Veselin Lazarevi: IVOT I OBIAJI U PLjEVALjSKOM KRAJU

Sevap je pomoi nevoljniku I dan danas u pljevaljskom kraju je ostala izreka: "Pomozi nejakom, sevap je" ili "Bog e ti za to platiti, to si uinio dobro drugome". Isto tako, moe se uti i izreka: "Koji musafir u ljeto eka ruak, tu ga nije, a koji domain zimi pusti musafira bez ruka, tu nije ni kue ni domaina". Ove i mnoge druge izreke su znali i nepismeni ljudi i prema njima su se ponaali. To su za Pljevljake sveta pravila... Lepeza obiaja Narod na podruju pljevaljske optine ima veoma bogatu paletu obiaja, koji odslikavaju duh prolosti, sadanjosti i odreuju, u velikoj mjeri, njegovu budunost. To su radnje koje prate ovjekov ivot od roenja pa do smrti, bilo u njegovoj porodici, bratstvu selu ili gradu. U knjizi Vasilija-Muja Spasojevia, "ivot i obiaji u pljevaljskom kraju", dati su mnogi obiaji vezani za ovaj kraj. Mi emo se, zbog nedostatka prostora, zadrati samo na neke od njih. Kumstva Poznato je od davnina da se enidbama, udajama i krtenjima uvrivao krug dobrih prijateljstava u svim krajevima pljevaljske optine, pa i ire. Posebno prijateljstvo sticalo se preko kumstva. U mnogim sluajevima ovo duhovno srodstvo bilo je jae i od krvnog. I u pljevaljskom kraju kumstvo se smatralo svetinjom i uzvienim odnosom meu ljudima i zbog toga ono se nije moglo odbiti... Koliko je kumstvo uzviena veza meu kumovima, govori izreka: "Bog na nebu, a kum na zemlji. Kada prolazi pored kumove kue, nazovi Boga, pa i ako zna da nikog u kui nema ili kad prelazi preko kumovske njive, pazi da ti pri opancima ne ostane kumovske zemlje". U pljevaljskoj optini, kao i u ostalim djelovima Crne Gore, kum se odabirao po uvenju kue i po linom uvenju neke osobe. Za kuma se odabirao i dobar drug ili prijatelj. Kuma je odabirao ili sam mladoenja ili u sporazumu sa roditeljima. Prilikom sklapanja braka, najee bi mladoenja sa flaom rakije iao u kuu onog koga

je odabrao za kuma, i nakon to bi malo posjedio, rekao bi: "Ja hou da se enim tom i tom djevojkom, pa sam doao da te pitam (da te zamolim) da li hoe da mi bude kum"? Poto se kumstvo ne moe odbiti, to bi ovaj skoro uvijek tu ast prihvatao govorei: "Fala ti na pozivu, rado u ga prihvatiti". Vjenani kum je najee i krteni kum, to znai da je krtavao i djecu kuma koga je vjenao. Istina, to nije uvijek bio sluaj, ve se za krtenog kuma mogao pozvati i drugi ovjek. Bilo kako bilo, za oba kumstva se zvao iskljuivo mukarac. Nije zabiljeen sluaj da se za za kuma zvala ena. Poznato je da se kumovi rijetko mijenjaju, ali i to se ponekad deavalo. Najee se to praktikovalo onda kada su djeca umirala, ili ako su se raala samo enska djeca. U ovakvim sluajevima, kum koji je krtavao djecu bi predloio da se promijeni kum, raunajui da bi to moda doprinijelo da se stanje promijeni i pobolja. Ovaj bi to ponekad prihvatio, ali ne uvijek. Iako bi se desilo da se promijeni kum, stari kumovi bi i dalje bili dobri prijatelji i oslovljavali bi se sa kume. Pored ovih sluajeva promjene kuma, deavalo se da se unutar porodice dogovore da novoroene krsti neko od lanova porodice vjenanog ili krtenog kuma... Svadba kod pravoslavnih u Pljevljima Kod pravoslavnih u Pljevljima nije bilo stroge granice od koje do koje godine su se mukarci enili, a djevojke udavale. Mikarci su se najee enili izmeu 20. i 25. godine ivota. Rjee kasnije. Djevojke su se udavale i maloljetne, od 16 godina, pa nadalje. Isto tako, nije se strogo