ZALONO PRAVO POJAM Zalono pravo je ogranieno stvarno pravo na odreenom predmetu - zalogu koje ovlauje svog nositelja

(zalonog vjerovnika) da odreenu trabinu ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga ma iji on bio, a njegovo savagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan to trpjeti. POSEBNA OBILJEJA ZALONOG PRAVA 1. AKCESORNOST, 2. ODREENOST, 3. NEODVOJIVOST, 4. NEDJELJIVOST, 5. JEDNOSVRSNOST 6. PROMETNOST/NASLJEDIVOST 7. MOGUNOST POSTOJANJA VIE ZALONIH PRAVA NA ISTOMPREDMETU 8.NAELO OFICIOZNOSTI. 1. AKCESORNOST Zalono pravo postoji radi trabine. - razlog causa postojanja svakog subjektivnog zalonog prava je osiguranje odreene trabine. Vjerovnikova trabina i zalono pravo koje ju osigurava povezani su tada je TRABINA GLAVNO PRAVO, a zalono pravo je njoj SPOREDNO (akcesorno) pravo. NAELO AKCESORNOSTI egzistencija svakog subjektivnog zalonog prava zavisi od postojanja i valjanosti trabine koju osigurava. Zalono se pravo ne moe osamostaliti od trabine koje osigurava ne moe trabina pripadati jednoj osobi, a zalono pravo drugoj. Naprotiv, onaj tko je dunik u obveznom odnosu moe, ali ne mora biti i zaloni dunik. Zaloni dunik je uvijek osoba iji je zalog. TRABINA PRIKLADNA ZA OSIGURANJE ZALOGOM 1. novane trabine, odnosno trabine kojima je vrijednost izraena u novcu 2. ako su dovoljno odreene 3. nenovane trabine koje imaju novaanu vrijednost, ali samo ako je njihova novana vrijednost dovoljno izraena, a i odreeno je da je vjerovnik ovlaten namirivati, umjsto dune mu nenovane inidbe, njezinu novanu vrijedost. Potrebno je da trabina bude dovoljno odreena (naelo specijalnosti) 1. odreeni su vjerovnik i dunik 2. pravni temelj 3. visina ili barem najvii iznos do kojeg se osigurava zalogom.

Zalonim se pravom moe osigurati odreenu trabinu koja 1

a) ve postoji u trenutku osnivanja zalonog prava b) buduu trabinu, takva koja e tek nastati kad istekne rok, ili ako se ispuni uvjet - ako je novana i dovoljno odreena. Zalog za buduu trabinu moe biti KAUCIONI, a moe biti i KREDITNI. KAUCIONIM ZALOGOM se osigurava trabina koja u budunosti moe ali ne mora nastati, a nije poznato kolika bi joj bila visina ako nastane (pa se odreuje najvii iznos do kojeg ju se osigurava zalogom). KREDITNI ZALOG ne sadri element neizvjesnosti. Njime se osigurava trabina koja e tek nastati na temelju ugovora o kreditu. Zalonim se pravom moe osigurati za to prikladnu trabinu ako je a) utuiva ali i ako je b) neutuiva (prirodna, naturalna) trabina Kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik ije je potraivanje osigurano zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. l-368 ZOO OBUJAM ZALONOG OSIGURANJA TRABINE a) b) c) d) glavna trabina sporedne trabine tj. trabina kamata, trokovi za ouvanje stvari trokovi naplate trabine

Sporedne trabine ne mogu biti unaprijed odreene one su samo odredive. Iznimno, kad je zalonim pravoom osigurana trabina koja je zastarjela, tad je njime osgiurano namirenje glavne trabine iz vrijednosti zaloga, dok se naprotiv zastarjela potraivanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu namiriti ni iz optereene stvari 368/2 ZOO

c) ODREENOST

Zalono pravo je stvarno pravo, tako da djeluje erga omnes nuna je odreenost specijalnost zalonog prava, nuno je da budu individualizirani i tono odreeni 1. trabina koju zalono pravo osigurava 2. predmet zalonog prava zalog ODREENOST TRABINE Zahtjev za tonom odreenou odnosi se STROGO NA GLAVNU TRABINU da bi moglo postojati zalono pravo kao osiguranje namirenja neke trabine, ta trabina treba biti dovoljno odreena a) vjerovnik i dunik b) pravni temelj c) visina ili barem najvii iznos do kojega se osigurava zalogom Zahtjev za odreenou nije strog prema sporednim trabinama za sporedne trabine (kamate, trokovi ouvanja stvari i trokove naplate trabine dovoljno je da su ODREDIVE. ODREENOST ZALOGA zalono pravo moe postojati samo glede tono odreenog zaloga. Zalog je dovoljno odreen kad je individualiziran species. Zbog tog to nisu dovoljno odreene, skupnim se stvarima odrie sposobnost da kao pravne cjeline budu objekti zalonog prava (imovina kao cjelina, ni imovinska masa ne moe kao cjelina biti objektom zp, nego to jedino moug biti POJEDINA, ODREENA PRAVA ODNOSNO POJEDINE, ODREENE STVARI, ILI VIE NJIH, ILI AK SVE IZ SASDTAVA ISTE IMOVINE ODNOSNO IMOVINSKE MASE, ALI UVIJEK ODREENE SAMO POJEDINANO.) Ne moe postojati zalono pravo na GENERIINOJ STVARI koja nije dovoljno individualizirana, koja nije izdvojena iz roda pa nije postala species. d) NEDOVOJIVOST OD ZALOGA Zalono pravo je stvarno pravo na odreenoj stvari (ili pravu) koje se vee uz svoj objekt, pa ga s ene moe odvojiti od zaloga koji optereuje. Zalono pravo nije mogue prenositi s jednog objekta na drugi. Zaloni dunik bi mogao ponuditi zalonom vjerovniku da e mu umjesto dotadanjeg objekta zalonog prava dati neki drugi objekt istog prava, neku drugu svoju stvar ili svoje pravo, a zaloni bi dunik mogao tu ponudu prihvatiti. Gospodarski desit e se promjena objekta ali pravno je prestalo zop na prvobitnom objektu, a potom je za istog vjerovnika osnovano novo zp na novom objektu, jednakog sadraja kakav je imalo prijanje zp. Ovo novoosnvoano pravo je steeno izvedeno, lai ne iz ranijeg zp, nego iz prava vlasnitva zalonog dunika na novom objektu. Izmeu biveg i novog zp na novom objektu, nema kontinuiteta. NEPRENOSIVOST ZP je pravilo. Ono ne djleuje beziznimno zalono prelazi s jednog zaloga na drugi, ako je to zakonom odreeno 299/2 pravo

Zakonom su odreeni sluajevi u kojima ipak dolazi do zamjene objekta zlonog prava. Ako je zalog prodan radi namirivanja vjerovnika, zalono pravo nastavlja postojati na KUPOVNINI plaenoj za zalog; a ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomjeta (pravo na naknadu, osiguraninu) zalono pravo traje i dalje na tom pravu. Isto ako je zalonim pravom optereena trabina na predaju stvari, pa ona bude ispunjena zp nastavlja svoju egzistenciji na onoj stvari kojom je ta trabina ispunjena. E) NEDJELJIVOST Zalono pravo je nedjeljivo, kako obzirom na 1) ZALOGOM osiugranu trabinu 2) Obzirom na zalog Zalono pravo je nedjeljivo obzirom na zalogom osiguranu trabinu nedjeljivo u tom smislu to osigurava trabinu kao cjelinu (ukljuujui i njoj sposredne trabine), pa se zp ne smanjuje time to se smanjuje trabina koju ono osigurava. Dok postoji makar i samo neznatan ostatak trabine (ili sporedne trabine) osigurane su cijelim zalonim pravom 301/5 Zalono pravo je nedjeljivo obzirom na zalog u tom smislu, to namirenje trabine osigurava ZALOG KAO CJELINA, ukljuivi sve njegove pripadnosti 301/4. To ne znai da zalog ne bi mogao biti neki odvojivi nebitni dio stvari, plodovi stvari i sl., ili pak nekoliko nekretnina solidarno, nego znai da ono to jest zalog ostaje zalog i nakon to se zalog umanjio ili podijelio. Dok posotji makar i neznatan dio zaloga na njemu postoji i zalono pravo. Ako se zalog podijelio, zalono pravo je nastavilo teretiti ono na to se podijelio, kao i ono to se od njega odvojilo (ako nije prestalo postojati), a ako je zalog propao, ali umjesto nejga nastane pravo koje ga nadomjeuje (pravo na naknadu, na osiguraninu i dr. ) zalono pravo traje i dalje na tom pravu 301/4 Samo u sluaju da je zalog potpuno propao, a da na njegovo mjesto nije stupila druga stvar ili pravo, zalono pravo prestaje, ali trabina ostaje i dalje. 343

e) JEDNOVRSNOST ZP postoji samo jedna vrsta zalonog prava

Tradicionalno se zalono pravo dijeli na podvrste prema 1. predmetu 2. pravnom temelju 3. sadraju 1. Prema predmetu zalono pravo moe biti a) zalono pravo na pokretnini b) zalono pravo na nekretnini c) zalono pravo na pravu 2. PREMA PRAVNOM TEMELJU a) dobrovoljno, pravni temelj je pravni posao b) sudsko (prisilno) ako mu je temelj odluka suda ili drugog tijela vlasti c) zakonsko nastaje ispunjenjem zakonom odrenih pretpostavaka 3. PREMA SADRAJU ili tonije prema tome je li zp ovlauje svojeg nositelja na posjedovanje zaloga ili ga na to ne ovlauje, zalono pravo moe biti a) pignus b) hipoteka Pignus je ono zalono pravo koje nastaje time to vjerovnik dobiva stvar u posjed i koje ga ovlauje da je dri u sovjoj vlasti za sve vrijeme dok traje to njegovo zalono pravo HIPOTEKA je ono zalono pravo koje nastaje bez predaje stvari vjerovniku i koje ga ne ovlauje na posjedovanje stvari 304 Temeljna podjela zalonih prava 1. zalono pravo na pokretninama; dobrovoljno, sudsko i zakonsk 2. zalono pravo na nekretninama; dobrovoljno, sudsko i zakonsko 3. zalono pravo na pravima; dobrovoljno, sudsko i zakonsko NAELNO NIJE ZALONO PRAVO NITI JEDNE PODVRSTE, JAE OD ZALONOG PRAVA BILO KOJE DRUGE PODVRSTE. Nema jaih i slabijih podvrsta zalonog prava (osim ako bi to zakonom bilo posebno odreeno.

F) PROMETNOST I NASLJEDIVOST ZP Zalono pravo se moe otuiti i naslijediti, ali nikada samostalno, nego samo zajedno s trabinom kojuosigurava 303/1 5

Kad na bilo kojem pravnom temelju prijee na drugu osobu trabina osigurana zalonim pravom, na tu osobu zajedno s tom trabinom ujedno prelazi i to zalono pravo 319 To se zbiva samim prijelazom osigurane trabine na novog vjerovnika, bez posebnog pravnog temelja za stjecanje zalonog prava i bez posebnog naina stjecanja tog prava. Jedino ako je bilo odreeno da e na stjecatelja prijei trabina, ali ne i zalono pravo koje ju osigurava, tada e trabina preijei na novog vjerovnika sama, bez zalonog prava. Zalono pravo u tom sluaju prestaje, jer ono ne moe postojati samostalno. Zalono pravo se moe opteretiti podzalogom; za pdozalog vrijedi na odgovarajui nain ono to i za zalog, ako to drugo zakonom nije odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. Podzalog zp na nekrenini, dakle hipoteke, naziva se nadhipotekom. I podzalono pravo moe biti optereeno daljnjim podzalogom nadhipotekom a ovo jo daljnjim. Zalono pravo se moe ograniiti uvjetom ili rokom, bilo da ga se osnuje s takvim ogranienjima, ibo da ga se naknadno tako ogrnaii to je mogue samo ako se time ne dira u tua prava. G) MOGUNOST POSTOJANJA VIE ZALONIH PRAVA NA ISTOM PREDMETU Nema pravne zapreke da ista stvar ili pravo bude rpedmetom ne samo jednog, nego vie zalonih prava, pri emu broj tih prava nije ogranien. Takko moe na istoj stvari ili pravu postoajti nekoliko zalonih prava, ali e za stjecanje svakog pojedinog od njih trebati posebni pravni temelj i nain stjecanja. Meusobni odnos vie zalonih prava na istom predmetu, odreen je mjestom svakog od njih u redu prvenstva. Ako je zalog optereen s vie zalonih prava, prednost pri namirivanju imaona zalogmo osigurana trabina koja ispred ostalih u prvenstvenom redu 302/2. Mjesto u prvenstvenom redu dobiva zp prema trenutku nastanka zp, vrijedi pravilo prvi u vremenu jai u pravu ako nije to drugo zakonom odreeneo. Ako je vie zp nastalo istovremeno u pogledu istog predmeta imaju sve isto mjesto u prvenstvenom redu. Zalono pravo koje je na prvom mjestu u prevenstvenom redu ovlauje ovlatenika tog prva da prvi i u potpunosti namiri svoju trabinu, bez obzira na zalone vjerovnike koji u redu prvenstva slijede iza njega. 302/2 Od ostatka e se namiriti trabinu osiguranu zp koja je na drugom mjestu u redu prvenstva, nakon toga ono koje je na treem mejstu dok se ne iscrpi vrijendost zalonog objekta.. ako postoje dva ili vie zp na istom mjestu u redu prvenstva (nastala su istovremno) ona se namiruju proporcionalno. Ako to preostane, taj viak pripada onom iji je zalog.

ZALONO PRAVO NA POKRETNINI

Moe biti: 1. dobrovoljno zalono pravo na pokretnini (moe biti kao runi zalog ili hipoteka)

2. sudsko ili prisilno zalono pravo na pokretnini 3. sudsko i javnobiljeniko dobrovoljno 4. zakonsko zalono pravo na pokretnini POKRETNINA KAO PREDMET ZALOGA A) B) C) POJEDINANO ODREENA POKRETNINA ako je sposobna za UNOVENJE i u PROMETU je IDEALNI DIJELOVI (zalonim pravom je optereen zalog sa svim svojim pripadnostima ako nije to drugo odreeno) Samostalan zalog moe biti PRAVO NA POLODOVE koje stvar daje posredstvom nekog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine)

Ako dunik poto je ve zaloio stvar jednom vjerovniku, zaloi DRUGOM njezine PLODOVE, zalono pravo tog drugog ima za svoj predmet SAMO ONE PLODOVE koji su u trenutku kasnijeg zalaganja ve bili ODVOJENI, DOSPJELI TJ. UBRANI l. 298/6 nema zapreke da predmetom zalonog prava budu i one pokretnine koje se ne bi moglo unovit u ovrnom postupku ako je posrijedi izvansudsko namirenje I POTRONE I ZAMJENJIVE STVARI mogu biti zaloene

D)

NEPRAVILAN ZALOG prignus irregulare zaloena stvar prelazi u vlasnitvo zalonog vjerovnika, a on je duan nakon prestanka zalonog prava dati zalonom duniku u zamjenu jednaku stvar iste vrste, jednaku koliinu stvari, odnosno istu sumu novaca.

DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI

Dobrovoljno zalono pravo na pokretnini ZALOGODAVEVE VOLJE u pravilu kao 1) RUNI ZALOG pignus a EVENTUALNO kao 2) HIPOTEKA NA POKRETNINI osniva se na temelju

RUNI ZALOG PIGNUS je ono zalono pravo kod ijeg stjecanja igra posjed stvari AKVIZITIVNU FUNKCIJU (pretpostavka za stjecanje stvarnih prava) vjerovnik stjee to zalono pravo tako da DOBIVA u svoj posjed stvar da bi ona bila zalog za osiguranje trabine; poto ju je tako stekao zalono pravo ga ovlauje da DRI STVAR U SVOJOJ VLASTI dok traje zalono pravo. HIPOTEKA ono zalono pravo koje nastaje BEZ PREDAJE STVARI vjerovniku i koje ga ne ovlauje na posjedovanje zaloene mu stvari. RUNI ZALOG JE PRAVILO, A HIPOTEKA NA POKRETNINI (REGISTARSKO ZALONO PRAVO) IZNIMKA.

