djeteta sa psiho-izi kim smetnjama ne moe se( bez nje$ove sa$lasnosti( odrediti da radi prekovremeno ili no%u( niti mu se( bez nje$ovo$ pristanka( moe promjeniti mjesto rada. 2a vrijeme kori%enja porodiljsko$ odsustva( ena ima pravo na naknadu plate u visini prosje ne plate koju je ostvarila u toku poslednja tri mjese)a pre otpo injanja porodiljsko$ odsustva. &aknada se mjese no uskla!uje sa rastom prosje nih plata u R1. =ko ena nije ostvarila platu za svih poslednjih est mjese)i( naknada plate iznosi u visini prosje ne plate za onoliko mjese)i koliko je ena ostvarila platu pre otpo injanja porodiljsko$ odsustva. &aknada plate li)ima koja se staraju o djetetu ostvaruju se na teret ?avno$ -onda za dje iju zatitu R1. 0rema 2akonu o radu u institu)ijama 5i6 poro!ajno odsustvo traje < mjese)i neprekidno. Kena moe koristiti ovo odsustvo kra%e( ali ne kra%e od B2 dana posle poro!aja. *ako!e( isti 2akon odre!uje iri kru$ prava li)ima koja se staraju o dje)i. 0redvi!ena je mo$u%nost mirovanja prava i obaveza iz radno$ odnosa po isteku poro!ajno$ odsustva. 'irovanje moe da koristi jedan od roditelja do tri $odine starosti djeteta( pod uslovom da je to predvi!eno aktom poslodav)a.

1A

33. P0A"1B NA#NAD1 I DR'&A PRI9AN%A 0lata spada u pravo radnika koje proizilazi iz u$ovora o radu kao i obavezu poslodav)a da isplati platu radnika po istom osnovu. 0lata se moe de-inisati kao odre!eni nov ani iznos koje radnik ostvari za izvreni rad kod poslodav)a. 2akonodava) je odredio najve%i vremenski period za koji plata treba isplatiti radniku. 0omenuti period moe biti najdue trideset dana. 0lata se moe ispla%ivati i u manjem vremenskom periodu( zavisno od do$ovora radnika i poslodav)a "dnevno( sedmi no( dvosedmi no itd.#. 0lata se ispla%uje unazad( u skladu sa kolektivnim u$ovorom( pravilnikom i u$ovorom o radu. Elementi koji naj e%e odre!uju visinu plate su: sloenost poslova i zadataka( radni u inak( od$ovornost u radu( kvalitet rada i $odine rada. 0oslodava) ne moe radniku isplatiti manju platu od one koja je utvr!ena u skladu sa kolektivnim u$ovorom( pravilnikom o radu i u$ovorom o radu. + skladu sa kolekt. u$.( pravilnikom o radu i u$. o radu( radnik ima pravo na uve%anje plate po osnovu oteanih uslova rada( radno$ staa( prekovremeno$ rada( rada no%u( rada praznikom i dru$im danima u koje se po zakonu ne radi. 'ukar)i i ene su apsolutno ravnopravni u jednakosti isplate zara!enih plata. 0lata obuhvata osnovnu platu i sva dru$a dodatna davanja bilo koje vrste( u nov)u ili u naturi( na osnovu u$. o radu( kolektivno$ u$.( pravilnikom o radu kao i dru$im aktima( ispla%uje poslodava) za obavljeni rad radniku. 2akon o radu ne predvi!a odre!ivanje plate radnika na osnovu ostvarene dobiti. *o u sutini ne zna i da je pomenuti na in obra una visine plate( zabranjen. + institu)ijama 5i6 visina plate se odre!uje na osnovu: sloenosti poslova koje uposlenik obavlja( stepena stru ne spreme( $odina radno$ staa( od$ovornosti za izvrenje poslova i dru$ih kriterija utvr!enih odlukom 1avjeta ministara ili odlukom poslodav)a. :isina plate se odre!uje mnoenjem osnove plate sa odre!enim koe-i)ijentima. 3obijeni iznos se uve%ava za 4(8 E za svaku zapo etu $odinu radno$ staa( najvie do 24 E. Naknada plate Radnik ima pravo na naknadu plate za vreme odsustvovanja s rada u slu ajevima predvi!enim ovim zakonom( kolek. u$.( pravilnikom o radu i u$. o radu. 2akonom( kolek. u$.( praviln. o radu i u$. o radu ne moe se odrediti manji iznos naknade plate od 84E prose ne plate koju je radnik ostvario u odre!enom prethodnom periodu( ili od plate koju bi radnik ostvario da je bio na radu. Radnik moe da ostvari naknadu trokova prevoza "dolaska i odlaska sa rada# i naknadu trokova slubeno$ puta. 0ored navedenih trokova radniku moe biti ispla%ena naknada za ishranu u toku rada( re$res za $odinji odmor( terenski dodatak( u e%e u trokovima rekreativno$ odmora i preven)ije pro-esionalne bolesti( otpremnina prilikom odlaska u penziju. &aknada plate za vreme kori%enja $odinje$ od.( dravno$ praznika( privremene spre enosti za rad zbo$ povrede na radu ili pro-esionalne bolesti( kao i za vreme prekida rada zbo$ propusta poslodav)a da preduzme od$ovaraju%e mere zatite na radu( iznosi u visini od 144E prose ne plate koju je radnik ostvario u od$ovaraju%em prethodnom periodu( ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. + institu)ijama 5i6 uposlenik ima pravo na naknadu plate za vrijeme prekida rada do ko$a je dolo zbo$ okolnosti za koje uposlenik nije kriv. :isina naknade i period odsustva utvr!uje se aktom 1avjeta ministara ili aktom poslodav)a( zavisno $dje radnik ostvaruje pravo na platu. "atita plate naknada 0oslodava) ne moe( bez pristanka radnika ili bez pravosnane odluke nadleno$ suda( svoje ili tu!e potraivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. &a osnovu pravosnane odluke 1;

nadl. suda( poslodava) moe od plate radnika odbiti najvie do 84E na ime obaveze zakonsko$ izdravanja( a za ostale obaveze radnika najvie do 1I3 plate( odnosno naknade plate. 0ojedina ne isplate plata nisu javne "u suprotnom poslodava) ini prekraj za koji je propisana nov ana kazna#. :isina nov ane kazne odre!ena je 2akonom o prekrajima kao i 2akonom o radu.

34. O"#A$NI RO# 9od prestanka radno$ odnosa( radnik ima. pravo na otkazni rok( osim ako mu prestaje radni odnos u slu ajevima tee povrede radne dunosti ili kada ispuni uslove za starosnu penziju. ,tkazni rok ne moe biti kra%i od 18 kalendarskih dana ako otkaz u$ovora o radu daje radnik( niti kra%i od 34 kalendarskih dana ako otkaz u$ovora o radu daje poslodava). ,tkazni rok po inje te%i od dana uru enja otkaza radniku( odnosno poslodav)u. 0oslodava) je duan dati u jednoj slobodan dan radniku radi traenja novo$ zaposlenja u toku trajanja otkazno$ roka. 9olektivnim u$ovorom( pravilnikom o radu i u$ovorom o radu blie se ure!uju slu ajevi i uslovi za otkazni rok( trajanje otkazno$ roka i dru$a pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodav)a za vreme otkazno$ roka. =ko otkaz u$ovora o radu daje poslodava)( kolektivnim u$ovorom i u$ovorom o radu odre!uje se dui otkazni rok za radnike sa duim radnim staom. 0oslodava) moe otkazati u$ovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaklju ivanje u$ovora o radu pod izmjenenim uslovima. ,dredbe ovo$ zakona koje ure!uju otkazivanje u$ovora o radu od strane poslodav)a shodno se primenjuju i na ot-kazivanje u$ovora u smislu stava 1. ovo$ lana. =ko radnik prihvati ponudu poslodav)a za zaklju ivanje u$ovora o radu pod izmenjenim uslovima( zadriva pravo da kod nadleno$ suda osporava doputenost takve izmene u$ovora( Radnik koji odbije da zaklju i u$ovor o radu pod izmenjenim uslovima( ima pravo na otpremninu( kao i u slu aju otkaza u$ovora o radu. + institu)ijama 5i6 u slu ajevima da poslodava) zatekne radnika u vrenju krivi no$ djela( poslodava) mu odmah moe dati otkaz bez obaveze davanja otkazno$ roka. 35. PRO&RA9 $)RIN%AVAN%A VI>#A RADNI#A 0oslodava) koji zapoljava vie od 18 radnika( a koji u periodu od tri naredna mjese)a ima nameru da( zbo$ smanjenja obima posla i dru$ih ekonomskih( tehnolokih i or$aniza)ionih razlo$a( otkae u$ovor o radu najmanje 14E od ukupno$ broja zaposlenih( ali ne manje od pet radnika( duan je da se o tome konsultuje sa savetom radnika( ili( ako kod poslodav)a nije uspostavljen savet radnika( sa sindikatima koji predstavljaju najmanje 14E zaposlenih radnika. + )ilju sprovo!enja konsulta)ija sa savjetom radnika( poslodava) je duan da u pismenoj -ormi( najkasnije na 34 dana pre nameravano$ otkazivanja u$ovora o radu radni)ima( obavesti savet radnika( odnosno sindikat( o sljede%em: a# razlozima za prestanak rada radnika( b# broju i kvali-ika)ijama radnika kojima treba da prestane radni odnos( )# mjerama kojima bi se mo$lo izbe%i otkazivanje u$ovora o radu svim ili odre!enom broju radnika "putem raspore!ivanja odre!eno$ broja radnika na dru$a radna mesta. prekvali-ika)ije( skra%ivanja radno$ vremena i dr.#. d# mjerama kojima bi se omo$u%ilo zapoljavanje radnika kod dru$ih poslodava)a. =ko poslodava) u roku od jedne $odine od dana prestanka radno$ odnosa radnika zbo$ smanjenja obima posla( namjerava da zaposli odre!eni broj radnika sa istim stru nim kvali-ika)ijama koje imaju radni)i kojima je prestao radni odnos( duan je da prije zasnivanja radno$ odnosa sa dru$im li)ima( ponudi zaposlenje radni)ima kojima je otkazan u$ovor o radu.

1.

3 . O"PR19NINA ,tpremnina je odre!eni iznos nov)a koji radnik dobija prilikom prestanka nje$ovo$ radno$ odnosa. /znos otpremnine propisuje se kolektivnim u$ovorom i 0ravilnikom o radu. Razlikuju se: pravo na otpremninu kada je radniku prestao radni odnos prema 2akonu o radu( pravo na otpremninu radnika koji su bili upu%eni na ekanje prema predhodnom vae%em 2akonu i pravo na otpremninu kada je radniku na nezakonit na in prestao radni odnos prije stupanja na sna$u 2akona o radu. ,tpremnina iznosi najmanje u visini jedne tre%ine prose ne mese ne plate radnika ispla%ene u poslednja tri mese)a pre prestanka u$ovora o radu( za svaku navrenu $odinu rada kod poslodav)a. /zuzetno( poslodava) i radnik se mo$u sporazumeti da se radniku obezbedi neki dru$i vid naknade umesto otpremnine. , na inu i rokovima isplate otpremnine poslodava) i radnik mo$u zaklju iti poseban sporazum. Radnik ima pravo na otpremninu na teret poslodav)a( koji se nalazi na ekanju u vrijeme stupanja na sna$u 2akona o radu( osim u slu aju ako $a poslodava) u roku od tri mjese)a ne pozove na rad. Radnik koji se na dan 31. de)embra 1..1. $odine nalazio u radnom odnosu kod poslodav)a ije je sedite bilo na sadanjoj teritoriji R1( a koji smatra da mu je radni odnos nezakonito prestao kod to$ poslodav)a po ev od to$ datuma pa do dana stupanja na sna$u 2akona o radu( ima pravo da u roku od tri mese)a od dana stupanja na sna$u pomenuto$ 2akona( podnese zahtev za ostvarivanje prava na otpremninu. 0ravo na podnoenje zahteva nemaju li)a: koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vreme ekanja na posao prema odredbama 2akona o radnim odnosima "raniji zakon#. koja su vodila radni spor pred nadlenim sudom protiv odluke o prestanku radno$ odnosa( ako je spor okon an pravosnanom sudskom odlukom. :isina otpremnine radnika koji se zatekao u radnom odnosu kod poslodava)a dana 31.12.1..1.$odine na teritoriji sadanje R1( a zavisno od duine radno$ staa radnika kod poslodav)a( iznosi: 1. za radni sta do pet $odina - u visini 1(33 prose ne plate u R1 u posljednja tri mjese)a prije mjese)a u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu( prema poda)ima Republi ko$ zavoda za statistiku( 2. za radni sta od 8 do 14 $odina - u visini 2(44 prose ne plate( 3. za radni sta od 14 do 24 $odina - u visini 2.<< plate( B. za radni sta preko 24 $odina - u visini 3(44 prose ne plate. ,tpremnina u navedenim slu ajevima ispla%uje se radniku na teret -onda -ormirano$ za ovu svrhu iz sredstava obezbe!enih od prodaje dravno$ kapitala i dru$ih izvora( u skladu sa zakonom. , zahtevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlu uje komisija koju obrazuje ministar nadlean za poslove rada. 9omisija se sastoji od predsjednika i etiri lana. ,dluka komisije dostavlja se( u roku od 18 dana od dana donoenja( podnosio)u zahteva( -ondu -ormiranom za pomenutu svrhu i poslodav)u kod ko$a je radnik imao poslednje zaposlenje. + )ilju to potpunije$ utvrdjivanja injeni no$ stanja( komisija moe na osnovu punomo%i predsjednika komisije( an$aovati radnike ministarstva nadleno$ za poslove rada( koji %e vriti uvid u od$ovaraju%u dokumenta)iju i poslovne knji$e poslodav)a i o utvr!enom stanju obavestiti komisiju. 'inistarstvo nadleno za poslove rada done%e blie propise predvi!ene ovim zakonom u roku od tri mese)a od dana stupanja na sna$u 2akona o radu( 24

ili %e( u istom roku( izvriti od$ovaraju%e izmene i dopune od$ovaraju%ih propisa koji su bili na snazi na dan stupanja na sna$u pomenuto$ 2akona.

3!. INSP1#AI%S#I NAD$OR ' O)0AS"I RADNI* ODNOSA Predmet inspek ijskog nadzora &adzor nad primjenom propisa( kolektivnih u$ovora( pravilnika i u$ovora o radu vri inspek)ija rada prema 2akonu o inspek)ijama u R1. /nspek)ijski nadzor vri se nad aktivnostima dravnih i nedravnih or$ana i or$aniza)ija( kao i nad poslovanjem i postupanjem pravnih li)a i $ra!ana u po$ledu pridravanja zakona( dru$ih propisa i optih akata iz oblasti rada. Redovan pre$led vri se u skladu sa pro$ramom koji donosi /nspektorat u saradnji sa nadlenim or$anom dravne uprave iz oblasti radnih odnosa( a vanredni na osnovu posebnih nalo$a( predstavki i pritubi. + obavljanju nadzora inspektor je duan omo$u%iti u e%e i upoznati od$ovorno li)e o pravima kao i ukazati na pravne posljedi)e uo enih radnji ili propusta u postupku. 0ostupak vrenja nadzora sprovodi se prema odredbama 2akona o optem upravnom postupku( ako 2akonom o inspek)ijama u R1 ova pitanja nisu dru$a ije ure!ena. 0rotiv rjeenja nadleno$ inspektora kojim se nalae preduzimanje odre!enih radnji( moe se izjaviti alba( 'inistarstvu nadlenom za poslove rada. /nspek)ija u oblasti rada vri nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na: - obavezu zaklju ivanja u$ovora o radu izme!u poslodava)a i radnika( ostvarivanje prava radnika; - obavezu poslodava)a da zaposlene u propisanim rokovima prijavljuju nadlenim or$anima penzijsko$ zdravstveno$ osi$uranja; - radno vrijeme( odmore i odsustva( plate( zapoljavanje i rad maloljetnika( ena( trudni)a( porodilja( invalida( strana)a i dr.; - uslove rada( bezbjednost i zatitu zdravlja zaposlenih; - naro itu zatitu zdravlja maloljetnika( ena i invalidnih radnika; - sprovo!enje mjera zatite na radu i obuke radnika iz zatite na radu; - prestanak radno$ odnosa( otpremnine prilikom prestanka radno$ odnosa( otkazivanje u$. o radu i otkazne rokove; - ostvarivanje prava na trajk; - kolektivne u$ovore i opte akte poslodava)a; - proizvodna i dru$a sredstva rada i opreme i vrenje periodi nih pre$leda njihove tehni ke ispravnosti; - primjenu tehni kih normativa u zatiti na radu( bezbjednosti radnika i dr. li)a( imovine i zatite okoline; - vrenje uvi!aja teih nesre%a na poslu i nesre%a koje imaju za posljedi)u smrt radnika. 3irektor Republi ke uprave za inspek)ijske poslove utvr!uje $odinjim pro$ramom rada( najmanji broj( strukturu i na in obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokru$a /nspektorata. /nspek)ijski nadzor nad izvravanjem zakona i dru$ih propisa iz oblasti rada i zatite na radu obavlja Republi ka inspek)ija rada u sastavu /nspektorata. + institu)ijama 5i6 u dijelu koji se odnosi na nadzor u oblasti radnih odnosa( de-inisano je da nadzor nad primjenom propisa i dru$ih akata iz oblasti rada vri +pravni inspektorat. 2aposlenik( poslodava) i predstavni)i sindikata mo$u zahtjevati upravni nadzor i inspek)iju od strane upravno$ inspektorata. Ovlatenja inspektora rada i postupak u vrenju nadzora /nspektor rada ima slede%a ovlatenje i dunost u vrenju nadzora da: 21

1# izvri uvid u opte i pojedina ne akte( dokumenta)iju i eviden)ije koje su od zna aja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodav)a; 2# izvri sasluanje i zatrai izjave od od$ovornih li)a u vezi sa zahtjevima radnika za zatitu prava ili ako inspektor na dru$i na in sazna za povredu propisa i prava radnika; 3# zatrai da poslodava) ili dru$o od$ovorno li)e dostavi inspek)iji rada odre!ene akte( podatke i dokumenta)iju koji su od zna aja za vrenje inspek)ijsko$ nadzora; B# pokrene ini)ijativu kod nadleno$ suda ili dru$o$ or$ana da se obustavi izvrenje opte$ ili pojedina no$ akta poslodav)a( ili pojedinih odredaba tih akata( za koje inspektor o)ijeni da su u suprotnosti sa zakonom ili dru$im propisom; 8# naloi poslodav)u da preduzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika i povrede zakonskihi dru$ih propisa; <# naloi poslodav)u donoenje opte$ akta( ako je poslod.( u skladu sa zakonom( duan donijeti takav akt; A# naloi udaljenje s rada radnika kome je izre ena sudska zabrana rada na odre!enim poslovima. /nspektor rada zabrani%e poslodav)u obavljanje djelatnosti ako sa zaposlenim nije zaklju io u$ovor o radu ili ako nije podnio prijavu na obavezno osi$uranje. /nspektor rada zabrani%e obavljanje djelatnosti poslodav)u i u slu aju ponavljanja prekraja za vrijeme dok nadleni or$an za prekraje( po prijavi inspektora( ne okon a postupak protiv poslodav)a. Rjeenje o izri)anju mjere zabrane obavljanja djelatnosti izvrava se pe a%enjem ulaza u poslovne prostorije( odnosno pe a%enjem dru$ih sredstava rada ili na dru$i po$odan na in. +pravni inspektorat 5i6 moe: - vriti pre$led optih i pojedina nih akata( eviden)ije i dru$e dokumenta)ije( - sasluati i uzeti izjave zaposlenika( poslodav)a ili predstavnika reprezentativno$ sindikata( - izvriti kontrolu radno$ mjesta i dru$ih prostorija poslodav)a( - uzeti uzorke robe i dru$ih stvarai radi analize( ekspertize i sli no( - preduzeti dru$e mjere i radnje predvi!ene zakonom. +pravni inspektorat sa injava zapisnik o izvrenim pre$ledima i samostalno donosi odluku.0rotiv rjeenja koje donese +pravni inspektorat stranke mo$u izjaviti albu nadlenom 'inistarstvu pravde. Rok za podnoenje albe iznosi 18 dana od dana prijema rjeenja. ,dluka 'inistarstva je kona na i obavezuju%a. 0rotiv odluke 'inistarstva moe se podnijeti tuba "upravni spor# +pravnom odeljenju 1uda 5i6. Du#nost i odgovornost poslodav a ,d$ovorno li)e u preduze%u( ustanovi( dru$om pravnom li)u koji u ostavljenom roku( ne izvre pravosnano i izvrno rjeenje inspektora kazni%e se za krivi no djelo kaznom u skladu sa odredbama 9rivi no$ zakona R1. &ov anom kaznom se za prekraj kaznit %e se preduze%e( ustanova i dru$o pravno li)e: ako inspektoru ne omo$u%i nesmetan pristup da izvri nadzor; ako inspektoru ne da obavjetenja( ne stavi na uvid isprave( odnosno podatke potrebne za vrenje nadzora( ili ne dostavi traene podatke i dokumenta)iju u ostavljenom roku; ako ne izvri mjere nare!ene od strane inspektora( odnosno ako izvri radnju koju je inspektor zabranio ili ne postupi po kona nom rijeenju inspektora kojim je nare!eno otklanjanje utvr!enih nepravilnosti i nedostatke. Kalba protiv rjesenja donesenih od strane inspektora od$a!a izvrenje rjeenja( osim ako ta mo$u nost zakonom nije isklju ena. 0rotiv rjeenja donijeto$ po albi moe se pokrenuti upravni spor. 2aklju ak o dozvoli izvrenja rjeenja inspektor %e donijeti bez odl$anja( a najkasnije u roku od osam dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno( a nije izvreno. =ko u vrenju nadzora inspektor smatra da opti akt poslodav)a nije u sa$lasnosti sa zakonom ili dru$im propisom( inspektor %e ukazati na to or$anu ili or$aniza)iji koji su taj akt donijeli i predloiti da se utvr!ene nezakonitosti otklone u roku od 18 dana.

