Liftovi

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA
15 maja 2007. god.
VODI ZA PRIMJENU
DIREKTIVE O LIFTOVIMA 95/16/EC
15. maj 2007. god.
Odricanje od odgovornosti Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH ne preuzima odgovornost za sadraj ili prevod ovog dokumenta. Pravno obavezujui dokument na teritoriji BiH je Naredba o sigurnosti liftova (Slubeni glasnik BiH broj 44/10 od 31.05.2010.). Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, u skladu sa lanom 5. Odluke o planu aktivnosti za realizaciju programa preuzimanja tehnikih propisa (Slubeni glasnik BiH broj 89/06), nadleno je za implementaciju Naredbe o sigurnosti liftova (Slubeni glasnik BiH broj 44/10), te e u smislu gore pomenutog lana izraditi i objaviti domai vodi za Naredbu o sigurnosti liftova.
1/131
15 maja 2007. god.
VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA 95/16/EC Sadraj
Uvod Preambula Citati Obrazloenja 1 Citati 2 Zakonska osnova za Direktivu o liftovima 3 Obrazloenja 4 Zdravlje i sigurnost ljudi 5 Novi pristup 6 Prethodne direktive o liftovima 7 Stavljanje van snage Direktive 84/528/EEC 8 Propisi za postojee liftove 9 Standardi za postojee liftove 10 Izbor modula 11 CE znak 12 Harmonizirani standardi 13 Prijelazni period 14 Direktiva o graevinskim proizvodima 15 Komitologija 16 Podruje primjene Direktive 17 Liftovi 18 Ureaji za dizanje osoba sa smanjenom pokretljivou 19 Dopuna Direktive o liftovima 20 Sigurnosne komponente za liftove 21 Sigurnosne komponente za postojee liftove 22 Definicija lifta 23 Izuzea 24 Definicija montaera lifta 25 Plasiranje lifta na trite 26 Plasiranje na trite sigurnosnih komponenata za liftove 27 Definicija sigurnosnih komponenata za liftove 28 Definicija proizvoaa sigurnosnih komponenata 29 Definicija lifta-modela 30 Primjena drugih direktiva 31 Direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti 32 Direktiva o niskom naponu 33 Obaveze zemalja lanica u zatiti zdravlja i sigurnosti 34 Nadzor nad tritem 35 Grupa za administrativnu saradnju (ADCO) u oblasti liftova 36 Veza izmeu lifta i zgrade/graevine 37 Armature, prikljuci ili instalacije u prostoru za lift 38 Sistemi automatskog gaenja poara 39 Propisi o liftovima u upotrebi 40 Direktive o zdravlju i sigurnosti radnika 41 Znaajne modifikacije installiranih liftova 42 Trgovinski sajmovi, izlobe i demonstriranja rada 43 Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za liftove 44 Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za sigurnosne komponente 45 Slobodan protok liftova i sigurnosnih komponenata za liftove 46 Slobodan protok ostalih komponenata za liftove 47 Usklaenost liftova i sigurnosnih komponenata za liftove 48 Nacionalni standardi i specifikacije 49 Harmonizirani standardi 50 Pretpostavka o usklaenosti 51 Alternativne specifikacije 52 Harmonizirani standardi za liftove 53 Objavljivanje referenci harmoniziranih standarda
Poglavlje I lan 1(1)
lan 1(2) lan 1(2) lan 1(4)
lan 1(5) lan 2(1) lan 2(2) lan 2(3) lan 2(4) lan 2(5) lan 4(1) lan 4(2) lan 5(1) lan 5(2)
2/131
15 maja 2007. god.
lan 5(3) lan 6(1) lan 6(2) lan 6(3) i (4) lan 7
54 Uestvovanje u standardizaciji i poslodavaca i uposlenika u industriji 55 Nedostaci u harmoniziranim standardima 56 Upute za primjenu 57 Komitet za liftove 58 Radna grupa za liftove 59 Zatitna klauzula 60 Liftovi ili sigurnosne komponente bez CE znaka 61 Neusklaeni liftovi ili sigurnosne komponente sa CE znakom 62 Zatitna procedura 63 Ocjenjivanje usklaenosti 64 Proizvoa ili njegov ovlateni zastupnik 65 Ocjenjivanje usklaenosti sigurnosnih komponenata 66 EC deklaracija o usklaenosti za sigurnosne komponente 67 Ocjenjivanje usklaenosti liftova 68 EC deklaracija o usklaenosti za liftove 69 CE znak za druge direktive 70 Osoba koja lift, ili sigurnosnu komponentu, plasira na trite 71 Notificirana tijela 72 Notifikacija 73 Koordinacija notificiranih tijela 74 CE znak 75 Postavljanje CE znaka 76 Oznake koje mogu dovesti do zabune 77 Nepropisno postavljanje CE znaka
Poglavlje II lan 8 lan 8(1) lan 8(2) lan 8(3) lan 8(4) lan 8(5) lan 9
Poglavlje III lan 10(1) lan 10(2) lan 10(3) lan 10(4) Poglavlje IV lan 11 lan 12 lan 13 lan 14 lan 15 lan 16 lan 17 Dodatak I Napomena 1 Napomena 2 Napomena 3 Napomena 4 Pasus 1.1
78 Motivacija odluka i pravni lijekovi 79 Izvori informacija 80 Stavljanje van snage zamijenjenih direktiva 81 Direktiva o liftovima i Direktiva o graevinskim proizvodima 82 Implementacija Direktive 83 Preispitivanje Direktive o liftovima 84 Adrese na koje se Direktiva upuuje 85 Uvodne napomene 86 Relevantnost osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva 87 Stanje tehniko-tehnolokog napretka 88 Upuivanje na harmonizirane standarde 89 Identificiranje i procjenjivanje opasnosti 90 Direktiva o graevinskim proizvodima 91 Relevantnost Direktive o mainama 92 Revidirana Direktiva o mainama 93 Primjena osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva 94 Osnovni zahtjevi Direktive o mainama koji su relevantni za liftove 95 Zahtjevi Direktive o mainama koji su openito primjenjivi 96 Principi integracije sigurnosti 97 Upotreba standarda za maine kao podrka Direktivi o liftovima 98 Dimenzije i vrstoa kabine lifta 99 Pristup kabini lifta za invalidna lica 100 Obezbjeivanje liftova koji su pristupani invalidnim licima 101 Dopuna pasusa 1.2 102 Sredstva za vjeanje i podupiranje kabine 103 Kontrola optereenja 104 Detekcija prekoraenja brzine 105 Praenje i ograniavanje brzine 106 Frikcioni bubnjevi 107 Pogonska maina lita 108 Pristup pogonskoj maini lifta 109 Projektovanje komandi za invalidna lica 110 Oznaavanje funkcija komandi
Pasus 1.2
Pasus 1.3 Pasus 1.4.1 Pasus 1.4.2 Pasus 1.4.3 Pasus 1.4.4 Pasus 1.5.1 Pasus 1.5.2 Pasus 1.6.1 Pasus 1.6.2
3/131
15 maja 2007. god.
Pasus 1.6.3 Pasus 1.6.4 Pasus 2.1 Pasus 2.2 Pasus 2.3 Pasus 3.1 Pasus 3.2 Pasus 3.3 Pasus 3.4 Pasus 4.1 Pasus 4.2 Pasus 4.3 Pasus 4.4 Pasus 4.5 Pasus 4.6 Pasus 4.7 Pasus 4.8 Pasus 4.9 Pasus 4.10 Pasus 5.1 Pasus 5.2 Pasus 6.1 Pasus 6.2 Aneks II A Aneks II B Aneks III
Aneks IV
Aneks V A Aneks V B Aneks VI Aneks VII Aneks VIII Aneks IX Aneks X Aneks XI Aneks XII Aneks XIII
Aneks XIV
111 Meusobno povezivanje pozivnih strujnih krugova 112 Elektrina oprema 113 Pristup zoni kretanja kabine 114 Prostori ispod i iznad krajnjih poloaja kabine 115 Liftovi bez stalnog slobodnog prostora ili sklonita 116 Prilazna vrata i ureaji za zabravljivanje 117 Zatvorenost kabine lifta 118 Slobodan pad ili nekontrolirano kretanje kabine prema gore 119 Odbojnici 120 Dodatni zahtjev za sigurnosne ureaje 121 Rizici uzrokovani zatvaranjem prilaznih vrata i vrata kabine 122 Vatrootpornost prilaznih vrata 123 Standardi za ispitivanje vatrotpornosti prilaznih vrata 124 Spreavanje sudara izmeu kabine i protutegova 125 Oslobaanje i evakuacija zarobljenih osoba 126 Komunikacija sa slubom spaavanja 127 Kontrola temperature 128 Ventilacija 129 Osvjetljenje u kabini 130 Napajanje el. energijom sredstava za komunikaciju i nunu rasvjetu 131 Liftovi za vatrogasce 132 Ploica montaera lifta 133 Samospaavanje 134 Prirunik uputstava za sigurnosne komponente 135 Prirunik uputstava i dnevnik za lift 136 EC deklaracija o usklaenosti za sigurnosne komponente 137 EC deklaracija o usklaenosti za liftove 138 CE znak 139 CE znak za liftove 140 CE znak za sigurnosne komponente 141 Lista sigurnosnih komponenata 142 Amortizeri 143 Elektrini sigurnosni ureaji sa elektronskim komponentama 144 EC ispitivanje tipa za sigurnosne komponente 145 EC ispitivanje tipa za liftove 146 Zavrna inspekcija za instaliranje liftova 147 Kriteriji za ocjenjivanje notificiranih tijela 148 Osiguranje kvaliteta proizvoda za sigurnosne komponente 149 Potpuno osiguranje kvaliteta za sigurnosne komponente 150 Pojedinana verifikacija faza projektovanja i instaliranja lifta 151 Usklaenost sa tipom za sigurnosne komponente 152 Osiguranje kvaliteta proizvoda za liftove 153 Potpuno osiguranje kvaliteta za liftove 154 Podruje primjene sistema potpunog osiguranja kvaliteta 155 Inspekcija projektnog rjeenja 156 Zavrna inspekcija i ispitivanje u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta 157 Ocjenjivanje sistema potpunog osiguranja kvaliteta 158 Osiguranje kvaliteta proizvodnje za liftove
4/131
15 maja 2007. god.
VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA 95/16/EC
UVOD U ovom Vodiu se navodi tekst Direktive o liftovima 95/26/EC i daju komentari njenih odredbi. Vodi su sastavile slube Evropske komisije, nakon konsultacija sa zemljama lanicama i predstavnicima industrije liftova, kao i sa standardizacijom, notificiranim tijelima i korisnicima liftova. On je iroko utemeljen na raspravama i zakljucima Radne grupe za liftove. Komitet za liftove, formiran u skladu sa lanom 6(3) Direktive o liftovima, je odobrio ovaj Vodi. Najvei broj komentara odnosi se na pitanja specifina za Direktivu o liftovima. Smjernice o opim koncepcijama, na kojima Direktiva poiva, mogu se pronai u Komisijinom Vodiu za implementaciju direktiva zasnovanih na novom i globalnom pristupu. Vano je naglasiti da se ovim Vodiem podupire jednoobrazno tumaenje i primjena odredbi Direktive o liftovima, a zakonsku snagu imaju samo tekstovi koji odredbe ove Direktive implementiraju u svakoj zemlji lanici. Evropska komisija je Vodi objavila na web stranici EUROPA na engleskom j eziku. Od drava lanica je zatraeno da saine verzije ovoga Vodia na drugim jezicima, meutim, Komisija je provjerila samo englesku verziju pa, u sluaju sumnji, treba upuivati na ovu verziju. Predvia se redovito auriranje Vodia kako bi se ukljuila miljenja Komiteta za liftove , ili odgovori na pitanja koja su se pojavila u toku primjene Direktive, a sa kojim se usaglasila Radna grupa za liftove. Vodi ukljuuje veze sa odreenim brojem referentnih dokumenata. U Vodiu koji slijedi, tekst Direktive je uokviren i napisan italik slovima crvenom bojom, a komentari su prezentirani ispod teksta Direktive normalnim tekstom crne boje.
5/131
15 maja 2007. god.
DIREKTIVA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA 95/16/EC od 29. juna 1995. godine za usklaivanje zakona zemalja lanica u vezi sa liftovima PREAMBULA DIREKTIVE O LIFTOVIMA CITATI 1 Citati
Citati, ukljueni u preambulu Direktive o liftovima, pokazuju zakonsku osnovu Direktive, miljenja relevantnog savjetodavnog Komiteta kao i proceduru prema kojoj je Direktiva usvojena. Upuivanje na lanove EC Ugovora su ona upuivanja ko ja su bila na snazi kada je Direktiva usvojena, pa su bila prenumerirana. EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE ZAJEDNICE, Uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, a naroito njegov lan 100 a, Uzimajui u obzir prijedlog Komisije, (1) Uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog komiteta, (2) Postupajui u skladu sa procedurom propisanom u lanu 189 b Ugovora(3) u svjetlu integralnog teksta kojeg je odobrio Mirovni komitet 17.maja 1995., 2 Zakonska osnova za Direktivu o liftovima
Zakonsku osnovu Direktivi o liftovima prua lan 95 EC Ugovora (prvobitno lan 100A) koji Vijeu omoguuje usvajanje mjera za harmonizaciju zakonodavstva zemalja lanica radi osiguranja uspostavljanja i funkcioniranja unutranjeg trita. Takve mjere moraju, kao osnovu uzeti visok nivo zatite zdravlja i sigurnosti ljudi i okoline. Na ovaj nain, Direktiva o liftovima ima dvostruki cilj: dozvoljavanje slobodnog protoka liftova i sigurnosnih komponenata za liftove u okviru unutranjeg trita, osiguravajui istovremeno da takvi proizvodi pruaju visok nivo zatite zdravlja i sigurnosti ljudi. Slijedei prijedlog Komisije, a nakon konsultacija sa Ekonomskim i Socijalnim komitetom, Evropski Parlament i Vijee su usvojili Direktivu o liftovima u skladu sa procedurom suodluivanja koja je propisana u lanu 251 EC Ugovora (raniji lan 189B). Fusnote ovih citata upuuju na sukcesivne korake procedure.
(1) (2) (3)
OJ No C 62, 11. 3. 1992., p. 4. I OJ No C 180, 2. 7. 1993, p. 11. OJ No C 287, 4. 11. 1992., p. 2. Miljenje Evropskog parlamenta od 29. oktobra 1992. (OJ No C 305, 23. 11. 1992. , p. 114.) Zajednika pozicija Vijea od 16. juna 1994. ( OJ No C 232, 20. 8. 1994, p. 1. ) i
6/131
VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA Odluka Evropskog parlamenta od 28. septembra 1994. (OJ No C 305, 31. 10. 1994, p . 48.)
15 maja 2007. god.
PREAMBULA DIREKTIVE O LIFTOVIMA OBRAZLOENJA 3 Obrazloenja
Obrazloenjima se uvode osnovne odredbe Direktive i u njima su predstavljeni razlozi za njihovo usvajanje. Obrazloenja, kao takva, nemaju zakonsku snagu i obino nisu prisutna u nacionalnoj legislativi koja implementira Direktivu. Meutim , obrazloenja pomau razumijevanju Direktive, naroito, pojanjavajui znaenje odreenih rijei. U sluaju sudskog spora, sudovi mogu razmotriti obrazloenja radi utvrivanja namjera Vijea i Parlamenta pri izradi nacrta odreenih odredbi . U objavljenom tekstu, obrazloenja nisu numerisana. Ovdje (u Vodiu) obrazloenja su numerisana radi lakeg upuivanja, iako redoslijedu njihovog navoenja ne bi trebalo pridavati posebnu vanost. Obrazloenje br.1 S obzirom na to da su zemlje lanice odgovorne za zdravlje i sigurnost ljudi na svojoj teritoriji 4 Zdravlje i sigurnost ljudi
Zatita ljudskog zdravlja i sigurnosti je fundamentalna dunost i iskljuivo pravo drava lanica. Slijedei usvajanje Direktive o liftovima, odgovornost zemalja lanica da obezbijede zdravlje i sigurnost ljudi, s obzirom na rizike obuhvaene Direktivom, podrazumijeva osiguranje ispravne primjene zahtijeva Direktive vidjeti komentare uz lan 2(1). Obrazloenje br.2 S obzirom da je pasusima 65 i 68 Bijele knjige o dovravanju izgradnje unutranjeg trita, koju je Vijee Evrope odobrilo u junu 1985.godine, predvien novi pristup usklaivanju zakona; 5 Novi pristup
Regulatorna tehnika, poznata kao "Novi pristup tehnikoj harmonizaciji i standardima", usvojena je sa ciljem dovrenja izgradnje unutranjeg trita 4. Prema "Novom pristupu", harmonizacija nacionalnog zakonodavstva je ograniena na osnovne (bitne) zdravstvene i sgurnosne zahtjeve koje proizvodi, plasirani na trite Zajednice, moraju zadovoljiti radi koristi od slobodnog protoka unutar Zajednice, dok se tehnike specifikacije za ispunjavanje tih osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva daju u evropskim harmoniziranim standardima vidjeti komentare uz Obrazloenje 8 i komentare uz lan 5(2).
Odluka Vijea od 7. maja 1985. god.; Slubeni glasnik C136, 04/06/1985 p.1-9
7/131
15 maja 2007. god.
Obrazloenje br.3 S obzirom da Direktiva vijea 84/529/EEC od 17. septembra 1984. godine o usklaivanju zakona zemalja lanica, koji se odnose na elektriki, hidrauliki ili uljno-elektriki pogonjene liftove, ne obezbjeuje slobodan protok za sve tipove liftova; s obzirom da razlike izmeu obaveznih odredbi razliitih nacionalnih sistema za tipove liftova, koji nisu obuhvaeni Direktivom 84/529/EEC, predstavljaju barijere za trgovinu u Zajednici; s obzirom da bi nacionalni propisi za liftove trebali, zbog toga, biti harmonizirani; 6 Prethodne direktive o liftovima
Sigurnost elektriki pogonjenih liftova bila je obuhvaena Direktivom 84/529/EEC iji su tehniki zahtjevi bili bazirani na na evropskom standardu EN 81-1: 1977. Ova Direktiva je dopunjavana nekoliko puta, a posebno Direktivom 90/486/EEC kojom je proireno podruje primjene Direktive 84/529/EEC ukljuivanjem hidrauliki pogonjenih liftova, nakon usvajanja standarda EN 81-2 : 1987. godine. Ove direktive su ukinute od 1. jula 1999.god. kada su postale obavezne odredbe Direktive 95/16/EC. Direktiva "novog pristupa" o liftovima 95/16/EC ima ire podruje primjene nego opozvane direktive, jer ona propisuje zajednike osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za liftove, bez obzira na koritenu pogonsku tehniku. Obrazloenje br. 4 S obzirom da je Direkiva Vijea 84/528/EEC od 17. septembra 1984.godine o usklaivanju zakona zemalja lanica, koji se odnose na zajednike propise za dizalice i mehaniki upravljane ureaje, (5 a koja slui kao okvirna Direktiva za dvije posebne Direktive, to jest, Direktivu 84/529/EEC i Direktivu Vijea 86/663/EEC od 22. decembra 1986.god. o usklaivanju zakona zemalja lanica u vezi sa samohodnim industrijskim dizalicama (6), ukinuta Direktivom Vijea 91/368/EEC od 20. juna 1991. god., koja dopunjuje Direktivu 89/392/EEC o usklaivanju zakona zemalja lanica koji se odnose na maine (7) 7 Stavljanje van snage Direktive 84/528/EEC
Direktiva 84/528/EEC je jedna okvirna direktiva koja prua osnovu za dvije posebne direktive: Direktivu 84/529/EEC o elektrinim i hidraulinim liftovima, koja je pomenuta u prethodnom obrazloenju, i Direktivu 86/663/EEC o samopogo njenim industrijskim dizalicama. Ova druga direktiva je ukinuta Direktivom o mainama, a prva direktiva je ukinuta Direktivom 95/16/EC, pa zato okvirna Direktiva 84/528/EEC nema vie nikakvu svrhu i mogla bi se, isto tako, staviti van snage vidjeti komentare uz lan 13. Obrazloenje br.5 S obzirom na to da je 8. juna 1995.godine Komisija usvojila preporuku br. 95/216/EC (8) koja se odnosi na unapreenje sigurnosti postojeih liftova u zemljama lanicama 8 Propisi za postojee liftove
8/131
15 maja 2007. god.
Direktiva 95/16/EC je zasnovana lanu 95 EC Ugovora kojim je Zajednici omogueno usvajanje mjera za harmonizaciju nacionalne legislative u cilju osiguranja slobodne cirkulacije roba na jedinstvenom tritu. Ona se bavi plasmanom na trite i stavljanjem u upotrebu liftova i sigurnosnih komponenata za liftove, pa se tako primjenjuje samo na nove proizvode. Meutim, kada je Direktiva usvojena, Evropski parlament je bio zainteresiran i za poboljanje sigurnosti postojeih liftova. Sigurnost postojeih liftova je iskljuiva odgovornost zemalja lanica. Ipak, u isto vrijeme kada je usvojena Direktiva o liftovima, sigurnost postojeih liftova je bila predmet Preporuke Komisije 95/216/EC od 8. juna 1995. godine. injenica da se Komisijina preporuka 95/216/EC pominje u nekom Obrazloenju uz Direktivu 95/16/EC, pokazuje da ona predstavlja elju tri evropske institucije: Vijea, Evropskog Parlamenta i Komisije. Meutim, ova Preporuka nije Direktiva , pa zbog toga nije obavezujua za drave lanice koje je mogu implementirati po vlastitom nahoenju, uzimajui u obzir situaciju u svakoj zemlji i postojee dravno zakonodavstvo. 9 Standardi za postojee liftove
Preliminarna napomena u Aneksu Komisijine preporuke 95/216/EC pokazuje da se standardi EN 81, dijelovi 1 i 2, mogu primijeniti kad god je mogue radi dobijanja brojanih vrijednosti koje se odnose, posebno, na vrijednosti dimenzija, tolerancija, brzina ili ubrzanja. CEN je 2003. godine usvojio standard EN81-805 koji nacionalnim vlastima, vlasnicima liftova, tijelima za inspekciju liftova i kompanijama za odravanje daju smjernice za poboljanje sigurnosti postojeih liftova, s ciljem postepenog dovoenja svih postojeih liftova za putnike i robe (terete) na dananji tehniko-tehnoloki nivo sa stanovita sigurnosti. U standardu EN81 80 nisu navedeni osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Direktive o liftovima. Zbog toga on nema status koji imaju harmonizirani standardi koji podupiru Direktivu, pa ne prenosi pretpostavku o usklaenosti sa bilo kojom legislativom Zajednice. Obrazloenje br. 6 S obzirom na to da e osnovni zahtjevi ove Direktive garantovati planirani nivo sigurnosti samo ako odgovarajue procedure za ocjenjivanje usklaenosti, izabrane meu odredbama Odluke Vijea 93/465/EEC od 22. jula 1993.god., koje se tiu modula za razne faze u procedurama za ocjenjivanje usklaenosti i pravila za postavljanje i koritenje CE znaka usklaenosti, koje su odreene za koritenje u direktivama tehnike harmonizacije, obezbjeuju usklaenost sa pomenutim zahtjevima. 10 Izbor modula Direktiva o liftovima prua montaerima liftova i proizvoaima sigurnosnih komponenata za liftove iroku mogunost izbora procedura za ocjenjivanje usklaenosti koje su zasnovane na tzv. "modulima" opisanim u Odluci Vijea
5
EN81-80 : 2003 Propisi sigurnosti za projektovanje i montau liftova Postojei liftovi Dio 80: Propisi za poboljanje sigurnosti postojeih putnikih i putniko-teretnih liftova.
9/131
15 maja 2007. god.
93/465/EEC. Direktiva o liftovima je, tako, jedan dobar primjer primjene "Globalnog pristupa ocjenjivanju usklaenosti".
Obrazloenje br. 7 S obzirom na to da CE znak mora biti vidljivo postavljen na liftove ili na odreene sigurnosne komponente liftova, koji zadovoljavaju osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve ove Direktive, kako bi oni mogli biti plasirani na trite
11 CE znak CE znak je vidljiv simbol koji pokazuje da liftovi i sigurnosne komponente za liftove zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive i da su bili predmet odgovarajue procedure ocjenjivanja usklaenosti - vidjeti komentare uz lan 10. Obrazloenje br. 8 S obzirom na to da ova Direktiva definie samo opte osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve s obzirom da je za pruanje pomoi proizvoaima da dokau usklaenost sa ovim osnovnim zahtjevima, poeljno imati standarde harmonizirane na Evropskom nivou koji se odnose na prevenciju rizika koji su rezultat projektovanja i montae liftova, kao i zato da se omogui verifikacija usklaenosti sa osnovnim zahtjevima s obzirom da takve standarde na Evropskom nivou sastavljaju privatna tijela i da oni moraju zadrati svoj neobavezujui status s obzirom na to da su Evropski komitet za standardizaciju (CEN) i Evropski komitet za elektrotehniku standardizaciju (Cenelec) priznati kao kompetentna tijela za usvajanje harmoniziranih standarda u skladu sa optim smjernicama za saradnju izmeu Komisije, CEN-a i Cenelec-a potpisanim 13. novembra 1984.god. s obzirom na to da je harmonizirani standard, prema ovoj Direktivi, tehnika specifikacija koju su CEN i/ili Cenelec usvojili na bazi mandata kojeg su dobili od Komisije, u skladu sa Direktivom Vijea 83/189/EEC od 28. marta 1983.god. koja propisuje proceduru za pruanje informacija u oblasti tehnikih standarda i propisa prema gore pomenutim optim smjernicama
12 Harmonizirani standardi U ovom obrazloenju se definiraju pojam harmonizirani standard i nazivi evropskih organizacija za standardizaciju koje su odgovorne za sastavljanje takvih standarda. Najvei broj harmoniziranih standarda, koji se odnose na liftove, razradio je CEN. Zakonski okvir za evropsku standardizaciju sada daje Direktiva 98/34/EC (konsolidira odredbe Direktive 83/189/EEC i njene uzastopne dopune) kojom je propisana procedura pruanja informacija u oblasti tehnikih propisa i standarda. Primjenom harmoniziranih standarda se prenosi pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji su obuhvaeni ovim standardima. Da bi mogli prenijeti ovu pretpostavku o usklaenosti, reference ovih standarda moraju biti objavljene u Slubenom glasniku Evropske unije - vidjeti komentare uz lan 5(2).
10/131
15 maja 2007. god.
Obrazloenje br. 9 S obzirom da bi trebao biti napravljen propis za prijelazne aranmane kojima bi bilo omogueno montaerima da plasiraju na trite liftove proizvedene prije datuma primjene ove Direktive 13 Prijelazni period Ovim obrazloenjem se priznaje potreba za jednim prijelaznim periodom radi omoguavanja montaerima i proizvoaima da svoje proizvode prilagode zahtjevima Direktive, te da zemlje lanice mogu ocijeniti, odobriti i notificirati tijela odgovorna za provoenje procedura ocjenjivanja usklaenosti. Dozvolje n je prijelazni period od dvije godine do dana poetka primjene vidjeti komentar uz lan 15. Obrazloenje br. 10 S obzirom na to da je ova Direktiva sainjena da pokrije sve rizike vezane za liftove koje upotrebljavaju njihovi korisnici i lica koja borave na graevini s obzirom da ovu Direktivu treba posmatrati kao Direktivu u smislu lana 2(3) Direktive Vijea 89/106/EEC od 21. decembra 1988.god. o usklaivanju zakona, propisa i administrativnih odredbi zemalja lanica koje se odnose na graevinske proizvode 14 Direktiva o graevinskim proizvodima U ovom obrazloenju se objanjava odnos izmeu Direktive o liftovima 95/16/EC i Direktive o graevinskim proizvodima 89/106/EEC vidjeti komentar uz lan 14 i Uvodnu napomenu 4 Aneksa I.
Obrazloenje 11 S obzirom da je sporazumom o "modusu vivendi" izmeu Evropskog Parlamenta, Vijea i Komisije koji se odnosi na primjenu mjera za djelovanje, usvojenih u skladu sa procedurom propisanom u lanu 189 b EC Ugovora, postignut 20. decembra 1994. godine. 15 Komitologija Ovo obrazloenje se odnosi na sporazum izmeu institucija Zajednice koje imaju odreenu ulogu u funkcioniranju komiteta koji pruaju pomo Komisiji u provoenju mjera implementacije odreenih Direktiva (poznat kao "komitologija") u okviru lana 251 EC Ugovora (ranije lan 189B).
11/131
15 maja 2007. god.
Treba napomenuti da je lan 6 Direktive o liftovima dopunjen Uredbom 1882/2003/EC kako bi se odredbe, koje se odnose na Komitet za liftove, usaglasile sa Odlukom 1999/468/EC o komitologiji.
LANOVI DIREKTIVE O LIFTOVIMA

POGLAVLJE I Podruje primjene, plasiranje na trite i slobodan protok
lan 1(1) Ova Direktiva se mora primjenjivati na liftove koji su u stalnoj upotrebi u zgradama i drugim graevinama, kao i na sigurnosne komponente liftova iji je spisak dat u Aneksu IV. 16 Podruje primjene Direktive U lanu 1 je definirano podruje primjene Direktive, tj. familija proizvoda na koje su odredbe Direktive primjenjive. Podruje primjene je odreeno pomou definicija datih u lanu 1(2) i ogranieno je iskljuenjima navedenim u lanu 1(3). Odredbe Direktive se primjenjuju na dvije glavne klase proizvoda: liftove definirane u lanu 1(2) i sigurnosne komponente za liftove navedene u Aneksu IV. 17 Liftovi U lanu 1(1) stoji da su liftovi, na koje se Direktiva primjenjuje, oni liftovi "koji opsluuju zgrade i druge graevine". Ovo se podudara sa najeom upotrebom rijei "liftovi". Ureaji za dizanje koji slue za sline funkcije transporta, ali koji su instalirani na vanjskim planinskim ili gradskim lokacijama nisu, openito, obuhvaeni Direktivom o liftovima. Najvei broj ovih ureaja na otvorenom prostoru je obuhvaen Direktivom 2000/9/EC koja se odnosi na iare vidjeti komentare uz lan 1(3). Samo liftovi koji "trajno" opsluuju zgrade i druge graevine spadaju u podruje primjene Direktive o liftovima. Zbog toga se Direktiva ne primjenjuje na liftove koji su instalirani privremeno, naprimjer, za prijevoz graevinskih radnika vidjeti komentar uz lan 1(3). Direktiva 95/16/EC se primjenjuje na liftove koji se prvi put plasiraju na trite i stavljaju u upotrebu. Prema tome, ona se primjenjuje na nove liftove. Komitet za liftove, formiran u skladu sa lanom 6(3) Direktive, izrazio je miljenje6 da u nove liftove, koji potpadaju pod odredbe Direktive 95/16/EC, spadaju: liftovi instalirani u novim zgradama/graevinama;
Miljenje je prihvaeno na sastanku Komiteta za liftove odranog 9. septembra 2004. godine
12/131
15 maja 2007. god.
liftovi instalirani u postojeim zgradama/graevinama 7; liftovi instalirani u postojeim prostorima za liftove, kao zamjena postojeih liftova, ukljuujui sluajeve kada su zadrane postojee voice i/ili njihova sredstva za privrivanje.
18 Ureaji za dizanje za osobe sa smanjenom pokretljivou U Komentarima Komisije za Direktivu o mainama, koji su prvi put objavljeni 1993. godine, a zatim u drugom izdanju objavljeni 1999. godine, stoji: "platforme za dizanje koje se kreu vertikalno ili pod uglo m (koso), a namijenjene su za prijevoz hendikepiranih osoba, obuhvaene su Direktivom o mainama, kao to su i slini ureaji privreni na stepenicama"8. Ovakve platforme za dizanje nisu predmet Direktive o liftovima, jer one nemaju kabine za zatitu lica koja se podiu. Meutim, ovo ne znai da montaer lifta moe zaobii primjenu zahtjeva Direktive o liftovima jednostavno opremajui lift nosaem koji nije potpuno zatvoren, poto je za obezbjeenje sigurnosti osoba neophodna potpuno zatvorena kabina. Harmonizirani standardi koji se odnose na ureaje za dizanje namijenjene osobama sa smanjenom pokretljivou razraeni su, po nalogu Komisije, u okviru Direktive o mainama9. Relevantni nacrti standarda su prEN81-40 i prEN81-4110. 19 Dopuna Direktive o liftovima Komisija i drave lanice su se saglasile da razgranienje izmeu podruja primjene Direktive o liftovima i Direktive o mainama nije dovoljno jasno. Zbog ovoga, Revidirana Direktiva o mainama 2006/42/EC11 u lanu 24(1) ukljuuje jednu dopunu podruja primjene Direktive o liftovima 95/16/EC (izmjene su podvuene): Ovim se Direktiva 95/16/EC dopunjuje kako slijedi: 1. u lanu 1, stavove 2 i 3 treba zamijeniti slijedeim: 2. 'Za potrebe ove Direktive, "lift" znai sredstvo za podizanje koje opsluuje odreene nivoe, koje ima nosa koji se kree du krutih voica pod uglom veim od 15 u odnosu na horizontalu, a koje je namijenjeno za transport: osoba, osoba i tereta/roba,
"Postojea zgrada/graevina " je definirana u standardima EN 81, dijelovi 1 i 2, kao zgrada/graevina koja se koristi ili je ve koritena prije upuivanja narudbe za lift. Graevina ija je unutranja struktura potpuno obnovljena tretira se kao nova graevina (vidjeti fusnotu 2 klauzule 1.3.(b) standarda). 8 Zakonodavstvo Zajednice o mainama komentari o Direktivi 89/392/EEC i Direktivi 91/368/EEC, Izdanje 193 p.15. Legislativa Zajednice o mainama komentari o Direktivi 98/37/EC 1999. Izdanje, p.30, stav 98. 9 Mandatat za standardizaciju M/008 dat je CEN-u a tie se maina koje predstavljaju opasnosti uzrokovane podizanjem ili kretanjem osoba. 10 prEN81-40- Stepenini liftovi i kose platforme za dizanje namijenjene licima sa smanjenom pokretljivou i prEN81 -41 Vertikalne platforme za dizanje namijenjene osobama sa smanjenom pokretljivou. 11 Direktiva 2006/42/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 17. maja 2006. godine o mainama, koja dopunjuje Direktivu 95/16/EC (preraena) OJEU L 157 od 9.6.2006, p.24.
13/131
15 maja 2007. god.
samo tereta ako je nosa pristupaan, tj. ako u njega osoba moe ui bez potekoa i ako je opremljen komandama koje su rasporeene u nosau, ili su na dohvatu osobe koja se nalazi u nosau.
Ureaji za dizanje koji se kreu po stalnim fiksnim putanjama, ak i ako se ne kreu du krutih voica, moraju biti tretirani kao liftovi koji su obuhvaeni podrujem primjene ove Direktive. Pod terminom "nosa" podrazumijeva se dio lifta na kojem su osobe i/ili robe smjetene u toku podizanja ili sputanja. 3. Ova Direktiva se ne primjenjuje na: sredstva za dizanje ija brzina nije vea od 0,15 m/s, dizalice na gradilitima, iare, ukljuujui ine eljeznice, liftove specijalno projektovane i proizvedene za vojne ili policijske namjene, sredstva za dizanje sa kojih se mogu izvoditi radovi, rudnike ureaje za dizanje, sredstva za dizanje namijenjena za podizanje izvoaa u toku umjetnikih predstava, sredstva za dizanje ugraena u transportna sredstva, sredstva za dizanje spojena sa mainama i namijenjena iskljuivo za pristup radnim mjestima, ukljuujui mjesta za pregled i odravanje maina, vozovi sa ozubljenim tokovima (na zupastim inama), pokretne stepenice i mehanike pjeake staze.
Prva alineja dopunjenog lana 1(3) podrazumijeva da, poev od 29. decembra 2009. godine kada Direktiva 2006/42/EC postane primjenjiva, liftovi sa brzinom kretanja 0,15 m/s e biti iskljueni iz podruja primjene Direktive o liftovima i, prema tome, bie predmet Direktive o mainama. Osim toga, u Aneksu I revidirane Direktive o mainama dodati su osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi koji e pokrivati specifine rizike vezane za maine za dizanje koje opsluuju fiksne spratove. lanom 24(2) Direktive 2006/42/EC je uvedena dopuna pasusa 1.2 Aneksa I Direktive o liftovima vidjeti komentare uz pasus 1.2 Aneksa I. 20 Sigurnosne komponente za liftove 14/131
15 maja 2007. god.
Sigurnosne komponente za liftove, koje su kao takve predmet Direktive o liftovima, su sigurnosne komponente koje su svrstane u est kategorija i iscrpno navedene u Aneksu IV Direktive. Ostale komponente, ak i ako igraju vanu ulogu u obezbjeivanju sigurnosti instaliranog lifta, ne potpadaju, kao takve, pod odredbe Direktive, ali njihova usklaenost mora biti ocijenjena zajedno sa instal iranim liftom u kojeg su ugraene vidjeti komentar uz lan 4(2). 21 Sigurnosne komponente za postojee liftove Odravanje i sigurnost postojeih liftova su predmet nacionalnih propisa. Kada se vri zamjena sigurnosnih komponenata postojeih liftova , kao dio aktivnosti odravanja, ili kada se ugrauju nove sigurnosne komponente u cilju poboljavanja sigurnosti postojeih liftova, moraju se koristiti komponente koje su projektovane i proizvedene u skladu sa sadanjim nivoom tehniko -tehnolokog razvoja. Ovakve sigurnosne komponente moraju biti usklaene sa Direktivom 95/16/EC. Izuzetno, zbog razloga tehnike inkompatibilnosti sa liftom koji je instaliran mnogo godina prije stupanja na snagu Direktive o liftovima, moe se dogoditi da originalne sigurnosne komponente nije mogue zamijeniti sa sigurnosnim komponentama projektovanim i proizvedenim u skladu sa sadanjim stepenom tehniko -tehnolokog razvoja. U ovom sluaju, mogu se koristiti sigurnosne komponente koje nisu oznaene CE znakom. Preporuuje se da ovakve sigurnosne komponente , pri isporuci, prati izjava da su one predviene samo za zamjenu originalnih komponenata koje nisu oznaene CE znakom12. lan 1(2) U ovoj Direktivi lift znai ureaj za dizanje koji opsluuje odreene nivoe i koji ima nosa koji se kree uzdu voica, koje su krute i nagnute pod uglom veim od 15 stepeni prema horizontali,a namijenjen je za prijevoz: - osoba, - osoba i tereta/stvari, - samo tereta/stvari ako je nosa pristupaan, tj. u koji ljudi mogu ui bez potekoa, i ako je snabdjeven komandama postavljenim unutar nosaa ili na dohvat ruke osobe koja se nalazi u nosau. Liftovi koji se kreu du fiksne putanje, ak i kad se ne kreu du voica koje su krute, spadaju pod ovu Direktivu. (npr. liftovi "makaze"). 22 Definicija lifta Radi pojanjenja podruja primjene Direktive, korisno je analizirati razliite elemente "lifta" date u lanu 1(2): koji opsluuje odreene nivoe
lift je definisan kao ureaj "koji opsluuje odreene nivoe". Ovo znai da se lift kree izmeu fiksnih, unaprijed odreenih nivoa zgrade/graevine (spratova) na kojima
12
Miljenje odobrio Komitet za liftove na sastanku odranom 5. marta 2005. god.
15/131
15 maja 2007. god.
osobe mogu ui ili izai iz kabine. Ureaji za dizanje namijenjeni za pristup radnim mjestima na visini, ali koji nisu namijenjeni za transport osoba do ili od unaprijed odreenih nivoa ili spratova, ne spadaju u podruje primjene Direktive o liftovima. koji imaju kabinu
lift je definiran kao ureaj "koji ima kabinu". Izraz "kabina" nije definiran u Direktivi o liftovima. Openito se smatra da je kabina jedan nosa koji nosi i titi osobe i/ili stvari/robe koje se transportuju liftom. U pasusu 3.1 Aneksa I Direktive o liftovima zahtijeva se da kabine moraju biti potpuno zatvorene kako bi osobe u kabini bile zatiene od opasnosti. Meutim, potrebno je napomenuti da je ovo jedan osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjev za liftove a nije dio definicije lifta. koji se kree du krutih voica
Openito, liftovi koji su predmet Direktive o liftovima, imaju kabine "koje se kreu du krutih voica" u fizikom smislu. Meutim, zadnjom reenicom lana 1.2 ukljueni su liftovi voeni na neki drugi nain, dok se kreu po nekoj fiksnoj putanji, pa n emaju krute voice u fizikom smislu. nagnute pod uglom veim od 15 u odnosu na horizontalu
Direktiva o liftovima primjenjuje se na liftove ije su voice "nagnute pod uglom veim od 15 u odnosu na horizontalu". Na ovaj nain, Direktiva o liftovima ukljuuje kose liftove kao to su liftovi instalirani du nekih pokretnih stepenica. Kosi liftovi , koji su predmet Direktive o liftovima, su ureaji koji opsluuju zgrade ili druge graevine, to ih razlikuje od iara koje su iskljuene iz podruja primjene Direktive o liftovima vidjeti komentar uz lan 1(3). Ureaji za prijevoz ljudi pod uglom manjim od 15 prema horizontali ne smatraju se liftovima u smislu Direktive o liftovima, pa su zbog toga predmet Direktive o mainama. predvien za transport ljudi, ljudi i tereta/stvari ili samo tereta ukoliko je kabina pristupana i opremljena komandama unutar kabine ili na dohvat ruke osobi koja se nalazi u kabini.