A) RUNI ZALOG
1. OSNIVANJE A) PRETPOSTAVKE Dobrovoljno zalono pravo na pokretnini se osniva IZVOENJEM TOG PRAVA IZ ZALOGODAVEVOG VLASNITVA na stvari koja se zalae a na temelju ZALOGODAVEVOG OITOVANJA VOLJE DA SVOJU STVAR OPTERETI ZALONIM PRAVOM RADI OSIGURANJA TRABINE. Da bi iz prava vlasnitva bilo dobrovoljno osnovano zalono pravo na vlasnikovoj stvari nuno je 1. ZALOGODAVEVO VLASNITVO STVARI 2. VALJANI PRAVNI TEMELJ 3. IN PREDAJE STVARI zalogoprimcu u NESAMOSTALAN POSJED radi osnivanja zalonog prava za osiguranje odreene trabine

1. VLASNITVO ZALOGODAVCA Opteretit svoju stvar zalonim pravom ovlaten je samo VLASNIK (osniva zp oitovanjem volje izvodei ga iz sovg prava vlasnitva na stvari koju zalae) - optereti se moe stvar U SUVLASNITVU ili ZAJEDNIKOM VLASNITVU SVI ONI SUGLASNO - POJEDINI SUVLASNIK svoj IDEALNI DIO, ali ne cijelu stvar bez suglasnosti ostalih suvlasnika - Iznimno se zalono pravo moe stei od nevlasnika kao da ga je stekao od nevlasnika na temlju povjerenja u promet 2. PRAVNI POSAO Pravni temlej dobrovoljno zalonog prava na pokretnini je pravni posao kojemu je cilj osnivanje zalonog prava na odreenoj stvari radi osiguranja namirenja odreene trabine iz vrijednosti te stvari. Taj pravni posao bi mogao biti jednostran (javno obeanje nagrade, zapis za sluaj smrti) i dvostran ZALONI UGOVOR O DAVANJU U ZALOG, odnosno njemu odgovarajui UGLAVAK O ZALAGANJU sadran u nekom drugom ugovoru npr. ugovor o zajmu, ugovor o kreditu UGOVOR O DAVANJU STVARI U ZALOG - ugovor o davanju u zalog je ZALONI UGOVOR kojim se OBVEZUJE DUNIK ILI NETKO TREI (zalogodavac) vjerovniku da e radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine zalonim pravom PREDATI VJEROVNIKU ODREENU POKRETNU STVAR u zalog, a druga se ugovorna strana OBVEZUJE DA E STVAR KOJU PRIMI U ZALOG UVATI I DA E JE VRATITI ZALOGODAVCU im prestane TRABINA koju zalog osigurava. UGOVOR MORA BITI VALJAN, DA POSTOJI DA NIJE PONITEN. Ugovor o zalogu najee e biti sklopljen u obliku jednog ili nekoliko uglavaka onog ugovora koji e biti TEMELJ VJEROVNIKOVE TRABINE (ugovor o zajmu, o kreditu, ugovor o prodaji s obronim otplatama cijene) Zaloni ugovor je KONSENZUALAN ugovor nastaje spajanjem ponude i prihvata. Predaja zaloga spada u ispunjenje ugovora. ZALONI UGOVOR O ZALAGANJU POKRETNINE JE NEFORMALAN. KAUZALAN UGOVOR kauza zalono osiguranje odreene novane trabine, psotojee i budue, uvjetne ili bezuvjetne Neposredna obveza osnivanje subjektivnog zalonog prava TRABINA koja se osigurava zalonim pravom: a) da postoji novana trabina b) da je odreena (odreeni su vjerovnik i dunik, pravni temelj, i visina ili barem najvii iznos do kojeg se osigurava) ZALONI UGOVOR JE NAPLATAN PRAVNI POSAO. NEDOPUTENI UGLAVCI: 9

1) nitave su sve doredbe ugovora koje su suprotne NARAVI ZALOGA I ONE TRABINE koja bi trebala biti osigurana zalonim pravom 2) posebno je zabranjena LEX COMMISSORIA uglavak po kojem bi zaloena stvar pela u vlasnitvo zalonog vjerovnika ako mu trabina ne bi o dospjeu bila ispunjena 3) uglavak da dunik ne moe zalog nikada iskupiti 4) uglavak po kojem bi vjerovnik mogao zaloenu mu stvar po unaprijed odreenoj cijeni otuiti ili zadrati stvar za sebe (takav uglavak nije zabranjen, ako stvar ima propisanu cijenu) 5) uglavak po kojem dunik ne bi smio osnivati na istom zalogu zalona prava za druge osobe 6) uglavak po kojem vjerovnik niti nakon dospijea osigurane trabine ne bi smio zahtjevati prodaju zaloga l. 307/4 3.PREDAJA U POSJED ZALOGOPRIMCU Dobrovoljno zalono pravo nastaje inom ispunjenja obveze da se to pravo osnuje za vjerovnika, a to je IN PREDAJE (tradicije) te stvari u posjed stjecatelju, odnsono onome koga on odredi u njegov NESAMOSTALAN POSJED. Redovito e to biti predaja u NEPOSREDAN POSJED zalonog vjerovnika. Mogue je ugovoriti da e se vjerovniku stvar predati samo u POSREDAN POSJED. Kad je stvar ve zaloena nekoj drugoj osobi, pa se nalazi u njezinom neposrednom posjedu novo zalono pravo na toj istoj stvari osnvoat e se predajom posrednog posjeda te stvari novom zalonom vjerovniku. Zalogodavac e obavijestiti zalonog vjerovnika kod koje se stvar nalazi da je nakon prestanka svojeg zalonog prava duan rpedati stvar novom zalonom vjerovniku. l. 321 /3 NASTUP PRAVNOG UINKA pravni uinak osnivanja zalonog prava nastupa 1) predajom stvari stjecatelju u NESAMOSTALAN POSJED, ako se to zbilo 2) na temelju valjanog pravnog posla te ako je to bio pravni posao 3) vlasnika stvari sposobnog da sa tom stvari raspolae TRENUTKA ISPUNJENJA OVIH PRETPOSTAVKI JE TRENUTAK OSNIVANJA DOBROVOLJNOG ZALONOG PRAVA. AKO JE ZALOG optrereen s vie zalonih prava ona trabina koja je prva u prvenstvenom redu 302/2 a mjesto u prvenstvenom redu odreuje se prema osnutku zalonog prava.

STJECANJE ZP OD NEVLASNIKA

10

vjerovnik je postupao POTENO I ispunjene su sve pretpostavke po kojima bi se moglo stei vlasnitvo od nevlasnika 1. stvar je pokretna 2. pr.posao je naplatan i kauza mu je osnivanje zp 3. stjecatelj je potupao poteno nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u otuivateljevo vlasnitvo - u trenutku sklapanja pr.posla i u trenutku predaje stvari u samostalan posjed PRELAENJE ZP Zalono pravo se moe otuiti drugoj osobi kao i prenjeti nasljeivanjem, samo ZAJEDNO S TRABINOM KOJU OSIGURAVA. OPTEREENJE ZP PODZALONIM PRAVOM Podzalono pravo je takvo zalono pravo iji je neposredni predmet objekt ZALONO PRAVO a krajnji mu je objekt ona stvar koja je objektom tog zalonog prava- ZALOG. Objekt podzalonog prava je zalono pravo- a objekt tog zp je zalog. joj ga

OVLASTI GLEDE ZALOGA

11

A) OVLASTI U STADIJU OSIGURANJA Prvi stadij osiguranja traje do dospijea trabine osigurane zalogom 1. PRAVO NA POSJED ZALOGA Zaloni vjerovnik ima pravo na posjed zaloga l.321 U naelu ima zvjerovnik pravo na NEPOSREDAN POSJED zaloga, ali nejgovo pravo posjedovanja moe biti odreeno drukije. 321 Zaloni vjerovnik moe sam pristati da posjeduje zalo samo posredno posredstvom neke druge osobe 308/1 kad je stvar ve zaloena nekoj drugoj osobi. l.321 Zaloni vjerovnik koji je stekao zalono pravo na stvari koja je u tom asu ve bila zaloena nekom drugom zadovoljit e se posrednim posjedom te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao zalono pravo na njoj. ZALONI VJEROVNIK IJA JE TRABINA OSIGURANA SUDSKIM, ZAKONSKIM ILI REGISTARSKIM ZALONIM PRAVOM NA POKRETNOJ STVARI NEMA PRAVO NA POSJED STVARI. ZALONI VJEROVNIK JE NESAMOSTALNI POSJEDNIK. 2. UVANJE ZALOGA Zaloni vjerovnik treba zaloenu stvar koju posjeduje UVATI S PANJOM DOBROG DOMAINA, poduzimati faktine i pravne radnje potrebne za ouvanje te stvari. l.322/1 U protivnom ODGOVARA ZA TETU. ZaLONI VJERovnik uva stvar za raun o troku zalonog udnika. Ima pravo na naknadu za trokove uvanja primjenjuju se opa pravila o posjednikovm pravu na naknadu trokova i o njegovim prigovorima protiv vlasnikova zahtjeva da vrati stvar. Ako doe do namirenja iz zaloga, nuni e se trokovi (ne i korisni) namirivati zajedno s trabinom. 301/3 Zahtjevi zalonog dunika na naknadu tete ZASTARJEVAJU u roku 1 godine od kad mu je stvar vraena. 322/6/1 Ako zaloni vjerovnik ne bi uvao zalog s dunom panjom, makar nije nastala teta, zaloni dunik moe putem suda ishodit da se zalog ODUZME zalonom vjerovniku iz neposrednog posjeda te da a se preda nekoj treoj osobi da ga ona uva za raun vjerovnika kao posrednog posjednika. l.324 Vjerovnik sad posjeduje zalog posredno. Trea osoba kojoj je zalog dat na uvanje duna je uvati kao ostavoprimac depozitar

12

3. UPORABA ZALOGA Zaloni vjerovnik u pravilu nije ovlaten RABITI stvar koju je dobio u zalog, niti je ovlaten drugome prepustiti uporabu tih stvari (nije ovlaten dati u najam , posudbu i sl.) Zaloni dunik moe OVLASTITI zalonog vjerovnika na UPORABU stvari, bilo neogranienu bio ogranenu. Zaloni vjerovnik ima pravo uporabe u granicama dobivenog doputenja. I bez doputenja je ZALONI VJEROVNIK ovlaten rabiti zalog, ako i ukoliko je to NUNO da bi time ispunjavao sovju dunost uvanja zaloga. (povremeno stavljati stvar u pogon). Ako bi zaloni vjerovnik postupao sa stvari kao da mu pripada pravo na uporabu, iako mu ono ne pripada ili ako bi s njom postupao prelazei granice doputene mu uporabe zaloni dunik bi bio ovlaten putem suda ishoditi predaju zaloene stvari u posjed nekoj treoj osobi, koja bi onda neposredno posjedovala zalog umjesto zalonog vjerovnika. 324 4. DAVANJE ZALOGA U PODZALOG Zaloni vjerovnik je ovlaten dati zalog koji posjeduje u podzalog. 303/2 pa i protiv izriite zabrane zalonog dunika 325 Zaloni vjerovnik moe zaloenu mu pokretninu dalje zaloiti, u granicama svog prava na namirenje iz njezine vrijednosti. 315/1 Zalaganjem zalgoa drugoj osobi za osiguranje nejzien trabien, osniva se PODZALONO PRAVO. Zaloni vjerovnik moe se obvezati zalogodavcu ili kome drugome da nee dati stvar u PODZALOG. U tom sluaju nee smjeti dati zalog u podzalog ali dade li ga ipak, povrijedio je svoju obvezu, no to nee utjecati na postojanje i valjanost podzalonog prava. Zaloni vjerovnik koji je daoas zalog u podzalog odgovoara pojaano za tetu oja bi nast ala na zalogu umjesto da odgovara za tetu koja je nastala njegovom KRIVNJOM, on odgovara i za sluajnu propast ili oteenje zaloga, ako do tog ne bi dolo da ga nije dao u podzalog. 325

5. PLODOVI I DRUGE KORISTI 323

13

PLODOVI I DRUGE KORISTI od zaloene DUNIKU.

stvari pripadaju

ZALONOM

Zaloni vjerovnik koji neposredno posjeduje zaloeu stvar ovlaten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati i sebi uzeti, osim ako se obvezao da to nee initi. 323/3 Nikad ih nije ovlaten za sebe uzeti niti ako oni pripadaju nekom drugom (plodouivatelju).323/3 Vrijednost plodova koje ubere zaloni vjerovnik prebija se po samom zakonu s nejgovom trabinom u prvom redu s trokovima na iju naknadu on ima pravo, zatim s kamtama koje mu duguje dunik, a potom s glavnicom). Isto to vrijedi za poldove vrijedi i za KORISTI. Njihova vrijednost se prebija s trabinom Ako se je zaloni vjerovnik obvezao da nee za sebe uzeti plodove i ili druge kroisti pa je to uinio zaloni dunik je ovlaten putem suda ishoditi da se zalog oduzme zalonom vjerovniku iz neposrednog posjeda te ga se preda nekoj treoj osobi da ga uva za raun vjerovnika kao posrednog posjednika . 324

UZIMANJE STVARI IZ VJEROVNIKOVA POSJEDA L.324 ako zv ne uva zalog kako treba ako ga neovlateno rabi ili ga je neovlateno dao drugom na uporabu ili za sebe uzeo plodove i druge koristi od zalgoa premda se obvezao da to nee uiniti.

DUNIK MOE SUDSKIM PUTEME ISHODITI ODUZIMANJE ZALOGA iz neposrednog posjeda zalonog vjerovnika i zahtjevati da se preda treem koji e ga uvati za raun zalonog vjerovnika kao posrednog posjednika.

6. ZAMJENA ZALOGA Zalono pravo se vee uz zalog, u naelu se ne moe prenjeti s jednog zalgoa na drugi.

14

U nekim sluajevima zaloni vjerovnik odnosno zaloni dunik ima pravo na zamjenu. 1) ZALONOM VJEROVNIKU zbog skrivnih nedostataka zbog nune prodaje

2) ZALONOM DUNIKU zbog vlastite potrebe zbog nune prodaje

Pretpostavke zbog kojih ZALONI VJEROVNIKU pripada pravo na zamjenu zaloga zbog SKIRVNIH NEDOSTATAKA a) pokazalo se da stvar ima materijalne ili pravne nedostatke za koje zaloni vjerovnik nije znao niti je trebao znati kad ju je primio u posjed kao zalog b) zbog tih neodstataka zalog nije dovoljno osiguranje namirenja njime osigurane trabine Zaloni vjerovnik je ovlaten zahtjevati da mu zalogodavac dade drugi primjeren zalog. 326/1 Vjerovnik nije ovlaten da zbog nedostatka zahtjeva RASKID UGOVORA, niti je ovlaten trait smanjenje obveze nego je jedino ovlaten zahtjevati drugu stvar u zalog. 328/3 Ako zalogom osigurana trabina jo nije dospjela, ali se stvar koju je vjreovnik dobio u zalog KVARI ILI GUBI NA VRIJEDNOSTI, zalonom vjerovniku pripada pravo na NUNU PRODAJU ZALOGA. Poslui li se tim svojim pravom, pa se zalog nuno proda, novac dobiven prodajom zaloga zamijenit e PRVOBITNI ZALOG. Pretpostavke pod kojima vjerovniku pripada pravo a) da se zalog kvari ili gubi na vrijednosti zbog nekog uzroka koji ne lei u skrivenim nedostacima b) da postoji opasnost da zbog tog zalog postane nedovoljan za osiguranje njime osigurane trabine Pod tim pretpostavkama zalonom vjerovniku pripada pravo zahtjevati da se zalog odmah proda po burzovnoj ili trinoj cijeni, pa da se kod suda poloi onolik dio primljene kupovnine koliki je dovoljan za namirenje vjerovnikove trabine l.327/2