22

3+. $APO>0%AVAN%1 I PRAVA N1$APOS01NI* 0IAA O4ave-a donoen.a -akona 2akonsko re$ulisanje oblasti nezaposlenih li)a jeste ustavna obaveza zakonodav)a. +stavni osnov naveden je u odredbama +stava koje se odnose na zajam eno pravo na materijalno obezbe!enje za vrijeme privremene nezaposlenosti( u skladu sa zakonom. 2akonom se ure!uje oblasti zapoljavanja( osi$uranja za slu aj nezaposlenosti( poslovi i na in -inansiranja slube zapoljavanje( prava nezaposlenih li)a i uslovi za njihovo ostvarivanje i dru$a pitanja koja su zna ajna za or$anizovanje i produktivno zapoljavanje u jednoj dravi. ,si$uranjem za slu aj nezaposlenosti smatra se u e%e zaposlenih li)a( poslodav)a( dravnih i dru$ih or$ana i or$aniza)ija u obezbe!ivanju sredstava za produktivno zapoljavanje i za ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti( u skladu sa zakonom. 0oslovima zapoljavanja smatraju se: - posredovanje u zapoljavanju; javno obavetavanje o mo$u%nostima i uslovima zapoljavanja; savetovanje o izboru posla "pro-esionalna orijenta)ija#; stru no osposobljavanje i priprema za zapoljavanje; sprovo!enje pro$rama zapoljavanja; obavljanje or$anizovanih( stru nih(administrativnih i dru$ih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih li)a na nopv ane naknade; stru no osposobljavanje; zdravstvenu zatitu i dru$a prava u skladu sa zakonom. Osnovni po.=ovi ko.i se odnose na -apo2.avan.e 2akonom su de-inisani osnovni pojmovi koji se odnose na probleme zapoljavanja a to su: - nezaposleno li)e( zapoljavanje( poslovi vezani za zapoljavanje i zabrana diskrimina)ije. Ne-apos2eno 2i3e &ezaposlenim li)em( u smislu ovo$ 2akona( smatra se li)e sa navrenih 18 $odina ivota( koje ima optu zdravstvenu sposobnost( a koje nije zaklju ilo u$ovor o radu ili koje nije po nekom dru$om osnovu radno an$aovano( a koje je prijavljeno na evideniiju nezaposlenih li)a koju vodi 2avod i koje aktivno trai zaposlenje. 0od li)em koje aktivno trai zaposlenje smatra se li)e koje se( u rokovima propisanim optim aktima 2avoda( javlja stru noj slubi 2avoda( radi in-ormisanja o mo$u%nostima zaposlenja i sam kontaktira poslodav)e i a$en)ije za zapoljavanje. &ijedno li)e ne moe biti diskriminisano. /z zakonske de-ini)ije pojma nezaposleno$ li)a mo$u se uslovno de-inisati osnovni elementi kojima se de-inie pojam nezaposleno$ li)a. *o su: starosna dob( radni an$aman "po pravilu je to radni odnos#( prijava na eviden)iju nezaposlenih li)a i traenje zaposlenja. /zostavljen je element zdravstvene sposobnosti( jer kao nezaposleno li)e moe se smatrati i li)e sa o$rani enom zdravstvenom sposobno%u. Nosio3i Cunk3i.e -apo2.avan.a 2akonom su predvi!eni osnovni nosio)i -unk)ije zapoljavanja( a to su: 2avod za zapoljavanje i =$en)ija za zapoljavanje. ?avna ovla%enja( kao i or$aniza)ione( stru ne i dru$e poslove u oblasti zapoljavanja propisane zakonom obavlja 2avod za zapoljavanje R1. 0oslove zapoljavanja koji se prema zakonskim odredbama( odnose na 23

posredovanje u zapoljavanju( savetovanje za izbor zanimanja i osposobljavanje i pripremu za zapollvanje( pored 2avoda( moe obavljati i dru$o pravno i -izi ko li)e koje je osposobljeno za obavljanje tih poslova koji se nazivaju a$en)ije za zapoljavanje. +slove za obavljanje poslova zapoljavanja "a$en)ija# propisuje ministarstvo nadleno za poslove rada. =$en)ija se upisuje u sudski re$istar( u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. =$en)ija ne moe od nezaposlenih li)a napla%ivati naknadu za uslu$e koje im prua. &ezaposleno li)e je duno da i samo trai zaposlenje i da u tom )ilju sara!uje sa 2avodom za zapoljavanje i =$en)ijom. 2avod i =$en)ija su duni da prue stru nu pomo% nezaposlenom li)u u traenju zaposlenja i pomo% u uspostavi kontakta sa zainteresovanim poslodav)em. 0os2ovi -apo2.avan.a :lada R1 utvr!uje prioritete i pro$rame zapoljavanja od interesa za Republiku kao )elinu( kao i sredstva i mere za njihovo ostvarivanje. 2avod donosi i ostvaruje operativne pro$rame zapoljavanja na teritoriji Republike. 2avod je duan da najmanje jednom $odinje in-ormie :ladu o ostvarivanju pro$rama zapoljavanja na teritoriji Republike. Posredovan.e u -apo2.avan.u 0osredovanjem u zapoljavanju smatraju se aktivnosti i mere kojima se uspostavlja kontakt izme!u nezaposleno$ li)a i poslodav)a u )ilju zaklju ivanja u$ovora o radu. ,bi no je to: 1. pruanje stru ne pomo%i nezaposlenom li)u u pronalaenju i izboru zanimanja( 2. pruanje stru ne pomo%i zaposlenom li)u koje trai promjenu zanimanja i 3. pruanje pomo%i poslodav)u u traenju adekvatne radne sna$e. 0osredovanjem u zapoljavanju smatra se i uspostavljanje kontakata izme!u poslodav)a i zaposleno$ li)a koje trai promenu zaposlenja. O4av.eten.e o =o/uDnosti=a i us2ova -apo2.avan.a 2avod prati stanje na tritu rad( prikuplja podatke od poslodava)a o potrebama za radni)ima i obavetava javnost i zainteresovana li)a o mo$u%nostima i uslovima za zasnivanje radno$ odnosa sa radni)ima odre!enih stru nih kvali-ika)ija. 0oslodava) samostalno odlu uje o tome da li %e 2avodu ili nekoj od a$en)ija za zapoljavanje prijaviti potrebe za radni)ima( a ukoliko to u ini( 2avod je duan da najdalje u roku od tri dana od dana dostavljanja prijave poslodav)a( potrebe za radni)ima o$lasi u jednom od javnih $lasila dostupnih $ra!anima( ukoliko poslodava) ne zahteva da se o$laavanje izvri na dru$a iji na in "putem lokalnih $lasila( obavetavanjem na o$lasnoj tabli 2avoda isl.#. 0oslodava) moe zahtevati da mu 2avod umesto javno$ objavljivanja potrebe za radni)ima( neposredno ponudi izbor kandidata za zasnivanje radno$ odnosa. 0oslodava) samostalno odlu uje o izboru kandidata za zasnivanje radno$ odnosa izme!u onih koje je ponudio 2avod ili a$en)ija i dru$ih kandidata( koji su se neposrednim putem obratili poslodav)u radi zasnivanja radno$ odnosa. &akon saznanja o mo$u%nostima zapoljavanja jedno$ ili vie radnika( 2avod %e neposrednim putem o tome in-ormisati nezaposlena i dru$a zainteresovana li)a o uslovima i mo$u%nostima zapoljavanja. Sav.etovan.e o i-4oru -ani=an.a 1avjetovanjem o izboru zanimanja "pro-esionalnom orijenta)ijom#( smatraju se individualne i $rupne konsulta)ije stru nih radnika 2avoda sa nezaposlenim li)ima i li)ima koja trae promenu zaposlenja o uslovima i mo$u%nostima izbora vrste posla( na osnovu njihovih li nih elja( opredeljenosti i radne osposobljenosti. Frupne konsulta)ije u smislu zakonskih odredbi( 2avod sprovodi kao or$anizovanu aktivnost( pri emu se nazaposlena li)a $rupiu prema stru nim kvali-ika)ijama( odnosno zanimanjima. 0rema potrebi( za obavljanje ovih poslova 2avod moe an$aovati i od$ovaraju%u stru nu or-$anizaiiju ili stru na li)a koja ne rade stalno u 2avodu. Stru?no osposo42.avan.e i pripre=a -a -apo2.avan.e 0od stru nim osposoblljavanjem i pripremom za zapoljavanje( u smislu ovo$ zakona( podrazumevaju se mere kojima se nezaposlenom li)u prua mo$u%nost da( prema posebnom pro$ramu( stekne neophodna znanja za rad na odre!enim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zatite na radu( kao i prekvali-ika)ija u onim slu ajevima kad se radniku ne moe obezbediti posao u nje$ovom stru nom zvanju( ali postoji mo$u!nost da zasnuje radni odnos na loslovima onih zanimanja koja se trae na tritu rada. 1tru no osposobljavanje i 2B

pripremu za zapoljavanje or$anizuje i -inansira 2avod samostalno ili u saradnji sa dru$im od$ovaraju%im or$aniza)ijama "obrazovnim ustanovama( or$aniza)ijama za zatitu na radu( ?avnim -ondom za penzijsko i invalidsko osi$uranje( Londom za javne radove( zapoljavanje i obuku i dr.#. 2avod posebno sara!uje sa velikim preduze%ima u or$anizovanju i sprovo!enju pro$rama osposobljavanja( prek-ali-ika)ije i dokvali-ika)ije radnika i njihovo$ prila$o!avanja novim tehnolo$ijama u pro)esu rada. '?eDe u srovoEen.u i Cinansiran.u pro/ra=a aktivno/ -apo2.avan.a 2avod moe u estvovati u -inansiranju pro$rama zapoljavanja koje mu ponude poslodav)i( pod uslovom da se tim pro$ramima utvrdi obaveza zasnivanja radno$ odnosa na neodre!eno vreme za odre!eni broj radnika sa eviden)ije nezaposlenih li)a. 0oslodava) iju ponudu za u e%e u -inansiranju pro$rama zapoljavanja prihvati 2avod( duan je da odobrena sredstva upotrebi isklju ivo za otvaranje novih radnih mesta( odnosno za pove%anje broja zaposlenih. +slovi pod kojima se daju sredstva i blia namena tih sredstava ure!uju se u$ovorom izme!u 2avoda i poslodav)a. +slovi i na in u e%a 2avoda u realiza)iji pro$rama zapoljavanja ure!uje se u$ovorom sa or$anom( odnosno or$aniza)ijom koja -inansira pro$ram. 2avod moe u estvovati u -inansiranju pro$rama prekvali-ika)ije i dokvali-ika)ije radnika za ijim je radom prestala potreba( ako se time radni)ima obezbe!uje zaklju ivanje u$ovora o radu na neodre!eno vrijeme. 2avod uspostavlja saradnju naro ito sa evropskim zemljama u kojima privremeno rade i borave $ra!ani Republike( u )ilju ostvarivanja prava tih li)a i lanova njihovih porodi)a koji ive u Republi)i. 2avod moe( na zahtev ministarstva nadleno$ za poslove rada ili po svojoj ini)ijativi( vriti periodi na anketiranja na tritu rada( i u tom )ilju sara!ivati sa zavodima za statistiku( sindikatima( udruenjima poslodava)a( udruenjima $ra!ana( javnim -ondovima i dru$im or$anima i or$aniza)ijama zainteresovanim za poslove zapoljavanja. 3,. OSI&'RAN%1 $A S0'6A% N1$APOS01NOS"I A - Obavezno osiguranje 2a slu aj nezaposlenosti( obavezno su kod 2avoda osi$urana li)a u radnom odnosu i li)a koja po dru$om osnovu ostvaruju pravo rada( u skladu sa zakonom. 0ostojanje osi$uranja se dokazuje poda)ima o upisanom stau osi$uranja u radnu knjiii)u radnika( odnosno nezaposleno$ li)a. 0odnoenjem prijave na zdravstveno i na penzijsko-invalidsko osi$uranje( smatra se da je izvreno i osi$uranje za slu aj nezaposlenosti. 1redstva se obezbe!uju se iz doprinosa koje pla%aju li)a u radnom odnosu i poslodav)i( kao i namenskih sredstava koja obezbe!uju dravni or$ani i dru$i or$ani i or$aniza)ije( u skladu sa zakonom. 2 - obrovoljno osiguranje @i)e koje nije obavezno osi$urano za slu aj nezaposlenosti moe se dobrovoljno osi$urati za slu aj nezaposlenosti pod uslovima koje odre!uje 2avod. @i)e koje se dobrovoljno osi$urava ne moe imati ve%i obim prava od prava koja se( u skladu sa zakonom( obezbe!uju li)ima koja se obavezno osi$uravaju. PRAVA N1$APOS01NI* 0IAA 1vako li)e koje se prijavi 2avodu radi traenja zaposlenja ima pravo: na in-ormisanje o mo$u%nostima i uslovima zapoljavanja( na posredovanje u zapoljavanju( na savetovanje o izboru zanimanja i na stru no osposobljavanje i pripremu za zapoljavanje. 1vako nezaposleno li)e kome je u$ovor o radu prestao radni odnos bez nje$ovo$ zahteva( sa$lasnosti ili krivi)e( a koje ima najmanje osam mese)i neprekidno$ staa osi$uranja u poslednjih 12 mjese)i( ili 12 mjese)i sa prekidima u poslednjih 1; mese)i( ima pravo na: nov anu naknadu( zdravstveno osi$uranje( penzijsko i invalidsko osi$uranje. &avedena prava nezaposleno li)e moe ostvariti pod uslovom da je za nje$a za vreme propisano$ minimuma staa osi$uranja( upla%en doprinos za zapoljavanje( za zdravstveno osi$uranje i za penzijsko-invalidsko osi$uranje. 3uina trajanja prava na nov anu naknadu i ostala prava nezaposlenih li)a( zavise od duine staa osi$uranja nezaposleno$ li)a( i moe iznositi neprekidno najvie: za sta osi$uranja do pet $odina - tri mese)a( za sta osi$uranja od pet do 18 $odina - est mese)i( za sta osi$uranja od 18 do 28 $odina - devet mese)i( za sta osi$uranja preko 28 $odina -dvanaest mese)i. 28

+ sta osi$uranja ne ura unava se vreme za koje je li)e ostvarivalo prava kao nezaposleno li)e. 0rava na nov anu naknadu i ostala navedena prava( nezaposleno li)e ima od prvo$ dana prestanka radno$ odnosa ako se prijavi 2avodu u roku od 34 dana od dana prestanka radno$ odnosa( a ako se prijavi 2avodu nakon isteka to$a roka( prava mu po inju te%i od dana prijavljivanja 2avodu. &avedena prava( nezaposleno li)e koje je dobrovoljno osi$urano ostvaruje pod uslovima( i na na in i u obimu utvr!enim u$ovorom zaklju enim izme!u 2avoda i to$ li)a. 9irovan.e prava =ko nezaposleno li)e pre isteka roka od 34 dana zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate( po bilo kom osnovu( obustavlja mu se isplata nov ane naknade i ostvarivanje dru$ih prava koja mu pripadaju( s danom kad otpo ne da ostvaruje pravo po dru$om osnovu. =ko za vreme trajanja obavezno$ osi$uranja nezaposlenom li)u prestane pravo koje je ostvarivao odre!eno vreme( ponovo mu se uspostavljaju prava koja su mu pripadala( i traju do dana isteka rokova( koji se odre!uju zakonom. :rijeme za koje je radnik proveo u radnom odnosu a u roku koji je naveden u zakonu( prava nezaposleno$ li)a miruju. + slu ajevima kada istekne propisan rok( nezaposleno li)e $ubi prava bez obzira to ima status nezaposleno$ radnika. 'irovanje prava se ostvaruje i u slu aju: - odsluenja ili dosluenja vojno$ roka( kao i izvrenja dru$ih obaveza vojnih obveznika i obveznika )ivilne zatite; pritvora i izdravanja kazne zatvora( mjere bezbednosti( zatitne ili vaspitne mere( u trajanju do tri mese)a; boravka korisnika prava van Republike due od 34 dana. 2avodi za zapoljavanje u 5i6 sporazumno ure!uju uslove i na in ostvarivanja prava nezaposlenih li)a za vreme dok borave na teritoriji dru$o$ entiteta. Prestanak prava 0ravo na nov anu naknadu( zdravstv. osi$uranje i penzijsko-invalidsko osi$uranje ima nezaposleno li)e kada: a# samostalno ili s dru$im li)em osnuje preduze%e( radnju ili dru$i oblik obavljanja samostalne djelatnosti( b# otpo ne da se bavi poljoprivrednom delatno%u kao jedinim zanimanjem( na osnovu koje ostvaruje dohodak najmanje u iznosu od 84E prose ne neto plate u Republi)i u prethodnoj $odini( )# stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju( ili ostvari pravo na porodi nu penziju( d# stupi na izdravanje kazne zatvora( mere bezbednosti( zatitne ili vaspitne mere( u trajanjuu duem od tri mese)a( e# neopravdano odbije da prihvati ponu!eno zaposlenje u mestu prebivalita ili na udaljenosti 34 kilometara od mesta prebivalita( koje od$ovara nje$ovim stru nim kvali-ikaiijama i radnoj sposobnosti( -# neopravdano odbije da se odazove na poziv nadleno$ or$ana radi an$aovanja na javnim radovima ili na otklanjanju posledi)a vie sile "poar( poplava( zemljotres( epidemije zaraznih bolesti i dr.#( $# neopravdano odbije da se odazove na zahtev 2avoda ili Londa za penzijsko i invalidsko osi$uranje da se stru no osposobi( dokvali-ikuje ili prekvali-ikuje za zanimanje koje od$ovara nje$ovom stepenu stru ne spreme( ako mu se time obezbe!uje zaklju ivanje u$ovora o radu na neodre!eno vreme( h# neopravdano se dva puta uzastopno ne javi 2avodu radi evidentiranja( u rokovima propisanim optim aktom 2avoda( i# stekne status redovno$ u enika ili redovno$ studenta( j# ako se utvrdi da je pravo os$vario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu -alsi-ikovanih isprava( k# ako se sam odjavi sa eviden)ije nezaposlenih( l# ako se utvrdi da radi Mna )rnoJ( m# ako se odseli sa teritorije Republike( ako sporazumom o novom radnom odnosu zakonom nije dru$a ije odre!eno. &ezaposleno li)e je duno da najdalje za osam dana sti)aja okolnosti koje su $ore navedene( obavjesti 2avod o nastaloj promjeni. =ko li)e ne obavijesti 2avod o nastaloj promjeni( brie se sa eviden)ije 2avoda o nezaposlenim li)ima. 0od pojmom javni radovi( smatraju se radovi koje or$anizuju lokalne zajedni)e( dravni or$an ili posebno ovla%ene or$aniza)ije( radi ostvarivanja odre!enih komunalnih( so)ijalnih( kulturnih( obrazovnih i dru$ih pro$rama od opte$ interesa kojima se obezbe!uju uslovi za dodatno zapoljavanje. 2<

Radom Mna )rnoJ smatra se rad kod poslodav)a koji radnika nije prijavio na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osi$uranje( kao i u slu aju kada nezaposleno li)e obavlja samostalnu delatnost koja nije re$istrovana u skladu sa zakonom. &ezaposleno li)e duno je( da se i samo an$auje na traenju zaposlenja( i da u tome sara!uje sa 2avodom( koji %e mu pruiti stru nu pomo% i( prema potrebi( uspostaviti kontakt sa zainteresovanim poslodav)em. Nov?ana naknada &ezaposleno li)e prema odredbama zakona ima pravo na nov anu naknadu koja iznosi: 1. za nezaposleno li)e koje ima do 14 $odina staa osi$uranja - 38E od prose ne plate koju je to li)e ostvarilo u poslednja tri mjese)a rada( 2. za nezaposleno li)e koje ima vie od 14 $odina staa osi$uranja - B4E od prose ne plate koju je to li)e ostvarilo u poslednja tri mjese)a rada. &ov ana naknada se mese no uskla!uje sa kretanjem prose ne plate svih zaposlenih u Republi)i. &ov . naknada se ispla%uje mjese no( do 14 datuma u mjese)u za prethodni mjese). =ko je nezaposleno li)e( prilikom prestanka radno$ odnosa( ostvarilo pravo na platu ili naknadu plate po osnovu otkazno$ roka( nema pravo na nov anu naknadu za onoliko vremena za koliko je ostvarilo pravo po tom dru$om osnovu. &ezaposlenom li)u koje osniva radnju ili na dru$i na in trajnije rjeava pitanje svo$ zaposlenja( 2avod moe jednokratno isplatiti nov anu naknadu za )ijelo vrijeme za koje to li)e ima pravo na naknadu u skladu sa zakonskim odredbama. 1 danom ostvarivanja jednokratne nov ane naknade nezaposlenom li)u prestaju ostala prava koja su mu prije pripadala na osnovu nezaposlenosti. 2avod moe optim aktom propisati slu ajeve i uslove u kojima se nezaposlenom li)u( u )elosti ili delimi no( priznaju trokovi individualno$ stru no$ osposobljavanja( odnosno prekvali-ika)ije ili dokvali-ika)ije( kao i trokovi putovanja obavljeno$ po pozivu 2avoda( ili po uputu 2avoda( radi in-ormisanja o mo$u%nostima zaposlenja. 48. $AVOD $A $APO>0%AVAN%1 2avod je javna sluba od interesa za Republiku( sa svojstvom pravno$ li)a. 1jedite 2avoda odre!uje se statutom 2avoda. 2avod se upisuje u sudski re$istar( u skladu sa zakonom. 1tatutom i pravilnikom o unutranjoj or$aniza)iji 2avoda blie se ure!uju poslovi 2avoda( or$aniza)ija rada i dru$a pitanja od zna aja za rad zavoda. 0oslovi 2avoda -inansiraju se iz doprinosa za zapoljavanje koje pla%aju zaposlena li)a i poslodav)i( kao i iz dru$ih sredstava koje ostvari 2avod u skladu sa zakonom "iz dona)ija( kamata na oro ena i dru$a sredstva( sredstava -ondova solidarnosti i dr.#. 2avod ne moe napla%ivati naknadu za uslu$e koje prua nezaposlenim i dru$im li)ima( poslodav)ima i dru$im pravnim i -izi kim li)ima. ,r$ani 2avoda su: upravni odbor( nadzorni odbor i direktor A( +pravni odbor +pravni odbor 2avoda sastoji se od odre!eno$ broja lanova "obi no <# i predsjednika - imenuje ih :lada( a po jedno$ lana imenuju: sindikat or$anizovan na nivou Republike koji ima najve%i broj lanova( uz prethodno pribavljenu pismenu sa$lasnost ostalih sindikata koji djeluju u Republi)i( i udruenje poslodava)a or$anizovano na nivou Republike koje okuplja najve%i broj poslodana)a( uz prethodno pribavljenu pismenu sa$lasnost ostalih udruenja poslodava)a koja djeluju u Republi)i. +pravni odbor obavlja slede%e poslove: donosi statut i praviliik o unutranjoj or$aniza)iji 2avoda( uz sa$lasnost :lade( predlae visinu stope doprinosa za zapoljavan.e i nivo ukupnih sredstava za ostvarivanje pro$rama zapoljavanja u Republi)i u odre!enom periodu( donosi opti akt o ostvarivan.u prava nezaposlenih li)a i dru$e opte akte 2avoda( u skladu sa statutom 2avoda( donosi $odinji pro$ram rada( -inansijski plan i dru$e planove i pro$rame 2avoda( odlu uje o kori%enju sredstaia koja namenski obezbe!uje Republika( strane drave i dru$i donatori za -inansiran.e pro$rama zapoljavanja( odlu uje o u e%u 2avoda u -inansiranju pro$rama stru no$ osposobljavanja( prekvali-ika)ije i dokvali-ika)ije nezaposlenih li)a( odlu uje o investi)ionim ula$anjima u objekte i opremu( 2A

