UDRUGA MALIH BRODARA SJEVERNOG JADRANA UDRUGA BRODARA I BRODOGRADITELJA ADRIA UDRUGA BRODARA BARKARIOL UDRUGA BRODARA DUBROVNIK

BRODOVI OD DRVETA

PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

Selce, 26.01.2010. Sastavio: Zoran Ilijani, UMBSJ

Slika s naslovne stranice: Fregata Aurora izgraena u Kraljevici 1767. godine

Kazalo: str.
DRVENI BROD NACIONALNO KULTURNO DOBRO EMH - Europska organizacija za ouvanje tradicionalnih brodova BROD KAO POMORSKA BATINA U HRVATSKOJ PROJEKTI ZA OUVANJE HRVATSKE POMORSKE BATINE PRIJEDLOZI UDRUGA BRODARA Popis izvora koritenih materijala 2 3 7 8 23 24

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

DRVENI BROD NACIONALNO KULTURNO DOBRO

Pomorska orijentacija Hrvatske, njena pripadnost Europi i prije svega svijest o pripadnosti specifinom mediteranskom prostoru, potaknula je potrebu da se neto kae i napravi, te stvori jedinstvena slika o sebi i svojim posebnostima. U te posebnosti ubrajaju se pomorstvo i brodogradnja, kao jedan od stupova hrvatskog gospodarstva, zatitni znak povijesnog i suvremenog identiteta Hrvatske. Poseban segment u ovoj domeni predstavljaju drveni brodovi i drvena brodogradnja. Ovaj segment nacionalne batine potpuno je preputen propadanju i Hrvatska, koja ima golemu pomorsku batinu naalost ne ivi sa svojim morem. Kao dokaz toj drutvenoj nebrizi napomenuti emo samo neke primjere: Liber Comiciae, sadri najstariji dokument o regati gajeta falkua od Komie do Palagrue. Godine 1593., na dan deveti mjeseca svibnja, u sreditu komune kojoj pripada otok Vis u gradu Hvaru sastavljen je popis sedamdeset i etiri vlasnika gajeta falkua koje e poetkom toga ribolovnog mraka sudjelovati u regati od Komie do Palagrue. Na znak topovskog hica 20. svibnja 1593. godine krenula je iz Komie armada od 74 falkue predvoena ratnom galijom prema 42 milje udaljenom otoku Palagrui. Za America's Cup najstariju internacionalnu regatu s 159 godina tradicije su uli svi, oko nje se danas okreu stotine miliona dolara. Koliko je ljudi ulo za Komiku regatu koja se odrala te davne 1593. kada su se Amerikanci nazivali indijancima a nacionalno plovilo im je bio kanu od bizonove koe i to smo mi uinili na promociji toga dogaaja od prije 417 godina? Najstariji plovei brod na Jadranu je Marija sagraena u Bakoj 1863. godine. Trenutno prevozi turiste na jednodnevnim izletima u Istri. I to je sve to se o tom brodu i njegovoj 137 godinjoj povijesti zna, odnosno moe nai u knjigama, publikacijama, asopisima, na internetu. Najstariji drveni trajekt na Jadranu izgraen je 1952. godine u ibenskom mornarikom zavodu Velimir korpik kao desantni brod za potrebe tadanje JRM, ali ubrzo ga je pregazilo vrijeme za vojne namjene, pa ga je 1959. otkupila Kvarnerska plovidba iz Rijeke i u brodogradilitu u Puntu na Krku preinaila u trajekt Bodulka, kapaciteta 130 putnika ili 12 vozila. U kronikama je ostalo zapisano da je Bodulka u nedjelju 12. travnja 1959. godine isplovila iz ila prema Crikvenici sa uzvanicima, jednim autobusom, tri automobila i nekoliko motocikala te se tako upisala u povijest kao prvi trajekt na prvoj trajektnoj liniji sa ove strane Jadrana. Kasnije trajekt Bodulka mijenja nekoliko vlasnika pa i ime u Rovinjanka . Budui da je zadnji vlasnik Maistra 2008. godine kupila novi trajekt Makin, veteranka je zavrila na mrtvom vezu nakon to je u posljednjoj akciji pomogla u gaenju turskog broda Und Adriyatik uz obalu Istre. Ipak, tu prii nije bio kraj jer je Turistika zajednica Crikvenice namjeravala otkupiti brod i pretvoriti ga u svojevrsni pomorski muzej. Maistra je tada po zakonu morala brod ponuditi Ministarstvu kulture, Istarskoj upaniji i Gradu Rovinju, koji imaju pravo prvokupa, jer je Rovinjka zatiena kao kulturno dobro. Mjesecima ekajui odobrenje za prodaju brod je 10.10.2009. potonuo u Rovinjskoj luci.
BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE 2