15

Zaloni dunik moe IZBJEI NUNU PRODAJU ako zaloni vjerovnik dade u zamjenu neki drugi zalog kojem vrijednost nije manja, a uvanje ne zahtjeva vei trud, trokove ili brigu nego uvanje prvobitnog zaloga. Ako se stvar proda novac dobiven na ime kupovnine za dobiven zalog stupa na mjesto zaloga u visini koja je dovoljna za osiguranje namirenja. Taj novac e biti poloen u sudski depozit pae zaloni vjerovnik , kad njegovo potraivanje dospije, a ne bude podmireno moi zahtjevati namirenje iz pologa. ZALONI DUNIK IMA PRAVO NA ZAMJENU ZALOGA ZBOG VLASTITE POTREBE Zaloni dunik ima pravo zahtjevati da mu se vrati zalog i primi u zamjenu drugu stvar u zalog ako je to: 1. nuno za zalonog dunika da ima u svojem posjedu stvar koju je dao u zalog 2. stvar koju bi dao u zamjenu nije manje vrijednosti od provobitnog zaloga 3. uvanje stvari koju bi dao u zamjenu ne zahtjeva vei trud, trokove i li brigu nego uvanje prvobitnog zaloga 322/4 Zaloni dunik ima pravo na nunu prodaju zaloga pod pretpostavkama kao i zaloni vjerovnik s istim uincima. 7. ZATITA ZALOGA Gubitkom posjeda zaloga neprestaje zalono pravo. Ako je zaloni vjerovnik ostao bez posjeda pokretne stvari na kojoj je imao dobrovoljno zp, a tu stvar bespravno posjeduje neka druga osoba pa on moe od nje zahtjevati da mu preda zalog u posjed.VINDICATIO PIGNORIS 328/1/1 Uznemirava li netko makar i vlasnik na neki drugi nain a ne oduzeem stvari zaloni vjerovnik u njegovom izvravanju ovlastii koje mu pripadaju na zalogu a ini to besrpavno, za zalonog vjerovnika nastaje pravo da od tog zahtjeva da ga prestane uznemiravati. 328/2 Zaloni vjerovnik ima pravo zahtjevati od zalogodavca - drugi primjeren zalog umejsto zaloga sa skrivnim nedostacima - pravo zahtjevati nunu prodaju zaloga - a iane zahtjevati to god je potrebno radi zatite njegovog prava na zalogu 328 7. VRAANJE ZALOGA

16

Zaloni vjerovnik je duan vratiti zaloenu u stvar bez odgaanja im mu bude podmirena ili na bilo koji drugi nain prestane trabina koja je bila osigurana zalonim pravom na toj stvari.322/3 ako ima neku trabinu protiv onog kome treba vratit stvar (trabina naknade nunih trokova, trokovi uinjeni radi poboljanja zaloga ili koju drugu) a ispunjene su pretpostavke pod kojima ima pravo da zadri stvar dok mu ta trabina ne bude ispunjena. Zahtjeva li dunik stvar od njega, moi e mu suprostaviti PRIGOVOR RETENCIJE Vjerovnik moe vratiti stvar , ako je dobrovoljno vrati, bezuvjetno, smatrat e se da se odrekao svog zalonog prava. 344/2

Od dana kad je zalog vraen poinje tei rok zastare azhtjeva zalonog dunika protiv zalonog vjerovnika zbog pogoranja zaloene mu stvari, kao i rok zastare zahtjeva zalonog vjerovnika protiv zalonog dunika na naknadu trokova uinjenih za stvar. I jedan i drugi zastarjevaju u roku 1 g. od dana kad je stvar vraena.322/6

17

B) OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA

1. PRAVNO NA NAMIRENJE I PUTEVI OSTVARENJA Namirivanje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga mogue je 1. putem suda pravilo na nain odreen propisima o ovrsi novanih trabina 2. izvansudskim putem iznimka u sluajevima odreenim zakonom

1. NAMIRIVANJE PUTEM SUDA

Trabinu osiguranu zalogm namirivat e se putem ovrne prodaje zaloga, koju na zahtjev (ovrni prijedlog) vjerovnika provodi sud, postupajui po pravilima OVRNOG ZAKONA O OVRSI NA POKRETNINAMA RADI NAPLATE NOVANIH TRABINA l.336/2 Zaloni vjerovnik ima pravo od svagdanjeg vlasnika zaloene stvari zahtjevati da trpi namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijendosti zaloga 336/3 Zaloni vjerovnik moe bez obzira je li njegov dunik vlasik zaloene stvari ili ne - po svojoj volji izabrati da li e zahtjevati namirenje svoje trabine iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svojeg dunika, ili istodobno i zaloga i dunikove imovine. 336/4 Odlui li se za namirenje iz vrijednosti zaloga , ali ne upsije odatle u cijelosti namiriti svoju trabinu, razliku e namirivati iz dunikove imovine. 336/5 ZV treba stavit svoj zahtjev za to sudu u obliku PRIJEDLOGA ZA OVRHU . Sud e tom prijedlog udovoljit tako to e 1) DONJET POZITIVNO RJEENJE O OVRSI 2) NA TEMELJU TOG RJEENJA PROVEST E OVRNU PRODAJU ZALOGA 3) IZ KUPOVNINE NAMIRITI VJEROVNIKA 4) EVENTUALNI VIAK NOVCA VRATIT VLASNIKU ZALOGA. 1. PRIJEDLOG I SUDSKA DOZVOLA OVRHE O prijedlogu vjerovnika (kao ovrhovoditelja) odluuje sud, a udovoljit e mu ako za to postoji PRAVNI TEMELJ u obliku ISPRAVE o predlagateljevom pravu na namirenje OVRNE ISPRAVE , ili vjerodostojne isprave. OVRNA ISPRAVA: 1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba 2. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba u upravnom postupku, ako glase na ispunjenje novane obveze 3. ovrna javnobiljenika isprava 4. ostale isprave koje su zakonom odreene kao ovrne

18

VJERODOSTOJNA ISPRAVA: Raun, faktura, mjenica i ek s protestom i povratnim raunom kad je to potrebno za zaasnivanje potraivanja, javna isprava, izvadak iz ovjerenih poslovnih knjiga... Zaloni vjerovnik koji u asu dospijea obveze jo nema potrebnu ispravu na temelju koje bi sud mogao donjeti rjeenje o ovrsi treba prethodno stvorit pravni temelj podnjeti tubu protiv zalonog dunika kojom e od nejga zahtjevati trpljenje namirenja zalogom odsigurane trabine iz vrijednosti zalgoa (zalona tuba). Na temelju ovrne isprave, ZALONI VJEROVNIK E MOI PREDLOIT OVRHU SUDU I OD NJEGA ISHODIT RJEENJE KOJIM SE DOZVOLJAVA TZV. DOZVOLA IZVRENJA. Ako je vrjeovnikov prijedlog utemeljen na odgovarajuoj ovrnoj tj. vjerodostojnoj ispravi SUD E DOZVOLIT OVRHU donjet e rjeenje o ovrsi (dozvola ovrhe, dozvola izvrenja). Tim e rjeenjem sud 1) naredit ZALONOM DUNIKU ovreniku da u roku 8 d (u mjeninim predmetima 3 dana) ispuni trabinu zajedno s trokovima 2) odredit ovrhu - odredit PRODAJU ZALOGA radi namirenja vjerovnikove trabine na temelju tog rjeenja provest e se namirenje po propisima o provoenju OVRHE na pokretninama radi naplate novane trabine.

19

PRODAJA ZALOGA Sud moe odredit da se zalgo proda tzv. NEPOSREDNOM POGODBOM S KUPCEM ILI NA USMENOJ JAVNOJ DRABI unovenje zaloga prodajom na usmenoj javnoj drabi odredit e se kad se trebaju unovit stvari vee vrijednosti, au postojeoj situaciji moe se oekivati da bi se na drabi moglo za njih dobiti vei iznos novca i od procijenjene vrijednosti . 141/4 1. PRODAJA NEPOSREDNOM POGODBOM Prodaja stvari koja se unovuje u ovrnom postupku, a koju sklapa - s jedne strane KUPAC stvari koja se u tom postupku prodaje a s druge strane SUDSKI OVRITELJ ili od suda odreena osoba koja obavlja komisione poslove, postupajui pri tom za raun ovrenika. (zalonog dunika). Sudski ovritelj prodaje stvar u ime i za raun ovrenika ali ako stvari prodaje osoba koja obavlja komisione poslove, ona je prodaje u svoje ime , a za raun ovrenika. 141/3 Kupac stjee pravo vlasnitva na temelju tako zakljuenog pravnog posla kad mu stvar koju je tako kupio bude predana u SAMOSTALAN POSJED. 2. PRODAJA NA SUDSKOJ JAVNOJ DRABI Sudska usmena javna draba specifina prodaja stvari koju provodi tijelo javne vlasti sud - po svojoj pravnoj prirodi to nije prodaja nego javno obeanje nagrade. stvar se prodaje najboljem ponuditelju. Stjee pravo vlasnitva kad mu se stvar preda u SAMOSTALAN POSJED. obzirom da nije posrijedi naplatan pravni posao nego specifino ejdnostrano javno obeanje nagrade ako stvar ima nedostatke kupac nema prava koja bi inae proizlazila iz prodavateljeve odgovornosti za nedostatke stvari koja je objekt naplatnog posla.

NAMIRENJE VJEROVNIKA 1. trokovi ovrnog postupka 2. trokovi odreeni ovrnom ispravom 3. kamate 4. glavna trabina VRAANJE VIKA NOVCA Ako je nakon potpunog namirenja svih zalonih vjerovnika i drugih osoba koje imaju pravo namirenja svojiht rabina iz vrijednosti zaloga, preostao neki viak taj pripada zalonom duniku.

PRIVREMENA UPRAVA I NAMIRIVANJE IZ POLODOVA I DRUGIH KORISTI 20

Predmet zalonog prava nije samo stvar koja je zalog, engo su to ujedno sve njezine pripadnosti. Ako je zalog takva stvar koja je sposobna davati plodove i druge kroisti koje se mogu unoviti, zaloni vjerovnik je ovlaten zahtjevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi urpavitelja koji e biti ovlaten da ubire plodove i druge koristi od njega, pa da ih unovava, s tim da e biti duan dobivene iznose poloit u sud radi namirenja iz tog pologa.

NAMIRIVANJE IZVANSUDSKIM PUTEM

IZNIMKA! Jedino ako ZALONI VJEROVNIK 1) ima pravo na namirivanje izvansudskim putem unovenjem zaloga 2) ako se namiruje iz zaloenog mu gotovog novca 3) ako se namiruje prebijanjem vrijednosti plodova i drugih koristi od zaloga 337 Vjerovnik koji bi svoje pravo na namirivanje neovlateno ostvarivao izvansudski odgovarao bi za svaku tetu koja bi odatle proizlala. I kad je ovlaten da svoje pravo ostvaruje izvansudski alli je on zalog prodao izvansudski drukije nego je bio ovlaten (u pravilu je ovlaten da ga proda na drabi, i to javnoj makar izvansudskoj), takoer e odgovarat za svaku tetu koja bi odatle proizala. 337/7 1. PRAVO NA NAMIRIVANJE IZVANSUDSKOM PRODAJOM ZALOGA U naelu postoji samo ako mu je dao zaloni dunik sovjim valjanim doputenjem na takav nain namirivanja 337 - doputenje treba biti valjani pravni posao zalonog dunika, uinjen u pisanom obliku jo u trenutku osnivanja zalonog prava ili naknadno. Pravo na izvansudsko namirenje pripada zalonom vjerovniku na temelju zakona i bez doputenja zalonog dunika ako je zalog dana za osiguranje trabine iz trgovakog posla, no ipak mu ne pripada ako je zaloni dunik izriito iskljuio mogunost izvansudskog namirivanja jo u trenutku osnivanja zaloga (ne i naknadno). 337/2 Zaloni vjerovnik svoje pravo na namirivanje izvansudskim putem ovlaten je ostvarivati jedino putem JAVNE DRABE unovenjem zaloga na drabi koja moe biti i privatna (ne mora biti sudska) ali mora biti JAVNA (javno oglaena). Jedino u sluaju da je vjerovnik ovlaten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem iz zalgoa kjim ima bruzovnu ili trinu cijenu, on ga nije duan prodavati na javnoj drabi, nego ga moe prodati za tu cijenu iz slobodne ruke putem osobe koja je javno ovaltena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih stvari. l.337/4 Bilo koji drugi sluaj ostvarivanja izvansudskog ostvarivanja doputen je samo 21

a) ako je to u danim okolnostima jedini mogui nain za ostvarenje prava na namirenje b) zalonom vjerovniku dano pravo na takav nain namirenja pravnim poslom ili zakonom 337/3 2. NAMIRIVANJE UZIMANJEM ZALOENOG GOTOVOG NOVCA Zaloni vjerovnik je ovlaten namiriti sovju dospjelu trabinu izvansudskim putem ako mu je u zalog dan gotov novac gotov se novac ne prodaje, nego e se zaloni vjerovnik namirivati upravo iz novca koji mu je zaloen tako to e se nakon dospijea trabine za sebe uzeti odgovarajui iznos.337/5/1 3. NAMIRIVANJE PREBIJANJEM KORISTI OD ZALOGA VRIJEDNOSTI PLODOVA I DRUGIH

Zaloni vjerovnik je ovlaten namirivati sovju trabinu izvansudskim putem, ako za sebe uzme plodove i druge koristi od zaloga koji neposredno posjeduje pod pretpostavkom a) da ti pripadaju zalonom duniku i b) da ih je ovlaten uzeti za sebe (ubrati 322/2-3 Vrijednost plodova koje ovlateno ubrao, prebija se po samom zakonu s njegovom trabinom (prvenstveno s trokovima na iju naknadu on ima pravo, zatim kamate kje mu duguje dunik, potom glavnica) a isto je i s vrijednou koristi koje je zaloni vjerovnik ovlateno imao od zaloga. Vrijednost toga se prebija ve u trenutku ubiranja makar trabina jo nije dospjela., pa se ona tako postupno smanjuje. Zaloni dunik ovlaten je u svakom trenutku zahtjevati da mu zaloni vjerovnik izda priznanicu o prijeboju., a uskrati li mu to zaloni vjerovnik moi e ishoditi utvrenje putem suda da je do prijeboja dolo i koliko se time smanjila njegova obveza. PRESTANAK ZP - propast zaloga - odreknue - istek roka ispunjenje raskidnog uvjeta - prestanak trabien - prestanak zal vjerovnika - rastereenje

22

REGISTARSKO ZALONO PRAVO Hipoteka na pokretnini je zalono pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez PREDAJE ZALOGA u posjed zalonog vjerovnika i kod kojeg zalonom vjerovniku ne pripada pravo na posjedovanje zaloga. 304/1 321/4 Dobrovoljno zalono pravo redovito se osniva kao runi zalog, samo iznimno ga se moe osnovati kao hipoteka. 304/3 Na pravni poredak omoguuje osnivanje dobrovoljnog zp na pokretnini kao hipoteke iskljuivo na onim vrstama stvari 1) koje se mogu stei u vlasnitvo jedino upisom u javni upisnik ili 2) koje se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti Na takvim se stvarima moe osnovati hipoteka registarsko zalono pravo pod pretpostavkama i nain odreen posebnim zakonom. - sluajevi zalaganja brodova , zrakoplova PRETPOSTAVKE 1. stvar koja se tako zalae je predmet upisa u javni upisnik registar 2. postoji valjani pravni posao zalogodavca kojim se on obvezuje da e drugoj strani dopustiti osnivanje hipoteke kao tereta njegove stvari 3. zalogodavac je vlasnik stvari koju zalae, ovlaten je opteretit ju zp 4. upis u javni upisnik zalonog prava kao tereta zalogodaveve stvari, a radi osiguranja odreene stvari. ZALONI UGOVOR je da bi obvezivao na osnivanje zalonog prava na pokretnini kao hipoteke (registarskog zalonog prava) UGOVOR kojim se obvezuje dunik ili netko trei (zalogodavac) vjerovniku da e radi osiguranja odreene vjerovnikove trabine zalonim pravom na svojoj pokretnini upisanoj u javni upisnik (javni registar) dozvolit da se u tom javnom upisniku upie zalono pravo kao teret te stvari, a druga se ugovorna strana vjerovnik obvezuje da im prestane njegova zalogom osigurana trabina uinit to je s njegove strane ptorebno da bi se izbrisalo to zalono pravo iz javne knjige. Zalono pravo e nastati upisom tog prava u javni upisnik. Zaloni vjerovnik kojem je trabina osigurana hipotekom na pokretnoj stvari (registarskim zalonim pravom) u naelu NIJE OVLATEN POSJEDOVATI STVAR KOJA JE PREDMET NJEGOVOG ZP. Hipoteka prestaje iz istihuzroka kao i svako dobrovoljno zp. Na pokretnini, ali ne prestaje samim nastupom tog uzroka nego tek BRISANJEM IZ JAVNOG UPISNIKA.

HIPOTEKA NA POKRETNINI

23

SUDSKO PRISILNO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI

moe se i protiv volje dunika osnovati sudsko prisilno zalono pravo na njegovoj pokretnini.