odlu uje o pritubama nezaposlenih li)a na rad stru ne slube 2avoda( kao i o pri$ovorima radnika stru ne slube protiv reenja direktora 2avoda. +, odlu uje ve%inom $lasova ukupno$ broja lanova. 2a izvrenje odluka +,od$ovoran je direktor 2avoda. 1tatutom 2avoda i poslovnikom o radu +, blie se ure!uje rad upravno$ odbora. )( &adzorni odbor &, 2avoda sastoji se od 3 lana( od kojih po jedno$ lana imenuju :lada( sindikat i aso)ija)ija poslodava)a. Nlanovi &, izme!u sebe biraju predsednika. &adzorni odbor vri nadzor nad primenom zakonitosti u radu i poslovanju 2avoda i ostvarivanju prava nezaposlenih li)a propisanih ovim zakonom. &, odlu uje ve%inom $lasova svojih lanova. A( 3irektor Radom i poslovanjem 2avoda rukovodi direktor 2avoda. 3irektora 2avoda imenuje i razrjeava :lada( na prijedlo$ upravno$ odbora 2avoda. 3irektor 2avoda obavlja sljede%e poslove: - zastupa i predstavlja 2avod( - izvrava odluke upravno$ odbora( - predlae upravnom odboru donoenje optih i dru$ih akata iz nadleposti upravno$ odbora( - rukovodi stru nom slubom 2avoda i od$opara za zakonitost rada 2avoda i stru ne slube( - radi na ostvarivanju pro$rama rada 2avoda i od$ovara zanje$ovo izvrenje( - odlu uje o zasnivanju i prestanku radno$ odnosa i o pravima i obavezama radnika stru ne slube( u skladu sa zakonom i optim aktima 2avoda( - odlu uje o nabav)i opreme i inventara ija pojedina na vrednost ne prelazi odre!eni iznos nov)a( - odlu uje o trokovima odravan.a oojekata( opreme i inventara( ijavrednost ne prslazi odre!eni iznos nov)a - od$ovara za mere zatite imovine 2avoda od poara( kra!e i dru$ih teta( kao i za bla$ovremeno osi$uranje imovine 2avoda od tih teta. - obavlja i dru$e poslove koji su od zna aja za rad i pos-lovanje 2avoda i za izvravan.e zadataka 2avoda odre!enih ovim zakonom. 1tru na sluba 2avoda or$anizuje se tako da bude dostupna svim zainteresovanim nezaposlenim i dru$im li)ima koja trae zaposlenje( kao i poslodav)ima i dru$im pravnim i -izi kim li)ima koja zapoljavaju radnike. +pravne i stru ne poslove u postupku ostvarivanja prava nezaposlenih li)a mo$u obavljati radni)i stru ne slube koji imaju zavren pravni -akultet ili viu kolu pravno$ ili upravno$ smera( sa poloenim stru nim ispitom i najmanje tri $odine radno$ iskuetva na upravnim poslovima. 41. 1VID1NAI%A O N1$APOS01NI9 0IAI9A 2a nezaposlena li)a vodi se na posebna eviden)iji u )ilju plansko$ i sistematsko$ zapoljavanje radi sprovo!enja opredjeljene politike zapoljavanja. &ezaposleno li)e podnosi prijavu 2avodu radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom. 0rijava se podnosi or$aniza)ionoj jedini)i 2avoda nadlenoj prema prebivalitu nezaposleno$ li)a. 2avod vodi posebne eviden)ije: - nezaposlenim li)ima koja ostvaruju pravo na nov anu naknadu i dru$a prava( - nezaposlenim li)ima koja trae zaposlenje( i - zaposlenim li)ima koja trae promenu zaposlenja. 0osebnim zakonom se propisuju vrste i sadrina eviden)ija koje vodi 2avod. 'inistarstvo nadleno za poslove rada propisuje obras)e za vo!enje eviden)ija i postupak sa tom eviden)ijom. 0oda)i o nezaposlenom li)u sadrani u eviden)ijama smatraju se poverljivim. &ezaposleno li)e je duno da se( u rokovima koje propie 2avod( periodi no javlja stru noj slubi 2avoda radi in-ormisanja o mo$u%nostima zaposlenja i proveravanja podataka i uslova za ostvarivanje prava propisanih koja su propisana odredbama zakona. + )ilju omo$u%avanja stalnih kontakata izme!u stru ne slube i nezaposleno$ li)a( to li)e je duno da prilikom svake promene adrese prebivalita( o toj promeni obavesti 2avod u roku od osam dana. #o=isi.a -a 5a24e + )ilju zatite prava nezaposlenih li)a propisanih ovim zakonom( ministarstvo nadleno za poslove rada obrazuje komisiju za albe nezaposlenih li)a. 9omisija se sastoji od pet lanova( koji se imenuju na vreme od 2;

etiri $odine 9omisija je samostalna u svom radu. 2a lanove komisije imenuju se istaknuti pravni stru nja)i iz oblasti radno$ zakonodavstva koji se ne nalaze na -unk)ijama u or$anima politi kih or$aniza)ija. &ezaposleno li)e koje smatra da mu je povre!eno pravo propisano ovim zakonom( moe da u roku od .4 dana od dana izvrene povrede prava podnese albu komisiji. 9omisija za albe duna je da u roku od 34 dana od dana podnoenja albe odlu i po albi. 'inistarstvo nadleno za poslove rada dostavlja odluku komisije u roku od osam dana od dana donoen.a 2avodu i nezaposlenom li)u koje je podnelo albu. 2avod je duan da izvri odluku komisije na na in i u rokovima kako je odre!eno tom odlukom. + )ilju zatite prava nezaposlenih li)a( zakonom se propisuje nov ane kazne za pravna i -izi ka li)a: 1. ako od nezaposleno$ li)a( poslodav)a ili dru$o$ pravno$ i -izi ko$ li)a naplati naknadu za izvrenu uslu$u( 2. ako nezaposlenom li)u uskrati pravo koje mu pripada na osnovu zakona; 3. ako ne vodi ili neuredno vodi epiden)ije propisane u skladu sa zakonom. :isina nov anih kazni odre!uje se posebnim zakonom.

nastavak ..... 2. dio

RADNI ODNOSI $APOS01NI* ' DR7AVNI9 OR&ANI9A

2.

1.

RADNI ODNOSI $APOS01NI* ' DR7AVNI9 OR&ANI9A I OR&ANI9A 0O#A0N1 SA9O'PRAV1

Su4.ekti radnih odnosa @i)a koja zasnuju radni odnos u or$anima uprave nazivaju se dravnim slubeni)ima. +re!enje radnih odnosa zaposlenih u or$anima uprave propisuje se posebnim zakonom. 2akon se obi no naziva 2akon o administrativnoj slubi u upravi R1. 2akon predstavlja leC spe)ialis u odnosu na dru$e zakone koji na sli an na in ure!uju radne odnose. 0omenutim zakonom nisu ure!eni svi instituti radno$ prava koji se odnose na radnopravni poloaj zaposlenih u upravi. + slu ajevima kada pojedini radnopravni odnosi radnika zaposlenih u upravi nisu ure!eni pomenutim zakonom na njih se primjenju se norme optih propisa iz radnih odnosa. 0omenuti propisi primjenjuju se i na zaposlene koji nemaju status dravno$ slubenika a u radnom su odnosu u dravnoj upravi. 2akom o radu predvi!ena je primjena nje$ovih odredbi u svim situa)ijama kada posebnim zakonom nije re$ulisan odre!eni radnopravni odnos. 2akon o administrativnoj slubi u upravi R1 donesen je u saradnji sa me!unarodnom zajedni)om u )ilju moderniza)ije dravne uprave u R1. &a osnovu pomenuto$ 2akona doneseni su podzakonski akti koji de-iniu odre!ena pitanja u )ilju bolje razrade zakonskih normi. Pos2ovi dr5avne uprave 0oslovi dravne uprave mo$u se de-inisati kao poslovi koje sprovode dravni or$ani prema odredbama posebno$ zakona. 0omenute poslove obavljaju ministarstva( dru$i republi ki or$ani uprave i republi ke upravne or$aniza)ije. 2a obavljanje odre!enih poslova dravne uprave iz djelokru$a ministarstava koje zbo$ svoje prirode( )jelovitosti i na ina obavljanja( zahtijevaju odre!enu samostalnost i posebno or$anizovanje osnivaju se or$ani uprave u sastavu ministarstva( ako je to zakonom dozvoljeno. Republi ke upravne or$aniza)ije se obrazuju radi obavljanja stru nih i dru$ih poslova dravne uprave kada je to zakonom predvi!eno. Republi ke uprave obi no se osnivaju kao: zavodi( direk)ije( sekretarijati( a$en)ije( komesarijati itd. ,r$anima lokalne samouprave mo$u se zakonom prenijeti odre!eni poslovi iz djelokru$a dravnih or$ana uprave. 'red4a o unutran.o. or/ani-a3i.i i siste=ati-a3i.i radnih =.esta u or/ani=a dr5avne uprave +redbom se utvr!uju na ela za unutranju or$aniza)iju i sistematiza)iju radnih mjesta ministarstava( republi kih uprava i republi kih upravnih or$aniza)ij i dru$ih slubi i institu)ija na koje se primjenjuje 2akon o administrativnoj slubi u upravi R1. 0omenutom uredbom de-iniu se vrste or$aniza)ionih jedini)a i uslovi za njihovo osnivanje( na in rukovo!enja or$aniza)ionim jedini)ama( kate$orije "stru na zvanja# i stru na sprema dravnih slubenika kao i postupak donoenja 0ravilnika o unutranjoj or$aniza)iji i sistematiza)iji radnih mjesta. ,r$ani dravne uprave blie utvr!uju na in planiranja poslova svojim planom rada( a posebno izrade na)rta propisa( njihovo$ neposredno$ sprovo!enja( upravno$( odnosno inspek)ijsko$ nadzora kao i pra%enja stanja u upravnim podru jima iz svo$ djelokru$a rada( vode%i ra una o uskla!enosti sa planom rada :lade i 34

&arodne skuptine R1. 0od sistematiza)ijom radnih mjesta podrazumijeva se obaveza utvr!ivanja potrebno$ broja izvrila)a sa posebnim uslovima za njihovo zapoljavanje( broj dravnih slubenika sa kate$orijama "stru nim zvanjem# njihovih radnih mjesta( kao i pojedina an opis poslova i zadataka svako$ radno$ mjesta. Pravi2nik o unutran.o. or/ani-a3i.i i siste=ati-a3i.i radnih =.esta *o je podzakonski akt kojim se blie ure!uju radni odnosi u dravnoj upravi a koje donosi poslodava). 0ravilnik donosi starjeina or$ana dravne uprave i duan $a je objaviti na propisan na in. +nutranja or$aniza)ija or$ana dravne uprave ure!uje se u skladu sa djelokru$om to$ or$ana utvr!enim zakonom ili dru$im propisom na slijede%im na elima: 1. objedinjavanje istih ili sli nih( odnosno me!usobno povezanih poslova radnih mjesta u od$ovaraju%e or$aniza)ione jedini)e; 2. zakonito$ i bla$ovremeno$ odlu ivanja o pravima i obavezama i na zakonu zasnovanim pravnim interesima $ra!ana i preduze%a i dru$ih pravnih subjekata; 3. stru no$ i ra)ionalno$ obavljanja poslova i ostvarivanja od$ovornosti zaposlenih i postavljenih li)a za njihovo obavljanje; B. e-ikasno$ rukovo!enja or$aniza)ionim jedini)ama i stalno$ nadzora nad obavljanjem poslova; 8. e-ikasne saradnje sa or$anima lokalne samouprave( preduze%ima( ustanovama / dru$im or$aniza)ijama kojima su povjerena upravna ovlatenja i <. uklju ivanje stru nih i nau nih institu)ija u pro)esu predla$anja( odlu ivanja i preduzimanja od$ovaraju%ih mjera. 0ravilnikom se utvr!uju: - or$aniza)ione jedini)e i njihov djelokru$; - na in rukovo!enja or$aniza)ionim jedini)ama; - ukupan broj radnih mjesta dravnih slubenika( radnih mjesta koja nemaju status dravnih slubenika i pomo%no tehni ko$ osoblja( s nazivima i opisom svako$ radno$ mjesta i brojem potrebnih izvrila)a; - uslovi za obavljanje poslova svako$ radno$ mjesta ili $rupe radnih mjesta; - kate$orija "stru na zvanja# dravnih slubenika; - radna mjesta na koje se zaposleni primaju izuzetno bez konkursa u skladu sa posebnom uredbom kao to su ovlatena slubena li)a u unutranjim poslovima; - radna mjesta na koja se mo$u primiti pripravni)i; - na in pripremanja poslova u or$anu "$odinji plan rada( obuka dravnih slubenika( posebni projekti i sl.# uklju uju%i )iljeve i namjere or$ana( od$ovornost i zaduenje za planirane aktivnosti i dru$e metode za sprovo!enje konkretnih aktivnosti i - or$aniza)ioni dija$ram "odnos osnovnih jedini)a sa unutranjim or$aniza)ionim jedini)ama#. 1tarjeina or$ana dravne uprave dostavlja 0ravilnik na miljenje =$en)iji za dravnu upravu R1 i 'inistarstvu -inansija. 1a$lasnost na 0ravilnik daje :lada. ,dluka o davanju sa$lasnosti se objavljuje u O1lubenom $lasniku R1P. #odeks ponaan.a dr5avnih s2u54enika 9odeksom ponaanja dravnih slubenika pokuala su se de-inisati osnovna pravila ponaanja dravnih slubenika prilikom rada u or$anima dravne uprave. *reba na$lasiti da iznesena pravila nemaju zakonsku vrijednost( tj. zakonom nisu sank)ionisana. ,dredbe 9odeksa %e se primjenjivati u svim slu ajevima koji nisu ure!eni 2akonom o administrativnoj slubi u upravi R1 i podzakonskim aktima iz oblasti administrativne slube. 3ravni slubenik %e se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridravati prin)ipa pro-esionalne nepristrasnosti( od$ovornosti( estitosti( transparentnosti( javnosti( e-ikasnosti i ekonomi nosti. 3ravni slubenik %e u okviru svoje ustavne dunosti dis)iplinovano i asno sluiti $ra!ane( te potovati na ela uredno$ poslovanja i nepristrasnosti administrativne slube. 3ravni slubenik %e u obavljanju svojih dunosti potovati zakon i zastupati isklju ivo javni interes. 3ravni slubenik ne%e traiti( ni za sebe ni za dru$e( niti %e prihvatiti( ak ni u sve anim prilikama(darove ili neku dru$u korist( od li)a koja su ostvarila svoja prava ili izbje$la obavezu na osnovu odluka or$ana dravne uprave u kojem radi. 3ravni slubenik ne moe biti lan upravnih i dru$ih odbora i or$ana politi kih stranaka. 3ravni slubenik u vrijeme izborne kampanje ne%e preduzimati aktivnosti koje bi dovele u pitanje politi ku nepristrasnost dravno$ slubenika. 31

3ravni slubenik %e pismeno obavijestiti rukovodio)a svoje or$aniza)ione jedini)e o odnosima saradnje koju je( na bilo koji na in( ostvarivao tokom posljednjih pet $odina( a za koju je primao -inansijsku nadoknadu( pojanjavaju%i pri tom slijede%e: a( da li on( odnosno nje$ovi srodni)i ili pak neko dru$i iz nje$ovo$ neposredno$ ivotno$ okruenja jo uvijek ima -inansijsku korist od li)a s kojim je zaposleni imao odnos saradnje; 4( da li su postojali i da li jo uvijek postoje odnosi sa li)em koje moe imati koristi od aktivnosti ili odluka( koje se odnose na zadatke povjerene datom zaposlenom. 3ravni slubenik %e( bez prejudi)iranja u$ovornih odredbi( odsustvovati s posla samo kad to striktno mora. 3ravni slubenik ne%e koristiti materijal i opremu u privatne svrhe koja mu je slubeno na raspola$anju. 3ravni slubenik koji je u direktnom kontaktu sa javno%u( obra%a%e panju na pitanja svako$ $ra!anina i pruati traene in-orma)ije u skladu sa 2akonom o slobodi pristupa in-orma)ijama paze%i pri tom( kako na li no( tako i na ponaanje ostalih slubenika. 3ravni slubenik ne%e( ni u svoje ime( niti u ime svojih saradnika( davati obe%anja niti se obavezivati na korake( koji bi mo$li izazvati nepovjerenje u slubu( ili u njenu nezavisnost i nepristrasnost. 0rilikom potpisivanja u$ovora u ime or$ana dravne uprave( dravni slubenik ne%e koristiti svoje posredovanje za traenje uslu$a od tre%e strane( niti %e davati obe%anja na ime posredovanja( u smislu ubrzavanja zaklju ivanja ili izvravanja u$ovora. + slu aju da or$an dravne uprave zaklju i u$ovor za obavljanje javnih radova( dostavu( uslu$e( -inansiranje ili osi$uranje s -irmom s kojom je neki slubenik potpisao privatni u$ovor u prethodne dvije $odine( doti ni dravni slubenik %e se uzdravati od uzimanja u e%a u odlu ivanju i aktivnostima koje su u vezi s izvrenjem u$ovora. Rukovodila) or$aniza)ione jedini)e i zaposleni %e internoj kontroli u okviru or$aniza)ione jedini)e pruati sve in-orma)ije neophodne za pro)jenu posti$nutih radnih rezultata. ,bezbje!ivanje in-orma)ija se odnosi na: - na in obavljanja kan)elarijskih poslova( - kvalitet pruenih uslu$a( jednak tretman svih $ra!ana i klijenata( - lak pristup kan)elarijama( posebno za hendikepirane osobe( - pojednostavljivanje i brzina pro)edura( uskla!ivanje s rokovima za zaklju ivanje pro)edura( - brz od$ovor na albe( pri$ovore i izvjetaje. Vrste or/ani-a3ionih .edini3a i us2ovi -a n.ihovo osnivan.u ,r$aniza)ione jedini)e osnivaju se kao osnovne i or$aniza)ione jedini)e u sastavu osnovnih "unutranje or$aniza)ione jedini)e#. ,snovne or$aniza)ione jedini)e u ministarstvima su: 1. resori i sektori( 2. a u republi kim upravama republi kim upravnim or$aniza)ijama sektori. Resori su osnovne or$aniza)ione jedini)e u ministarstvima koja u svom sastavu imaju republi ke uprave ili su nastala spajanjem dva ili vie ministarstava ili su osnovana za ire upravne oblasti "unutranji poslovi i odbrane#. + ministarstvima se mo$u osnovati sekretarijati kao posebne or$aniza)ione jedini)e. +nutranje or$aniza)ione jedini)e su: odjeljenje(odsjek i $rupa. :rste i broj or$aniza)ionih jedini)a utvr!uju se prema vrsti( me!usobnoj povezanosti i obimu poslova u or$anu dravne uprave. +nutranje or$aniza)ione jedini)e mo$u izuzetno imati i dru$e nazive ako to vie od$ovara prirodi poslova koji se u tim jedini)ama obavljaju ")entar( ra unovodstvo( pisarni)a( daktilo biro i sl.# ,r$ani dravne uprave za obavljanje zakonom utv!enih poslova iz svo$ djelokru$a rada mo$u osnovati podru ne jedini)e sa ili bez unutranjih or$aniza)ionih jedini)a. 0odru ne jedini)e( njihova nadlenost i njihovo unutranje ure!enje utvr!uje se 0ravilnikom o unutranjoj or$aniza)iji i sistematiza)iji radnih mjesta u or$anima dravne uprave. Resor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vie oblasti u okviru djelokru$a ministarstva. 1ektor se osniva za obavljanje poslova iz jedne ili vie oblasti u okviru djelokru$a ministarstva ili republi ke uprave ili republi ke upravne or$aniza)ije radi objedinjavanja poslova vie unutranjih or$aniza)ionih jedini)a. 1ekretarijat ministarstva osniva se kao posebna or$aniza)iona jedini)a koja za potrebe ministarstva( u pravilu( obavlja pravne( kadrovske( or$aniza)ione( -inansijsko-planske i ra unovodstvene poslove( analiti koin-ormativne( kao i pomo%ne i tehni ke poslove. ,djeljenje se moe osnovati u okviru resora ili sektora u 32

or$anima dravne uprave za odre!eno upravno ili teritorijalno podru je ili za odre!enu vrstu me!usobno povezanih poslova dravne uprave ije obavljanje zahtjeva odre!en stepen samostalnosti i povezanosti u radu. ,dsje)i se mo$u osnivati u okviru odjeljenja samo ako postoje uslovi za osnivanje najmanje dva odsjeka. 0ored optih uslova predvi!enih ovom uredbom za osnivanje osnovnih or$aniza)ionih jedini)a( broj unutranjih or$aniza)ionih jedini)a moe se ustanoviti samo pod uslovom da je za izvravanje poslova iz njihovo$ djelokru$a potreban odre!en broj izvrila)a: - za osnivanje odjeljenja najmanje A "sedam# izvrila)a uklju uju%i i rukovodio)a odjeljenja( - za osnivanje odsjeka najmanje 8 "pet# izvrila)a uklju uju%i i rukovodio)a odsjeka - za osnivanje $rupe najmanje 3 "tri# izvrio)a. RukovoEen.e or/ani-a3ioni= .edini3a=a Radom or$aniza)ione jedini)e rukovodi: - resorom i sektorom kao osnovnim or$aniza)ionim jedini)ama - pomo%nik ministra( - sektorom - na elnik sektora ili pomo%nik rukovodio)a republi ke uprave i republi ke upravne or$aniza)ije( - odjeljenjem - na elnik( - odsjekom - rukovodila) odsjeka( - $rupom - rukovodila) $rupe. Rukovodio)i or$aniza)ionih jedini)a or$anizuju( objedinjuju i usmjeravaju rad tih jedini)a( odnosno zaposlenih u njima( od$ovaraju za bla$ovremeno( zakonito i pravilno obavljanje poslova iz djelokru$a or$aniza)ione jedini)e kojom rukovode( pruaju neophodnu stru nu pomo% i obavljaju najsloenije poslove iz djelokru$a or$aniza)ione jedini)e kojom rukovode. &a elnik sektora ili pomo%nik rukovodio)a republi ke uprave i republi ke upravne or$aniza)ije or$anizuje rad sektora( a naro ito: 1. predlae na)rt plana rada za sektor( odnosno republi ku upravu( odnosno republi ku upravnu or$aniza)iju; 2. raspore!uje poslove na unutranje or$aniza)ione jedini)e i vri nadzor nad njihovim radom; 3. odre!uje i nadzire na in i vrijeme izvrenja poslova; B. supotpisuje akte( republi ke uprave i republi ke upravne or$aniza)ije koje potpisuje starje ina or$ana dravne uprave( a iz nadlenosti sektora; 8. obavlja i dru$e poslove koje mu povjeri starjeina or$ana dravne uprave. 1ekretar ministarstva rukovodi sekretarijatom ministarstva( a naro ito: - neposredno upravlja sekretarijatom; - tehni ki uskla!uje rad unutranjih or$aniza)ionih jedini)a sekretarijata; - predlae plan rada ministarstva po dobijanju planova resora( republi kih uprava i - republi kih upravnih or$aniza)ija iz sastava ministarstva; - stara se o stanju kadrova u ministarstvu ipredlae planove stru no$ usavravanja i osposobljavanja dravnih slubenika i - obavlja i dru$e poslove koje mu povjeri ministar. Rukovodio)i unutranjih or$aniza)ionih jedini)a "na elnik odjeljenja( rukovodila) odsjeka i rukovodila) $rupe# od$ovaraju za svoj rad i rad or$aniza)ionih jedini)a kojom rukovode( rukovodio)u resora( odnosno sektora u ijem je sastavu unutranja or$aniza)iona jedini)a. 1tru ni savjetnik obavlja poslove u skladu sa 2akonom( a za svoj rad od$ovoran je ministru ili starjeini republi ke uprave ili republi ke upravne or$aniza)ije. + or$anima dravne uprave moe se osnovati stru ni kole$ijum kao stru no i savjetodavno tijelo starjeine or$ana dravne uprave. 1astav stru no$ kole$ijuma i pitanja koja %e raspravljati utvr!uju se 0ravilnikom. 2a raspravljanje o pojedinim pitanjima iz djelokru$a or$ana dravne uprave mo$u se osnovati radne $rupe i stru ne komisije. Radne $rupe i stru ne komisije osniva starjeina or$ana dravne uprave samostalno. /zuzetno( ako se stru na komisija osniva od lanova iz dva ili vie or$ana dravne uprave ili iz dru$ih stru nih i nau nih institu)ija starjeina or$ana dravne uprave %e zatraiti prethodnu sa$lasnost neposredno pretpostavljeno$ stareine or$ana. #ate/ori.e dr5avnih s2u54enika i osta2ih -apos2enih u upravi 33