Prema tome, Direktiva o liftovima primjenjuje se na: liftove predviene samo za prijevoz osoba; liftove namijenjene za transport ljudi i tereta/roba; liftove namijenjene za transport stvari/roba i prateih osoba; liftove namijenjene samo za transport tereta/roba ako je kabina pristupana za osobe i ukoliko se komande lifta nalaze u kabini , ili se mogu dohvatiti iz kabine.
Na drugoj strani: liftovi namijenjeni samo za transport tereta/roba sa kabinom koja nije pristupana za ljude i
16/131
15 maja 2007. god.
liftovi za transport roba sa kabinom koja je pristupana za ljude, u svrhu utovara i istovara roba, ali sa komandama koje se nalaze izvan kabine i ne mogu biti dohvaene iz kabine,
nalaze se u podruju primjene Direktive o mainama. Radne platforme koje se koriste za pristup radnim mjestima na visini, koje nisu predviene za transport osoba od jednog do drugog nivoa , ne spadaju u podruje primjene Direktive o liftovima. Ovakve radne platforme su obuhvaene Direktivom o mainama. lan 1(3) Direktivu ne treba primjenjivati na: iare, ukljuujui ine eljeznice za javni ili privatni prijevoz ljudi, liftove specijalno projektovane za vojne i policijske namjene, rudnike ureaje za dizanje, pozorine elevatore, liftove ugraene u transportna sredstva, liftove spojene sa mainama i namijenjene iskljuivo za pristup radnim mjestima, vozove sa nazubljenim tokovima (na zupastim inama), dizalice na gradilitima namijenjene za dizanje ljudi ili ljudi i tereta.
23 Izuzea U lanu 1(3) je navedena lista liftova i ureaja koji nisu obuhvaeni Direktivom o liftovima. Neki od ureaja sa ove liste odgovaraju definiciji lifta datoj u lanu 1(2), ali su ipak iskljueni iz podruja primjene. Ostali ureaji sa liste nisu u skladu sa pomenutom definicijom, ali su ukljueni na listu izuzea radi pojanjenja. iare
iare namijenjene za prevoenje ljudi su obuhvaene odredbama Direktive 2006/9/EC. U Obrazloenju 1 Direktive o iarama navodi se da instalacije iara ukljuuju planinske sisteme za dizanje koji se koriste na odmaralitima n a velikoj nadmorskoj visini, kao to su ine eljeznice, iare, gondole, ski-liftovi i vuni liftovi, kao i slina sredstva koja se koriste u urbanim transportnim objektima. lan 1, stav 6, Direktive 2000/9/EC jasno iskljuuje iz podruja primjene Direkt ive o iarama liftove obuhvaene Direktivom 95/16/EC vidjeti Vodi za primjenu Direktive 2000/9/EC Evropskog Parlamenta i Vijea od 20. marta 2000. godine koja se odnosi na iare predviene za prevoenje ljudi. Liftovi za vojne i policijske namjene
17/131
15 maja 2007. god.
Potrebno je napomenuti da se ovo izuzee odnosi samo na liftove posebno projektovane za vojne i policijske namjene. Zbog toga, liftovi koji opsluuju zgrade ili druge graevine, i koje koristi vojno ili policijsko osoblje, a koji nisu posebno projektovani za vojne ili policijske namjene, spadaju u podruje primjene Direktive o liftovima. Rudniki ureaji za dizanje
Rudniki ureaji za dizanje, koji se koriste za transport ljudi i tereta do i od radnih nivoa rudnikih jama, odgovaraju definiciji datoj u lanu 1(2), ali, poto je trite za ovakvu opremu u sutini nacionalno (domae), zauzeto je stanovite da nema potrebe za harmonizacijom propisa koji se odnose na ovakvu opremu na nivou Zajednice. Rudniki ureaji za dizanje su iskljueni i iz podruja primjene i Direktive o mainama. U jednom dokumentu, kojeg je odobrila Radna grupa za maine, istaknuto je da su ovim iskljuenjem obuhvaeni liftovi instalirani u rudnikim oknima. Ukoliko se, u drugim dijelovima rudnika, instaliraju standardni, serijski proizvedeni liftovi, kao to su liftovi sa ozubljenim tokovima, oni se ne tretiraju kao iskljuenje rudnikih ureaja za dizanje iz Direktive o liftovima13. Pozorini elevatori
Pozorini elevatori su iskljueni iz podruja primjene Direktive o liftovima i D irektive o mainama, pa zbog toga ostaju predmet postojeih nacionalnih propisa. Revidirana Direktiva o mainama 2006/42/EC iskljuuje "maine namijenjene za prenoenje izvoaa u toku umjetnikih predstava". Prema tome, pozorini elevatori e ostati izvan podruja primjene zakonodavstva Zajednice. Ipak, potrebno je napomenuti da iskljuenjem pozorinih dizalica nisu obuhvaeni liftovi instalirani u pozoritima za obezbjeenje publici pristupa sjeditima , niti liftovi koje koristi osoblje pozorita za pristup drugim dijelovima pozorita, jer su ovi liftovi predmet Direktive o liftovima. Liftovi ugraeni u transportna sredstva
Liftovi ugraeni u transportna sredstva (vozila cestovnog prometa, vozovi, brodovi, avioni, itd.) nisu obuhvaeni Direktivom o liftovima, jer nisu instalirani u zgradama ili drugim graevinama. Ovakvi liftovi su esto predmet posebnih nacionalnih ili meunarodnih propisa. Liftovi spojeni sa mainama i namijenjeni iskljuivo za pristup radnim mjestima
U Liftove spojene sa mainama i namijenjene iskljuivo za pristup radnim mjestima, ili mjestima predvienim za odravanje, spadaju, naprimjer, liftovi privreni na kranove za pristup vozaevoj kabini. Ovakvi liftovi su obuhvaeni Direktivom o mainama. Vozovi sa nazubljenim tokovima (na zupastim inama)
13
Dok. 2003.14 - Napomena o iskljuenju rudnikih ureaja za dizanje iz podruja primjene Direktive 98/37/EC , koja se odnosi na maine, kao i iz podruja primjene Direktive 95/16/EC, koja se odnosi na liftove, odobren na sastanku Radne grupe za maine odranom 23/24. oktobra 2003. godine stavka 3(h)
18/131
15 maja 2007. god.
Direktivom o liftovima nisu obuhvaeni vozovi na zupastim inama, jer, kao i iare, nisu instalirani u zgradama ili drugim graevinama. Oni trenutno nisu obuhvaeni harmoniziranom legislativom Zajednice. Vozove sa ozubljenim tokovima ne bi trebalo izjednaavati sa liftovima na zupastim inama koji potpadaju pod Direktivu o liftovima. Dizalice na gradilitima
Dizalice na gradilitima su liftovi privremeno instalirani za transport graevinskih radnika i tereta na razliite nivoe zgrade u toku izgradnje ili radova na popravci. Trenutno, dizalice na gradilitima su iskljuene iz podruja primjene Direktive o liftovima i Direktive o mainama, pa stoga ostaju predmet nacionalnih propisa. Meutim, one su predmet evropskog standarda EN 1215914. Nakon usvajanja revidirane Direktive o mainama 2006/42/EC, od 29. decembra 2009. godine, dizalice na gradilitima e biti obuhvaene podrujem primjene Direktive o mainama. U Aneks I revidirane Direktive o mainama su ukljueni novi osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za prevenciju specifinih rizika koji su uzrokovani mainama koje opsluuju fiksne spratove. lan 1(4) U ovoj Direktivi: - "montaer lifta" je fiziko ili pravno lice koje je odgovorno za projektovanje, proizvodnju, montau i plasiranje lifta na trite i koje postavlja CE znak i sainjava EC deklaraciju o usklaenosti. 24 Definicija montaera lifta Obaveze koje proistiu iz Direktive o liftovima, a koje se odnose na liftove, mora preuzeti montaer lifta. Upotreba termina "montaer" se objanjava historijom nacionalnih propisa o liftovima koji obino nameu obaveze osobi koja lift podie na mjestu njegove upotrebe. Meutim, u Direktivi o liftovima, izraz "montaer" se koristi vie u pravnom nego u fizikom smislu. "Montaer lifta", kako je definisano u lanu 1(4), je osoba ili kompanija koja preuzima odgovornost za usklaenost instaliranog lifta sa Direktivom o liftovima, bez obzira da li ta osoba ili kompanija stvarno projektuje, proizvodi ili instalira lift. ak i kada u projektovanju, proizvodnji, sastavljanju i instaliranju lifta sudjeluje vie osoba, odgovornost za usklaenost instaliranog lifta mora preuzeti jedno pravno ili fiziko lice montaer. Meutim, treba napomenuti da se u Direktivi o liftovima izraz "montaer lifta" koristi za osobu koja provodi ocjenjivanje usklaenosti za fazu projektovanja lifta, ak i kada druga osoba preuzima odgovornost za usklaenost instaliranja lifta vidjeti komentare uz lan 8(2), Aneks V B i Aneks XIII. Montaer je definisan kao "fiziko ili pravno lice". U ovom Vodiu, termin "osoba" se koristi za odreivanje, ili fizikog lica, ili pravnog lica (npr. kompanije).
14
EN 12159 : 2000 Graevinske dizalice za ljude i materijale sa vertikalno voenim kabinama
19/131
15 maja 2007. god.
- "plasiranje lifta na trite" dogaa se onda kada montaer prvi put stavi lift korisniku na raspolaganje, 25 Plasiranje lifta na trite U ovoj definiciji se istie trenutak kada se smatra da je lift plasiran na trite. Ovo je vano, jer u nekoliko lanova Direktive su propisane procedure koje moraju biti provedene prije plasiranja lifta na trite. U definiciji se naglaava da se plasiranje lifta na trite dogaa kada se lift prvi put stavi na raspolaganje korisniku. U Direktivi se ne pravi razlika izmeu razliitih kategorija korisnika. U nekim sluajevima, liftovi instalirani u nove zgrade/graevine se stavljaju na raspolaganje za upotrebu graevinskim radnicima radi olakanja pristupa zgradi/graevini u toku dovravanja njene izgradnje. U ovom sluaju, mora se podrazumijevati da je "lift stavljen na raspolaganje korisniku". Zbog toga, lift mora u potpunosti biti usklaen sa Direktivom o liftovima, pa prije nego to ga graevinski radnici ponu koristiti za pomenute namjene, moraju biti provedene relevantne procedure ocjenjivanja usklaenosti. Prema nacionalnim propisima o inspekciji liftova u upotrebi, moe biti obavezna inspekcija lifta kojeg su koristili graevinski radnici za pristup graevini u toku dovravanja njene izgradnje, prije ustupanja gotove zgrade/graevine njenim vlasnicima - vidjeti komentare uz lan 2(4). 26 Plasiranje na trite sigurnosnih komponenata liftove Za sigurnosne komponente za liftove nije bilo neophodno ukljuiti ekvivalentnu definiciju "plasiranja na trite". Meutim, uzimajui u obzir optu definiciju "plasiranja na trite", datu u Poglavlju 2.3.1 Komisijinog Vodia za implementaciju direktiva zasnovanih na novom i globalnom pristupu, moe se tvrditi da se plasiranje na trite neke sigurnosne komponente za liftove dogaa kada proizvoa sigurnosne komponente istu stavi na raspolaganje na tritu Zajednice u c ilju njene distribucije, ili ugradnje u neki lift u toku njegovog instaliranja. Ukoliko je neki montaer lifta ujedno i proizvoa neke sigurnosne komponente za ugradnju u lift kojeg on instalira, on se tretira kao proizvoa sigurnosne komponente i ima potpuno iste obaveze kao drugi proizvoai sigurnosnih komonenata za liftove.
'sigurnosna komponenta' je komponenta navedena u Aneksu IV.
27 Definicija sigurnosnih komponenata za liftove U Direktivi nije data definicija "sigurnosne komponente". Najvei broj komponenata nekog lifta doprinosi, na ovaj ili onaj nain, njegovom sigurnom radu. Meutim, sigurnosne komponente za liftove su komponente koje su ugraene s posebnim ciljem da obezbijede, prije svega, sigurno funkcionisanje, a ne normalan rad lifta. U podruje primjene Direktive ukljuene su samo sigurnosne komponente za liftove koje pripadaju jednoj od est kategorija navedenih u Aneksu IV. Usklaenost svih ostalih komponenata liftova je obaveza montaera lifta, kao dio usklaivanja 20/131
15 maja 2007. god.
instaliranog lifta u kojeg su te komponente ugraene vidjeti komentare uz lan 4(2). Potrebno je napomenuti da se Direktiva o liftovima primjenjuje na sigurnosne komponente za liftove, bez obzira da li se one na trite plasiraju odvojeno, ili direktno ugraene u instalirane liftove.
- "proizvoa sigurnosne komponente" je fiziko ili pravno lice koje je odgovorno za konstrukciju i proizvodnju sigurnosnih komponenata i koje postavlja CE znak i sainjava EC deklaraciju o usklaenosti, 28 Definicija proizvoaa sigurnosnih komponenata Obaveze koje proistiu iz Direktive o liftovima, koje se odnose na sigurnosne komponente, preuzima proizvoa sigurnosnih komponenata. Meutim, ovaj izraz se upotrebljava vie u pravnom nego u fizikom smislu. "Proizvoa sigurnosne komponente", kako je definiran u lanu 1(4), je lice ili kompanija koja preuzima odgovornost za projektovanje, proizvodnju i plasiranje na trite sigurnosne komponente, koja postavlja CE znak i sastavlja EC deklaraciju o usklaenosti, bez obzira da li to lice ili kompanija stvarno fiziki proizvodi dotinu komponentu. Proizvoa sigurnosnih komponenata za liftove, koji je registriran van Evropske zajednice, moe neke svoje obaveze prenijeti na ovlatenog zastupnika vidjeti komentare uz lan 8(1). - "lift-model" je reprezentativni lift iji tehniki dosije pokazuje nain na koji e biti ispunjeni osnovni sigurnosni zahtjevi za liftove koji su u skladu sa liftom modelom, a koji je definisan objektivnim parametrima i koji koristi iste sigurnosne komponente. U tehnikom dosijeu moraju se jasno specificirati (sa maksimalnim i minimalnim vrijednostima) sve dozvoljene varijacije izmeu lifta-modela i liftova koji sainjavaju dio liftova proizvedenih prema lift-modelu. Dozoljeno je proraunom i/ili projektnom dokumentacijom pokazati slinost nekog asortimana opreme u cilju zadovoljavanja osnovnih sigurnosnih zahtjeva. 29 Definicija lifta-modela Koncepcija "lifta-modela" je vana kada montaer lifta odabere proceduru EC ispitivanja tipa za ocjenjivanje usklaenosti u fazi projektovanja. Prema Direktivi o liftovima, jednim projektnim rjeenjem (dizajnom) lifta moe biti obuhvaen i reprezentativni instalirani lift, kao i familija instaliranih liftova, izvedena iz istog osnovnog projektnog rjeenja sa varijantama (modifikacijama) odreenih parametara (naprimjer: veliina kabine, broj osoba koje se prevoze, nominalno optereenje, broj opsluivanih spratova). Na ovaj nain se izbjegava potreba za izdavanjem posebnih certifikata za svaku varijantu osnovne projektne izvedbe, jer jednim certifikatom o EC ispitivanju tipa moe biti obuhvaena cijela familija. U ovom sluaju, Direktivom se zahtijeva da u tehnikom dosijeu opisanom u Aneksu V B2, mora biti specificiran opseg dozvoljenih varijacija za svaki parametar, 21/131
15 maja 2007. god.
ukljuujui maksimalne i minimalne vrijednosti koje su obuhvaene dotinom projektnom izvedbom. Notificirano tijelo, koje obavlja EC ispitivanje tipa, mora provjeriti da li lift-model i sve njegove dozvoljene varijante/modifikacije zadovoljavaju osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve vidjeti komentare uz lan 8(2). Ukoliko montaer lifta eli da instalira lift koji ukljuuje varijante koje nisu specificirane u originalnom tehnikom dosijeu, on mora o tome informirati ukljueno notificirano tijelo. Notificirano tijelo mora te varijante ispitati i informirati montaera da li EC ispitivanje tipa i dalje vai, da li su potrebne dodatne provjere i ispitivanja, ili da li je neophodno novo EC ispitivanje tipa vidjeti komentare uz Aneks V B.
Evropska koordinacija notificiranih tijela dala je upute za primjenu koncepcije liftamodela- vidjeti NB-L/REC 2/007. lan 1(5) Kada su, za liftove, rizici o kojima je rije u ovoj Direktivi u potpunosti ili djelomino obuhvaeni posebnim direktivama, ova Direktiva se ne treba primijeniti, ili njena primjena mora prestati, u sluaju ovakvih liftova i ovakvih rizika, sa poetkom primjene tih posebnih direktiva. 30 Primjena drugih direktiva Na liftove mogu biti primijenjene druge direktive koje pokrivaju specifine rizike. Direktiva o liftovima se ne primijenjuje za rizike obuhvaene tim posebnim direktivama. Za sve zahtjeve, koji nisu obuhvaeni drugim posebnim direktivama, primjenjive su procedure ocjenjivanja usklaenosti predviene Direktivom o liftovima vidjeti komentare uz lan 8(3) i lan 10(1). 31 Direktiva o elektromagnetnoj kompatibilnosti Bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevom 1.5.11 Direktive o mainama, koji je primjenjiv na liftove, obuhvaen je imunitet liftova na smetnje od vanjskog zraenja vidjeti komentar uz pasus 1.1 Aneksa I. Direktiva o elektromagnetnoj kompatibilnosti (EMC) 89/336/EEC je primjenjiva na liftove, s obzirom na zatitni zahtjev u vezi sa emisijom elektromagnetskog zraenja vidjeti Smjernice o primjeni Direktive Vijea 89/336/EEC od 3. maja 1989 . godine o usklaivanju zakona zemalja lanica koji se odnose na elektromagnetsku kompatibilnost. Proizvoa moe primijeniti harmonizirane standarde u namjeri da zadovolji osnovne zahtjeve EMC Direktive. Ukoliko harmonizirani standardi nisu primijenjeni, ili su primijenjeni samo djelomino, onda proizvoa mora sastaviti tehniki konstrukcioni dosije kako bi dokazao usklaenost sa EMC Direktivom. U oba sluaja, proizvoa mora sastaviti i potpisati EC deklaraciju o usklaenosti vidjeti komentare uz lan 8(3). Postoje dva harmonizirana standarda koji se odnose na elektromagnetsku kompatibilnost liftova:
22/131
15 maja 2007. god.
EN 12016 : 2004 Elektromagnetska kompatibilnost Standard familije proizvoda za liftove, pokretne stepenice i pokretne pjeake staze imunitet. Upuivanje na ovaj standard je objavljeno u okviru Direktive o mainama. EN 12015 : 2004 - Elektromagnetska kompatibilnost Standard familije proizvoda za liftove, pokretne stepenice i putnike transportne trake Emisija. Upuivanje na ovaj standard je objavljeno u okviru Direktive o mainama (za pokretne stepenice) i u okviru Direktive o liftovima.
Revizija EMC Direktive
Potrebno je napomenuti da je EMC Direktiva nedavno revidirana. Revidirana EMC Direktiva 2004/108/EC e biti primjenjiva od 20. jula 2007. godine. 32 Direktiva o niskom naponu Elektrini dijelovi liftova su iskljueni iz podruja primjene Direktive o n iskom naponu, koja je sada poznata kao Direktiva 2006/95/EC15 (ranije Direktiva 73/23/EEC) , Aneksom II te Direktive, jer su zahtjevi za elektrinu opremu liftova bili ukljueni u bivu Direktivu o liftovima 84/529/EEC. Meutim, osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjev 1.5.1 Direktive o mainama, koji se odnosi na spreavanje opasnosti elektrine prirode, je primjenjiv na liftove na temelju pasusa 1.1 Aneksa I Direktive o liftovima. Prema tome, elektrina oprema liftova i sigurnosne komponente za liftove, iako kao takve nisu predmet Direktive o niskom naponu, moraju biti usklaene sa sigurnosnim ciljevima propisanim u Aneksu I Direktive o niskom naponu vidjeti komentar uz pasus 1.1 Aneksa I. lan 2(1) Zemlje lanice moraju poduzeti sve odgovarajue mjere kako bi obezbijedile: da se liftovi obuhvaeni ovom Direktivom mogu plasirati na trite i putati u upotrebu samo ako nema opasnosti da ugroze zdravlje i sigurnost osoba ili sigurnost imovine, ako su pravilno instalirani i odravani i ako se koriste za predvienu namjenu. da se sigurnosne komponente obuhvaene ovom Direktivom mogu plasirati na trite i stavljati u upotrebu samo ako ne postoji opasnost da liftovi, u koje e biti ugraene, ugroze zdravlje i sigurnost osoba ili sigurnost imovine, ako su pravilno instalirane i odravane i ako se koriste za predvienu namjenu.
33 Obaveze zemalja lanica u zatiti zdravlja i sigurnosti

15
Direktiva 2006/95/EC Evropskog Parlamenta i Vijea od 12. decembra o harmonizaciji zakona zemalja lanica koji se odnose na elektrinu opremu predvienu za upotrebu u odreenim granicama napona (kodirana verzija), OJ L 374 od 27. 12. 2006. p.10.
23/131
15 maja 2007. god.
lan 2(1) se odnosi na fundamentalnu dunost zemalja lanica da obezbijede zatitu zdravlja i sigurnosti svojih graana. Za liftove i sigurnosne komponente za liftove, pod ovim se podrazumijeva obaveza da se osigura pravilna primjena odredbi Direktive o liftovima. Sigurnosne komponente za liftove moraju korektno ispunjavati svoju funkciju obezbjeivanja sigurnosti liftova u koje su ugraene. 34 Nadzor nad tritem Zajedno sa lanom 10 EC Ugovora, lan 2(1) prua zakonsku osnovu za obavezu zemalja lanica da obavljaju nadzor nad tritem.
Nadzor nad tritem se odnosi na aktivnost javnih vlasti koja je neophodna za obezbjeivanje pravilne primjene procedura ocjenjivanja usklaenosti , propisanih Direktivom, kao i za postizanje stvarne usklaenosti liftova i sigurnosnih komponenata za liftove, koji su plasirani na trite u skladu sa Direktivom, sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Direktive. Poto se nadzor nad tritem mora obavljati objektivno i nepristrano i poto moe ukljuiti pravne sankcije, on je u nadlenosti javnih vlasti. Meutim, odreeni zadaci, kao to su tehnike provjere i ispitivanja, mogu biti povjereni drugim tijelima, ali vlasti ostaju odgovorne za sve odluke koje su rezultat nadzora. Da bi nadzor nad tritem mogle provoditi efikasno, zemlje lanice moraju odrediti organ(e) vlasti odgovorne za nadzor nad tritem, obezbijediti im neophodne resurse u vidu osoblja i budeta, te osigurati da imaju objekte i ureaje za ob avljanje potrebnih provjera i ispitivanja, ili da mogu koristiti takve ureaje prema potrebi. U sistem nadzora nad tritem mora biti ukljuena procedura za rjeavanje pritubi , kao i obavljanje provjera na uzorcima liftova i sigurnosnih komponenata za liftove. Ako zemlje lanice ustanove da liftovi, ili sigurnosne komponente za liftove, koji su na trite plasirani sa CE znakom, nisu usklaeni, one moraju osigurati poduzimanje potrebnih korektivnih mjera. Ukoliko takve mjere nije dobrovoljno poduzeo monta er lifta ili dotini proizvoa sigurnosne komponente, zemlja lanica mora obezbijediti da nesigurni proizvodi budu povueni sa trita u skladu sa zatitnom procedurom vidjeti komentare uz lan 7. 35 Grupa za administrativnu saradnju (ADCO) u oblasti liftova Direktivom o liftovima je predvien slobodan protok, unutar jedinstvenog ekonomskog trita, za liftove i sigurnosne komponente za liftove. Meutim, nadzor nad tritem je organiziran na nacionalnom nivou. Zbog toga je, za efektivan nadzor nad tritem, vano da organi za nadzor nad tritem zemalja lanica sarauju meusobno i sa Evropskom komisijom na razmjeni informacija i na optimiziranju resursa. Radi olakavanja ove saradnje, formirana je Grupa za administrativnu kooperaciju (ADCO za liftove). Ova Grupa se sastaje dva puta godinje pod predsjedavanjem jedne od zemalja lanica. Prisustvo sastancima je ogranieno na predstavnike
24/131
15 maja 2007. god.
zemalja lanica i Komisije. Procedure su povjerljive, jer mogu ukljuiti raspravu o posebnim sluajevima koji su pod istragom. lan 2(2) Zemlje lanice moraju poduzeti sve odgovarajue mjere kako bi obezbijedile da se, sa jedne strane, osoba odgovorna za radove na zgradi ili drugoj graevini i montaer lifta meusobno informiu o potrebnim injenicama, i sa druge strane, da poduzmu odgovarajue korake za obezbjeivanje pravilnog rada i sigurne upotrebe lifta. 36 Veza izmeu lifta i zgrade/graevine Poto je lift u povezan sa zgradom ili drugom graevinom u koju se ugrauje, vrlo je vano osigurati dvosmjeran tok informacija izmeu montaera lifta i osobe odgovorne za radove na zgradi/graevini: - osoba odgovorna za radove na zgradi/graevini mora montaeru lifta dati sve neophodne informacije u vezi sa strukturom zgrade/graevine, kao to su dimenzije prostora za lift i mainskog prostora te upotrijebljeni materijali, kako bi osigurala da konstrukcija lifta bude kompatibilna sa graevinom u koju lift treba biti ugraen. Ona, isto tako, mora montaera lifta obavijestiti o svim posebnim zahtjevima koje lift mora zadovoljiti s obzirom na njegovu namijenjenu upotrebu, kao to je poseban stepen tanosti zaustavljanja, pristupanost za ljude sa posebnim potrebama ili vatrootpornost prilaznih vrata; montaer lifta mora osobi odgovornoj za radove na zgradi/graevini dati informacije potrebne radi osiguranja da relevantni strukturni elementi konstrukcije imaju potrebne dimenzije i nosive karakteristike za noenje elemenata lifta koji na njih mora biti privren ili oslonjen. On mora, takoer, specificirati ureaje koji moraju biti obezbijeeni prije putanja lifta u upotrebu, u cilju osiguranja bezbjednog rada lifta, ukljuujui neophodno osvjetljenje na spratovima kao i sredstva za funkcioniranje sistema dvosmjerne komunikacije za kontaktiranje sa slubom spaavanja.
Da bi se postigla svrha lana 2(2), bitno je da informacije koje prua osoba odgovorna za radove na graevini budu dostavljene osobi odgovornoj za fazu projektovanja lifta, ako to nije sam montaer lifta, iako bi trebalo napomenuti da montaer lifta, prema definiciji u lanu 1(4), ima iskljuivu odgovornost za usklaenost instaliranog lifta vidjeti komentare uz lan 8(2). Ovo je naroito vano kada se elementi lifta dostavljaju montaeru lifta u obliku kompleta spremnog za ugradnju. S jedne strane, montaer lifta mora dobavljau kompleta dati neophodne informacije u vezi sa strukturom zgrade i predvienom upotrebom lifta. S druge strane, dobavlja kompleta opreme mora montaeru lifta dostaviti potrebne informacije u vezi sa zahtijevanim karakteristikama zgrade. Trebalo bi naglasiti da sve odredbe, propisane lanom 2(2), u nacionalnim tekstovima koji implementiraju ostale odredbe Direktive o liftovima, moda nee biti mogue implementirati, jer one postavljaju obaveze osobama odgovornim za radove na graevinama. Neophodne odredbe drave mogu ukljuiti u svoje graevinske propise.
25/131
15 maja 2007. god.
lan 2(3) Zemlje lanice moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da u prostorima namijenjenim za liftove ne postoje nikakve cijevi, ice, niti armature osim onih potrebnih za rad i sigurnost lifta. 37 Armature, prikljuci ili instalacije u prostoru za lift Odredbe lana 2(3) se ne primijenjuju na sam lift nego na mjesto postavljanja drugih prikljuaka, armatura ili instalacija u graevini u koju se lift instalira. Tako se lan 2(3) moe, isto tako, efektivnije implementirati u okviru nacionalnih graevinskih propisa nego u okviru tekstova koji implementiraju ostale odredbe Direktive o liftovima. Osnovni razlog za zabranu postavljanja u prostor za lift armatura, prikljuaka ili instalacija, koji nisu neophodni za funkcionisanje i sigurnost lifta, je injenica da ljudima moe biti potreban pristup takvoj opremi za potrebe inspekcije ili odravanja. Od osoba koje se bave vodovodnom ili informatikom opremom, naprimjer, ne moe se oekivati da posjeduju znanje i obuenost za sigurnu intervenciju u nekom prostoru za lift16. 38 Sistemi automatskog gaenja poara U nekim zemljama, postojali su zahtjevi slubi za prevenciju poara, ili osiguravajuih kompanija, za ugradnju sistema za automatsko gaenje poara u prostoru za lift. Bilo bi opasno instalaciji lifta dodati jedan takav sistem koji nije adekvatno projektovan, jer se automatskim aktiviranjem sistema za gaenje poara moe ugroziti sigurno funkcionisanje lifta i mogu nastati rizici po osobe "zarobljene" u kabini lifta u sluaju izbijanja poara. Ako se u prostor za lift ugrauje neki sistem za automatsko gaenje poara, on se, zbog toga, mora tretirati kao integralni dio instalacije lifta. Posebno, u instalirani lift moraju biti ukljuena sredstva koja e osigurati da putnici koji koriste lift budu dovedeni do spratova sa kojih mogu sigurno napustiti kabinu lifta prije aktiviranja sistema za automatsko gaenje poara. lan 2(4) Ne odstupajui od stavova 1,2 i 3, odredbe ove Direktive nee uticati na pravo zemalja lanica da, u skladu sa Ugovorom, postave takve zahtjeve za koje one budu smatrale da su potrebni za zatitu osoba kada dotini liftovi budu puteni u upotrebu, ili kada budu koriteni, pod uslovom da to ne znai da su liftovi modifikovani na nain koji nije specificiran u Direktivi. 39 Propisi o liftovima u upotrebi Direktiva o liftovima odnosi se na projektovanje, proizvodnju, montau, instaliranje, plasiranje na trite i stavljanje u upotrebu liftova, kao i na projektovanje, proizvodnju, plasiranje na trite i stavljanje u upotrebu sigurnosnih komponenata za liftove. Za sigurnu upotrebu lifta je neophodno, takoer, da se instalirani lift ispravno odrava, servisira i popravlja, nakon njegovog putanja u upotrebu, tako da lift ostane
16
U Direktivi o liftovima koristi se termin prostor za lift koji se odnosi na potpuno ili djelomino zatvoren prostor kroz koji se kree kabina lifta. Zato se izraz prostor za lift koristi u ovom Vodiu. Ako se radi o liftovima bez zatvorenog prost ora za lift, taj prostor se naziva zona kretanja. Treba napomenuti da se u seriji standarda EN 81 umjesto terminalift shaft koristi termin lift well u znaenju prostor za lift.
26/131
15 maja 2007. god.
usklaen sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima i da bude u dobrom funkcionalnom stanju. Mogla bi se razmotriti i potreba provjeravanja da li je neophodno odravanje obavljano pomou periodinih ili posebnih inspekcija. Prema Direktivi o liftovima, od montaera lifta se zahtijeva da lift projektuje tako da se operacije odravanja, inspekcije i spaavanja mogu obavljati sigurno. Montaer lifta mora obezbijediti i odgovarajua uputstva za odravanje, inspe kciju, popravljanje, periodine provjere i operacije spaavanja koja se moraju isporuiti uz lift kako bi bila dostupna na licu mjesta - vidjeti komentare uz pasus 6 Aneksa I. Uza sve to, Direktiva o liftovima ne regulira uvjete pod kojima se operacije odr avanja, inspekcije i spaavanja moraju obavljati. Prema lanu 2(4), drave lanice imaju pravo usvajati propise koji se odnose na odravanje i inspekciju liftova radi osiguranja bezbjednosti korisnika i inspekcijskog osoblja. Drave lanice mogu, naprimjer, odreivati osoblje kome je dozvoljeno da vri odravanje liftova, mogu utvrivati minimalne periode izmeu operacija odravanja, mogu zahtijevati da inspekcije budu obavljane u odreenim periodima ili u posebnim okolnostima, a mogu odreivati i osoblje koje e vriti takve inspekcije. Zemlje lanice mogu, isto tako, usvajati odredbe kojima bi obezbijedile sigurnost i zatitu osoblja koje obavlja operacije odravanja i inspekcije na instaliranim liftovima. Meutim, takvim propisima ne smiju biti nametnu ti zahtjevi za projektovanje liftova koji bi po strogosti bili iznad bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva Direktive o liftovima. Osim toga, tim propisima ne smiju biti nametnute procedure ovlaivanja ili inspekcije koje se preklapaju sa procedurama ocjenjivanja usklaenosti prema Direktivi o liftovima. Prije nego to je Direktiva o liftovima stupila na snagu, mnoge zemlje lanice su imale nacionalne procedure predviene za inspekciju instaliranih liftova prije njihovog putanja u upotrebu. Uloga ovakve poetne inspekcije sada je zakonski zamijenjena procedurama ocjenjivanja usklaenosti, predvienim u Direktivi o liftovima, pa se moe smatrati da poetna inspekcija nije vie potrebna. Ukolik o bi se takav zahtjev za poetnom inspekcijom zadrao, on se moe odnositi samo na aspekte koji nisu obuhvaeni procedurama ocjenjivanja usklaenosti u skladu sa Direktivom o liftovima. 40 Direktive o zdravlju i sigurnosti radnika U lanu 2(4) stoji da takve nacionalne odredbe, koje se odnose na sigurnu upotrebu liftova, moraju biti usvojene u "skladu sa Ugovorom". Neke od dotinih odredbi su regulirane direktivama koje su bazirane na lanu 137 EC Ugovora (ranije lan 118A), a koje se odnose na zatitu zdravlja i sigurnosti radnika. Odreeni zahtjevi za odravanje i inspekciju liftova, instaliranih na radnim mjestima, mogu biti ukljueni u nacionalne propise preko kojih se implementiraju slijedee Direktive: 17
"Okvirna" Direktiva 89/391/EEC17 o sigurnosti i zdravlju radnika na radu; Direktiva 89/654/EEC18 o radnom mjestu; Direktiva 89/655/ECC19 o upotrebi radne opreme od strane radnika na radu, koja je dopunjena Direktivom 95/63/EC20 i Direktivom 2001/45/EC21.
Direktiva Vijea 89/391/EEC od 12. juna 1989. godine o uvoenju mjera za podsticanje poboljanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu OJ L 183, 29.06.1989. 18 Direktiva Vijea 89/654/EEC od 30. novembra 1989. godine koja se odnosi na minimalne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za radno mjesto ( prva pojedinana direktiva u okviru znaenja lana 16(1) Direktive 89/391/EEC) OJ L 393 30.12.1989. 19 Direktiva Vijea 89/655/EEC od 30.novembra 1989. godine koja se odnosi na minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve za upotrebu radne opreme od strane radnika na radu (druga pojedinana direktiva u okviru znaenja lana 16(1) Direktive 89/391/EEC) OJ L 393 od 30.12 1989.
27/131
15 maja 2007. god.
Nacionalne odredbe preko kojih se implementira Direktiva 89/391/EEC i dopunjena Direktiva 89/655/ECC su uvijek primjenjive na zatitu zdravlja i sigurnosti osoblja koje na liftovima obavlja poslove odravanja i inspekcije, bez obzira na lokaciju instaliranog lifta. Zahtjevi koji se odnose na odravanje i inspekciju liftova mogu biti ukljueni i u nacionalne graevinske propise. 41 Znaajne modifikacije instaliranih liftova Drave lanice mogu usvojiti nacionalne propise koji se odnose na znaajne modifikacije instaliranih liftova. Znaajne modifikacije mogu biti, naprimjer, promjena broja spratova koje lift opsluuje, promjena brzine kretanja ili promjena nazivnog optereenja. Ovakvim nacionalnim propisima se moe, naprimjer, zahtijevati da budu izvrene posebne inspekcije prije nego to se lift ponovo pusti u upotrebu nakon znaajnih modifikacija. Ukoliko se takve znaajne modifikacije odnose na liftove koji su na trite plasirani i stavljeni u upotrebu u skladu sa Direktivom o liftovima, dotini liftovi moraju i nakon modifikacije ostati usklaeni sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Aneksa I Direktive o liftovima. Meutim, inspekcije takvih liftova, nakon znaajnih modifikacija, nisu predmet procedura ocjenjivanja usklaenosti prema Direktivi o liftovima. Za njih nije potrebno sastavljati novu EC deklaraciju o usklaenosti i lift nastavlja nositi originalni CE znak. Detalji o izvrenim modifikacijama, kao i svi izvjetaji i certifikati izdati nakon relevantne inspekcije, moraju biti evidentirani u dokumentaciji instaliranog lifta, u skladu sa pasusom 6.2 Aneksa I. lan 2(5) Na sajmovima, izlobama, ili demonstriranjima rada liftova, zemlje lanice nemaju pravo spreavati izlaganje liftova, ili sigurnosnih komponenata, koji nisu sklaeni sa vaeim propisima Zajednice, pod uslovom da se na takvim liftovima ili sigurnosnim komponentama jasno naznai da nisu usklaeni i da nisu za prodaju dok ih montaer lifta, proizvoa sigurnosnih komponentata ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici ne usklade. U toku demonstriranja, potrebno je poduzeti odgovarajue sigurnosne mjere za osiguranje zatite osoba. 42 Trgovinski sajmovi, izlobe i demonstriranja rada
20
Direktiva Vijea 95/63/EC od 5. decembra 1995. godine koja dopunjuje Direktivu 89/655/EEC koja se odnosi na minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve za upotrebu radne opreme od strane radnika na radu (druga pojedinana direktiva u okviru znaenja lana 16(1) Direktive 89/391/EEC) OJ L 335 od 30.12 1995. 21 Direktiva 2001/45/EC Evropskog Parlamenta i Vijea od 27. juna 2001. godine koja dopunjuje Direktivu Vijea 89/655/EEC koja se odnosi naminimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve za upotrebu radne opreme od strane radnika na radu (druga pojedinana direktiva u okviru znaenja lana 16(1) Direktive 89/391/EEC) OJ L 195 od 19.07.2001.
28/131
15 maja 2007. god.