EMH - Europska organizacija za ouvanje tradicionalnih brodova

Drveni brod je nacionalno kulturno dobro, spomenik kulture svake pomorske zemlje, koji valja staviti pod reim zatite, kao i svako drugo kulturno dobro. To su prepoznale mnoge europske zemlje i sustavno krenule u spaavanje, odravanje, ali istovremeno i promociju svoje pomorske kulture. Od strane Europske komisije, a pod pokroviteljstvom UNESCO-a osnovano je 2005. godine udruenje European Maritime Haritage EMH za zatitu pomorske povijesti i tradicionalnih brodova. Zemlje lanice EMH udruenja su: Danska, Finska, Francuska, Njemaka, Nizozemska, Norveka, vedska, Velika Britanija. Udruenju su jo pridrueni razni muzeji i udruenja iz Belgije, Danske, panjolske, Finske, Francuske, Njemake, Nizozemske, Norveke, Portugala, vedske, Velike Britanije, Estonije i Poljske. European Maritime Heritage EMH je nevladina organizacija za privatne vlasnike tradicionalnih brodova, kao i za pomorske muzeje i druga zainteresirana tijela. EMH je neprofitna organizacija, a ciljevi su joj: poticati meusobnu suradnju izmeu opsene zajednice organizacija u Europi, ukljuujui i muzeje, koji su ukljueni u nadzor pomorske batine, aktivno djelovati kao kanal za protok savjeta i pomoi izmeu takvih organizacija, doprinijeti meusobnom razumijevanju razliitih kultura i poveanju pomorske javne svijesti o tim kulturama. EMH organizira trogodinji kongres, identificira i promovira povijesne pomorske veze izmeu europskih regija, objavljuje uloge plovnih putova kao kulturni most izmeu nacija za prouavanje i rjeavanje zajednikih problema uoenih u toku ouvanja i opstanka tradicionalnih pomorskih obrta u Europi, predstavlja slubenu organizaciju Europske unije, s predstavnikom i savjetodavnim uslugama o svim aspektima poslovanja i ouvanja povijesnih brodova i plovila. Prema procjeni EMH organizacije diljem Europe plovi oko 10.000 tradicionalnih brodova i brodica. Veina, njih oko 60% je u privatnom vlasnitvu, 30% u vlasnitvu raznih udruenja i fondacija, a svega 10% u vlasnitvu muzeja. U isto vrijeme pomorska batina je znaajan ekonomski faktor. Vie od 20 miliona ljudi posjeti preko 500 pomorskih manifestacija u Europi, pri emu se moe oekivati da svaki potroi oko 25 EUR na dan iz ega proizlazi oko 500 miliona EUR godinjeg prihoda za lokalnu turistiku zajednicu. Od 10.000 tradicionalnih brodova svaki na odravanje u prosjeku potroi 10.000 EUR godinje to generira najmanje 100 miliona EUR prometa za tvrtke koje pruaju usluge na odravanju i proizvodnji opreme za te brodove. lanice EMH Danska, Finska, Njemaka, Nizozemska, panjolska, vedska i Velika Britanija potpisale su Memorandum o razumijevanju (MoU Wilhelmshaven), kojim se uzajamno priznaju nacionalni propisi svake zemlje za tradicionalne brodove. Norveka (2004) i Estonija (2005) su se takoer pridruile Memorandumu o razumijevanju. Time se je njihovim tradicionalnim brodovima omoguila nesmetana plovidba izmeu zemalja potpisnica memoranduma. Nije to samo radi potivanja kulturnog dobra, svakoj je zemlji u interesu privui u svoje vode to vie brodova a time dobiti i to vei dio kolaa tekog preko 600.000.000,00 EUR.
BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE 3

Zbog ovako velikog znaaja tradicionalnih brodova Europske komisije je u svojem zakonodavstvu predvidjela mogunost da se odravanje ovakvih brodova i ulaganje u njih oslobodi od obveze plaanja poreza na podruju zemalja lanica Europske Unije. U svim zemljama lanicama EMH organizacije prisutna je sustavna i opsena briga za nacionalnu pomorsku tradiciju, protkana kroz sve slojeve drutva i institucija kolstva, muzeja, vlasti. Kao posljedica takvog djelovanja zabiljeen je znaajan napredak u ouvanju pomorske batine, ali i tendencija zadravanja izvorne brodske forme.

National Maritime Museum Amsterdam

Ovakav organizirani pristup omoguio je naravno daleko kvalitetnije ouvanje tradicionalnih brodova, ali i cjelokupne materijalne i nematerijalne pomorske batine te jaanje privrede i kulture u nevjerojatno velikom broju segmenata koji se isprepliu oko tradicionalnog broda (brodogradnja, proizvodnja brodske opreme, brodske odjee i obue, turizam, ugostiteljstvo, kolstvo, muzeji, suveniri, knjige, ). Sve su ove zemlje lanice EMH organizacije shvatile da nije samo brod kulturna batina ve i svaki njegov lan posade, a pogotovo svaki njegov graditelj. Bez tih ljudi, njihovog znanja i vjetina ne moe se sva ta kulturna batina i sve to nasljee niti manifestirati, a jo manje prenijeti na nova pokoljenja. Bez graditelja ne moe nastati brod. Brod ne moe niti opstati bez graditelja. Iz toga razloga se sa posebnom panjom gleda na brodogradilita drvenih brodova, ukljuuje ih se u kolovanje mladih narataja, imaju status etno muzeja. Jedan od mnogobrojnih je primjer nizozemskog brodogradilita Batavia u Lelystadu. kver Batavia je brodogradilite specijalizirano za rekonstrukcije brodova iz Zlatnog doba koji su bili vaan dio Nizozemske pomorske povijesti. Ta je batina nestala zbog svog ogranienog ivotnog vijeka, ili je potonula na dno mora. U kveru u Leystadu zapoela je 1985. godine rekonstrukcija broda Batavia iz 17. stoljea i trajala je deset godina. Nakon to je brod Batavia sagraen zapoeo je drugi projekt rekonstrukcije ratnog broda De 7 Provincin, takoer iz 17. stoljea. Gradnja ove replike spada u jedan od najveih i najizazovnijih povijesnih brodograditeljskih projekata u svijetu. Struna reintegracija i radno iskustvo na projektima izgradnje tih brodova,
BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE 4

igra vanu ulogu u ivotima dugotrajno nezaposlenih osoba za koje su, tijekom vremena i zbog raznih razloga zapoljavanje na tritu rada postalo teko izvedivo. Tako se nalo kvalitetno rjeenje za nedostatak adekvatnih radnih mjesta, za reintegraciju bivih zatvorenika na uvjetnoj slobodi, ljudi lijeenih od droge i alkoholizma. U 25 godina preko 600 ljudi uspjeno su reintegrirani u drutvenu zajednicu, mnogi su nali stalno zaposlenje, a neki od njih su se usvojivi tehnike i vjetine drvene brodogradnje potpuno osamostalili i otvorili vlastite obrte i kverove. Osim kroz brigu za rad kver uspjeno funkcionira i kao izlobeno-edukativni prostor za kolsku djecu i posjetitelje. Stotine ljudi dnevno posjeti kver, to donosi prihod samo od ulaznica u visini od preko 500.000 EUR.