3ravni slubeni)i u or$anima dravne uprave razvrstavaju se u okviru radnih mjesta koja obavljaju. 2aposleni koji nemaju status dravno$ slubenika raspore!uju se na radna mjesta prema zanimanju zaposleno$( u okviru odre!enih struka i zavisno od stepena kolske spreme( kao to su: poli)aja)( prevodila)( bibliotekar( steno$ra-( daktilo$ra-( visokokvali-ikovani radnik( kvali-ikovani radnik( nekvali-ikovani radnik i dr. :ii stru ni saradni)i su: vii stru ni saradnik sa visokom stru nom spremom i stru ni saradnik sa viom stru nom spremom.:ii stru ni saradnik sa visokom stru nom spremom radi na najsloenijim poslovima( kao to su: 1. preduzimanje najsloenijih radnji u rjeavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu( preduzimanje radnji u rjeavanju u upravnim stvarima u dru$om stepenu( vrenju upravno$ nadzora iz nadlenosti republi ko$ or$ana uprave 2. izrada analiti ko-in-ormativnih materijala o stanju u odre!enim oblastima u okviru djelokru$a or$ana uprave; 3. izrada na)rta propisa i dru$ih akata u okviru djelokru$a republi ko$ or$ana uprave( kao i na)rta propisa i dru$ih optih akata; 4. razrada metodolokih osnova i pro$rama statisti kih i dru$ih istraivanja; 1tru ni saradnik sa viom stru nom spremom radi na sloenim poslovima( kao to su: - preduzimanje sloenijih radnji u rjeavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu "pripremanje rjeenja na osnovu raznovrsnih dokaznih sredstava - isprave( svjedo)i( vjeta)i( uvi!aji i dr.# i vrenje sloenih radnji upravno$ nadzora iz nadlenosti lokalnih or$ana uprave; - izrada analiti ko-in-ormativnih materijala o stanju u odre!enim oblastima u okviru djelokru$a or$ana uprave; - instruktaa( lo$i ka i kriti ka kontrola i stru na obrada statisti kih i sli nih podataka( po pravilu( prema metodolokim i dru$ima uputstvima; - vrenje sloenijih stru no-tehni kih poslova u okviru djelokru$a or$ana uprave "sloenija tehni ka premjeravanja( mjerenja( osmatranja( snimanja( tehni ke kontrole i obrade i sli ne poslove tehni kih struka#; - vrenje dru$ih stru nih poslova za koje je potrebno od$ovaraju%e vie stru no obrazovanje radnika. 1tru ni saradnik sa srednjom stru nom spremom radi na jednostavnijim poslovima( kao to su: - prijem podnesaka i dru$ih pisama upu%enih or$anu uprave( vo!enje slubenih eviden)ija "mati ne knji$e( katastarske eviden)ije i sl.#; - izdavanje uvjerenja "izvoda# iz slubenih eviden)ija( izdavanje dru$ih isprava na osnovu slubenih eviden)ija i javnih isprava "li ne karte( radne knjii)e i sl.#( ovjeravanje isprava "ovjera potpisa( rukopisa i prepisa( produenje vanosti isprava i sl.#; - preduzimanje jednostavnijih radnji u rjeavanju u upravnim stvarima u prvom stepenu. 0ored optih uslova predvi!enih 2akonom( -a -apos2ene u or/ani=a dr5avneB -a -asnivan.e radno/ odnosa potre4no .e ispuniti i pose4ne us2ove a to su@ pomo%nik ministra( sekretar ministarstva( rukovodila) republi ke uprave i republi ke upravne or$aniza)ije( i dru$i dravni slubeni)i koje imenuje :lada moraju imati od$ovaraju%u stru nu spremu( najmanje ; "osam# $odina iskustva u stru)i ili 8 "pet# $odina radno$ iskustva or$anima dravne uprave i poloen stru ni ispit za rad u or$anima dravne uprave. vii stru ni saradnik sa visokom stru nom spremom( inspektor i rukovodila) unutranje or$aniza)ione jedini)e( pored 2akonom propisanih uslova( mora imati od$ovaraju%u visoku spremu( najmanje 3 "tri# $odine radno$ iskustva u stru)i i poloen stru ni ispit za rad u or$anima dravne uprave. stru ni saradnik sa viom stru nom spremom pored 2akonom propisanih uslova( mora imati od$ovaraju%u viu stru nu spremu( najmanje 1 "jednu# $odinu radno$ iskustva u stru)i i poloen stru ni ispit za rad u or$anima dravne uprave. stru ni saradnik( pored uslova predvi!enih 2akonom( mora imati od$ovaraju%u stru nu spremu "/: i : stepen#( najmanje < "est# mjese)i pro-esionalno$ iskustva i poloen stru ni ispit za rad u or$anima dravne uprave. $asnivan.e radno/ odnosa u or/ani=a dr5avne uprave 3B

,r$an dravne uprave u kojem se utvrdi potreba za popunu upranjeno$ radno$ mjesta dravno$ slubenka podnosi pismeni zahtjev za sprovo!enje postupka popune upranjeno$ radno$ mjesta =$en)iji za dravnu upravu. &a osnovu zahtjeva or$ana dravne uprave( =$en)ija o$laava upranjena radna mjesta u sredstvima javno$ in-ormisanja tampi i elektronskim medijima koji su dostupni svim $ra!anima R1 i 5i6. /nterni o$las =$en)ija raspisuje interni o$las u or$anu dravne uprave u kojem je upranjeno radno mjesto a isti saoptava u sredstvima javno$ in-ormisanja. 0rijave na interni o$las podnose se u roku od 34 dana od dana o$laavanja. 0ravo u e%a na internom o$lasu imaju samo zaposleni u or$anu dravne uprave u kojem je raspisan interni o$las za popunu radno$ mjesta. ?avni konkurs ?avni konkurs =$en)ija objavljuje u najmanje jednom od sredstava in-ormisanja. *o su obi no slubeni $lasni)i "obavezni# / neka dru$a sredstva in-ormisanja. Rok za podnoenje prijava na javni konkurs traje .4 dana od dana objavljivanja. 9onkursom za popunu radnih mjesta jasno %e biti nazna en posljednji dan roka za prijavu na konkurs( kao i datum i mjesto odravanja javno$ testiranja. /nterni o$las i javni konkurs sadre: 1. naziv upranjeno$ radno$ mjesta koje se o$laava( 2. broj izvrila)a za koje se vri prijem( 3. kratak opis poslova sa injen uz konsulta)ije sa =$en)ijom( B. potrebne stru ne kvali-ika)ije - stepen stru ne spreme( 8. potrebno radno iskustvo( <. spisak potrebnih dokumenata( A. da li je posao na odre!eno ili neodre!eno vrijeme( ;. mjesto( ta na adresa i rok podnoenja prijave i traene dokumenta)ije( teme i spisak literature za pismeni test i .. dru$e opte i posebne uslove predvi!ene 2akonom i 0ravilnikom o unutranjoj or$aniza)iji i sistematiza)iji radnih mjesta. /menovanje i postavljenje 0opunjavanje radnih mjesta imenovanjem i postavljenjem vri se u skladu sa odredbama pravilnika. 0rijave na konkurs se dostavljaju u pismenoj -ormi i to popunjavanjem ,bras)a za prijavu propisano$ od strane =$en)ije. + ,braza) prijave unose se sljede%i poda)i: o radnom mjestu i objavljenom konkursu( li ni poda)i( poda)i o obrazovanju i radnom iskustvu( dodatnim sposobnostima i posebne izjave. +z prijavu na konkurs kandidati su duni priloiti slijede%a dokumenta: - ovjerene kopije diplome( - uvjerenje o dravljanstvu "ne starije od est "<# mjese)i# - uvjerenje o radnom iskustvu( - uvjerenje o poloenom pravosudnom ispitu( ispitu sudije za prekraje ili stru nom ispitu( ili dokaz o osloba!anju obaveze pola$anja istih. 3a bi prijava na konkurs bila vae%a( svi traeni dokumenti treba da sti$nu u =$en)iju: putem pote( li nom dostavom ili elektronskom potom( u roku nazna enom u javnom konkursu. 9andidati koji su dostavili traena dokumenta putem elektronske pote( duni su prilikom pristupanja testiranju( odnosno raz$ovoru( da dostave =$en)iji ovjerene -otokopije traene dokumenta)ije. /zborna komisija 1provo!enje postupka zapoljavanja u or$anu dravne uprave vri posebna komisija. 9omisija broji 8 lanova( od kojih su 3 lana iz or$ana dravne uprave koji je iskazao potrebu za popunom radno$ mjesta( a 2 lana sa liste istaknutih stru njaka koje imenuje =$en)ija. /zborne komisije biraju predsjedavaju%e$ izme!u svojih lanova i to svaki put( neposredno prije po etka testiranja kandidata. 0ostupak se obi no propisuje pravilnikom. /zborna komisija odluke donosi ve%inom $lasova svih lanova( pod uslovom da su za prijedlo$ $lasala najmanje 3 lana. 0rilikom zasjedanja( izborna komisija vodi zapisnik u kojem %e biti navedeni razlozi za donoenje odluke. + slu)aju sukoba interesa( lan komisije podnosi ostavku. 38

$apo2.avan.e pripravnika + or$anima dravne uprave moe se zasnovati radni odnos sa li)em koje prvi put stupa u radni odnos pripravnikom. @i)e koje zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika oslobo!eno je postupka prijema u radni odnos koji je propisan za dru$e radnike koji se zapoljavaju u or$anu dravne uprave. ,r$an dravne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upranjeno$ radno$ mjesta =$en)iji na$laava da za konkretno radno mjesto eli zasnovati radni odnos sa pripravnikom. + slu aju da =$en)ija prilikom raspisivanja javno$ konkursa na$laava da pravo u e%ana konkursu imaju samo li)a koja prvi put zasnivaju radni odnos. @i)e koje se prima u dravnu slubu u svojstvu pripravnika duno je da istekom odre!eno$ vremena poloi stru ni ispit. 0ripravni ki sta za li)a sa zavrenom srednjom stru nom spremom traje est mjese)i( za li)a sa zavrenom viom stru nom spremom devet mjese)i( a sazavrenom visokom stru nom spremom $odinu dana. 0ro$ram stru no$ osposobljavanja pripravnika i na in pola$anja stru no$ ispita sprovodi =$en)ija.

*estiranje ?avno testiranje kandidata odrava se najkasnije 18 dana nakon isteka roka za podnoenje prijava kandidata i sastoja%e se iz dva dijela: 1. testiranja( u obliku pisano$ testa koji se sastoji od pitanja s op)ionim od$ovorima i 2. raz$ovora - intervjua. 9andidati koji su poloili pravosudni( ispit sudije za prekraje ili stru ni ispit ili su oslobo!eni: 1# pola$anja isto$( izuzeti su od javno$ testiranja u skladu sa ovim pravilnikom. 0ismeni test je eliminatoran. 2# test je sa injen od pitanja na koja se trae op)ioni od$ovori( sastoji se od tri bloka od po deset "14# pitanja( a za svako pitanje postoje etiri op)iona od$ovora. 3# po zavretku testiranja( pitanja iz pismeno$ testa su dokumenti u koje je mo$u% uvid u skladu sa 2akonom o slobodi pristupa in-orma)ijama. 0ismenim testom za visoku stru nu spremu i viu stru nu spremu obuhva%ene su teme: 1. +stavni sistem Republike 1rpske; 2. 1istem dravne uprave Republike 1rpske; 3. +pravni postupak i upravni spor; B. Radni odnosi uopte i u or$anima dravne uprave; 8. 9an)elarijsko poslovanje u dravnoj upravi. 0ismenim testom za srednju stru nu spremu obuhva%ene su sljede%e teme: 1. radni odnosi uopte "i u or$anima dravne uprave# 2. kan)elarijsko poslovanje. 3a bi poloio test( kandidat mora da ta no od$ovori na najmanje 24 pitanja( sa ozna avanjem samo jedne od ponu!enih op)ija. 9andidat ima ezdeset "<4# minuta za rjeavanje testa. &akon zavretka testiranja( predsjednik izborne komisije saoptava rezultate testiranja. Raz$ovor intervju( sastoji se od $rupno$ raz$ovora kandidata sa lanovima izborne komisije( s tim da u $rupi ne moe biti vie od pet kandidata. *okom raz$ovora se postavljaju takva pitanja da od$ovori na njih omo$u%e da se utvrdi sljede%e: - sposobnost kandidata da radi na odre!enom random mjestu za koje se prijavio( uklju uju%i stru ne sposobnosti karakteristi ne za tu vrstu posla( - optu predanost kandidata slubi u dravnim or$anima kao i nje$ovu ukupnu stru nost i sposobnost da se prila$odi radu u okruenju koje karakteriu stalne promjene. Raz$ovor-intervju moe trajati najvie jedan sat &akon zavretka raz$ovora svaki lan izborne komisije vri bodovanje( tako to dodjeljuje od jedan do pet bodova za svaku od dviju tema koje se testiraju. &akon to se zavri ukupna pro)edura( predsjednik izborne komisije saoptava spisak uspjenih kandidata po redoslijedu uspjenosti na javnom testiranju. 0redsjednik izborne komisije dostavlja spisak uspjenih kadidata sa kompletnom dokumenta)ijom =$en)iji. + slu aju da 3<

stareina dravno$ or$ana odbije da izda rijeenje o prijemu u radni odnos predloeno$ kandidata =$en)ija ponovo saziva izbornu komisiju. /zborna komisija u ponovnom postupku razmatra razlo$e zbo$ kojih je starjeina or$ana dravne uprave odbio da donese rjeenje o prijemu. +koliko izborna komisija o)ijeni da su razlozi za odbijanje opravdani( postupak izbora se ponitava. + tom slu aju =$en)ija ponovo raspisuje javni konkurs. +koliko izborna komisija u ponovnom postupku o)ijeni da su razlozi za odbijanje donoenja rjeenja o zaposlenju( imenovanju i postavljenju neopravdani( =$en)ija donosi rjeenje o zaposlenju( imenovanju ili postavljenju koji u svemu zamjenjuje rjeenje starjeine or$ana dravne uprave. 0rotiv rjeenja o zaposlenju( imenovanju ili postavljenju starjeine or$ana dravne uprave dozvoljena je alba ,dboru dravne uprave za albe. 0rotiv rjeenja =$en)ije o zaposlenju( imenovanju ili postavljenju dozvoljena je alba ,dboru dravne uprave za albe. =$en)ija %e obavijestiti izabrano$ kandidata o nje$ovom izboru. =ko izabrani kandidat po kona nosti odluke o izboru ne po ne sa radom =$en)ija pristupa pro)eduri zapoljavanja sljede%e$ kandidata sa liste uspjenih kandidata u skladu sa ovim pravilnikom. 3ravnom slubeniku i kandidatu za rad u dravnoj upravi ne mo$u se postavljati vii uslovi za potrebnim kvali-ika)ijama od neophodnih uslova za uspjeno obavljanje posla predvi!enih 0ravilnikom o unutranjoj or$aniza)iji konkretno$ or$ana dravne uprave. Rjeenjem se vri prijem dravno$ slubenika u radni odnos. Rjeenje o prijemu dravno$ slubenika mora biti na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u 5i6 i dravni slubeni)i $a moraju razumjeti. Radni odnos u dravnoj upravi R1 se moe zasnovati na: neodre!eno i odre!eno vrijeme. 9ada %e dravni slubenik biti primljen u radani odnos na odre!eno ili neodre!eno vrijeme utvr!uje se u 2akonom( podzakonskim i dru$im aktima. &adleni or$an moe utvrditi trajanje probno$ perioda( prije donoenja akta o imenovanju. +obi ajeno trajanje probno$ rada je od 34 do <4 dana. Rjeenje o prijemu u radni odnos dravno$ slubenika treba da sadri: - naziv i sjedite or$ana dravne uprave( - naziv radno$ mjesta dravno$ slubenika( - po etna plata i radno vrijeme( - ukoliko se radi o radu na odre!eno vrijeme( vremenski period na koji se radnik prima( - trajanje pripravni ko$ staa ili probno$ rada ako je predvi!en. Ravnopravnost u -apo2.avan.u + )ilju obezbje!enja ravnopravnosti svih prijavljenih kandidata za prijem u radni odnos starjeine or$ana dravne uprave su duni obezbijediti od$ovaraju%u zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih kod izbora dravnih slubenika uz primjenu jedinstvenih pravila i pro)edura predvi!enih 2akonom i dru$im podzakonskim aktima. 0romo)ija i obezbje!ivanje na)ionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javno$ konkursa u sredstvima javno$ in-ormisanja dostupnim svim $ra!anima R1 i 5i6 i iznalaenje dru$ih mo$u%nosti za ubrzani pro)es propor)ionalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih. ,r$ani dravne uprave su duni da ostvare na)ionalnu zastupljenost u or$anima dravne uprave u skladu sa potrebama i mo$u%nostima. ,)jena rada i napredovanje ,)jenjivanje i napredovanje dravnih slubenika propisuje se podzakonskim aktom( obi no pravilnikom. + pomenutom pravilniku sadrana su pravila i kriterijumi za o)jenjivanje rada i pravila za napredovanje dravnih slubenika u dravnom or$anu uprave. 0od upravom se obi no podrazumijevaju: ministarstva( republi ke uprave i republi ke upravne or$aniza)ije( koji se obi no nazivaju or$anima uprave. ,)jenjivanje + )ilju kvalitetno$ i pro-esionalno$ obavljanja poslova i radnih zadataka( ve%e$ zala$anja u radu( a radi zadravanja statusa dravnih slubenika( vri se o)jenjivanje rada dravnih slubenika. Rad dravnih slubenika se o)jenjuje svake $odine. Rad dravno$ slubenika mora biti o)ijenjen najkasnije do kraja -ebruara teku%e $odine - za proteklu $odinu. Rad dravno$ slubenika se moe o)jenjivati periodi no "tromjese no# u toku $odine. ,)jenu rada pomo%nika ministra i sekretara ministarstva vri ministar. ,)jenu rada ostalih dravnih slubenika vri neposredno nadre!eni dravni slubenik. ,)jenu rada rukovodio)a samostalne republi ke upravne or$aniza)ije i uprave koji za svoj rad od$ovara :ladi( vri :lada na osnovu izvjetaja komisije. 0redmet o)jenjivanja je: - kvalitetno(e-ikasno i stru no obavljanje poslova; stru no obavljanje poslova; obavezno stru no usavravanje 3A

"poha!anje kurseva( seminara( simpozijuma( kon-eren)ija itd.#; marljivost u slubi; doma%inski odnos prema sredstvima rada; ra)ionalno korienje radno$ vremena i prisutnost na poslu; li ne osobine zna ajne za slubu "odnos prema radnim kole$ama i strankama i ponaanje u skladu sa 9odeksom#; objavljivanje studija( publika)ija( nau nih radova( knji$a i kolskih udbenika i stru no usavravanje. ,)jenjivanje rada dravno$ slubenika vri se na obras)u za o)jenjivanje iji je sadraj propisuje =$en)ija za dravnu upravu. ,pisne o)jene kojima se o)jenjuje rad dravnih slubenika su: One zadovoljavaP( OzadovoljavaP( Oisti e seP i Onaro ito se isti eP. 2a pozitivnu o)jenu dravni slubenik mora u toku kalendarske $odine da ostvari broj bodova: - za o)jenu OzadovoljavaP - od 84 do <4 bodova( - za o)jenu Oisti e seP - od <4 do ;4 bodova i - za o)jenu Onaro ito se isti eP - vie od ;4 bodova. 3ravni slubenik koji u toku kalendarske $odine ne ostvari 84 bodova dobija o)jenu One zadovoljavaP. 2a svoj rad u toku kalendarske $odine dravni slubenik dobija bodove za: - kvalitetno( e-ikasno i stru no obavljanje poslova - 84 bodova( - obavezno stru no usavravanje "poha!anje kurseva( seminara( simpozijuma( kon-eren)ija itd.# i marljivost u slubi - 18 bodova( - doma%inski odnos prema sredstvima rada( ra)ionalno kori%enje radno$ vremena i prisutnost na poslu - 14 bodova( - li ne osobine zna ajne za slubu "odnos prema radnim kole$ama i strankama i ponaanje u skladu sa 9odeksom# - 14 bodova( - objavljivanje studija( publika)ija( nau nih radova( knji$a i kolskih udbenika - 14 bodova i - stru no usavravanje - 8 bodova. +koliko je $odinja o)jena rada dravno$ slubenika ne$ativna( dravni slubenik( u )ilju poboljanja stru no$ znanja( prolazi kroz dodatni pro$ram stru no$ osposobljavanja koji u do$ovoru s njim odredi neposredni rukovodila). 0rilikom sa injavanja izvjetaja iz prethodnih stavova neposredni rukovodila) %e imati u vidu obim i sloenost( kvalitet i e-ikasnost( ponaanje dravno$ slubenika u skladu sa 9odeksom( kao i potivanje osnovnih na ela u radu or$ana dravne uprave. &apredovanje &apredovanje je postupak kojim dravni slubenik sti e uslov za prelazak na radno mjesto vie kate$orije( kao rezultat kvalitetno$( pro-esionalno$ i stru no$ obavljanja poslova( stru no$ usavravanja i radno$ staa provedeno$ u slubi. &apredovanje u slubi nije automatski pro)es. &apredovanje u slubi se vri popunom upranjeno$ radno$ mjesta vie kate$orije od kate$orije radno$ mjesta na kojem je dravni slubenik zaposlen. ,r$an dravne uprave( u kojem se ukae potreba za popunom upranjeno$ radno$ mjesta( podnosi zahtjev =$en)iji za raspisivanje interno$ o$lasa i u zahtjevu na$laava da eli da se to radno mjesto popuni napredovanjem u slubi. 0ravo u e%a na internom o$lasu raspisanom za popunu upranjeno$ radno$ mjesta napredovanjem u slubi( imaju samo dravni slubeni)i zaposleni u istom or$anu uprave koji su ispunili uslove za napredovanje. ,snovni uslov za napredovanje dravno$ slubenika je zasnivanje radno$ odnosa na neodre!eno vrijeme. +slovi za napredovanje dravno$ slubenika su: radni odnos na neodre!eno vrijeme( pro-esionalno i stru no obavljanje poslova( stru no usavravanje i radni sta - vrijeme provedeno u slubi. ,snovni uslov za napredovanje dravno$ slubenika je zasnivanje radno$ odnosa na neodre!eno vrijeme. Radni odnos na odre!eno vrijeme i obavljanje poslova po u$ovoru ne mo$u predstavljati osnov za napredovanje dravnih slubenika. *o nadalje podrazumijeva brzo i e-ikasno odlu ivanje u skladu sa zakonom( podzakonskim i dru$im propisima i aktima. 1tru no usavravanje dravno$ slubenika kao uslov za napredovanje u slubi podrazumijeva u e%e na seminarima( simpozijumima( kon-eren)ijama( spe)ijalisti kim kursevima. 0od radnim staom za napredovanje dravno$ slubenika podrazumijeva se vrijeme koje je potrebno provesti u slubi da bi se stekao uslov za napredovanje. 2a napredovanje u slubi ra una se radni sta koji je 3;