1. OSNIVANJE Sudsko prisilno zalono pravo osniva se na dunikovoj pokretnini SPOSOBNOJ ZA UNOVENJE, na temelju ODLUKE SUDA donesene u postupku kojim se odreuje PRISILNO OSIGURANJE TRABINA, a na nain koje odreujuju zakonske odredbe o OVRSI I PRISILNOM OSIGURANJU. a) DUNIKOVA POKRETNINA SPOSOBNA ZA UNOVENJE Pokretnina mora biti sposobna za unovenje. Izuzimanje od ovrhe: Apsolutno izuzeti od ovrhe: - 2/3 plae odnosno mirovine, pola plae odnosno mirovine ako se radi o obvezi zakonskog uzdravanja - socijalne pomoi - primanja po osnovi zakonskog uzdravanja - naknade zbog tjelesnog oteenja - djeji doplaci - stipendije i pomoi uenicima - primanja vojnika, studenata vojnih kola - odlija, medalje, vjenani prsten - stvari koje nisu u prometu - objekti, oruje i oprema namijenjena obrani Relativno izuzete- mogu se samo dobrovoljno ne i prisilno prodati: - potrebna odjea i obua - alat bez kojega se zanimanje ne moe obavljati, - odreena zaliha hrane - predmeti nuni za obavljanje javnobiljenike, odvjetnike, ljekarnike , znanstvene, umjetnike djelatnosti....

lijenike,

I kod nekretnina postoji mogunost izuzimanja od ovrhe, time posredno od zalaganja: to se odnosi na poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za udravanje njega i lanova njegove ue obitelji te drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati. Izuzete su i pokretnine koje kao pertinencija slue poljoprivrednom gospodarstvu poljoprivredni strojevi i druga orua za rad, radna i rasplodna stoka koji su poljodjelcu nuni za odravanje poljoprivrednog gospodarstva. Sva navedena izuzea ne vrijede ako je vjerovnik radi osiguranja svoje trabine stekao zalono pravo pravnim poslom sa zalonim dunikom.

24

Prisilno sudsko zalono pravo na pokretnini osniva se na pokretnini sposobnoj za unovenje, na temelju odluke suda (sudsko zalono pravo) donesene kao 1. rjeenje o ODREIVANJU PRETHODNE MJERE ZAPLJENE POKRETNE STVARI protivnika osiguranja ili kao 2. RJEENJE O OVRSI NA OVRENIKOVIM POKRETNIM STVARIMA RADI NAPLATE NOVANE TRABINE prva odluka donosi se u postupku osiguranja, a druga u ovrnom postupku. Na temelju takve odluke suda zalono e se pravo na dunikovoj pokretnini osnovati na taj NAIN to e sud izvriti IN PLJENIDBE, a dovrenjem pljenidbe nastaje prisilno sudsko zalono pravo na zaplijenjenoj stvari.

Osnivanje prisilnog zalonog prava na temelju rjeenja o odreivanju prethodne mjere zapljene pokretnih stvari, moe ishodit osoba koja je vjerojatni vjerovnik neke novane trabine protiv druge osobe kao vjerojatnog dunika, ali KOJA JO NEMA PERFEKTNU OVRNU ISPRAVU na temelju koje bi mogla ishoditi ovrhu, naime da sud tu trabinu prisilno namiri (naplati) iz imovine dunika. Osoba koja ve ima OVRNU ISPRAVU (pa je izvjesno da je ona vjerovnik odreene trabine protiv odreene osobe kao dunika, koji nije ispunio svoju obvezu), nee traiti odreivanje i provoenje prethodne mjere, nego e ishoditi od suda DA DONESE RJEENJE O OVRSI I PROVEDE OVRHU NA ODREENIM POKRETNINAMA tog dunika radi prisilnog namirenja njezine trabine. Pri tom e za nju osnovati prisilno zalono pravo na tim pokretninama, koje e titi tu njezinu trabinu do namirenja. 1. ZAPLJENA POKRETNINE NA TEMELJU RJEENJA O PRETHODNOJ MJERI Prethodne mjere pljenidbe stvari radi osiguranja novane trabine odreuje i provodi sud po pravilima o postupku osiguranja prehodnim mjerama. Sud e prethodnu mjeru odredit na zahtjev (prijedlog) vjerovnika (predlagatelja osiguranja) koji ima novanu trabinu ve utvrenu presudom, sudskom odnosno upravnom nagodbom, ili javnobiljenikom ispravom, ali ta jo nije OVRNA , ali samo ako prijeti opasnost da bi do trenutka kad sazriju pretpostavke za ovrhu moglo biti onemougeno ili znatno oteano ostavarenje trabine. PRAVNI TEMELJ - TITULUS osnivanja prisilnog sudskog zalonog prava je RJEENJE SUDA doneseno u postupku OSIGURANJA, kojim je odreena PRETHODNA MJERA PLJENIDBE pokretnih stvari protivnika osiguranja (dunika), a provoene te prethodne mjere PLJENIDBA (zapljena) je NAIN na koji se osniva zalono pravo na zaplijenjenim pokretninama protivnika osiguranja (dunika):

25

Rjeenje o odreivanju prethodne mjere dfonosi sud na zahtjev osobe koja se sudskom odlukom koja jo nije ovrna moe legitimirati kao vjerojatni vjerovnik odnosne trabine. Pretpostavke: 1. da postoji takva isprava koja jo nije ovrna (inperfektna ovrna isprava 2. da je vjerojatna opasnost da bi bez takvog osiguranja ostvarenje trabine moglo biti sprijeeno ili znatno oteano. Sud e rjeenje provesti na zakonom propisan nain a to je da sud plijeni pokretnine time to sastavlja PLJENIDBENI POPIS, naime zapisnik o popisu i procjeni u koji popisuje zaplijenjene stvari. Kad bude potpisan pljenidbeni zapisnik, pljenidba je provedena stvar je zaplijenjena, ime je na njoj nastalo prisilno sudsko zalono pravo za osiguranje vjerojatne trabine predlagatelja osiguranja.

3. ZAPLJENA POKRETNINE NA TEMELJU RJEENJA O OVRSI Ovrha radi prisilnog namirenja novane trabine ima dvije faze prva je prisilno osiguranje te trabine a druga njezino ostvarenje (naplata). 1. osiguranje novane trabine tako to se osniva prisilno zalono pravo na pokretnini 2. prodaja 3. namirenje Jedino kad je vjerovnikova trabina ve prije osigurana zalonim pravom upravo na toj dunikovoj stvari koja je predmet ovrhe, nee se prigodom provoenja ovrhe na toj stvari osnivati prisilno zalono pravo. PRAVNI TEMELJ osnivanja tog zalonog prava bit e RJEENJE SUDA DONIJETO U OVRNOM POSTUPKU, a tim rjeenjem se dozvoljava provoenje ovrhe na pokretnim stvarima ovrenika (dunika), a zalono pravo e nastati na odreenim pokretninama na taj NAIN to e ih sud zaplijeniti, upisavi ih u PLJENIDBENI POPIS (zapisnik), odnosno stavivi zabiljeku umjesto pljenidbenog popisa. Vjerovnik novane trabine, ako ima perfektnu ovrnu ispravu tj. vjerodostojnu ispravu, ovlaten je staviti prijedlog sudu da odredi i provede ovrhu, naime prisilno izvrenje dunikove obveze iz kupovnine dobivene unovenjem dunikovih stvari.

Provest e to rjeenje na zakonom propisan nain: 26

1. zapljenom i procjenom, te potom 2. prodajom zaplijenjenih stvari i namirivanjem ovrhovoditelja vjerovnika iz novca dobivenog prodajom. Njihovom zapljenom (potpisivanjem zapisnika o pljenidbenom popisu) osnovat e se na tim stvarima prisilno sudsko zalono pravo u korist ovrhovoditelja, kao vjerovnika osigurane trabine. Ako vjerovnik zahtiejva da se ovrhu provede samo pljenidbom i procjenom stvari (a ne i prodajom i namirenjem), tad e ta ovrha stati kad bude izvren ovaj prvi korak provoenja ovrhe. Nakon to je na njegov zahtjev izvrena sama zapljena stvari, vjerovnik trea u roku od 3 mjeseca zatraiti i prodaju zaplijenjene stvari te namirenje iz kupovnine; ne zatrai li to u roku sud e obustaviti ovrhu. OVLASTI U STADIJU OSIGURANJA zalonog vjerovnika ne ovlauje njegovo prisilno sudsko zalono pravo na POSJEDOVANJE ZALOGA. U pravilu e zaplijenjene (popisane) pokretnine sudski izvritelj ostavit u neposrednom posjedu osobe koja ih je do tad posjedovala, s tim da e se na popisanim stvarima koje su ostavljene u neposrednom posjedu dunika vidljivo naznaiti da su zaplijenjene. Vlasnik nikada ne smije izvravati svoje pravo suprotno tuem pravu Stvar na kojoj drugi ima zalono pravo, i dalje je vlasnikova, ali ne sije uiniti nita to bi sprijeilo zalonog vjerovnika da svoju trabinu namiruje iz vrijednosti te stvari. Ovrni zakon mu zabranjuje da raspolae zaplijenjenim stvarima. Ako bi on s ciljem da osujeti ostvarenje tueg zalonog prava na svojoj stvari nju otuio, unitio ili otetio, bio bi kazneno odgovoran za povredu tuih prava. Zaloni vjerovnik je ovlaten svakome, pa i onome ije je zaloeno pravo stavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojeg prava na zalogu. l. 328

U nekim sluajevima izvrit e se takozvana transferacija (prijenos), naime oduzimanje zaplijenjenih pokretnina i njihova predaja drugome na uvanje. 1. uvijek e se oduzeti iz dotadanjeg neposrednog posjeda i predati u sudski, odnsono javnobiljeniki polog a) zaplijenjeni gotovi novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti, a i b) druge pokretnine vee vrijednosti (ako su prikladne za taj nain uvanja. 2. inae jedino ako je to predloio vjerovnik ovrhovoditelj, sud moe odredit da se zaplijenjene stvari oduzmu iz dotadanjeg neposrednog posjeda i dadu na uvanje a) ovrhovoditelju 27

b) nekoj treoj osobi Ovrenik ima i pravo zahtjevati zamjenu zaloga u sluaju da postoji znatan nerazmjer izmeu vrijednosti zaplijenjene stvari i iznosa trabine zbog ijeg je namirenja stvar zaplijenjena. O zamjeni zaloga odluit e na ovrenikov prijedlog sud, primjenjujui na odgovarajui nain pravila o zamjeni nekretnine koja je predmet zaloga. OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA Zaloni vjerovnik je ovlaten ostvarivati svoje prisilno sudsko zalono pravo namirivanjem putem suda - ovrnim namirenjem. Takvo se zalono pravo ne moe ostvarivati izvansudskim putem. Akoje zapljena stvari bila provedena na temelju rjeenja o ovrsi, kojim je odreeno da ovrhu treba provesti zapljenom, procjenom i prodajom pokretnina ovrenika, te namirenje ovrhovoditelja nakon provedene zapljene i procjene pristupit e se prodaji zaplijenjenih stvari, a nakon to ona bude dovrena namirivanju vjerovnika. OVRNOJ PRODAJI stvari moe se u pravilu pristupit tek nakon to je RJEENJE O OVRSI POSTALO PRAVOMONO, a i tad ne prije nego to protekne 15 d od zapljene. Iznimno e sud odredit ovrnu prodaju ranije ako - ovrenik na to pristane - ili su zaplijenjene stvari podlone brzom kvarenju - ili postoji opasnost od pada njihove cijene - ili ako ovrhovoditelj dade kauciju koju bi bio duan naknaditi ovreniku ako rjeenje o ovrsi ne postane pravomono Ovrnu prodaju provodi sud 1. usmenu javnu drabu 2. neposredna pogodba Ako je zapljena stvari bila provedena na temelju rjeenja o prethodnoj mjeri zapljene stvari, tad da bi osoba koja je provoenjem te mjere stekla prisilno sudsko zaloo pravo na zaplijenjenim stvarima, mogla namiriiti svoju trabinu iz vrijednosti tih stvari bit e potrebno da ona (poto joj pravni temelj postane ovran) ishodi od suda rjeenje O OVRSI, kojim e bit odreeno provoenje prodaje zaplijenjenih stvari i namirenje vjerovnika. Poto ga ishodi na temelju tog rjeenja sud e provesti prodaju, a potom namirivanje vjerovnika, uz vraanje eventualnog vika protivniku osiguranja zalonom duniku.

PRESTANAK

28

1. prestaje pravomonou rjeenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano. 353 ZV Ono koje je osnovano zapljenom na temelju rjeenja o prethodnoj mjeri prestati PRAVOMONIM SUDSKIM RJEENJEM KOJIM SE OBUSTAVLJA POSTUPAK OSIGURANJA I UKIDAJU PROVEDENE RADNJE, dakle i zapljena pokretnina. Prisilno sudsko zalono pravo osnovano zapljenom na temelju rjeenja o ovrsi, prestat e SUDSKIM RJEENJEM KOJIM SE OBUSTAVLJA POSTUPAK OVRHE I UKIDAJU PROVEDENE RADNJE, DAKLE I ZAPLJENA POKRETNINA. U sluaju kad je u ovrnom postupku provedeno namirivanje vjerovnika, prisilno sudsko zalono pravo prestaje pravmonou rjeenja o namirenju. l. 353/1

29

SUDSKO I JAVNOBILJENIKO DOBROVOLJNO PRAVO NA POKRETNINI Sudsko i javnobiljeniko dobrovoljno zalono pravo s jedne strane je DOBROVOLJNO, jer nastaje na suglasan prijedlog vlasnika zaloga i stjecatelja tog zalonog prava, no s druge strane osniva se djelovanjem suda koji postupa u posebnom postupku osiguranja trabina, u kojem se stvar plijeni; odnosno djelovanjem javnog biljenika koji postupa slino tome. Dva su osobito markantna specifina obiljeja ove podvrste dobrovoljnog zalonog prava na pokretninama. Jedno je da se ono osniva tako da ZALOENA STVAR OSTAJE I DALJE U POSJEDU SVOG DOTADANJEG POSJEDNIKA, TE DA ZALONI VJEROVNIK NEMA PRAVO NA POSJED ZALOGA. Drugo je da ovrnom namirivanju trabine osigurane ovakvim zalonim pravom ne stoje na putu one ograde koje su inae iz socijalnih razloga postavljene za provoenje ovrhe na nekim stvarima. ne primjenjuju se odredbee OZ o zatiti ovrenika, o izuzeu od ovrhe i o ogranienju ovrhe na odreenim predmetima ovrhe to se opravdava dobrovljnonu optereenja zalonim pravom.

OSNIVANJE - na temelju oitovanja volje vlasnika da optereti svoju stvar zalonim pravom; ali na nain na koji se osnivaju prisilna zalona prava na pokretnini PLJENIDBOM POKRENTINE. - Nuno je da budu ispunjene slijedee pretpostavke 1. valjani zaloni ugovor zalogodavca i zalogoprimca zalonog vjerovnika, sklopljen pred sudom u postupku osiguranja i oblikovan u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da osiguraju vjerovnikovu trabinu dobrovoljnim sudskim zalonim pravom na odreenoj zalogodavevoj pokretnini 2. zalogodavevo vlasnitvo te pokretnine , koje ga ovlauje da je zaloi 3. pljenidba te zalogodaveve stvari, kao mjera sudskog osiguranja trabine, po pravilima o ovrsi i sudskom osiguranju.

ZALONI UGOVOR - pravni temelj osnivanja dobrovoljnog sudskog zalonog prava na pokretnini 30

UGOVOR SKLOPLJEN PRED SUDOM U POSTUPKU OSIGURANJA I OBLIKOVAN U SUDSKI ZAPISNIK O SPORAZUMU STRNAKA O POSTOJANJU I DOSPIJEU TRABINE, KOJIM SE DUNIK ILI NETKO TREI (ZALOGODAVAC) OBVEZUJE VJEROVNIKU (PREDLAGATELJU OSIGURANJA) DA E RADI OSIGURANJA SPORAZUMNO UTVRENE VJEROVNIKOVE TRABINE ZALONIM PRAVOM NA SVOJOJ POKRETNINI, TRPJETI DA SUD ODREDI I PROVEDE PLJENIDBU TE POKRETNINE U KORIST VJEROVNIKA (PROTIVNIKA OSIGURANJA). SPECIFINOSTI 1. zaloni ugovor se sklapa pred sudom, u postupku osiguranja na suglasni zahtjev, u obliku sudskog zapisnika, tako da ima snagu SUDSKE NAGODBE. To da ovaj zapisnik ima snagu sudske nagodbe ini da je trabina ije su postojanje i as dospijea u njemu utvreni, ovrna od trenutka njezina dospijea ne bude li ona o dospijeu namirene, vjerovnik moe ishoditi ovrhu na temelju zapisnika (koji je ovrna isprava). 2. zalogodavac (kao protivnik osiguranja) i vjerovnik (predlagatelj osiguranja) ugovaraju da se za osiguranje utrene vjerovnikove trabine osnuje zalono pravo sudskim radnjama osiguranja tj. pljenidbom zalogodaveve pokretne stvari (umjesto predaje stvari ili upisom u javnim upisnik) 3. stranke se mogu sporazumjeti i da e tim dobrovoljnim sudskim zalonim pravom osigurati novanu protuvrijednost neke trabine koja nija novana (ime e ona prestati biti nenovana, jer sporazum stranaka nema znaaj novacije - osim ako nije izriito oitovana volja obiju stranaka da noviraju.