brod Batavia u istoimenom kveru u Nizozemskoj Kao takva brodogradilita drvenih brodova uvijek dobiva prednost u svim prostornim planovima ureenja nad turistikim vezovima, marinama i plaama. Za nas je vjerojatno najinteresantniji primjer Estonija, mala drava koja se zadnja prikljuila EMH organizaciji. Tradicionalni brodovi u toj Baltikoj zemlji zbog sustavne su nebrige Sovjetskog saveza gotovo potpuno izezli. Angairanje vladinih tijela i suradnja sa EMH organizacijom poluila je ogroman uspjeh u spaavanju nekoliko preostalih brodova, ali i na izradi replika. Tako je u sklopu jednog projekta jedrilica Paula duine 12 m sa jarbolom visine 15m sagraena novcem iz PHARE programa. Za nae pojmove jedrilica Paula je jednostavne gradnje i s kulturno povijesnog stanovita beznaajna (bilo koji na drveni brod je prema njoj tehnoloko remek-djelo), meutim sam projekt revitalizacije drvene brodogradnje imao je odluujuu ulogu kod financiranja putem PHARE programa.
BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE 5

Drugim rijeima, da je bilo vie sluha i inicijative u Hrvatskoj, odavno smo ve mogli iz sredstava PHARE programa izgraditi replike svih naih povijesnih brodova: batane, guca, gajete, pasare, falkue, bracere, trabakula, peliga, tilca, liburne, galije, galijuna, koke, karake, karavele, nave, brika, brigantina, , ovako se za njih rijetko gdje moe saznati iz siromane literature o naem pomorstvu, koje se nekada mjerilo sa pomorskim velesilama srednjeg vijeka kao to su panjolska, Portugal, Francuska i Engleska. Za razliku od Europskih zemalja koje imaju bogatu tisuljetnu pomorsku tradiciju, Amerika pomorska tradicija uglavnom se svodi na brodove za prijevoz robova. Ali i tu se na vrlo pragmatian nain pristupilo zatiti povijesne i kulturne pomorske batine. Jedan od primjera kako se to jednostavno radi je Rezolucija 1159 doneena na 110. kongresu 29.04.2008. kojom se 153 godina starom brodu USS Constellation iz Baltimora odaje priznanje za povijesni i edukacijski znaaj. Time su se fondaciji koja se brine o ouvanju tog broda otvorila sva vrata amerikih institucija i zagarantirala sva potrebna financijska i materijalna pomo.

USS Constallation u Baltimoru

S druge strane, Italija nije aktivna u EMH i zanimljivo je stoga stanje tradicionalnih brodova. U klasi najzastupljenijeg trgovakog broda zadnjih tri stoljea Italija ima samo dva sauvana trabakula: Nuovo Trionfo (1929) 1. 2. Matin Faliero (Rimini, 1899) ukljuilo se talijansko Ministarstvo kulture i omoguilo obnovu trabakula u Riminiju .
BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE 6

BROD KAO POMORSKA BATINA U HRVATSKOJ

Za razliku od susjedne nam Italije kod nas jo plovi desetak trabakula: Desto iz 1900., Branimir iz 1904., Roditelj iz 1907., Silva 1913., Larus 1930., i nekoliko bracera: Negrit iz 1902., Kovren iz 1945, ... . Tu je i cijela flota ostalih tipova drvenih brodova, sve ukupno sa manjim leutima i gajetama njih preko 1000. Statistiki gledano, na prvi pogled situacija i nije tako loa, to je najvea flota drvenih brodova u Europi. Na alost, tako je samo na prvi pogled. Stjecajem okolnosti nai su brodovi za razliku od talijanskih i nordijskih graeni u prijanjim stoljeima od visokokvalitetnog hrasta. Zbog te injenice trajnost naih brodova nekoliko je puta vea od drugih. Ta je injenica, a ne na alost sustavna briga o njima, ujedno i jedini razlog da svi ti brodovi jo plove. Zbog neorganizirane dravne brige o pomorskoj batini, nepostojanja instituta financijske pomoi, te katastrofalne porezne politike (troarine, cestarina, koncesija, PDV) prema toj brani nai su drveni brodovi uglavnom zaputeni. Vlasnici su se morali snalaziti kako su god znali da bi brod odrali u plovnom stanju, a brod je morao stalno biti u funkciji nekog posla. Nekada je to bio transport robe i vaenje pijeska, danas je to u pravilu nautiki turizam. Na alost, prijelaz iz izvorne namjene broda u nautiki turizam osim promocije te flote drvenih brodova u svijetu i bolje zarade donio je i jedni groznu i pogubnu injenicu za tradiciju i pomorsku batinu. Svi su ti brodovi prenamjenom preureeni i velikim dijelom izgubili izvornu tradicijsku formu, koja je od presudne vanosti za kulturno povijesnu batinu. Jest da se svi ti brodovi relativno lako mogu vratiti u prvobitno stanje, ali radi nepostojanja podrke dravnih institucija i financijskih razloga, tim bi zahvatom bili osueni na propast i vrlo brzo nestali u morskim dubinama ili peima na drva. Prvi korak u spaavanju ovako vrijedna nasljea trebao bi biti stvaranje, unutar Uprave za zatitu prirodne i kulturne batine, posebno Komisije za zatitu, konzerviranje, obnovu i ukljuenje u ivot pokretnih dobara na moru, prije svega brodova i njihovih inventara. Metodologija i kriteriji za procjenu autentinosti tradicijskog broda autora Velimira Salamona i Nenada Bobanca u izdanju HAZU temelj je za popis svih brodova na Jadranu i procjenu njihove autentinosti te kulturno povijesne vrijednosti. Na inicijativu udruge brodara i brodograditelja Adria razvio se projekt izgradnje hrvatskog kolskog broda. Prema prvobitnoj zamisli trebao je to biti dvojarbolni drveni loger duine 30-ak metara. Na alost, mjerodavni u ministarstvu su zakljuili da je bolje graditi elini brod, ne marei za to da bi izgradnjom drvenog kolskog broda neprocjenjivo pridonijeli popularizacije brodogradnje u drvu i ouvanju umijea drvene brodogradnje kao nacionalne batine. U Estoniji su morali poeti uiti drvenu brodogradnju od poetka na maloj jednostavnoj jedrilici, dok mi jo uvijek imamo brodograditelje ( redom starije od 40 godina) sposobne izgraditi najvee drvene brodove, meutim birokracija je na dobrom putu da im zatvori sve takve kverove, a obrazovanje mladih kadrova ne funkcionira ve due od 20 godina.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