vodilo rauna da se sinovi ene ili keri udaju po redu. Odnosno, da mlai saekaju dok se stariji ne oene, odnosno udaju. Kada mladi stasa za enidbu, najee roditelji podstiu sina da se eni. Oni mu sugeriu i koju djevojku da eni. Vodilo se rauna da je kua dobra i na glasu, da je djevojka zdrava... Kada se u mladoenjinoj kui postigne saglasnost o enidbi i djevojci koju treba eniti, dogovore se ko ide u prosidbu. Najee su to otac, stric, djeda, ponekad i ujak i mladoenja. Prosidba se skoro uvijek najavljivala i to na nain to bi neko od kue mladoenjine pitao oca djevojke da li mogu doi i u koje vrijeme. Ugovorenog dana prosci sa flaom rakije idu u kuu djevojke. Uz pie, otac ili stric mladoenjin saoptava svrhu njihovog dolaska i pita djevojinog oca da li e dati erku za njegovog sina. Kad ovaj pozitivno odgovori, obavezno e rei da se pita i djevojka. Pozovu djevojku i kad ona kae da pristaje, mladoenja joj daje zlatni prsten i, zavisno od materijalne mogunosti, jo po neto od nakita. Kad primi zaruku, djevojka ljubi prosce u ruku. Neko e izai i ispred kue dati znak, pucnjem iz vatrenog oruja, da je djevojka isproena. U najeem sluaju poslije prosidbe se obavi i "uglava". Dogovore se o danu kad e biti svadba, broju svatova i drugim

pojedinostima... Kum najcijenjenija linost na svadbi Od prosidbe, odnosno vjeridbe do svadbe, ponekad moe proi i godinu dana i za to vrijeme vjerenici mogu zajedno etati, ii na skupove, zabave... Vjerenik dolazi u kuu vjerenice, ali vjerenica nee ii u kuu vjerenika prije udaje... Kada se primakne vrijeme svadbi, otac mladoenjin, ako nema oca, stric ili majka se dogovore sa mladoenjom koga da pozovu u svatove. Na uglavi je dogovoren broj svatova i to je najee 25, a moe i manje ili vie. Kada se postigne i taj dogovor, mladoenja i njegov otac odreuju titule svatovima. Za starog svata se odreuje stric mladoenjin; barjaktar je zet mladoenjin ili neko od rodbine. Djeveri su braa mladoenjina ili braa od strica. Janibula je dobra kominica, strina ili tetka: ajo je dobar komija. Kod nekih se odreuje i prvijenac, a to je ujak mladoenjin i vojvoda, koji je pobratim mladoenjin. Posebno se posveuje panja koga e pozvati za kuma, jer je on jedna od najcijenjenijih linosti na svadbi. Kuma je odredio sam mladoenja ili u sporazumu sa roditeljima... Kad svatovi priu kui djevojakoj, doekuju ih s pjesmom momci i djevojke, a domain kue, otac ili stric djevojkin, sa zdravicom eka svata i barjaktara i sa rijeima: "Dobro doli, prijatelji!" Popije gutljaj rakije i prui flau starom svatu i barjaktaru. Oni uzimaju flau i odgovaraju: "Bolje vas nali i u dobar as!" I nakon to popiju malo rakije, ponude svoju flau. Za vrijeme ovog ceremonijala uje se pjesma i svatova i omladine iz djevojake kue... Kad svi posijedaju, domain kue ustaje i dri prvu zdravicu: "Dobro doli, prijatelji dragi. Zdravo da si stari svate i ti barjaktare i ostali svatovi. Neka su zdravo i oni koji nijesu danas ovdje, a ekaju da im dovedete mladu. Neka su zdravi i dobri komije, rodbina i prijatelji koji se danas vesele to se dva bratstva sastavie da uvrste prijateljstvo koje e biti pohvalno sa obje strane. Molim vas posluite se!" Na ove rijei odgovara stari svat: "Fala ti za zdravicu i na lijepim rijeima i lijepim eljama. Mi smo doli u estitu kuu u kojoj je rado vien svaki dobronamjernik. A mi smo danas doli sa najljepom namjerom da dvoje mladenaca usreimo, a dvije porodice i bratstva zakitimo ljubavlju i iskrenim prijateljstvom za dovijek oko Bog da. ivjeli!" Potom se zdravice reaju sa obje strane. Domain nudi da se jede... Trpeza se uvijek zavrava sa dobrom orbom. A ispred donoenja orbe stari svat trai da djeveri idu po djevojku. Kada djeveri ustanu iza trpeze, malo zatim, braa djevojina ulaze sa sestrom izmeu sebe i nakon to se poljube sa djeverima