Na trgovinskim sajmovima se montaerima liftova i proizvoaima sigurnosnih komponenata za liftove prua prilika da izloe i demonstriraju rad novih i inovativnih proizvoda. Namjera je bila da se, odredbama lana 2(5), osigura da Direktiva o liftovima ne predstavlja prepreku promociji takvih novih proizvoda. Zainteresirane kompanije mogu eljeti da, prije provoenja relevantnih procedura ocjenjivanja usklaenosti, provjere da li njihovi proizvodi zanimaju potencijalne kupce. U drugim sluajevima, moe se dogoditi da u vrijeme izlaganja proizvoda procedure nisu dovrene. Izlagai mogu, takoer, eljeti da svoje proizvode izloe bez odreenih titnika, ili zatitnih ureaja, kako bi njihove radne karakteristike prikazali oiglednije. Prema lanu 2(5), takva praksa je dozvoljena. Meutim, da bi se potencijalnim kupcima pruile jasne informacije i da bi se izbjegla nelojalna konkurencija od strane izlagaa iji su proizvodi usklaeni sa Direktivom o liftovima, uz neusklaene proizvode mora biti neki vidljiv natpis koji jasno pokazuje da oni nisu usklaeni i da nisu za prodaju sve dok se ne dovedu u stanje usklaenosti. Korisno je da organizatori trgovinskih sajmova podsjete izlagae na njih ovu obavezu u ovom pogledu. Direktivom o liftovima nije propisan poseban format ili tekst za ovaj natpis. Moe se preporuiti slijedei tekst: Ovaj lift*/(sigurnosna komponenta za liftove)* je proizvod za koji jo nije data izjava o usklaenosti sa primjenjivom legislativom Evropske zajednice, pa zbog toga nije oznaen CE znakom. Obajetavaju se posjetioci da e se ovaj proizvod moi kupiti na tritu Evropske zajednice tek nakon to bude proglaena njegova usklaenost sa primjenjivim zakonodavstvom. * Neprimjenjivo izbrisati U toku demonstriranja rada, moraju se poduzeti specijalne mjere predostronosti kako bi se osigurala bezbjednost demonstratora i publike, naroito ukoliko proizvodi rade bez odreenih titnika, vrata ili zatitnih ureaja. lan 3(1) Liftovi koji su obuhvaeni ovom Direktivom moraju zadovoljavati osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve date u Aneksu I. Sigurnosne komponente obuhvaene ovom Direktivom moraju zadovoljavati osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve date u Aneksu I, ili moraju omoguiti da liftovi u koje se ugrauju zadovolje te bitne zahtjeve. 43 Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za liftove lanom 3(1) se uvodi jedan od kljunih elemenata svake direktive "novog pristupa". Osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima su definirani ciljevi koje treba postii. Openito, montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, moe odabrati nain na koji e te ciljeve postii. Usklaenost sa primjenjivim osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima je obavezna vidjeti komentare uz Uvodne napomene Aneksa I. 44 Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za sigurnosne komponente
29/131
15 maja 2007. god.
Uz izvjesna izuzea, osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi se ne primjenjuju direktno na sigurnosne komponente, ali sigurnosne komponente moraju biti projektovane i proizvedene tako da omogue usklaenost, sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, lifta u kojeg se ugrauju. Zato proizvoai sigurnosnih komponenata moraju jasno specificirati karakteristike liftova u koje njihove sigurnosne komponente mogu biti ugraene. Montaer lifta je u potpunosti odgovoran za ugradnju u lift odgovarajuih sigurnosnih komponenata kako bi osigurao usklaenost instaliranog lifta sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.
lan 4(1) Zemlje lanice ne mogu na svojoj teritoriji zabraniti, ograniiti ili ometati plasiranje na trite ili stavljanje u upotrebu liftova i/ili sigurnosnih komponenata koje su usklaene sa Direktivom.
45 Slobodan protok liftova i sigurnosnih komponenata za liftove lanom 4(1) odobrava se slobodan protok liftova i njihovih sigurnosnih komponenata na jedinstvenom tritu: liftovi koji su usklaeni sa odredbama ove Direktive mogu se bez ogranienja plasirati na trite, instalirati i putati u upotrebu na teritoriji bilo koje drave lanice Evropske unije. sigurnosne komponente za liftove koje su usklaene sa odredbama Direktive mogu se, bez ogranienja, plasirati na trite i ugraivati u nove liftove, ili u postojee liftove, na teritoriji bilo koje zemlje lanice.
Na osnovu Sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru, liftovi i sigurnosne komponente za liftove koji su usklaeni sa Direktivom o liftovima, mogu se slobodno prodavati na Islandu, u Lihtentajnu i Norvekoj. Isto se odnosi i na Tursku, na osnovu carinske unije EU i Turske. lan 4(2) Zemlje lanice ne mogu zabranjivati, ograniavati ili ometati plasiranje na trite komponenata koje su, na osnovu deklaracije proizvoaa ili njegovog ovlatenog zastupnika registriranog u Zajednici, namijenjene za ugradnju u liftove koji su obuhvaeni ovom Direktivom.
46 Slobodan protok ostalih komponnenata za liftove 30/131
15 maja 2007. god.
Komponente za liftove, koje ne spadaju u jednu od est kategorija sigurnosnih komponenata navedenih u Aneksu IV, nisu, kao takve, predmet odredbi Direktive o liftovima. Usklaenost takvih komponenata se ocjenjuje u toku ocjenjivanja usklaenosti projektnog rjeenja lifta i instaliranja lifta u kojeg su one ugraene. Slobodan protok ovakvih komponenata, na unutranjem tritu, zasnovan je na jednostavnoj izjavi proizvoaa da su one namijenjene za ugradnju u lift.
lan 5(1) Zemlje lanice su obavezne prihvatiti da su liftovi i sigurnosne komponente, koji nose CE znak i imaju EC deklaraciju o usklaenosti, navedenu u Aneksu II, usklaeni sa svim propisima ove Direktive, ukljuujui procedure ocjenjivanja usklaenosti propisane u Poglavlju II. U nedostatku harmoniziranih standarda, zemlje lanice moraju poduzeti sve korake, koje budu smatrale za potrebne, da zainteresovanim stranama skrenu panju na postojee nacionalne tehnike standarde i specifikacije koje smatraju vanim i relevantnim za pravilno sprovoenje osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva iz Aneksa I. 47 Usklaenost liftova i sigurnosnih komponenata za liftove Prema prvom stavu lana 5(1), normalno se smatra da su liftovi i sigurnosne komponente za liftove koji nose CE znak i uz koje je isporuena EC deklaracija o usklaenosti, koju je sastavio montaer lifta ili proizvoa sigurnosnih komponenata, usklaeni sa odredbama Direktive o liftovima. Meutim, zemlje lanice su obavezne osigurati, pomou odgovarajueg nadzora nad tritem, da procedure ocjenjivanja usklaenosti budu korektno obavljene i da CE znak odgovara stvarnoj usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Direktive vidjeti komentare uz lan 2(1) i lan 15. 48 Nacionalni standardi i specifikacije Drugi stav lana 5(1) bi trebalo tumaiti u vezi sa lanom 5(2). Kada je Direktiva o liftovima usvojena, Evropska komisija je dala mandat CEN-u da razradi niz standarda za podrku primjene ove Direktive. lan 5(1) je bio predvien da poslui kao privremeno rjeenje u toku vremenskog perioda potrebnog da CEN razradi neophodne standarde. Dok su ekale izdavanje tih harmoniziranih standarda, zemljama lanicama je data mogunost da objave liste vanih dokumenata, ukljuujui nacionalne standarde i specifikacije, kako bi montaerima i proizvoaima pomogle u primjeni osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva. Kako je program standardizacije za potporu Direktive o liftovima progresivno zavravan, postajala je sve manja i manja potreba za obraanjem na ovu odredbu. 31/131
15 maja 2007. god.
lan 5(2) Kada nacionalni standard koji preuzima neki harmonizirani standard, ija je referenca objavljena u Slubenom glasniku Evropske zajednice, obuhvaa jedan ili vie osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva: - treba smatrati da su liftovi, koji su proizvedeni prema tom standardu, usklaeni sa relevantnim osnovnim zahtjevima, ili - treba smatrati da su se sigurnosne komponente, koje su izraene prema tom standardu, prikladne za omoguavanje usklaenosti lifta sa relevantnim osnovnim zahtjevima, ukoliko se u taj lift propisno instaliraju. Zemlje lanice moraju objavljivati reference nacionalnih standarda koji preuzimaju harmonizirane standarde. 49 Harmonizirani standardi lanom 5(2) se uspostavlja status evropskih harmoniziranih standarda u odnosu na Direktivu o liftovima. Kao to je pomenuto u Obrazloenju 8, harmonizirani standard je tehnika specifikacija koju je usvojila jedna od evropskih organizacija za standardizaciju na osnovu mandata dobijenog od Komisije. Zemlje lanice su o mandatu konsutovane preko Komiteta koji je formiran prema Direktivi 98/34/EC (kojom su kodificirane odredbe Direktive 83/189/EEC i njene uzastopne dopune). Kada se mandatni standard usvoji, njega moraju nepromijenjenog preuzeti nacionalne organizacije za standardizaciju, u zemljama lanicama, kao nacionalni standard. Svi postojei standardi koji tretiraju ist u tematiku moraju biti povueni. Za identifikaciju nacrta evropskih standarda slui referentni broj ispred kojeg stoji "prEN". Kada se standard usvoji, njegova identifikacija se vri prema referentnom broju ispred kojeg stoje slova "EN", a iza broja godina usvajanja. Kada se standard preuzima kao nacionalni standard, ispred slova "EN" dolaze inicijali koji se koriste za identifikaciju nacionalnih standarda u dotinoj dravi. Tako se, naprimjer, evropski standard za liftove EN 81-1 objavljuje kao NORM EN 81-1 u Austriji, NBN EN81-1 u Belgiji, BDS EN81-1 u Bugarskoj, CYS EN81-1 u Kipru, SN EN81-1 u ekoj Republici, DS EN81-1 u Danskoj, EVS EN81-1 u 32/131
15 maja 2007. god.
Estoniji, SFS EN81-1 u Finskoj, NF EN81-1 u Francuskoj, DIN EN81-1 u Njemakoj, EOT EN81-1 u Grkoj, MSZ EN81-1 u Maarskoj, IS EN81-1 u Irskoj, UNI EN81-1 u Italiji, LVS EN81-1 u Latviji, LST EN81-1 u Litvaniji, EN81-1 u Luksemburgu, MSA EN81-1 u Malti, NEN EN81-1 u Holandiji, PN EN81-1 u Poljskoj, NP EN81-1 u Portugalu, SR EN81-1 u Rumuniji, STN EN81-1 u Slovakoj, SIST EN81-1 u Sloveniji, UNE EN81-1 u paniji, SIS EN81-1 u vedskoj i BS EN81-1 u UK. Kada je neki evropski standard usvojen, Evropska organizacija za standardizaciju o tome obavjetava Evropsku komisiju koja reference toga standarda objavljuje u Slubenom glasniku Evropske unije (ranije nazivan Slubeni glasnik Evropske zajednice). 50 Pretpostavka o usklaenosti Primjena harmoniziranih standarda je uvijek dobrovoljna . Meutim, kada je referenca nekog harmoniziranog standarda objavljena u OJEU, primjenom njegovih specifikacija prenosi se pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji su tim specifikacijama obuhvaeni. Ova pretpostavka vai od dana objavljivanja referenci standarda u OJEU (ak i ako nacional na organizacija za standardizaciju kasnije implementira i objavi taj standard). Pretpostavka o usklaenosti obino prestaje kada se taj standard zamijeni nekim novim, ili revidiranim standardom, sa "danom prestanka pretpostavke o usklaenosti" koji je specificiran u OJEU (vidjeti dolje). Pretpostavka o usklaenosti, koja se prenosi primjenom nekog harmoniziranog standarda, nije apsolutna, jer moe biti osporena usklaenost samog standarda vidjeti komentare uz lan 6(1). Ipak, pretpostavlja se da je sa osnovnim zahtjevima, koji su nekim harmoniziranim standardom obuhvaeni, usklaen onaj proizvod koji je projektovan i proizveden u skladu sa tim harmoniziranim standardom, ukoliko nije drukije dokazano. Na ovaj nain se montaeru lifta , ili proizvoau sigurnosne komponente, koji primjenjuje neki harmonizirani standard, daje odreeni stepen pravne sigurnosti, jer on ne mora pribaviti dodatni dokaz o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji su tim standardom obuhvaeni. Osim toga, potpunom primjenom relevantnih harmoniziranih standarda izbjegava se potreba za dodatnom inspekcijom projektnog rjeenja, kada montaer lifta, za ocjenjivanje usklaenosti svog projektnog rjeenja, koristi proceduru potpunog osiguranja kvaliteta vidjeti komentare uz lan 8(2). 51 Alternativne specifikacije ak i kada su dati osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi obuhvaeni nekim harmoniziranim standardom, montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, moe po slobodnom izboru primijeniti alternativne specifikacije. Ovo je omogueno kako bi se sprijeilo da tehniki standardi postanu prepreka inovativnim tehnikim rjeenjima koja nisu predviena u vrijeme izrade nacrta harmoniziranog standarda. Meutim, harmonizirani standard pokazuje stanje tehniko-tehnolokog razvoja u vrijeme njegovog usvajanja. Drugim rijeima, standard postavlja nivo sigurnosti koji se moe opravdano oekivati za dati tip proizvoda u neko dato vrijeme. Montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, koji odlui da primijeni druge tehnike specifikacije, mora biti u mogunosti dokazati da se njegovim rjeenjem postie barem isti nivo sigurnosti kao to bi bio postignut primjenom specifika cija harmoniziranog standarda vidjeti komentare uz Uvodnu napomenu 2 Aneksa I. 33/131
15 maja 2007. god.
Ukoliko se lift, ili sigurnosna komponenta, projektovan(a) u skladu sa specifikacijama koje se razlikuju od specifikacija harmoniziranih standarda, podvrgava proceduri EC ispitivanja tipa, u tehniki dosije, naveden u Aneksu V, mora biti ukljuen opis koritenih naina za zadovoljavanje primjenjivih osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva vidjeti komentare uz Aneks V. Ako je za ocjenjivanje usklaenosti neke sigurnosne komponente koritena procedura potpunog osiguranja kvaliteta, nain na koji je osigurano zadovoljavanje primjenjivih osnovnih sigurnosnih zahtjeva mora biti dokumentiran u okviru proizvoaevog sistema osiguranja kvaliteta vidjeti komentare uz Aneks IX. Ako je procedura potpunog osiguranja kvaliteta koritena za ocjenjivanje usklaenosti projektne izvedbe nekog lifta i ako projektno rjeenje nije u potpunosti usklaeno sa harmoniziranim standardima, inspekciju toga projektnog rjeenja mora izvriti neko notificirano tijelo vidjeti komentar uz stav 3.3 Aneksa XIII. 52 Harmonizirani standardi za liftove Najvie harmoniziranih standada za liftove razradio je Tehniki komitet 10 Evropskog komiteta za standardizaciju (Comit Europen de Normalisation). CEN TC 10 je razradio poseban sistem numerikog oznaavanja standarda za liftove. Familija standarda za liftove nosi generiki broj EN 81. U familiju je ukljuen odreeni broj odvojenih dijelova koji se odnose na liftove kod kojih su primijenjene razliite tehnike funkcionisanja, ili se, pak, odnose na posebne aspekte sigurnosti lifta. Sistem oznaavanja je objanjen u CEN Tehnikom izvjetaju 81-10. Treba napomenuti da je sistem brojanog oznaavanja, opisan u C EN TR 81-10, primijenjen na nedavno usvojene standarde, a na ranije standarde e se primjenjivati samo kada oni budu revidirani. Familija standarda EN 81 ukljuuje standarde za liftove koji su obuhvaeni Direktivom o liftovima, standarde za maine za dizanje obuhvaene Direktivom o mainama, kao i standarde za maine za dizanje koje nisu obuhvaene zakonodavstvom Zajednice. 53 Objavljivanje referenci harmoniziranih standarda Konsolidiranu listu harmoniziranih standarda objavljuje Evropska komisija u OJEU kao potporu Direktivi o liftovima. Kada CEN obavijesti Evropsku komisiju o novim standardima, vri se auriranje liste standarda. Lista objavljena u OJEU ima slijedeih 5 kolona: 1. pokazuje Evropsku organizaciju za standardizaciju koja je standard usvojila; 2. pokazuje referencu standarda, tj, njegov broj, datum usvajanja i naziv; Ako je standard dopunjen, navode se i reference uzastopnih dopuna. Kada su reference takvih dopuna objavljene u OJEU, samo dopunjeni standard prenosi pretpostavku o usklaenosti sa relevantnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Direktive o liftovima. 3. daje datum prvog objavljivanja reference toga standarda u OJEU. To je datum od kojeg se, primjenom standarda, prenosi pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji su tim standardom obuhvaeni. 34/131
15 maja 2007. god.
4. daje reference zamijenjenih standarda. Ova kolona se koristi samo ukoliko je ve postojao neki harmonizirani standard, koji je tretirao istu tematiku, kada je novi standard bio usvojen. U veini sluajeva, zamijenjeni standard je neka ranija verzija nekog standarda koji je bio revidiran. 5. pokazuje datum prestanka pretpostavke o usklaenosti zamijenjenog standarda. Ova kolona se koristi samo kada je referenca nekog zamijenjenog standarda data u treoj koloni. Openito, prema CEN propisima, nacionalne organizacije za standardizaciju moraju zamijenjene standarde povui est mjeseci nakon usvajanja novog standarda. U tom sluaju, zamijenjeni standard e ve biti povuen do vremena objavljivanja u OJEU referenci novog standarda. Meutim, u nekim sluajevima, CEN smatra da industrija zahtijeva dui period radi prilagoavanja projektnih rjeenja, alata i proizvodnje specifikacijama novog standarda. U ovakvim sluajevima, datum povlaenja zamijenjenog standarda moe biti odreen kasnije, naprimjer, dvije godine nakon usvajanja novog standarda. Dok novi standard prenosi pretpostavku o usklaenosti odmah po objavljivanju njegove reference u OJEU, zamijenjeni standard nastavlja prenostiti pretpostavku o usklaenosti do dana navedenog u petoj koloni. Drugim rijeima, u toku prijelaznog perioda izmeu ta dva datuma, pretpostavku o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima prenosi ili novi standard ili zamijenjeni standard. lan 5(3) Zemlje lanice su dune osigurati poduzimanje odgovarajuih mjera koje bi objema stranama (poslodavcima i uposlenicima) u industriji omoguile podjednak uticaj, na nacionalnom nivou, na proces pripreme i praenja harmoniziranih standarda. 54 Uestvovanje u standardizaciji i poslodavca i uposlenika u industriji Standardizacija je zasnovana na konsenzusu izmeu zainteresovanih st rana. U lanu 5(3) se pominje mogunost da odreene strane, zainteresirane za standarde o liftovima, mogu imati potekoe pri sudjelovanju u standardizaciji. U lanu se od zemalja lanica zahtijeva da osiguraju poduzimanje odgovarajuih mjera kako bi omoguile da obje strane u industriji, tj. i poslodavci i uposlenici, imaju odreeni uticaj u procesu standardizacije. O prikladnosti mjera i nainu njihovog provoenja odluuju drave lanice. lan 6(1) Ako zemlja lanica, ili Komisija, smatra da harmonizirani standardi pomenuti u lanu 5 (2) ne zadovoljvaju u potpunosti osnovne zahtjeve pomenute u lanu 3, Komisija ili dotina zemlja lanica je duna da to pitanje iznese pred Komitet, osnovan prema Direktivi 83/189/EEC, uz navoenje potrebnih razloga. Komitet je duan dati svoje miljenje bez odlaganja. Nakon prijema miljenja Komiteta, Komisija je duna da obavjesti zemlje lanice da li je, ili nije potrebno da povue te standarde iz objavljene informacije pomenute u lanu 5 (2).
55 Nedostaci u harmoniziranim standardima 35/131
15 maja 2007. god.
U toku nadzora nad tritem, zemlje lanice mogu otkriti da neki lift, ili sigurnosna komponenta, nije u potpunosti usklaen sa primjenjivim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, iako je projektovan i proizveden ili instaliran u skladu sa specifikacijama nekog harmoniziranog standarda. Zemlje lanice ili Komisija mogu, isto tako, smatrati da su odreene specifikacije harmoniziranog standarda u suprotnosti sa osnovnim zahtjevima Direktive, ili da u potpunosti ne zadovoljavaju osnovne zahtjeve koje bi trebale obuhvatiti. U takvim sluajevima, za drave lanice ili Komisiju postoje dva naina djelovanja. One prvo mogu postaviti pitanje dotinoj organizaciji za standardizaciji i pr edloiti da standard bude dopunjen ili revidiran kako bi se u potpunosti uskladio sa osnovnim zahtjevima Direktive o liftovima.
Ako prvi nain djelovanja nije uspjean, zemlje lanice i Komisija mogu koristiti proceduru propisanu u lanu 6(1), koja se ponekad naziva zatitna kla uzula za standarde ili procedura formalnog prigovora. Standard sa nedostacima se prosljeuje Komitetu, koji je formiran prema Direktivi 98/34/EC o tehnikim standardima i propisima (koja konsolidira Direktivu 83/189/EEC i njene uzastopne dopune). Ovim Komitetom predsjedava Komisija, a sainjavaju ga predstavnici nacionalnih administracija zaduenih za politiku standardizacije. 98/34/EC Komitet trai miljenje Komiteta za liftove. Ukoliko su navodni nedostaci u harmoniziranom standardu potvreni, Komisija donosi odluku da se referenca tog standarda povue iz OJEU, ili da se barem objavi upozorenje uz referencu da se pretpostavka o usklaenosti povlai sa dijela standarda u kojem su utvreni nedostaci. Openito, mandat za dopunu ili reviziju tog standarda e dobiti Evropska organizacij a za standardizaciju koja e otkloniti ustanovljene nedostatke. lan 6(2) Komisija moe prihvatiti svaku odgovarajuu mjeru radi osiguranja jedinstvene praktine primjene ove Direktive u skladu sa procedurom propisanom u stavu 3.
56 Upute za primjenu Direktivom o liftovima ne prenose se na Evropsku komisiju bilo kakva posebna ovlatenja za implementaciju. Posebno, Komisija nije ovlatena da na bilo koji nain modificira Direktivu. Tako se mjere, navedene u lanu 6(2), sastoje uglavnom u davanju uputa zemljama lanicama i drugim zainteresiranim stranama u cilju promoviranja jednoobraznog tumaenja Direktive ili stimuliranja saradnje meu zemljama lanicama ili izmeu notificiranih tijela. Objavljivanje ovog Vodia je jedan primjer takavih mjera. Upute koje daje Komisija nisu zakonski obavezujue. Zakonsku snagu imaju samo tekstovi preko kojih se implementiraju odredbe Direktive u nacionalni zakon i 36/131
15 maja 2007. god.
tumaenje tih odredbi od strane nacionalnih sudova i Evropskog suda pravde. Meutim, upute koje je dala Komisija, nakon konsultacija sa dravama lanicama i ostalim zainteresiranim stranama, su korisne jer zagovaraju jednoobrazno tumaenje i primjenu Direktive bez dugih i skupih zakonskih procedura.
lan 6(3)22 Komisiji e pruati pomo Stalni komitet ( u daljem tekstu 'Komitet'). Pri upuivanju na ovaj stav, moraju biti primijenjeni lanovi 3 i 7 Odluke 1999/468/EC, uzimajui u obzir odredbe lana 8 te Odluke. Stalni komitet mora donijeti svoj poslovnik. lan 6(4) Osim toga, Stalni komitet moe preispitati svako pitanje koje je u vezi sa primjenom ove Direktive, a koje je pokrenuto do strane predsjedavajueg ovog Komiteta, bilo na njegovu inicijativu, ili na zahtjev neke od zemalja lanica. 57 Komitet za liftove Funkcija Komiteta, koji je formiran u skladu sa lanom 6(3), je da Komisiji prua savjete u vezi sa mjerama navedenim u lanu 6(2). Komitetom predsjedava predstavnik Komisije, a sainjavaju ga predstavnici koje su odredile zemlje lanice preko svojih stalnih zastupnitava. Kao posmatrai se pozivaju lanice evropskog ekonomskog podruja (EEA) i ostale zemlje koje su sa EU zakljuile sporazum e o uzajamnom priznavanju za liftove. Komitet za liftove se sastaje prema potrebi, ili na inicijativu Komisije, ili na zahtjev jedne ili vie zemalja lanica. Upuivanje, u lanu 6(3), na lanove 3 i 7 "komitologijske" Odluke 1999/468/EC znai da Komitet za liftove ima savjetodavnu ulogu. Nacrt mjera Komisija podnosi Komitetu i Komitet izraava svoje miljenje glasanjem prostom veinom. Svaka zemlja lanica mora imati pravo traiti da njeno stanovite bude uneseno u zapisnik. Miljenje Komiteta ne obavezuje Komisiju, ali, prema lanu 3 "komitologijske" Odluke, ona "treba maksimalno uvaavati miljenje Komiteta".
22
lan 6(3) Direktive o liftovima je dopunjen Propisom 2003/1882/EC Evropskog Parlamenta i Vijea od 29. septembra 2003. godine (OJ L 284 od 31.10.03) koji se prilagoava Odluci Vijea 1999/468/EC (OJ L 184 od 17.07.00) o odredbama koje se odnose na komitete koji pruaju pomo Komisiji u vrenju njenih implementacijskih ovlasti propisanih u instrumentima koji su predmet procedure navedene u lanu 251 EC Ugovora.
37/131
15 maja 2007. god.
Prema lanu 7 "komitologijske" Odluke, Evropski Parlament dobija informacije o dnevnom redu sastanaka Komiteta, prima nacrt mjera koje su podnesene Komitetu, radi davanja miljenja, i prima saetak zapisnika sa tih sastanaka. Usvojena miljenja Komiteta za liftove Komisija objavljuje na svojo web stranici EUROPA. 58 Radna grupa za liftove Radna grupa za liftove je formirana u okviru Komiteta za l iftove radi omoguavanja posmatraima iz industrije, standardizacije i notificiranih tijela da uestvuju u raspravi o problemima u vezi sa praktinom primjenom Direktive o liftovima. Kao Komitetom za liftove, tako i Radnom grupom za liftove predsjedava predstavnik Komisije, a samu Radnu grupu sainjavaju predstavnici zemalja lanica. Kao posmatrai su prisutne i drave EFTA. Pozivaju se udruenja koja zastupaju montaere liftova, proizvoae komponenata za liftove, te mala i srednja preduzea u industriji liftova na evropskom nivou. Prisutan je i CEN TC 10 i on obezbjeuje auriranje pri razraivanju standarda. Notificirana tijela su zastupljena preko Evropske koordinacije notificiranih tijela (NB-L) koja izvjetava o radu koordinacije i uzima u obzir miljenje Radne grupe za liftove o preporukama NB-L koje su podnesene na potvrivanje. Zastupljeni su , takoer, sindikati i vlasnici imovine. Radna grupa za liftove sastaje se dva puta godinje u Briselu ili Luksemburgu. Dokumenti koje je odobrila Radna grupa za liftove objavljuju se na Komisijinoj web stranici EUROPA.
lan 7 (1) Ako zemlja lanica utvrdi da postoji opasnost da lift, ili neka sigurnosna komponenta, koji nose CE znak, a koji se koriste u namijenjene svrhe, ugrozi sigurnost osoba i eventualno imovine, duna je poduzeti sve odgovarajue mjere da ih povue sa trita, da zabrani njihovo plasiranje na trite ili stavljanje u upotrebu ili da ogranii njihov slobodan protok. Zemlja lanica je duna da odmah obavijesti Komisiju o svakoj takvoj mjeri navodei razloge za svoju odluku, a posebno da li je do neusklaenosti dolo usljed: a) b) c) propusta da se zadovolje osnovni zahtjevi navedeni u lanu 3, nepravilne primjene standarda pomenutih u lanu 5 (2), nedostatka u samim standardima pomenutim u lanu 5 (2),
(2) Komisija je duna da se to prije konsultuje sa zainteresiranim stranama. Ako, nakon tih konsultacija, Komisija utvrdi: da su mjere bile opravdane, odmah mora u tom smislu obavijestiti zemlju lanicu koja je pokrenula inicijativu, kao i druge zemlje lanice ako je odluka iz stava 1 zasnovana na nedostacima standarda, Komisija je duna, nakon konsultacija sa zainteresovanim stranama, pitanje iznijeti pred Komitet pomenut u lanu 6 (1), ukoliko zemlja lanica koja je donijela odluku namjerava ostati pri svojoj odluci, te mora pokrenuti proceduru iz lana 6 (1), 38/131
15 maja 2007. god.
da mjere nisu bile opravdane, duna je o tome odmah obavijestiti zemlju lanicu koja je pokrenula inicijativu i montaera lifta, proizvoaa sigurnosnih komponenata ili njegovog ovlatenog zastupnika u Zajednici.
(3) Ako lift ili sigurnosna komponenta koji nisu usklaeni nose CE znak, kompetentna zemlja lanica je duna poduzeti odgovarajuu akciju protiv onoga ko je postavio znak i o tome mora obavijestiti Komisiju i druge zemlje lanice. (4) Komisija je duna osigurati da zemlje lanice budu stalno obavjetavane o napredovanju i ishodu ove procedure.
59 Zatitna klauzula Zatitna klauzula je predviena lanom 95(10) EC Ugovora: "U gore pomenute mjere harmonizacije, mora, u odgovarajuim sluajevima, biti ukljuena zatitna klauzula kojom se zemljama lanicama dozvoljava da, iz jednog, ili iz vie neekonomskih razloga navedenih u lanu 30, poduzimaju privremene mjere koje su predmet neke kontrolne procedure Zajednice" lanom 7 je propisana procedura koju treba slijediti kada se utvrdi da ne postoji pretpostavka o usklaenosti na koju ukazuju CE znak i EC deklaracija usklaenosti opisani u lanu 5. 60 Liftovi ili sigurnosne komponente bez CE znaka Ukoliko, u toku svojih aktivnosti u nadzoru nad tritem, drave lanice pronau neki lift ili sigurnosnu komponentu bez CE znaka, nije potrebno koristiti neku posebnu proceduru, jer je to zabranjeno prema odredbama Direktive. U takvom sluaju, zemlje lanice mogu jednostavno koristiti svoje nacionalne propise za provoenje odredbi Direktive. 61 Neusklaeni liftovi ili sigurnosne komponente sa CE znakom S druge strane, kada se otkrije da neki lift ili sigurnosna komponenta nisu usklaeni sa primjenjivim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, i pored postojanja CE znaka, zemlja lanica e prvo kontaktirati osoblje odgovorno za plasiranje lifta, ili sigurnosne komponente, na trite i zahtijevae da proizvod dovedu u stanje usklaenosti. Ako su montaer ili proizvoa dobrovoljno izvrili usklaivanje proizvoda, nema potrebe za obavezujuim mjerama tipa navedenog u lanu 7(1) i nije potrebno pribjegavati zatitnoj proceduri. Meutim, u takvom sluaju, za dotinu zemlju lanicu je korisno da o tome informira organe za nadzor nad tritem ostalih zemalja lanica , kako bi i oni mogli osigurati da potrebne korektivne mjere budu poduzete na cijelom jedinstvenom tritu. Ovo se moe uraditi u okviru Grupe za administrativnu saradnju (ADCO) u oblasti liftova vidjeti komentare uz lan 2(1). 62 Zatitna procedura Ukoliko dobrovoljne mjere za dovoenje proizvoda u stanje usklaenosti nisu provedene u razumnom vremenskom periodu i ako tom neusklaenou moe biti 39/131
15 maja 2007. god.
ugroena sigurnost ljudi ili imovine, mora se primijeniti procedura propisana u lanu 7. Zatitna procedura se provodi u slijedeim koracima: 1. Prvim stavom lana 7(1) predstavljen je prvi korak koji treba poduzeti zemlja lanica koja je otkrila neusklaeni proizvod. Drave lanice imaju obavezu da pokrenu odgovarajuu akciju, u takvom sluaju, koristei ovlatenja koja su, prema dravnom zakonu, data organima za nadzor nad tritem. Izbor mjera vri dotina zemlja lanica, ali mjere moraju biti ne samo dovoljne za zatitu zdravlja i sigurnosti ljudi, nego moraju biti proporcionalne riziku. 2. O mjerama poduzetim na nacionalnom nivou drava lanica mora obavijestiti Evropsku komisiju, navodei razloge i prirodu neusklaenosti, kao to se trai u drugom stavu lana 7(1). Obavjetenje bi trebalo b iti dostavljeno Komisiji preko Stalnog zastupnitva dotine drave lanice. ADCO Grupa za liftove je razradila standardni elektronski obrazac preko kojeg se zemljama lanicama omoguuje da potrebne informacije prenesu i direktno relevantnoj slubi Komisije. Korisno je da zemlje lanice, uz obavjetenje, dostave sve relevantne dokumente. U ove dokumente moe biti ukljuena EC deklaracija o usklaenosti, relevantni elementi tehnikog dosijea ili uputstva i izvjetaji o bilo kojim ispitivanjima ili inspekcijama na kojima je ta mjera bazirana. Drave lanice nisu obavezne o mjerama, poduzetim u skladu sa lanom 7, obavijestiti druge zemlje lanice, meutim, neke zemlje to ine ra di informiranja u okviru ADCO Grupe za liftove. 3. Prema lanu 7(2), Komisija zatim pregleda obavjetenje i priloene dokumente i konsultuje zainteresirane strane radi formiranja miljenja o opravdanosti ili neopravdanosti mjera koje je zemlja lanica poduze la. Zainteresirane strane mogu biti: montaer lifta ili proizvoa sigurnosne komponente i, gdje je primjenjivo, notificirano tijelo koje je izvrilo ocjenjivanje usklaenosti. Komisija, isto tako, moe od zemlje lanice, koja je prijavila mjeru, traiti dodatna objanjenja. Komisija zatim usvaja zvanino miljenje. 4. Ako Komisija smatra da je mjera, koju je zemlja lanica poduzela, opravdana, to miljenje Komisije se dostavlja svim zemljama lanicama preko njihovih Stalnih zastupnitava. Sa tim miljenjem se upoznaju i nacionalne administracije zaduene za nadzor nad tritem za liftove u okviru ADCO Grupe za liftove. Ukoliko je dotinom neusklaenou otkriven neki nedostatak u nekom harmoniziranom standardu, Komisija mora to pitanje uputiti Komitetu koji je formiran prema Direktivi 98/34/EC o tehnikim standardima i propisima vidjeti komentare uz lan 6(1). Ako Komisija smatra da mjera koju je poduzela zemlja lanica nije opravdana, Komisijino miljenje se dostavlja dotinoj zemlji lanici i montae ru lifta, proizvoau komponente dotinog proizvoda ili njihovim ovlatenim zastupnicima. 5. Drave lanice moraju poduzeti odgovarajuu akciju u vezi sa miljenjem Komisije: 40/131
15 maja 2007. god.
ako je utvreno da je mjera opravdana, one moraju pokrenuti odgovarajuu akciju na svojoj teritoriji, u odnosu na nesiguran proizvod, radi zatite zdravlja i sigurnosti ljudi, a u skladu sa njihovim obavezama prema lanu 2(1) Direktive vidjeti komentare uz lan 2(1). ukoliko je ustanovljeno da mjera nije opravdana, drava lanica ko ja je poduzela mjeru mora istu povui.
Prema lanu 7(4), Komisija informira zemlje lanice o prijavljivanju neke zatitne mjere i stalno ih obavjetava o napredovanju i isho du ove procedure u okviru ADCO Grupe za liftove.
POGLAVLJE II - Procedura ocjenjivanja usklaenosti lan 8 63 Ocjenjivanje usklaenosti U lanu 8 je propisana procedura koju mora provesti montaer lifta , ili proizvoa sigurnosne komponente, prije njegovog(njenog) plasiranja na trite kako bi osigurao da lift ili sigurnosna komponenta budu usklaeni sa Direktivom. Direktivom o liftovima ponuen je montaerima i proizvoaima irok izbor procedura za ocjenjivanje usklaenosti zasnovanih na takozvanom "globalnom pristupu" ocjenjivanju usklaenosti koji je predstavljen u Odluci Vijea 93/465/EEC. Pojedine stavove lana 8 trebalo bi tumaiti u vezi sa odgovarajuim Aneksima u kojima je dat sadraj svake procedure. lan 8(1) Prije plasiranja na trite sigurnosnih komponenata navedenih u Aneksu IV, proizvoa sigurnosne komponente ili njegov ovlateni zastupnik registriran u Zajednici mora: a) (i) dostaviti model sigurnosne komponente radi EC ispitivanja tipa, u skladu sa Aneksom V, i obezbijediti da kontrolu proizvodnje obavlja neko notificirano tijelo u skladu sa Aneksom XI (ii) ili dostaviti model sigurnosne komponente radi EC ispitivanja tipa, u skladu sa Aneksom V, i implementirati sistem osiguranja kvaliteta u skladu sa Aneksom VIII radi provjere proizvodnje (iii) ili implementirati sistem potpunog osiguranja kvaliteta u skladu sa Aneksom IX b) postaviti CE znak na svaku sigurnosnu komponentu i sainiti deklaraciju o usklaenosti sa podacima navedenim u Aneksu II, vodei rauna o specifikacijama datim u koritenom Aneksu ( Aneks VIII, IX ili XI, zavisno od sluaja)
41/131
15 maja 2007. god.
c) kopiju deklaracije o usklaenosti uvati 10 godina raunajui od dana proizvodnje posljednje sigurnosne komponente. 64 Proizvoa ili njegov ovlateni zastupnik Proizvoa neke sigurnosne komponente, ili njegov ovlateni zastupni k u Zajednici, mora izvriti obaveze definirane lanom 8(1). Proizvoaa sigurnosne komponente treba posmatrati u svjetlu definicije date u etvrtoj alineji lana 1(4). Proizvoa moe imati sjedite u Zajednici ili negdje drugdje vidjeti komentare uz lan 1(4). Ako proizvoa ima sjedite izvan Zajednice, on moe imenovati nekog ovlatenog zastupnika sa sjeditem u Zajednici da u njegovo ime obavlja sve ili dio zadataka navedenih u lanu 8(1), iako to nije obavezno. Ukoliko proizvoa odlui imenovat i svoga ovlatenog zastupnika, prijenos ovlatenja mora biti izriit i u pisanoj formi, sa jasno definiranim zadacima koji mu se povjeravaju - vidjeti Vodi za implementaciju direktiva baziranih na novom i globalnom pristupu Poglavlje 3.2. 65 Ocjenjivanje usklaenosti sigurnosnih komponenta U lanu 8(1) je opisan izbor procedure ocjenjivanja usklaenosti, koji stoji na raspolaganju proizvoaima sigurnosnih komponenata, i opisani su koraci koji se moraju obaviti prije plasiranja sigurnosne komponente na trite. Procedure ocjenivanja usklaenosti za sigurnosne komponente se mogu razlikovati prema tome da li se one odnose na fazu projektovanja ili na fazu proizvodnje. Faza projektovanja
Za fazu projektovanja proizvoa moe izabrati slijedee procedure: model sigurnosne komponente se dostavlja nekom notificiranom tijelu koje vri EC ispitivanje tipa; ocjenjivanje usklaenosti modela sigurnosne komponente vri sam proizvoa u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta kojeg je odobrilo neko notificirano tijelo. Faza proizvodnje
Ukoliko, u fazi proizvodnje, za model sigurnosne komonente postoji certifikat o EC ispitivanju tipa, proizvoa tada mora primijeniti jednu od slijedeih procedura kako bi osigurao da proizvedene sigurnosne komponente budu stvarno usklaene sa odobrenim tipom: notificirano tijelo vri sluajne provjere na uzorcima njegove proizvodnje; za zavrnu inspekciju i ispitivanje sigurnosnih komponenata proizvoa primjenjuje sistem kvaliteta kojeg je odobrilo neko notificirano tijelo.
Kada se odabere jedna od ove dvije alternative, notificirano tijelo koje intervenira u fazi proizvodnje moe biti isto notificirano tijelo koje je izvrilo EC ispitivanje tipa modela dotine sigurnosne komponente, ili to moe biti neko drugo notificirano tijelo. 42/131
15 maja 2007. god.
Ako je projektovanje sigurnosne komponente obavljeno u okviru nekog odobrenog sistema potpunog osiguranja kvaliteta, istim sistemom je obuhvaena proizvodnja i zavrna inspekcija, kao i ispitivanje sigurnosnih komponenata. U ovom sluaju se ukljuuje samo jedno notificirano tijelo.
Na slijedeem dijagramu je prikazan izbor procedura ocjenjivanja usklaenosti za sigurnosne komponente:
projektovanje
proizvodnja
Uskl. sa tipom uz sluajne provjere Aneks XI
EC ispitivanje tipa Aneks V A Izbor vri proizvoa sigurnosne komponente
Bira proizvoa sigurnosne komponente
Osiguranje kvaliteta proizvoda Aneks VIII
Potpuno osiguranje kvaliteta Aneks IX
66 EC deklaracija o usklaenosti za sigurnosne komponente Prema lanu 8(1) (b) zahtijeva se da, u svakom sluaju, kada se provede izabrana procedura ocjenjivanja usklaenosti, proizvoa mora na svaku sigurnosnu komponentu postaviti CE znak i sastaviti EC deklaraciju o usklaenosti vidjeti komentare uz lan 5(1), lan 10, Aneks II i Aneks III. U lanu 5(1) se navodi da se EC deklaracija o usklaenosti mora dostavljati uz sigurnosne komonente. Poto se sigurnosne komponente proizvode serijski, EC deklaracija o usklaenosti, koja prati proizvode, moe biti kopija ili original. Ako se u jednoj kutiji isporui nekoliko identinih sigurnosnih komponenata, proizvoa moe za svaku kutiju isporuiti jednu deklaraciju. EC deklaracija usklaenosti moe biti ukljuena i u proizvoaeva uputstva za upotrebu pomenuta u pasusu 6.1 Aneksa I. 43/131
15 maja 2007. god.