PROJEKTI ZA OUVANJU HRVATSKE POMORSKE BATINE

1. LATINSKO IDRO (preneseno iz lanka Udruge Latinsko Idro) uvanje tradicije - kolska gajeta Na cilj s gajetom nije samo obnova sjeanja na brod i svijet kojega vie nema. Naa gajeta u svojim razliitim inaicama plovi (i jedri) i danas. Pedeset ih je bilo na regati 2005, a ak rekordnih 66 brodova sudjelovalo je na regati ove godine. Meutim, izvornost je u nestajanju. Ako danas elimo izgraditi kolsku gajetu, to je onda zato to elimo naratajima koji dolaze pokazati brod u njegovu izvornom obliku i namjeni. Ovaj e brod biti vlasnitvo Osnovne kole Murterski koji i sluit e za obuku uenika.

Gajeta Kurnatariva Osnovne kole Murterski koji

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE 8

Obrazovni svijet Latinskog idra Iskustvo s nasilno ukinutom kolom uenika u privredi u Murteru pokazalo je od kolike je vanosti kola bila za mjesto i susjedna naselja. Nacrt programa za pokretanje nove strukovne kole ve je izraen i on se naslanja, kako na tradiciju bive kole, tako i na realne potrebe za drvenim brodovima, bili oni tradicionalni ili novi. Nastavni program kole nee se moi temeljiti samo na izobrazbi tradicionalnih kalafata, jer to nije realno. On e biti otvoren za sve morske i pomorske djelatnosti koje se vezuju na nau tradiciju i tradiciju Mediterana. On mora uvaiti sva suvremena dostignua i tehnologije u obrazovanju mladih za vrijeme koje dolazi. Osim redovitog obrazovnog programa, ova e se kola svojim sekundarnim programima (ljetnim radionicama i specijaliziranim teajevima), programski i prostorno otvoriti prema itavom Jadranu, Mediteranu i svijetu.

kveri za novo vrijeme Prekomorski posjed i njegovo opsluivanje brodom, definirali su odavno urbanistiki lik Murtera i Betine. Za siguran boravak trebalo je izgraditi mule, a za gradnju i popravak bezbrojna istezalita i kvere. Prva organizirana drvena brodogradnja zapoela je u Betini u 18. stoljeu. Danas su Betina i Murter rijetke toke na Jadranu gdje se svi kverovi jo nisu ugasili. Ideja je projekta Latinsko idro da u okviru budue kole i buduega razumijevanja mora ovi kverovi oive i postanu mjesta edukacije, centri za prenoenje praktinih znanja i vjetina. Zbog toga preostali kverovi trebaju dobiti status financiranih etno radionica od nacionalnog interesa, jer e njihovim nestankom nestati i jedan od najvanijih segmenata hrvatskog nacionalnog identiteta. Isto tako, preostalim kalafatima treba odrediti status dravnih slubenika - uvara nacionalne batine.

djelo naih kalafata

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

Novi turizam s Latinskim idrom Osobiti je cilj Latinskog idra afirmacija izvornih vrijednosti akvatorija i arhipelaga kojim je ono vladalo. Danas je ovaj akvatorij postao sveto mjesto na karti jadranskog nautikog turizma. No, od silne navale brodova, na se brod u njemu potpuno izgubio. Jo gore, sve ono na to je on bio vezan i za to je sluio postalo je nevano, odbaeno. Moe li starinska u crno obojana gajeta s latinskim idrom konkurirati suvremenim jahtama? Jasno - ne moe. Dodajmo - i ne treba! Danas postoje na svijetu golemi broj pojedinaca koji hrle prema egzotinim i neotkrivenim odreditima, u potrazi za drugaijim odmorom, najee u suradnji s lokalnim stanovnitvom i njegovim tradicionalnim djelatnostima. Murter i Betina sa svojom flotom starih i novih brodova, sa svojim golemim i ratrkanim posjedom, predstavljaju izabrano mjesto takvog turizma. Ovaj turizam ukljuuje sve posebnosti ovoga kraja: karakteristian brod i sve ono to se s njim moe initi, jedinstvene porte po Kornatima i kojima, masline i ovce. Ovaj, da tako kaemo, teaki turizam ne ovisi ni o godinjim dobima, ni o temperaturnim razlikama, ni o kategoriziranim sobama, jer se za njega odluuju oni kojima ljetni turistiki standardni na znai nita ili malo.