predaju sestru sa rijeima: "Evo vam je i srena vam bila!" Ponekad i ne kau nita... Ispred podne slui se kafa, a nakon toga stari svat poziva svatove da se kree. Svi svatovi bez pogovora ustaju i izlaze iz kue. Djeca stalno govore: "evere, esa izgore"! A djeveri ih zasipaju bombonima i sitnim novcem. Ispred kue mlada povede kolo. Barjaktar je odmah po izlasku iz kue dobio svoj barjak okien kouljom. Nakon to su se pozdravili sa domainom, svatovi polaze s pjesmom. Mlada je uvijek izmeu djevera koji je dre ispod ruke. Kad su malo odmakli, domai zovu mladu, po imenu, da se okrene, ali je djeveri dre vre i to joj ne dozvoljavaju... Ako su vjenanje obavili istog dana kum je obezbijedio burme za mladence i lijepi materijal kojim se prekrivaju ruke mladenaca na vjenanju. Iz crkve svatovi dolaze kui mladoenje gdje ih domai doekuju sa pjesmom: "Dobro doli, kieni svatovi, jeste li se s puta umorili i jeste li mladu nam doveli". Prva prilazi svekrva sa sitom u rukama. U situ se nalaze ito, orasi, sitan novac. Daje sito mladoj i govori: "Dobro mi dola i svaka srea sa tobom", i mlada uzima sito i prosipa sadraj po narodu ispred, iza i sa strana. Poslije ovoga daju joj malo muko dijete (nakonje) i ona ga okrene tri puta za Suncem i ona sa nakonjetom prva ulazi u kuu. Ulaze i ostali svatovi i sijedaju za punom trpezom koja je priblino ista kao i u kui djevojinoj, s tim to nema cijelih peciva sa glavama... Svatovi i ostali ne prestaju da pjevaju, a ko ima vatreno oruje puca. Veselje traje do kasno u no. Ima rijetkih sluajeva da slavlje traje i po tri dana. Pri polasku mlada ispraa svakog svata, a oni je daruju novcem. Darivanje mlade poinje nakon to ju je darivala svekrva. Njen dar je neki zlatni nakit. I kumov poklon je od zlata i najee najbogatiji. I mlada je donijela poklone za mladoenju, svekra, svekrvu, djevere, zaove... U podi se ide 10 do 15 dana poslije svadbe... Najee mladini roditelji ili ako su oni sprijeeni, neko iz kue djevojake ide u podi. Oni nose ruho djevojako, ako ga mlada nije ponijela sa sobom. Pored ruha, nosi se rakija i vino. Doekuju ih mladenci i glavni prijatelji. Za njih je pripremljena bogata trpeza i ostaju do uvee kad se vraaju svojoj kui. U prvie se ide najee 10 dana od dana kada se ilo u podi. Pored nevjeste, ponekad ide i mladoenja, neko od mladoenjinih roditelja, brat ili sestra. Vodi se rauna da darovi budu vrijedni kao i darovi koje su prijatelji donijeli u podi. Muslimanska svadba u Pljevljima Kod Muslimana je obiaj da se enska djeca, kada navre 12 godina, poinju kriti tako to su nosila feredu, i nijesu se mogla druiti sa vrnjacima, niti se pojavljivati u mukom drutvu... Istina, deavalo se da su po neki mladii i djevojke uspijevali kroz zatvorena vrata avlije progovoriti po koju rije, ili da