Ukoliko montaer liftova proizvodi sigurnosne komponente za ugradnju u liftove koje on instalira, on ima iste obaveze kao drugi proizvoai sigurnosnih komponenata, pa zato mora sastaviti i potpisati EC deklaraciju o usklaenosti za sigurnosne komponente koje je sam proizveo. Proizvoa neke sigurnosne komonente za liftove mora EC deklaraciju o usklaenosti dostaviti montaeru lifta ili kompaniji koja vri odravanje i koja sigurnosnu komponentu kupuje radi ugradnje u novi, ili u neki postojei lift. Ako je prodaja sigurnosne komponente izvrena preko posrednika kao to je veletrgovac ili distributer, posrednik mora osigurati da EC deklaracija o usklaenosti bude dostavljena krajnjem kupcu. EC deklaracija o usklaenosti, za sigurnosne komponente ugraene u neki instalirani lift, mora biti sastavni dio dokumentacije navedene u pasusu 6.2 Aneksa I. Kopija EC deklaracije o usklaenosti, za sigurnosne komponente ugraene u neki lift, mora biti ukljuena u tehniki dosije lifta ili, kao to moe biti sluaj, ukljuena u dokumentaciju proizvoaevog sistema potpunog osiguranja kvaliteta vidjeti komentare uz stav 3 Aneksa V B i stav 3.2 Aneksa XIII. Prema lanu 8(1) (c), zahtijeva se da se kopija EC deklaracije o usklaenosti uva 10 godina od dana proizvodnje posljednje sigurnosne komponente. Svrha ovog zahtjeva je obezbijediti da organi nadzora nad tritem mogu, prema potrebi, pogledati EC deklaraciju o usklaenosti.
44/131
15 maja 2007. god.
lan 8(2) 1. Prije plasiranja na trite lift treba da proe jednu od sljedeih procedura: (i) ili, ako je projektovan u skladu sa liftom koji je proao EC ispitivanje tipa, kako je navedeno u Aneksu V, mora biti izraen, instaliran i ispitan primjenom: zavrne inspekcije navedene u Aneksu VI, ili sistema osiguranja kvaliteta navedenog u Aneksu XII, ili sistema osiguranja kvaliteta navedenog u Aneksu XIV Procedure za faze projektovanja i proizvodnje, s jedne strane, i faze ugradnje i ispitivanja, s druge strane, mogu se izvoditi na istom liftu (ii) ili, ako je lift projektovan u skladu sa lift-modelom koji je proao EC ispitivanje tipa, prema Aneksu V, mora biti izraen, instaliran i ispitan primjenom: zavrne inspekcije navedene u Aneksu VI, ili sistema osiguranja kvaliteta navedenog u Aneksu XII, ili sistema osiguranja kvaliteta navedenog u Aneksu XIV (iii) ili, ako je lift projektovan u skladu sa liftom kod kojega je primijenjen sistem osiguranja kvaliteta prema Aneksu XIII, uz dodatno ispitivanje projektnog rjeenja, ukoliko ovo rjeenje nije potpuno u skladu sa harmoniziranim standardima, mora biti, izraen, ugraen i ispitan primjenom: zavrne inspekcije navedene u Aneksu VI, ili sistema osiguranja kvaliteta navedenog u Aneksu XII, ili sistema osiguranja kvaliteta navedenog u Aneksu XIV (iv) ili , da proe proceduru pojedinane verifikacije, navedenu u Aneksu X, koju e provesti neko notificirano tijelo (v) ili, da bude predmet sistema osiguranja kvaliteta prema Aneksu XIII, uz dodatno ispitivanje projektnog rjeenja, ukoliko ovo rjeenje nije potpuno u skladu sa harmoniziranim standardima. 45/131
15 maja 2007. god.
U gore navedenim sluajevima pod (i), (ii) i (iii), osoba koja je odgovorna za projektovanje mora osobi odgovornoj za proizvodnju, montau i ispitivanje dostaviti sve potrebne dokumente i informacije kako bi ona bila u mogunosti raditi u potpunoj sigurnosti. 67 Ocjenivanje usklaenosti liftova U lanu 8(2) je dat izbor procedura ocjenjivanja usklaenosti za liftove i opisani su koraci koji se moraju slijediti prije plasiranja na trite i putanja lifta u upotrebu. Za svaki lift mora biti ocijenjena njegova usklaenost sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Direktive, te provjerena usklaenost instaliranog lifta sa odobrenim projektnim rjeenjem lifta. Dakle, procedure ocjenjivanja usklaenosti za liftove mogu se razlikovati prema tome da li se odnose na fazu projektovanja ili na fazu instaliranja: Faza projektovanja
Za ocjenjivanje usklaenosti projektnog rjeenja nekog lifta, montaer lifta moe izabrati jednu od slijedeih alternativnih procedura: projektna dokumentacija lifta, ili lifta-modela, se dostavlja nekom notificiranom tijelu na EC ispitivanje tipa; ocjenjivanje usklaenosti projektnog rjeenja lifta obavlja sam montaer , u okviru sistema potunog osiguranja kvaliteta, kojeg je odobrilo neko notificirano tijelo; projektno rjeenje lifta pojedinano verificira neko notificirano tijelo;
U sluaju pribjegavanja sistemu potpunog osiguranja kvaliteta, ako projektno rjeenje lifta nije u potpunosti usklaeno sa relevantnim harmoniziranim standardima, kontrolu projektne dokumentacije mora izvriti i neko notificirano tijelo koje bi ocijenilo usklaenost lifta s obzirom na one aspekte projektne izvedbe koji odstupaju od harmoniziranih standarda. Faza instaliranja
Da bi provjerio usklaenost nekog instaliranog lifta sa projektnim rjeenjem, ija je usklaenost ocijenjena u toku faze projektovanja, montaer lifta moe odabrati jednu od slijedeih alternativnih procedura: Za projektna rjeenja liftova ili liftova-modela, za koje postoji certifikat o EC ispitivanju tipa, ili koji su projektovani u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta dopunjenim, prema potrebi, inspekcijom projektnog rjeenja: zavrnu inspekciju instaliranog lifta vri neko notificirano tijelo; montaer lifta sam obavlja zavrnu inspekciju i ispitivanje instaliranog lifta u okviru sistema ocjenjivanja kvaliteta proizvoda kojeg je odobrilo neko notificirano tijelo;
46/131
15 maja 2007. god.
montaer lifta sam obavlja zavrnu inspekciju i ispitivanje instaliranog lifta u okviru sistema osiguranja kvaliteta proizvodnje kojeg je odobrilo neko notificirano tijelo; montaer lifta obavlja zavrnu inspekciju i ispitivanje instaliranog lifta u okviru odobrenog sistema potpunog osiguranja kvaliteta kojim je obuhvaena i faza projektovanja.
Za projektna rjeenja liftova iju je pojedinanu verifikaciju izvrilo neko notificirano tijelo, istom procedurom je obuhvaena i faza instaliranja. Za proceduru pojedinane verifikacije potrebno je ukljuiti jedno notificirano tijelo. Ovo je sluaj i kada je sistemom potpunog osiguranja kvaliteta obuhvaena i fa za projektovanja i faza instaliranja. Ako se slijede druge procedure, notificirano tijelo koje provodi proceduru ocjenjivanja usklaenosti za fazu instaliranja moe biti isto notificirano tijelo koje je provelo proceduru ocjenjivanja usklaenosti za fazu projektovanja, ili moe biti neko drugo tijelo. U zadnjem stavu lana 8(2) razmatraju se sluajevi u kojima za projektovanje lifta, za kojeg postoji certifikat o EC ispitivanju tipa, ili koji je projektovan u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta, nije odgovorna ista osoba koja je odgovorna za instaliranje toga lifta. Prema ovom stavu, zahtijeva se da osoba odgovorna za projektovanje dostavi montaeru sve neophodne dokumente i informacije u cilju osiguranja sigurne proizvodnje, ugradnje i ispitivanja lifta. Ovaj zahtjev je naroito vaan kada projektant lifta montaeru lifta dostavlja elemente lifta u obliku nekog kompleta spremnog za ugradnju. Na slijedeem dijagramu je prikazan izbor procedura ocjenjivanja usklaenosti za liftove:
projektovanje
instaliranje
Zavrna inspekcija Aneks VI
EC ispitivanje tipa lifta ili lifta-modela Aneks V B Potpuno osiguranje kvaliteta + kontrola projektnog rjeenja, ako je potrebno- Aneks XIII* Bira instalater lifta
Izbor vri instalater lifta
Osiguranje kvaliteta proizvoda Aneks XII** Osiguranje kvaliteta proizvodnje Aneks XIV**
Potpuno osiguranje kvaliteta + kontrola projektnog rjeenja, ako je potrebno Aneks XIII* Pojedinana verifikacija Aneks X
47/131
15 maja 2007. god.
*NAPOMENA: Procedura potpunog osiguranja kvaliteta, u skladu sa Aneksom XIII, moe se koristiti samo za fazu projektovanja ili za obje faze. **NAPOMENA : Smatra se da je odobrenim sistemom potpunog osiguranja kvaliteta, prema Aneksu XIII, obuhvaeno osiguranje kvaliteta proizvoda prema Aneksu XIII, ili osiguranje kvaliteta proizvodnje u skladu sa Aneksom XIV vidjeti preporuku Koordinacije notificiranih tijela: NB-L/REC 3/003.
lan 8(3) U svim sluajevima navedenim u stavu 2: - montaer je duan da postavi CE znak na lift i saini deklaraciju o usklaenosti koja e sadravati podatke navedene u Aneksu II, vodei rauna o specifikacijama datim u koritenom Aneksu (Aneks VI, X, XII, XIII ili XIV, zavisno od sluaja) - montaer mora uvati kopiju deklaracije o usklaenosti 10 godina od dana kada je lift plasiran na trite - Komisija, zemlje lanice i notificirana tijela mogu, na zahtjev, dobiti od montaera kopiju deklaracije o usklaenosti i izvjetaje o ispitivanjima izvrenim prilikom zavrne inspekcije. 68 EC deklaracija o usklaenosti za liftove Prema lanu 8(3) zahtijeva se da, u svakom sluaju kada su provedene izabrane procedure ocjenjivanja usklaenosti, montaer lifta mora na lift postaviti CE znak i sastaviti EC deklaraciju o usklaenosti vidjeti komentare uz lan 5(1), lan 10, Aneks II B i Aneks III. Montaera treba posmatrati u svjetlu definicije date u prvoj alineji lana 1(4), tj. kao fiziko ili pravno lice koje preuzima odgovornost za projektovanje, proi zvodnju, instaliranje i plasiranje lifta na trite vidjeti komentare uz lan 1(4). Kako je navedeno u lanu 5(1), EC deklaracija o usklaenosti mora pratiti lift, drugim rijeima, montaer mora original EC deklaracije o usklaenosti dostaviti vlasniku lifta pri plasiranju lifta na trite, a prije njegovog putanja u upotrebu. Prema lanu 8(3), kopiju EC deklaracije o usklaenosti montaer mora dostaviti Komisiji ili zemljama lanicama, na njihov zahtjev. Kada je na isti proizvod primjenjivo vie direktiva (naprimjer, Direktiva o liftovima i EMC Direktiva) mogue je sastaviti jednu EC deklaraciju o usklaenosti, kojom se potvruje usklaenost sa svim primjenjivim direktivama, ukoliko se ukljue 48/131
15 maja 2007. god.
informacije koje su obavezne prema svakoj direktivi vidjeti Poglavlje 5.4 Vodia za implementaciju direktiva baziranih na novom pristupu i globalnom pristupu. Kopiju EC deklaracije o usklaenosti montaer mora uvati 10 godina, od dana kada je lift plasiran na trite, i mora je dostaviti, na zahtjev, Komisiji, zemljama lanicama i ostalim notificiranim tijelima, zajedno sa izvjetajima o ispitivanjima izvrenim pri zavrnoj inspekciji.
lan 8(2) a) Ako su liftovi i sigurnosne komponente predmet drugih direktiva, s obzirom na druge aspekte, koje takoer propisuju postavljanje CE znaka, onda taj znak treba da ukazuje da je lif, ili sigurnosna komponenta, usklaen i sa odredbama tih drugih direktiva. b) Meutm, ako jedna ili vie ovih direktiva dozvoljavaju proizvoau da, u toku prijelaznog perioda , bira koje aranmane e primijeniti, onda CE znak treba da ukazuje na usklaenost samo sa onim direktvama koje je primijenio montaer lifta ili proizvoa sigurnosnih komponenata. U ovom sluaju, pojedinosti o primijenjenim direktivama, onako kako su objavljene u Slubenom glasniku Evropske zajednice, moraju biti navedene u dokumentima, napomenama ili uputstvima kao obaveznoj dokumentaciji koja se, prema Direktivama, isporuuje uz lift ili sigurnosnu komponentu. 69 CE znak za druge direktive Ovom odredbom se objanjava puno znaenje CE znaka. Ako su na ift ili na sigurnosnu komponentu primjenjive druge direktive, CE znak oznaava da je taj proizvod usklaen i sa tim drugim direktivama vidjeti komentare uz lan 1(5). lan 8(5) Ako ni montaer lifta, ni proizvoa sigurnosnih komponenata, niti njegov ovlateni zastupnik u Zajednici nisu postupili u skladu sa obavezama iz prethodnih stavova, onda te obaveze moraju biti prenesene na onoga ko liftove, ili sigurnosne komponent, plasira na trite Zajednice. Iste obaveze se odnodse na svakog onog ko proizvodi liftove, ili sigurnosne komponente, za svoju vlastitu upotrebu. 70 Osoba koja lift, ili sigurnosnu komponentu, plasira na trite Odstupajui od stava lana 8(3), ovom odrebom se omoguuje da procedure u vezi sa deklaracijom o usklaenosti, umjesto montaera lifta ili proizvoaa neke sigurnosne komponente za lift, moe obavljati bilo koja osoba. Osoba koja koristi 49/131
15 maja 2007. god.
prednost ove odredbe preuzima sve obaveze koje normalno preuzima montaer lifta, ili proizvoa neke sigurnosne komponente za liftove. Ona mora, prema tome, osigurati da proizvod bude usklaen sa relevantnim osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, mora osigurati provoenje odgovarajue procedure ocjenjivanja usklaenosti, te mora posjedovati tehniki dosije naveden u Aneksu V, ili ga mora sama sebi obezbijediti. Ova odredba se moe primijeniti samo ako postoje vrsti razlozi kojima je montaer sprijeen da provede te procedure, naprimjer, u sluaju da montaer , ili proizvoa, ima sjedite van Evropske unije, a nema ovlatenog zastupnika u EU. Montaer, ili proizvoa, registriran u Zajednici, ne moe koristiti ovu odredbu kako bi odustao od svojih obaveza vis- -vis neke tree strane.
lan 9 (1) Zemlje lanice moraju Komisiji i drugim zemljama lanicama prijaviti (notificirati) tijela koja su imenovale za provoenje procedura iz lana 8, sa specifinim zadacima i ispitnim procedurama, za koje su ta tijela imenovana, i sa identifikacionim brojevima koje im je unaprijed dodijelila Komisija. Komisija je duna da, radi informisanja, objavi u Slubenom glasniku Evropske zajednice listu notificiranih tijela i njihove identifikacione brojeve i zadatke za koje su notificirana. Zadatak Komisije je da ove liste odrava aurnim.
(2) Pri ocjenjivanju ovih notificiranih tijela, zemlje lanice moraju primjenjivati kriterije date u Aneksu VII. Smatrae se da tijela, koja budu zadovoljavala kriterije ocjenjivanja propisane u relevantnim harmoniziranim standardima, ispunjavaju kriterije propisane u Aneksu VII. (3) Zemlja lanica, koja je notificirala tijelo, mora povui svoju notifikaciju ukoliko utvrdi da to tijelo vie ne ispunjava kriterije date u Aneksu VII i duna je da o tome odmah obavijesti Komisiju i druge zemlje lanice. 71 Notificirana tijela U lanu 9 su date odredbe koje se odnose na notificirana tijela zaduena za procedure ocjenjivanja usklaenosti opisane u lanu 8. Svaka zemlja lanica je odgovorna za ocjenjivanje i odobravanje notificiranih tijela koja imenuje. Svakom notificiranom tijelu Komisija dodjeljuje identifikacioni broj i objavljuje listu tijela koja su notificirale zemlje lanice. Aurirane informacije o notificiranim tijelima mogu se dobiti preko Komisijinog online sistema informisanja NANDO (New Aproach Notified and Designated Organizations Notificirane i imenovane organizacije u skladu sa novim pristupom). Ova web stranica e vam omoguiti da pronaete evropska notificirana tijela, kao i tijela iz treih zemalja koja su imenovana u okviru formalnih sporazuma [Sporazumi o meusobnom priznavanju (MRAs), Protokoli evropskih sporazuma o ocjenjivanju usklaenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (PECAs) i Evropski ekonomski prostor (EEA)], a koja su odgovorna za provoenje procedura ocjenjivanja usklaenosti koje su navedene u primjenjivim direktivama novog pristupa. 50/131
15 maja 2007. god.
Montaeri liftova, ili proizvoai sigurnosnih komponenata, mogu se slobodno obratiti notificiranom tijelu prema vlastitom izboru. Drave lanice u potpunosti priznaju certifikate i odluke tijela koja su notificirale druge drave lanice. 72 Notifikacija Kada zemlja lanica Komisiji prijavljuje (notificira) neko tijelo, ona mora navesti naziv i adresu toga tijela, osnovu na kojoj je ocijenjena kompetentnost tijela, kao i zadatke za koje se tijelo prijavljuje. Za Direktivu o liftovima se, zato, pri notifikaciji mora navesti da li se tijelo prijavljuje za liftove, za sigurnosne komponente, ili za oboje. Ako se tijelo ne notificira za sve sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, pri notificiranju se mora navesti koje kategorije sigurnosnih komponenata su obuhvaene. Konano, notifikacijom moraju biti identificirane procedure ocjenjivanja usklaenosti, koje to tijelo moe provoditi, sa upuivanjem na relevantne Anekse Direktive. Drave lanice sada mogu obavljati online notifikaciju, koristei NANDO. U Aneksu VII su navedeni minimalni kriteriji za ocjenjivanje notificiranih tijela sa upuivanjem na relevantne harmonizirane standarde (kao to su serije standarda EN 45000 i EN ISO/IEC 17000). Drave lanice mogu koristiti dodatne kriterije za ocjenjivanje notificiranih tijela koja one imenuju. Zemlje lanice biraju nain provoenja tog ocjenjivanja. Veina zemalja koristi akreditaciju za provoenje cjelokupnog, ili jednog dijela, ocjenjivanja notificiranih tijela. Prema lanu 9(3), zemlje lanice su obavezne da povuku svoju notifikaciju tijela koje vie ne zadovoljava kriterije navedene u Aneksu VII. Obaveza povlaenja notifikacije, koja vie nije opravdana, podrazumijeva da su zemlje lanice dune nadzirati aktivnosti tijela koja su notificirale kako bi osigurale korektno obavljanje njihovih zadataka. 73 Koordinacija notificiranih tijela Notificirana tijela za Direktivu o liftovima su formirala Evropsku grupu za koordinaciju, NB-L, u okviru koje bi se vodile rasprave o problemima koji nastaju u toku provoenja procedura ocjenjivanja usklaenosti i obavljalo harmoniziranje prakse. Sudjelovanje u NB-L je dobrovoljno. U nekim sluajevima, notificirana tijela zastupaju grupe za koordinaciju formirane u njihovim zemljama. Sastanci Koordinacije se odravaju dva puta godinje u Briselu uz predsjedavanje izabranog zastupnika nekog od notificiranih tijela. Predstavnici Evropske komisije i tri zemlje lanice uestvuju kao promatrai. Osim toga, na neke sastanke se pozivaju, kao posmatrai, predstavnici industrije liftova i standardizacije. Formirane su i ad hoc grupe koje se bave posebnom tematikom. Svoj doprinos funkcionisanju NB-L, Evropska komisija daje putem finansiranja tehnikog sekretarijata, koji priprema rad Grupe, i administrativnog sekretarijata koji organizira sastanke i bavi se cirkulacijom dokumenata. NB-L usvaja Preporuke za upotrebu preko kojiih se daju usaglaeni odgovori na pitanja o kojima je voena rasprava na Grupi. Ova pitanja se zatim dostavljaju na potpis/odobravanje Radnoj grupi za liftove. Preporuke za upotrebu, koje je odobrila Radna grupa za liftove, objavljuju se na Komisijinoj web stranici EUROPA.
51/131
15 maja 2007. god.
Poglavlje III CE ZNAK
lan 10(1) CE znak se sastoji od inicijala CE. Aneks III propisuje model koji e se koristiti. 74 CE znak CE znak je vidljiv simbol koji oznaava usklaenost proizvoda sa zahtjevima svih direktiva Evropske zajednice koje su primjenjive na proizvod na koji se CE znak postavlja. U lanu 10 su dati praktini detalji o CE znaku. Model, koji je dat u Aneksu III, mora se striktno primjenivati i prezentacija CE znaka ne smije biti na bilo koji nain iskrivljena.
lan 10(2) CE znak treba postaviti istaknuto i vidljivo u kabinu svakog lifta, u skladu sa pasusom 5 Aneksa I, i na svaku sigurnosnu komponentu navedenu u Aneksu IV ili, gdje to nije mogue, na naljepnicu koju nije mogue skinuti sa sigurnosne komponente. 75 Postavljanje CE znaka U lanu 10(2) je navedeno gdje CE znak mora biti postavljen. to se tie CE znaka za liftove, lan 10(2) upuuje na pasus 5 Aneksa I koji se dalje poziva na pasus 1.7.3 Aneksa I Direktive o mainama 98/37/EC (koja konsolidira odredbe Direktive 89/392/EEC i njene uzastopne dopune). Prema tome, to se tie liftova, CE znak mora biti postavljen itljivo i neizbrisivo u kabini lifta23, na istoj ploici na kojoj su oznaeni naziv i adresa montaera, serija ili tip, serijski broj i godina proizvodnje. Na ovaj nain je omogueno razlikovanje CE znaka, koji se odnosi na usklaenost samog lifta, od CE znaka postavljenog na sigurnosne komponente koje su ugraene u lift. Od 29. decembra 2009. godine, upuivanje na Direktivu o mainama treba se itati kao upuivanje na Direktivu 2006/42/EC. Kada se radi o sigurnosnim komponentama, CE znak mora biti postavljen na svaku sigurnosnu komponentu navedenu u Aneksu IV. Ukoliko CE znak nije mogue postaviti na neku sigurnosnu komponentu, zbog nedostatka prostora, u ovom sluaju on moe biti postavljen na naljepnicu koja je nerastavljivo privrena na tu sigurnosnu komponentu. lan 10(3)
23
U engleskoj verziji lana 10(2) stoji da se CE znak mora postaviti " na" svaku kabinu lifta, meutim iz francuske referentne verzije Direktive jasno je da se CE znak mora postaviti u kabini lifta.
52/131
15 maja 2007. god.
Zabranjuje se postavljanje, na liftove i sigurnosne komponente, oznaka koje trea lica mogu navesti na pogreno tumaenje oblika i znaenja CE znaka. Na liftove i sigurnosne komponente je dozvoljeno postavljanje i drugih oznaka ukoliko one ne smanjuju vidljivost i itljivost CE znaka. 76 Oznake koje mogu dovesti do zabune lan 10(3) je predvien da, preko CE znaka, osigura jedinstvenu i jasnu prezentaciju usklaenosti sa direktivama "novog pristupa" koje su primjenjive na dotini proizvod. Druge oznake nisu zabranjene, ali, s jedne strane, ne smiju dovoditi do zabune u vezi sa oblikom CE znaka, drugim rijeima, one ne smiju imitirati grafiku prezentaciju prikazanu u Aneksu II. S druge strane, druge oznake sa istim znaenjem usklaenosti sa EC direktivama se, isto tako, zabranjuju. Osim toga, takve dodatne oznake ne smiju biti postavljene tako da smanjuju vidljivost ili itljivost CE znaka.
lan 10(4) Ne odstupajui od lana 7: a) ako zemlja lanica utvrdi da je CE znak postavljen nepropisno, montaer lifta, proizvoa sigurnosne komponente, ili njegov ovlateni zastupnik stalno nastanjen u Zajenici, je obavezan da proizvod dovede u sklad sa odredbama koje se odnose na postavljanje CE znaka i da prekraj okona pod uvjetima koje je propisala zemlja lanica b) ukoliko ova neusklaenost bude i dalje prisutna , zemlja lanica mora poduzeti sve odgovarajue mjere da ogranii ili zabrani plasiranje na trite dotine sigurnosne komponente ili da osigura njeno povlaenje sa trita i da zabrani upotrebu lifta, te da obavijesti druge zemlje lanice, u skladu sa procedurom propisanom u lanu 7 (4).
77 Nepropisno postavljanje CE znaka U lanu 10(4) je propisana procedura koja se treba slijediti u sluajevima kada je CE znak nepropisno postavljen na neki lift ili sigurnosnu komponentu, ali kada time nije ugroena sigurnost ljudi. Ovo moe biti, naprimjer, rezultat neusklaenosti sa jednim od formalnih ili dokumentiranih zahtjeva Direktive, ili neprimjenjivanja odgovarajue procedure ocjenjivanja usklaenosti. U takvim sluajevima, povlaenje proizvoda sa trita, predvieno lanom 7, ne bi bilo opravdano, ali, prema lanu 10(4) (a), zemlja lanica mora ipak poduzeti odgovarajue mjere radi odiguranja da montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, poduzme odgovarajuu korektivnu akciju. O ovakvim mjerama nije potrebno obavjetavati Komisiju. S druge strane, ukoliko montaer ili proizvoa ne poduzmu neophodne korektivne mjere, u lanu 10(4) se zahtijeva da drava lanica primijeni proceduru propisanu u lanu 7, tj. da sigurnosnu komponentu povue sa trita, ili da zabrani upotrebu lifta obavjetavajui Komisiju o toj mjeri vidjeti komentare uz lan 7. 53/131
15 maja 2007. god.
POGLAVLJE IV - ZAVRNE ODREDBE lan 11 Svaka odluka, donesena u skladu sa ovom Direktivom, kojom se ograniava: plasiranje na trite i/ili putanje u upotrebu i/ili upotreba nekog lifta, plasiranje na trite i/ili putanje u upotrebu neke sigurnosne komponente,
treba da sadri tane razloge na kojima je zasnovana. Takvu odluku treba, to je mogue prije, saoptiti strani na koju se odnosi, koju u isto vrijeme treba obavijestiti o pravnim lijekovima na koje ima pravo prema vaeem zakonu u toj zemlji lanici, kao i o vremenskom roku za primjenu takvih pravnih lijekova. 78 Motivacija odluka i pravni lijekovi U lanu 11 su definisani uslovi koje zemlje lanice trebaju uvaavati pri poduzimanju mjera u vezi sa proizvodima koji nisu usklaeni sa zahtjevima Direktive o liftovima, a u skladu sa lanom 7. Zemlje lanice su dune da o takvim mjerama obavijeste zainteresovanu stranu, da navedu razloge na kojima su te mjere zasnovane, te da prue informacije o raspoloivim pravnim lijekovima u skladu sa dobr om administrativnom praksom i zakonskim propisima u zemljama lanicama. Vano je napomenuti da su pravni lijekovi, koji prema nacionalnom zakonu mogu stajati na raspolaganju montaerima ili proizvoaima iji su proizvodi predmet restriktivnih mjera, neovisni od procedure propisane u lanu 7 Direktive. Meutim, nacionalni Sud moe, pri razmatranju pritube koju montaer ili proizvoa podnesu protiv neke nacionalne mjere, odluiti da uzme u obzir miljenje Komisije o tome da li je dotina nacionalna mjera opravdana, ili nije. lan 12 Komisija treba poduzeti korake neophodne za dostupnost informacija o svim relevantnim odlukama koje se odnose na primjenu ove Direktive. 79 Izvori informacija 54/131
15 maja 2007. god.
Komisija je na lifts pages of the Commission DG Enterprise and Industry Website EUROPA stavila na raspolaganje zemljama lanicama i drugim zainteresiranim stranama nekoliko vrsta informacija koje su relevantne za implementaciju Direktive o liftovima. Harmonizirani standardi
Konsolidiranu listu referenci harmoniziranih standarda za liftove Komisija objavljuje u Slubenom glasniku Evropske unije. Lista harmoniziranih standarda je, isto tako, dostupna na Website EUROPA. Notificirana tijela
Lista tijela, koja su zemlje lanice notificirale za ocjenjivanje usklae nosti liftova i sigurnosnih komponenata, objavljuje se periodino u Slubenom glasniku Evropske unije. Meutim, poto Komisija, u bilo koje vrijeme, moe biti obavijetena o novim ili modificiranim notifikacijama, korisno je pogledati najnoviju auriranu l istu koja se moe dobiti preko Komisijinog online sistema informiranja NANDO. Preporike NB-L
Preporuke za upotrebu koje je usvojila Evropska koordinacija notificiranih tijela za liftove (NB-L), i koje je odobrila Radna grupa za liftove, objavljuju se na web stranici EUROPA. Miljenja koja su usvojili Komitet za liftove i Radna grupa za liftove
Na web stranici EUROPA se mogu nai miljenja koja je usvojio Komitet za liftove, kao i odreeni dokumenti koje je odobrila Radna grupa za liftove u vezi sa pita njima tumaenja i praktine primjene Direktive o liftovima. Ovakva miljenja e, u budunosti, predstavljati osnovu za auriranje ovog Vodia. Radni dokumenti podneseni Radnoj grupi za liftove
Radni dokumenti za sastanke Radne grupe za liftove cirkuliu do lanova Radne grupe preko Komisijne baze podataka CIRCA - sekcija Direktive o liftovima. Ovi dokumenti su dostupni organizacijama koje zastupaju montaere liftova i proizvoae sigurnosnih komponenata, organizacijama za standardizaciju, notificiranim tijelima, sindikatima i tijelima potroaa na evropskom nivou. Ostale zainteresirane strane mogu ove dokumente traiti od odgovarajuih oganizacija koje ih zastupaju. Treba paziti da se ne uzimaju nacrti radnih dokumenata ili dokumenti sa rasprava koji predstavljaju miljenje Komisije ili Radne grupe za liftove. Miljenja Komisije o zatitnoj klauzuli
Zemlje lanice se o miljenjima, koja je usvojila Evropska komisija o nacionalnim mjerama usvojenim u skladu sa lanom 7 Direktive, obavjetavaju preko njihovog Stalnog zastupnitva u Evropskoj uniji. Ova miljenja su dostupna i nacionalnim organima za nadzor nad tritem na Komisijinoj bazi podataka CIRCA -ADCO sekcija za liftove. Komisija moe tekst takvih miljenja dostaviti i na zahtjev, u skladu sa
55/131
15 maja 2007. god.
lanom 255 EC Ugovora koji je implementiran Propisom 1049/2001/EC24 o pristupu dokumentima Komisije. Odluke Komisije o formalnim prigovorima na harmonizirane standarde
Odluke koje Komisija usvoji o formalnim prigovorima na harmonizirane standarde, u skladu sa procedurom propisanom u lanu 6(1), objavljuju se u OJEU.
lan 13 Od 1. jula 1999.godine ova Direktiva stavlja van snage Direktivu 84/528/EEC i Direktivu 84/529/EEC. 80 Stavljanje van snage zamijenjenih direktiva Direktiva o liftovima 95/16/EC stavlja van snage i zamjenjuje Direktivu 84/528/EEC, koja se odnosi na zajednike odredbe za ureaje za dizanje i mehaniki pogonjene ureaje, i Direktivu 84/529/EEC koja se odnosi na elektriki pogonjene liftove, ukljuujui i direktive koje dopunjuju ovu direktivu, a posebno Direktivu Vijea 90/486/EEC kojom se proiruje podruje primjene Direktive 84/529/EEC ukljuivanjem hidrauliki pogonjenih liftova. Stavljanje van snage je postalo efektivno od 1. jula 1999. godine, tj. na dan kada su odredbe Direktive o liftovima 95/16/EC postale obavezne. lan 14 U pogledu pitanja koja se odnose na instaliranje lifta, ova Direktiva je direktiva unutar znaenja lana 2 (3) Direktive 89/106/EEC. 81 Direktiva o liftovima i Direktiva o graevinskim proizvodima U lanu 14 je definisan odnos izmeu Direktive o liftovima 95/16/EC i Direktive 89/106/EEC o graevinskim proizvodima. Liftovi odgovaraju definiciji 'graevinski proizvod' datoj u lanu 1(2) Direktive o graevinskim proizvodima, tj.: "svaki proizvod koji je proizveden za trajnu ugradnju u graevinske objekte ukljuujui i zgrade". Meutim, u lanu 2(3) Direktive o graevinskim proizvodima stoji:
24
Propis 1049/2001/EC od 30. maja 2001. OJ L 145 od 31/05/2001. p.43.
56/131
15 maja 2007. god.
"Ako se neka budua direktiva odnosi uglavnom na druge aspekte, a samo u manjoj mjeri na bitne zahtjeve ove Direktive, ta naredna direktiva mora sadravati odredbe preko kojih e biti osigurano obuhvaanje zahtjeva ove Direktive". Svrha ove odredbe je da se ogranii broj direktiva koje se primjenjuju na isti proizvod. lan 14 Direktive o liftovima identificira Direktivu 95/16/EC kao "narednu direktivu" u smislu lana 2(3) Direktive o graevinskim proizvodima. U Obrazloenju 10 Direktive o liftovima se navodi da je Direktiva predviena da obuhvati sve rizike koje uzrokuju liftovi koje upotrebljavaju njihovi korisnici u zgradama ili u drugim graevinama. Iz ovoga proizilazi da osnovnim zahtjevima Direktive o liftovima trebaju biti obuhvaeni svi relevantni zahtjevi Direktive o graevinskim proizvodima. Posebno, zahtjevi izraeni u pasusu 2 Aneksa I te direktive, koji se odnose na sigurnost u sluaju poara, obuhvaeni su specifinim zahtjevima u pasusima 4.2, 4.6 i 4.10 Aneksa I Direktive o liftovima.
Osim toga, bitan zahtjev izraen u pasusu 4 Aneksa I Direktive o graevinskim proizvodima, a koji se odnosi na sigurnost u upotrebi, detaljno je "pokriven" nizom pasusa Aneksa I Direktive o liftovima. Zbog toga nije potrebno obraati dodatnu panju na Direktivu 89/106/EEC s obzirom na ove aspekte. lan 15 (1) Zemlje lanice treba da do 1. januara 1997.god. usvoje i objave zakone, propise i administrativne odredbe koje su potrebne za usklaivanje sa ovom Direktivom i da o tome obavijeste Komisiju. Kada zemlje lanice usvajaju ove mjere, one treba da sadre upuivanje na ovu Direktivu ili da uz njih bude priloena takva referenca prilikom njihovog slubenog objavljivanja. Metode sainjavanja takve reference trebaju propisati zemlje lanice. Zemlje lanice moraju te mjere primjenjivati od 1. jula 1997.god. (2) Do 30. juna 1999.god. zemlje lanice su obavezne dozvoliti: plasiranje na trzite i stavljanje u upotrebu onih liftova, plasiranje na trzite i stavljanje u upotrebu onih sigurnosnih komponenata,
koji(e) su bili(e) u skladu sa propisima koji su vaili na njihovoj teritoriji na dan usvajanja ove Direktive. (3) Zemlje lanice su dune da Komisiju obavijeste o tekstovima odredbi nacionalnih zakona koje su usvojile u oblasti koju pokriva ova Direktiva. 82 Implementacija Direktive Propisima i odredbama, koje zemlje lanice trebaju usvojiti u skladu sa lanom 15(1), ukljueno je slijedee:
57/131
15 maja 2007. god.
implementiranje u nacionalni zakon obaveza propisanih u Direktivi za liftove, za montaere liftova i proizvoae sigurnosnih komponenata, kao i propisivanje efektivnih i srazmjernih kazni za krenje tih obaveza; odreivanje dravnih organa (vlasti) odgovornih za nadzor nad tritem liftova i sigurnosnih komponenata za liftove; uspostavljanje procedure za ocjenjivanje, imenovanje i prijavljivanje notificiranih tijela i osiguranje nadziranja njihovih aktivnosti; objavljivanje referenci nacionalnih standarda koji preuzimaju harmonizirane standarde u skladu sa lanom 5(2); poduzimanje mjera u cilju omoguavanja da i poslodavci i uposlenici u industriji imaju uticaj, na nacionalnom nivou, na proces pripremanja i monitoringa harmoniziranih standarda, prema lanu 5(3); poduzimanje mjera opisanih u lanu 2(2) Direktive radi osiguranja neophodne saradnje izmeu montaera lifta i osoba odgovornih za rad na zgradi ili drugoj graevini; preduzimanje mjera za spreavanje instaliranja, u prostoru za lift, opreme koja nije neophodna za siguran rad lifta, kako je propisano lanom 2(3). uspostavljanje procedure za davanje prethodnog odobrenja za derogaciju osnovnog sigurnosnog zahtjeva pasusa 2.2 Aneksa I koji se odnosi na prevenciju rizika od prignjeenja kada se kabina nalazi u jednom od svojih krajnjih poloaja.
lanom 15(1) zemljama lanicama se daje period od osamnaest mjeseci za implementaciju tih odredbi koje su postale primjenjive od 1. jula 1997. godine. Meutim, da bi se industriji liftova, organizacijama za standardizaciju i notificiranim tijelima omoguilo vrijeme za prilagoavanje odredbama Direktive o liftovima, lanom 15(2) je odreen dvogodinji prijelazni period. U toku ovoga perioda, montaeri liftova i proizvoai sigurnosnih komponenata, ukoliko ele, mogu primijeniti odredbe Direktive, ali na snazi ostaju raniji nacionalni propisi. Odredbe Direktive postaju obavezne od 1. jula 1999. godine. Za deset drava koje su Evropskoj uniji pristupile 1. maja 2005. godine, odredbe Direktive o liftovima stupaju na snagu na dan pristupanja. Za dvije drave koje su se Evropskoj uniji pridruile 1. januara 2007. godine, odredbe Direktive o liftovima stupaju na snagu na dan pridruivanja. lan 16 Komisija je duna da, najkasnije do 30. juna 2002.god. , uz konsultacije sa Komitetom pomenutim u lanu 6 (3), a na osnovu izvjetaja koje su dostavile zemlje lanice, preispita primjenu procedura propisanih ovom Direktivom i, ukoliko je potrebno, dostavi eventualne prijedloge za njihove izmjene. 83 Preispitivanje Direktive o liftovima lanom 16 se zahtijeva da Komisija, nakon poetnog perioda primjene, izvri preispitivanje primjene Direktive o liftovima. Ovaj proces je zapoeo u 2002. godini na bazi izvjetaja zemalja lanica i doprinosa nekoliko zainteresiranih strana o kojima je raspravljala Radna grupa za liftove.
58/131
15 maja 2007. god.
U 2003/04. godini jedno nezavisno tijelo je za Komisiju izradilo studiju procjene. U izvjetaju studije su prezentirane cifre koje se odnose na trite liftova u 15 zemalja EU, stajalita zainteresiranih strana na evropskom nivou i na uzorku od 7 zemalja lanica, kao i rezultati posjeta uzorku instaliranih liftova u svakoj dravi. Nalazi studije pokazuju da se Direktiva o liftovima, openito, dobro primjenjuje, ali s u istaknute odreene problematine oblasti i u glavnim crtama izloena mogua rjeenja. U revidiranu Direktivu o mainama 2006/42/EC uvedena je jedna dopuna Direktive o liftovima. Svrha ove dopune je da se jasno razgranie podruja primjene ove dvije direktive. Ova dopuna Direktive o liftovima bie primjenjiva od 29. decembra 2009. godine vidjeti komentarre uz lan 1(2) i pasus 1.2 Aneksa I. Komisija nastavlja sa ispitivanjem odgovarajuih rjeenja za sporna pitanja proizala iz studije procjene. Posebno, prije predvianja bilo kakvog budueg dopunjavanja Direktive o liftovima, bie razmotren rezultat trenutnog horizontalnog preispitivanja "novog pristupa".
lan 17 Ova Direktiva je upuena zemljama lanicama. 84 Adrese na koje se Direktiva upuuje Direktiva se upuuje zemljama lanicama, jer odredbe Direktive postaju zakonski obavezujue kada se one, putem nacionalnih propisa i odredbi, implementiraju u nacionalni zakon.