dravnom slubeniku priznat kao sta osi$uranja. 3ravni slubenik napreduje prelaskom u viu kate$oriju radno$ mjesta. 3ravni slubenik sti e uslov za redovno napredovanje u viu kate$oriju radno$ mjesta: - sa o)jenom OzadovoljavaP nakon est $odina( - sa o)jenom Oisti e seP nakon etiri $odine i - sa o)jenom Onaro ito se isti eP nakon tri $odine. Fodina u kojoj je rad dravno$ slubenika o)ijenjen sa o)jenom One zadovoljavaP( ne ra una se u sta za napredovanje. +koliko dravni slubenik dvije $odine zaredom dobije o)jenu One zadovoljavaP( =$en)ija za dravnu upravu pokre%e postupak za razrjeenje dravno$ slubenika. 3ravni slubenik protiv ko$a je pokrenut dis)iplinski postupak ili je udaljen sa dunosti( privremeno se zaustavlja u napredovanju do okon anja dis)iplinsko$ postupka. 3ravni slubenik kojem je izre ena dis)iplinska mjera zaustavlja se u napredovanju: - za pismeni ukor - $odinu dana( - za obustavljanje isplate plate u iznosu od 84E - dvije $odine( - za udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do tri mjese)a - tri $odine i - za udaljenje sa posla u trajanju od tri mjese)a do est mjese)i - etiri $odine. +koliko dravni slubenik po okon anju dis)iplinsko$ postupka bude oslobo!en od$ovornosti( smatra%e se da nije ni zaustavljan u napredovanju. 3ravni slubenik koji se naro ito isti e u radu i koji je dvije $odine uzastopno dobio o)jenu Onaro ito se isti eP sti e uslove za prelazak u viu kate$oriju radno$ mjesta napredovanjem u slubi nezavisno od $ore pomenutih uslova. 1elek)ija izme!u vie prijavljenih i predloenih kandidata vri se u skladu sa pravilima o izboru kandidata utvr!enim 0ravilnikom o jedinstvenim pravilima i pro)eduri zapoljavanja( imenovanja i postavljenja dravnih slubenika. 0remjetaj 2aposleni u or$anima dravne slube mo$u biti premjeteni u dru$i dravni or$an sa ili bez nje$ove sa$lasnosti. 0remjetaj se vri samo u slu ajevima pove%ano$ obima poslova i ako se sporazumiju -unk)ioneri koji rukovode tim or$anima. +pu%ivanje se vri u vremenskom periodu dok traju razlozi za to a najdue tri mjese)a u toku jedne $odine. +pu%eni slubenik ostvaruje sva prava iz radno$ odnosa u or$anu iz ko$a je upu%en. 2aposleni u or$anu dravne uprave moe biti privremeno upu%en na radon mjesto van sjedita or$ana u kome radi. *o moe da traje najdue est mjese)i u toku jedne $odine. 0o isteku roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kojem je radio prije upu%ivanja. ,r$ani dravne uprave imaju pravo / dunost prema or$anima lokalne uprave( da privremeno upute na rad radnika ministarstva u or$an kome su povjereni poslovi. :isoki predstavnik za 5i6 je izmjenama i dopunama 2akona o administrativnoj slubi u R1 svojom odlukom re$ulisao premjetaj dravnih slubenika iz entitetskih or$ana u or$ana 5i6. Eksterni premjetaj i raspore!ivanje dravno$ slubenika iz or$ana dravne uprave u institu)iju 5i6 moe se vriti u slu aju kada je osnovana nova institu)ija 5i6 po osnovu prenosa nadlenosti sa R1 na 5i6 ili kada 5i6( u skladu sa +stavom( preuzme nadlenosti koje je do tada obavljala R1. 0ostupak prijema u radni odnos putem eksterno$ premjetaja moe se urediti zakonom 5i6. 9ada se postupkom prijema u radni odnos sprovedenim na osnovu zakona 5i6 ne obezbijedi dovoljan broj kandidata za premjetaj iz R1 u institu)iju 5i6( or$an dravne uprave predlae rukovodio)u institu)ije 5i6 da or$an dravne uprave rasporedi dravno$ slubenika( odnosno slubenike u tu institu)iju. +koliko dravni slubenik ne prihvati radno mjesto na koje se raspore!uje( pro$laava se prekobrojnim i ostvaruje prava vezana za taj status propisana zakonom. /zuzetno( prekobrojni dravni slubenik ne moe se zaposliti na radno mjesto u istom or$anu dravne uprave. 3ravni slubeni)i koji se premjetaju i raspore!uju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radno$ odnosa propisana zakonom. Viak dr5avnih s2u54enika + slu ajevima kada u or$anu dravne uprave do!e do smanjenja obima poslova ili do!e do spajanja dva ili vie or$ana uprave( redovno se javlj viak dravnih slubenika. =ko je dolo do smanjenja broja postavljenih( odnosno imenovanih li)a usljed promjene u or$aniza)iji i metodolo$iji rada( odnosno smanjenja ili ukidanja odre!enih poslova( postavljena ili imenovana li)a se raspore!uju na dru$e poslove i zadatke u istom or$anu uprave. Raspore!ivanje slubenika vri se u skladu sa njihovom stru nom spremom i ostalim kvali-ika)ijama zaposlenih. ,dluku o preraspore!ivanju slubenika donosi or$an ili stareina dravne uprave u koji se dravni slubenik raspore!uje. +koliko dravni slubenik ne prihvati radno mjesto na koje je raspore!en prestaje mu radni odnos. +koliko nije mo$u%e da se dravni slubenik rasporedi( or$an odnosno starjeina donosi rjeenje 3.

kojim se utvr!uje da mu je prestao radni odnos. + slu aju spajanja dva ili vie or$ana dravne uprave u jedan or$an( dravni slubeni)i iz ovih or$ana imaju status neraspore!enih slubenika. &adleni or$an( na prijedlo$ =$en)ije( donosi rjeenje o raspore!ivanju dravno$ slubenika( u skladu sa potrebama slube. Od4or dr5avne uprave -a 5a24e + )ilju obezbje!enja dvostepenosti postupanja u zatiti prava zaposlenih dr. slubenika osnovan je ,dbor za albe. ,dbor na zahtjev dr. slubenika( or$ana dr. uprave u kojem je slubenik zaposlen i =$en)ije( razmatra po albi odluke or$ana dravne uprave i =$en)ije( koje se odnose na status dr. slubenika. Nlanovi odbora su nezavisni i nepristrasni u svom radu. 0rotiv /-stepeno$ rjeenja dr. slubenik protiv ko$a se vodi dis)iplinski postupak i podnosila) zahtjeva mo$u podnijeti albu ,dboru dravne uprave za albe u roku od 18 dana od dana prijema rjeenja. Kalba se podnosi putem /-stepeno$ or$ana koji je obavezan albu dostaviti odmah sindikalnoj or$aniz. i zatraiti njeno miljenje. 1indikalna or$an. je duna dostaviti svoje miljenje u roku od 3 dana. Kalba odlae izvrenje rjeenja. ,dluka ,dbora donijeta po albi je kona na. 0rotiv odluke ,dbora nije dozvoljena posebna alba( ali se moe pokrenuti spor pred nadlenim sudom. A/en3i.a -a dr5avnu upravu =$en)ija za dravnu upravu koju osniva :lada osniva se zakonom. 2adatak =$en)ije ja da obezbjedi nepristrasan i zakonit pro)es zapoljavanja( kao i da prii pomo% dravnim or$anima u sprovo!elju planske kadrovske politike. =$en)iju ine direktor( tri istaknu$a stru njaka iz oblasti dravne uprave i sekretar. =$en)ija obezbe!uje sprovo!enje pro)esa zapoljavanja dravnih slubenika( prua pomo% or$anima dravne uprave u realiza)iji njihove kadrovske politike i vri dru$e poslove u skladu sa zakonom. =$en)ija se posebno stara o promo)iji i obezbe!ivanju na)ionalne ravnopravnosti kod izbora dravnih slubenika. &a)ionalna pripadnost dravno$ slubenika odre!uje se na osnovu dobrovoljno$ izjanjavanja u skladu sa zakonom. &adlenost i na in rada =$en)ije utvr!uje se pravilnikom( koji donosi direktor =$en)ije uz prethodnu sa$lasnost :lade. ,vaj pravilnik se objavljuje u J1lubenom $lasniku R1J. 3irektora =$en)ije( istaknute stru njake iz oblasti dravne uprave i sekretara imenuje :lada na osnovu javno$ konkursa. 3irektor ima status pomo%nika ministra. 'andat direktora traje etiri $odine( sa mo$u%no%u obnove mandata. &adlenost =$en)ije je: - ustanovljavanje jedinstvenih pravila i pro)edura za izbor( postavljenje i imenovanje dravnih slubenika - pripremanje kodeksa dravnih slubenika; - planiranje i sprovo!enje pro)esa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtev or$ana dravne uprave; - predla$anje na ina i pro$rama pola$anja stru nih ispita za prijem kandidata u dravnu upravu; - o$laavanje na zahtev or$ana dravne uprave upranjenih radnih mesta( utvr!ivanje karaktera i sadraja javne konkuren)ije i sprovo!enje postupka javne konkuren)ije za prijem kandidata u dravnu upravu( - priprema i vodi )entralni re$istar( - priprema i vodi pro$ram obuke i stru no usavravanje dravnih slubenika( - od$ovara na zahtjev zakonodavnih i izvrnih vlasti i - obavlja dru$e poslove u skladu sa zakonom. <inansiran.e or/ana dr5avne uprave 0ri utvr!ivanju visine sredstava za -inansiranje poslova or$ana dravne uprave polazi se( u prvom redu( od potrebe obezbe!ivanja potpuno$ i e-ikasno$ vrenja tih poslova( njihove prirode( obima i od dru$ih uslova utvr!enih posebnim zakonom. 1redstva za isplatu zarade dravnim slubeni)ima obezbe!uju se za: plate dravnih slubenika; naknade neraspore!enim dravnim slubeni)ima; naknade dravnim slubeni)ima i dru$im zaposlenim za ijim je radom prestala potreba. ,bezbe!ivanje sredstava za plate i utvr!ivanje visine plata zaposlenih u or$anima dravne uprave( vri se na osnovu kriterijuma utvr!enih zakonom i kolektivnim u$ovorom. 0lata se odre!uje zavisno od: radno$ mjesta( sloenosti poslova i zadataka i vremenu provedenom na radu. 3ravni slubeni)i se razvrstavaju u pet platnih $rupa: - prva platna $rupa 7 pomo%ni)i ministara( sekretar ministarstva( inspektori i rukovodio)i upravne or$aniza)ije - dru$a platna $rupa - stru ni savetnik( zamenik i pomo%nik rukovodio)a upravne B4

or$aniza)ije; - tre%a platna $rupa - rukovodila) unutranje or$aniza)ione jedini)e; - etvrta platna $rupa - vii stru ni saradnik; - peta platna $rupa - stru ni saradnik. ,snovna plata za puno radno vreme utvr!uje se tako to se najnia )ena rada kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad pomnoi sa od$ovaraju%im koe-i)ijentom koji se utvr!uje zakonom( a zatim se ukupan iznos pove%ava za 4(8E za svaku navrenu $odinu radno$ staa( anajvie do 24 E. &ajniu )ijenu rada utvr!uje :lada. 0rilikom utvr!ivanja najnie )ijene rada obavezno je u e%e sindikata. + slu aju da dravni slubenik ostane bez posla usljed prekobrojnosti ima pravo na otpremninu. ,tpremnina iznosi zbir estomjese nih plata ipla%enih u poslednjem mjese)u pre prestanka radno$ odnosa. 1redstva za materijalne trokove obezbe!uju se za: - trokove nabavke potrono$ materijala i sitno$ inventara( o$reva( osvetljenja( zakupa i odravanja poslovnih prostorija( potansko -tele$ra-skih uslu$a; - trokove nabavke stru nih publika)ija( literature i tampanja materijala; - trokove osi$uranja i odravanja sredstava opreme; - putne i dru$e trokove koji ne predstavljaju li na primanja( a koji se or$anu dravne uprave priznaju u materijalne trokove; - dru$e trokove potrebne za vrenje poslova or$ana dravne uprave( koji prema nameni spadaju u materijalne trokove. 1redstva za posebne namene obezbe!uju se za: -odre!ene potrebe u vezi sa radom or$ana dravne uprave "naknade svedo)ima( veta)ima( tuma ima( trokove postupka i sl#( - otpremnine zaposlenih kojima prestaje radni odnos zbo$ odlaska u penziju( - stru no osposobljavanje i usavravanje zaposlenih( - sredstva za moderniza)iju or$ana dravne uprave( - naknade po u$ovoru sa nau noistraiva kim i dru$im or$aniza)ijama( i - ostale namene utvr!ene posebnim zakonom. 1redstva opreme ine inventar i dru$e potrebne stvari koje or$anu dravne uprave slue za vrenje nje$ovih poslova( a iji je vijek trajanja( pod normalnim uslovima kori%enja( dui od jedne $odine( ako zakonom nije druk ije odre!eno. 1redstva opreme ine i nov ana sredstva namenjena za nabavku opreme Raspore!ivanje sredstava za materijalne trokove( sredstava za posebne namene i sredstava za nabavku i odravanje opreme vri se predra unom( koji donosi stareina or$ana dravne uprave u skladu sa utvr!enim budetom. 2a zakonito kori%enje sredstava za zarade zaposlenih( materijalne trokove( posebne naknade( nabavku i odravanje opreme i sredstava za posebne namene od$ovoran je stareina or$ana dravne uprave. &alo$e i dru$e akte za isplatu i kori%enje sredstava( potpisuje stareina or$ana dravne uprave ili li)e koje on ovlasti.

B1

2.

RADNO VRI%191B OD9ORI I ODS'S"VA DR7AVNI* OR&ANA 'PRAV1

Radno vri.e=e 0uno radno vrijeme dravno$ slubenika iznosi B4 asova sedmi no( raspore!enih na pet radnih dana( izuzev subote i nedjelje. 1kra%eno radno vrijeme dravno$ slubenika odre!uje se u skladu sa zakonom. 0rekovremeni rad dravno$ slubenika moe uvesti or$an ili starjeina or$ana( u slu ajevima neplanirano$ pove%anja obima posla( u prilikama prouzrokovanim viom silom i u dru$im slu ajevima utvr!enim zakonom. 0rekovremeni rad moe trajati najvie 14 asova sedmi no( odnosno 184 asova u toku jedne kalendarske $odine. Od=ori 3ravni slubenik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radno$ vremena u trajanju od 34 minuta. Raspored kori%enja ovo$ odmora utvr!uje na)elnik stareina or$ana dravne uprave. 3ravni slubenik ima pravo na sedmi ni odmor u trajanju od najmanje 2B asa neprekidno. 1lubenik koji ima najmanje est mjese)i neprekidno$ radno$ staa ima pravo na $odinji odmor u trajanju od najmanje 1; radnih dana. Fodinji odmor uve%ava se za jedan dan za svake tri navrene $odine radno$ staa( s tim da ukupan $odinji odmor ne moe iznositi vie od 34 radnih dana. 3ravni slubenik koji nije navrio est mjese)i neprekidno$ radno$ staa ima pravo na $odinji odmor u trajanju od jedno$ radno$ dana za svaki mjese) rada. Fodinji odmor( dravni slubenik( po pravilu( koristi se neprekidno. Fodinji odmor moe se izuzetno koristiti u dijelovima( u skladu sa mo$u%nostima i potrebama administrativne slube( s tim to jedan dio $odinje$ odmora mora iznositi neprekidno najmanje 12 dana. 0lan kori%enja $odinjih odmora donosi stareina or$ana dravne uprave.0rilikom odre!ivanja $odinje$ odmora moe se uzeti u obzir / elja dravno$ slubenika. 9od ostvarivanja prava na $odinji odmor i dru$ih prava ije ostvarivanje zavisi od neprekidno$ rada( sva odsustvovanja s rada za koja je slubenik ostvario naknadu plate ne%e se smatrati prekidom u radu. Odsustva 3ravni slubenik ima pravo na pla%eno odsustvo u toku jedne kalendarske $odine u slu ajevima: 1. sklapanja braka - pet radnih dana( 2. smrti lana ue porodi)e - pet radnih dana( 3. smrti lana ire porodi)e - dva radna dana( B. tee bolesti lana porodi)e - jedan radni dan( 8. preseljenja u dru$i stan - dva radna dana( <. ro!enja djeteta - pet radnih dana( A. obiljeavanja dana svo$ vjersko$ praznika 7 dva radna dana i ;. pola$anja stru no$ ispita - dva radna dana. 0la%eno odsustvo u navedenim slu ajevima ne moe biti due od est radnih dana u toku kalendarske $odine. 1tarjeina or$ana dravne uprave moe na zahtjev slubenika( u opravdanim slu ajevima( odobriti pla%eno B2

odsustvo i due od est dana u toku kalendarske $odine. 3ravni slubenik ima pravo na nepla%eno odsustvo radi: obavljanja neodlonih li nih i porodi nih poslova( koje je duan obrazloiti u svom zahtjevu( pripremanja i pola$anja ispita na -akultetu( dru$oj obrazovnoj nau noj institu)iji( posjete lanu ue porodi)e koji ivi u inostranstvu( stru no$ ili nau no$ usavravanja u inostranstvu i nje$e teko oboljelo$ lana ue porodi)e. &epla%eno odsustvo moe iznositi do tri mjese)a(osim u slu ajevima stru no$ i nau no$ usavravanja u inostranstvu( koje moe trajati do jedne $odine. *rokove penzijsko$ i invalidsko$ osi$uranja snosi korisnik nepla%eno$ odsustva. 2a vrijeme nepla%eno$ odsustva prava i obaveze slubenika po osnovu rada miruju.

3. OD&OVORNOS" DR7AVNI* S0'7)1NI#A 2bo$ neizvrenja zadataka i poslova utvr!enih zakonom i dru$im propisima( dravni slubenik od$ovara materijalno i dis)iplinski. 'aterijalna od$ovornost nije vezana za dis)iplinsku i obrnuto. 9rivi na( odnosno prekrajna od$ovornost ne isklju uje dis)iplinsko kanjavanje za isto djelo koje je bilo predmet krivi no$( odnosno prekrajno$ postupka( bez obzira na to da li je dravni slubenik oslobo!en krivi ne( odnosno prekrajne od$ovornosti. Dis3ip2inska od/ovornost 1vaki dravni slubenik je duan da izvravaradne dunosti utvr!ene 2akonom o administrativnoj slubi u upravi Republike 1rpske i dru$im zakonima kao i odluke koje su u skladu sa zakonom podzakonskim aktima or$ana dravne uprave. 0ovrede radnih dunosti su: - neizvravanje( nesavjesno( odnosno nebla$ovremeno izvravanje radnih zadataka( - izraavanje ili zastupanje politi kih opredjeljenja u izvravanju zadataka i poslova u or$anu dravne uprave; - nedostojno( uvredljivo ili na dru$i na in neprimjereno ponaanje prema $ra!anima( pravnim i -izi kim li)ima i dru$im strankama u postupku pred or$anom dravne uprave; - odbijanje davanja podataka ili davanje neta nih podataka or$anima dravne uprave( pravnim i -izi kim li)ima ako je davanje podataka propisano zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona; - zloupotreba slubeno$ poloaja ili prekora enje ovla%enja; - nezakonito raspola$anje materijalnim sredstvima; - radnje koje ometaju $ra!ane( pravna li)a i dru$e stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupku kod or$ana dravne uprave; - odbijanje poslova radno$ mjesta na koje je zaposleni raspore!en ili odbijanje nalo$a -unk)ionera koji rukovodi or$anom dravne uprave; - neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku est mjese)i ili neopravdano izostajanje s posla tri dana uzastopno; - dolazak na rad u pijanom stanju ili uivanje alkohola ili dru$ih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost u toku radno$ vremena. 0ostupak za utvr!ivanje povrede radnih dunosti i za izri)anje dis)iplinske mjere je hitan. /ni)ijativu za pokretanje dis)iplinsko$ postupka moe dati svaki dravni slubenik koji ima saznanje o u injenoj povredi radne dunosti. /ni)ijativa za pokretanje dis)iplinsko$ postupka podnosi se u pismenoj -ormi i ista mora biti obrazloena. &a osnovu ini)ijative za pokretanje dis)iplinsko$ postupka ili neposredno$ saznanja o povredi radne dunosti i u inio)u( starjeina or$ana( odnosno :lada za rukovodne dravne slubenike( moe odrediti dravno$ slubenika koji %e sprovesti predhodni postupak. 1tar je 3is)iplinski postupak protiv dravno$ slubenika pokre%e se zahtjevom :lade ili li)a koje ona za to ovlasti. @i)e ovla%eno za pokretanje B3