Na pravnom temelju temelju zalonog ugovora u obliku sudskog zapisnika o takvom sporazumu stranaka osnovat e se dobrovoljno sudsko zalono pravo na NAIN koji odreuje zakonske odredbe o OVRSI I PRISILNOM OSIGURANJU , a to znai kad su se stranke sporazumjele i odredile da 31

predmetom tog zalonog prava bude odreena pokretnian POKRETNINE.

ZAPLJENOM TE

Da bi se izvrila zapljena pokretnine sud e prvo a) donijeti RJEENJE O OSIGURANJU, kojim e odredit pljenidbu zalogodaveve pokretnine a potom e poduzeti b) in pljenidbe, kojim se to rjeenje provodi (sastavit e pljenidbeni popis u koji e upisati stvar koju plijeni, odnosno stavit e u ve postojei pljenidbeni popis zabiljeku umjesto pljenidbenog popisa Provedbom ina pljenidbe stvari bit e na zaplijenjenoj pokretnoj stvari osnovano dobrovoljno sudsko zalono pravo. Potom e sud objaviti osnivanje tog zalonog prava oglasom u NN, a eventualno i putem drugih sredstava javnog priopavanja, to bi trebalo posluiti davanju kakvog takvog publiciteta. 2. PRELAENJE ZALONOG PRAVA - isto kao i kod prisilnog sudskog 3. OPTEREENJE ZALONOG PODZALONIM PRAVOM Dobrovoljno sudsko zalono pravo moe se opteretiti takvim podzalonim pravom, ali i sudskim prisilnim podzalonim pravom, zakonskim zalonim pravom a i s vie njih. 4. OVLASTI OVLASTI U STADIJU OSGIRURANJA Zalono pravo nastaje dobrovoljno , ono je ipak sudsko zalono pravo, pa zaloni vjerovnik ima glede zaloene stvari one ovlasti, i pravnu poziciju, kakvu bi imao vjerovnik prisilnog sudskog zalonog prava

OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA Zaloni vjerovnik (ovrhovoditelj) MOE NAMIRIVATI SVOJU TRABINU SAMO PUTEM SUDA ne pripada mu pravo na namirenje izvansudskim putem. 32

Vjerovnik koji je svoju trabinu osigurao dobrovoljnim sudskim zalonim pravom ima bolji poloaj nego to ga inae ima vjerovnik. Pravila OZ o zatiti ovrenika, o izuzeu od ovrhe te o ogranienju ovrhe na odreenim stvarima, ne primjenjuju se nikada u sluaju kad je ovrhovoditelj zalono pravo stekao kao dobrovoljno sudsko zalono pravo. Zahvaljui tome to je sporazum vjerovnika i dunika o postojanju i dospijeu trabine uinjen u obliku sudskog zapisnika, pa ima snagu SUDSKE NAGODBE, od trenutka dospijea trabine taj je ZAPISNIK PERFEKTNA OVRNA ISPRAVA. Zato zaloni vjerovnik, ako svoju trabinu utvrenu u tom zapisniku eli namiriti iz vrijednosti zaloene stvari, moe staviti sudu PRIJEDLOG ZA OVRHU. Poto sud donese rjeenje kojim tu ovrhu dozvoljava, provest e je onim radnjama kojima se inae provodi ovrha radi namirenja novane trabine. Sud e stvar unoviti PRODAJOM, potom e vjerovnika namiriti, a eventualni viak e se predati zalonom duniku. Ako je dobrovoljnim sudskim zalonim pravom bila osigurana novaana vrijednost (protuvrijednost) ne novane trabine, pa ta trabian dospije, vjerovnik moe birati moe zatraiti ovrhu radi ispunjenja novane trabine, ili ovrhu radi ispunjenja novane protuvrijednosti te trabine. Poslui li se ovom drugom mogunou, pa se makar djelomice namiri, nee vie moi promjeniti izbor i zahtjevati namirenje nenovane trabine iskljuvio e moi traiti namirenje jo nenamirenog ostatka njezine protuvrijednosti. PRESTANAK Dobrovoljno sudsko zalono pravo prestaje na temelju RJEENJA O PRETHODNOJ MJERI, sudskim rjeenjem kojim se obustavlja postupak osiguranja i ukidaju provedene radnje , dakle zapljena pokretnina. - to e se dogodit i ako stranke ne predujem trokove oglaavanja u odrenom roku. Dobrovoljno sudsko zalono pravo nee prestati niti ako vlasnik zaloga padne pod steaj pa zalog ue u steajnu masu. Steajni propisi odreuju da e inae prestati ali se to ne odnosi na dobrovoljno sudsko zalono pravo.

JAVNOBILJENIKO DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI DA bi bilo osnovano dobrovoljno javnobiljeniko zalono pravo na odreenoj stvari nuno je slijedee 1. valjani ugovor vjerovnika sporazum zalogodavca i zalogoprimca (zalonog

33

a) sklopljen a) pred javnim biljenikom i oblikovan u javnobiljeniki akt ili b) sklopljen u obliku privatne isprave i solemniziran od javnog bilejnika o b)sporazumu stranaka a) da trabina postoji i kad dospijeva te b) da doborovoljnim sudskim zalonim pravom na odreenoj stvari osiguravaju odreenu vjerovnikovu trabinu uz c) izjavu zalogodavca da je sporazuman s time da javni biljenik osnuje zalono pravo radnjama koje bi inae poduzeo sud 2. 3. zalogodavevo vlasnitvo stvari, koje ga ovlauje da je zaloi pljenidba zalogodaveve stvari, kao mjera osiguranja trabine

Sporazum vjerovnika i dunika oblikovan u javnobiljeniki akt, odnosno ispravu koje je javni biljenik solemnizirao, ima jednak pravni uinak kakav bi imao i sudski zapisnik na temelju kojega bi se osnovalo dobrovoljno sudsko zalono pravo. Na tom temelju e se osnovati zalono pravo PLJENIDBOM STVARI. U pravilu pljenidbu stvari obavlja javni biljenik uz suglasnost stanaka. Ako zalogodavac uskrati sovj pristanak na to da javni biljenik zaplijeni stvar, vjerovnik moe isohoditi od suda da sud obavi tu pljenidbu.. Ugovor ima snagu ovrne isprave snagu sudske nagodbe.

34

ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA POKRETNINI Pravo zakonsko zalono pravo (ZALONO PRAVO U UEM SMISLU) je ono koje se osniva po sili zakona, samim nastupanjem injenica kojesu zakonom odreene za pretpostavke pod kojima nastaje zalono pavo. - to je rijetko., ea su NEPRAVA ZAKONSKA ZALONA PRAVA osniva se pod pretpostavkama odreenima u zakonu , ali s time da zakon daje samo pravni temelj za ot nastupanjem zakonom odreenih injenica nastat e za vjerovnika samo subjektivno pravo na osnivanje zalonog prava na dunikovj stvari. Time jo nije za njega osnovano zalono pravo on je tek dobio temelj. Osniva se kad poduzme in stjecanja tog prava. Zakonska zalona parva, kao i ostala dobivaju svoje mjesto u prvenstvenom redu i nemaju prioritet u odnosu na ostala jedino ako je to posebno zakonom odreeno. Mjesto se dobiva prema asu svog nastanka. OSNIVANJE Nune ope pretpostavke: 1. DA POSTOJI TRABINA KOJU E ZALONO PRAVO OSIGURATI I 2. DA JE STVAR GLEDE KOJE BI ZALONO PRAVO TREBALO NASTATI U DUNIKOVOM VLASNITVU 1. IZVOA RADOVA (PODUZETNIK) ima na temlju zakona zalono pravo na pokretnim stvarima naruitelja, a radi osiguranja njegovih trabina od naruitelja trabina nagrade (naknade) za rad, nakande za utroeni materijal, kao i ostalih trabina iz ugovora o djelu. a) da postoji obvezni odnos na temelju ugovora o djelu, na temelju ugovora nastala je trabina izvoaa radova do naruitelja b) da je naruitelj preda izvoau u posjed svoje pokretne stvari u vezi s ugovorenim izvoaevim radom (da bi ih popravio, preradio, napravio novu stvar) Zalono pravo se osniva ispunjenem ovih pretpostavki a traj andulje do dobrovoljnog prestanka posjeda izvoaa radova. 2. NAJMODAVAC ima na temelju zakona zalono pravo na unesenom pokustvu i drugim pokretninama najmoprimca i lanova njegova obiteljskog domainstva, a radi osiguarnja najmodaveve trabine najamnine i naknade tete. zakonsko zalono pravo se osniva unoenjem stvari u stan.

35

3. NALOGOPRIMAC IMA NA TEMELJU ZAKONA zalono pravo na pokretnim stvarima nalogodavca koje je doobio na temelju tog naloga, a radi osiguranja njegovih trabina naknade i trokova iz ugovora o nalogu. ugovor o nalogu nastala je trabina stvari mu predane u posjed 4. Prijevoznik na temelju zakona ima zp na pokretnim stvarima koje su mu predane naprijevoz i u vezi s prijevozom, a radi osiguranja njegovih trabina naknade za prijevoz i nunih trokova to ih je imao u vezi s tim prijevozom. 5. SKLADITAR na temelju zakona zalono pravo na pokretnima koju je primio na uvanje na temelju ugovora o uskladitenju , a radi osiguranja njegovih trabina iz tog ugovora 6. OTPREMNIK PEDITER na temelju ugovora o otpremanju 7. komisionar ima na temelju zakna zalono pravo na pokrenim komitentovim stvarima koje je na temelju ugovora o komisiji s tim komitentnm ima u svom posjedu. 8. trgovinski zastupnik agent ima zalono pravo na stvarima nalogodavca koje dobio po temelju naloga 9. suvlasnici na onoj stvari koju je u razvrgnuu suvlasnike zajednice isplatom dobio jedan od njih, a radi osiguranja njihovih trabian da im on u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasnikih dijelova. Zalono pravo nastaje na temlju odluke suda o razvrgnuu 10. sunasljednici imaju na temelju zakona zakonsko zhp na onj stvari koju je u razvrgnuu diobi nasljednike zajednice isplatom dobio jedan od njih, radi osiguranja njihovih trabina da im on u novcu isplati vrijednost njihvoih udjela u nasljednikoj zajednicii. PRESTANAK 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. propast zaloga odreknuem istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta prestankom osigurane trabine prestankom zalonog vjerovnika rastereenjem prestankom onih okolnosti zbog kjih je na temelju zakona osnovano.

36

ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI

Sva se zalona prava na nekretninama stjeu UPISOM U ZK. Naelo je naeg pravnog poretka da se zalono pravo na nekretninama moe osnovati jedino kao HIPOTEKU. - dobrovoljna hipoteka - prisilna hipoteka - sudska i javnobiljenika dobrovoljna hipoteka - zakonska hipoteka na nekretnini Trabina koja je osigurana hiptekom hipotekarna trabina. NEKRETNINA KAO PREDMET ZP a) pojedinano odreena nekretnina akoje sposobna za unovenje isto vrijedi za b) idealne dijelove nekretnina c) zp se moe stei i imati na nekoliko nekretnina (idealnih dijelova nekretnina) koje sve zajedno slue osiguranju neke trabine kao da su jedan zalog, u kojem sluaju je vjerovnikova trabina osigurana tzv. ZAJEDNIKOM SIMULTANOM HIPOTEKOM Zalono pravo koje optereuje nekretninu ujedno optereuje sve njezine pripadnosti298/4 pravo na plodove koje stvar daje posredstvom nekog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine) moe biti i SAMOSTALAN ZALOG C) pravo na plodove hipoteka ad fructus Sposobne su da budu predmet zalonog prava nekretnine KOJE SU SPOSOBNE ZA UNOVENJE; ne moe se stei niti imati zalono pravo na nekretninama koje nisu U PROMETU; AKO BI TAKVA nekretnina davala plodove koji mogu biti samostalnim predmetom zaloga pravo na plodove je samostalan predmet zalonog prava 298/5 Kod nekretnina postoji mogunost izuzimanja od ovrhe, a time posredno od zalaganja. To se odnosi na poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za uzdravanje njega i lanova njegove ue obitelji te drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati. Izuzete su i pokretnine kje kao pertinencija slue poljoprivrednom gospodarstvu poljoprivredni strojevi i druga orua za rad, radna i rasplodna stoka koji su poljodjelcu nuni za odravanje poljoprivrednog gospodarstva. Sva izuzea od ovrhe ne vrijede ako je vjerovnik radi osiguranja svoje trabine stekao zalono pravo pravnim poslom sa zalonim dunikom.

37

DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA NEKRETNINI

Dobrovoljno zalono pravo na nekretnini (dobrovoljna hipoteka) osniva se izvoenjem iz vlasnitva stvari, na temelju oitovanja zalogodaveve volje da svoju nekretninu optereti zalonim pravom radi osiguranja neke odreene trabine, a na zakonom odreeni nain. 306/1 PRETPOSTAVKE 1) zalogodavevo vlasnitvo nekretnine 2) valjani pravni temelj za osnivanje zalonog prava na njoj 3) in upisa u zk (uknjibe, predbiljebe) hipoteke na toj nekretnini PRAVNI POSAO pravni temelj pravni posao kojem je CILJ osnivanje zalonog prava kao hipoteke na odreenoj nekretnini radi osiguranja namirenja odreene trabine.

UGOVOR O HIPOTECI, moe biti i jednostrani posao odredba o zapisu HIPOTEKARNI UGOVOR ugovor o hipoteci je ugovor kojim se obvezuju dunik ili netko trei (zalogodavac) vjerovniku da e radi osiguranja dorene vjerovnikove trabine hipotekom na svojoj nekretnini, DOPUSTITI VJEROVNIKU da svoje zalono pravo (hipoteku) upie u zemljinu knjigu kao teret te nekretnine, a druga se ugovrna strana 8vjerovnik) obvezuje da e im prestane nejzina trabina osigurana tom hipotekom, UINIT TO JE S NJEGOVE STRANE POTREBNO DA BI SE IZBRISALA HIPOTEKA IZ ZEMLJINE KNJIGE 307/1 konsenzualan naplatan kauzalan kauza realno osiguranje odreene trabine, sadanje ili budue, bezuvjetne ili uvjetne zahtjeva se PISANI OBLIK

zp je akc.karakt. sudbina ovog ugovora e ovisit o ugovoru koji je pr.temelj trabine koja je osigurana hipotekom. ZALOGOPRIMAC moe biti samo ona osoba koja je vjerovnik sadanje ili budue odnosno uvjtne trabine koju se osigurava tim zalonim pravom hipotekom. Zalogodavac treba biti vlasnik nekretnine koja se zalae. Da bi se na temelju ugovora moglo osnovati zp na nekretnini upisanoj u zk, trebao bi ZALOGODAVAC BITI UPISAN KAO VLASNIK NEKRETNINE (KNJINI PREDNIK) U ZK. Nedoputeni uglavci isto kao kod zalonog ugovora za pokretnine.