Uraeno u Briselu, 29. juna 1995. godine
Za Evropski Parlament Predsjednik K. Hnsch Za Vijee Predsjednik M.Barnier
59/131
15 maja 2007. god.
ANEKS I OSNOVNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROJEKTOVANJE I PROIZVODNJU LIFTOVA I SIGURNOSNIH KOMPONENATA
UVODNE NAPOMENE 85 Uvodne napomene U uvodnim napomenama Aneksa I su date upute o nainu primjene osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva. Svaki osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjev bi trebao biti razmotren u svjetlu ovih napomena. 1. Obaveze koje proizilaze iz osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva primjenjuju se samo ako, u vezi sa liftom ili sigurnosnom komponentom, postoje odreene opasnosti kada se koriste na nain koji je odredio montaer lifta ili proizvoa sigurnosnih komponenata.
86 Relevantnost osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi se bave posebnim opasnostima koje se dovode u vezu sa liftovima i sigurnosnim komponentama za liftove. Zbog toga su oni primjenjivi ukoliko, u vezi sa datim liftom ili sigurnosnom komponentom, takve opasnosti postoje. Prvi korak koji montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, treba poduzeti je identificirati sve opasnosti u vezi sa njegovim proizvodom i odrediti koji od osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva su relevantni. Procjena pomenuta u uvodnoj napomeni 3 e mu, zatim, omoguiti da odredi za koju od opasnosti je neophodno poduzeti posebne mjere. Potrebno je uzeti u obzir, kako opasnosti u vezi sa normalnom upotrebom proizvoda, tako i one koje su posljedica pogrene upotrebe vidjeti komentare o primjeni pasusa 1.1.2 Aneksa I Direktive o mainama. 60/131
15 maja 2007. god.
U sluaju da su liftovi, ili sigurnosne komponente, predmet EC ispitivanja tipa, u tehnikom dosijeu opisanom u treoj alineji Aneksa V.A.3 ili u treoj alineji Aneksa V.B.3, moraju biti detaljno navedeni primjenjivi osnovni zahtjevi sa usvojenim nainom njihovog zadovoljavanja. U sluaju kada su liftovi, ili sigurnosne komponente, predmet procedura potpunog osiguranja kvaliteta, proizvoa sigurnosne komponente, u skladu sa drugom alinejom stava 3.2 Aneksa IX, ili montaer lifta u skladu sa drugom alinejom stava 3.2 Aneksa XIII, mora, za svaki proizvod projektovan u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta, dokumentirati primjenjive osnovne zahtjeve sa usvojenim nainima njihovog zadovoljavanja. Kada su liftovi predmet procedure pojedinane verifikacije, u tehniki dosije montaera lifta moraju biti ukljueni primjenjivi osnovni zahtjevi i naini njihovog zadovoljavanja, u skladu sa treom alinejom stava 3 Aneksa X.
2.
Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi, sadrani u ovoj Direktivi, imaju imperativni karakter. Meutim, obzirom na sadanje stanje tehniko-tehnolokog razvoja, ciljevi koje ona propisuje mogu biti nedostini. U takvim sluajevima, liftovi i sigurnosne komponente moraju biti proizvedeni na takav nain da se to vie priblie tim ciljevima.
87 Stanje tehniko-tehnolokog razvoja U drugoj uvodnoj napomeni se konstatuje da, u nekim sluajevima, moe biti nemogue u potpunosti zadovoljiti odreene osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve s obzirom na sadanje stanje tehniko- tehnolokog razvoja. U takvim sluajevima, montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, mora nastojati da u najveoj moguoj mjeri postigne ciljeve postavljene u tim osnovnim zahtjevima. U Direktivi o liftovima se ne daje objanjenje pojma "stanje tehniko-tehnolokog razvoja (the state of the art)", meutim, openito se podrazumijeva da ovaj pojam ukljuuje i tehniki i ekonomski aspekt. Rjeenja koja odgovaraju stanju tehniko-tehnolokog razvoja su ona u kojima se koriste najefektivnija tehnika sredstva koja su u dato vrijeme na raspolaganju i koja se mogu primijeniti, uz trokove koji su proporcionalni ukupnoj ocjeni proizvoda. Potrebno je, isto tako, primijetiti da se uvodna napomena 2 odnosi na "sadanje stanje tehniko-tehnolokog razvoja", tj. na nivo tehniko-tehnolokog razvoja u vrijeme projektovanja, proizvodnje ili instaliranja proizvoda. Zahvaljujui tehnikom napretku, tehniko-tehnoloki razvoj se odvija sa uvoenjem efektivnijih tehnikih sredstava. Prema tome, neko tehniko rjeenje za koje se, u dato vrijeme, smatralo da zadovoljava osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve Direktive, moe se kasnije pokazati da vie nije zadovoljavajue zbog napretka u tehniko -tehnolokom razvoju. 88 Upuivanje na harmonizirane standarde U narednim komentarima esta su upuivanja na harmonizirane standarde, jer oni daju tehnike specifikacije koje montaerima liftova i proizvoaima sigurnosnih komponenata omoguavaju da svoje proizvode usklade sa osnovnim zdravstvenim i 61/131
15 maja 2007. god.
sigurnosnim zahtjevima. Harmonizirani standardi su dobra indikacija stanja tehnikotehnolokog razvoja. Napredovanje u tehniko-tehnolokom razvoju se odraava u dopunjavanju ili reviziji harmoniziranih standarda. Prema tome, potovanje tehnikih i ekonomskih aspekata stanja tehniko-tehnolokog razvoja nije samo stvar osobnog prosuivanja instalatera ili proizvoaa, jer se mora ozbiljno raunati na referentnu prirodu harmoniziranih standarda. Potrebno je podsjetiti da, iako se primjenom specifikacija harmoniziranih standarda prenosi pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koje oni obuhvataju, ove specifikacije nisu obavezne i primjenjuju se samo na liftove ili komponente iz podruja primjene dotinog standarda vidjeti komentare uz lan 5(2). 3. Proizvoa sigurnosnih komponenata i montaer lifta su obavezni procijeniti i identificirati sve opasnosti u vezi sa njihovim proizvodima koje moraju projektovati i proizvesti uzimajui u obzir te procjene.
89 Identificiranje i procjenjivanje opasnosti Trea uvodna napomena je tijesno povezana sa prvom. Nakon identificiranja opasnosti u vezi njegovim proizvodom, kao i identifikacije relevantnih osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva, montaer lifta, ili proizvoa sigurnosne komponente, mora izvriti procjenjivanje opasnosti radi odreivanja neophodnih zatitnih mjera. Ova procjena ukljuuje procjenjivanje prirode i uestalosti mogueg izlaganja ljudi svakoj opasnosti kao i teine tetnih posljedica koje mogu nastati (rizik). Ova procjena se mora uzeti u obzir pri projektovanju i proizvodnji proizvoda. Pri izboru mjera za prevenciju opasnosti, moraju se potovati principi integracije sigurnosti, a, posebno, red prioriteta naveden u pasusu 1.1.2 Aneksa I Direktive o mainama vidjeti komentare uz pasus 1.1. Jedna metoda obavljanja procjene rizika je opisana u standardu EN 105025. Ovaj standard je trenutno pod revizijom kao pr EN 14121-1. U meunarodnoj tehnikoj specifikaciji ISO TS 1479826 data je metoda za procjenu rizika bazirana na EN 1050 koji je prilagoen specifinoj oblasti liftova i pokretnih stepenica. 4. U skladu sa lanom 14, osnovni zahtjevi propisani u Direktivi 89/106/EEC, a koji nisu ukljueni u ovu Direktivu, primjenjuju se na liftove.
90 Direktiva o graevinskim proizvodima Odnos izmeu Direktive o liftovima i Direktive o graevinskim proizvodima 89/106/EEC je objanjen u Obrazloenju 10 i lanu 14 Direktive o liftovima. Direktivom o liftovima su obuhvaeni svi relevantni zahtjevi Direktive o graevinskim
25 26
EN 1050 : 1996 Sigurnost maina Principi za procjenu rizika ISO TS 14798 : 2006 Liftovi (elevatori), pokretnre stepenice i pokretne pjeake staze Procjena rizika i metodologija njegovog smanjivanja
62/131
15 maja 2007. god.
proizvodima. Prema tome, nema praktine primjene Direktive o graevinskim proizvodima na liftove vidjeti komentare uz lan 14.
1.
OPTI ZAHTJEVI
1.1. Primjena Direktive 89/392/EEC, dopunjene Direktivama 91/368/EEC, 93/44/EEC i 93/68/EEC. Kada postoji relevantna opasnost a nije obraena u ovom Aneksu, primjenjivae se osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi iz Aneksa I, Direktive 89/392/EEC. Osnovni zahtjev iz take 1.1.2. Aneksa I, Direktive 89/392/EEC se mora primjenjivati u svakom sluaju.
91 Relevantnost Direktive o mainama Pasus 1.1 se odnosi na Direktivu o mainama. Prvobitna Direktiva o mainama 89/392/EEC, sa njenim uzastopnim dopunama, konsolidovana je 1998. godine kao Direktiva 98/37/EC. Zato upuivanje na Direktivu 89/392/EEC treba itati kao upuivanje na Direktivu 98/37/EC. 92 Revidirana Direktiva o mainama Revidirana Direktiva o mainama 2006/42/EC27 je usvojena 17. maja 2006. godine i bie primjenjiva od 29. decembra 2009. godine. Od toga dana, upuivanje na Direktivu o mainama u pasusu 1.1 Aneksa I Direktive o liftovima treba biti tumaeno kao upuivanje na Direktivu 2006/42/EC. 93 Primjena osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva Liftovi koji su predmet Direktive o liftovima 95/16/EC su iskljueni iz podruja primjene Direktive o mainama, tako da su procedure ocjenjivanja usklaenosti i obaveze u vezi sa plasiranjem na trite i putanjem u upotrebu takvih liftova regulirane samo Direktivom o liftovima Meutim, kada je Direktiva o liftovima usvojena, odlueno je da se propiu osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za opasnosti koje se specifino dovode u vezu sa liftovima, a da se, za opasnodsti zajednike za najvei broj kategorija maina, pozove na Aneks I Direktive o mainama. Kada je neka opasnost, koja se dovodi u vezu sa liftovima ili sigurnosnim komponentama za liftove, obuhvaena osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Aneksa I Direktive o liftovima, prednost ima zahtjev Direktive o liftovima.
27
OJ L 157, 9.6.2006, p. 24-86
63/131
15 maja 2007. god.
Meutim, za sve opasnosti koje nisu predmet osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva Aneksa I Direktive o liftovima, primjenjivi su osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Aneksa I Direktive o mainama. Kao posljedica toga, u Direktivu o liftovima su ukljueni mnogi osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Direktive o mainama. Relevantni zahtjevi Aneksa I Direktive o mainama su obavezni za liftove ili sigurnosne komponente za liftove, pa se usklaenost sa tim zahtjevima mora provjeriti u toku procedure ocjenjivanja usklaenosti koja se primjenjuje u skladu sa lanom 8 Direktive o liftovima. 94 Osnovni zahtjevi Direktive o mainama koji su relevantni za liftove U slijedeoj tabeli su prikazani osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Aneksa I Direktive o mainama koji mogu biti primjenjivi na liftove. Ova lista je bazirana na dokumentima koje su sastavili Evropska koordinacija notificiranih tijela za liftove i CEN TC 10 vidjeti NB-L/REC 2/001 i CEN TC 10 N 427. NB-L e ovu tebelu revidirati kako bi uzela u obzir revidiranu Direktivu o mainama 2006/42/EC koja e biti primjenjiva od 29. decembra 2009. godine.
Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Aneksa I Direktive 98/37/EC

1.1.1 1.1.2 1.1.3 1.1.4 1.1.5 1.2.1 1.2.2 1.2.8 1.3.1 1.3.2 1.3.3 1.3.4 1.3.7 1.3.8 1.4 1.5.1 1.5.2 1.5.3 1.5.4 1.5.5 1.5.6 1.5.7 1.5.11 1.5.12 1.5.13 1.5.14 1.5.15 1.6.1 1.6.2 1.6.4 1.6.5 Definicije Principi integracije sigurnosti Materijali i proizvodi Osvjetljenje Olakavanje rukovanja mainom u fazi njenog projektovanja Sigurnost i pouzdanost konttrolnih sistema Komandni ureaji Softver Stabilnost Rizik od loma za vrijeme rada Rizici od padajuih ili izbaenih objekata Rizici od povrina, ivica ili uglova Prevencija rizika od pokretnih dijelova Izbor zatite od rizika uzrokovanih pokretnim dijelovima Zahtijevane karakteristike titnika i zatitnih ureaja Snabdijevanje elektrinom energijom Statiki elektricitet Snabdijevanje ostalim vidovima energije Greke pri montai Ekstremne temperature Poar Eksplozija Vanjska radijacija Laserska oprema Emisija praine, gasova, itd. Rizik da neko bude zarobljen u maini Rizik od okliznua, spoticanja ili padanja Odravanje maine Pristup radnom mjestu i mjestima za servisiranje Intervencija operatora ienje unutranjih dijelova
64/131
15 maja 2007. god.
1.7.1 1.7.2 1.7.3 4.1.1 4.1.2.2 4.1.2.3 4.1.2.4 4.1.2.6 4.1.2.8 4.2.1.3 4.3.1 6.1.1 6.2.1 6.3.2 6.3.3
Ureaji za upozoravanje Upozorenje na preostale rizike Oznaavanje Definicije Vodee ine i inske staze Mehanika vrstoa Koturae, doboi, lanci ili uad Kontrola kretanja Udar groma Komandni ureaji Lanci i uad Definicije Komande Vrata na podu, stropu ili na stranicama kabine Pod nosaa
95 Zahtjevi Direktive o mainama koji su openito primjenjivi Neki od gore specificiranih osnovnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva Direktive o mainama su openito primjenjivi na liftove. Slijedea lista primjera nije iscrpna: Tanost zaustavljanja
Zahtjev 1.5.15 koji se odnosi na okliznue, spoticanje i padanje podrazumijeva da projektovanjem lifta moraju biti sprijeeni navedeni rizici. Prema tome, lift se mora na spratovima zaustavljati sa dovoljnom tanou kako bi bio sprijeen rizik da se osobe spotaknu pri ulazu ili izlazu iz kabine; Za liftove za odreene tipove zgrada (npr. bolnice) moe se zahtijevati poseban nivo tanosti zaustavljanja. Ovaj zahtjev nije trenutno obuhvaen standardima EN 81, dijelovi 1 i 2 . Meutim, specifikacije za tanost zaustavljanja su date u taki 5.3 standarda EN 81-7028. Tehniki komitet CEN TC 10 je ukazao da se, za usklaivanje sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevom 1.5.15, mogu koristiti specifikacije standarda EN 81-70 dok ne budu revidirani standardi EN 81, dijelovi 1 i 229. Odravanje
28
EN 81-70 :2003 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene za putnike i teretno-putnike liftove Dio 70 : Pristup liftovima za osobe, ukljuujui invalidna lica. 29 CEN TC 10/WG1 N578
65/131
15 maja 2007. god.
Pri projektovanju liftova moraju se uzeti u obzir zahtjevi pasusa 1.6, koji se odnose na odravanje, kako bi se osiguralo sigurno obavljanje operacija inspekcije i odravanja. Specifikacije koje se odnose na pristup prostorima pogonske maine date su u takama 5 i 8 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2 vidjeti komentare uz pasus 1.1.2 Direktive o mainama i uz pasus 6.2. Elektrina oprema
Zahtjev 1.5.1 je uvijek primjenjiv na elektrinu opremu liftova i sigurnosnih komponenata za liftove. Ovo znai da elektrina oprema za liftove i sigurno sne komponente za liftove mora biti usklaena sa sigurnosnim ciljevima postavljenim u Aneksu I Direktive o niskom naponu 2006/95/EC (ranije Direktiva 73/23/EC), iako nisu predmet procedura ocjenjivanja usklaenosti Direktive o niskom naponu vidjeti komentare uz lan 1(5). Specifikacije za elektrinu opremu liftova su date u taki 13 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2.
Kontakt sa pokretnim dijelovima
Dok su rizici za korisnike lifta, koji su posljedica kontakta sa pokretnim dijelovima, razmotreni u pasusima 1.5.2, 2.3 i 4.1 Aneksa I Direktive o liftovima, isti rizici, za osoblje koje obavlja odravanje i inspekciju , a koje ima pristup prostorima pogonskih maina, su obuhvaeni zahtjevima 1.3.7 i 1.3.8 Aneksa I Direktive o mainama. Specifikacije za prevenciju rizika, koji su posljedica kontakta sa pokretnim dijelovima, su date u takama 5 i 9 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. 96 Principi integracije sigurnosti Posebno treba pomenuti pasus 1.1.2 Aneksa I Direktive o mainama koji se odnosi na principe integracije sigurnosti. Ovaj zahtjev je uvijek primjenjiv na projektovanje i proizvodnju liftova. S obzirom na vanost ovih principa, vrijedi ih citirati u cijelosti: "1.1.2. Principi integracije sigurnosti (a) Maina mora biti tako konstruisana da je prilagoena svojoj funkciji i da moe biti podeavana i odravana bez izlaganja ljudi riziku, kada se ove opracije izvode pod uslovima koje je proizvoa predvidio . Cilj preduzetih mjera mora biti da se eliminie bilo kakav rizik od nezgode za vrijeme predvidljivog radnog vijeka maine, ukljuujui faze montae i demontae, ak i kada rizici od nezgode proizilaze iz predvidljivih abnormalnih situacija.
66/131
15 maja 2007. god.
(b) Pri odabiranju najpogodnije metode, proizvoa mora primijeniti slijedee principe, po datom redosljedu: - eliminisati ili smanjiti rizike koliko god je mogue (istinski sigurnim projektovanjem i proizvodnjom maine), - preduzeti neophodne mjere zatite za rizike koji ne mogu biti eliminisani, - informisati korisnike o preostalim rizicima zbog bilo kojih nedostataka usvojenih zatitnih mjera, naznaiti da li je potrebna bilo kakva posebna obuka, i specificirati svaku potrebu za obezbjeenjem linih zatitnih sredstva. (c) Pri projektovanju i proizvodnji maine, i pri koncipiranju uputstava, proizvoa mora razmiljati ne samo o normalnoj upotrebi maine, ve, takoer, i o upotrebi koja se moe opravdano oekivati. Maina mora biti projektovana tako da bude sprijeena abnormalna upotreba, ako bi tom upotrebom mogao nastati neki rizik. U ostalim sluajevima,u uputstvima mora biti skrenuta panja korisnika na naine - za koje je iskustvo pokazalo da se mogu pojaviti - na koje maina ne bi trebala biti koritena. (d) Pod predvienim uslovima upotrebe, neudobnost, napor i psiholoki stres sa kojim se suoava operator moraju biti smanjeni na najmanju moguu mjeru uzimajui u obzir ergonomske principe. (e) Pri projektovanju i proizvodnji maine, proizvoa mora voditi rauna o ogranienjima kojima je podvrgnut operator kao rezultat neophodne ili predvidljive upotrebe linih zatitnih sredstava (kao to su obua, rukavice itd.). (f) Maina mora biti isporuena sa svom bitnom opremom i priborom neophodnim za njeno sigurno podeavanje, odravanje i upotrebu." Kada je, za sigurno i efektivno izvoenje operacija odravanja ili spaavanja, neophodna specijalna oprema kao to su specijalni alati ili softver, prema stavu (f) pasusa 1.1.2, podrazumijeva se da bi takvu opremu montaer lifta trebao isporuiti uz lift pri plasiranju lifta na trite vidjeti i komentare uz pasuse 4.4 i 6.2. ire objanjenje principa intgracije sigurnosti je dato u standardu EN ISO 12100 -130. 97 Upotreba standarda za maine kao podrka Direktivi o liftovima Da bi montaeri liftova primijenili one osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz Aneksa I Direktive o mainama, koji su primjenjivi na liftove, oni mogu primijeniti tehnike specifikacije relevantnih harmoniziranih standarda. Ove specifikacije mogu biti: ili specifikacije harmoniziranih standarda za liftove koji podupiru relevantne osnovne zahtjeve Direktive o mainama, ili specifikacije harmoniziranih standarda za maine.
EN ISO 12100-1 :2003 Sigurnost maina Osnovne koncepcije, opi principi za projektovanje Dio 1 : Osnovna terminologija, metodologija.
30
67/131
15 maja 2007. god.
Kada je neki osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjev obuhvaen nekim posebnim standardom za liftove, taj standard za liftove ima prednost u odnosu na standarde za maine, kada se radi o dotinom zahtjevu. Kada se referenca nekog standarda objavljuje u OJEC, u okviru primjene Direktive o mainama, primjenom tog standarda se prenosi pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Direktive o mainama koji su ti m standardom obuhvaeni. Primjenom takvog standarda se, isto tako, prenosi pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, koji su obuhvaeni tim standardom, kada su ti zahtjevi primjenjivi na liftove. Zbog toga, kao ope pravilo, ne postoje posebne publikacije referenci standarda za maine u okviru primjene Direktive o liftovima31.
1.2
Kabina
Kabina mora biti projektovana i proizvedena tako da, po raspoloivom prostoru i vrstoi, odgovara maksimalnom broju osoba i nominalnom optereenju koje je odredio montaer.
Kada je lift namijenjen za prijevoz osoba, i kada njegove dimenzije omoguavaju, kabina mora biti projektovana i proizvedena na takav nain da invalidnim licima ne bude sprijeen niti otean pristup i upotreba lifta, kao posljedica njegovih konstrukcionih karakteristika, i da budu omoguena sva odgovarajua prilagoavanja kako bi se ovim licima olakala upotreba lifta. 98 Dimenzije i vrstoa kabine lifta Svrha ovog zahtjeva, postavljenog u prvom stavu pasusa 1.2, je da se osigura dovoljno vrsta i kruta struktura kabine kako bi se ona mogla mirno i sigurno kretati izmeu svojih voica i ostati ispravno prilagoena funkcionalnoj opremi prilaznih vrata i kontrolnoj opremi u prostoru za lift. Dimenzije kabine moraju odgovarati maksimalnom broju osoba i maksimalnom nazivnom optereenju za koje je lift namijenjen. Specifikacije za potreban prostor i vrstou kabine lifta su date u taki 8 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Za liftove koji su naroito izloeni riziku od oteenja usljed vandalizma, date su dodatne specifikacije u taki 5.4 standarda EN 81 -7132. 99 Pristup kabini lifta za invalidna lica
31 32
Sa tvrdnjom se saglasila Radna grupa za liftove na sastanku odranom 2/3 . februara 2004. godine. EN 81 71 :2005 - Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene na putnike liftove i na teretno-putnike liftove Dio 71: Liftovi otporni na vandalizam.
68/131
15 maja 2007. god.
U drugom stavu pasusa 1.2 se razmatra jedan bitan aspekt liftova kao sredstva za pristup graevinskom okruenju (zgradama i drugim graevinama koje su izgradili ljudi). Liftovi su vana sredstva koja svim licima omoguuju pristup graevinskom okruenju, ukljuujui i osobe koje imaju stalne ili povremene potekoe pri upotrebi stepenica. Ali, da bi ispunili ovu ulogu, liftovi moraju biti projektovani i proizvedeni tako da svim osobama bude olakan pristup i upotreba. Drugi stav je primjenjiv na liftove, ukoliko dimenzije prostora u koji lift treba biti ugraen, omoguavaju ugradnju kabine i vrata pristupanih invalidnim licima. Specifikacije za pristupanost liftova za ljude, ukljuujui osobe sa invaliditetom, date su u taki 5 standarda EN 81 7033. U ovom standardu su opisane tri veliine kabina lifta, tipovi 1, 2 i 3, koji pruaju razliite stepene pristupanosti za korisnike invalidskih kolica. Nacionalni propisi o obezbjeivanju liftova, koji su pristupani invalidnim licima, mogu se, prema tome, odnositi na bilo koju ili na sve tri veliine opisane u pomenutom standardu. 100 Obezbjeivanje liftova koji su pristupani invalidnim licima U evropskom zakonodavstvu trenutno ne postoji obaveza koja se tie obezbjeivanja liftova koji su pristupani invalidnim licima. Odgovornost za ovu problematiku imaju drave lanice. Meutim, kada je usvojena Direktiva o liftovima, Evropski Parlament, Vijee i Komisija su sainili slijedeu zajedniku izjavu: S obzirom na pristup kabinama liftova za invalidna lica, Evropski Parlament Vijee i Komisija moraju poticati zemlje lanice na poduzimanje svih nacionalnih mjera koje su neophodne radi osiguranja da svi nivoi postojeih zgrada/graevina kao i onih u izgradnji, mogu biti dostupni invalidnim osobama, posebno onim u invalidskim kolicima,. One trebaju preporuiti da se u svim novim zgradama instalira barem jedan lift koji je pristupaan licima u invalidskim kolicima. Taj lift mora zadovoljavati sve zahtjeve za takvu upotrebu (dimenzije, poloaj komandi, itd.). Ova izjava nije obavezujua. Drave lanice mogu slobodno, ako smatraju da je to potrebno, uvoditi propise koji se odnose na instaliranje liftova pristupanih invalidnim licima, a koji su konkretniji od gore navedenih preporuka. Mnoge zemlje lanice imaju nacionalne propise kojima se zahtijeva da liftovi instalirani u odreenim zgradama/graevinama budu pristupani invalidnim licima. Poto se primjenom standarda EN 81 -70 prenosi pretpostavka o usklaenosti sa pasusom 1.2 Aneksa I, u takve propise na smiju biti ukljuene tehnike specifikacije koje bi bile oprene specifikacijama u harmoniziranim standardima. 101 Dopuna pasusa 1.2 U revidiranoj Direktivi o mainama 2006/42/EC, koja dopunjuje i Direktivu o liftovima 95/16/EC, modificiran je naslov i tekst pasusa 1.2 Aneksa I. Ovaj amandman je u skladu sa dopunom definicije 'lifta' iz lana 1.2 Direktive. Dopunjeni tekst pasusa 1.2 glasi (izmjene su podvuene):
33
EN 81-70 :2003 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene na putnike liftove i na teretno-putnike liftove Dio 70: - Pristupanost liftovima za ljude, ukljuujui lica sa invaliditetom.
69/131
15 maja 2007. god.
"1.2 Nosa Nosa svakog lifta mora biti kabina. Kabina mora biti projektovana i proizvedena tako da po prostoru i vrstoi odgovara maksimalnom broju osoba i nominalnom optereenju lifta koje je odredio montaer. Kada je lift namijenjen za prijevoz osoba, i kada njegove dimenzije omoguavaju, kabina mora biti projektovana i proizvedena na takav nain da invalidnim licima ne bude sprijeen niti otean pristup i upotreba lifta, kao posljedica njegovih konstruktivnih karakteristika, i da budu omoguena sva odgovarajua prilagoavanja kako bi se ovim licima olakala upotreba lifta". Ova dopuna e biti primjenjiva od 29. decembra 2009. godine. 1.3 Sredstva za vjeanje i podupiranje Sredstva za vjeanje i/ili podupiranje kabine, njen dodatni pribor i svi prikljuni dijelovi, moraju biti odabrani i projektovani tako da obezbjeuju adekvatan nivo sveukupne sigurnosti i da rizik od pada kabine svedu na minimum , uzimajui u obzir uslove upotrebe, koritene materijale i uslove proizvodnje. Ako se za vjeanje kabine koriste uad ili lanci, moraju postojati najmanje dva nezavisna ueta ili lanca, svaki sa svojim ankerskim sistemom. Ovakva uad i lanci ne smiju imati nikakvih spojeva niti upleta, osim tamo gdje je potrebno za uvrivanje ili pravljenje petlje. 102 Sredstva za vjeanje i podupiranje kabine Projektovanje, proizvodnja i montaa sredstava za vjeanje i podupiranje kabine su, svakako, kljuni aspekti sigurnosti lifta. Sredstva za vjeanje i podupiranje su sva sredstva koja se koriste za savladavanje sile gravitacije koja djeluje na kabinu lifta, bez obzira da li su fiksirani iznad ili ispod kabine. Specifikacije za sredstva za vjeanje i podupiranje su date u taki 9 Aneksa N standarda EN 81, dio 1 i u taki 9 Aneksa K standarda EN 81, dio 2. Specifikacije za ianu uad za liftove su date u standardu EN 12385 -534. Specifikacije za zavretke takvih uadi date su u standardu EN 13411 - 735. 1.4 Kontrola optereenja (ukljuujui prekomjernu brzinu)
1.4.1 Liftovi moraju biti projektovani, proizvedeni i montirani tako da sprijee normalno pokretanje ako je prekoraeno nominalno optereenje. 103 Kontrola optereenja
34 35
EN 12385 5 : 2002 elina iana uad Sigurnost Standardna uad za liftove EN 13411 7 : 2006 Zavreci ianih elinih uadi Sigurnost Dio 7: Simetrina klinasta zatita
70/131
15 maja 2007. god.
Iako su liftovi i njihove komponente projektovani da, sa odreenim stepenom sigurnosti, nose predvieno optereenje od ljudi i tereta, ponavljano preoptereivanje moe dovesti do prekomjernog habanja ili oteenja koji rezultiraju otkazivanjem (kvarom) komonenata. Zbog toga se u pasusu 1.4.1 za htijeva montaa sredstava za spreavanje pokretanja lifta kada je nominalno optereenje prekoraeno. Specifikacije za ureaje za kontrolu optereenja su date u taki 14 standard a EN 81 1, dijelovi 1 i 2. 1.4.2 Liftovi moraju biti opremljeni regulatorom prekoraenja brzine. Ovaj zahtjev se ne odnosi na liftove iji pogonski sistem je projektovan tako da spreava prekoraenje brzine. 104 Detekcija prekoraenja brzine Funkcija regulatora (ureaja) za ograniavanje prekomjerne brzine je da d etektuje prekomjernu brzinu kabine lifta i da aktivira djelovanje ureaja za spreavanje slobodnog pada kabine. Ovaj regulator moe, isto tako, aktivirati djelovanje nekog ureaja za spreavanje nekontroliranog kretanja kabine prema gore vidjeti komentare uz pasus 3.2 . Ureaji za ograniavanje brzine su sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, stavka 3. Specifikacije za regulatore prekoraenja brzine i sredstva za zatitu od prekoraenja brzine kabina elektrinih liftova, pri kretanju prema gore, su date u taki 9 standarda EN 81, dio 1. Specifikacije za regulatore prekoraenja brzine za hidraulike liftove su date u taki 9 EN 81, dio 2. Ispitivanja regulatora prekoraenja brzine su propisana u Aneksu F4 ovih standarda. Ispitivanja sredstava za zatitu od prekoraenja brzine pri kretanju kabine prema gore su data u Aneksu F7 EN 81, dio 1. Prema drugom stavu pasusa 1.4.2, dozvoljava se da, u skladu sa uvodnom napomenom 1, za liftove sa pogonskim sistemima koji ne mogu uzrokovati rizik od prekoraenja brzine (naprimjer, odreeni vijani pogonski sistemi) nije potreban regulator prekoraenja brzine. 1.4.3 Brzi liftovi moraju biti opremljeni ureajem za praenje brzine i ureajem za ograniavanje brzine. 105 Praenje i ograniavanje brzine Odreene komponente (kao to su, naprimjer, odbojnici) na visokobrzinskim liftovima mogu ispuniti svoju zatitnu funkciju samo ako se brzina liftova odrava u odreenim granicama. Takvi liftovi moraju biti opremljeni sredstvima za praenje i ograniavanje brzine unutar tih graninih vrijednosti, na mjestima u kojima dotine sigurnosne komponente mogu funkcionisati. Specifikacije za praenje i ograniavanje brzine, u sluaju kada se koriste odbojnici sa smanjenim hodom, date su u taki 12.8 standarda EN 81 -1.
71/131
15 maja 2007. god.
1.4.4 Liftovi koji imaju pogon na frikcioni bubanj moraju biti projektovani tako da je obezbijeena stabilnost vune uadi na bubnju.
106 Frikcioni bubnjevi Ovaj zahtjev je relevantan za liftove sa vunim pogonom. Na takvim liftovima, ovjesna uad mora ostati tano na mjestu u ljebovima frikcionih bubnjeva kako bi se izbjeglo prekomjerno proklizavanje u toku rada. Da bi se ovaj zahtjev zadovoljio, mora se odravati dovoljna zategnutost uadi uz potpunu kompatibilnost karakteristika uadi i bubnjeva. Specifikacije za obezbjeenje stabilnosti vunih uadi na frikcionim bubnjevima su date u taki 9 standarda EN 81 -1. 1.5 Pogonska maina
1.5.1. Svi putniki liftovi moraju imati svoju pogonsku mainu. Ovaj zahtjev se ne odnosi na liftove kod kojih su protutegovi zamijenjeni drugom kabinom. 107 Pogonska maina lifta Zahtjev da svaki lift mora imati svoju pogonsku mainu ne odnosi se na takozvane "dvokabinske" liftove koji imaju dvije kabine, jednu iznad druge, ili na tzv. "duo" liftove kod kojih jedna kabina djeluje kao protuteg drugoj kabini. 1.5.2. Montaer lifta mora osigurati da pogonska maina lifta i pripadajui ureaji lifta ne budu dostupni, osim za potrebe odravanja i u sluaju hitnih intervencija.. 108 Pristup pogonskoj maini lifta Svrha ovog zahtjeva je da se sprijee nesretni sluajevi usljed kontakta izmeu korisnika, ili drugih osoba, i opasnih elemenata pogonske maine. Zahtjev se primjenjuje na mainsku prostoriju ili mainske prostore ( u sluaju liftova bez mainske prostorije), kao i na sve druge prostore u kojima su smjeteni opasni elementi pogonske maine. Istovremeno, ovlatenim licima odgovornim za inspekciju i odravanje lifta, ili za spaavanje "zarobljenih" osoba, moraju biti obezbijeena potrebna sredstva za omoguavanje pristupa dijelovima pogonske maine radi obavljanja tih operacija. Specifikacije za spreavanje pristupa pogonskoj maini lifta, licima kojima pristup nije potreban radi obavljanja inspekcije, odravanja ili spaavanja, su date u taki 6 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2.
72/131
15 maja 2007. god.
Potrebno je napomenuti da su specifikacije standarda EN 81, dijelovi 1 i 2, koje se odnose na pristup pogonskoj maini lifta i prostorima bubnjeva, dopunjene kako bi se uzeo u obzir razvoj liftova bez mainske prostorije36. Dodatne specifikacije za spreavanje neovlatenog pristupa pogonskoj maini lifta i prostorima bubnjeva, za liftove posebno izloene riziku od vandalizma, date su u taki 5.2 standarda EN 81 -71. 1.6 Komande 1.6.1 Komande liftova za invalidna lica bez pratnje moraju biti projektovane i razmjetene tako da budu prilagoene potrebama korisnika. 109 Projektovanje komandi za invalidna lica Da bi osobe sa invaliditetom mogle upotrebljavati komande, nije dovoljno samo da kabina mora imati potrebne dimenzije vidjeti komentare uz pasus 1.2 nego lokacija i izvedba komandi mora biti prilagoena potrebama korisnika. Specifikacije za lokaciju i izvedbu komandi, za liftove koje koriste invalidna lica, su date u taki 5.4 standada EN 81-7037. U referentnim aneksima E, F i G ovoga standada date su detaljne upute za projektovanje takvih komandi. 1.6.2. Funkcije komandi moraju biti jasno oznaene. 110 Oznaavanje funkcija komandi Svrha ovog zahtjeva je da se putnicima omogui jednostavna upotreba komandi na spratovima i u kabini, kao i da se minimiziraju rizici i greke. Naprimjer, komande za sluaj opasnosti mora biti mogue lako identifikovati i razlikovati od normalnih radnih komandi. Specifikacije za oznaavanje komandi su date u taki 15 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Dodatne specifikacije za naine oznaavanja funkcija komandi, da bi se invalidnim licima olakala upotreba liftova, date su u taki 5.4 Aneksa E i F standarda EN 81 70. 1.6.3 Krugovi za pozivanje frupe liftova mogu biti zajedniki ili meusobno povezani. 111 Meusobno povezivanje pozivnih strujnih krugova Dok svaki lift mora imati svoju pogonsku mainu, prema pasusu 1.6.3, jedna grupa liftova moe imati zajedniki sistem za obradu pozivnih signala upuenih sa spratova u kontrolni sistem svakog lifta. 1.6.4 Elektrina oprema mora biti instalirana i povezana tako:
36
EN 81-1 : 1998/A2 : oktobar 2004. Sigurnosni propisi za proizvodnju i ugradnju liftova Dio 1: Elektrini liftovi A2: Prostori pogonskih maina i bubnjeva, i EN 81-2: 1998/A2 Sigurnosni propisi za proizvodnju i montau liftova Dio 2 : Hidrauliki liftovi A2 : Prostori pogonskih maina i bubnjeva. 37 EN 81-70 :2003 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene za putnike i putniko-teretne liftove Dio 70 : Pristupanost liftovima za ljude, ukljuujui invalidna lica.
73/131
15 maja 2007. god.
- da ne dolazi do eventualne zabune sa strujnim krugovima koji nemaju nikakve veze sa liftom, - da se napajanje elektrinom energijom moe iskljuiti pod optereenjem, - da kretanje lifta zavisi od elektrinih sigurnosnih ureaja u odvojenom elektrinom sigurnosnom kolu, - da greka u elektrinim instalacijama ne dovodi do opasne situacije. 112 Elektrina oprema Specifikacije koje se odnose na elektrinu opremu za liftove su date u takama 13 i 14 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Potrebno je napomenuti da su standardi EN 81, dijelovi 1 i 2, dopunjeni radi uvoenja specifikacija za obezbjeenje sigurnosti i pouzdanosti elektronsk ih sistema koji se koriste za kontrolu sigurnosnih funkcija za liftove koji nisu potpuno usklaen i sa zahtjevom postavljenim u treoj alineji ovog pasusa38.
2.
OPASNOSTI ZA OSOBE IZVAN KABINE 2.1. Lift mora biti projektovan i proizveden tako da je prostor u kojem se kree kabina nepristupaan, osim za potrebe odravanja ili u sluaju vanrednih opasnih situacija. Prije nego to osoba ue u taj prostor, mora biti onemoguena normalna upotreba lifta.
113 Pristup zoni kretanja kabine Svrha ovog zahtjeva, postavljenog u pasusu 2.1, je da se onemogui da korisnici lifta, ili druga lica, budu izloeni rizicima zbog kontakta sa pokretnom kabinom lifta ili drugim objektima u prostoru za lift, ili u zoni kretanja kabine. Pristup ovoj zoni moe biti potreban radi operacija inspekcije, odravanja ili spaavanja, ali se moraju obezbijediti sredstva pomou kojih bi se taj pristup mogao ograniiti na osobe ovlatene za obavljanje tih operacija. Specifikacije za spreavanje pristupa prostoru za lift, osim za potrebe odravanja ili u vanrednim opasnim situacijama, date su u taki 5 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Za liftove koji su naroito izloeni riziku od neovlatenog pristupa, kao posljedice vandalizma, u taki 5.1 standarda EN 81-7139 su date dodatne specifikacije za spreavanje neovlatenog pristupa prostoru za lift. 2.2. Lift mora biti projektovan i proizveden tako da se zbjegne rizik od prignjeenja kada je kabina u jednom od njenih krajnjih poloaja.
38 39
EN 81-1 : 1998/A1 i EN 81-2 : 1998/A1 : novembar 2005.god. EN 81-71 : 2005 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene za putnike i teretno-putnike liftove Dio 71 : Liftovi otporni na vandalizam.
74/131
15 maja 2007. god.
Ovo se postie ostavljanjem slobodnog prostora, ili sklonita, ispod donjeg i iznad gornjeg krajnjeg poloaja kabine. Meutim, u posebnim sluajevima, kada se dravama lanicama doputa mogunost izdavanja prethodnog odobrenja, posebno u postojeim zgradama u kojima ovo rjeenje nije mogue primijeniti, moe se predvidjeti drugi odgovarajui nain za izbjegavanje ovog rizika. 114 Prostori ispod i iznad krajnjih poloaja kabine Riziku od prignjeenja, izmeu kabine lifta i poda ili plafona prostora za lift, izloeno je veinom osoblje zadueno za odravanje ili in spekciju, koje pri obavljanju svojih zadataka mora ui u prostor za lift ili pristupiti krovu kabine. Riziku mogu biti izloene i neovlatene osobe koje pogreno koriste lift stavljajui van funkcije sredstva ugraena radi spreavanja neovlatenog pristupa, predviena pasusom 2.1. Rizik naveden u pasusu 2.2 postoji ak i ako je montaerovim uputstvima zabranjen pristup krovu kabine radi odravanja, jer je mogue da operatori ne postupe prema tim uputstvima: projektnim rjeenjem lifta se moraju uzeti u obzi r takve predvidive abnormalne situacije, u skladu sa pasusom 1.1.2(a) Aneksa I Direktive o mainama koji je primjenjiv na liftove vidjeti komentare uz pasus 1.1.