Duhovni svijet Latinskog idra Program Latinsko idro kao kulturni stoer podrazumijeva dvije skupine poslova: ouvanje od zatiranja onoga to je bilo i afirmaciju, u suvremenim uvjetima, onoga to se eli postii. Golemo nasljee o brodu iako u propadanju jo uvijek nije zaboravljeno. Cilj je da se ono objedini i prezentira u nizu medijski razliitih prezentacija. Ova bi prezentacija obuhvatila (i ve obuhvaa) sve to smo sauvali i to o sebi znamo: od rjenika lokalnog govora do popisa brodskih termina, od imena, prezimena i nadimaka do imena otoka uvala i brodova, od puke prognoze vremena do anegdota i vjerskih sveanosti vezanih uz brod i more, a iji su simboli sveta mjesta naih mornara-teaka: Gospe o' Gradine i Gospe o' Tarca. Uzor u ovom polju ne trebamo traiti, On postoji. To je projekt Ars halieutica.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

10

2. GAJETA FALKUA
Gajeta falkua Comeza-Lisboa replika je povijesnog tipa ribarskog broda iz Komie na otoku Visu. Duga je 9 m, iroka 2.55 m (bez falaka). Ima latinsko jedro i flok ukupne povrine 90 m2 Sagraena je na temelju dugogodinjeg istraivanja grupe istraivaa kulturne ustanove ARS HALIEUTICA, a prema projektnoj dokumentaciji prof. dr. Velimira Salamona u trogirskom brodogradilitu, kalafata: Toni Bakia 1997godine. Porinuta je u more na Dan svetoga Nikole 6. prosinca 1997. U Brestu, Francuskoj, od 11. do 17. srpnja 2008, na najveem svjetskom festivalu mora i mornara, Hrvatska je imala status specijalno poaenog gosta, zbog gajete falkue koja je 2000. bila izabrana meu deset najzanimljivijih tradicionalnih barki svijeta.

Gajeta falkua Comeza-Lisboa

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

11

3. CONDURA CROATICA
Condure po obliku spadaju u uske brodove te su se vjerojatno koristile kao brze veslarice u ratne svrhe, a mogle su u sluaju pogodnog vjetra dignuti i koristiti jedro. Arheolog dr. Zdenko Brusi iz Zadra pronaao je i dokumentirao 1966. godine ostatke dvaju brodova u luci grada Nina. Radio-karbonskom analizom C14 brodovi su datirani u 11. stoljee. Ostaci ovih brodova izvaeni su iz mora 1974. i prenijeti u Zadar na desalinizaciju i konzervaciju da bi potom bili izloeni u arheolokoj zbirci u Ninu. Povodom Svjetske izlobe EXPO 98 u Lisabonu sagraene su dvije replike. S obzirom da ostaci brodova odgovaraju veliinom kondurama koje spominje car Porfirogenet kada govori o hrvatskoj mornarici, dr. Zdenko Brusi nazvao je ovaj tip broda condura croatica. Brodovi su duine 7-8 m, raeni klasinim nainom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i eljeznim avlima. Condure po obliku spadaju u uske brodove te su se vjerojatno koristile kao brze veslarice u ratne svrhe, a mogle su u sluaju pogodnog vjetra dignuti i koristiti jedro. Kada nisu bile u upotrebi, izvlaile bi se krmom na kopno, te su uvijek mogle biti spremne za ratni pohod ili su se pak s opremom mogle koristiti za ribolov, odnosno za prijevoz tereta.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

12

4.

BRACERA

Bracera ili brazzera bila je tipino tradicionalno plovilo Jadrana koje se moglo susresti uz cijelu dalmatinsku i istarsku obalu sve do zaljeva Venecije. Ekoloka udruga Dupinov san iz Zagreba u sklopu svog programa pokrenula je rekonstrukciju tradicionalne dalmatinske bracere prema projektnoj dokumentaciji i zamisli prof. dr. Velimira Salamona. Braceru Gospa od mora sagradio je brodograditelj iz Betine Mile Jadrei u svom kveru. Bracera Gospa od mora otvoren je brod, duljine 9,75 m, irine 3,53 m, s gazom 1,06m te jarbolom dugim 10 m. Ova vrsta i vrlo pokretljiva brodica bila je napose prikladna za trgovinu i komunikaciju meu mnogobrojnim otocima Jadrana kao i izmeu njegovih susjednih obala. Tijekom 19. i 20. stoljea bracera je u Dalmaciji bila jednojarbolni jedrenjak na dva kraja (otre krme i pramca), s karakteristinom zaobljenom pramanom statvom. U Istri se naziv bracera koristio i za dvojarbolne jedrenjake trupa vrlo slinog dalmatinskim bracerama. Postoje barem dvije teorije o podrijetlu naziva bracere. Prema nekim naziv bracera i druge njegove lokalne varijante kao brazzera, brasera, bracijera, izveden je iz injenice da brod za pogon koristi vesla, odnosno miinu snagu ruku (tal. forza di braccia). Budui da bracere nisu bile jedine brodice s runim upravljanjem, smatra se da joj naziv dolazi od imena otoka Braa.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

13

5. LEUT
Leut je bio barka vrlo iroke uporabe. Rasprostranjen je bio po cijelom Jadranu no i diljem Sredozemlja. Najee je sluio za ribarenje i obalni teretni promet. Leut je sluio u ribolovu plave ribe tratom - mreom potegaom. Na krmi je nosio tratu te bi u pogodnom trenutku kad se riba skupi privuena svjetlom najprije iskrcalo nekoliko lanova posade na jednu stranu vale, potom bi leut opasao uvalu tratom i iskrcao nekoliko lanova posade na drugu stranu uvale. Ribarska druina s jednog i drugog kraja uvale vukla bi mreu prema obali, a kad bi mreu stegli, krajeve bi mree prenijeli na leut na koji bi potom druina poela presipati riba iz stegnute sake mree u unutranjost broda. Leut Slobodna Dalmacija najstariji je brod kojim je Hrvatska nastupila u Brestu (napravljen je u Koruli 1894.godine).

Leut Slobodna Dalmacija iz 1894. godine

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

14

6. TRABAKUL
Trabakul, takoer trabakula, je jadranski teretni jedrenjak slian braceri; javlja se u 18. stoljeu; obla je trupa, pramana statva svijena unatrag zavrava duguljastom jabukom; paluba slijedi oblik obodnice i ima vrlo izraen preluk; najvei dio brodskog prostora zauzima skladite (veliko grotlo u sredini); u pramanom dijelu je nastamba, na krmi kuica s kormilarnicom, kabinom i kuhinjom; veliko i udobno kormilo; duljina do 30 m, irina do 6 m, teretni gaz 2 m; dva jarbola, sona jedra (prvotno oglavno i sono jedro, dugi kosnik s prekama); od 1920. ima i dizelski motor; za sobom redovito tegli pomoni amac. Talijanski trabakul ima vei obluk, okomitu krmenu statvu i krae kormilo; obodnica na krmi prelazi u nisku ogradu izgraenu od stupia. Tvrdi se da je trabakul ilirsko-dalmatinsko-venecijanski tip trgovakog broda. Dugo je vremena bila okosnica obalne plovidbe.