38

Ugovor o hipoteci ispunjavat e se uknjibom zalonog prava u zk. Temelj za odobrenje tog upisa moe biti samo isprava koja zadovoljava pretpostavke za upis prava u zk valjana knjina isprava (tabularna isprava). Ugovor makar i nemao oblik knjine ipsrave e obvezivat dunika. Obvezuje ga da dopusti uknjibu a to implicira na obvezu na izdavanje valjane tabularne isprave, a i dozvole uknjibe hiptoeke na teret svoje nekretnine. UPIS U ZK Dobrovoljno zalono pravo na nekretnini (dobrovoljnu hipoteku) stjee vjerovnik upisom tog prava u zk kao tereta na njime optereenoj nekretnini i to a) UKNJIBOM HIPOTEKE ILI b) PREDBILJEBOM HIPOTEKE. (pretpostavke upisa: knjini prednik, tabularna isprava, rjeenje o upisu). Uknjibom se stjee hipoteku bezuvjetno; predbiljebom uvjetno uvjetom naknadnog opravdanja tog upisa. pod

Hipoteku se ni u kojem sluaju ne moe stei predajom nekretnine u posjed. Ako nekretnina nije upisana u zk, na njoj se hipoteku stjee POLAGANJEM U SUDU ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu tog prava na njoj. 309/3 NASTUP PRAVNOG UINKA Pravni uinak osnivanja hipoteke nastupa 1) upisom hipoteke u zk (uknjibom, predbiljebom) odnosno s tim izjednaneim polaganjem isprave u sud, ako se to zbilo 2) na temelju VALJANOG PRAVNOG POSLA hipotekarnog ugovora, te ako j to bio pravni posao 3) VLASNIKA STVARI, sposobnog da se stvar optereti hipotekom TRENUTAK OSNIVANJA HIPOTEKE je trenutak u kojem je zk sudu bio stigao PRIJEDLOG ZA UPIS TE HIPOTEKE, odnsono kad mu je stigla odluka drugog suda ili drugog tijel avlasti kojom se odreuje upis te hipoteke.Upisom dobiva mjesto u prvenstvenom redu, na tom mjestu je osigurana hipotekom a) ona trabina zbog ijeg je osiguranja ta hipoteka osnovana (glavnica) b) trokovi parnice c) trokovi ovrhe d) kamate .... Ako je istodobno zemljinoknjinom sudu bilo stiglo nekoliko prijedloga za upis hipoteka, sve te hipoteke imaju isti red prvenstva. STJECANJE ZP OD NEVLASNIKA

39

Zatita povjerenja u zk. Pretpostavke PRELAENJE HIPOTEKE Hipoteke rpelaze na novog vjerovnika zajedno s trabinom koja je osigurana hipotekom, i to u pravilu SAMIM TIM to je ta trabina prela na novog vjerovnika. To se zbiva bez posebnog pravnog temelja i bez posebnog naina stjecanja. Novi vjerovnik ima pravo ishodit da se hipoteku koju je stekao bez upisa u zk , upie kao njegovu u zk. Na novog vjerovnika moe prijei i samo dio hipotekarne trabine u kojem e sluaju novi hipotekarni vjerovnik imati onaj dio koji je preao na nj, a preostali dio e pripadati onome kome i do tad. Imaju isti red prvenstva. OPTEREENJE PODZALOZNIM PRAVOM Podzalono pravo na hipoteci NADHIPOTEKA. Hipotekarni vjerovnik moe u granicama svojeg prava na namirenje iz nekretnine, osnovati na postojeoj hipoteci nadhipoteku u korist tree osobe. Nadhipoteka moe biti optereena daljnjim nadhipotekama.... hipotekarnom vjerovniku ne treba pristanak vlasnika nekretnine. a) iz svojeg hipotekarnog prava e izvesti nadhipoteku za stjecatelja na b) temelju svojeg pravnog posla kojemu je cilj osnivanje nadhipoteke radi osiguranja namirenja odreene trabine nadhipotekarnog vjerovnika c) na nain da e se nadhipoteku upisati u zk u korist vjerovnika nadhipoteke. Na dobrovoljnoj se hipoteci moe osnovati i sudska prisilna nadhipoteka dobrovoljna sudska odnosno javnobiljenika hipoteka, zakonska hipoteka

Ovlasti 1. OVLASTI U STADIJU OSIGURANJA

40

zalono pravo na nekretnini uvijek je hipoteka, pa ne daje zalonom vjerovniku pravo na posjed zaloga

OUVANJE NEKRETNINE I NJEZINE VRIJEDNOSTI Ako bi vlasnik nekretnine hipotekarni dunik inio neto to bi dovelo u opasnost supstanciju ili smanjilo vrijednost te nekretnine, hipotekarni vjerovnik je koliko je to nuno za osiguranje njegovog zalonog prava ovlaten zahtjevati od hiptotekarnog dunika da to propusti initi. Ne propusti li taj to initi unato zahtjevu hipotekarnog vjerovnika, to ovog ne ovlauje raskinuti obvezni donso sa svojim dunikom, ali pravo HIPOTEKARNOG VJEROVNIKA DA NAMIRI SOVJU TRABINU IZ VRIJEDNOSTI NEKRETNINE postaje ODMAH AKTUALNO. - hipotekarni vjerovnik ovlaten je i prije dospijea hipotekarne trabine zahtjevati njezinu ovrnu prisilnu naplatu iz vrijednostgi njome optereene nekretnine. Hipotekarni vjerovnik se ne mora sluiti sovjom ovlasti da zahtjeva ovrnu naplatu sovje trabien zbog toga to je dunik nije propustio uinit ono to je propustio uiniti. On moe hipotekarnog dunika na to proputanje prisilit sudskim putemmoe tubom zahtjevati od zalonog dunika da proputa one radnje koje smanjuju vrijednost nekretnine ili inae pogoravaju njezino stanje. Ako hipotekarni dunik ne bi postupio po pravomonoj i ovrnoj presudi kojom je usvojen zahtjev, hipotekarni vjerovnike ga na to moi siliti po praivlima ovrnog postpuka predvienim za ovrhu RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE NA TRPLJENJE ILI PROPUTANJE. A ako je zbog ponaanja ovrenika protivno obvezi iz ovrne isprave nastala promjena koja nije u skladu s pravom ovrhovoditelja, sud e ovlastiti ovrhovoditelja (hipotekarnog vjerovnika) na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomo sudskog ovritelja, uspostavi prijanje stanje na troak i opsnost ovrenika. ZATITA Hipotekarni vjerovnik ima pravo na zatitu zaloga- ovlaten je svakome ukljuujui vlasnika zaloene stvari stavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojeg zalonog prava na nekretnini 332 - to ukljuuje i na zatitu po pravilima zemljinoknjinog prava. Naelo je da se na zahtjeve koje zaloni vjerovnik postavlja radi ostvarenja sovjih ovlasti glede zaloene stvari, na odgovarajui nain primjenjuju pravila koja vrijed i za zahtjeve vlasnika, odnsono premnijevanog vlasnika stvari, koje on postavlja za zatitu vlasnitva. USTUP PRVENSTVA hip.vjerovnik ovlaten na ustupanje prvenstva, ovlaten zamjeniti mjesto kje u prvenstvenom redu ima nejgova hipoteka s mjestom koje u tom redu ima nekoa druga hipoteka, ili neko drugo knjino pravo, ako

41

time ne vrijea knjina prava treih osoba. Prvenstvo se moe ustupit naplatno ili besplatno. VLASNIKOVO RASPOLAGANJE NEIZBRISANOM HIPOTEKOM Prestane li hipotekarna trabina ne neki drugi nain, a ne namirivanjem iz vrijendosti optereene nekrentine sve dok hipoteka ne bude izbrisana, vlasnik nekretnine ima pravo raspolagati tom hipotekom ili tonije njeinim mjestom u redu prvenstva. Vlasnik ima pravo raspolagati neizbrisanom hipotekom, koje ga ovlauje da moe prenjijetu tu hipoteku na novu trabinu koja nije ve od one upisane koja je prestala. Da bi se tim pravom posluio, trebat e ispravom dokazati prestanak trabine kja je bila osigurana tom hipotekom 347/2 OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA A) PRAVO NA OSTVARENJA NAMIRENJE I PUTOVI NJEGOVOG

Dospijeem obveze koja je osgiurana zalonim pravom na nekretnini ulazi djelovanje zalonog prava u stadij namirivanja. pravo na namirenje svoje trabine iz vrijednosti hipotekom optereene nekretnine moe hipotekarni vjerovnik izvravati jedino putem suda.

Namirivanje zalogom osigurane trabine iz virjendostizalgoa mogue je jedino puteme suda i to u pravilu a) putem sudske prodaje zaloga ali bi e na zahtejv zalonog vjreovnika moglo porovesti i b) putem privremene uprave i namirivanja iz plodova i drugih koristi koje dalje zalog. NAMIRIVANJE PUTEM SUDSKE PRODAJE ZALOGA Hipotekarna se trabian namiruje iz vrjednosti njome optereene nekretnine putem suda, koji U OVRNOM POSTUPKU UNOVUJE NEKRENTINU PRODAJOM (u pravilu na usmenoj javnoj drabi) postupajui po pravilima ovrnog zakona o ovrsi na nekretninama radi naplate novane trabine. Da bi vjerovnik mogao putem suda ishoditi namirenje, treba imati PRAVNI TEMELJ ZA OVRHU. Pravni temelj za to su ovrne iprave tj. ovrne sudske odluke i sudske nagodbe ali i neke druge isprave koje su u tom pogledu s njima izjednaene vjerodostojne isprave. Nema li vjerovnik ovrnu ili vjerodostojnu ispravu on e da bi namiro svoju trabinu iz vrijednosti zaloene nekretnine trebati protiv lasnika te nekerentine ustati s hipotekarnom tubom te supjeti s njom tj. ishoditi 42

PRESUDU DA JE TAJ DUAN TRPJETI NAMIRENJE IZ NJEGOVE NEKRETNINE. L.388 ZV

Kad je da bi doao do namirenja svoje trabine iz vrijednosti nekretnine, vjerovniku potrebno da prethodno putem parnice ishodi pravomonu presudu kjom e biti nareeno zalonom vjerovniku da je duan trpjeti namirenje iz vrijednosti zaloga, ili presudu kojom e osobno duniku biti nareeno da podmiri vjerovnikovu trabinu, ovlaten je zahtijevati da se u zemljinim knjigama ZABILJEI tuba protiv vlasniak nekretnine; isto je tako ovlaten zahtijevati da se zabiljei OTKAZ od kojeg ovisi dospijee trabine Zabiljeeni e otkaz ili tuba djelovati i protiv svakoga kasnijeg vlasnika nekretnine, pa e se na temelju ovrne presude ije je donoenje ishoeno zabiljeenom tubom ili zabiljeenim otkazom moi provesti ovrhu namirenjem iz nekretnien bez obzira tko je u meuvremenu ostao njezinim vlasnikom.

1) PRIJEDOLOG I SUDSKA DOZVOLA OVRHE provodi se u sudskom postupku ovrhe (prisilnog izvrenja) radi naplate novane trabine provodi je se na temelju dozvole ovre dozvolu daje opinski sud na ijem se podruuju nekretnina nalazi na prijedlog za to aktivno legitimirane osobe ovrhovoditelja sud e dozvolit ovrhu na temelju ovrne isprave i vjerodostojne isprave. Ako je prijedlogo osnovan donosi pozitivno rjeenje o ovrsi Ovrha se redovito provodi PRODAJOM NEKRETNINE

PROVOENJE OVRHE 1. zabiljeba ovrhe 2. utvrenje vriejdnosti nekretnine 3. prodaja nekretnine 4. namirenje ovrhovoditelja iz kupovnine dobivene za tu nekretninu Sud mora za ovrnu prodaju nekrentina odrediti da je se provede SUDSKOM USMENOM JAVNOM DRABOM; OVRNU PRODAJU NEKRETNINA NEPOSREDNOM POGODBOM moe sud odrediti jednio na temelju FORMALNOG, PISANOG SPORZAUMA SIVH ZAINTERESIRANIH OSOBA. REDOVITO SUDSKA, USMENA JAVNA DRABA a samo iznimno NEPOSREDNA POGODBA. (ako su se tako sporazumjeli svi zainteresirani): DRABA pozvi potencijalnim kupcima kji sudjeluju na roitu da sudjeluju u drabi stavljajui sovje ponude, uz javno obeanje nagrade obeanja da e biti prihvaena ponuda najboljeg nuditelja, stavljena u skladu s uvjetima prodaje.

SUDSKO PRISILNO ZP NA NEKRETNINI

moe se protiv dunikove vlje osnvoati PRISILNO ZP na nekoj nejgovoj nekretnini sposobnoj ZA UNOVENJE. Osnovat e ga se na temelju odluke suda donesene u psotupku kjim se odreuje prisilno osgiuranje trabina, a an nain koji odreuju zakonske odredbe o vorsi i prisilnom osiguranju.

43

Prisilno sudsko zalono pravo osnovat e se na nekoj dunikovoj nekretnini kao hipoteku , osnovat e se na TEMELJU ODLUKE SUDA donesene kao 1) RJEENJE O ODREIVANJU MJERE OSIGURANJA PRISILNIM ZASNIVANJEM ZALONOG PRAVA NA NEKRENITNI 2) KAO RJEENJE O ODREIVANJU PRETHODNE MJERE OSIGURANJA PREDBILJEBOM ZALONOG PRAVA NA NEKERETNINI PROTIVNIKA OSIGURANJA. Na temelju jedne ili druge takve odluke, osnovat e se prisilno sudsko zalono pravo na odreenoj dunikovoj nekretnini na taj nain to e se u zemljinu knjigu upisati hipoteku u korist trabine koju se osgiurava. Osnivanje prisilne hipoteke na temelju RJEENJA O MJERI OSGIURANJA MOE ISHODITI SMAO VJEROVNIK KOJI IMA PERFEKTNU OVRNU ISPRAVU, to znai da bi ve mogao ishoditi i provoenje ovrhe na dunikovj nekrtnini (kojom bi se tu nekrentinu prodalo radi namirenja njegove trabine), ali da iz nekog svog razloga jo ne zahtijeva ovrhu. Dok vjerovnik koji jo nema perfektnu ovrnu ispravu (pa nije jo izvjesno je li uope vjerovnik) mogao bi naprotiv samo na temlju RJEENJA O PRETHODNOJ MJERI OSIGURANJA SIHODITI OSNIVANJE PRISILNE HIPOTEKE NA NEKRETNINI NJEGOVOG DUNIKA . (vjerojatnog dunika. a) UPIS HIPOTEKE NA TEMELJU RJEENJA O MJERI OSIGURANJA Pravni temelj osnivanja prisilnog sudskog zalonog prava na nekretnini (sudske hipoteke) bit e RJEENJE SUDA DONESENO U POSTUPKU OSIGURANJA,kojim je odreena mjera osiguranja prisilnim zasnivanjem zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja (dunika), a provoenje te mjere osiguranja UKNJIBA hipoteke u zk kao tereta te nekretnine je NAIN na koji se osniva zalono pravo na nekrentini protivnika osiguranja (dunika). Vjerovnik novane trabine, AKO IMA PERFEKTNU OVRNU ISPRAVU ovlaten je staviti sudu PRIJEDLOG ZA OSIGURANJE, zahtjevajui da sud donese rjeenje o mjeri osiguranja odreene trabine prisilnim zasnivanjem zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Da bi se zadovoljila uknjiba moraju biti zadovoljene i pretpostavke zk prava pod kojima se zadovoljava uknjiba, ako su zadovoljene ope a ne posebne dozvolit e PREDBILJEBU. Time e biti osnovano prisilno sudsko zalono pravo na nekretnini, ali pod uvjetom naknadnog opravdanja te predbiljebe. Do njezinog opravdanja, to e pravo biti samo uvjetno (osnovano pod odgodnim uvjetom). Ako bi se dogodilo da rjeenje ovrnog suda en ispunjava ak niti ope pretpostavke za upis u zk zemljinoknjini sud nee moi dopustiti upis zp, pa ono nee biti osnovano.

44

PREDBILJEBA HIPOTEKE NA TEMLEJU RJEENJA O PRETHODNOJ MJERI OSIGURANJA Pravni temelj osnivanja prisilnog sudskog zalonog prava na nekretnini (sudske hipoteke) moe biti i rjeenje suda doneseno u postupku osgiuranja, kojim je odreena prethodna mjera osiguranja predbiljebom zp na odreenoj nekretnini protivnika osiguranja (navodnog dunika), a provoenje te prethodne mjere predbiljeba hipoteke u zk kao tereta te nekretnine bit e TAD NAIN na koji se osniva to zp na nekrentini protivnika osiguranja dunika. Osoba koja jo nema perfektnu ovrnu ispravu na temelju koje bi mogao traiti ovrhu odreene trabine iz dunikove imovine (ili mjeru osiguranja prisilnim zasnivanjem zp) ali se moe sduskom odlukom, sudskom odnosno upravnom nagodbom, ili javnobiljenikom ispravom, leigitimirati kao vjerojatni vjerovnik te trabine, ovlatena je stvatiit sudu priejdlog za soiugranje, zahtjevajui da sud donese rjeenje o prethodnoj mejri osiguranja trabine predbiljebom zalonog prava na nekrtnini protivnika osiguranja (vjerojatnog dunika). Sud e tom prijedlogu udovoljit ako 1) postoji takva isprava koja jo nije ovrna imperfektna ovrna isprava 2) vjerojatna je opasnost da bi bez takvog osiguranja ostvarenja trabine moglo biti sprijeeno ili znatno oteano. Pravo osnovano samo predbiljebom u zk, nije osnovano bezuvjetno, nego pod uvjetom opravdanja te predbiljebe. ZAKONSKO ZP NA NEKRETNINI.....314/2 u principu ih nema, ali su mogua Zakonska se zalona prava osnivaju za osgiuranje nekih zakonom, predvienih trabina, na nekretninama dunika, a pod pretpostavkama koje za to odreuju posebne zakonske norme.