dis)iplinsko$ postupka duno je podnijeti zahtjev odmah po neposrednom saznanju ili po prijemu ini)ijative ukoliko nije neophodno sprovoditi prethodni postupak( odnosno po sprovedenom prethodnom postupku( a najkasnije u roku od osam dana ukoliko o)ijeni da postoji osnovana sumnja da je dravni slubenik u inio povredu radne dunosti. 2ahtjev se obavezno dostavlja dravnom slubeniku i sindikalnoj or$aniza)iji( a kompletan predmet sa svim prilozima dostavlja predsjedniku dis)iplinske komisije. 0rotiv zahtjeva dravni slubenik moe uloiti pri$ovor 9omisiji u roku od ; dana od dana prijema. 0rijedlo$ odluke moe se odnositi samo na injeni ni opis radnje iz zahtjeva( odnosno izmijenjeno$ ili proireno$ zahtjeva u toku postupka( dok 9omisija nije vezana pravnom kvali-ika)ijom povrede radne dunosti iz to$ zahtjeva. 0rijedlo$ odluke 9omisija donosi po svom slobodnom uvjerenju( na osnovu injeni)a koje su iznijete na raspravi( te savjesne i briljive o)jene svako$ dokaza zasebno i svih dokaza zajedno( te rezultata )jelokupno$ postupka. + toku dis)iplinsko$ postupka obavezno se razmatra miljenje sindikalne or$aniza)ije( ako je dostavljeno 9omisiji. 0ri donoenju prijedlo$a odluke( uzimaju se u obzir olakavaju%e i oteavaju%e okolnosti( naro ito teina povrede radne dunosti i njene posljedi)e( stepen od$ovornosti dravno$ slubenika protiv koje$ se vodi dis)iplinski postupak( uslovi pod kojima je povreda radne dunosti u injena( raniji rad i dranje dravno$ slubenika poslije u injene povrede radne dunosti i dru$e okolnosti koje mo$u biti od uti)aja za utvr!ivanje dis)iplinske od$ovornosti i izri)anje dis)iplinske mjere. 9omisija %e predloiti starjeini or$ana( odnosno :ladi za rukovode%e dravne slubenike da donese jednu od sljede%ih odluka: da obustavi postupak( da dravno$ slubenika oslobodi od$ovornosti( i da dravno$ slubenika pro$lasi od$ovornim za povredu radne dunosti i izrekne jednu od dis)iplinskih mjera koje su propisane zakonom. 2a povrede radnih dunosti mo$u se izre%i sljede%e dis)iplinske mjere: - pismeni ukor( udaljenje sa posla u trajanju od dva dana do est mjese)i( obustavljanje isplate plate u iznosu od 84E i prestanak radno$ odnosa. 0rotiv prvostepeno$ rjeenja dravni slubenik protiv ko$a se vodi dis)iplinski postupak i podnosila) zahtjeva mo$u podnijeti albu ,dboru dravne uprave za albe u roku od 18 dana od dana prijema rjeenja. Kalba se podnosi putem prvostepeno$ or$ana koji je obavezan albu dostaviti odmah sindikalnoj or$aniza)iji i zatraiti njeno miljenje. 1indikalna or$aniza)ija je duna dostaviti svoje miljenje u roku od tri dana. Kalba odlae izvrenje rjeenja( dakle ima suspenzivan i dovulativan karakter. ,dluka ,dbora donijeta po albi je kona na. 0rotiv odluke ,dbora nije dozvoljena posebna alba( ali se moe pokrenuti spor pred nadlenim sudom. ,dluka o izre enoj dis)iplinskoj mjeri postaje kona na: kad istekne rok za albu a alba nije podnesena; danom dostavljanja dru$ostepeno$ rjeenja doneseno$ po albi. 0okretanje dis)iplinsko$ postupka zastarijeva u roku od 34 dana od dana saznanja za povredu i u inio)a( a najkasnije u roku od jedne $odine od dana kada je povreda u injena. :rijeme saznanja je dan kada je li)e ovla%eno za pokretanje dis)iplinsko$ postupka saznalo za povredu i u inio)a neposredno ili na osnovu dostavljene ini)ijative. :o!enje dis)iplinsko$ postupka zastarijeva protekom $odine dana od dana pokretanja postupka. Rok za vo!enje dis)iplinsko$ postupka te e od po etka do kraja( bez zastoja i prekida( ako zakonom nije dru$a ije odre!eno. 3is)iplinska mjera izvrava se po kona nosti odluke o izri)anju dis)iplinske mjere. 3is)iplinska mjera za povredu radne dunosti ne moe se izvriti po isteku roka od <4 dana od dana kona nosti odluke kojom je izre ena. 3is)iplinska mjera obustavljanja isplate plate u iznosu od 84E izvrava se obustavom iznosa od plate ostvarene u mjese)u u kojem je odluka o od$ovornosti. , izre enim dis)iplinskim mjerama or$ani dravne uprave vode eviden)iju. Eviden)ija iz prethodno$ stava sadri sljede%e podatke: - redni broj( - broj dis)iplinsko$ predmeta( - prezime i ime( stru nu spremu i zanimanje dravno$ slubenika( - poslove i zadatke koje obavlja( - datum pokretanja dis)iplinsko$ postupka( - podatke o suspenziji( - vrstu povrede radne dunosti( vrstu izre ene dis)iplinske mjere( - datum izri)anja iste( - datum kona nosti i - datum izvrenja dis)iplinske mjere. Eviden)iju o izre enim dis)iplinskim mjerama za dravne slubenike vodi 1ekretarijat :lade. BB

Suspen-i.a dr5avno/ s2u54enika 3ravni slubenik se suspenduje sa posla u sljede%im slu ajevima: ako je protiv nje$a pokrenut dis)iplinski postupak za djelo u injeno u vrenju nje$ovih zadataka i poslova; ako se dravni slubenik nalazi u pritvoru; ako je protiv dravno$ slubenika pokrenut krivi ni postupak za tee krivi no djelo. ,dluku o suspenziji sa posla u obliku rjeenja donosi starjeina or$ana( odnosno :lada za rukovodne dravne slubenike. Rjeenjem se utvr!uju razlozi( trajanje suspenzije i prava u po$ledu naknade plate. 0rotiv rjeenja o suspenziji dravni slubenik ima pravo albe ,dboru za albe u roku od 18 dana od dana prijema rjeenja. Kalba ne odlae izvrenje rjeenja. 1uspenzija dravno$ slubenika traje dok za to postoje razlozi( a najdalje do: - kona nosti odluke o nje$ovoj dis)iplinskoj od$ovornosti zbo$ povrede radne dunosti; - nastupanja zastarjelosti za pokretanje i vo!enje dis)iplinsko$ postupka; - okon anja krivi no$ postupka( odnosno do nastupanja zastarjelosti nje$ovo$ vo!enja ako je osnov suspenzije izvrenje krivi no$ djela na radu ili u vezi sa radom; - ukidanja pritvora; - ukidanja suspenzije na osnovu odluke nadle!no$ or$ana donijete prije okon anja dis)iplinsko$( odnosno krivi no$ postupka. 2a vrijeme suspenzije sa posla dravni slubenik ima pravo na 84E visine plate dok suspenzija traje. 3ravnom slubeniku pripada razlika izme!u primljene plate i plate koju bi ostvario da nije bio suspendovan kao i dru$a prava iz radno$ odnosa koja zbo$ suspenzije nije ostvario u slu aju: ako mu ne bude izre ena dis)iplinska mjera; ako je u krivi nom postupku protiv nje$a obustavljen ili je isti oslobo!en optube( ili je optuba odbijena( ali ne zbo$ nenadlenosti. 9ateri.a2na od/ovornost dr5avnih s2u54enika 3ravni slubenik od$ovoran je za tetu koju je na radu ili u vezi s radom( namjerno ili iz krajnje nepanje( prouzrokovao dravnom or$anu( pravnom ili -izi kom li)u. 3akle( dravni slubenik mora se odnositi prema povjerenim materijalnim sredstvima sa panjom Odobro$ doma%inaP( to je u krajnjem slu aju i osnov za materijalnu od$ovornost. 1vaki dravni slubenik je obavezan da prijavi prouzrokovanu tetu u roku od 2B asa( usmeno ili pismeno( neposrednom rukovodio)u. &a osnovu podnijete prijave ili na osnovu saznanja o prouzrokovanoj teti dravno$ slubenika( starjeina or$ana( odnosno :lada za rukovode%e dravne slubenike( pokre%e postupak za utvr!ivanje tete i od$ovornosti za tetu. 0ostojanje tete i od$ovornosti za tetu utvr!uje posebna komisija koju imenuje starjeina or$ana( odnosno :lada. 0osebna komisija utvr!uje postojanje i visinu tete i od$ovornosti za prouzrokovanu tetu sasluanjem dravno$ slubenika koji je tetu prouzrokovao kao i svjedoka( uvi!ajem i vjeta enjem na li)u mjesta i izvo!enjem dru$ih dokaza potrebnih da se teta i od$ovornost za tetu objektivno utvrde. , svom radu posebna komisija sa injava zapisnik koji treba da sadri podatke o dravnom slubeniku( nje$ovoj od$ovornosti za nastalu tetu i visini tete. =ko posebna komisija utvrdi da je dravni slubenik od$ovoran za nastalu tetu predloi%e starjeini or$ana( odnosno :ladi da donese rjeenje o naknadi tete. Rjeenje treba da sadri podatke o dravnom slubeniku( nje$ovoj od$ovornosti za nastalu tetu i visini tete. 0rotiv rjeenja o naknadi tete dravni slubenik moe podnijeti pri$ovor starjeini or$ana( odnosno :ladi za rukovode%e dravne slubenike u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje po pri$ovoru je kona no. =ko or$an dravne uprave naknadi tetu koju je dravni slubenik na radnom mjestu ili u vezi sa radom prouzrokovao tre%em li)u( dravni slubenik je duan da iznos ispla%ene tete nadoknadi or$anu dravne uprave( ako je teta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepanje. 2ahtjev or$ana dravne uprave za naknadu tete zastarijeva u roku od est mjese)i od dana ispla%ene naknade tete. 3ravni slubenik se moe obavezati da naknadi tetu u mjese nim ratama u zavisnosti od visine utvr!ene tete.+koliko bi isplatom naknade za tetu pri injenu or$anu dravne uprave bila u$roena e$zisten)ija dravno$ slubenika i nje$ove porodi)e( dravni slubenik se moe djelimi no osloboditi pla%anja te naknade. ,dluku o djelimi nom osloba!anju dravno$ slubenika od pla%anja naknade tete u obliku rjeenja( donosi starjeina or$ana. =ko dravni slubenik odbije da or$anu dravne uprave naknadi utvr!enu ili tre%em li)u ispla%enu tetu( or$an dravne uprave moe pokrenuti postupak za naknadu tete pred dravnim sudom. Prestanak radno/ odnosa dr5avnih s2u54enika B8

3ravnom slubeniku prestaje radni odnos u slede%im slu ajevima: - dobrovoljno$ istupanja iz dravne uprave; ispunjavanja zakonski propisanih uslova koji se odnose na $odine staa osi$uranja i starosnu dob za penzionisanje; trajne nesposobnosti za obavljanje svoje radne dunosti; dvije uzastopne ne$ativne o)jene; nezadovoljavaju%e$ probno$ rada; nezadovoljavaju%e o)jene stru no$ ispita( ako slubenik bude osu!en na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti( vaspitnu ili zatitnu mjeru u trajanju duem od est mjese)i 7 sa danom po etka izvrenja kazne( odnosno mjere( ako zbo$ izvrenja mjere slubenik mora odsustvovati s rada( i izre ene dis)iplinske mjere prestanka rada u or$anu dravne uprave. 1lubenika razrjeava starjeina or$ana dravne uprave ili :lada ako se radi o rukovode%im dravnim slubeni)ima. +koliko je slubenik nezadovoljan ovom odlukom( moe podnijeti albu ,dboru za albe. Prava dr5avnih s2u54enika- 0rotiv rjeenja ili dru$o$ pojedina no$ akta kojim je odlu eno o nje$ovim pravima ili obavezama( ili kada stareina ne odlu i o nje$ovim pravima i obavezama slubenik ima pravo da podnese pri$ovor. 0ri$ovor se podnosi pismeno stareini or$ana ili :ladi za rukovode%e dravne slubenike. 4. Radni odnosi -apos2enih u dr5avno. s2u54i )i*

$akonsko ureEivan.e Radni odnosi u dravnoj slubi 5osne i 6er)e$ovine re$ulisani su 2akonom o dravnoj slubi u institu)ijama 5osne i 6er)e$ovine koji je donesen na osnovu ,dluke :iosoko$ predstavnika za 5osnu i 6er)e$ovinu. 2bo$ spe)i-i nosti donoenja odluke kao i razlozima donoenja( sadranih u uvodnom djelu odluke( odluku prenosimo u izvornom tekstu: 5(oriste!i se ovla%tenjima koja su mu data 6lanom 7 Aneksa .8# *S"orazuma o im"lementa&iji &ivilnog dijela Mirovnog ugovora, O"%teg okvirnog s"orazuma za mir u 2osni i 9er&egovini- "rema kojem je 7isoki "redstavnik kona6ni autoritet u zemlji u "ogledu tuma6enja navedenog S"orazuma o &ivilnoj im"lementa&iji Mirovnog ugovora i "osebno uzev%i u obzir 6lan II# .# *d, istog S"orazuma "rema kojem 7isoki "redstavnik 5 prua pomo%( kada to o)ijeni neophodnim( u iznalaenju rjeenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa )ivilnom implementa)ijom. 0ozivaju%i se na stav Q/. 2 2aklju aka 1avjeta za implementa)iju mira koji se sastao u 5onu .. i 14. de)embra 1..A. $odine( u kojem je 1avjet za implementa)iju mira pozdravio namjeru :isoko$ predstavnika da iskoristi svoj kona ni autoritet u zemlji u po$ledu tuma enja 1porazuma o )ivilnoj implementa)iji 'irovno$ u$ovora kako bi pomo$ao u iznalaenju rjeenja za probleme( kako je prethodno re eno( O donoenjem obavezuju%ih odluka( kada to bude smatrao neophodnim(O u vezi sa odre!enim pitanjima( uklju uju%i "u skladu sa ta kom ")# ovo$ stava# mjere u svrhu osi$uranja implementa)ije 'irovno$ sporazuma na itavoj teritoriji 5osne i 6er)e$ovine i njenih entiteta. 0ozivaju%i se na zna aj koji me!unarodna zajedni)a pridaje usvajanju 2akona o dravnoj slubi u institu)ijama vlasti 5osne i 6er)e$ovine u sklopu uspostavljanja vladavine zakona i ja anja zajedni kih institu)ija u 5osni i 6er)e$ovini...donosim...O. Pred=et $akonsko/ ureEivan.a 0omenutim 2akonom ure!uje se pravni status dravnih slubenika u institu)ijama 5i6. 3ravni slubenik je li)e zaposleno na radnom mjestu u dravnoj slubi. 0redmet zakona relevantan za radne odnose su odredbe kojima se ure!uje: - zastupljenost i struktura drevnih slubenika( - subjekti radnih odnosa koje su zakonom primjenjuje( - radna mjesta u dravnoj slubi( - dunost i prava dravnih slubenika( - zapoljavanje( premjetaj( o)jena rada( unapre!enje( plate( naknada tete i dis)iplinska od$ovornost. Pri=.ena -akona B<

2akonom o dravnoj slubi je predvi!ena supsidijarna primjena propisa o radu i so)ijalnom osi$uranju( kao i o$rani enju u primjeni pomenuto$ zakona. &a dravne slubenike primjenjije se 2akon o radnim odnosima u institu)ijama dravne uprave i dru$i zakoni koji re$uliu obaveze i prava iz radnih odnosa( osim ako pomenutim zakonom nije dru$a ije rjeeno. + 2akonu o dravnoj slubi u institu)ijama 5osne i 6er)e$ovine predvi!eno je da se primjenjuju odredbe vae%ih propisa iz oblasti rada( dok se ne donesu propisi iz pomenute oblasti. 3akle( pravne praznine koje se pojave( popunjavaju odredbama ostalih propisa donesenih iz oblasti radnih odnosa i so)ijalno$ osi$uranja.

5. $APO>0%AVAN%1 2apoljavanje i unapre!enje pro-esionalne karijere dravno$ slubenika se temelji na javnoj konkuren)iji i pro-esionalnoj sposobnosti. 1truktura dravnih slubenika u dravnoj slubi okvirno odraava na)ionalnu strukturu stanovnitva 5osne i 6er)e$ovine prema posljednjem popisu stanovnitva. &a)ionalna pripadnost dravno$ slubenika temelji se na dobrovoljnom izjanjavanju u skladu sa ovim zakonom. 3emokratskim promjenama u 5osni i 6er)e$ovini vezane za ljudska prava i slobode izbora rada nije se mo$la izbje%i klauzula o Mna)ionalnom klju uO prilikom zapoljavanja dravnih slubenika. &a prvi po$led( struktura dravnih slubenika kao odraz posljednje$ popisa stanovnitva( ini se demokratska. 'e!utim( na)ionalna pripadnost( kao jedan od uslova za zasnivanje radno$ odnosa u or$anima dravne slube( je ipak nedemokratska i vie politi ka odredni)a koja se kao takva treba izbje$avati. ,snovni postulati demokratije nisu vezani za pripadnost odre!enoj na)iji ne$o su vezani za stru ne i moralne kvalitete svako$ pojedin)a koji konkurie za rad u or$anima dravne slube. =ko se pomenuta Mna)ionalna klauzulaO propie zakonom onda tvrdnja o njenoj po$renosti dobija na teini. 2akonodava) je htjeo da Mna)ionalnom klauzulomO obezbjedi ravnopravnost u pro)esu zapoljavanja( ali je njenom dosljednom primenom( de$radirao do apsurda. + nekim dru$im budu%im zakonskim rjeenjima potrebno je izde-inisati uslove i na in primjene Mna)ionalne klauzuleO. &a)ionalna pripadnost je isklju ivo subjektivno pravo svako$ pojedin)a koje ne mora biti konstanta. 2loupotreba Mna)ionalne klauzuleO je mo$u%a i dosta esta pojava u slu ajevima javne konkuren)ije prilikom zasnivanja radno$ odnosa u or$anima dravne uprave. $akonski prin3ipi 3ravna sluba osi$urava potivanje i primjenu slijede%ih prin)ipa: zakonitost transparentnost i javnost od$ovornost e-ikasnost i ekonomi nost pro-esionalna nepristrasnost. /zuze%e u primjeni zakonskih prin)ipa se odnosi na slede%a li)a: Nlanovi 0arlamentarne skuptine 5osne i 6er)e$ovine( lanovi 0redsjednitva 5osne i 6er)e$ovine( lanovi 1avjet ministara( ministri( zamjeni)i ministara( lanovi 1talno$ komiteta za vojna pitanja( sudije +stavno$ suda 5osne i 6er)e$ovine( sudije 1uda 5osne i 6er)e$ovine( $uverner i vi)e $uverneri >entralne banke 5osne i 6er)e$ovine( i $eneralni revizor i zamjeni)i $eneralno$ revizora 9an)elarije za reviziju -inansijsko$ poslovanja institu)ija 5osne i 6er)e$ovine. BA

&avedena li)a nisu dravni slubeni)i i njihov pravni status se ure!uje dru$im propisima.@i)a zaposlena kao savjetni)i lanova 0arlamentarne skuptine( lanova 0redsjednitva( predsjedavaju%e$ 1avjeta ministara( ministara i zamjenika ministara( $uvernera i vi)e$uvernera >entralne banke tako!e( nisu dravni slubeni)i i na njih se ne odnose zakonski propisi koji re$uliu status dravno$ slubenika. Radna mjesta u dravnoj slubi 3ravni slubenik se postavlja na jedno od slijede%ih radnih mjesta: a, rukovode!i dr4avni slu4beni&i: 1# sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom 2# pomo%nik ministra. b# ,stali dravni slubeni)i: 1# e- unutranje or$aniza)ione jedini)e 2# stru ni savjetnik 3# vii stru ni saradnik B# stru ni saradnik. 1ekretar i sekretar sa posebnim zadatkom 1ekretar obavlja poslove rukovodno$ karaktera i koordinie rad sektora. ,d$ovoran je za koritenje -inansijskih( materijalnih i ljudskih poten)ijala dodijeljenih odre!enoj institu)iji. 1ekretar za svoj rad i upravljanje od$ovara rukovodio)u institu)ije. 1ekretar sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodno$ karaktera i od$ovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvr!enih odlukom 1avjeta ministara ili dru$im propisima. &a sekretara sa posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara( osim ako to zakonom nije dru$a ije utvr!eno. 1ekretar sa posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje od$ovara 1avjetu ministara. 0omo%nik ministra 0omo%nik ministra obavlja poslove rukovodno$ karaktera unutar osnovne or$aniza)ione jedini)e odnosno sektora i od$ovoran je za koritenje -inansijskih( materijalnih i ljudskih poten)ijala dodijeljenih osnovnoj or$aniza)ionoj jedini)i. 0omo%nik ministra za svoj rad i upravljanje od$ovara ministru i zamjeni)ima ministra. 0omo%nik ministra za svoj rad i upravljanje od$ovara ministru i zamjeni)ima ministra. He- unutranje or$aniza)ione jedini)e He- unutranje or$aniza)ione jedini)e obavlja sloenije poslove i od$ovoran je za koritenje -inansijskih( materijalnih i ljudskih poten)ijala dodijeljenih unutranjoj or$aniza)ionoj jedini)i. He- unutranje or$aniza)ione jedini)e za svoj rad i upravljanje od$ovara pomo%niku ministra( odnosno sekretaru ukoliko u datoj institu)iji nema pomo%nika ministra. 1tru ni savjetnik 1tru ni savjetnik je dravni slubenik ija dunost podrazumijeva od$ovornost( visok stepen stru nosti i nezavisnosti u odre!enim oblastima rada u okviru or$aniza)ione jedini)e. 1tru ni savjetnik podnosi izvjetaj pomo%niku ministra ili rukovodio)u or$aniza)ione jedini)e. :ii stru ni saradnik :ii stru ni saradnik obavlja od$ovorne poslove u odre!enoj or$aniza)ionoj jedini)i. :ii stru ni saradnik podnosi izvjetaj rukovodio)u or$aniza)ione jedini)e. 1tru ni saradnik 1tru ni saradnik je spe)ijalizovan za odre!enu oblast rada.