Trabakul Branimir

Trabakul Larus

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

15

7. DUBROVAKI GALIJUN (engl. galleon, fran. Galion, tal. Galeone, galione) Galijun je ratni i trgovaki brod na jedra iz 16. i 17. st. i jedan od najcjenjenijih hrvatskih brodova u svijetu. Razviem je prijelazni tip izmeu galijice (galeasa) i linijskog broda. Prvotni galijuni (prvenstveno kao ratni brodovi) imali su dvije palube, na provi (pramcu) katel, te na krmi kasar. Blizu rila (koji je preitak od galije i galijice) na provi nalazila se zvir (pulena, bestion). Pramac a caracca odrao se ponegdje i do 1590. godine. Glavne karakteristike jedrilja i oblika su strmi kosnik, tri jarbola (s okruglim koevima), pod kosnikom posrtno jedro, prednji i glavni jarbol krinih jedara (prvenjaa i konjaa), krmeni jarbol jednog latinskog jedra. Naoruanje galijuna inili su topovi (njih 5-7 veeg kalibra), isti broj lakih topova na gornjoj palubi, te 4 manja topia (bokovi katela i kasara). Galijuni su se u XVII. stoljeu uestalo gradili bez pramanog katela, a linijski brodovi su dobili u nasljee upravo tadanji pramac galijuna. Dubrovaki i panjolski galijuni bili su najuveniji. Galijun je (uopeno) bio neka vrsta vee galije. Ponekad je imao i do 300 lanova posade, a potpunim izraajem nastupa nakon ieznua galije. Dubrovani su gradili galijune i na domaim i na tuim brodogradilitima na svoj poseban dubrovaki nain. Dubrovaki su galijuni obino bili trojarbolni, imali su karakteristina vrataca za topovske cijevi-otvore na bokovima broda; Dubrovani ih nisu raskono ukraavali, a veliina dubrovakog galijuna dosezala je i preko tisuu tona. Po nekim, podrijetlo naziva "galijun" je "tamno" ili "mrano". Prvotno se nalazi u engleskoj uporabi 1529. godine, a izgleda da su prvi brodovi galijunskog tipa graeni u panjolskoj. Galijun je (p)ostao snano oruje vanjske politike u razdoblju od 1540.-1650. godine. Pitanje galijuna nastalo je "progresivnom mutacijom karake XIV. stoljea" kao "odgovor na osnovne specifikacije broda XVI. stoljea". Neki od posljednjih velikih galijuna porinuti su u panjolskoj krajem XVII. stoljea. Male, srednje i velike galijune imali su i Bokelji: mali (1-10 vagona nosivosti; plovidba po Jadranskom i Jonskom moru), srednji (10-20 vagona; Mediteran); veliki (20-40 vagona; oceanska plovidba). Postojali su i mali galijuni (u Dubrovniku zvani galijuniima) kojih je npr. preko 80 imala u XVII. stoljeu Dubrovaka Republika.

m/b TIRENA

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

16

8. KARAKA najvei dubrovaki trgovaki jedrenjak Tipovi jedrenjaa zvanih karake, graene na dubrovakim brodogradilitima u razdoblju od XV. do poetka XVII st., pripadaju najveim trgovakim brodovima na svijetu u to doba. Karake su prevozile skupi teret. Imale su i naoruanje do 40 topova, za obranu od gusara. Dominikanski samostan u Dubrovniku uva najvredniji uzorak dubrovake karake iz 15. stoljea. Posade su bile do 140 ljudi. Dubrovaka karaka imala je tri jarbola, od kojih je srednji najvii. On ima dva krina jedra. Jarbol na pramcu ima krino jedro, a na krmi latinsko jedro. Jedra su bila teka i podizala su se uz pomo runog vitla. Glavni jarbol nosio je dubrovaki stijeg s likom sv. Vlaha koji se vijori na krunitu njegova koa. U sredinjem prostoru karake, bio je strop sa slikama tadanjih slikarskih majstora. Na nekim su postojale kovake i stolarske radionice, zdenac s vodom i vrtom, ak i nastambe za svinje, kokoi i kunie. Karaka je krajem 16. stoljea poboljana, pa je mogla prevesti i do 1000 vojnika i 900 tona tereta. Dubrovani su u gradnji karaka bili vrlo strpljivi i vrhunski majstori, koristili su najkvalitetnije drvo. Karakama su putovali i do Velike Britanije i SAD-a. Razlog plovidbe Dubrovana u Englesku, a time i brodograevnog razvitka karake, bila je neuobiajeno visoka dobit. Nova karaka kotala je 5.000 6.000 dukata. Ve prvim putovanjem mogla su se pokriti gotovo sva ulaganja u novi brod. Hidrografskim, oceanografskim i hidrometeorolokim obiljejima puta do Engleske jedino su mogle udovoljiti karake. Visoka kvaliteta izrade i veliina bijahu osnovna obiljeja po kojima su se razlikovale od drugih, te s pravom nazivale dubrovake karake. Trgovina s Engleskom u drugoj polovici 16. stoljea slabi i istodobno nastupa kriza dubrovakog pomorstva uvjetovana razliitim imbenicima. Tako karaka ima sve manje i svoje mjesto s vremenom ustupa drugom brodovlju, ali iskustva u njihovoj gradnji ostaju vrijedna ostavtina za budunost. U djelima Williama Shakespearea, "Mletaki trgovac" i "Ukroena goropadnica" spominje se rije "argosy" koja znai dubrovaka karaka.