djevojka vidi mladia, ali da mladi vidi djevojku bila je prava rijetkost. Iz takvih susreta dolazilo je do toga da se mladi i djevojka zaljube jedno u drugo i dogovore da se uzmu. To se obino deavalo tako to mladi kae djevojci da se odreene veeri "ukrade" iz kue i doe na ugovoreno mjesto gdje e je on ekati... Djevojka u najveoj tajnosti, sa neto najnunijih stvari koje su joj potrebne, izae iz kue, uvijek nou, i doe na ugovoreno mjesto. Tu je eka momak sa nekim iz porodice, sa dobrim drugom ili prijateljem. Svi skupa dou u kuu mladoenje. Po dolasku, na prigodan nain, najee preko djece ili ena, jave roditeljima djevojke da im je kerka kod toga i toga mladia, i da se sama "ukrala". Reagovanja njenih roditelja su razliita... Ovaj nain udaje djevojaka kod Muslimana nije bio rijetkost. Meutim, najee udaje i enidbe bile su preko provodadija. Kad se u mladoenjinoj kui uje za neku dobru djevojku i iz dobre kue, odmah se dogovore da poalju neku vjetu i snalaljivu enu provodadijku da vidi djevojku i ispita njeno i raspoloenje roditelja... Poslije ubjeivanja, provodadijka najee dobija neku naelnu saglasnost, ali rijetko otvorenu. Kad saopti momku i njegovim roditeljima sve pojedinosti o djevojci, oni je nagrade, a zatim se dogovore da idu da je prose. U prosce odlazi mladoenjina majka i jo dvije-tri ene iz mladoenjine rodbine. Prosci idu nenajavljeni, i to obavezno nou. Ponekad ide i mladoenjin otac, ali je to dosta rijetko. U djevojakoj kui nasluuju svrhu njihovog dolaska i poslue ih erbetom i kafom... Poto ocijene da razgovori teku pozitivno, prosci trae da im djevojka donese kafu, to ona i uini. Sve dok prosci ne popiju kafu djevojka ih dvori. Na kraju pokupi fildane. Potom je prosci pitaju da li bi se udala za njihovog momka. Djevojka skoro uvijek odgovori: "Neka bude onako kako otac i majka kau". Zatim se razgovor vodi iskljuivo izmeu roditelja djevojke i prosaca. Kad i djevojini roditelji dadnu naelnu saglasnost, djevojka, ako nije vidjela momka, trai da ga vidi. To vienje se najee sprovodi tako to momak u odreeno vrijeme proe ispred njihovih vrata, a djevojka ga kroz neku upljinu vidi. Ukoliko joj se momak svidi, prosci se vraaju i djevojku obiljee na nain to joj daju prsten, neki drugi zlatni nakit i neto novca... Zatim, domaini spremaju meze od prenog mesa, sira... Od pia se pije samo erbet, a vrlo rijetko alkohol... Za vrijeme zakuske, roditelji buduih mladenaca se dogovaraju o danu svadbe, tj. kad e doi po djevojku. Najee je to za 15 do 25 dana... Poto je djevojka isproena, mladenci alju svoje povjerenike kod hode da sklope brak. Prilikom sklapanja braka ugovara se odreeni iznos novca koji je mladoenja duan dati eni u sluaju razvoda braka. Ugovoreni dio novca zove se niah. Brak se kod hode ne moe sklopiti izmeu dva bajrama. Kad se primakne dan svadbe, mladoenja poziva svatove. Za staroga svata se odreuje stariji ovjek iz porodice. Djeveri su braa ili braa od strica. Jena je

sestra mladoenjina ili blia rodica. ajo je dobar komija. Svatovi se najee okupljaju u utorak ili srijedu. U ono vrijeme svatovi su ili po djevojku najee na konjima ili sa fijakerima, rjee pjeke. Ni svatovi ni svadbari ne donose nikakve poklone ili bilo ta drugo u kuu mladoenjinu. Svatovi su obueni u narodnu nonju koja se sastoji od: cipela, arapa, akira sa iritima oko depova i niz nogavice, svilenog pasa, koulje zvane mintan, prsluka zvanog ferman, gunja i fesa sa kiankom. Pred djevojakom kuom svatove doekuje domain kue. U kuu ulazi prvo stari svat i sijeda u elo trpeze. Dok se svatovi goste, jena odlazi u mladinu sobu i predaje joj odjeu i obuu koju joj je poslao mladoenja. Ona je prisutna dok se mlada oblai. Potom djeveri ustaju i trae da im se