ZALONO PRAVO NA PRAVU

2. 3. 4. 5. DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA PRAVU SUDSKO PRISILNO ZP NA PRAVU SUDSKO I JAVNOBILJENIKO DOBROVOLJNO ZALONO PRAVO NA PRAVU

SUBJEKTIVNO IMOVINSKO PRAVO kao predmet zalonog prava

45

Moraju biti subjektivna imovinska prava koja su prikladna za to da se iz njih namire novane trabine. Kao i na stvarima s kojima su ta prava izjednaena zalono se pravo moe stei i imati samo na a) POJEDINANO ODREENOM PRAVU sposobnom za unovenje b) Na idealnom dijelu takvog imovinskom rpava osnuje li se zp na nekom subjektivnom imovinskom pravu time su ujedno optereene i sve pripadnosti zaloenog prava, ukljuujui i pravo na plodove to ih zaloeno pravo daje posredstvom nekog pravnog odnosa (kamate i dr.) c) pravo na plodove koje daje to pravo posredovanjem nekog pravnog odnosa (pravo na kamate), moe biti samostalnim zalogom. Da bi a) b) c) neko subjektivno pravo moglo posluiti kao zalog, ono treba biti imovinsko mora biti u prometu i mora biti prikladno za to da vjerovnik iz vrijednosti tog prava namiruje svoju novanu trabinu

to su prvenstvno - zalogodaveve trabine prema treim (na njegova prava koja svojeg nositelj ovlauju na to da od svog dunika potrauje neku inidbu davanja novca, ili neko drugo injenje ili davanje) - prava utjelovljena u vrijednosnim papirima - sva druga imovinska prava koja omoguuju da se iz njihove vrijednsoti namiri vjerovnikova novana trabina, neposredno ili posredno dionice, udjeli u trgovakim drutvima, slunosti ploduzivanja, patenti, tehnika unaprjeenja - u obzir dolazi svako koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju trabinu predmet ovrhe uope ne mogu biti trabine po osnovi poreza i drugih pristojbi moe ako je zv ovlaten izvansudski namirivati svoju trabinu. Vrijede ostala pravila o izuzeu ovrhe.

1. DOBROVOLJNO ZP NA PRAVU
Dobrovoljno zalono pravo na subjektivnom imovinskom pravu osniva se na temelju zalogodaveve volje, bilo kao 1) zalog prava prenijetog radi osiguranja bilo kao 2) hipoteka na pravu - registarski zalog prava

46

PRIJENOSOM RADI OSIGURANJA zalau se u pravilu sva prava prikladna za zalaganje (npr. trabine, vrijednosni papiri i dru. 310/1 2. UPISOM U ZK, ili drugi javni upisnik zalau se jedino 1. a) stvarna prava na nekretninama b) prava koja nastaju upisom u javni upisnik, ako o njima nije izdan vrijednosni papir (tzv. nematerijalizirane dionice) Doborovljno zp osniva se na temelju pravnog posla pa ne vae izuzea i ogranienja mogunosti ovrhe. 1. ZALOG PRAVA PRENIJETOG RADI OSIUGARANJA Zalaganje prava prijenosom radi osiguranja je pravila tako se zalau sva prava prikladna za zalaganje, osim onih za koja je odreeno da ih se zalae upisom u zemljinu knjigu ili u neki drugi javni upisnik. 310/1 a) OSNIVANJE PRETPOSTAVKE 1. pripadanje tog prava zalogodavcu 2. valjani pravni posao kao temelj za osnivanje zalonog prava na tom pravu 3. IN PRENOENJA tog prava zalogoprimcu radi osiguranja odreene trabine

1. PRIPADANJE PRAVA ZALOGODAVCU Dobrovoljno zalono pravo a pravo se moe osnovati na neijem subjektivnom pravu izvoenjem iz zalgoodavevog ovlatenja na raspolaganje tim pravom. Samo nositelj nekog subjektivnog prava ovlaten je da svoje pravo zaloi. 2. VALJANI PRAVNI POSAO ugovorom o davanju prava u zalog obvezuje se dunik ili netko trei (zalogodavac) vjerovniku da e radi osgiuranja 47

odreene vjerovnikove trabine zalonim pravom, prenijeti vjerovniku odreeno subjektivno imovinsko pravo u zalog, a druga se ugovorna strana obvezuje da e se pravom koje joj je preneseno u zalog sluiti samo u granicama ovlasti koje joj pripadaju kao zalonom vjerovniku, te da e to pravo nazad prenijeti zalogodavcu im prestane trabina koju taj zalog osigurava. 307/1 konsenzualan kauzalan naplatan u naelu neformalan ugovor

OBJEKT UGOVORA O ZALOGU je dunikova inidba. nitavi uglavci...

U naelu ugovor o zalaganju prava ne treba biti sklopljen niti u kakvom posebnom obliku, ako nije to posebno propisano ili ugovoreno, niti zahtjev za posebnim oblikom proizlazi iz pravne naravi prava koje se zalaed (no zalae li se stvarno pravo na nekretninii, tad e trebati pisani oblik). 2. PRIJENOS PRAVA RADI OSIGURANJA Zalono e se pravo osnovati na zalogodavevom subjektivnom pravu na nain odreen zakonom. 306/1 Nain stjecanja doreuje zakon tako da njime zaloni vjerovnik dobiva glede prava koje mu je zaloeno onakav poloaj kakav odgovara poloaju koji bi imao i da mu je umejsto prava ibila dana pokretnina u runi zalog. Zaloni vjerovnik ne moe dobit u posjed ono pravo koje mu se zalae (posjedovati se mogu samo stvari, s izuzetkom prava stvarnih slunosti, koja nisu prikladna da vjerovnik iz njih namiruje svoju trabinu), ali zaloni vjerovnik moe doibiti glede rpava koje mu se zalae onakvu lvast u pravnim odnosima kakvu imao da mu je u zalog predana pokretnina. Causa prijenosa je osiguranje neke trabine, a nije da pravo prestane pripadati svojem dotadanjem nositelju i postane stjecateljevo. NAIN OSNIVANJA dobrovoljno zalonog prava na pravu JE in kojim se prenosi PRAVO RADI OSIGURANJA , s time da e sadraj tog ina prijenosa ovisiti uvijek o tome na kakvom se subjektivnom pravu osniva zp osniva li ga se na trabini, na pravu utjelovljenom u nekom vrijednosnom papiru ili na kakvom drugom subjektivnom imovinskom pravu prikladnom da vjerovnik iz njega namiruje svoju trabinu. 310,/1 NA ZALOGODAVEVOJ TRABINI OSNIVA SE ZP njezinim USTUPOM cesijom radi osiguranja s obavjetavanjem dunikovog dunika (cesusa) o tom ustupu.

48

in obavjetavanja dunika o ustupu daje potreban publicitet osnutku zp na trabine. Od asa kad je obavijest stigla cesusu, postoji zalono pravo na trabini; od tog asa pa sve dok traje to zp, on vie ne moe valjano ispuniti inidbu dotadanjem vjerovniku zalogodavcu, nego novom zalonom vjerovniku. I zalono pravo NA PRAVU UTJELOVLJENOM (INKORPORIRANOM) U VRIJEDNOSNOM PAPIRU KOJI GLASI NA IME ( SU ONI KOD KOJIH JE OVLATENIK U NJIMA UTJELOVLJENOG PRAVA POIMENINO ODREENA OSOBA NPR. TEDNA KNJIICA NA IME ), osniva se USTUPOM te trabine radi osiguranja i obavjetavanjem dunika o tom ustupu. Od tog asa dunik zaloene trabine vie ne moe valjano ispuniti tu trabinu njezinom vjerovniku (ispunjenje moe ishoditi i primiti zaloni vjerovnik, ali e zalogom osiguranu trabinu smjeti naplatiti tek poto njegovo pravo na namirenje postane aktualno, a i tada samo prema pravilima o ostvarivanju prava na namirenje. Ako je pravo utjelovljeno u vrijednosnom papiru koji glasi na donositelja (su oni kod kojih je ovlatenik u njima utjelovljenog prava ona osoba koja je vlasnik papira, pa je posjednik tog papira sovjim posjedom papira legitimiran kao nositelj tog prava prema svakome npr. tedna knjiica na donositelja), zalono pravo se osniva jednako kao i na pokretninama PREDAJOM TOG PAPIRA ZALONOM VJEROVNIKU RADI OSIGURANJA. 310/1 Zahvaljujui tome to je trabina utjelovljena u papiru koji glasi na donositelja, a papir se rkee u prometu kao i bilo koja druga pokretna stvar predajom, to se it rabina utjelovljena u tom papiru kree zajedno s njime PREDAJOM TOG VRIJEDNOSNOG PAPIRA. (zato je to tradicijski papir). Tako trabinu utjelovljena u vrijednosnom papiru na donositleja stjee u zalog onaj kome se taj papir preda u posjed radi zalaganja. NA PRAVU UTJELOVLJENOM U VRIJEDNOSNOM PAPIRU KOJI GLASI PO NAREDBI ( za osnivanje zalonog prava nije dovoljna predaja papira, nego je potrebno i da se zalono pravo osnuje ZALONIM INDOSAMENTOM (pisano oitovanje volje dotadanjeg ovlatenika da svoje pravo inkorporirano u tom papiru prenosi na nekog drugog, ako se inodosamentom prenosi to pravo samo radi zalaganja tad je to zaloni indosament. Zalono indosiranje e se izvriti tako da e se na poleini vrijednosnog papira koji glasi po naredbi, staviti indosament u korist vjerovnika kao indosatora,a s naznakom da je posrijedi prenoenje prava samo radi zalaganja npr. vrijednost zaloga. To je redovit nain a druga mogunost zalaganja da se trabinu koja je utjelovljena u takvom papiru, kao i bilo koju drugu ustupi (cedira) i o tome obavijesti dunika. Zalono se pravo moe osnovati i na drugim imovinskim pravima npr.na patentima, na tehnikim unapreenjima, na autorskom pravu (tj. na imovinskim koristima koje ona daje), kao i na bilo kojem drugom imovinskom pravu sposobnom da vjerovnik iz njega namiri svoju trabinu. Ako nije to drugo zakonom odreeno, vrijedit e ope pravilo NA SUBJEKTIVNOM SE 49

PRAVU OSNIVA ZALONO PRAVO NA ONAJ NAIN KOJI JE I INAE PREDVIEN ZA PRIJENOS TAKVOG PRAVA. 310,1 NASTUP PR.UINKA Pravni uinak osnivanja zp na subjektivnom pravu nastupa 1) inom prijenosa ako se taj zbio 2) na temelju valjanog pravnog posla zalonog ugovora 3) to je bio pravni posao ovlatenika prava koje se zalae, sposobnog da s tim pravom tako raspolae. Kad su se ispunile pretpostavke to je trenutak osnivanja zp na pravu. STJECANJE ZP OD NEOVLATENE OSOBE Prenese li netko tue imovinsko pravo radi osiguranja svojem vjerovniku, taj time u pravilu ne stjee zalono pravo na tome pravu, pa makar i bio u dobroj vjeri. Subjektivna prava nisu materiijalne naravi, pa kako nisu vidljuiva to nema niti potrebe za zatitom povjerenja u prometu takvim pravima. Zaot u pravilu nema stjecanja zp na subjektivnom pravu od osobe koja nije nositelj tog prava koje zalae. To pravilo ne vrijedi kod zalaganja trabina koje su utjelovljene u vrijednosnim papirima na donositelja. Takve trabine se u prometu ponaaju poput stvari, pa glede njih vrijede pravila o stjecanju zalonog prava od nevlasnika. Ako je vjerovnik koji ima pravni temelj za stjecanje dobrovoljnog zp dobio u zalog vrijednosni papir na donositelja, bez pristanka vlasnsika tog papira (bez pristanka onoga kome pripada trabina utjelovljena u tom papiru) stekao je time zalono pravo na tome papriu, a time i na trabinu koja je u njemu utjelovljena AKO SU ISPUNJENE SVE PRETPOSTAVKE POD KOJIMA BI MOGAO OD NEVLASNIKA STEI PRAVO VLASNITVA NA TOM PAPIRU. 317/1 PRELAENJE ZP Zalono pravo kjoe teretii neije subjektivno pravo osigurava trabinu zalonog vjerovnika, prenosi se zajedno s tom trabinom na novoga vjerovnika, a ko nije to drugo odreeno. 319 OPTEREENJE PODZALONIM PRAVOM I zalono pravo koje tereti neije subjektivno pravo, moe biti objektom zalaganja bude li zaloeno na njemu je osnovano podzalono pravo. Podzalono se pravo osniva na nain koji ovisi o tome je li zalono pravo tereti subjektivno pravo koje je izjednaeno s pokretninom, ili takvo koje je izjednaeno s nekretninom. 315 Podzalono pravo moe biti osnovano kao 50

dobrovoljno i pravo.

kao sudsko prisilno, javnobiljeniko ili zakonsko podzalono

OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA Zaloni vjerovnik ima glede zaloenoog subjektivnog prava takve ovalsti da moe djelovati u uloi ovlatenika zaloenog mu prava, i to moe djelovati u svoje ime, a za raun zalonog dunika. Naelno je da ZALONI VJEROVNIK KOJI IMA U ZALOGU NEIJE PRAVO IZJEDNAENO S POKETNINOM, ima glede tog prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena pokretna stvar, a ako ima u zalogu neije pravo izjednaeno s nekretninom, tada ima glede tog prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena nekrtnina. 333 To naelo se primjenjuje ako nije to drugo zakonom odreeno ili ne proizlazi to drugo iz pravne prirode zaloga. Zaloni vjerovnik nije ovlaten ivzrpavati zaloeno mu pravo, ali ima pravo na zatitu tog prava. Duan je uvati zaloeno pravo na nain primjeren naravi prava koje je dobio u zalog. Na odgovarajui nain se primjenjuju pravila o ovlastima i dunostima zalonog vjerovnika kojemu je zaloena pokretnina, kako glede ovlasti na IZVRAVANJE ZALOENOG RPAVA, ovlasti na osnivanje podzalonog prava na zaloenom pravu, ovlasti na uzimanje plodova i drugih koristi od zp, na pitanje mogunosti zamjene zp drugim zalogom, kao i na dunost vraanja zp nakon to prestane zp.

OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA Zaoni vjerovnik je ovlaten namiriti svoju dospjelu trabinu iz vrijednosti zaloga a to znai iz 1) vrijednosti zaloenog subjektivnog imovinskog prava ali i iz vrijednosti 2) onogo to je dobiveno na ime tog prava (kamate i druga povremena davanja) 3) onoga to je dobiveno na ime ispunjenja tog prava odnsno 4) onoga to je dobiveno kao nakanda za to prava. Namirenje se u pravilu provodi putem suda u OVRNOM POSTUPKU., to redovito unovenjem tog prava njegovom PRODAJOM.

51

Ako je zaloeno takvo imovinsko pravo koje je sposobno da daje plodove ili drug ekoristi iz ije bi se vrijednsoti mogla namiriti zalogom osigurana trabina, vjerovnik te trabine je ovlaten zahtjevati o dsuda da uspostavi PRIVREMENU UPRAVU tim zalogom te postavi upraviteljqa koji e biti ovlaten da ubire polodove odnosno koristi i unovava ih, te da dobivene iznose polae u sud radi namirenja iz tog pologa. NIJE ISKLJUENO NITI IZVANSUDSKO namirivanje ali jedino ako su ispunjene pretpostavke pod kakvim bi se zaloni vjerovnik smio izvansudski namirivati i iz zaloene pokretne stvari.