m/b KARAKA Dubrovnik

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

17

U Hrvatskoj postoji nekoliko razliitih brodova napravljenih ili preureenih po uzoru na dubrovaku karaku. Sve su to privatni projekti pojedinaca, redom entuzijasta i zaljubljenika u more te su svi u funkciji nautikog turizma.

m/b LAV

m/b PAA

m/b SVETA ANA

m/b SANTA MARIA

Dubrovaka karaka izvorna grafika iz 17. stoljea

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

18

9. Ostali drveni brodovi Svi ovi preostali i oni nespomenuti drveni brodovi moda nisu slubeno dijelom nekog projekta, ali su svakako dio nae kulturno-povijesne batine. Neki su vie ili manje autentini, ovisno o tome koliko su prilagoeni masovnom turizmu. Bez obzira na njihovo sadanje odstupanje od izvornog oblika, dok god je broda, drveta i znanja naih kalafata oni se uvijek mogu vratiti u svoje izvorno stanje. Pitanje je samo, to onda? Neki od tih brodova su:

STARI IVE Rijeka, Trogir 1877.

KLINICA Zadar, Piran 1897.

RODITELJ Dubrovnik, Piran 1907.

BARTELO Rijeka, Piran 1909.

HUM Dubrovnik, Piran 1914.

MAESTRAL Split, Mali Loinj 1916.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

19

MICHELLE Zadar, Mali Loinj 1921.

NEREZINE Zadar, Aleksandrija 1925.

NOVI DAN ibenik, Rovinj 1933.

OTAC ROKO Rijeka, Trogir 1939.

IKA Split, Mali Loinj 1942.

VRANJAK Zadar, Mali Loinj 1942.

OMLADINAC Split, Korula 1943.

TARIN Rijeka, St. Manance 1944.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

20

KOVREN Rijeka, Piran 1945.

KONOBE Zadar, Calcinara prije 1952.

MAJA Split, Betina 1947.

LOZNA Zadar, Cres 1954.

MLINI Split, Mali Loinj 1946 .

KAPETAN IVAN Rijeka , Sukoan 1953.

VRGADA Split, Trogir 1951.

MIHOVIL Split, Murter 1977.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

21

10. Nai povijesni brodovi kao izvozni proizvod

Preneeno iz lanka u Slobodnoj Dalmaciji: REPLIKA PUTUJE - Dubrovaka Karaka plovi za Abu Dhabi? Jedan od najatraktivnijih brodova na Jadranu, dubrovaka Karaka u vlasnitvu tvrtke Navicula, uskoro bi mogao na svojoj palubi ugostiti eike. Naime, u tijeku su pregovori o njezinu dvogodinjem najmu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno Abu Dhabiju. Tu informaciju u Naviculi nisu htjeli potvrditi, no nisu je ni demantirali, uz komentar kako e se o svemu govoriti u svoje vrijeme. Karaka je nedugo nakon izgradnje u murterskom kveru postala jedan od zatitnih znakova ljetnih dubrovakih vizura. Brod je vjerna replika dubrovake karake iz 16. stoljea, koja je u to vrijeme bila jedan od najboljih trgovakih brodova. Dananja Karaka, ija se vrijednost procjenjuje na oko pet milijuna eura, osim to je izletniki, ujedno je i brod s odlinom gastronomskom ponudom, a mnogobrojni parovi odluili su se i za vjenanje na njezinoj palubi. Vjerojatno je pred vlasnicima ponuda koju je teko odbiti.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

22

PRIJEDLOZI UDRUGA BRODARA

U interesu ouvanja materijalne i nematerijalne kulturno-povijesne pomorske batine predlaemo slijedee: aktivnije ukljuivanje dravnih institucija u ouvanje drvenih brodova oformiti Komisiju za zatitu, konzerviranje, obnovu i ukljuenje u ivot pokretnih dobara na moru, prije svega brodova i njihovih inventara sastaviti popis svih drvenih brodova i brodica u Hrvatskoj i ocijeniti njihov kulturno povijesni znaaj oformiti fond za ouvanje drvenih brodova kao kulturno povijesne batine uvrstiti drveni brod i brodogradilite za drvene brodove kao objekte od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku u Pomorski zakonik, Zakon o pomorskom dobri i druge odgovarajue zakonske akte kod donoenja prostornih planova ureenja zakonskim propisima omoguiti postojeim tradicionalnim brodogradilitima za remont i izgradnju drvenih brodova prednost pri odreivanju namjene koritenja zemljita i pomorskog dobra pred betonizacijom plaa, apartmanizacijom i marinama za masovni turizam omoguiti tradicionalnim brodogradilitima za remont i izgradnju drvenih brodova prednost pri dodjeli koncesije za pomorsko dobro ukljuiti brodogradnju u drvu u srednjokolski program, a brodogradilita ukljuiti u izvoenje terenske nastave i praksu te im u interesu promicanja brodogradnje u drvu dodijeliti status etno muzeja oivjeti tradiciju barkariola i omoguiti pojednostavljenu proceduru za dobivanje dozvole za izgradnju malih molia do 12 m2 povrine za ukrcaj i iskrcaj njihovih gostiju zatraiti primanje Hrvatske u punopravno lanstvo EMH omoguiti pomo dravnih institucija kod izrade projekta izgradnje tradicijskih brodova i ureenja postojeih drvenih brodova sredstvima iz IPA programa omoguiti putem HBOR-a povoljne kreditne linije za obnovu drvenog broda, pri emu garancija otplate mora biti iskljuivo brod, a ne dodatna nekretnina uvesti da su svi drveni brodovi osloboeni plaanja lukih pristojbi kod lukih uprava izmjenama zakona omoguiti da predstavnici brodara uu u vijea lukih uprava smanjiti porezne obveze na ime odravanja i investicije u drveni brod u pregovorima sa EU izboriti to due vrijeme za kabotau aktivnije sudjelovanje Hrvatske turistike zajednice u promociji drvenog broda kao kulturno-povijesnog dobra zajedniko nastupanje HOK-a i HGK po pitanju ouvanja drvenih brodova i brodogradilita za drvene brodove

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

23

Kako dalje ploviti?