B;

. Prava i du5nosti dr5avnih s2u54enika 3ravni slubenik izvrava zadatake predvi!ene opisom radno$ mjesta i primjenjuje i osi$urava potivanje ustavno-pravno$ poretka i zakona u 5i6. +koliko dravni slubenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita( postupa na sljede%i na in: 1. skre%e panju izdavao)u naredbe na njenu nezakonitost 2. ako izdavala) naredbe ponovi naredbu( dravni slubenik %e zatraiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavao)a naredbe i pre)izan sadraj naredbe 3. ako je naredba potvr!ena( dravni slubenik obavjetava o naredbi neposredno nadre!eno$ izdavao)u naredbe i prinu!en je da je izvri( osim ako naredba ne predstavlja krivi no jelo. + tom slu aju( dravni slubenik odbija da je izvri i prijavljuje slu aj nadlenom or$anu. 3ravni slubenik je nepristrasan( te naro ito: - izbje$ava aktivnosti ili propuste u vrenju svoje pro-esionalne dunosti koje kre ili su nespojive sa dunostima utvr!enim ovim zakonom i suzdrava se naro ito od javno$ ispoljavanja svojih politi kih uvjerenja( - ne trai i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit( bene-i)iju( naknadu u nov)u( uslu$ama( osim onih dozvoljenih zakonom. 3ravni slubenik se u vrenju svojih dunosti rukovodi optim interesom( te naro ito: - slui i pomae javnosti - prua javnosti( zainteresovanim stranama i javnim institu)ijama in-orma)ije zatraene u skladu sa 2akonom o slobodi pristupa in-orma)ijama u 5i6. 3ravni slubenik ne smije zauzimati nekretninu u svojini izbje$li)e ili raseljeno$ li)a niti zauzimati stan za koji je izbje$li)a ili raseljeno li)e podnijelo zahtjev za povrat stanarsko$ prava( niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom optinsko$ or$ana uprave zadueno$ za stambena pitanja ili od$ovorno$ tijela 'inistarstva za izbje$li)e i raseljena li)a R1 za koritenje u svrhu alternativno$ smjetaja. 3ravni slubenik ispunjava i dru$e dunosti utvr!ene zakonom ili nare!enjima pretpostavljeno$ stareine. 3ravni slubenik ima pravo: - na stalni radni odnos do sti)anja uslova za penziju( osim ako zakonom nije dru$a ije utvr!eno( - na odsustvo utvr!eno zakonom( kao i na nastavak rada na istom ili sli nom radnom mjestu po isteku odsustva( - da bude na$ra!en na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvr!eno zakonom( - na platu i naknadu na na in utvr!en zakonom( - na podrku i pomo% u stru nom obrazovanju i pro-esionalnom usavravanju u )ilju napredovanja u karijeri( putem obuke i na dru$e na ine( - na zatitu svo$ -izi ko$ i moralno$ inte$riteta od strane drave tokom obavljanja slubenih dunosti( - da se nadre!eni prema njemu odnose potuju%i nje$ovo ljudsko dostojanstvo( - da osnuje ili se u lani( ali ne i da bude obavezan da se u lani( u sindikat ili pro-esionalno udruenje u B.

skladu sa zakonom( - da trajkuje u skladu sa zakonom. Nespo.ivosti sa du5nosti=a dr5avno/ s2u54enika 3ravni slubenik ne smije obavljati dunost( aktivnost ili biti na poloaju koji dovodi do sukoba interesa sa nje$ovim slubenim dunostima a naro ito: - dravni slubenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se pla%a naknada( osim u slu aju kada je to odobrio ministar ili rukovodila) institu)ije. 0odzakonski akti propisuju slu ajeve u kojima se moe dati ovakvo odobrenje( - dravni slubenik koji je razrijeen dunosti u roku od dvije $odine od dana razrjeenja s dunosti ne moe se zaposliti kod poslodav)a kojem je bio redovni pretpostavljeni( odnosno ne moe se zaposliti u -irmi nad ijim radom je provodio redovan nadzor. ,n tako!e ne smije primati bilo kakvu naknadu od to$ poslodav)a ili -irme u roku od dvije $odine od dana razrjeenja s dunosti( - s izuzetkom dravnih slubenika na poloaju sekretara odnosno pomo%nika ministra( smatra%e se da je dravni slubenik na odsustvu iz dravne slube od trenutka kada je potvr!ena nje$ova kandidatura za javnu -unk)iju na koju se bira direktno ili indirektno( ili od trenutka kada je imenovan na poloaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom or$anu na bilo kojem nivou vlasti u 5osni i 6er)e$ovini. + tom slu aju( dravni slubenik na poloaju sekretara odnosno pomo%nika ministra podnosi ostavku na mjesto u dravnoj slubi - dravni slubenik( s izuzetkom dravnih slubenika na poloaju sekretara odnosno pomo%nika ministra( vra%a se na isto ili sli no radno mjesto najkasnije u roku od mjese) dana od nastupanja slijede%ih slu ajeva: - neuspjeha na izborima( - zavretka mandata i prestanka -unk)ije u zakonodavnom ili izvrnom or$anu na bilo kojem nivou vlasti u 5i6. 3ravni slubenik ne moe biti lan upravnih i dru$ih odbora politi kih stranaka i ne smije slijediti instruk)ije politi kih stranaka. + skladu sa zakonom( prilikom postavljenja na mjesto dravno$ slubenika dravni slubenik %e predo iti sve in-orma)ije o imovini na raspola$anju dravno$ slubenika ili na raspola$anju lanovima nje$ove ue porodi)e kao i o jelatnostima i -unk)ijama koje obavljaju dravni slubenik i lanovi nje$ove ue porodi)e. 1vi poda)i se uvaju u eviden)iji Re$istra dravne slube u skladu sa propisima o zatiti podataka koji su na snazi u 5i6. 2a razliku od dravnih slubenika u upravi R1( 2akon o radu u institu)ijama 5i6( poznaje novu kate$oriju dravnih slubenika( sekretara sa posebnim ovlastima. 1ekretar sa posebnim zadatkom 1ekretar sa posebnim zadatkom koji je prethodno imao status dravno$ slubenika( se vra%a na isto ili sli no radno mjesto ako bi iz$ubio svoj posebni zadatak u slijede%im slu ajevima: - nepravilno postavljenje - nezadovoljavaju%i probni rad - zavretak posebno$ zadatka - dobrovoljna ostavka sa poloaja. 0rava i obaveze savjetnika 1avjetniku se ne $arantuje si$urnost uivanja poloaja: $%& savjetnik moe biti razrijeen dunosti u bilo koje vrijeme od strane or$ana koji $a je imenovao( na prijedlo$ ovlateno$ predla$a a $'& mandat savjetnika ne moe biti dui od mandata li)a koje savjetuje $(& imenovanje na mjesto savjetnika se ne moe preina iti u poloaj dravno$ slubenika sa si$urno%u uivanja poloaja. +koliko dravni slubenik( s izuzetkom dravnih slubenika na poloaju sekretara odnosno pomo%nika ministra( bude imenovan na poloaj savjetnika( smatra%e se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan. + tom slu aju( dravni slubenik na poloaju sekretara odnosno pomo%nika ministra podnosi ostavku na mjesto u dravnoj slubi. 3ravni slubenik s izuzetkom dravnih slubenika na poloaju sekretara odnosno pomo%nika 84

ministra( vra%a se na isto ili sli no radno mjesto najkasnije u roku od mjese) dana od kada prestaje nje$ovo imenovanje. 1avjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvr!ena nje$ova kandidatura za izborni poloaj ili od trenutka kada je imenovan na poloaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom or$anu na bilo kojem nivou vlasti u 5i6. 'pra5n.ena =.esta +koliko u institu)iji postoji upranjeno mjesto dravno$ slubenika( institu)ija prvo interno o$laava ovo upranjeno radno mjesto. /nstitu)ija razmatra da li se( u skladu sa zakonskim odredbama koje re$uliu pomenutu materiju( to radno mjesto moe popuniti internim premjetajem dravno$ slubenika zaposleno$ na sli nom radnom mjestu u institu)iji. +koliko ovakav interni premjetaj nije mo$u%( =$en)ija( u skaldu sa zakonskim odredbama pokuava popuniti upranjeno radno mjesto eksternim premjetajem prekobrojno$ slubenika koji je na sli nom poloaju u dru$oj institu)iji. +koliko ovakav eksterni premjetaj nije mo$u%( upranjeno mjesto se o$laava putem javne konkuren)ije( koja se provodi u skladu sa 2akonom. Interno o/2aavan.e /nterno o$laavanje se sprovodi u istom or$anu dravne uprave u kome postoji upranjeno radno mjesto. 5ez obzira to se radi o internom o$laavanju =$en)ija je zaduena za o$laavanje i popunjavanje upranjeno$ radno$ mjesta. /nterni o$las se objavljuje najmanje jedan mjese) dana prije krajnje$ roka za prijave u O 1lubenom $lasniku 5i6O i u institu)iji u kojoj se upranjeno mjesto pojavilo. /nterni o$las sadri: - opis upranjeno$ radno$ mjesta - opis vrste konkuren)ije - popis najvanijih oblasti konkuren)ije - spisak potrebnih dokumenta( rok i mjesto njihovo$ podnoenja - posebne akademske i pro-esionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava - dru$e uslove koji se mo$u smatrati primjerenim za od$ovaraju%e radno mjesto. ?avnim o$laavanjem =$en)ija o$laava upranjeno mjesto. ?avni o$las se objavljuje najmanje tri mjese)a prije krajnje$ roka za prijave u O 1lubenom $lasniku 5i6O( a objavi%e se i u: slubenim $lasilima entiteta i O 1lubenom $lasniku 5r ko 3istriktaO i u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiu na )ijeloj teritoriji 5i6. ?avni o$las sadri opte uslove za postavljenje dravno$ slubenika kao i posebne uslove ako su potrebni. 's2ovi -a -apo2.avan.e dr5avnih s2u54enika 3a bi se mo$ao zasnovati radni odnos u intitu)ijama 5i6 potrebno je ispuniti opte i posebne uslove za zapoljavanje. ,pti uslovi za postavljenje dravno$ slubenika su: - da je dravljanin 5i6( - da je starije od 1; $odina( - da ima univerzitetsku diplomu i dru$e obrazovne ili akademske kvali-ika)ije najmanje :// stepena stru ne spreme( - da je zdravstveno sposobno za vrenje odre!enih poslova predvi!enih ovim poloajem( - da je re$ulisalo vojnu obavezu u skladu sa zakonom( - da nije otputeno iz dravne slube kao rezultat dis)iplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u 5i6 u roku od tri $odine prije dana objavljivanja upranjeno$ radno$ mjesta u O 1lubenom $lasniku 5i6O( - imati uvjerenje da se ne vodi krivi ni postupak protiv to$ li)a( - da nije obuhva%eno odredbom lana /Q.1 +stava 5i6 "da ne izdrava kaznu ili da je optuen od strane 'e!unarodno$ suda pravde za bivu 1LR? za u injeni ratni zlo in#. #o=isi.e -a i-4or 81

=$en)ija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrasne u provo!enju javne konkuren)ije. &a na in utvr!en podzakonskim aktima( komisiju za izbor sa injava najmanje pet lanova( od kojih su najmanje tri lana dravni slubeni)i iz institu)ije na koju se javna konkuren)ija odnosi i koji imaju akademsko i pro-esionalno iskustvo u oblastima obuhva%enim pro)esom javne konkuren)ije( dok se ostala dva lana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi =$en)ija. 9omisije za izbor biraju predsjedavaju%e$ me!u svojim lanovima i usvajaju poslovnik o radu ve%inom $lasova svih lanova. +koliko postoji sukob interesa koji se odnosi na lana komisije za izbor( taj lan daje ostavku na lanstvo u komisiji.1vaki prijavljeni kandidat moe traiti i dobiti od =$en)ije imena lanova komisije za izbor. 1vaki prijavljeni kandidat moe od ,dbora dravne slube za albe( zatraiti diskvali-ika)iju bilo koje$ lana i komisije za izbor na osnovu: - sukoba interesa( - o i$ledno$ rizika od predrasuda i pristrasnosti( i - nedostatka neophodno$ stru no$ znanja. 0ro)es zapoljavanja se ne%e obustaviti tokom ispitivanja navoda za diskvali-ika)iju lana komisije za izbor. + slu aju da ,dbor ili nadleni sud to zatrae( )jelokupni pro)es prijema kandidata %e biti pro$laen nevae%im. + tom slu aju( =$en)ija ponovo or$anizuje postupak javne konkuren)ije u skladu sa ovim zakonom. %avna konkuren3i.a =$en)ija utvr!uje karakter i sadraj javne konkuren)ije. ?avna konkuren)ija je opte usvojena kate$orija vezana za potovanje povelje o slobodi pristupa radnom mjestu. ?avna konkuren)ija podrazumjeva dva osnovna elementa: javnost rada komisije i ravnopravnost svih u esnika u pro)esu zapoljavanja u po$ledu de-inisanja pojma uspenosti kandidata. ?avna konkuren)ija sadri: javni ispit i stru ni ispit. 1avjet ministara( na prijedlo$ =$en)ije( podzakonskim aktom utvr!uje na in i pro$ram pola$anja ispita. I-4orni pro3es dr5avnih s2u54enika 9omisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu pro-esionalnih sposobnosti pro)ijenjenih putem javne konkuren)ije koja je identi na za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. *akva javna konkuren)ija se odrava najmanje 34 dana nakon krajnje$ roka za prijave. 0odzakonski akti odre!uju sistem dodjele bodova za svako$ kandidata u skladu sa odredbama 2akona. =$en)ija objavljuje rezultate javne konkuren)ije i pismeno obavjetava sve kandidate o rezultaltima koje su posti$li( u skladu sa 2akonom. Postav2.en.e dr5avno/ s2u54enika 3ravno$ slubenika postavlja =$en)ija u skladu sa rezultatom koji je kandidat posti$ao u izbornom pro)esu( uz prethodno pribavljeno miljenje nadlene institu)ije. Rukovode%e dravne slubenike imenuje nadlena institu)ija( po prethodno pribavljenom miljenju =$en)ije( sa liste uspjenih kandidata koji su proli javnu konkuren)iju. Rezervna lista uspjenih kandidata se uva do isteka probno$ rada postavljeno$ dravno$ slubenika. 0ostavljenje se vri upravnim aktom objavljenim u O 1lubenom $lasniku 5i6O . 0rije preuzimanja dunosti( postavljeni dravni slubenik prima pismeni opis svo$ radno$ mjesta i opis uslova slube. =kt o postavljenju sadri: ime i prezime dravno$ slubenika( naziv institu)ije u kojoj je dravni slubenik postavljen( naziv radno$ mjesta i platni razred. 0ostavljeni dravni slubenik preuzima dunost pola$anjem zakletve vjernosti. *ekst zakletve utvr!uje =$en)ija. 0otpisani tekst zakletve je sastavni dio personalno$ dosjea dravno$ slubenika. Pro4ni period rada dr5avnih s2u54enika &akon preuzimanja dunosti( dravni slubenik prolazi period probno$ rada. 0eriod probno$ rada dravno$ slubenika obuhvata period uvo!enja u posao i period obavljanja dunosti i ukupno traje dvanaest mjese)i( osim ako ovim zakonom nije dru$a ije utvr!eno. &eposredno nadre!eni dravni slubenik se odre!uje kao supervizor od$ovoran za davanje o)jene rada na kraju probno$ perioda. ,)jenjivanje probno$ rada sekretara i pomo%nika ministra vri ministar i zamjeni)i ministra. +koliko je o)jena rada: - zadovoljavaju%a( or$an nadlean za postavljenje potvr!uje postavljenje dravno$ slubenika( - nezadovoljavaju%a( or$an nadlean za postavljenje razrjeava dunosti dravno$ slubenika( koji time $ubi 82

svoj status bez primanja naknade zbo$ otputanja. Razrijeeni dravni slubenik ima pravo zatraiti od ,dbora preispitivanje svo$ predmeta. 1uprotno odredbama o duini probno$ rada( dravnom slubeniku moe se produiti probni rad do est mjese)i trajanja u skladu sa osnovanim zahtjevom podnesenim or$anu nadlenom za postavljenje. +koliko je dravni slubenik razrijeen dunosti( slijede%i uspjeni kandidat sa rezervne liste postavlja se na upranjeno radno mjesto dravno$ slubenika. O3.ena rada dr5avnih s2u54enika ,)jena rada dravno$ slubenika podrazumijeva nadzor i o)jenu nje$ovo$ vrenja dunosti utvr!enih radnim mjestom za vrijeme trajanja slube. 3ravni slubenik ravnopravno sara!uje tokom dato$ perioda sa njemu direktno nadre!enim. ,)jenu rada rukovode%ih dravnih slubenika utvr!uje rukovodila) institu)ije. ,)jenu rada sekretara i pomo%nika ministra u 1avjetu ministara utvr!uje ministar i zamjenik ministra na prijedlo$ or$ana nadleno$ za postavljanje.,)jenu rada sekretara na posebnom zadatku u 1avjetu ministara utvr!uje 1avjet ministara na prijedlo$ or$ana nadleno$ za postavljenje. 3irektno nadre!eni o)jenjuje rad svih dravnih slubenika najmanje svakih dvanaest mjese)i. ,)jena rada zasniva se na rezultatima posti$nutim u realiza)iji poslova predvi!enih opisom radno$ mjesta i )iljevima koje za dati period utvrdi direktno nadre!eni. Rezultati o)jene rada se uzimaju u obzir prilikom unapre!enja i internih premjetaja. 1vi dravni slubeni)i: - imaju nesmetan pristup o)jenama svo$ rada koje se nalaze u personalnom dosjeu( - imaju mo$u%nost da u od$ovaraju%em vremenskom roku priloe pismene in-orma)ije uz o)jenu svo$a rada i imaju mo$u%nost preispitivanja svo$ predmeta od strane ,dbora. +koliko je o)jena rada ne$ativna( dravni slubenik( u )ilju poboljanja situa)ije( prolazi kroz poseban pro$ram koji uz konsulta)ije s njim odredi nje$ov direktno nadre!eni. +koliko su dvije uzastopne o)jene rada ne$ativne( =$en)ija( po pribavljenom miljenju nadlene institu)ije( razrjeava dunosti dravno$ slubenika. +koliko su dvije uzastopne o)jene rada ne$ativne za rukovode%e dravne slubenike( nadlena institu)ija ih razrjeava po pribavljenom miljenju =$en)ije. 3ravni slubenik moe od ,dbora traiti preispitivanje razrjeenja. &a in o)ijenjivanja dravnih slubenika re$ulie se podzakonskim aktom( obi no pravilnikom. 'napreEen.e dr5avno/ s2u54enika +napre!enje dravno$ slubenika na vie radno mjesto u istoj ili u dru$oj institu)iji 5i6 obavlja se isklju ivo putem javne konkuren)ije. 5ez obzira na zakonsko odre!ivanje pojma unapre!ivanja kao odre!ene vrste na$rada za dobro obavljanje -unk)ije dravno$ slubenika( ono se na takav na in ne moe posmatrati. 0oto je unapre!ivanje dravnih slubenika vezano za javnu konkuren)iju( ne moe se smatrati kao na$rada za dobre rezultate u radu. 2akonodava) je prevideo da je javna konkuren)ija jedan od uslova za zasnivanje radno$ odnosa. +napre!enje dravnih slubenika na na in kako $a je odredio zakonodava)( prije bi se mo$lo de-inisati kao zasnivanje novo$ radno$ odnosa( a ne kao jedna vrsta napredovanja u dravnoj slubi. +napre!enje dravno$ slubenika u viu kate$oriju zasniva se na pozitivnoj o)jeni rada i o njemu odlu uje or$an nadlean za nje$ovo postavljenje. Interni pre=.eta. dr5avno/ s2u54enika /nterni premjetaj sa radno$ mjesta dravno$ slubenika na sli no radno mjesto u istoj institu)iji moe biti dobrovoljan ili nametnut dravnom slubeniku u skladu sa objektivno utvr!enim potrebama dravne slube. 2a dobrovoljni premjetaj je neophodno postojanje upranjeno$ radno$ mjesta. ,vo upranjeno radno mjesto se popunjava putem interno$ o$laavanja i na osnovu od$ovaraju%ih zaslu$a dravno$ slubenika koji se prijavio za radno mjesto. + slu ajevima interno$ premjetaja dravno$ slubenika ne primjenjuju se zakonske odredbe vezane za javno nadmetanje( intervju( pismeni test itd. /nterni premjetaj mo$u%e je sprovesti samo u okviru isto$ or$ana dravne uprave. Rjeenje o internom premjetaju donosi starjeina or$ana u pismenom obliku. /z zakonske de-ini)ije( mo$u%e je zaklju iti da se interni premjetaj primjenjuje u slu ajevima napredovanja dravno$ slubenika "na osnovu odre!enih zaslu$a#( to nije ta no. /nterni premjetaj moe se sprovesti i kada to ne podrazumjeva unapre!enje dravno$ slubenika. 2aslu$e( uostalom( mo$u biti i dobre i loe zavisno od 83

o)jene rezultata rada pojedinih dravnih slubenika. 3akle( interni premjetaj se moe de-inisati i kao unapre!enje ali i kao de$rada)iju dravno$ slubenika raspore!ivanjem na upranjeno radno mjesto. ,snovni uslovi za primjenu interno$ premjetaja su: upranjeno radno mjesto i o)jena rada dravno$ slubenika. +koliko premjetaj podrazumijeva i promjenu prebivalita( dravni slubenik ima pravo na od$ovaraju%u naknadu. Preko4ro.nost 0rekobrojnost nastaje isklju ivo kao posljedi)a reor$aniza)ije ili smanjenja obima poslova institu)ije. =$en)ija pro$laava dravno$ slubenika prekobrojnim na prijedlo$ institu)ija. 3ravni slubenik koji je pro$laen prekobrojnim se( isklju ivo( raspore!uje na sli no upranjeno radno mjesto dravno$ slubenika u dru$oj institu)iji. + slu ajevima da nije mo$u%e prekobrojno$ dravno$ slubenika rasporediti na sli no radno mjesto u dru$oj institu)iji postupa se na jedan od slede%ih na ina: ukoliko je ovo raspore!ivanje nemo$u%e( dravnom slubeniku koji je pro$laen prekobrojnim se nudi prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom( ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemo$u%e or$an nadlean za postavljenje razrjeava dunosti prekobrojno$ dravno$ slubenika koji moe od ,dbora zatraiti preispitivanje svo$ razrjeenja( dravni slubenik koji je pro$laen prekobrojnim ima pravo na otpremininu te na naknadu za slu aj nezaposlenosti u skladu sa zakonom( ukoliko se o$lasi upranjeno sli no radno mjesto u roku od $odinu dana od dana razrjeenja sa dunosti( dravni slubenik ima prednost prilikom ponovno$ zaposlenja u dravnoj slubi. Preko4ro.nost s2u54enika + slu aju razrjeenja sa dunosti nastalo$ usljed spajanja dva ili vie or$ana ili smanjenja obima posla( razrijeeni dravni slubenik ima pravo na otpreminu u visini iznosa estomjese ne plate. :isina otpremnine pove%ava se na 12 mjese)i kod dravnih slubenika koji imaju najmanje 18 $odina radno$ staa. 0lata savjetnika se vee za platu pomo%nika ministra iz peto$ platno$ razreda. ,dobravanje plata i naknada dravnih slubenika i savjetnika. 0late i naknade utvr!uju se 5udetom institu)ija 5i6 i me!unarodnih obaveza 5i6 koji odobrava 0arlamentarna skuptina.