HIPOTEKA NA PRAVU (registarsko zalono pravo)

NA Pravima koja se mogu stei jedino upisom u javni upisnik, ili se bez upisa u takv upsinik ne smiju rabiti mogue je osnovati hipoteku pod pretpostavkom i na nain odreen zakonom. Registarsko zp na pravu. Osnivanjem hipoteke zalau se 1) ograniena stvarna prava na nektretninama npr. hipoteka kao i druga prava izjednaena s nekretninama npr. pravo zakupa upisano u zk 2) druga prava koja nastaju upisom u javni upisnik ali samo ako o njima nije izdan vrijednosni papir npr. nematerijalizirane dionice Ograniena stvarna prava na nekretninama, kao i druga prava izjednaena s nekretninama te upisana u zk, zalau se UPISOM tj. uknjibom, odnosno PREDBILJEBOM U ZK. Zaloni vjerovnik koji je u zalog dobio neije pravo izjednaeno s nekretnininom, ima glede tog prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi iamo da mu je zaloena nekretnina, ako nije to drugo zaknom odreeno ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. Namirenje zalonog vjerovnika iz zaloenog mu prava izjednanaenog s nekretninom UVIJEK SE PROVODI PUTEM SUDA. Iskljuena je mogunost izvansudskog namirivanja iz zaloenog prava koje je izjednaeno s nekretninom.

SUDSKO PRISILNO ZP
Duni vjerovniku odgovoara za svoje dugove cjelokupnom svojom imovinom, svim svojim subjektivnim imovinskim pravima. Putem suda se moe i protiv dunikove volje osnovati zaliono pravo na svakom dunikovom subjektivnom imovinskom pravu koje je za to prikladno, ime e se osiugrati mogunost OVRNOG NAMIRENJA VJEROVNIKOVE NOVANE TRABINE IZ VRIJEDNOSTI TOG DUNIKOVOG SUBJEKTIVNOG IMOVINSKOG PRAVA.

52

OSNIVANJE Osnivanje prisilnog sudskog zp uvijekslui OSIGURANJU namirenja vjerovnikove NOVANE TRABINE, pa e ga sud osnovati na temelju svojeg rjeenja koje e donijeti u postupku u kojem odreuje prisilno osiguranje trabina, a na nain koji odreuju zakonske odredbe o OVRSI I PRISILNOM OSIGURANJU. Sud odreuje prisilno osiguranje trabina u postupku ovrhe koji je ve POKRENUT ILI UNAPRIJED U POSTUPKU PRISILNOG OSIGURANJA, kad ovrha vjerojatno predstoji, ali je vjerojatno i oopasnost da bi namirenje vjerovnikove trabine moglo biti osujeeno ili znatno oteano. U jednom ili drugom sudskom postupku osnovat e prisilno sudsko zalono pravo 1. na nekom dunikovom imovinskom pravu prikladnom za zalog (za prisilno namirivanje vjerovnikove novane trabine) 2. na temelju ODLUKE SUDA donesene kao A) RJEENJE O ODREIVANJU PRETHODNE MJERE OSIGURANJA ili kao B) rjeenje o ovrsi zapljenom pljenidbom ovrenikovog prava 1. PRAVO PRIKLADNO ZA PRISILNI SUDSKI POLOG 1. imovinsko 2. prikladno je za to da vjerovnik iz njihvoe vrijednosti namiruje svoju novanu trabinu Izuzee od ovrhe....

2. ZAPLJENA PRAVA NA TEMELJU RJEENJA O PRETHODNOJ MJERI Prisilno sudsko zalono pravo osniva se u sudskom postupku OSIUGRANJA zapljenom subjektivnog imovinskog prava protivnika osiguranja, koja je rezultat PROVOENJA RJEENJA O ODREIVANJU PRETHODNE MJERE OSIGURANJA. Prethodnim mjerama sud moe osigurati mogunost namirenja takve trabine koja je dodue utvrena persudom, odnosno nagodbom /sudskom ili upravnom/, ali toj presudi odnosno nagodbi nedostaje svojstvo OVRNOSTI. Sud jo ne moe odrediti ovrno namirivanje te trabine, jer je za to neophodno da ona bude utvrena ovrnom presudom, tj. nagodbom. 53

Ako prijeti opasnost da bi za vrijeme dok eka ovrnost, moglo biti znatno oteano namirivanje on moe ishoditi od suda da odredi prethodnu mjeru osiguranja te novane trabine. Navodni vjerovnik je pritom u ulozi predlagatelja osiguranja, a navodni dunik protivnika osiguranja. Sud svojim rjeenjem odreuje prethodnu mjeru (jednu ili vie njih) za osiguranje odreene, ve dospjele novane trabine. 1. pljenidbu trabine protivnika osgiuranja ( dio plae, dio mirovine, ... 2. pljenidbu nekidh drugih njegovih imovinskih odnosno materijalnih prava (bilo kojih imovinskih prava razliitih od trabina) 3. pljenidbu predbiljebom zalonog prava na takvom pravu protivnika osiguranja koje je uknjieno na nekretnini (plodouivanje nekretnine, osobito hipoteke, nadhipoteke) Poto ishodi rjeenje o odreivanju prethodne mejre, vjerovnik treba ishodit i da sud provede tu mjeru na temelju odluke o odreivanju prethodne mjere, zalono e se rpavo na dunikovom pravu osnovati na taj NAIN to e sud izvriti in provoenja odnosne mjere- a to je neki in PLJENIDBE PRAVA. Taj in je u praivlu dostava rjeenje o prethodnoj mjeri, kojim sud izrie zabranu. Iznimno kad to zahtijeva narav odreenog subjektivnog imovinskog prava PREDBILJEBOM. Npr hipoteka u zk .

2.ZAPLJENA PRAVA NA TEMELJU RJEENJA O OVRSI Osoba kojoj je njezina novana trabina ve utvrena ovrnom presudom ili ovrnom sudskom nagodbom, ili ima vjerodostojnu ispravu o postojanju te trabine, moe od suda ishoditi donoenje rjeenja o ovrsi. Sud e odrediti provoenje ovrhe iz nekog imovinskog prava dunika ovrenika. Konani cilj provoenja ovrher je NAMIRENJE VJEROVNIKOVE TRABINE A NE NJEZINO OSIGURANJE, ali ako je to potrebno prvo e provesti osiguranje, kako ovrha ne bi bila osujeena. Rjeenje o ovrsi na nekom odreenom dunikovom imovinskom pravu, odrenoj radi ispunjenja vjerovnikove novane trabine, bit e tako PRAVNI TEMELJ za osnivanje zalonog prava na ovrenikovom subjektivnom imovinskom pravu.

54

Provodei vorhu na temelju tog rjeenja sud e osnvoati zp na pravu na nain to e izvriti IN PLJENIDBE TOG PRAVA. Poduzimanje ina pljenidbe (ovrne radnje pljenidbe), prva je faza u provoenju ovrhe, u kojoj izvrenjem tog ina pljenidbe prava nastaje prisilno sudsko zp na zapljenjenom pravu. ZAPLJENA DUNIKOVE TRABINE Pljenidbu trabine koju ovrhovoditeljev dunik (ovrenik) ima protiv nekog svog dunika, provodi se se dostavom rjeenja tom njegovom duniku kojim sud izrie dvostruku zabranu: - zabranjuje se tom duniku (dunikovom duniku) da svojem vjerovniku (ovreniku) ispuni tu trabinu - zabranjuje se vjerovniku (ovreniku duniku) da je naplati i da pravno rasplae tom svojom trabinom i zalogom koji ju osigurava PLJENIDBA JE PROVEDENA DOSTAVOM RJEENJA OVRHOVODITELJEVA DUNIKA (DUNIKOVOM DUNIKU).!!!! DUNIKU

DOSTAVOM RJEENJA O ZABRANI IZVREN JE IN PLJENIDBE TZV. NEMATERIJALIZIRANE DIONICE. (dionice za koju nije izdana isprava o dionici, nego dionica postoji samo kao zapis na elektronskom mediju kod sredinje depozitarne agencije) ili dionice koja glasi na ime i za nju je izdana isprava, ali je mobilizirana ( pohranjena je kod sredinje depozitarne agencije, u pravnom prometu se pojavljuje u obliku elektronikog zapisa) To vrijedi i za UDJELE, ODNOSNO POSLOVNE UDJELE U TRGOVAKOM DRUTVU.

Ako je trabina utjelovljena u VRIJEDNOSNOM PAPIRU - dostava rjeenja o zabrani i - oduzimanje tog vrijednosnog papira i predan na uvanje sudu javnom biljeniku Kad je trabina inkorporirana u tednoj knjiici oduzimanjem tedne knjiice. Pljenidbu trabine osigurane zalonim pravom upisanim u zk (pljenidba hipotekarne trabine) PROVODI SE UPISOM PLJENIDBE U ZK. ZAPLJENA DRUGOG IMOVINSKOG DUNIKOVOG IMOVINSKOG PRAVA in pljenidbe dunikovih tzv. drugih imovinskih odnosno mateirjalnih prava sastoji se u DOSTAVI RJEENJA O ZABRANI. 55

FIKCIJA ZAPLJENE PRAVA TZV. ZAPLEJNA PO PRISTANKU OVRENIKA Takva fikcija nastaje na temelju zakona, ako zalogodavac 1) dobrovoljno zalae svoje pravo na plau ili pravo na druga slina periodina novana primanja 2) oituje u obliku isprave koja je javnobiljeniki ovjerovljena , svoju suglasnost da se radi napalte trabine vjerovnika zaplijeni dio njegove plae i da see isplati odnsono isplaati izravno vjerovniku na nain odreen na toj ispravi 3) vjerovnik dostavi tu ispravu onoj osobi kojaje zalogodavcu duna isplaivati pau, mirovinu (zalogodavev dunik) vjerovnik dobiva time povoljnji procesnopravni poloaj. PRELAENJE I prisilno zp na pravu prelazi na novog vjerovnika zalogom osigurane trabine samim prijenosom te trabine.

56

OVLASTI U STADIJU OSIGURANJA Prisilno sudsko zp ne ovlauje zalonog vjerovnika da djeluje u ulozi ovlatenika onog prava koje mu je zaloeno. Njegov poloaj glede zaloenog mu prava odgovaraa otprilike poloaju kakav bi imao i glede zaplijenjene pokretnine, a bitno je drukiji od poloaja kakakv bio imao da mu pripada dobrovoljno zp na pravu. Vjerovnikuje radi osiguranja njegove trabine prisilno osnovano zalono pravo na tuem subjektivnom imovinskom pravu, ali to tue pravo mu nije preneseno radi osiguranja. Zato zaloni vjerovnik nije ovlaten da izvrava ita od onog na to ovlauje pravo koje muje zaloeno; To da vjerovnik ima zp sputava nostielja zaloenog prava /zalonog dunika, protivnika osiguranja, ovrenika) u ivzravanju njegovih ovlasti. On ne smije initi ita to bi sprijeilo zalonog vjerovnika da sovju trabinu namiruje iz vrijednosti zaloenog u prava. Zaloni dunik ne moe raspolagati tim svojim pravom niti primiti isplatu. Ako to prekri bit e izloen odgovarajuim kaznenim sankcijama i ODGOVARA ZA TETU KOJU BI TIME UZROKOVAO ZALONOM VJEROVNIKU. Zaloni vjerovnik je ovlaten na zatitu zaloga, moe u granicama procesnopravnih mogunosti svakome pa i onom ije je to pravo stavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojeg zp na tom zalogu. OVLASTI U STADIJU NAMIRIVANJA Zaloni vjerovnik ovrhovoditelj je ovlaten ostvarivati svoje prisilno sudsko zp namirivanjem putem suda (ne moe se ostvarivati izvansudski): Razliito se namiruje ovisno o tome je li predmet ovrhe 1) novana trabina zalonog dunika 2) nenovana trabina (trabina na predaju pokretnine trabina na predaju nekretnine) 3) dionica za koju nije izdana isprava, ili udio, odnosno poslovni udio u trgovakom drutvu 4) neko drugo imovinsko tj. materijalno pravo

1. OPENITO O NAMIRIVANJU IZ NOVANE TRABINE 57

Ovrno se namirivanje iz novane trabine provodi ovrnim PRIJENOSOM (cesijom, ustupom) te trabine vjerovniku. Ovisno o tome to je zahtijevao vjerovnik one trabine koju se namiruje u ovrnom postupku (ovrhovoditelj) sud e svojim rjeenjem odrediti ili 1) prijenos (ustup) trabine radi naplate ili 2) prijenos ustup trabine umjesto isplate (cessio in solutum, ustupanje umjesto ispunjenja) na ovrhovoditelja, dakle zalonog vjerovnika Ovrenikova trabina prelazi na primatelja (cesionara) na temelju rjeenja suda, a prijenos je proveden kad ovrenikovom duniku cessussu bude IZVRENA DOSTAVA RJEENJA KOJIM JE TAJ PRIJENOS ODREEN. Sud tim rjeenjem poziva ovrenikovog dunika da duni iznos POLOI KOD SUDA UPLATOM NA ODREENI RAUN I DA O TOME OBAVIJESTI SUD. Kada ovrenikov dunik udovolji pozivu suda, pa du ISPUNI POLOIVI NOVAC U SUD ODNOSNO KOD JAVNOG BILJENIKA zaloena trabina prestaje ispunjenjem, poloeni novac postaje ovrenikov, a ovrhovoditeljevo zp prelazi na taj poloeni iznos novca. VIDI POSEBNE SLUAJEVE CESIJE!!! 2. OVRNO NAMIRIVANJE IZ NENOVANE TRABINE Ako je prisilno sudsko zp osnovano na nekoj nenovanoj trabini ovrenika (zalonog dunika), tada ovrhovoditelj (zaloni vjerovnik) ima rpavo namirenja sovje trabine iz vrijednosti te zaplijenjene ovrenikove nenovane trabine. IZ vrijednosti zaplijenjene trabine ovrenika prema treemu (ovrenikovom duniku) da taj preda neku stvar, namirivanje se provodi posredstvom prijenosa te zaplijenjene trabine na ovrhovoditelja radi naplate. Sud e svojim rjeenjem odrediti prijenos ustup te trabine ovrhovoditelju radi naplate, pa e ta trabina prijei na ovrhovoditelja kad ovrenikovom duniku (cessussu) bude dostavljeno rjeenje kojim je odreen taj prijenos. Sud e svojim rjeenjem kojim odreuje prijenos radi naplate zaplijenjene ovrenikove trabine da trei preda neku pokretninu, ujedno naredit ovrenikovom duniku da tu pokretninu preda na uvanje sudu ili odreenoj osobi kao uvaru; a ako taj ne bio bio voljan predati stvar, ovrhovoditelj je ovlaten tubom zahtjevati ispunjenje prenesene mu trabine, predaju te stvari. Kad ovrenikov dunik preda stvar, prodat e je se i iz dobivene kupovnine namiriti ovrhovoditeljevu trabinu. Prodaju i namirivanje provest e po pravilima kojima provodi ovrna prodaja pokretnina te namirivanje iz naplaene kupovnine. Sud e svojim rjeenjem kojim odreuje prijenos radi naplate zaplijenjene ovrenikove trabine da trei preda nekretninu, ujedno narediti ovrenikovom duniku da tu nekretninu koju duguje preda vorhovoditleju. Ovrhovoditelj je 58

duan tom nekretninom upravljati kao dobar gospodar, u ime i za raun ovrenika, te poloit raun o upravljanuju. U roku od 30 d od kad mu je predana nekretnina, ovrhovoditelj moe predloiti sudu prodaju te nekretnine radi namirenja svoje trabine, pa e provesti prodaju i namirenje iz kupovnine onako kao se inae provodi ovrna prodaja nekrentina i namirivanje iz kupovnine. 3. NAMIRIVANJE IZ DRUGIH IMOVINSKIH TJ. MATERIJALNIH PRAVA Namirivanje iz tzv. drugih dunikovih imovinskih prava proovodi se PLJENIDBOM TOG PRAVA TE NJEGOVIM UNOVENJEM U KSLADU S ODREDBAMA O PRODAJI POKRETNINA. PRESTANAK Prisilno zp prestaje pravomonou rjeenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnvoano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje PRAVOMONOU RJEENJA O NAMIRENJU. 353/1 Dok zalono pravo koje je osnovano na temelju rjeenja o odreivanju prethodne mjere osiguranja, prestat e pravomonim sudskim rejenjem kojim se obustavlja postupak osiguranja i ukidaju provedene radnje, dakle i zapljena subjektivnih imovinskih prava. Prisilno sudsko zp osnovano zapljenom na temelju rjeenja o ovrsi, prestat e sduskim rjeenjem kojim se obustavja postupak ovrhe i ukidaju provedene radnje, dakle i zapljena prava odnsno kad budu provedene ovrne radnje kojima se ovrha dovravava (tj. radnje namirenja vjerovnika). Ako je meutim zp bilo upisano (predbiljeeno) u zk, prestat e tek BRISANJEM. Isto e tek brisanjem prestati i zp koje je bilo steeno upisom u drugi javni upisnik.

59