dovede mlada. Mladu dovode braa ili sestre i predaju je djeverima. Kad djeveri prihvate mladu posipaju je bombonima i sitnim novcem koji pokupe prisutna djeca. Mlada je obuena u narodnu nonju koju sainjavaju: cipele, arape, dimije, svilena koulja, jelek, dolama, pojas, kapa sa dukatima zvana krukafes koju poklanjaju njeni roditelji kao miraz, jer je to velika vrijednost, i bijeli duvak preko krukafesa... Svatovi se malo zadravaju u djevojinoj kui. Prvi ustaje stari svat, a potom ostali. Pred kuom se igra kolo u koje mlada ne ulazi. Pjeva se i puca iz puaka i prangija. Kad svatovi polaze, mlada sijeda u fijaker ili na konja, a moe biti i u tehtervanu (mala kuica od dasaka). Tehtervana se nalazi na dva dugaka koca koji se privrste na dva konja koji je polako nose. Dukat na dokaz izgubljene nevinosti Pred kuom svatove doekuju mladoenja i njegov otac. Oni obavezno pucaju iz vatrenog oruja. Dok je mlada na konju prilazi joj svekrva i prua reeto sa itom, bombonima, sitnim novcem. Mlada preko glave sadrinu posipa po kui i svadbarima, a zatim baca reeto preko kue. Na pragu kue daju joj muko dijete , po mogunosti iz mladoenjine kue, i ona ga triput okrene za suncem i poljubi, a kasnije e ga i darivati. Zatim, mlada klekne i poljubi prag kue, obavezno desnom nogom prekorai prag i prva ulazi u kuu. Pri ulasku u kuu stavljaju joj pod desni pazuh pogau, a pod lijevi Kuran. Potom sijeda kod vrata. Ko god ue mlada mora ustati, a sijeda onda kad joj to kae jedna ena koja se nalazi pored nje... Mlada sve do etvrtka uvee spava sa zaovom ili svekrvom ili bliom mladoenjinom rodicom. U etvrtak ujutro predstoji ceremonijal ureivanja mlade. U posebnoj sobi se prostre duek, pusti da se po njemu povalja malo muko dijete, a zatim mlada legne na lea. Sa njene lijeve i desne strane stoje dva djeaka koji dre upaljene svijee, koje su umotane u bijele izvezene maramice. Prisutne ene poinju joj prati nokte, posebnom smjesom koja se zove kana. Namau joj nokte i gornji dio dlana ake... Sve dok

se ovaj postupak ne zavri, djevojke pjevaju prigodne pjesme. U etvrtak uvee, u prvi sumrak, djevojke odvode mladu do posebne sobe zvane erdek i tu je ostave. Potom mladii dovode momka. Dok ga vode stalno ga zadirkuju. Domaini su, prije toga, spremili i u erdek ostavili orijentalne poslastice. Veselje traje cijelu no. Neto kasnije mladenci e izai iz erdeka i sa ostalim svadbarima doekati zoru. Ujutro svekrva odlazi u erdek i gleda posteljinu, i ako nae dokaz izgubljene nevinosti ostavlja dukat ili neki drugi zlatnik. U petak dolaze i drugi da vide mladu, i daruju je najee nekim zlatnim nakitom, novcem, robom. Cijelo to vrijeme mlada dvori prisutne... Po dogovoru, odreenog dana mladin otac, majka, sestra i braa dolaze u podi i donose mladino ruho (ako ga mlada ranije nije ponijela) i poklone za sve ukuane. Prijatelji ih doekuju uz obavezan ruak. Istog dana se vraaju svojoj kui. Poslije 10 do 15 dana idu u prvie: svekar, svekrva, mladenci i drugi iz porodice. I oni nose poklone za prijatelje. Poslije ruka se vraaju kui, s tim to mlada moe ostati u rodu do sedam dana. Vaari Odravanje vaara ili "vaira" u pljevaljskom kraju iskljuivo je vezano za neki od duhovnih praznika. U Pljevljima je odravan na Petrovdan, na Trojiin dan i na drugi i trei dan Vaskrsa. U selu Boljaniima vair je odravan na Petrovdan, u Kominama druge nedjelje poslije Ilindana, na Ilijinom brdu na Ilindan u avgustu, kod crkve u