Lijepo se pitaju i zakljuuju u Latinskom idru: Moemo li ovakvi kakvi smo dalje? Zato smo danas ovdje? Moe li staro i gotovo zaboravljeno postati osnova za neto novo i poticajno? inimo li zajedno sa brodarima, metrima kalafatima, znanstvenicima i umjetnicima jednu cjelinu. Mi smatramo da se ni jedan segment koji afirmira nau prisutnost na Jadranu i Mediteranu ne smije ispustiti eli li se doi do onoga to sugerira slogan Turistike zajednice za prolu godinu. Jer, mi, ovdje nazoni, i svi oni koji misle poput nas, predstavljamo Mediteran kakav je nekad bio. I kakav treba biti. I ne samo na rijeima.

Popis izvora koritenih materijala

Koriteni su materijali slijedeih izvora: Udruga Latinsko idro EMH organizacija National Maritime Museum Amsterdam Batavia Shipyard USS Constallation Museum Baltimore The Royal Danisch Naval Museum Northwest School of Wooden Boatbuilding Washington Hrvatskoi registar brodova web stranice m/b Tirena web stranice m/b Karaka lanci iz Slobodne Dalmacije lanci iz Glasa Istre Udruga brodara i brodograditelja Adria Udruga malih brodara sjevernog Jadrana Ministarstvo kulture Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU ostali izvori sa interneta vlastita arhiva

Prilog: Europska povelja za ouvanje i obnovu tradicionalnih brodova

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

24

The Barcelona Charter

EUROPEAN CHARTER FOR THE CONSERVATION AND RESTORATION OF TRADITIONAL SHIPS IN OPERATION

[Preamble] The VENICE CHARTER was created in 1964 as a statement of principles for the conservation and restoration of monuments and sites. It opens with the preamble:

Imbued with a message from the past, the historic monuments of generations of people remain
to the present day as living witnesses of their age-old traditions. People are becoming more and more conscious of the unity of human values and regard ancient monuments as a common heritage. The common responsibility to safeguard them for future generations is recognized. It is our duty to hand them on in the full richness of their authenticity. It is essential that the principles guiding the preservation and restoration of ancient buildings should be agreed and be laid down on an international basis, with each country being responsible for applying the plan within the framework of its own culture and traditions. By defining these basic principles for the first time, the ATHENS CHARTER of 1931 contributed towards the development of an extensive international movement which has assumed concrete form in national documents, in the work of ICOM and UNESCO and in the establishment by the latter of the International Centre for the Study of the Preservation and the Restoration of Cultural Property. Both Charters focus on monuments and sites ashore. Maritime heritage is not covered despite its close affinity. Therefore the 4th EMH Congress, meeting in Barcelona in 2001, resolved to adapt the VENICE CHARTER for maritime heritage in Europe, to be known as the BARCELONA CHARTER.

DEFINITIONS ARTICLE 1. The concept of maritime heritage afloat embraces the single traditional ship in which is found the evidence of a particular civilisation or significant development as well as traditional sailing, seamanship and maritime workmanship. This applies both to larger ships and to more modest craft of the past, which have acquired cultural significance with the passing of time. ARTICLE 2. The preservation, restoration and operation of traditional ships must have recourse to all the sciences, techniques and facilities, that can contribute to the study and safeguarding of the maritime heritage afloat. AIM ARTICLE 3. The intention in preserving and restoring traditional ships in operation is to safeguard them whether as works of art, as historical evidence or for perpetuating traditional skills.

PRESERVATION ARTICLE 4. It is essential for the continued survival of traditional ships in operation that they be maintained on a permanent basis.

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

25

ARTICLE 5. Making use of traditional ships for some socially useful purpose always facilitates their preservation. Such use is therefore desirable but it must not significantly change the exterior layout of the ship. Modifications demanded by a change of function should be kept within these limits. ARTICLE 6. A traditional ship is inseparable from the history to which it bears witness and from the waters it sailed. Therefore its homeport and area of operation ideally should be in the regions of its former usage. RESTORATION ARTICLE 7. The process of restoration is a highly specialised operation. Its aim is to preserve and reveal the aesthetic, functional, and historic value of traditional ships and is based on respect for original material and authentic documents. The restoration in any case must be preceded and accompanied by a historical study of the ship. ARTICLE 8. The restoration of traditional ships will best be accomplished by means of traditional materials and techniques. Where traditional materials or techniques prove inadequate, the consolidation of traditional ships in operation can be achieved by the use of modern materials for conservation, the efficacy of which has been shown by scientific data and proved by experience. ARTICLE 9. The restoration of a traditional ship does not require that the ship shall be restored to the original building year. Some ships have a great historical value in a later period of their former time of working. Restoration to any period should be executed only after thorough consideration of the quality of the historical and technical documentation available for the chosen period. ARTICLE 10. Obligatory navigation- and safety equipment must integrate harmoniously with the whole, but at the same time must be distinguishable from the original so that restoration does not falsify the artistic or historic evidence. ARTICLE 11. Additions cannot be allowed except in so far as they do not detract from the interesting parts of the ship, its traditional setting and the balance of its composition. ARTICLE 12. In all works of restoration there should always be precise documentation in the form of analytical and critical reports, illustrated with drawings and/or photographs and other appropriate media. Every stage of the work of dismantling, treatment, reassembly and addition of new parts, as well as technical and structural features identified during the course of the work, should be included. The BARCELONE CHARTER as adopted by the EMH Working Group 28th of September 2002 in Enkhuizen. Arne Gotved (Chairman EMH Cultural Council) Anders Berg (President EMH)

Signed March 30th 2003 on board Fregatten Jylland, Ebeltoft DK

BRODOVI OD DRVETA PRIJEDLOZI ZA OUVANJE KULTURNE BATINE

26