Prvom reenicom pasusa 2.2 se postavlja cilj sigurnosti koji treba biti postignut. U drugoj reenici se specificira nain postizanja toga cilja: cilj spreavanja rizika od prignjeenja se postie ostavljanjem slobodnog prostora ili skloonta izvan krajnjih poloaja kabine. Da bi se zadovoljio ovaj zahtjev, u prostoru za lift mora se obezbijediti jedan slobodan prostor ispod najnieg poloaja u koji moe doi kabina lifta, kao i odgovarajui slobodan prostor iznad najvieg poloaja u koji moe doi kabina lifta, a sve u cilju izbjegavanja prignjeenja neke osobe u sluaju neoekivanog kretanja kabine. Evropska koordinacija notificiranih tijela se saglasila da se, za vertikalne liftove, slobodan prostor mora nalaziti u projekciji putanje kretanja kabine. Samo u sluaju kosih liftova mogu biti dozvoljena sklonita van projekcije putanje kretanj a, ukoliko se izbjegnu rizici od smaknua40. "Slobodan prostor ili sklonite izvan krajnjih poloaja" je onaj prostor koji je stalno raspoloiv. Ovaj zahtjev za slobodnim prostorom, zbog toga, ne moe biti zadovoljen pomou zatitnih ureaja. Slobodan prostor ili sklonite moraju imati dovoljnu zapreminu kako bi se nekoj osobi iznad ili ispod kabine omoguila zatita od rizika prignjeenja tako to bi, u sluaju neoekivanog kretanja kabine, osoba mogla doi do tog slobodnog prostora ili sklonita. Prema pasusu 3.3, slobodan prostor ispod kabine se mora mjeriti pri potpuno sabijenim odbojnicima.
40
Zapisnik NB-L 2, oktobar 1997. godine
75/131
15 maja 2007. god.
Specifikacije za mjesto i dimenzije slobodnog prostora ili sklonita, kao i za nain njihovog mjerenja, su date u taki 5.7 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. U ovim standardima, potreban slobodan prostor ili sklonite su definirani kao kombinacija minimalnog volumena i minimalnog vertikalnog rastojanja izmeu krajnjih poloaja kabine lifta i vrha i dna prostora za lift. Iako primjena ovih specifikacija nije obavezna, one pokazuju nivo sigurnosti koji odgovara stanju tehniko-tehnolokog razvoja. Zbog toga se alternativnim rjeenjima mora postii nivo sigurnosti koji je barem ekvivalentan nivou koji je specificiran u horizontalnim standardima. 115 Liftovi bez stalnog slobodnog prostora ili sklonita U treoj reenici pasusa 2.2 se doputaju odstupanja od ovoga zahtjeva za stalnim slobodnim prostorom ili sklonitem u funkciji spreavanja rizika od prignjeenja, ali samo u izuzetnim sluajevima kada ovaj zahtjev nije mogue ispuniti. Ovo odstupanje je predmet prethodnog odobrenja u zemljama lanicama koje su jednu takvu proceduru ukljuile u implementaciju Direktive. U tekstu Direktive nije definirano u kojim okolnostima se moe smatrati da slobodan prostor nije mogue obezbijediti, meutim, ukazano je da ovo moe biti sluaj posebno u postojeim zgradama. Na dotinoj dravi lanici je da svojim prethodnim odobrenjem odredi proceduru derogacije, kao i kriterije za odreivanje opravdanosti derogacije. Treba, takoer, napomenuti da se prethodno odobrenje, koje izdaje zemlja lanica, odnosi na to da li se dozvoljava odstupanje od zahtjeva za slobodnim prostorom ili sklonitem, ili ne dozvoljava. Ako se takva derogacija doputa, procjena "drugog odgovarajueg naina" za prevenciju rizika od prignjeenja, iznad ili ispod lifta, ostaje predmet procedura ocjenjivanja usklaenosti propisanih u lanu 8 Direktive o liftovima. Potrebno je napomenuti da, ako neko notificirano tijelo izdaje certifikat o ispitivanju tipa za projektno rjeenje nekog lifta sa nainom spreavanja rizika od prignjeenja bez obezbjeenja stalnog slobodnog prostora ili sklonita, u tom certifikatu mora biti jasno navedeno da se instaliranje lifta, u skladu sa certifikatom o ispitivanju tipa, doputa samo u sluajevima kada zahtjev za slobodnim prostorom ili sklonitem nije mogue zadovoljiti i kada je drava lanica, u kojoj lift treba biti instaliran, izdala prethodno odobrenje u skladu sa nacionalnom procedurom, ako takva procedura postoji. Standard u kojem se opisuje "drugi odgovarajui nain" koji se moe koristiti u postojeim zgradama je trenutno u procesu razrade.41 Kada referenca ovog standarda bude objavljena u OJEU, primjenom njegovih specifikacija, koje se odnose na "drugi odgovarajui nain" za spreavanje rizika od prignjeenja iznad ili ispod kabine lifta, prenosie se pretpostavka o usklaenosti sa osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima postavljenim u pasusu 2.2, ali samo u sluajevima kada je zahtjev za slobodnim prostorom ili sklonitem nemogue zadovoljiti i kada je drava lanica, u kojoj lift treba biti instaliran, izdala prethodno odobrenje u skladu sa nacionalnom procedurom, ukoliko takva procedura postoji. 2.3. Stanice za ulaz i izlaz iz kabine moraju biti opremljene prilaznim vratima mehanike otpornosti adekvatne za predvienu upotrebu.
41
prEN 81-21 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Liftovi za transport ljudi i tereta Dio 21 : Novi putniki i teretni liftovi u postojeim graevinam a.
76/131
15 maja 2007. god.
Ureaj za zabravljivanje mora u toku normalnog rada spreavati: - poetak kretanja kabine, bez obzira da li je ili nije namjerno pokrenuta, ukoliko sva prilazna vrata nisu zatvorena i zabravljena, - otvaranje prilaznih vrata dok se kabina jo kree i ako je van propisane zone pristajanja. Meutim, pristajanje sa otvorenim vratima bie dozvoljeno u odreenim zonama pod uslovom da se kontrolira brzina izjednaavanja nivoa (brzina u zoni pristajanja). 116 Prilazna vrata i ureaji za zabravljivanje Funkcija prilaznih vrata je da sprijee kontakt osoba na spratovima sa pokretnim dijelovima lifta i da sprijee upadanje ljudi u prostor za lift , ili u zonu kretanja lifta, kada se kabina ne nalazi na mjestu pristajanja. U zadnjoj reenici pasusa 2.3 dozvoljava se poetak otvaranja prilaznih vrata dok se kabina lifta pribliava stanici kako bi se putnicima omoguilo da napuste kabinu im ona doe na stanicu. Ureaji za zabravljivanje prilaznih vrata su sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, stavka 1. Specifikacije za prilazna vrata i njihove ureaje za zabravljivanje su date u taki 7 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Ispitivanja ureaja za zabravljivanje prilaznih vrata su propisana u Aneksu F1 ovih standarda. Poto su prilazna vrata jedan od elemenata lifta koji je naroito osjetljiv na oteenja uzrokovana vandalizmom, u taki 5.3 standarda EN 81 -7142 su date dodatne specifikacije. 3. OPASNOSTI ZA OSOBE U KABINI 3.1. Kabine liftova moraju biti potpuno zatvorene stjenkama po cijeloj duini, ukljuujui odgovarajue podove i tavanice, sa izuzetkom otvora za ventilaciju, i moraju imati vrata po cijeloj duini. Ta vrata moraju biti projektovana i ugraena tako da se, pri njihovom otvaranju, kabina zaustavlja i da se kabina ne moe kretati ako vrata nisu zatvorena, osim kod pristajanja navedenog u treem stavu pasusa 2.3 ovog Aneksa. Vrata kabine moraju ostati zatvorena i zabravljena ako se lift zaustavi izmeu dva nivoa, ako postoji rizik od pada izmeu kabine i zatvorenog prostora za lift, ili ako prostor za lift nije zatvoren. 117 Zatvorenost kabine lifta Zahtjev za potpunom zatvorenou kabine lifta, sa vratima po cijeloj duini, postavljen je u prvom stavu pasusa 3.1 radi spreavanja rizika koji su posljedica kontakta izmeu osoba ili objekata u kabini i objekata van kabine , u prostoru za lift ili u zoni kretanja. Zahtjev za zabravljivanjem vrata kabine je postavljen radi prevencije rizika od ispadanja iz kabine. Ovaj zahtjev je primjenjiv kada izmeu ivice kabine i zida
42
EN 81-71 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene za putnike i teretno-putnike liftove Dio 71 : Liftovi otporni na vandalizam.
77/131
15 maja 2007. god.
prostora za lift postoji prazan prostor u koji bi osoba mogla upasti, ili ako prostor za lift nema zidova za spreavanje takvog pada. Specifikacije za vrata kabine i njihove ureaje za zabravljivanje su date u taki 8 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Poto su vrata kabine jedan od elemenata lifta koji su osjetljivi na oteenja uzrokovana vandalizmom, u taki 5.3 standarda EN 81 -71 su date dodatne specifikacije za liftove koji bi sa velikom vjerovatnoom mogli biti izloeni riziku od takvog oteenja. 3.2. U sluaju prekida napajanja ili otkazivanja komponenata, lift mora imati ureaje za spreavanje slobodnog pada ili nekontrolisanog kretanja kabine prema gore. Ureaj koji spreava slobodan pad kabine mora biti neovisan od naina vjeanja kabine. Ovaj ureaj mora omoguavati zaustavljanje kabine lifta kada je ona pod nominalnim optereenjem i pri maksimalnoj brzini koju je predvidio montaer lifta. Ni jedno zaustavljanje, usljed aktiviranja ovog ureaja, ne smije izazvati usporenje koje bi bilo tetno za osobe u kabini, bez obzira na uslove optereenja.
118 Slobodan pad ili nekontrolirano kretanje kabine prema gore
Svrha ovog zahtjeva je da se zatite lica koja se nalaze u kabini lifta u sluaju prekida u napajanju elektrinom energijom ili kvara na nekom elementu sistema vjeanja ili sistema podupiranja kabine. Ako se kvar dogodi kada je teina kabine sa njenim teretom manja od teine protutegova, mora se sprijeiti nekontrolisano kretanje kabine prema gore. U sluaju pucanja nekog elementa sistema vjeanja ili sistema podupiranja, mora biti sprijeen slobodan pad kabine. Ureaji za spreavanje slobodnog pada, ili nekontroliranog kretanja kabine prema gore, pomenuti u pasusu 3.2 Aneksa I, spadaju u sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, stavka 2. Sigurnosni ureaji montirani na cilindre hidraulikih pogonskih sistema, kada se koriste kao ureaji za zatitu od pada, spadaju u sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, stavka 5. Za elektrine liftove, specifikacije za ureaje za zaustavljanje slobodnog pada (sigurnosni ureaj) i sredstva za spreavanje nekontroliranog kretanja kabine prema gore date su u taki 9 standarda EN 81, dio 1. Ispitivanja za takve ureaje su specificirana u Aneksima F3 i F4 tog standarda. Za hidraulike liftove, specifikacije za spreavanje slobodnog pada, ili nekontroliranog kretanja kabine lifta prema dolje, su date u taki 9 standarda EN 81, dio 2. Ispitivanja za sigurnosni ureaj su propisana u Aneksu F3, a ispitivanja za zaporne ventile/(jednosmjerne prigunice) su specificirana u Aneksu F7 tog standarda. 3.3. Odbojnici moraju biti instalirani izmeu dna prostora za lift i poda kabine. 78/131
15 maja 2007. god.
U ovom sluaju, slobodni prostor pomenut u pasusu 2.2 mora biti izmjeren kada su odbojnici potpuno sabijeni. Ovaj zahtjev se ne primjenjuje za liftove kod kojih kabina ne moe ui u slobodan prostor pomenut u pasusu 2.2 zbog naina na koji je projektovan pogonski sistem. 119 Odbojnici Odbojnici su neophodni za zatitu osoba u kabini lifta u slu aju kvara u kontrolnom sistemu, ili u sistemu vjeanja ili podupiranja, kada se kabina nae vrlo blizu dna prostora za lift, jer sigurnosni ureaj nije bio djelotvoran. Odbojnici bi trebali apsorbovati energiju lifta ako se , usljed jednog takvog kvara, kabina ne zaustavi u krajnjim zaustavnim poloajima. Odbojnici su sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, stavka 4, (a) i (b). U Aneksu IV je za njih upotrijebljen termin "amortizeri". Specifikacije za odbojnike su date u u taki 10 standarda EN 81-1 i 2. U Aneksu F5 ovih standarda specificirana su ispitivanja za odbojnike. 3.4. Liftovi moraju biti projektovani i proizvedeni tako da se ne mogu pokrenuti ako ureaj predvien u pasusu 3.2 nije u nekom radnom poloaju. 120 Dodatni zahtjev za sigurnosne ureaje Zahtjev postavljen u pasusu 3.4 je dodatan zahtjev za ureaje za spreavanje slobodnog pada i nekontroliranog kretanja kabine prema gore, kao i za ureaje za ograniavanje prekomjerne brzine, i obuhvaen je standardima pomenutim u vezi sa pasusom 3.2 Aneksa I.
4. OSTALE OPASNOSTI
4.1 Prilazna vrata i vrata kabine, ako su motorizovana, moraju imati svaka svoj, ili zajedniki ureaj za spreavanje rizika od prignjeenja kada se ona zatvaraju. 121 Rizici uzrokovani zatvaranjem vrata kabine i prilaznih vrata Zahtjevom postavljenom u pasusu 4.1 se spreava rizik od povreda ljudi, koji ulaze u kabinu ili je naputaju, a koji je posljedica kontakta sa motoriziranim vratima kabin e ili prilaznim vratima u toku njihovog zatvaranja. Specifikacije za takve ureaje su date u takama 7 i 8 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Dodatne specifikacije, za liftove predviene za osobe sa invaliditetima, su date u taki 5.2.4 standarda EN 81-70.
79/131
15 maja 2007. god.
4.2 Prilazna vrata, ukoliko trebaju doprinijeti zatiti zgrade od poara, ukljuujui i ona sa staklenim dijelovima, moraju imati odgovarajuu otpornost na poar po svojoj cjelovitosti i osobinama u smislu izolacije (zaustavljanje plamena) i prijenosa toplote (toplotna radijacija). 122 Vatrootpornost prilaznih vrata Zahtjev postavljen u pasusu 4.2 je primjenjiv kada se propisima o prevenciji poara, za dotinu graevinu u koju se lift ugrauje, zahtijeva da prilazna vrata budu vatrootporna. Vatrootpornost prilaznih vrata lifta je obuhvaena Direktivom o liftovima (koja obuhvaa odgovarajui zahtjev Direktive o graevinskim proizvodima) vidjeti komentare uz lan 14. U dokumentima, koji se odnose na ocjenjivanje usklaenosti liftova sa vatrootpornim vratima, moraju biti date precizne informacije u vezi sa vatrootpornou prilaznih vrata lifta, ukljuujui identifikaciju relevantnih ispitnih izvjetaja i koritenih ispitnih metoda43. U skladu sa odredbom lana 2.2 Direktive o liftovima, neophodne informacije o vatrootpornosti prilaznih vrata lifta mora i montaer lifta dostaviti osobi koja je odgovorna za radove na zgradi/graevini. 123 Standardi za ispitivanje vatrootpornosti prilaznih vrata U prvim godinama primjene Direktive o liftovima, montaeri liftova su vatrootpornost prilaznih vrata lifta ispitivali u skladu sa standardima koji su navedeni u nacionalnim graevinskim propisima. Standard za ispitivanje EN 1634-144 je usvojen 2000. godine u okviru Direktive o graevinskim proizvodima. Rezultat ispitivanja, propisanih u ovom standardu, doveo je do klasifikacije vrata prema standardu EN 13501-245, u skladu sa Komisijinom Odlukom 2000/367/EC46 kojom se implementira Direktiva Vijea 89/106/EEC s obzirom na klasifikaciju karakteristika vatrootpornosti graevinskih proizvoda, klasifikaciju graevinskih radova i njihovih dijelova. U okviru mandata kojeg je Evropska komisija dala CEN-u za Direktivu o liftovima, 2003. godine je usvojen poseban harmonizirani standard EN 81-5847 za ispitivanje vatrootpornih prilaznih vrata liftova. U ovom standardu je specificirana metoda za ispitivanje cjelovitosti, radijacije i izolacije prilaznih vrata lifta koja su predviena kao jedna barijera irenju poara preko prostora za lift. Ovaj standard ukljuuje i klasifikaciju prilaznih vrata lifta koja je identina klasifikaciji specificiranoj u st andardu EN 13501 -2, u skladu sa Komisijinom Odlukom 2000/367/EC.
43
Relevantni dokumenti, u zavisnosti od primijenjene procedure ocjenjivanja usklae nosti, su: - certifikat o EC ispitivanju tipa, vidjeti Aneks V B 5; - certifikat usklaenosti, vidjeti Aneks X 4; - dokumentacija sistema osiguranja kvaliteta, vidjeti Aneks XII -3.2, Aneks XIII- 3.2 ili Aneks XIV 3.2. 44 EN 1634-1 : 2000 - Ispitivanje vatrootpornosti zasklopove vrata i kapaka Dio 1 : Poarna vrata i kapci. 45 EN 13501-2 : 2003 Klasifikacija vatrootpornosti graevinskih proizvoda i graevinskih elemenata Dio 2: Klasifikacija na bazi podataka sa ispitivanja vatrootpornosti, iskljuujui usluge ventilacije. 46 Komisijina Odluka 2000/367/EC od 3. maja 2000. godine kojom se implementira Direktiva Vijea 89/106/EEC s obzirom na klasifikaciju karakteristika vatrootpornosti graevinskih proizvoda, graevinskih radova i njihovih dijelova; OJL 13 3 . 06/06/2000 P. 0026-0032 47 EN 81-58 :2003 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Provjere i ispitivanja Dio 58 : Ispitivanje vatrootpornosti prilaznih vrata
80/131
15 maja 2007. god.
Prema Direktivi o liftovima, primjena standada EN 81-58 ostaje dobrovoljna. Dakle, moe se prihvatiti da su prilazna vrata lifta, koja su ispitana primjenom drugih metoda, usklaena sa pasusom 4.2 Aneksa I Direktive o liftovima. Meutim, poto su reference standarda EN 81-58 objavljene u OJEU48, primjenom toga standarda prenosi se pretpostavka o usklaenosti sa tim osnovnim zahtjevom Direktive o liftovima. Osim toga, nacionalnim propisima se ne smije primjena bilo kojeg standarda nametnuti kao obaveza. 4.3 Protutegovi moraju biti tako montirani da bude izbjegnut svaki rizik od sudara sa kabinom ili od pada na kabinu. 124 Spreavanje sudara izmeu kabine i protutegova Svrha ovog zahtjeva je da u prostoru za lift bude sprijeen sudar izmeu kabine lifta i protutegova koji se kreu u suprotnom smjeru, to bi moglo uzrokovati veliko oteenje lifta i rezultirati povredama putnika. Slino oteenje moe biti uzrokovano padom protutega na kabinu lifta. Da bi se ispunio zahtjev postavljen u pasusu 4.3, putanje kabine i protutegova moraju biti voene i izmeu njih mora biti obezbijeen dovoljan meuprostor.
Specifikacije koje se odnose na ovaj zahtjev su date u takama 10 i 11 standa rda EN 81, dijelovi 1 i 2. 4.4 Liftovi moraju biti opremljeni sredstvima koja e ljudima "zarobljenim" u kabini pomoi da se oslobode i evakuiu. 125 Oslobaanje i evakuacija "zarobljenih" osoba Svrha ovog zahtjeva je da spasiocima omogui oslobaanje i evakuaciju ljudi "zarobljenih" u kabini lifta u sluaju nekog kvara. Lift mora biti projektovan tako da spasioci mogu dovesti lift u poloaj u kojem se ljudi mogu osloboditi i sigurno napustiti lift. Moraju se poduzeti mjere za spreavanje rizika od pada u prostor za lift, ili u zonu kretanja, pri naputanju kabine. Ako je za oslobaanje i evakuaciju "zarobljenih" ljudi potrebna specijalna oprema, montaer lifta, pri plasiranju lifta na trite, mora takvu opremu isporuiti uz lift tako da ona moe biti stalno dostupna na licu mjesta. Meutim, u odreenim ekstremnim sluajevima (naprimjer, kvar na sistemu vjeanja ili sistemu podupiranja), slubi spaavanja moe biti potrebna specijalna oprema koja nije isporuena uz lift i koja se ne moe drati na licu mjesta. Neophodna uputstva za sigurno provoenje procedura spaavanja, kao i za upotrebu bilo koje specijalne opreme isporuene uz lift, moraju biti ukljuena u prirunik uputstava, a slubi spaavanja moraju biti dostupne potrebne informacije, naprimjer,
48
OJ C 36, 10.2.2004, p.2.
81/131
15 maja 2007. god.
tako to e biti izloene na prikladnom vidljivom mjestu na samoj opremi vidjeti komentar uz pasus 6.2. Specifikacije za sredstva za oslobaanje i evakuisanje "zarobljenih" ljudi date su u takama 8 i 12 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. 4.5 Kabina mora biti oprenljena sredstvima za dvosmjerno lomuniciranje koja e omoguiti stalni kontakt sa slubom spaavanja. 126 Komunikacija sa slubom spaavanja Zahtjevom postavljenim u pasusu 4.5 se osobama, koje bi u sluaju kvara bile "zarobljene" u kabini lifta, omoguuje stalno odravanje veze sa slubom spaavanja, kako bi dobile informacije o poduzetim mjerama za osiguranje njihovog spaavanja u cilju izbjegavanja panike. Specifikacije za sredstva dvosmjerne komunikacije su date u taki 14 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2, meutim, ove specifikacije su sada zamijenjene specifikacijama standarda EN 81-2849.
Koordinacija notificiranih tijela za liftove sainila je jednu preporuku u vezi sa uvjetima pod kojim se dvosmjerna komunikacija moe obezbijediti za nekoliko liftova u istoj zgradi pomou jedne telefonske linije vidjeti NB-L REC 2/021. 4.6 Liftovi moraju biti projektovani i proizvedeni tako da, u sluaju kada temperatura u pogonskoj maini pree maksimalnu vrijednost koju je postavio montaer lifta, mogu zavriti kretanja koja su u toku, ali da odbiju nove komande. 127 Kontrola temperature Svrha ovog zahtjeva je da se osigura blokiranje daljeg rada lifta kada temperatura u prostorima pogonske maine pree sigurnosne granice. Meutim, ureaj za kontrolu temperature moe zaustaviti kabinu lifta samo nakon to ona zavri kretanje koje je u toku, kako bi se izbjegla mogunost da korisnici budu "zarobljeni" u kabini izmeu spratova. Potrebno je pojasniti da se zahtjev, postavljen u pasusu 4.6, u stvari primjenjuje na temperaturu u mainskoj prostoriji (ili u mainskim prostorima, u sluaju lifta bez mainske prostorije), to se jasno zakljuuje iz originalnog francuskog teksta Direktive. Pretpostavke koje se odnose na ambijentnu temperaturu u mainskim p rostorima liftova date su taki 0.3 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2, a specifikacije za kontrolu temperature su date u taki 13 ovih standarda.
49
EN 81 -28 : 2003 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Liftovi za transport osoba i tereta Dio 28 : Daljinski alarm na putnikim i putniko-teretnim liftovima (U taki 3.9 ovog standarda je data definicija "slube spaavanja", a u informativnom Aneksu B su date upute za rad ove slube).
82/131
15 maja 2007. god.
4.7 Kabine moraju biti projektovane i proizvedene tako da obezbjeuju dovoljnu ventilaciju za putnike, ak i u sluaju nekog dueg zastoja. 128 Ventilacija Zahtjev postavljen u pasusu 4.7 je predvien radi osiguranja zdravlja i udobnosti korisnika lifta, posebno u sluajevima kada su korisnici u kabini "zarobljeni" nakon nekog kvara. Specifikacije za ventilaciju kabine lifta su date u taki 8 EN 81, dijelovi 1 i 2. 4.8 Kabina mora biti adekvatno osvijetljena kad god je u upotrebi ili kad god su vrata otvorena, a mora postojati osvjetljenje i u sluaju opasnosti (nuna rasvjeta). 129 Osvjetljenje u kabini Obezbjeenje odgovarajueg osvjetljenja je jedan vaan faktor koji utie na sigurnost i udobnost korisnika lifta. Nuna rasvjeta je bitna radi izbjegavanja panike , ako su ljudi "zarobljeni" u kabini nakon nekog kvara. Specifikacije za osvjetljenje u kabini i za nunu rasvjetu su date u taki 8 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2.
4.9 Sredstva komuniciranja pomenuta u pasusu 4.5 i nuna rasvjeta pomenuta u pasusu 4.8 moraju biti projektovana i proizvedena tako da funkcioniu i bez normalnog snabdijevanja elektrinom energijom. Period njihovog rada mora biti dvoljno dug radi omoguavanja normalnog provoenja procedure spaavanja. 130 Napajanje elektrinom energijom sredstava za komunikaciju i nunu rasvjetu Zahtjev postavljen u pasusu 4.9 je komplementaran zahtjevima 4.5 i 4.8 i obuhvaen je specifikacijama datim u standardima pomenutim u vezi sa tim zahtjevima. 4.10 Komandna strujna kola liftova, koji se mogu koristiti u sluaju poara, moraju biti projektovana i proizvedena tako da se moe sprijeiti zaustavljanje liftova na odreenim nivoima i spasilakim timovima omoguiti prioritetno upravljanje liftom. 131 Liftovi za vatrogasce Openito, propisima za prevenciju poara se zabranjuje upotreba liftova u sluaju poara u zgradi u koju su ugraeni50.
50
Specifikacije za zatitu korisnika liftova u sluaju poara su date u standardu EN 81 -73 : 2005 Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene za putnike i teretnoputnike liftove Dio 73 : Ponaanje liftova u sluaju poara. Osim toga, u toku je razrada jednog standarda o upotrebi liftova za evakuaciju invalidnih lica u sluaju opasnosti: prEN 81 -76.
83/131
15 maja 2007. god.
Odreeni liftovi mogu biti specijalno projektovani kako bi, u sluaju poara, ostali u upotrebi pod kontrolom vaogasaca, radi pristupa spratovima koji su zatieni od poara. Drave lanice mogu odrediti koji liftovi e biti predvieni za ove svrhe. Specifikacije za liftove za vatrogasce su date u standardu EN 81 -7251. 5. OZNAAVANJE
5.1 Pored minimuma pojedinosti koje se zahtijevaju za bilo koju mainu, u skladu sa pasusom 1.7.3 Aneksa I Direktive 89/392/EEC, svaka kabina mora imati lahko vidljivu ploicu na kojoj je jasno oznaeno maksimalno optereenje u kilogramima i maksimalni broj putnika koje moe nositi. 132 Ploica montaera lifta Zahtjev postavljen u pasusu 5.1 se poziva na pasus 1.7.3 Direktive o mainama. Upuivanje na Direktivu 89/392/EEC se treba tumaiti kao upuivanje na Direktivu 98/37/EC. Relevantni dio pasusa 1.7.3 Direktive o mainama glasi:
1.7.3 Oznaavanje Sve maine moraju biti oznaene itko i neizbrisivo sa slijedeim minimalnim podacima: naziv i adresa proizvoaa, CE znak (vidjeti Aneks III), oznaka serije ili tipa, serijski broj, ako postoji, godina proizvodnje.
U sluaju liftova, naziv i adresa proizvoaa su naziv i adresa montaera lifta vidjeti komentare uz lan 1(4). Lako vidljiva ploica, pomenuta u pasusu 5.1, mora se nalaziti u kabini lifta jer te informacije moraju biti lahko dostupne i korisnicima liftova i organima za nadzor nad tritem, prema potrebi. Od 29. decembra 2009. godine, upuivanje na Direktivu o mainama treba tumaiti kao upuivanje na Direktivu 2006/42/EC. 5.2 Ako je lift projektovan tako da je putnicima "zarobljenim" u kabini omogueno da se izvuku bez pomoi izvana, relevantna uputstva moraju biti jasno i vidljivo naznaena u kabini.
51
EN 81-72 : 2003 - Sigurnosni propisi za proizvodnju i instaliranje liftova Posebne primjene za putnike i teretno- putnike liftove Dio 72 : Liftovi za vatrogasce.
84/131
15 maja 2007. god.
133 Samospaavanje Ovaj zahtjev se primjenjuje na liftove koji su opremljeni sredstvima koja putnicima omoguavaju da kabinu pokrenu runo do mjesta pristajanja, u sluaju nekog kvara, ili da napuste kabinu bez pomoi izvana. U ove liftove spadaju i odreeni liftovi sa vijanim ili zupastim pogonskim sistemima. U kabinama liftova, koji su opremljeni takvim sredstvima, moraju biti jasna uputstva o nainu njihove upotrebe. Meutim, osobe "zarobljene" u kabini lifta, koji nije opremljen takvim sredstvima, mogu biti izloene opasnostima pri pokuaju otvaranja vrata i naputanja kabine bez pomoi izvana. Relevantni zahtjevi za sredstva evakuacije i spaavanja su, prema tome, oni zahtjevi postavljeni u pasusu 4.4. 6. UPUTSTVA ZA UPOTREBU
6.1 Uz sigurnosne komponente, navedene u Aneksu IV, mora biti isporuen prirunik uputstava na slubenom jeziku zemlje lanice u kojoj boravi montaer lifta, ili na drugom, za njega prihvatljivom, jeziku Zajednice, tako da operacije: montae, - prikljuivanja, podeavanja i odravanja mogu biti obavljene efektivno i bezopasno.
134 Prirunik uputstava za sigurnosne komponente Proizvoa sigurnosnih komponenata mora prirunik uputstava za te komponente dostaviti montaeru lifta koji sigurnosne komponente namjerava ugraditi u lift. Poto prirunik uputstava mora biti razumljiv montaeru lifta kome se dostavlja, u pasusu 6.1 se zahtijeva da on bude sastavljen, ili na slubenom jeziku zemlje lanice u kojoj boravi montaer, ili na drugom jeziku Zajednice koji je za njega prihvatljiv. Ako neku sigurnosnu komponentu proizvodi montaer lifta za ugradnju u liftove koje on sam instalira, uputstva koja se odnose na montau, prikljuivanje i podeavanje te sigurnosne komponente moraju se dostaviti odgovarajuem osoblju. U prirunik uputstava za lift, opisan dolje u pasusu 6.2, moraju biti ukljuena relevantna uputstva za inspekciju i odravanje sigurnosnih komponenata koje se ugrauju u lift, ukljuujui uputstva za upotrebu bilo koje eventualno potrebne specijalne opreme ili softvera. Ovim uputstvima se licima, zaduenim za inspekciju u toku upotrebe i odravanje lifta, osiguravaju potrebne informacije na slubenom jeziku ili jezicima drave lanice u kojoj se lift instalira. 6.2 Uz svaki lift mora biti isporuena dokumentacija sastavljena na slubenom(im) jeziku(cima) Zajednice koji(e) moe odrediti zemlja lanica u kojoj se lift instalira, a u skladu sa Ugovorom. Dokumentacija treba da sadri barem: 85/131
VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA -
15 maja 2007. god.
prirunik uputstava koji sadri planove , nacrte i dijagrame neophodne za normalnu upotrebu i koji se odnose na operacije odravanja, inspekcije, popravljanja, periodinih provjera i spaavanja, navedene u pasusu 4.4, dnevnik lifta u koji mogu biti evidentirane popravke i, gdje je potrebno, periodine provjere.
135 Prirunik uputstava i dnevnik za lift Dokumentaciju navedenu u pasusu 6.2 instalater lifta mora dostaviti vlasniku lifta pri plasiranju lifta na trite, a prije njegovog putanja u upotrebu. Poto ova dokumentacija mora biti razumljiva vlasniku lifta, licima zaduenim za inspekciju i odravanje lifta, kao i slubi spaava nja, u pasusu 6.2 se zahtijeva da ona mora biti sastavljena na slubenom(im) jeziku(cima) koje priznaje zemlja lanica u kojoj se lift instalira, a u skladu sa EC Ugovorom. Drava lanica, koja ima vie priznatih slubenih jezika, moe odrediti koji e slubeni jezici biti prihvatljivi na odreenom dijelu njene teritorije. U sluajevima kada je za projektovanje i proizvodnju lifta odgovorna jedna osoba, a za njegovo instaliranje druga osoba, projektant i proizvoa moraju montaeru dostaviti sve neophodne dokumente tako da oni mogu biti ukljueni u dokumentaciju koja se isporuuje vlasniku lifta. Meutim, potrebno je naglasiti da montaer lifta, prema definiciji u lanu 1(4), ima potpunu odgovornost za dostavljanje dokumentacije, navedene u pasusu 6.2, vlasniku lifta, pri plasiranju lifta na trite.
Poto se dio informacija ukljuenih u navedenu dokumentaciju odnosi na inspekciju u toku upotrebe i na odravanje, kao i na sredstva koja su predviena za oslobaanje i evakuaciju osoba "zarobljenih" u sluaju nekog kvara, relevantni dijelovi dokumentacije moraju biti dostupni osobama zaduenim za inspekciju i odravanje lifta, kao i slubi spaavanja. Za ovo je odgovoran vlasnik lifta, meutim, korisno je da montaer lifta odredi jedno prikladno mjesto na instaliranom liftu za pohranjivanje prirunika uputstava i dnevnika. U montaerovim uputstvima moraju biti informacije potrebne za upozoravanje vlasnika lifta na neophodnost adekvatnog odravanja. Posebno, uputstva moraju sadravati informacije koje se odnose na predvidivi radni vijek kritinih komponenata i na kriterije za njihovu inspekciju i zamjenu. U uputstvima montaera moraju se nalaziti informacije o upotrebi bilo koje specijalne opreme, kao to su specijalni alati ili softver, koja je potrebna za sigurno i efektivno odravanje lifta ili za operacije spaavanja vidjeti komentare uz pasus 1.1 i pasus 4.4. U dokumentaciju pomenutu u pasusu 6.2 mora biti ukljuena i EC deklaracija o usklaenosti za sigurnosne komponente ugraene u lift vidjeti komentare uz lan 8(1).
86/131
15 maja 2007. god.
Specifikacije za prirunik uputstava i dnevnik su date u taki 16 standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Specifikacije za razradu uputstava za odravanje liftova su date u standardu EN 1301552. Dodatne informacije u vezi sa obavezom pruanja informacija koje se odnose na pristupanost i upotrebu liftova, kada su njihovi korisnici invalidna lica, date su u taki 7 standarda EN 81 70. U taki 7 standarda EN 81-71 su date dodatne specifikacije u vezi sa informacijama koje treba obezbijediti o liftovima otpornim na vandalizam. U taki 7 standarda EN 81-72 su date dodatne specifikacije u vezi sa informacijama koje treba obezbijediti o liftovima za vatrogasce. Dodatne informacije u vezi sa ponaanjem liftova u sluaju poara i u vezi sa neophodnou odravanja i ispitivanja sistema signalizacije poara date su u taki 7 standarda EN 81-73.
ANEKS II
ANEKS II A Sadraj EC deklaracije o usklaenosti za sigurnosne komponente(1) EC deklaacija o usklaenosti mora sadravati slijedee informacije:
-
naziv i adresa proizvoaa sigurnosnih komponenata(2), gdje je primjenjivo, naziv i adresa njegovog ovlatenog zastupnika u Zajednici(2), opis sigurnosne komponente, detalji o tipu ili seriji, serijski broj (ako ga ima), sigurnosna funkcija suigurnosne komponente, ako to nije jasno iz opisa, godina proizvodnje sigurnosne komponente, sve relevantne propise koje sigurnosna komponenta zadovoljava, gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacijski broj notificiranog tijela koje je izvrilo EC ispitivanje tipa u skladu sa lanom 8(1) (a) (i) i (ii),
52
EN 13015 : 2001 - Odravanje liftova i pokretnih stepenica Propisi za uputstva za odravanje.
87/131
15 maja 2007. god.
gdje je primjenjivo, upuivanje na certifikat o EC ispitivanju tipa kojeg je izdalo to notificirano tijelo, gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacioni broj notificiranog tijela koje je vrilo kontrolu proizvodnje u skladu sa lanom 8(1) (a) (ii)53, gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacioni broj notificiranog tijela koje je vrilo provjeru sistema osiguranja kvaliteta kojeg je proizvoa primijenio u skladu sa lanom 8(1) (a) (iii)54, identifikacija potpisnika ovlatenog da nastupa u ime proizvoaa sigurnosnih komponenata ili u ime njegovog ovlatenog zastupnika u Zajednici.
(1)
Deklaracija mora biti sastavljena na istom jeziku kao prirunik uputstava pomenut u Aneksu I, pasus 6.1, i mora biti ili otkucan na pisaoj maini ili odtampan. Poslovni naziv, puna adresa, u sluaju ovlatenog zastupnika navesti i poslovni naziv i adresu proizvoaa sigurnosnih komponenata.
(2)
136 EC deklaracija o usklaenosti za sigurnosne komponente
Prema lanu 5(1) Direktive o liftovima, uz sigurnosne komponente navedene u Aneksu IV, mora biti isporuena EC deklaracija o usklaenosti. U Aneksu II A je dat sadraj ove deklaracije. EC deklaraciju o usklaenosti mora sastaviti proizvoa sigurnosne komponente, ili njegov ovlateni zastupnik registriran u Zajednici. Pri plasiranju sigurnosne komponente na trite, mora biti isporuena EC deklaracija o njenoj usklaenosti vidjeti komentare uz lan 8(1). Prema estoj alineji Aneksa II A, u EC deklaraciji o usklaenosti moraju biti navedeni "svi relevantni propisi sa kojima je sigurnosna komponenta usklaena". Ovim se podrazumijeva da EC deklaracija o usklaenosti mora ukazivati na usklaenost sigurnosne komponente sa relevantnim osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima Direktive o liftovima 95/16/EC. Fusnota (1) upuije na pasus 6.1 Aneksa u kojem se postavljaju jeziki zahtjevi za prirunik uputstava za sigurnosne komponente. Prema tome, EC deklaracija o usklaenosti za neku sigurnosnu komponentu mora biti sastavljena na slubenom jeziku drave lanice u kojoj boravi montaer lifta kojem se sigurnosne komponente isporuuju, ili na drugom za njega prihvatljivom jeziku Zajednice. Osoba ovlatena za potpisivanje EC deklaracije mora imati potrebno ovlatenje da takav pravni akt potpie u ime proizvoaa. Za sigurnosne komponente, koje se
53
Postoji jedna greka u objavljenom tekstu Direktive o liftovima, u upuivanju : treba stajati : "lan 8(1) (a) i (i)" 54 Postoji jedna greka u objavljenom tekstu Direktive o liftovima, u upuivanju: treba stajati : "lan 8(1) (a) (ii) i (iii)"
88/131
15 maja 2007. god.
proizvode serijski, nije potrebno da svaka EC deklaracija o usklaenosti bude runo potpisana. Potpis moe biti umnoen na printanim kopijama.
ANEKS II
ANEKS II B
Sadraj EC deklaracije o usklaenosti za instalirane liftove(3)
EC deklaacija o usklaenosti mora sadravati slijedee informacije:

-
naziv i adresa montaera lifta(4), opis lifta, detalji o tipu ili seriji, serijski broj i adresa gdje je lift ugraen, godina instaliranja lifta, svi relevantni propisi koje lift zadovoljava, gdje je primjenjivo, upuivanje na koritene harmonizirane standarde, gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacijski broj notificiranog tijela koje je izvrilo EC ispitivanje tipa modela lifta u skladu sa lanom 8(2) (i) i (ii), gdje je primjenjivo, upuivanje na certifikat o EC ispitivanju tipa, 89/131
15 maja 2007. god.
gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacioni broj notificiranog tijela koje je izvrilo verifikaciju lifta u skladu sa lanom 8(2) (IV), gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacioni broj notificiranog tijela koje je izvrilo zavrnu inspekciju lifta u skladu sa prvom alinejom lana 8(2) (i),(ii) i (iii), gdje je primjenjivo, naziv, adresa i identifikacioni broj notificiranog tijela koje je izvrilo inspekciju sistema osiguranja kvaliteta kojeg montaer primijenjuje u skladu sa drugom i treom alinejom lana 8(2) (i), (ii, (iii) i (v), identifikacija potpisnika ovlatenog da nastupa u ime montaera lifta. Ova deklaracija mora biti sastavljena na istom jeziku kao prirunik uputstava pomenut u Aneksu I, pasus 6.2, i mora biti ili napisana na pisaoj maini ili odprintana. Poslovni naziv i puna adresa.