Duboici na Pokrov Presvete Bogorodice u oktobru, u Meljaku na Veliku Gospojinu u avgustu, u Hoevini na Spasovdan u maju... Oni koji su doli uoi vaira, no provedu oko manastira, u manastirskim konacima, oko crkve ili roaka i prijatelja. Najee sjede oko velike vatre i uz pjesmu i priu doekuju zoru. Na dan vaira, najintenzivniji dolazak naroda je oko 10 sati... Djevojke se najee zadre u blizini mjesta u kom se odrava vair, i na skrovitom mjestu se preobuju ili presvuku, jer one koje su dole iz udaljenih mjesta ile su preko bespua i blata, pa bi tednu obuu i odjeu isprljale da su u njima putovale... Vaar ima i takmiarski karakter Jedan od najbitnijih komponenata vaira je meusobno upoznavanje ljudi, uglavnom putem neposrednih razgovora. To je ono to ini zanimljivim vairsku atmosferu. Jedan od estih i bitnih konstituenata vaira jeste enidba i udadba. Naime, ako se nekom mladiu, na prvi pogled, svidi neka djevojka, koju ranije nije vidio, priao bi i poeo da joj se udvara. U tom njegovom izlivu osjeanja, zduno bi ga podravali njegovi roaci, drugovi (njih pet-est). Djevojka je najee u drutvu jedne ili dvije drugarice i ona se opire

"nasrtljivcu". U zavisnosti od situacije, djevojka ga izbjegava ili nastoji da ga se otarasi, ali na nain u kome se naziru simpatije. I u jednom i u drugom sluaju poinju ubjeivanja. Mladi i njegovo drutvo joj govore koliko je imuan... Ubjeuju je da e joj kod njega biti dobro i da e ivjeti sami. U meuvremenu obje skupine, i mladieva i ona na djevojakoj strani, uveale su se, a uz to uvijek se nae radoznalog svijeta koji as navija za mladia, as za djevojku... Muzika tradicionalnim instrumentima i kulturno-zabavljake vrijednosti daju posebno obiljeje svakom vairu. Vair se cijenio i po tome koliko je u isto vrijeme igralo kola. Uglavnom se igraju kola: "Trojanac" ili "ikino kolo", crnogorski "Oro" ili neko od lokalnog znaaja... Na vairima su esta i nadmetanja u skokovima s mjesta, u dalj, bacanje kamena s ramena, trka na konjima. Pobjedniku obavezno slijedi nagrada. Napominjemo da su se trke konja najee odravale na Boljaniima, ali i na mnogim drugim mjestima koja su imala pogodan teren za ovo nadmetanje... Teferii

Kod naroda islamske vjeroispovijesti, izmeu ostalog, obiaj je da se na urevdan (6. maja) ide na uranak. Odnosno, postoji vjerovanje da e svi oni koji na urevdan ujutro ustanu iz postelje prije izlaska Sunca biti u toku cijele godine orni i veseli, a oni koje tog dana Sunce zatekne u postelji tokom cijele godine bie pospani i lijeni. Takve spavalice su budili rijeima: "Drijemao, spavao, kunjao, do ovo doba godine". Vjerujui u ovo gatanje, narod islamske vjeroispovijesti (ne samo oni) porodino porani, najee pored neke rijeke ili izvora na livadi. Poto se "umiju" hladnom vodom, domaica naloi malu vatru i na njoj skuva gorku kafu koju piju iz fildana, prismaui se kockom eera. Tako doekuju izlazak Sunca, kome se svi vesele. Svaka porodica je ponijela hranu za taj dan. Najee hljeb, meso kuvano ili peeno, pitu, bijeli mrs... Kad ojutri, ona porodica koja ima neki muziki instrument (najee tamburicu, gitaru ili harmoniku) tiho bi zasvirala neku sevdalinku. Neto kasnije, grupe ili pojedinci bi prilazili jedni drugima, bilo da zajedniki popiju kafu ili se vesele. Teferi bi trajao do pred samu no, kada bi se svi vraali kuama. Pored teferia koji su se odravali na urevdan i Ilindan, kod Muslimana je bio est obiaj da se svake nedjelje, kad je lijepo vrijeme, ide na teferi, ali ne masovno, ve vie individualno-porodino... Mevludi Mevludi su manji skupovi naroda islamske vjeroispovijesti. Odravali su se, uglavnom, u Pljevljima, rijetko i u selu. Mevludi imaju primjese svjetovnog i