8B

'S0OVI RADA P2ate i naknade dr5avnih s2u54enika 3ravni slubenik ima pravo na platu u punom iznosu za puno radno vrijeme vezano za -unk)iju koju obavlja. 0lata se ispla%uje uvek za predhodni mjese) i to do odre!eno$ datuma u slede%em mjese)u. 0lata se uvek ispla%uje u punom iznosu. &a in isplate plata re$ulisan je podzakonskim aktima i odnosi se na sve stalno zaposlene slubenike. 9riteriji za utvr!ivanje plata 3ravni slubenik ima pravo na platu koja od$ovara radnom mjestu dravno$ slubenika. 1truktura plata se sastoji od slede%ih osnova: 1. polazna osnova za obra un plate za sve dravne slubenike u institu)ijama je ista i utvr!uje je 1avjet ministara. 2. dravni slubeni)i su svrstani u est platnih razreda: prvi platni razred su stru ni saradni)i( dru$i platni razred su vii stru ni saradni)i( tre%i platni razred su stru ni savjetni)i( etvrti platni razred su rukovodio)i or$aniza)ionih jedini)a( peti platni razred su pomo%ni)i ministara i esti platni razred su sekretari i sekretari sa posebnim zadatkom. 3. koe-i)ijente koji se odnose za platne razrede i unutar platnih razreda utvr!uje 1avjet ministara. ,bra un plata 0lata se odre!uje tako da se polazna osnova pomnoi sa koe-i)ijentom platno$ razreda i pove%a za dodatak radi unapre!enja( te ukupan iznos pove%a po osnovu radno$ staa. 3ravni slubenik koji je unaprije!en ima pravo na pove%anje plate u iznosu najvie do 34E od visine plate utvr!ene za to radno mjesto. 1avjet ministara utvr!uje iznose pove%anja plata. 0lata se pove%ava za 4(8E za svaku zapo etu $odinu radno$ staa( a najvie do 24E. /nteresantno je napomenuti da 2akon nije predvidio uve%anje plate na osnovu uslova rada kao ni uve%an radni sta po istom osnovu. &aknada za privremeno obavljanje poslova + slu aju da se u nekoj od institu)ija ne mo$u popuniti radna mjesta dravnih slubenika zbo$ nemo$u%nosti osi$uravanja kadrova( dravnim slubeni)ima koji privremeno obavljaju taj posao u institu)iji pove%ava se plata do 84E( u zavisnosti od nastalo$ pove%anja obima posla. =$en)ija daje miljenje da li su u konkretnom slu aju ispunjeni uslovi potrebni za primjenu napred iznesenih stavova. Odsustvo i /odin.i od=or dr5avnih s2u54enika 3ravni slubeni)i od prvo$ do tre%e$ platno$ razreda imaju pravo na $odinji odmor u trajanju od najmanje 24 radnih dana i na pla%eno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj $odini. 3ravni slubeni)i od etvrto$ do esto$ platno$ razreda imaju pravo na $odinji odmor u trajanju od najmanje 28 radnih dana i na pla%eno 88

odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj $odini. Fodinji odmor za dravne slubenike u duem trajanju od predvi!eno$( moe se utvrditi podzakonskim aktom. P2aDeno odsustvo dr5avnih s2u54enika 3ravni slubenik ima pravo na naknadu plate do visine jedne plate za vrijeme $odinje$ odmora i pla%eno$ odsustva i za prvih 34 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti. 5ez obzira to zakonom nisu predvi!eni slu ajevi kada radnik ima pravo na pla%eno odsustvo "osim $odinje$ odmora i naknade# moe se iz tuma enja zakonskih odredbi zaklju iti da je pla%eno odsustvo kate$orija koja se moe podvesti pod status slubenika vezan za radno mjesto. ,stale naknade 3ravni slubenik ima pravo na naknadu za: - trokove prevoza na posao i sa posla( prehranu za vrijeme rada( re$res za $odinji odmor( u slu aju smrti dravno$ slubenika ili lana nje$ove ue porodi)e( trokove selidbe iz mjesta stalno$ prebivalita u mjesto $dje ima slubeni stan i nazad( trokove za obrazovanje( jubilarne na$rade i otpremninu pri odlasku u penziju. Rukovode%i dravni slubeni)i ije je mjesto prebivalita udaljeno vie od <4km od mjesta obavljanja slubenih zaduenja imaju pravo u 2 "dvije# naredne $odine na naknadu trokova odvojeno$ ivota i smjetaja u mjestu rada. :isina naknade za posebne dodatke odre!uje se podzakonskim aktima za svaki pojedina an slu aj. 3r. slubenik ima pravo na naknadu trokova u vezi sa slubenim putovanjima kao to su dnevni)e( trokovi prevoza. 1avjet ministara podzakonskim aktom utvr!uje vrstu i visinu trokova za rukovode%e dravne slubenike. Nep2aDeno odsustvo i rad sa skraDeni= radni= vre=eno= 3ravni slubenik ima pravo na nepla%eno odsustvo u situa)ijama kada mu je neophodno da sprovede odre!ene aktivnosti koje nisu vezane za radne zadatke. *o su obi no: poseta lanu porodi)e koji ivi u inostranstvu( kolovanje( obavljanje neodlonih li nih i porodi nih poslova( priprema za pola$anje ispita( nje$a teko obolelo$ lana ue porodi)e. 1kra%eno radno vrijeme se moe de-inisati kao radno vrijeme koje je manje od B4 sati nedeljno. ,bi no( skra%eno radno vrijeme koriste majke maloljetno$ djeteta koje doje dje)u. 1kra%eno radno vrijeme obi no se koristi u dnevnom rasporedu radno$ vremena. 1kra%eno radno vrijeme vezuje se za li nost dravno$ slubenika i ne moe se propisati u na elu. 9oritenje skra%eno$ radno$ vremena mora se odobriti od nadleno$ stareine koji izdaje pismeno rjeenje. 3ravnom slubeniku koji koristi skra%eno radno vrjeme pripada plata u iznosu odre!enim zakonom. 0odzakonskim aktom utvr!uju se uslovi u skladu s kojim dravni slubenik moe uzeti nepla%eno odsustvo( i kada se moe dunost dravno$ slubenika obavljati sa skra%enim radnim vremenom. 1ekretaru sa posebnim zadatkom se ne dozvoljava rad sa skra%enim radnim vremenom. Stru?no o4ra-ovan.e i usavravan.e dr5avnih s2u54enika 3r. slubeni)i su obavezni da neprestano rade na svom stru nom obrazovanju i usavravanju. 3r. slubenik ima pravo i obavezu da u estvuje na savjetovanjima i dru$im obli)ima obrazovnih aktivnosti. , njihovom u estvovanju odlu uje li)e odre!eno podzakonskim aktom vode%i pri tome ra una o podjednakom u e%u svih dravnih slubenika. Prestanak radno/ odnosa dr5avno/ s2u54enika 3ravnom slubeniku prestaje radni odnos u dravnoj slubi u sljede%im slu ajevima: - dobrovoljno istupanje iz dravne slube - ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje - trajna nesposobnost da obavlja svoje radne dunosti zbo$ zdravstveno$ stanja( pod uslovom da dravni slubenik nije u stanju da bude premjeten na dru$o od$ovaraju%e radno mjesto u dravnoj slubi - $ubitak dravljanstva 5i6( sti)anje dravljanstva dru$e drave suprotno +stavu 5i6 i njenim zakonima - prekobrojnost - istek perioda na koji je sekretar sa posebnim zadatkom postavljen( u slu ajevima kada sekretar na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio dravni slubenik - odbijanje pola$anja zakletve iIili potpisivanja teksta zakletve 8<

- nezadovoljavaju%i probni period - dvije uzastopno ne$ativne o)jene rada - ako je osu!en za krivi no djelo i zbo$ izdravanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u dravnoj slubi due od < mjese)i - na osnovu izreene dis)iplinske mjere prestanka radno$ odnosa u dravnoj slubi. 0ostupak za prestanak radno$ odnosa 5ez obzira to zaposlena li)a u dravnoj slubi imaju status dravno$ slubenika( postupak za prestanak radno$ odnosa je razli it( zavisno od -unk)ije koje obavljaju dravni slubeni)i. 3anom pravosnanosti rjeenja o prestanku radno$ odnosa( prestaju sva prava dravno$ slubenika koje proizilaze iz rada. 3ravno$ slubenika razrjeava =$en)ija( po pribavljenom miljenju nadlene institu)ije sa izuzetkom sekretara sa posebnim ovlatenjima. Rukovode%e dravne slubenike razrjeava or$an nadlean za postavljenje uz pribavljeno miljenje =$en)ije. 3ravni slubenik moe traiti od ,dbora preispitivanje odluke o razrjeenju u skladu sa zakonom. &aknade 3ravni slubenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako iz$ubi svoj status( svojom krivi)om. ,dbor %e ponititi zapoljavanje i postavljenje dravno$ slubenika koji je postavljen suprotno zakonskim odredbama( to %e se detaljnije urediti podzakonskim aktom. !. Dis3ip2inska od/ovornost dr5avno/ s2u54enika 3ravni slubenik se moe smatrati dis)iplinski od$ovornim zbo$ krenja slubenih dunosti utvr!enih ovim zakonom( nastalih kao rezultat nje$ove krivi)e. 0ovrede slubenih dunosti mo$u biti: - izvrenje radnji koje predstavljaju krivi no jelo protiv slubene dunosti ili dru$o krivi no jelo odnosno prekraj( kojim se nanosi teta u$ledu dravne slube to ini radnika nepodobnim za rad u dravnoj slubi - odavanju dravne( vojne i slubene tajne( odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni - zloupotrebe i prekora enja slubenih ovlatenja - neizvravanje ili nesavjesno i nemarno vrenje povjerenih poslova i zadataka - odbijanje izvrenja zakonitih nare!enja neposredno$ pretpostavljeno$ - bavljenje jelatnostima kojima se onemo$u%ava ili oteava $ra!anima ili dru$im li)ima da - ostvaruju svoja prava u postup)ima pred or$anima dravne slube - bavljenje jelatnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima dravne slube - prouzrokovanje ve%e materijalne tete namjerno ili iz krajnje nepanje - neopravdan izostanak sa posla - krenje pravila radne dis)ipline u dravnoj slubi - nebla$ovremeno i neuredno izvrenje povjerenih poslova i zadataka u dravnoj slubi - neprimjereno ponaanje prema $ra!anima( saradni)ima i dru$im li)ima u vrenju dravne slube. 1akonom nije regulisana materijalna odgovornost radnika za u6injenu %tetu "oslodav&u ili tre!em li&u# akle radnik odgovara samo dis&i"linski- a ne i materijalno- za u6injenu %tetu u toku rada# ,d$ovornost za izvrenje krivi nih djela i prekraja( ne isklju uje dis)iplinsku od$ovornost dr. slubenika( pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu dunosti. 0odzakonskim aktima( pravilnikom( se detaljnije ure!uje dis)iplinski postupak u slu ajevima povrede radne dunosti. Dis3ip2inski postupak dr5avnih s2u54enika :o!enje dis)iplinsko$ postupka i na in izri)anja dis)iplinske mjere zaposlenika u dravnoj slubi 5i6( razli it je u odnosu na postupak za zaposlene u dravnoj slubi Republike 1rpske. ,snovna razlika je u obaveznosti postupanja po prijedlo$u mjere izre ene od strane dis)iplinske komisije. 0rijedlo$ mjere dis)iplinske komisije izre enih zaposlenim u dravnoj upravi R1 ne obavezuje starjeinu or$ana u kona no doneenoj odlu)i o izri)anju dis)iplinske mjere. 0rijedlo$ dis)iplinske komisije starjeina moe( ali i ne mora uvaiti. + institu)ijama 5i6( =$en)ija je vezana prijedlo$om odluke dis)iplinske komisije. 3r. slubeni)i i zaposleni)i institu)ija imaju pravo( da protiv dr. slubenika za koje$ postoji pretpostavka da je prekrio radne dunosti( uz diskre)iju( podnesu zahtjev za dis)iplinski postupak or$anu nadlenom za postavljanje. 0ravo podnoenja 8A

zahtjeva pripadaju ministru i zamjeni)ima ministra. 0rilikom primanja zahtjeva za dis)iplinski postupak protiv dravno$ slubenika( or$an nadlean za postavljanje: 1( izdaje( po prijemu in-orma)ije( pismenu potvrdu li)u koje je zahtjev predalo( a istovremeno se pismena potvrda alje i =$en)iji( 2( moe proslijediti slu aj ombudsmenu( 3( ,mbudsmen izra!uje izvjetaj i dostavlja $a li)u koje je zahtjev predalo( li)u protiv ko$a je zahtjev predat i or$anu nadlenom za postavljanje. ,mbudsmen moe dati preporuke iIili predloiti mjere or$anu nadlenom za postavljanje 4( osi$urava li)u koje je predalo zahtjev diskre)iju postupka pred ombudsmenom 5( nakon provedeno$ postupka izri e dis)iplinske mjere pismene opomene ili pismeni ukor( a u slu aju da smatra da povreda dunosti od strane dr. slubenika zasluuje stroiju mjeru( predmet %e proslijediti =$en)iji( uz prethodno pribavljeno miljenje or$ana nadleno$ za postavljenje. =$en)ija je nadlena za utvr!ivanje dis)iplinske mjere za svoje dr. slubenike i moe izre%i dis)iplinsku mjeru. +koliko izvjetaj ombudsmena ne sadri zadovoljavaju%u preporuku ili ukoliko or$an nadlean za postavljanje ili =$en)ija ne donese od$ovaraju%u mjeru u slu aju dr. slubenika protiv koje$ je pokrenut zahtjev za dis)iplinskim postupkom( dr. slubenik moe traiti od ,dbora i nadleno$ suda preispitivanje izvjetaja ili mjere( te: - imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred or$anom nadlenim za postavljanje( =$en)ijom i ,dborom - ostvariti pravo da bude sasluan i dobije pravno$ zastupnika pred or$anom nadlenim za postavljanje( =$en)ijom i ,dborom. Dis3ip2inske =.ere -a dr5avne s2u54enike + slu aju da dr. slubenik u ini povredu radne dunosti mo$u se izre%i dis)iplinske mjere koje se uslovno mo$u podijeliti na dvije $rupe. 0rvu $rupu inile bi mjere opomene( dok bi dru$a $rupa obuhvatala represivne mjere. *o su: pismena opomena( pismeni ukor( suspenzija prava u e%a u javnim konkuren)ijama u dravnoj slubi u periodu od najvie dvije $odine( kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom perioda od 2 dana do 34 dana( de$rada)ija na niu kate$oriju u okviru radnih mjesta( prestanak radno$ odnosa u dravnoj slubi. #rivi?ni postupak protiv dr5avnih s2u54enika + slu aju da se protiv dravno$ slubenika pokrene krivi ni postupak na osnovu istih injeni)a koje su razmatrane u dis)iplinskom postupku( svi pokrenuti dis)iplinski postup)i se suspenduju( dok nadleni sud ne donese pravosnanu presudu u krivi nom postupku. + slu aju da se protiv dravno$ slubenika odredi pritvor u toku vo!enja krivi no$ postupka( u trajanju duem od 3 mjese)a( prestaje mu radni odnos po sili zakona. +koliko se dravni slubenik koji je okrivljen oslobodi: vra%a na svoje ranije radno mjesto( nje$ov personalni dosje ne smije sadravati in-orma)ije o krivi nom postupku iIili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom dis)iplinske mjere se ne mo$u preduzeti na osnovu istih injeni)a po kojima je dr. slubenik oslobo!en. +koliko se optuba protiv dr. slubenika odbije( dis)iplinski postupak se moe preduzeti na osnovu istih injeni)a u skladu sa zakonom. +koliko se dr. slubenik protiv koje$ je pokrenut krivi ni postupak pro$lasi krivim( institu)ija se obavezuje injeni)ama koje je utvrdio nadleni sud. Suspen-i.a dr5avnih s2u54enika 1uspenzija se naziva MpreventivnaO to u krajnjem ima zna enje privremene mjere udaljenja radnika sa posla. 9ada se pokrene dis)iplinski postupak( or$an nadlean za postavljenje dr. slubenika odmah suspenduje dr. slubenika u slu ajevima: a# da se protiv dr. slubenika pokrene krivi ni postupak za krivi no djelo po injeno u vrenju slubene dunosti( ili b# da se dr. slubenik nalazi u pritvoru. 8;

9ada se pokrene dis)iplinski postupak u skladu sa zakonom( or$an nadlean za postavljenje dr. slubenika moe suspendovati dr. slubenika u slu ajevima: da je protiv dr. slubenika pokrenut krivi ni postupak za krivi no djelo za koje se izri e kazna zatvora u trajanju od najmanje pet $odina( da je dr. slubenik zate en u izvrenju krivi no$ djela za koje se izri e kazna zatvora u trajanju od najmanje 8 $odina( da postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvrenje krivi no$ djela. + slu aju preventivne suspenzije: - li)e koje je suspendovano prima puni iznos plate - dis)iplinski postupak se suspenduje sve dok se ne donese pravosnana presuda nadleno$ suda. 'prav2.an.e dr5avno= s2u54o= 1vaka institu)ija osniva jedini)u koja je zaduena za implementa)iju odredbi zakona koje se odnose na upravljanje dravnom slubom. ?edini)a u institu)ijama osi$urava upravljanje osobljem institu)ija i vodi dosje za svako$ dravno$ slubenika( i osi$urava da svaki dravni slubenik koji obavlja dunosti u institu)iji ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu. ?edini)a institu)ije uskla!uje aktivnosti institu)ije i sara!uje sa =$en)ijom. 0o prethodnom odobrenju rukovodio)a institu)ije( or$an nadlean za postavljanje podnosi =$en)iji $odinji izvjetaj o radu i plan rada za narednu $odinu. O=4uds=en ,mbudsmen pomae u realiza)iji i potivanju prin)ipa utvr!enih u zakonu i u skladu sa nje$ovim odredbama( djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status dravno$ slubenika. 1vi dravni slubeni)i i zaposleni)i institu)ije biraju na mjesto ombudsmena jedno$ dravno$ slubenika. ,mbudsmen ne smije biti lan or$ana nadleno$ za postavljenje u institu)iji u kojoj obavlja svoju dunost. /sto li)e moe biti postavljeno za ombudsmena dvaju ili vie institu)ija. /zbor ombudsmena potvr!uje or$an nadlean za postavljenje. A/en3i.a -a dr5avnu s2u54u 1avjet ministara osniva =$en)iju za dravnu slubu i imenuje njeno$ rukovodio)a. Rukovodila) =$en)ije nalazi se na radnom mjestu sekretara sa posebnim zadatkom( a bira se i postavlja u skladu sa odredbama zakona( na period od pet $odina. =$en)ija za dravnu upravu: a, osigurava: realiza)iju pro)esa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtjev institu)ija pomae institu)ijama u realiza)iji njihove kadrovske politike( or$aniza)iono$ razvoja kao i pri uspostavljanju )entralno$ re$istra osoblja obuku i razvoj dravne slube b, "odnosi godi%nji izvje%taj o radu i "lan rada za narednu godinu Savjetu ministara na odobrenje &, "rovodi ankete u okviru institu&ija na za'tjev Savjeta ministara d, obavlja ostale "oslove i zadatke utvr+ene ovim zakonom# =$en)ijom rukovodi rukovodila) =$en)ije koji donosi 0ravilnik o unutranjoj or$aniza)iji =$en)ije uz prethodnu sa$lasnost 1avjeta ministara. Rukovodila) =$en)ije ima status dravno$ slubenika i bira se po postupku kao i ostali dravni slubeni)i. 'andat mu traje pet $odina i ima pravo na ponovni izbor. Od4or dr5avne s2u54e -a 5a24e ?e u skladu sa ovim zakonom i nje$ovim podzakonskim aktima( od$ovoran za razmatranje svih kona nih odluka( preduzetih ili proputenih radnji institu)ije ili =$en)ije koje se odnose na status dr. slubenika i to na zahtjev: - dravno$ slubenika na koje$ se sporna odluka( preduzeta ili proputena radnja odnosi - institu)ije $je slubenik obavlja svoju dunost - =$en)ije. 0rava i dunosti odbora su: 1. sasluava podnosio)a albe( ukoliko je to primjereno situa)iji 8.

2. poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim 3. trai i dobiva sve relevantne in-orma)ije od nadlenih or$ana B. usvaja poslovnik koji se objavljuje u O 1lubenom $lasniku 5i6O . ,dluke ,dbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno utvr!enom injeni nom stanju. ,dluke ,dbora su: kona ne i podlijeu svakom preispitivanju od strane nadleno$ suda( u skladu sa zakonima 5i6; dostavi%e se podnosio)u u roku od osam dana od dana donoenja. 1avjet ministara osniva ,dbor koji se sastoji od tri lana. ?avna konkuren)ija za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u ,dboru se o$laava u O 1lubenom $lasniku 5i6O( diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiu na )ijeloj teritoriji 5i6( najmanje tri mjese)a prije roka za predaju molbi. &ezavisna komisija za izbor kandidata( koju imenuje 1avjet ministara( bira lanove ,dbora( na osnovu njihovo$ radno$ iskustva i pokazane sposobnosti da obavljaju dunost u ,dboru. 1avjet ministara imenuje lanove ,dbora na rok od etiri $odine sa mo$u%no%u ponovljeno$ izbora. Nlan ,dbora je: - nezavisan i nepristrasan - nije na javnoj -unk)iji na koju je izabran direktno ili indirektno( odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom or$anu na bilo kojem nivou vlasti u 5osni i 6er)e$ovini - povla i se sa dunosti prije isteka mandata samo na ini)ijativu 1avjeta ministara( koja je pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih lanova ,dbora - inom imenovanja( lanovi ,dbora ostvaruju bene-i)ije na osnovu statusa koji od$ovara statusu sekretara. 0odzakonskim aktima koje usvoji 1avjet ministara dalje se re$ulie status lanova ,dbora. Postupak sa radni3i=a -ate?enih u dr5avno. s2u54i 2akonski status radnika u postoje%im institu)ijama ostaje isti danom stupanja na sna$u ovo$ zakona( sve dok =$en)ija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupak revizije. =$en)ija donosi rjeenje o prestanku radno$ odnosa radnika koji su zaposleni protivno odredbama 2akona o dravnoj upravi ili ne ispunjavaju opte i posebne uslove za rad u or$anima dravne uprave. 2a upranjena radna mjesta or$anizuje se javna konkuren)ija. Rjeenje o prestanku radno$ odnosa stupa na sna$u nakon okon anja kompletno$ postupka javne konkuren)ije u skladu sa zakonom. /skustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi javna konkuren)ija moe biti uzeto u obzir za vrijeme pro)esa javne konkuren)ije Radni)i koji su se zatekli na radu u or$anu dravne uprave( a koji su zaposleni u skladu sa 2akonom o dravnoj upravi koji je bio na snazi u momentu postavljanja i koji ispunjavaju opte i posebne uslove za rad u or$anu uprave( prolaze kroz postupak o)jenjivanja u trajanju od 12 mjese)i. 0ostupak o)jenjivanja ure!uje =$en)ija za dravnu slubu uzimaju%i u obzir prin)ip o)jene rada propisane zakonom. ,r$an nadlean za postavljenje potvr!uje postavljenje onih radnika koji su uspjeno proli postupak o)jenjivanja( a otputa one koji nisu uspjeno proli postupak o)jenjivanja ili ne ispunjavaju uslove za rad u or$anu uprave. 2a upranjena mjesta or$anizuje se javna konkuren)ija. Naknada Radnik kojem prestane radni odnos( ima pravo na otpremninu u visini prosje ne mjese ne plate ispla%ene u institu)iji u mjese)u koji je prethodio mjese)u u kome je stupio na sna$u 2akon o radnim odnosima u institu)ijama 5i6. ,tpremnina se ispla%uje radniku za ukupan radni sta osi$uranja( a utvr!uje se tako da se prosje na pomnoi sa koe-i)ijentom( i to za radni sta osi$uranja "koe-i)ijent#: a# do 8 $odina .........................1(33 b# od 8 do 14 $odina .............. 2(44 )# od 14 do 24 $odina .............2(<< d# preko 24 $odina ..................3(44 Donoen.e r.een.a o prestanku radno/ odnosa /stovremeno sa donoenjem rjeenja o prestanku radno$ odnosa( or$an nadlean za postavljenje odlu uje po slubenoj dunosti i o pravu na otpremninu radnika. ,tpremninu po osnovu rjeenja ispla%uje 'inistarstvo za trezor institu)ija 5i6. Radnik kome je prestao radni odnos ima pravo albe ako smatra da je or$an nadlean za postavljenje povrijedio neko nje$ovo pravo koje je utvr!eno zakonom. Kalba se podnosi u roku od 18 dana od <4

dana prijema takvo$ rjeenja. 3ok se ne donesu propisi o radnim odnosima( te pravima i obavezama po osnovu radno$ odnosa na nivou 5i6( na zaposlene u institu)ijama primjenjiva%e se vae%i propisi iz ove oblasti.

<1