(3)
(4)
137 EC deklaracija o usklaenosti za liftove Prema lanu 5(1) Direktive o liftovima, uz liftove moraju biti isporuene EC deklaracije o usklaenosti. Sadraj deklaracije je dat u Aneksu II B. EC deklaraciju o usklaenosti mora sastaviti montaer lifta. On mora deklaraciju dostaviti vlasniku lifta, pri plasiranju lifta na trite, a prije njegovog putanja u upotrebu vidjeti komentare uz lan 8(3). EC deklaracija o usklaenosti mora biti ukljuena u dokumentaciju navedenu u pasusu 6.2 Aneksa I. U etvrtoj alineji Aneksa II B stoji da u EC deklaraciji o usklaenosti moraju biti naznaeni "svi relevantni propisi koje lift zadovoljava". Ovim se podrazumijeva da EC deklaracija o usklaenosti mora pokazivati usklaenost lifta sa relevantnim osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima direktive o liftovima 95/16/EC. EC deklaracija o usklaenosti moe pokazivati usklaenost i sa zahtjevima drugih primjenjivih direktiva, kao to je EMC direktiva vidjeti komentare uz lan 1(5) i lan 8(3). Fusnota (3) se poziva na pasus 6.2 Aneksa I u kojem su postavljeni jeziki zahtjevi za dokumentaciju za liftove. Shodno tome, EC deklaracija za lift mora biti sastavljena na slubenom(im) jeziku(cima) drave lanice u kojoj se lift instalira. Osoba ovlatena za potpisivanje EC deklaracije mora imati potrebno ovlatenje da ovakav pravni dokument potpie u ime montaera lifta.
90/131
15 maja 2007. god.
ANEKS III CE ZNAK USKLAENOSTI CE znak usklaenosti treba da se sastoji od inicijala "CE" u slijedeem obliku:
Ako se CE znak umanjuje ili uveava, moraju se potovati proporcije date na gornjem crteu.
91/131
15 maja 2007. god.
Pojedine komponente CE znaka moraju stvarno imati istu verikalnu dimenziju koja ne moe biti manja od 5 mm. Od ovih minimalnih dimenzija dozvoljeno je odstupiti pri oznaavanju sigurnosnih komponenata malih dimenzija. Iza CE znaka mora stajati identifikacioni broj notificiranog tijela koje je nadleno za: - procedure navedene u lanu 8(1) (a) (ii) ili (iii), - procedure navedene u lanu 8(2) 138 CE znak Zahtjevi za CE znak, opisani u Aneksu III, su postavljeni u lanu 10 Direktive o liftovima vidjeti komentare uz lan 10. 139 CE znak za liftove CE znak za liftove mora biti postavljen u kabini lifta, zajedno sa ostalim neophodnim oznakama vidjeti komentare uz pasus 5.1 Aneksa I. Evropska koordinacija notificiranih tijela je sainila jednu preporuku, koju je odobrila Radna grupa za liftove, kojom se pojanjava identifikacioni broj notificiranog tijela koji slijedi iza CE znaka nekog lifta, u skladu sa zadnjim stavom Aneksa III vidjeti NB-L REC 2/004.
Identifikacioni broj notificiranog tijela, koji slijedi iza CE znaka lifta, oznaava notificirano tijelo koje je bilo ukljueno u procedure ocjenjivanja usklaenosti prema slijedeoj tabeli: Procedura ocjenjivanja usklaenosti Identifikacioni broj notificiranog tijela prema lanu 8(2), stav: koje je izvrilo: (i), (ii) ili (iii) Zavrnu inspekciju (Aneks VI) ili Odobravanje sistema osiguranja kvaliteta (Aneks XII, XIII ili XIV) (iv) Pojedinanu verifikaciju (Aneks X) (v) Odobravanje sistema potpunog osiguranja kvaliteta (Aneks XIII) 140 CE znak za sigurnosne komponente U lanu 10(2) se zahtijeva da CE znak mora biti postavljen na svaku sigurnosnu komponentu navedenu u Aneksu IV, ili, gdje to nije mogue, na etiketu koja je za komponentu neodvojivo privrena.
92/131
15 maja 2007. god.
Identifikacioni broj notificiranog tijela, koji slijedi iza CE znaka sigurnosne komponente, oznaava notificirano tijelo koje je bilo ukljueno u provoenje procedura ocjenjivanja usklaenosti prema slijedeoj tabeli: Procedura ocjenjivanja usklaenosti u skladu sa lanom 8(1) (a), stav: (i) (ii) Identifikacioni broj notificiranog tijela koje je izvrilo: Odobravanje sistema osiguranja kvaliteta (Aneks VIII) (iii) Odobravanje sistema potpunog osiguranja kvaliteta (Aneks IV)
ANEKS IV LISTA SIGURNOSNIH KOMPONENATA POMENUTIH U LANU 1(1) I LANU 8(1) 1. Ureaji za zabravljivanje polaznih vrata. 2. Ureaji za spreavanje padova, za spreavanje pada kabine, ili njenog nekontrolisanog kretanja prema gore, spomenuti u pasusu 3.2 Aneksa I. 3. Ureaji za ogranienje prekoraenja brzine. 4. a) Amortizeri sa akumulacijom energije: - nelinearni ili - sa priguivanjem povratnog kretanja.
93/131
15 maja 2007. god.
b) Amortizeri sa disipacijom energije. 5. Sigurnosni ureaji montirani na cilindre hidraulikih pogonskih sistema gdje se koriste kao ureaji za spreavanje pada kabine. 6. Elektrini sigurnosni ureaji u vidu sigurnosnih prekidaa koji sadre elektronske komponente.
141 Lista sigurnosnih komponenata Lista sa 6 kategorija sigurnosnih komponenata, navedenih u Aneksu I, je iscrpna lista sigurnosnih komponenata za liftove koji su obuhvaeni Direktivom o liftovima vidjeti komentare uz lan 1(1). 142 Amortizeri Objanjeno je da su sigurnosne komponente, pomenute u stavki 4 Aneksa IV kao "amortizeri", u pasusu 3.3 Aneksa I pomenute kao odbojnici. 143 Elektrini sigurnosni ureaji sa elektronskim komponentama Evropska koordinacija notificiranih tijela za liftove sainila je preporuke kojima se pojanjava koje elektrine sigurnosne komponente bi treb alo svrstati u kategoriju/stavku 6 Aneksa IV vidjeti NB-L REC 1/004 i NB-L REC 1/005.
ANEKS V EC ISPITIVANJE TIPA (modul B)
ANEKS V A
EC ispitivanje tipa za sigurnosne komponente
1. EC ispitivanje tipa je procedura kojom notificirano tijelo provjerava i certificira da e reprezentativni uzorak sigurnosne komponente omoguiti liftu, u koji je pravilno ugraena, da zadovolji relevantne zahtjeve Direktive. 2. Zahtjev za EC ispitivanje tipa mora podnijeti proizvoa sigunosne komponente, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici. Zahtjev se podnosi notificiranom tijelu po vlastitom izboru. Zahtjev treba da sadri: 94/131
15 maja 2007. god.
- naziv i adresu proizvoaa sigurnosne komponente i njegovog ovlatenog zastupnika u Zajednici, ukoliko ovaj drugi podnosi zahtjev, kao i mjesto proizvodnje sigurnosnih komponenata, - izjavu u pisanoj formi da isti zahtjev nije podnesen nijednom drugom notificiranom tijelu, - tehniki dosije, - reprezentativni uzorak sigurnosne komponente ili detalje o mjestu gdje se ona moe ispitati. Notificirano tijelo moe podnijeti opravdane zahtjeve za dodatnim uzorcima. 3. Tehniki dosije mora omoguiti procjenjivanje usklaenosti i adekvatnosti sigurnosne komponente kako bi ona omoguila da lift, u koji je ispravno ugraena, bude usklaen sa odredbama Direktive. U obimu koji je potreban za ocjenjivanje usklaenosti, tehniki dosije treba da sadri slijedee: - opti opis sigurnosne komponente, ukljuujui njeno podruje upotrebe (posebno, mogua ogranienja brzine, optereenja i snage) i uslove (posebno, zatita od eksplozivne okoline i ostalih uticaja okoline), - sklopne i radionike crtee ili dijagrame, - osnovni(e) zahtjev(e) uzet(e) u obzir i nain na koji je(su) zadovoljen(i) (kao napr. harmonizirani standard), - rezultate svih ispitivanja ili prorauna koje je proizvoa izvrio sam ili u kooperaciji,
- kopiju uputstava za montau sigurnosnih komponenata, - korake koji su poduzeti u fazi proizvodnje radi osiguranja usklaenosti serijski proizvedenih komponenata sa ispitanom sigurnosnom komponentom. 4. Notificirano tijelo mora: - pregledati tehniki dosije kako bi moglo procijeniti u kojoj mjeri zadovoljava postavljene ciljeve, - pregledati sigurnosnu komponentu radi provjere njene adekvatnosti prema podacima iz tehnikog dosijea, - izvriti ili ugovoriti odgovarajue provjere i ispitivanja potrebna radi provjere da li rjeenja, koja je usvojio proizvoa sigurnosne komponente, zadovoljavaju zahtjeve Direktive i omoguuju sigurnosnoj komponenti da izvri svoju funkciju ako se pravilno ugradi u lift.
95/131
15 maja 2007. god.
5. Ako je reprezentativni uzorak sigurnosne komponente usklaen sa primjenjivim odredbama Direktive, notificirano tijelo mora podnosiocu zahtjeva izdati certifikat o EC ispitivanju tipa. Certifikat mora da sadri naziv i adresu proizvoaa sigurnosne komponente, zakljuke provedenih ispitivanja, uslove valjanosti certifikata i pojedinosti potrebne za identifikaciju odobrenog tipa. Komisija, zemlje lanice i druga notificirana tijela mogu dobiti kopiju certifikata i, na osnovu opravdanog zahtjeva, kopiju tehnikog dosijea i izvjetaje o ispitivanjima, proraunima i testovima koji su provedeni. Ako notificirano tijelo odbije da proizvoau izda certifikat o EC ispitivanju tipa, duno je detaljno navesti razloge odbijanja. Mora biti sainjena i odredba za proceduru podnoenja albe. 6. Proizvoa sigurnosne komponente, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, mora informisati notificirano tijelo o svim izmjenama, ak i o malim, koje je izvrio ili namjerava izvriti na odobrenoj sigurnosnoj komponenti, ukljuujui nova proirenja ili varijante koje nisu navedene u originalnom tehnikom dosijeu (vidjeti prvu alineju pasusa 3). Notificirano tijelo mora ispitati izmjene i obavijestiti podnosioca zahtjeva da li certifikat o EC ispitivanju tipa ostaje na snazi(1). 7. Svako notificirano tijelo mora zemljama lanicama pruiti relevantne informacije u vezi sa : izdatim certifikatima o EC ispitivanju tipa, povuenim certifikatima o EC ispitivanju tipa.
Svako notificirano tijelo mora, takoer, dostaviti relevantne informacije drugim notificiranim tijelima u vezi sa certifikatima o EC ispitivanju tipa koje je ono povuklo. 8. Certifikati o EC ispitivanju tipa, dosijei i korespondencija u vezi sa procedurama EC ispitivanja tipa moraju biti sainjeni na jednom od zvaninih jezika zemlje lanice u kojoj je notificirano tijelo registrirano, ili na jeziku koji je prihvatljiv toj zemlji lanici. 9. Proizvia sigurnosne komponente, ili njegov ovlateni zastupnik, mora uz tehniku dokumentaciju uvati kopiju certifikata o EC ispitivanju tipa i njegovih priloga, u periodu koji traje 10 godina nakon proizvodnje zadnje sigurnosne komponente.
Ukoliko u Zajednici ne boravi ni proizvoa sigurnosne komponente, niti njegov ovlateni zastupnik, obaveza uvanja tehnike dokumentacije, kako bi ona stajala na raspolaganju, prenosi se na osobu koja sigurnosnu komponentu plasira na trite Zajednice.
(1)
Ako notificirano tijelo smatra da je potrebno, ono moe, ili izdati dodatak originalnom certifikatu o EC ispitivanju tipa, ili zatraiti podnoenje novog zahtjeva
144 EC ispitivanje tipa za sigurnosne komponente EC ispitivanje tipa je jedna od procedura ocjenjivanja usklaenosti kojom je obuhvaena faza projektovanja sigurnosnih komponenata navedenih u Aneksu IV vidjeti komentare uz lan 8(1). Evropska koordinacija notificiranih tijela je sainila preporuke koje se odnose na EC ispitivanje tipa sigurnosnih komponenata: 96/131
15 maja 2007. god.
NB-L REC 1/001 se odnosi na procedure ispitivanja propisane u Aneksu F standarda EN 81, dijelovi 1 i 2 za ispitivanja pomenuta u Aneksu V A(4). U NB-L REC 1/002 se notificiranim tijelima preporuuje da, pri sastavljanju certifikata o EC ispitivanju tipa opisanog u Aneksu V A(5), koriste model obrasca prezentiran u istom Aneksu standarda EN 81.
ANEKS V B
EC ispitivanje tipa za liftove
1. EC ispitivanje tipa je procedura kojom notificirano tijelo provjerava i certificira da liftmodel, ili lift za koji ne postoji odredba za proirenje ili varijantu, zadovoljava zahtjeve Direktive. 2. Zahtjev za EC ispitivanje tipa mora podnijeti montaer lifta notificiranom tijelu po svom izboru. Zahtjev treba da sadri: naziv i adresu montaera lifta, pisanu izjavu, da isti zahtjev nije podnesen ni jednom drugom notificiranom tijelu, tehniki dosije,
detalje o mjestu gdje se moe izvriti ispitivanje lifta-modela. Lift-model dat na ispitivanje mora imati odgovarajue prikljune dijelove uz mogunost opsluivanja najmanje tri nivoa (gornji, srednji i donji). 97/131
15 maja 2007. god.
3. Tehniki dosije mora omoguiti ocjenjivanje usklaenosti lifta sa odredbama Direktive te razumijevanje konstrukcije i funkcionisanja lifta. U obimu koji je potreban za ocjenjivanje usklaenosti, tehniki dosije treba da sadri slijedee: opi opis reprezentativnog modela lifta. U tehnikom dosijeu treba da su jasno naznaene sve mogue varijacije (modifikacije) reprezentativnog modela lifta koji se ispituje (vidjeti lan 1 (4)), sklopne i radionike crtee ili sheme,
,osnovni(e) zahtjev(e) uzet(e) u obzir i nain na koji je(su) zadovoljen(i) (kao npr. harmonizirani standard), kopiju EC deklaracije o usklaenosti sigurnosnih komponenata koritenih u proizvodnji lifta, rezultate svih ispitivanja ili prorauna koje je izvrio proizvoa sam ili u kooperaciji, kopiju prirunika uputstava,
korake koji su poduzeti u fazi instaliranja radi osiguranja usklaenosti serijski proizvedenih liftova sa odredbama Direktive. 4. Notificirano tijelo mora: - pregledati tehniki dosije kako bi moglo ocijeniti u kojoj mjeri zadovoljava postavljene ciljeve,
pregledati reprezentativni model lifta radi provjere da li je proizveden u skladu sa tehnikim dosijeom, izvriti, ili dogovoriti da se izvre, odgovarajue kontrole i ispitivanja potrebna radi provjere da li rjeenja, koja je usvojio montaer lifta, zadovoljavaju zahtjeve Direktive i da li omoguuju da lift bude usklaen sa tim zahtjevima. 5. Ako je lift-model usklaen sa na njega primjenjivim odredbama Direktive, notificirano tijelo mora podnosiocu zahtjeva izdati certifikat o EC ispitivanju tipa. Certifikat mora da sadri naziv i adresu montaera lifta, zakljuke provedenih ispitivanja, eventualne uslove valjanosti certifikata i pojedinosti potrebne za identifikaciju odobrenog tipa. Komisija, zemlje lanice i druga notificirana tijela mogu dobiti kopiju certifikata i, na osnovu opravdanog zahtjeva, kopije tehnikog dosijea i izvjetaja o ispitivanjima, proraunima i testovima koji su provedeni.
98/131
15 maja 2007. god.
Ako notificirano tijelo odbije da montaeru izda certifikat o EC ispitivanju tipa, duno je detaljno navesti razloge odbijanja. Mora biti sainjena i odredba za proceduru podnoenja albe. 6. Montaer lifta mora informisati notificirano tijelo o svim izmjenama, ak i o malim, koje je izvrio ili namjerava izvriti na odobrenom liftu, ukljuujui nova proirenja ili varijante koje nisu navedene u originalnom tehnikom dosijeu (vidjeti prvu alineju pasusa 3). Notificirano tijelo mora ispitati izmjene i obavijestiti podnosioca zahtjeva o odluci da li certifikat o EC ispitivanju tipa ostaje na snazi(1) . 7. Svako notificirano tijelo mora zemljama lanicama pruiti relevantne informacije u vezi sa : izdatim certifikatima o EC ispitivanju tipa, povuenim certifikatima o EC ispitivanju tipa.
Svako notificirano tijelo mora, takoer, dati drugim notificiranim tijelima relevantne informacije u vezi sa povuenim certifikatima o EC ispitivanju tipa. 8. Certifikati o EC ispitivanju tipa, dosijei i korespondencija u vezi sa procedurama EC ispitivanja tipa moraju biti sainjeni na jednom od zvaninh jezika zemlje lanice u kojoj je notificirano tijelo registrirano, ili na jeziku koji je prihatljiv toj zemlji lanici. 9. Montaer lifta, uz tehniku dokumentaciju, mora uvati kopiju certifikata o EC ispitivanju tipa i njegovih priloga, u periodu koji traje najmanje 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg lifta u skladu sa reprezentativnim modelom lifta.
(1)
Ako notificirano tijelo smatra da je potrebno, ono moe, ili izdati dodatak originalnom certifikatu o EC ispitivanju tipa, ili zatraiti podnoenje novog zahtjeva.
145 EC ispitivanje tipa za liftove EC ispitivanje tipa je jedna od procedura ocjenjivanja usklaenosti kojom je obuhvaena faza projektovanja liftova vidjeti komentare uz lan 8(2). Zahtjev za EC ispitivanje tipa, prema stavu 2 Aneksa V B, mora podnijeti montaer lifta. U vezi s tim, izraz "montaer" se koristi radi ukazivanja n a osobu koja provodi ocjenjivanje usklaenosti u fazi projektovanja lifta, koja moe, ali ne mora biti osoba koja preuzima odgovornost za usklaenost lifta vidjeti komentare uz lan 1(4). Evropska koordinacija notificiranih tijela je sainila jednu preporuku u kojoj su navedeni elementi koji trebaju biti pomenuti u certifikatu o EC ispitivanju tipa za neki lift-model, u cilju pruanja informacija o podruju primjene certifikata i opsegu njime obuhvaenih modifikacija vidjeti NB-L REC 2/007. Zadnja alineja stava 2 je relevantna za projektna rjeenja liftova koji su namijenjeni za opsluivanje tri ili vie nivoa. 99/131
15 maja 2007. god.
Koordinacija notificiranih tijela je pojasnila da se ovom odredbom ne iskljuuje EC ispitivanje tipa za liftove koji opsluuju dva nivoa, ukoliko ovo ogranienje nije jasno navedeno u certifikatu o EC ispitivanju tipa vidjeti NB-L REC 2/008.
ANEKS VI ZAVRNA INSPEKCIJA 1. Zavrna inspekcija je procedura kojom montaer lifta, koji ispunjava obaveze iz pasusa 2, obezbjeuje i izjavljuje da lift koji se plasira na trite zadovoljava zahtjeve Direktive. Montaer lifta je duan da postavi CE znak u kabini svakog lifta i da saini EC deklaraciju o usklaenosti. 2. Montaer lifta je duan poduzeti sve neophodne korake kako bi obezbijedio da lift, koji se plasira na trite, bude usklaen sa lift-modelom opisanim u certifikatu o EC ispitivanju tipa, kao i sa primjenjivim osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima. 3. Montaer lifta je duan da kopiju EC deklaracije o usklaenosti i kopiju certifikata o zavrnoj inspekciji, pomenutog u pasusu 6, uva 10 godina raunajui od datuma kada je lift plasiran na trite. 4. Notificirano tijelo, koje je odabrao montaer lifta, duno je da obavi, ili da dogovori obavljanje zavrne inspekcije lifta koji treba da se plasira na trite. Moraju biti izvrena 100/131
15 maja 2007. god.
odgovarajua ispitivanja i provjere predviene primjenjivim standardom(ima) pomenutim u lanu 5, ili ekvivalentna ispitivanja da bi bila osigurana usklaenost lifta sa relevantnim zahtjevima Direktive. Ovim provjerama i ispitivanjima treba biti obuhvaeno posebno: a) kontrola dokumentacije radi provjere da li je lift usklaen sa reprezentativnim modelom lifta odobrenim u skladu sa Aneksom V.B, b) - rad lifta bez optereenja i pod punim optereenjem da bi se obezbijedila ispravna montaa i funkcija sigurnosnih komponenata (odbojnici, ureaji za bravljenje, itd.), rad lifta pod punim optereenjem i bez optereenja da bi se obezbijedilo ispravno funkcionisanje sigurnosnih ureaja u sluaju prestanka napajanja el. energijom, statiko ispitivanje sa optereenjem koje iznosi 1,25 X ( nominalno optereenje).
Nominalno optereenje je ono koje je pomenuto u Aneksu I, pasus 5. Nakon ovih ispitivanja, notificirano tijelo mora provjeriti da nema trajnih deformacija ili oteenja koja bi mogla ograniiti ili iskljuiti upotrebu lifta. 5. Notificirano tijelo mora dobiti slijedee dokumente: projekat kompletnog lifta,
nacrte i sheme koji su potrebni za zavrnu inspekciju, prije svega sheme komandnih strujnih krugova, kopiju prirunika uputstava pomenutog u Aneksu I, pasus 6.2.
Notificirano tijelo ne mora zahtijevati detaljne crtee ili precizne informacije koje nisu potrebne za verifikaciju usklaenosti lifta (koji e biti plasiran na trite) sa liftom-modelom opisanim u EC deklaraciji o ispitivanju tipa. 6. Ako lift zadovoljava odredbe Direktive, notificirano tijelo je duno da postavi, ili da izda nalog da se postavi, njegov identifikacioni broj pored CE znaka u skladu sa Aneksom III i da sastavi certifikat o zavrnoj inspekciji u kojem su navedene izvrene kontrole i ispitivanja. Notificirano tijelo je duno da popuni odgovarajue stranice u dnevniku pomenutom u Aneksu I, pasus 6.2. Ukoliko notificirano tijelo odbije da izda certifikat o zavrnoj inspekciji, onda mora detaljno navesti razloge tog odbijanja i preporuiti nain na koji se moe dobiti odobrenje. Ako montaer lifta ponovo podnosi zahtjev za zavrnu inspekciju, mora se obratiti istom notificiranom tijelu. 7. Certifikat o zavrnoj inspekciji, dosijei i korespondencija u vezi sa procedurama odobravanja moraju biti sainjeni na jednom od zvaninih jezika zemlje lanice u kojoj je notificirano tijlo registrirano, ili na jeziku koji je prihvatljiv toj zemlji lanici. 146 Zavrna inspekcija za instaliranje liftova 101/131
15 maja 2007. god.
Zavrna inspekcija je jedna od procedura ocjenjivanja usklaenosti koja se moe koristiti za fazu instaliranja nekog lifta vidjeti komentare uz lan 8(2). Potrebno je napomenuti da se zavrna inspekcija moe odnositi na instaliranje nekog lifta ije je projektno rjeenje obuhvaeno certifikatom o EC ispitivanju tipa u skladu sa lanom 8(2) (i) ili (ii), ili na instaliranje lifta koji je projektovan u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta, u skladu sa lanom 8(2) (iii). U prvom sluaju, zavrna inspekcija se sastoji u provjeravanju da li je instalirani lift usklaen sa projektnom izvedbom, koja je predmet certifikata o EC ispitivanju tipa, te da li je lift korektno sastavljen i instaliran. Ukoliko je certifikatom o EC ispitivanju tipa obuhvaen lift-model, koji je definiran u lanu 1.4, u zavrnoj inspekciji se mora provjeriti da li se karakteristike instaliranog lifta nalaze u opsegu modifikacija koje su odobrene certifikatom vidjeti komentare uz lan 1.4. U drugom sluaju, zavrna inspekcija se sastoji u provjeravanju da li je instalirani lift usklaen sa projektnim rjeenjem koje je realizovano u okviru projektantovog sistema potpunog osiguranja kvaliteta. Da bi se, u ovom sluaju, osiguralo te meljito obavljanje zavrne inspekcije, projektant lifta mora montaeru lifta obezbijediti sve dokumente potrebne za korektno obavljanje ove provjere, ukljuujui dokumente koji se odnose na inspekciju projektnog rjeenja u skladu sa stavom 3.3 Aneksa XIII. Svi pomenuti dokumenti moraju biti stavljeni na raspolaganje notificiranom tijelu koje obavlja zavrnu inspekciju. Evropska koordinacija notificiranih tijela za liftove je sastavila jednu kontrolnu listu za zavrnu inspekciju instaliranja liftova vidjeti NB-L REC 0/003. Specifikacije u vezi sa ispitivanjima, koja je potrebno izvriti u toku zavrne inspekcije instaliranja nekog lifta, navedena u stavu 4 (b), date su u taki 16 Aneksa D standarda EN 81, dijelovi 1 i 2. Osim toga, u taki 6 standarda EN 81 -28 je specificirano ispitivanje funkcionisanja sistema daljinskog alarmiranja. ANEKS VII MINIMALNI KRITERIJI KOJE ZEMLJE LANICE TREBAJU UZETI U OBZIR PRI NOTIFIKACIJI TIJELA 1. Ovo tijelo, njegov direktor i osoblje odgovorno za vrenje verifikacionih aktivnosti ne mogu biti projektanti, izvoai objekata, isporuioci ili proizvoai sigurnosnih komponenata, niti montaeri liftova koji su predmet inspekcije, kao ni ovlateni zastupnici bilo kojeg od navedenih lica. Isto tako, ovo tijelo, njegov direktor i osoblje odgovorno za nadzor sistema osiguranja kvaliteta, navedenog u lanu 8 ove Direktive, ne mogu biti projektanti, izvoai objekta, isporuioci ili proizvoai sigurnosnih komponenata, niti montaeri liftova koji su predmet kontrole, kao ni ovlateni zastupnici bilo kojeg od navedenih lica. Ova lica ne mogu biti ukljuena, bilo direktno ili kao ovlateni zastupnici, u projektovanje, izradu, marketing ili odravanje sigurnosnih komponenata, kao ni u ugradnju liftova. To, meutim, ne iskljuuje mogunost razmjene tehnikih informacija izmeu proizvoaa sigurnosnih komponenata ili montaera lifta i ovog tijela.
102/131
15 maja 2007. god.
2. Ovo tijelo i njegovo osoblje moraju operacije inspekcije i nadzora obavljati uz najvei stepen strunog integriteta i tehnike osposobljenosti, bez bilo kakvih pritisaka i poticaja, posebno finansijskih, koji bi mogli imati uticaja na donoenje odluke ili na rezultate inspekcije, osobito pritisaka od strane lica ili grupa koje su zainteresirane za rezultate inspekcije, odnosno nadzora. 3. Ovo tijelo mora imati na raspolaganju potrebno osoblje i ureaje da bi moglo na odgovarajui nain obaviti tehnike i administrativne zadatke u vezi sa inspekcijom, odnosno nadzorom. Ono, takoer, mora imati pristup opremi koja je potrebna za specijalnu verifikaciju. 4. Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati: dobru tehniku i strunu osposobljenost, dovoljno znanja o zahtjevima za ispitivanja koja vre i odgovarajue iskustvo za takva ispitivanja, sposobnost sastavljanja certifikata, zapisa i izvjetaja potrebnih za dokazivanje autentinosti rezultata ispitivanja.
5. Nepristrasnost inspekcijskog osoblja mora biti zagarantovana. Njihova primanja ne smiju zavisiti od broja izvrenih ispitivanja, niti od rezultata takvih ispitivanja. 6. Ovo tijelo mora izvriti osiguranje od odgovornosti za eventualnu tetu, ukoliko njegovu odgovornost ne preuzima drava u skladu sa nacionalnim zakonom, ili ako sama zemlja lanica nije direktno odgovorna za ispitivanja. 7. Osoblje ovog tijela mora uvati poslovnu tajnu o svim informacijama prikupljenim u toku obavljanja svojih zadataka (osim prema kompetentnim administrativnim organima vlasti drave u kojoj tijelo obavlja svoje aktivnosti) u vezi sa ovom Direktivom, ili bilo kojom odredbom nacionalnog zakona koja na nju ima uticaja.
147 Kriteriji za ocjenjivanje notificiranih tijela Notifikacijski organ zemlje lanice treba, pri ocjenjivanju tijela koja su kandidati za notifikaciju, primijeniti minimalne kriterije navedene u Aneksu VII vidjeti komentare uz lan 9. Dok se u drugom stavu Aneksa VII zahtijeva da notificirana tijela posjeduju objekte i ureaje neophodne za obavljanje zadataka koji su dio procedure ocjenjivanja usklaenosti, a za koje su ta tijela notificirana, u zadnjem dijelu ovog stava se podrazumijeva da odreena specijalna ispitivanja (kao to je npr. ispitivanje vatrootpornosti prilaznih vrata) mogu izvriti druga ispitna tijela. Meutim, u skladu sa opim principima koji su primjenjivi na notificirana tijela koja koriste podugovaranje, ispitna tijela koja obavljaju takva specijalna ispitivanja, moraju, isto tako, zadovoljiti minimalne kriterije postavljene u Aneksu VII, a notificirano tijelo koje je odgovorno za proceduru ocjenjivanja usklaenosti zadrava punu odgovornost za prihvatanje izvjetaja o ispitivanju kojeg je izdalo dotino ispitno 103/131
15 maja 2007. god.
tijelo vidjeti Poglavlje 6.5 Vodia za implementaciju direktiva baziranih na novom pristupu i globalnom pristupu.
ANEKS VIII OSIGURANJE KVALITETA PROIZVODA (modul E) 1. Osiguranje kvaliteta proizvoda je procedura kojom proizvoa sigurnosnih komponenata, koji zadovoljava obaveze iz pasusa 2, obezbijeuje i izjavljuje da su sigurnosne komponente u skladu sa tipom opisanim u certifikatu o EC ispitivanju tipa i da zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih primjenjuju, te obezbjeuje i izjavljuje da e sigurnosna komponenta omoguiti da lift, u koji je pravilno ugraena, zadovolji odredbe Direktive. Proizvoa sigurnosne komponente, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, mora postaviti CE znak na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti EC deklaraciju o usklaenosti. Uz CE znak treba da stoji identifikacioni broj notificiranog tijela odgovornog za nadzor, kako je specificirano u pasusu 4.
104/131
15 maja 2007. god.
2. Za zavrnu inspekciju i ispitivanje sigurnosne komponent , proizvoa mora primijeniti odobreni sistem osiguranja kvaliteta, kako je specificirano u pasusu 3, i mora biti pod nadzorom, kako je specificirano u pasusu 4. 3. Sistem osiguranja kvaliteta 3.1. Proizvoa sigurnosne komponente mora zahtjev za ocjenjivanje svoga sistema osiguranja kvaliteta, za dotinu sigurnosnu komponentu, podnijeti notificiranom tijelu po svom izboru. Zahtjev treba da sadri: - sve relevantne informacije za predviene sigurnosne komponente, - dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta, - tehniku dokumentaciju odobrenih sigurnosnih komponenata i kopije certifikata o EC ispitivanju tipa. 3.2. U sistemu osiguranja kvaliteta, svaka sigurnosna komponenta mora biti pregledana, a odgovarajua ispitivanja moraju biti izvrena u skladu sa relevantnim standardima pomenutim u lanu 5, ili njima ekvivalentna ispitivanja, kako bi bila osigurana njena usklaenost sa relevantnim zahtjevima Direktive. Svi elementi, zahtjevi i odredbe, koje je usvojio proizvoa sigurnosnih komponenata, moraju biti dokumentovani na sistematski i uredan nain u vidu pisanih mjera, procedura i uputstava. Ova dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora omoguiti ope razumjievanje programa, planova, prirunika i zapisa o kvalitetu. Dokumentacija mora, prije svega, da sadri adekvatan opis: a) b) c) ciljeva kvaliteta, organizacione strukture, odgovornosti i ovlatenja menadmenta u odnosu na kvalitet sigurnosne komponente, ispitivanja i provjera koje e biti izvrene nakon proizvodnje,
d) e)
naina verifikacije efektivne primjene sistema osiguranja kvaliteta, zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, badarenju te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta kako bi utvrdilo da li sistem zadovoljava zahtjeve pomenute u pasusu 3.2. Tijelo mora priznati da je sa pomenutim zahtjevima usklaen onaj sistem osiguranja kvaliteta u kojem je primijenjen relevantni harmonizirani standard (1). Audit tim mora imati najmanje jednog lana sa iskustvom u ocjenjivanju dotine tehnologije liftova. Postupak ocjenjivanja mora ukljuiti posjetu poslovnim objektima proizvoaa sigurnosne komponente.
105/131
15 maja 2007. god.
Odluka mora biti saopena proizvoau sigurnosnih komponenata. Saopenje mora da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 3.4 Proizvoa sigurnosnih komponenata mora poduzeti sve da ispuni svoje obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta i da obezbijedi njegovo pravilno i djelotvorno odravanje. Proizvoa sigurnosnih komponenata, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, mora obavjetavati notificirano tijelo, koje je odobrilo sistem osiguranja kvaliteta, o svakoj namjeravanoj modifikaciji sistema osiguranja kvaliteta. Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje predloenih modifikcija i donijeti odluku o tome da li e modifikovani sistem osiguranja kvaliteta i dalje zadovoljavati zahtjeve pomenute u pasusu 3.2, ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Tijelo svoju odluku mora saopiti proizvoau. Ovo saopenje treba da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezltat ocjenjivanja. 4 Nadzor pod odgovornou notificiranog tijela
4.1 Svrha nadzora je osigurati da proizvoa sigurnosne komponente u potpunosti izvrava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta. 4.2 Proizvoa mora notificiranom tijelu, radi inspekcije, odobriti pristup lokacijama za kontrolu, ispitivanje i uskladitenje i obezbijediti mu sve potrebne informacije, osobito: dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta, tehniku dokumentaciju,
zapise o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, kalibraciji, te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd. 4.3 Notificirano tijelo mora vriti periodina auditiranja radi provjere da li proizvoa sigurnosnih komponenata odrava i primjenjuje sistem osiguranja kvaliteta i duno je proizvoau sigurnosnih komponenata dostaviti izvjetaj o auditu. 4.4 Osim toga, notificirano tijelo moe proizvoaa sigurnosne komponente posjeivati bez prethodne najave. U vrijeme takvih posjeta, notificirano tijelo moe izvriti, ili dogovoriti da se izvre, ispitivanja radi provjere pravilnog funkcionisanja odobrenog sistema osiguranja kvaliteta, kada je to potrebno. Ono mora proizvoau sigurnosne komponente dostaviti izvjetaj o toj posjeti i izvjetaj o ispitivanju, ukoliko je vreno ispitivanje. 5 Proizvoa mora, u periodu od 10 godina od dana proizvodnje zadnje sigurnosne komponente, uvati, radi dostupnosti nacionalnim vlastima: dokumentaciju pomenutu u treoj alineji drugog stava pasusa 3.1., dokumentaciju o modifikaciji pomenutoj u drugom stavu pasusa 3.4.,
odluke i izvjetaje notificiranog tijela pomenute u zadnjem stavu pasusa 3.4.i pasusima 4.3. i 4.4. 106/131
15 maja 2007. god.
6. Svako notificirano tijelo mora drugim notificiranim tijelima poslati relevantne informacije u vezi sa izdatim i povuenim odobrenjima za sistem osiguranja kvaliteta.
(1) Ovaj harmonizirani standard e biti EN 29003 ,prema potrebi dopunjen, radi uzimanja u obzir specifinih karakteristika sigurnosnih komponenata.
148 Osiguranje kvaliteta proizvoda za sigurnosne komponente Procedura propisana u Aneksu VIII je jedna od procedura ocjenj ivanja usklaenosti koja se moe koristiti za fazu proizvodnje sigurnosnih komponenata navedenih u Aneksu IV - vidjeti komentare uz lan 8(1). Projektno rjeenje sigurnosnih komponenata, koje podlijeu proceduri ovjenjivanja sistema kvaliteta proizvoda, mora biti predmet procedure EC ispitivanja tipa za sigurnosne komponente, navedene u Aneksu V A. Evropska koordinacija notificiranih tijela izradila je jednu preporuku o sadraju certifikata o odobravanju sistema osiguranja kvaliteta proizvoda u skladu sa Aneksom VIII vidjeti NB-L-REC 3/005. U fusnoti (1) je naveden relevantni harmonizirani standard za sisteme osiguranja kvaliteta proizvoda. Budui da je Direktiva o liftovima usvojena, standard EN 29003 55 je zamijenjen standardom EN ISO 900156.
ANEKS IX POTPUNO OSIGURANJE KVALITETA (modul H) 1. Potpuno osiguranje kvaliteta je procedura kojom proizvoa sigurnosnih komponenata, koji zadovoljava obaveze iz pasusa 2, obezbjeuje i izjavljuje da sigurnosne komponente zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih odnose, i da e sigurnosna komponenta omoguiti da lift, u koji je pravilno ugraena, zadovolji zahtjeve Direktive. Proizvoa, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, mora postaviti CE znak na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti EC deklaraciju o usklaenosti. Uz CE znak treba da stoji identifikacioni broj notificiranog tijela odgovornog za nadzor, kako je specificirano u pasusu 4.
55 56
EN 29003 : 1987 Model za osiguranje kvaliteta u zavrnoj inspekciji i ispitivanjima EN ISO 9001 : 2000 Sistemi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi
107/131
15 maja 2007. god.
2. Proizvoa mora primjenjivati odobreni sistem osiguranja kvaliteta za projektovanje, proizvodnju , zavrnu inspekciju i ispitivanje sigurnosnih komponenata, kako je specificirano u pasusu 3, i mora biti pod nadzorom prema specifikaciji u pasusu 4. 3. Sistem osiguranja kvaliteta 3.1 Proizvoa mora notificiranom tijelu podnijeti zahtjev za ocjenjivanje svoga sistema osiguranja kvaliteta. Zahtjev mora da sadri: sve relevantne informacije o sigurnosnim komponentama, dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta.
3.2 Sistem osiguranja kvaliteta mora obezbijediti usklaenost sigurnosnih komponenata sa zahtjevima Direktive koji se na njih primijenjuju i omoguiti liftovima, u koje su one pravilno ugraene, da zadovolje te zahtjeve. Svi elementi, zahtjevi i odredbe, koje je usvojio proizvoa, moraju biti dokumentovani na sistematski i uredan nain u vidu pisanih mjera, procedura i uputstava. Ova dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora omoguiti ope razumijevanje politika i procedura kvaliteta kao to su programi, planovi, poslovnici i zapisi o kvalitetu. Ova dokumentacija mora, prije svega, da sadri adekvatan opis: ciljeva kvaliteta i organizacione strukture,odgovornosti i ovlatenja menadmenta u odnosu na projektno rjeenje i kvalitet sigurnosnih komponenata, tehnikih projektnih specifikacija, ukljuujui standarde koji e biti primijenjeni kao i, kada standardi pomenuti u lanu 5 nee biti primijenjeni u cjelini, sredstva koja e biti upotrijebljena za osiguranje ispunjavanja osnovnih zahtjeva Direktive koji se odnose na sigurnosne komponente, tehnika kontrole i verifikacije projektnog rjeenja, procesa i sistematskih akcija koje e biti primijenjene pri projektovanju sigurnosnih komponenata, odgovarajuih tehnnika proizvodnje, kontrole kvaliteta i obezbjeenja kvaliteta, procesa i sistematskih akcija koji e biti primijenjene,
- ispitivanja i kontrola koje e biti obavljene prije, u toku i nakon proizvodnje, kao i uestalosti njihovog obavljanja, - zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, kalibraciji te izvjetaji o kvalifikacionoj strukturi ukljuenog osoblja, itd., - naina praenja postizanja traenog kvaliteta projektnog rjeenja i kvaliteta proizvoda i efektivne primjene sistema osiguranja kvaliteta. 3.3 Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta kako bi utvrdilo da li sistem zadovoljava zahtjeve pomenute u pasusu 3.2. Tijelo mora prihvatiti da je sa tim zahtjevima usklaen onaj sistem osiguranja kvaliteta koji implementira relevantan harmonizirani standard. (1). 108/131
15 maja 2007. god.