duhovnog karaktera. Naime, ovi skupovi se odravaju povodom Muhamadovog roenja, ili u ast nekog radosnog trenutka. Najee bi se okupila manja grupa ljudi i ena, u nekoj kui, i uz prisustvo imama bi se veselili i pjevali pjesme. U stvari, mevlud u prevodu i znai deseteraka pjesma. Te pjesme se pjevaju u slavu Alaha i Peigambera. Pjevaju ih, uglavnom, ene, a i po neki mukarac. Mevludske pjesme su spjevali vjerski obrazovani ljudi, i u pauzama se jedu slatkii, piju sokovi koje je domaica kue pripremila. Mevludi nijesu esti skupovi, ali su rado posjeeni. Na njima se ostaje do kasno u no... Obrezivanje sunet Obrezivanje- sunet je porodino slavlje kod Muslimana koji imaju muku djecu. Obiaj vue korijene jo iz Starog zavjeta, a i Kuran ga pripisuje, ali ne kao obavezu. Znai, po Kuranu je sunet poeljan, ali nije obavezan. Suneenje se vri mukoj djeci kad navre pet-est godina, ponekad i do puberteta. Kad roditelji odlue da sunete svoje dijete pozovu rodbinu i nekog od komija. U predveerje pozovu berberina koji e obaviti taj posao. U jednoj zasebnoj sobi su brico, ujak djeteta i dijete koje treba da se suneti. Dok brico obavlja suneenje, ispred vrata su djeca koja lupaju u erpe i lonce i galame, u cilju da se ne uje pla i vriska djeteta. Kad se zavri suneenje poinje veselje i meusobno ljubljenje domaina i zvanica. Djeca koja su galamila dobijaju bombone i sitan novac. Dijete koje je osuneeno oblai dugu koulju da ga ne bi vrijealo... Nakon suneenja domain e posluiti goste piem, kafom, duvanom i slatkiima. Sjutradan se sprema sveani ruak za brica i one koji su pozvani. Svi ulaze u sobu osuneenog, ljube ga i daju mu neto novca. Za uslugu koju je brico obavio roditelji osuneenog plaaju odreenu naknadu... Ako pitate nekog Muslimana kakav je to dan za porodicu, rei e vam da mu je to najradosniji dan u ivotu. Sijela U svim krajevima pljevaljske optine, kako u prolosti tako i danas, sijela su se odravala u vrijeme od mratinjskih poklada u novembru do bijelih u martu... Dogovor za odravanje sijela je poinjao tako to bi se dva-tri mladia dogovorili da pitaju i zamole nekog domaina, koji ima podesnu prostoriju, da odre sijelo... Kad dobiju domainovu saglasnost, momci puste glas po selu, na nain to dozivaju s brda na brdo, ili poalju djecu da obavijest prenesu. Obavijest se tako brzo iri i za nekoliko sati stigne u susjedna sela, ponekad i u najudaljenija... Pored omladine, na sijela su dolazili i stariji ljudi i ene, koji bi iz prikrajka posmatrali ta mladi rade, ili bi zametnuli neki meusobni razgovor. Ukoliko je kua imala dvije sobe, stariji su bili iz furunu ili ognjite u

jednoj, a mladi u drugoj sobi... Obiljeje skoro svih sijela su gusle i dobar guslar. Guslara i njegovu pjesmu svi prisutni sluaju sa najveom panjom i u najveoj tiini. Najpopularnije su one pjesme koje opjevavaju pobjede i junake, i uvijek su epskog karaktera... Povremeno pjeva pravi pauze, a prije nje, poslednji stih otpjeva neto povienijim tonom i malo otegnuto.Ovakva ritmika ostavlja posebno jak utisak na sluaoce... Nakon to zavri sa guslanjem i poto se gusle okae o klin, omladina zapoinje pjesmu i igru...

(Kraj) Feljton u listu Dan, od 3. do 7. juna 2005.