Audit tim mora imati najmanje jednog lana sa iskustvom u ocjenjivanju dotine tehnologije liftova. Postupak ocjenjivanja mora ukljuiti posjetu poslovnim objektima proizvoaa. Odluka mora biti saopena proizvoau sigurnosnih komponenata. Saopenje mora da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 3.4 Proizvoa sigurnosnih komponenata mora poduzeti sve da ispuni svoje obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta i da obezbijedi njegovo pravilno i djelotvorno provoenje. Proizvoa, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, mora obavjetavati notificirano tijelo, koje je odobrilo sistem osiguranja kvaliteta, o svakoj namjeravanoj modifikaciji sistema osiguranja kvaliteta. Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje predloenih modifikacija i donijeti odluku o tome da li e modifikovani sistem osiguranja kvaliteta i dalje zadovoljavati zahtjeve pomenute u pasusu 3.2, ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Tijelo svoju odluku mora saopiti proizvoau. Ovo saopenje treba da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 4. Nadzor pod odgovornou notificiranog tijela 4.1 Svrha nadzora je osigurati da proizvia sigurnosnih komponenata u potpunosti izvrava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta. 4.2 Proizvoa sigurnosnih komponenata mora notificiranom tijelu, radi inspekcije, odobriti pristup lokacijama za konstrukciju, proizvodnju, inspekciju i ispitivanje, te lokacijama za uskladienje i mora mu obezbijediti sve potrebne informacije, osobito: dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta,
- zapise o kvalitetu koji se u sistemu osiguranja kvaliteta odnose na projektovanje, kao to su rezultati analiza, prorauni, ispitivanja itd., - zapise o kvalitetu koji se u sistemu osiguranja kvaliteta odnose na proizvodnju, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, badarenju, te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
4.3 Notificirano tijelo mora vriti periodina auditiranja, radi provjere da li proizvoa sigurnosnih komponenata odrava i primjenuje sistem osiguranja kvaliteta i duno je da proizvoau sigurnosnih komponenata dostavi izvjetaj o auditu. 4.4 Osim toga, notificirano tijelo moe proizvoaa sigurnosnih komponenata posjeivati bezprethodne najave. U vrijeme takvih posjeta, notificirano tijelo moe prema potrebi izvriti, ili dogovoriti da se izvre, ispitivanja radi provjere pravilnog funkcionisanja odobrenog sistema obezbjeenja kvaliteta.. Tijelo mora proizvoau sigurnosnih komponenata dostaviti izvjetaj o toj posjeti i izvjetaj o ispitivanju, ukoliko je vreno ispitivanje.
109/131
15 maja 2007. god.
4. Proizvoa sigurnosnih komponenata, ili njegov ovlateni zastupnik, mora, u periodu koji traje 10 godina od dana proizvodnje zadnje sigurnosne komponente, uvati radi dostupnosti nacionalnim vlastima: dokumentaciju pomenutu u treoj alineji drugog stava pasusa 3.1., dokumentaciju o modifikaciji pomenutu u drugom stavu pasusa 3.4.,
odluke i izvjetaje notificiranog tijela pomenute u zadnjem stavu pasusa 3.4.i pasusima , 4.3. i 4.4. Ako u Zajednici nisu registrirani ni proizvoa sigurnosnih komponenata, niti njegov ovlateni zastupnik, obaveza o uvanju tehnike dokumentacije, kako bi ona bila dostupna, prenosi se na lice koje sigurnosnu komponentu plasira na trite Zajednice. 6. Svako notificirano tijelo mora drugim notificiranim tijelima poslati relevantne informcije u vezi sa izdatim i povuenim odobrenjima za sistem osiguranja kvaliteta. 7. Dosijei i korespondencija, u vezi sa procedurama potpunog osiguranja kvaliteta, moraju biti na jednom od slubenih jezika zemlje lanice u kojoj je registrirano notificirano tijelo, ili na jeziku koji je toj zemlji prihvatljiv.
(1) Taj harmonizirani standard e biti EN 29001, prema potrebi dopunjen radi uzimanja u obzir specifinih karakteristika sigurnosnih komponenata.
149 Potpuno osiguranje kvaliteta za sigurnosne komponente Procedurom ocjenjivanja usklaenosti, opisanom u Aneksu IX, su obuhvaene i faza projektovanja i faza proizvodnje sigurnosnih komponenata vidjeti komentare uz lan 8(1). Glavna razmatranja koja treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju sistema potpunog osiguranja kvaliteta, kojeg implementira proizvoa neke sigurnosne komponente, prezentirana su u Preporuci Evropske koordinacije notificiranih tijela za liftove vidjeti NB-L REC 3/002. Evropska koordinacija notificiranih tijela je sainila jednu preporuku o sadraju certifikata o odobrenju nekog sistema potpunog osiguranja kvaliteta u skladu sa Aneksom IX vidjeti NB-L REC 3/005.
U fusnoti (1) je naveden relevantni harmonizirani standard za sisteme osiguranja kvaliteta proizvoda. Budui da je Direktiva o liftovima usvojena, standard EN 2900157 je zamijenjen standardom EN ISO 900158.
57
EN 29001 : 1987 Sistemi kvaliteta Model za osiguranje kvaliteta u projektovanju/razvoju, proizvodnji, montai i servisiranju. 58 EN ISO 9001 :2000 Sistemi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi
110/131
15 maja 2007. god.
ANEKS X POJEDINANA VERIFIKACIJA (modul G) 1. Pojedinana verifikacija je procedura kojom montaer lifta obezbjeuje i izjavljuje da je lift, koji treba biti plasiran na trite i koji je dobio certifikat o usklaenosti pomenut u pasusu 4, usklaen sa zahtjevima Direktive. Montaer lifta mora postaviti CE znak u kabini lifta i sainiti EC deklaraciju o usklaenosti. 111/131
15 maja 2007. god.
2. Monataer lifta mora notificiranom tijelu , koje sam odabere, podnijeti zahtjev za pojedinanu verifikaciju. Zahtjev treba da sadri: naziv i adresu montaera lifta i lokaciju gdje se lift ugrauje,
pisanu izjavu o tome da slian zahtjev nije upuen ni jednom drugom notificiranom tijelu, tehniki dosije.
3. Svrha tehnikog dosijea je da se omogui ocjenjivanje usklaenosti lifta sa zahtjevima Direktive i razumijevanje konstrukcije, instaliranja i funkcionisanja lifta. U obimu koji je relevantan za ocjenjivanje usklaenosti , tehniki dosije treba da sadri sljedee: opi opis lifta, sklopne i radionike crtee i sheme,
osnovne zahtjeve i rjeenja koja su usvojena za njihovo zadovoljavanje (napr. harmonizirani standard), rezultate svih ispitivanja, odnosno prorauna koje je izvrio ili podugovorio montaer lifta , kopiju uputstava za koritenje lifta, kopiju certifikata o EC ispitivanju tipa ugraenih sigurnosnih komponenata.
4. Notificirano tijelo mora pregledati tehniki dosije lifta i izvriti odgovarajua ispitivanja, kako je predvieno relevantnim standardom(ima) pomenutim u lanu 5 ove Direktive, ili ekvivalentna ispitivanja kako bi obezbijedilo njegovu usklaenost sa relevantinim zahtjevima ove Direktive. Notificirano tijelo je duno da popuni odgovarajue stranice dnevnika pomenutog u pasusu 6.2. Aneksa I.
Ako notificirano tijelo odbije da izda certifikat o usklaenosti, duno je detaljno navesti razloge ovog odbijanja i naine na koje se moe postii usklaenost. Kada montaer lifta ponovo podnosi zahtjev, mora ga podnijeti istom notificiranom tijelu. 5. Certifikat o usklaenosti, dosjei i korespondencija u vezi sa procedurama pojedinane verifikacije moraju biti na jednom od slubenih jezika zemlje lanice u kojoj je registrirano notificirano tijelo, ili na jeziku koji je toj zemlji prihvatljiv. 112/131
15 maja 2007. god.
6. Montaer lifta je duan da uz tehniki dosije uva kopiju certifikata o usklaenosti u periodu koji traje 10 godina od dana kada je lift plasiran na trite. 150 Pojedinana verifikacija faza projektovanja i instaliranja lifta Procedurom pojedinane verifikacije su obuhvaene i faza projektovanja i f aza instaliranja lifta vidjeti komentare uz lan 8(2). Procedura pojedinane verifikacije je ukljuena u Direktivu o liftovima kako bi bili obuhvaeni liftovi predvieni za neko posebno mjesto, ili koji su namijenjeni za instaliranje u malim serijama, za koje nije prikladna procedure EC ispitivanja tipa. Procedura pojedinane verifikacije moe biti korisna kada je instalirani lift jedno prilagoenje projektnog rjeenja koje je obuhvaeno certifikatom o EC ispitivanju tipa, za neko posebno mjesto. U proceduru pojedinane verifikacije su kombinirane bitne karakteristike EC ispitivanja tipa za neki lift, u skladu sa Aneksom V B, i zavrne inspekcije za fazu instaliranja lifta u skladu sa Aneksom VI. Ispitivanjima, pomenutim u stavu 4 Aneksa X, su obuhvaena ispitivanja potrebna za osiguranje usklaenosti faze instaliranja lifta sa relevantnim projektnim zahtjevima. Moe se smatrati da su ovim ispitivanjima obuhvaena i ona ispitivanja koja su pomenuta u stavu 4 (b) Aneksa VI, a koja su neophodna za osiguranje ispravnog instaliranja lifta i pravilnog funkcionisanja njegovih sigurnosnih ureaja. Evropska koordinacija notificiranih tijela za liftove je sainila jednu kontrolnu listu za zavrnu inspekciju faza instaliranja liftova vidjeti NB-L REC 0/003. Specifikacije koje se odnose na ispitivanja koja je potrebno izvriti u toku zavrne inspekcije faze instaliranja nekog lifta, pomenuta u stavu 4 (b), su date u taki 16 i Aneksu D standarda EN 81, dijelovi 1 i 2.
ANEKS XI USKLAIVANJE SA TIPOM NENAJAVLJENIM PROVJERAVANJEM SLUAJNO IZABRANOG UZORKA (modul C) 1. Usklaivanje sa tipom je procedura kojom proizvoa sigurnosnih komponenata, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, obezbjeuje i izjavljuje da su sigurnosne komponente u skladu sa tipom koji je opisan u EC certifikatu tipa, da zadovoljavaju na njih primjenjive 113/131
15 maja 2007. god.
zahtjeve Direktive i da omoguavaju svakom liftu u koji su propisno ugraene da zadovolji osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve Direktive. Proizvoa sigurnosnih komponenata, ili njegov ovlateni zastupnik u Zajednici, mora postaviti CE znak na svaku sigurnosnu komponentu i sainiti EC deklaraciju o usklaenosti. 2. Proizvoa sigurnosnih komponenata mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi obezbijedio da proizvodni proces osigurava usklaenost proizvedenih sigurnosnih komponenata sa tipom opisanim u certifikatu o EC ispitivanju tipa i sa zahtjevima Direktive koji se na njih primjenjuju. 3. Proizvoa sigurnosnih komponenata, ili njegov ovlateni zastupnik, mora uvati kopiju EC deklaracije o usklaenosti 10 godina nakon to je proizvedena zadnja sigurnosna komponenta. Ako u Zajednici nisu registrirani ni proizvoa sigurnosnih komponenata niti njegov ovlateni zastupnik, obaveza uvanja tehnike dokumentacije, kako bi ona bila dostupna, prenosi se na lice koje sigurnosne komponente plasira na trite Zajednice. 4. Notificirano tijelo, koje je izabrao proizvoa, mora vriti nenajavljeno provjeravanje, ili mora dogovoriti takvo provjeravanje sigurnosnih komponenata. Odgovarajui uzorak gotovih sigurnosnih komponenata, koji notificirano tijelo izdvaja na licu mjesta, mora biti prekontrolisan i moraju biti izvrena odgovarajua ispitivanja kako je predvieno relevantnim standardom(ima) pomenutim u lanu 5, ili ekvivalentna ispitivanja radi provjere da li je proizvodnja usklaena sa relevantnim zahtjevima Direktive. Notificirano tijelo mora poduzeti odgovarajue mjere ukoliko jedna ili vie kontrolisanih sigurnosnih komponenata ne odgovaraju zahtjevima. Stavke koje treba uzeti u obzir pri kontroli sigurnosnih komponenata bie definisane zajednikim sporazumom izmeu svih notificiranih tijela odgovornih za ovu proceduru, uzevi u obzir bitne karakteristike sigurnosnih komponenata navedenih u Aneksu IV. Uz odgovornost notificiranog tijela, proizvoa mora u toku procesa proizvodnje postaviti identifikacioni broj tog tijela. 5. Dosijei i korespondencija u vezi sa procedurom nenajavljene/nasumine kontrole, pomenute u pasusu 4 , moraju biti na jednom od slubenih jezika zemlje lanice u kojoj je registrirano notificirano tijelo, ili na jeziku koji je toj zemlji prihvatljiv.
151 Usklaivanje sa tipom za sigurnosne komponente Procedura, opisana u Aneksu XI, je jedna od procedura ocjenjivanja usklaenosti koja se moe koristiti za fazu proizvodnje sigurnosnih komponenata navedenih u Aneksu IV vidjeti komentare uz lan 8(1). Projektovanje sigurnosnih komponenata koje su predmet procedure usk laivanja sa tipom, nenajavljenim provjeravanjem sluajno izabranog uzorka, mora biti povrgnuto proceduri EC ispitivanja tipa za sigurnosne komponente opisanoj u Aneksu V A. 114/131
15 maja 2007. god.
ANEKS XII OSIGURANJE KVALITETA PROIZVODA ZA LIFTOVE (modul E) 1. Osiguranje kvaliteta proizvoda je procedura kojom montaer lifta, koji zadovoljava obaveze iz pasusa 2, obezbjeuje i izjavljuje da su ugraeni liftovi u skladu sa tipom opisanim u certifikatu o EC ispitivanju tipa i da zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih odnose.
115/131
15 maja 2007. god.
Montaer lifta mora postaviti CE znak na svaki lift i sastaviti EC deklaraciju o usklaenosti. Uz CE znak treba da stoji identifikacioni broj notificiranog tijela odgovornog za nadzor, kako je specificirano u pasusu 4. 2. Montaer lifta mora primjenjivati odobreni sistem osiguranja kvaliteta za zavrnu inspekciju i ispitivanje lifta, kako je specificirano u pasusu 3, i mora biti pod nadzorom u skladu sa pasusom 4. 3. Sistem osiguranja kvaliteta 3.1 Montaer lifta mora zahtjev za ocjenjivanje svoga sistema osiguranja kvaliteta dotinih liftova podnijeti notificiranom tijelu po svom izboru. Zahtjev mora da sadri: sve vane informacije za predviene liftove, dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta,
- tehniku dokumentaciju o odobrenim liftovima i kopije certifikata o EC ispitivanju tipa. 3.2 U sistemu osiguranja kvaliteta, svaki lift mora biti pregledan, a odgovarajua ispitivanja moraju biti izvrena u skladu sa relevantnim standardima, pomenutim u lanu 5, ili ekvivalentna ispitivanja, da bi bila osigurana njegova usklaenost sa relevantnim zahtjevima Direktive. Svi elementi, zahtjevi i odredbe, koje je prihvatio montaer lifta, moraju biti dokumentovani na sistematski i uredan nain u vidu pisanih mjera, procedura i uputstava. Ova dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora omoguiti opte razumijevanje programa, planova, poslovnika i zapisa o kvalitetu. Ova dokumentacija mora, prije svega, da sadri adekvatan opis: a) b) ciljeva kvaliteta, organizacione strukture, odgovornosti i ovlatenja menadmenta u odnosu na kvalitet lifta, ispitivanja i kontrola koje e biti obavljene prije putanja na trite, ukljuujui svakako ispitivanja pomenuta u Aneksu VI, 4 (b), naina verifikovanja efektivnosti primjene sistema osiguranja kvaliteta, zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju i kalibraciji, te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
c)
d)
e)
3.3 Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta kako bi utvrdilo da li sistem zadovoljava zahtjeve pomenute u pasusu 3.2. Tijelo mora prihvatiti da su sa tim zahtjevima usklaeni oni sistemi osiguranja kvaliteta u kojima je implementiran relevantni harmonizirani standard(1).
116/131
15 maja 2007. god.
Audit tim mora imati najmanje jednog lana sa iskustvom u ocjenjivanju dotine tehnologije liftova. Postupak ocjenjivanja mora ukljuiti posjetu poslovnim objektima montera lifta i mjestu ugradnje lifta. Odluka mora biti saoptena montaeru lifta. Saoptenje mora da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 3.4 Montaer lifta mora poduzeti sve da ispuni svoje obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta i da obezbijedi njegovo pravilno i djelotvorno provoenje. Montaer lifta mora notificirano tijelo, koje je odobrilo sistem osiguranja kvaliteta, obavjetavati o svakoj namjeravanoj modifikaciji sistema osiguranja kvaliteta. Notificirano tijelo mora ocijeniti predloene modifikacije i donijeti odluku o tome da li modifikovani sistem osiguranja kvaliteta jo uvijek zadovoljava zahtjeve pomenute u pasusu 3.2, ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Tijelo svoju odluku mora saoptiti montaeru lifta. Saoptenje mora da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 4. Nadzor pod odgovornou notificiranog tijela 4.1 Svrha nadzora je osigurati da montaer lifta u potpunosti izvrava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta. 4.2. Montaer lifta mora notificiranom tijelu, radi inspekcije, omoguiti pristup lokacijama gdje se vri inspekcija i ispitivanje i obezbijediti mu sve potrebne informacije, osobito: dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta, tehniku dokumentaciju, zapise o kvalitetu, kao to su, izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, badarenju, te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd.
4.3. Notificirano tijelo mora vriti periodina auditiranja kako bi osiguralo da montaer lifta odrava i primjenjuje sistem osiguranja kvaliteta i montaeru lifta mora dostaviti izvjetaj o auditu. 4.4 Osim toga, notificirano tijelo moe mjesta instaliranja liftova posjeivati bez prethodne najave. U vrijeme takvih posjeta, notificirano tijelo moe prema potrebi vriti, ili dogovoriti da se izvre ispitivanja radi provjere pravilnog funkcionisanja odobrenog sistema osiguranja kvaliteta, kao ifunkcionisanja lifta . Tijelo mora montaeru lifta dostaviti izvjetaj o toj posjeti i izvjetaj o ispitivanju, ukoliko je vreno ispitivanje.
5. Montaer lifta mora u periodu od 10 godina, od dana proizvodnje zadnjeg lifta, uvati, radi dostupnosti nacionalnim vlastima: dokumentaciju pomenutu u treoj alineji drugog stava pasusa 3.1., dokumentaciju o modifikaciji pomenutoj u drugom stavu pasusa 3.4., odluke i izvjetaje notificiranog tijela pomenute u zadnjem stavu pasusa 3.4. i pasusima 4.3. i 4.4. 117/131
15 maja 2007. god.
6. Svako notificirano tijelo mora drugim notificiranom tijelima poslati relevantne informacije u vezi sa izdatim i povuenim odobrenjima sistema osiguranja kvaliteta.
(1) Ovaj harmonizirani standard e biti EN 29003, prema potrebi dopunjen radi uzimanja u obzir specifinih karakteristika liftova.
152 Osiguranje kvaliteta proizvoda za liftove Procedura opisana u Aneksu XII je jedna od procedura ocjenjivanja uskla enosti koja se moe koristiti za fazu instaliranja nekog lifta ije projektovanje je podvrgnuto EC ispitivanju tipa, u skladu sa Aneksom V B, ili je obuhvaeno sistemom potpunog osiguranja kvaliteta u skladu sa Aneksom XIII vidjeti komentare uz lan 8(2). Ako se za lift, ije je projektovanje obuhvaeno odobrenim sistemom osiguranja kvaliteta prema Aneksu XIII, koristi sistem osiguranja kvaliteta proizvodnje, zahtjev pomenut u stavu 3.1 mora ukljuivati kopiju odluke kojom se odobrava projektantov sistem osiguranja kvaliteta (umjesto certifikata o EC ispitivanju tipa pomenutog u treoj alineji ovog stava). Montaerov sistem osiguranja kvaliteta mora osigurati da zavrna inspekcija i ispitivanje lifta, koje obavlja sam montaer, budu jednako rigorozni kao da ih obavlja neko notificirano tijelo u skladu sa Aneksom VI. U ovom pogledu, montaeri bi, za zavrnu inspekciju i ispitivanje liftova, pri obavljanju zavrne inspekcije u okviru odobrenog sistema osiguranja kvaliteta proizvoda, trebali slijediti kontrolnu listu koju je razradila Evropska koordinacija notificiranih tijela - vidjeti NB-L REC 0/003. Smatra se da je montaerovim sistemom potpunog osiguranja kvaliteta, prema Aneksu XIII, obuhvaeno osiguranje kvaliteta proizvoda u skladu sa Aneksom XII vidjeti komentare uz lan 8(2) i Preporuku Koordinacije notificiranih tijela: NB-L REC 3/003. Evropska koordinacija notificiranih tijela je izradila i preporuku o sadraju certifikata o odobravanju sistema osiguranja kvaliteta proizvoda prema Aneksu XII vidjeti NB-L REC 3/005. U fusnoti (1) je naveden relevantni harmonizirani standard za sisteme osiguranja kvaliteta proizvoda. Poto je Direktiva o liftovima usvojena, standard EN 29003 59 je zamijenjen standardom EN ISO 9001 : 200060.
ANEKS XIII POTPUNO OSIGURANJE KVALITETA ZA LIFTOVE (modul H)
59 60
EN 29003 : 1987 Model za osiguranje kvaliteta u zavrnoj inspekciji i ispitivanjima EN ISO 9001 : 2000 - Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi.
118/131
15 maja 2007. god.
1. Potpuno osiguranje kvaliteta je procedura kojom montaer lifta, koji zadovoljava obaveze iz pasusa 2, obezbjeuje i izjavljuje da liftovi zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih odnose. Montaer mora postaviti CE znak na svaki lift i sainiti EC deklaraciju o usklaenosti. Uz CE znak treba da stoji identifikacioni broj notificiranog tijela dgovornog za nadzor, kako je specificirano u pasusu 4. 2. Montaer lifta mora primjenjivati odobreni sistem osiguranja kvaliteta za projektovanje, proizvodnju, instaliranje, zavrnu inspekciju i ispitivanje liftova, kako je specificirano u pasusu 3, i mora biti pod nadzorom prema specifikaciji u pasusu 4. 3. Sistem osiguranja kvaliteta 3.1 Montaer lifta mora notificiranom tijelu podnijeti zahtjev za ocjenjivanje svoga sistema osiguranja kvaliteta. Zahtjev mora da sadri: sve relevantne informacije o liftovima, posebno informacije koje omoguavaju da se shvati veza izmeu projektnog rjeenja i funkcionisanja lifta i koje omoguavaju ocjenjivanje usklaenosti sa zahtjevima Direktive, dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta.
3.2. Sistem osiguranja kvaliteta mora obezbijediti usklaenost lifova sa zahtjevima Direktive koji se na njih odnose. Svi elementi, zahtjevi i odredbe, koje je usvojio montaer lifta, moraju biti dokumentovani na sistematski i uredan nain u vidu pisanih mjera, procedura i uputstava. Ova dokumentacija o sistemu obezbjeenja kvaliteta mora omoguiti ope razumijevanje procedura kao to su programi, planovi, poslovnici i zapisi o kvalitetu. Ova dokumentacija mora, prije svega, da sadri adekvatan opis: ciljeva kvaliteta i organizacione strukture, odgovornosti i ovlatenja menadmenta u odnosu na projektno rjeenje i kvalitet liftova, tehnikih projektnih specifikacija, ukljuujui standarde koji e biti primijenjeni i sredstva koja e biti upotrijebljena za osiguranje ispunjavanja zahtjeva Direktive koji se primjenjuju na liftove u sluaju kada standardi pomenuti u lanu 5 nee biti primijenjeni u potpunosti, tehnika kontrole i verifikacije projektnog rjeenja, procesa i sistematskih akcija koje e biti koritene pri projektovanju liftova, ispitivanja i kontrola koje e biti obavljene prilikom prijema dobavljenog materijala, komponenata i podsklopova, odgovarajuih tehnika montae, instaliranja, kontrole kvaliteta, procesa i sistematskih mjera koje e biti primijenjene, ispitivanja i kontrola koje e biti obavljene prije (kontrola uslova za ugradnju: prostor za lift,mainski prostor, itd.), u toku i nakon ugradnje (ukljuujui svakako ispitivanja propisana u Aneksu VI, pasus 4 (b)); zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, badarenju, te izvjetaji o kvalifikacionoj strukturi ukljuenog osoblja, itd. 119/131
15 maja 2007. god.
naina praenja postizanja traenog kvaliteta projektnog rjeenja i instaliranja, te efektivne implementacije sistema osiguranja kvaliteta. 3.3. Inspekcija projektnog rjeenja
Ako projektno rjeenje lifta nije potpuno u skladu s harmoniziranim standardima, notificirano tijelo mora utvrditi da li je to rjeenje u skladu sa odredbama Direktive i, ako jeste, izdati montaeru certifikat o EC ispitivanju projektnog rjeenja, uz navoenje ogranienja za pravovaljanost certifikata i detalja potrebnih za identifikaciju odobrenog projektnog rjeenja. 3.4. Ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta
Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta kako bi utvrdilo da li sistem zadovoljava zahtjeve pomenute u pasusu 3.2. Tijelo mora prihvatiti da su sa tim zahtjevima usklaeni oni sistemi osiguranja kvaliteta u kojima je primijenjen relevantni harmonizirani standard (1). Audit tim mora imati najmanje jednog lana sa iskustvom u ocjenjivanju dotine tehnologije liftova. Postupak ocjenjivanja mora ukljuiti posjetu poslovnim objektima montaera kao i posjetu mjestu ugradnje. Odluka mora biti saopena montaeru lifta. Saopenje mora da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 3.5. Montaer lifta mora poduzeti sve da ispuni svoje obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta i da obezbijedi njegovo pravilno i djelotvorno provoenje. Montaer lifta mora obavjetavati notificirano tijelo, koje je odobrilo sistem osiguranja kvaliteta, o svakoj namjeravanoj modifikaciji sistema osiguranja kvaliteta. Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje predloenih modifikacija i donijeti odluku o tome da li e modifikovani sistem osiguranja kvaliteta i dalje zadovoljavati zahtjeve pomenute u pasusu 3.2, ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Svoju odluku tijelo mora saoptiti montaeru. Ovo saoptenje mora sadravati zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 4. Nadzor pod odgovornou notificiranog tijela 4.1. Svrha nadzora je osigurati da montaer lifta u potpunosti izvrava obaveze koje proizilaze iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta. 4.2. Montaer lifta mora notificiranom tijelu, radi inspekcije, dozvoliti pristup lokacijama za projektovanje, proizvodnju, montau, instaliranje, inspekciju i ispitivanje kao i lokacijama za uskladitenje i obezbijediti mu sve potrebne informacije, osobito:
dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta,
zapise o kvalitetu koji se u sistemu osiguranja kvaliteta odnose na projektovanje, kao to su rezultati analiza, prorauni, ispitivanja, itd.,
120/131
15 maja 2007. god.
zapise o kvalitetu koji se u sistemu osiguranja kvaliteta odnose na preuzimanje dobavljene robe i ugradnju lifta, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, kalibraciji te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd. 4.3. Notificirano tijelo mora vriti periodina auditiranja kako bi provjerilo da li montaer lifta odrava i primjenjuje sistem osiguranja kvaliteta i duno je montaeru dostaviti izvjetaj o auditu. 4.4. Osim toga, notificirano tijelo moe bez najave posjeivati poslovne objekte montaera lifta kao i mjesto sklapanja lifta. U vrijeme takvih posjeta, notificirano tijelo moe vriti, ili dogovoriti da se izvri, ispitivanje radi provjere pravilnog funkcionisanja odobrenog sistema osiguranja kvaliteta. Notificirano tijelo mora montaeru lifta dostaviti izvjetaj o toj posjeti i izvjetaj o ispitivanju, ukoliko je vreno ispitivanje. 5. Montaer lifta mora u periodu od 10 godina, od dana kada je lift plasiran na trite, drati radi dostupnosti nacionalnim vlastima: dokumentaciju pomenutu u drugoj alineji drugog stava pasusa 3.1., dokumentaciju o modifikaciji pomenutoj u drugom stavu pasusa 3.5., odluke i izvjetaje notificiranog tijela pomenute u zadnjem stavu pasusa 3.5. i pasusima 4.3. i 4.4.
Ako montaer nije registriran u Zajednici, obaveza uvanja tehnike dokumentacije prenosi se na notificirano tijelo. 6. Svako notificirano tijelo mora drugim notificiranim tijelima poslati relevantne informacije u vezi sa izdatim i povuenim odobrenjima za sistem osiguranja kvaliteta. 7. Dosijei i korespondencija, u vezi sa procedurama potpunog osiguranja kvaliteta, moraju biti na jednom od slubenih jezika zemlje lanice u kojoj je registrirano notificirano tijelo, ili na jeziku koji je toj zemlji prihvatljiv.
(1) Ovaj harmonizirani standard e biti EN 29001, dopunjen prema potrebi, radi uzimanja u obzir specifinih karakteristika liftova.
153 Potpuno osiguranje kvaliteta za liftove Stav 1 Aneksa XIII se poziva na procedure ocjenjivanja usklaenosti navedene u lanu 8(2) (iii) i (v). U sluaju opisanom u lanu 8(2) (iii), procedurom potpunog osiguranja kvaliteta obuhvaena je samo faza projektovanja. U sluaju opisanom u lanu 8(2) (v) procedurom potpunog osiguranja kvaliteta su obuhvaene i faza projektovanja i faza instaliranja vidjeti komentare uz lan 8(2). 154 Podruje primjene sistema potpunog osiguranja kvaliteta Poto se procedura potpunog osiguranja kvaliteta moe koristiti, ili za faze projektovanja i instaliranja, ili samo za fazu projektovanja, osoba koja se bavi samo projektovanjem i proizvodnjom liftova, a ne obavlja ugradnju, moe imati odobren svoj sistem potpunog osiguranja kvaliteta. Meutim, svaki podnosilac zahtjeva za odobravanje sistema potpunog osiguranja kvaliteta za liftove mora biti u stanju dokazati svoju kompetentnost za izvravanje 121/131
15 maja 2007. god.
svih aktivnosti pomenutih u stavu 2 ( projektovanje, proizvodnja, montaa, instaliranje, te zavrna inspekcija i ispitivanje liftova ), ak i ako on stvarno ne obavlja neke od ovih aktivnosti. Osim toga, u svaki sistem potpunog osiguranja kvaliteta, kojeg implementira projektant lifta, mora biti ukljuen nain uzimanja u obzir povratnih informacija od instaliranja liftova koji su projektovani u okviru tog sistema. Ukoliko se procedura potpunog osiguranja kvaliteta, opisana u Aneksu XIII, primjenjuje samo na fazu projektovanja, projektant lifta mora obezbijediti sve dokumente koji su potrebni za osiguranje temeljite zavrne inspekcije instaliranja, ukljuujui dokumente koji se odnose na inspekciju projektnog rjeenja prema stavu 3.3 Aneksa XIII. Ako ugradnja lifta podlijee proceduri zavrne inspekcije opisanoj u Aneksu VI, ovi dokumenti moraju biti dostupni notificiranom tijelu koje obavlja zavrnu insp ekciju. Ako zavrnu inspekciju obavlja sam montaer u skladu sa procedurama opisanim u Aneksima XII, XIII ili XIV, njemu moraju biti dostupni neophodni dokumenti. 155 Inspekcija projektnog rjeenja Inspekcija projektnog rjeenja, pomenuta u stavu 3.3, odnosi se samo na one aspekte projektnog rjeenja koji nisu usklaeni sa relevantnim harmoniziranim standardima. Inspekcija projektnog rjeenja je potrebna kada jedno projektno rjeenje, predvieno za primjenu u jednom ili nekoliko instaliranja, nije u cijelosti usklaeno sa relevantnim harmoniziranim standardima, zatim ako ne postoje harmonizirani standardi za odreeni aspekt projektnog rjeenja, ili ukoliko montaer eli odstupiti od harmoniziranih standarda kako bi uzeo u obzir specifinosti mjesta za u gradnju. Zahtjev za inspekciju projektnog rjeenja treba uputiti notificiranom tijelu koje je odgovorno za odobravanje montaerovog sistema potpunog osiguranja kvaliteta u skladu sa Aneksom XIII vidjeti NB-L REC 3/001. 156 Zavrna inspekcija i ispitivanje u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta Kada su montaerovim sistemom potpunog osiguranju kvaliteta, prem a Aneksu XIII, obuhvaene i faza projektovanja i faza ugradnje, zavrnu inspekciju i ispitivanje ugradnje lifta obavlja sam montaer. Zavrna inspekcija i ispitivanje instaliranja lifta, koje obavlja montaer u okviru sistema potpunog osiguranja kvaliteta, moraju biti obavljeni jednako temeljito kao da ih obavlja neko notificirano tijelo u skladu sa Aneksom VI. Posebno, u stavu 3.2 se navodi da u provjere i ispitivanja koje obavlja montaer moraju, svakako, biti ukljuena ispitivanja propisana u stavu 4 (b) Aneksa VI. Zato bi montaeri trebali, pri zavrnoj inspekciji instaliranja liftova, koris titi kontrolnu listu koju je sainila Evropska koordinacija notificiranih tijela vidjeti NB-L REC 0/003. 157 Ocjenjivanje sistema potpunog osiguranja kvaliteta Glavna razmatranja, koja bi se trebala uzeti u obzir pri ocjenjivanju montaerovog sistema potpunog osiguranja kvaliteta, prezentirana su u preporuci Evropske koordinacije notificiranih tijela za liftove vidjeti NB L REC 3/001. 122/131
15 maja 2007. god.
U fusnoti (1) je naveden relevantni standard za sisteme osiguranja kvaliteta proizvoda. Poto je Direktiva o liftovima usvojena, standard EN 2900161 je zamijenjen standardom EN ISO 900162.
ANEKS XIV OSIGURANJE KVALITETA PROIZVODNJE (modul D)
61
EN 29001 :1987 Sistemi kvaliteta- Model za osiguranje kvaliteta u projektovanju/razvoju, proizvodnji, ugradnji i servisiranju. 62 EN ISO 9001 : 2000 Sistem upravljanja kvalitetom - Zahtjevi
123/131
15 maja 2007. god.
1. Osiguranje kvaliteta proizvodnje je procedura kojom montaer lifta, koji zadovoljava obaveze iz pasusa 2, obezbjeuje i izjavljuje da liftovi zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se odnose na njih. Montaer lifta mora postaviti CE znak na svaki lift i sainiti EC deklaraciju o usklaenosti. Uz CE znak treba da stoji identifikacioni broj notificiranog tijela odgovornog za nadzor, kako je specificirano u pasusu 4. 2. Montaer lifta mora u proizvodnji, ugradnji, zavrnoj inspekciji i ispitivanju lifta primjenjivati odobreni sistem osiguranja kvaliteta, kako je specificirano u pasusu 3, i mora biti pod nadzorom specificiranim u pasusu 4. 3. Sistem osiguranja kvaliteta 3.1 Montaer lifta mora zahtjev za ocjenjivanje svoga sistema osiguranja kvaliteta podnijeti notificiranom tijelu, po svom izboru. Zahtjev mora da sadri: sve relevantne informacije o liftovima, dokumentaciju koja se odnosi na sistem osiguranja kvaliteta, tehniku dokumentaciju o odobrenom tipu i kopiju certifikata o EC ispitivanju tipa.
3.2 Sistem osiguranja kvaliteta mora osigurati usklaenost liftova sa zahtjevima Direktive koji se na njih odnose. Svi elementi, zahtjevi i odredbe, koje je usvojio montaer lifta, moraju biti dokumentovani na sistematski i uredan nain u vidu pisanih mjera, procedura iuputstava. Ova dokumentacija o sistemu osiguranja kvaliteta mora omoguiti dosljedno tumaenje programa, planova, poslovnika i zapisa o kvalitetu. Ova dokumentacija mora, prije svega, da sadri adekvatan opis: ciljeva kvaliteta i organizacione strukture, odgovornosti i ovlatenja menadmenta u odnosu na kvalitet liftova, tehnika proizvodnje, kontrole kvaliteta i obezbjeenja kvaliteta, procesa i sistematskih mjera koje e biti koritene, ispitivanja i kontrola koje e biti obavljene prije, za vrijeme i nakon instaliranja,
zapisa o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji i podaci o ispitivanju, kalibraciji te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd., naina praenja dostizanja traenog kvaliteta liftova i efektivnosti funkcionisanja sistema osiguranja kvaliteta. 3.3 Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje sistema osiguranja kvaliteta kako bi utvrdilo da li sistem zadovoljava zahtjeve pomenute u pasusu 3.2. Tijelo mora prihvatiti da su sa tim zahtjevima usklaeni oni sistemi osiguranja kvaliteta u kojima je implementiran relevantni harmonizirani standard(2) . Audit tim mora imati najmanje jednog lana sa iskustvom u ocjenjivanju dotine tehnologije liftova. Postupak ocjenjivanja mora ukljuiti inspekcijsku posjetu poslovnim objektima montaera.
124/131
15 maja 2007. god.
Odluka se mora biti saopena montaeru. Saopenje mora da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 3.4. Montaer lifta mora poduzeti sve da ispuni svoje obaveze koje proizilaze iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta i da obezbijedi njegovo pravilno i djelotvorno provoenje. Montaer mora notificirano tijelo, koje je odobrilo sistem osiguranja kvaliteta, obavjetavati o svakoj namjeravanoj modifikaciji sistema osiguranja kvaliteta. Notificirano tijelo mora izvriti ocjenjivanje predloenih modifikacija i donijeti odluku o tome da li e modifikovani sistem kvaliteta i dalje zadovoljavati zahtjeve pomenute u pasusu 3.2, ili je potrebno ponovno ocjenjivanje. Svoju odluku tijelo mora saopiti montaeru. Ovo saopenje treba da sadri zakljuke ispitivanja i obrazloenu odluku kao rezultat ocjenjivanja. 4. Nadzor pod odgovornou notificiranog tijela 4.1. Svrha nadzora je osigurati da montaer liftova u potpunosti izvrava obaveze koje proistiu iz odobrenog sistema osiguranja kvaliteta. 4.2. Montaer mora notificiranom tijelu, radi kontrole, omoguiti pristup lokacijama gdje se vri proizvodnja, kontrola, sklapanje, instaliranje, ispitivanje i uskladitenje i obezbijediti mu sve potrebne informacije, osobito: dokumentaciju o sistemu osiguranja kvaliteta,
zapise o kvalitetu, kao to su izvjetaji o inspekciji, podaci o ispitivanju i kalibraciji te izvjetaji o kvalifikacijama ukljuenog osoblja, itd. 4.3. Notificirano tijelo mora vriti periodina auditiranja kako bi provjerilo da li montaer odrava i primjenjuje sistem osiguranja kvaliteta i duno je montaeru dostaviti izvjetaj o auditu. 4.4. Osim toga, notificirano tijelo moe montaera posjeivati bez prethodne najave. U vrijeme takvih posjeta, notificirano tijelo moe vriti, ili dogovoriti da se izvre, ispitivanja radi provjere pravilnog funkcionisanja odobrenog sistema osiguranja kvaliteta, ukoliko je to potrebno. Notificirano tijelo mora montaeru lifta dostaviti izvjetaj o toj posjeti i izvjetaj o ispitivanju, ako je vreno ispitivanje. 5. Montaer mora u periodu od 10 godina, od dana proizvodnje zadnjeg lifta, drati radi dostupnosti nacionalnim vlastima: dokumentaciju pomenutu u drugoj alineji pasusa 3.1., dokumentaciju o modifikaciji pomenutoj u drugom stavu pasusa 3.4.,
odluke i izvjetaje notificiranog tijela pomenute u zadnjem stavu pasusa 3.4. i pasusima 4.3. i 4.4. 6. Svako notificirano tijelo mora drugim notificiranim tijelima poslati relevantne informacije u vezi sa izdatim i povuenim odobrenjima za sistem osiguranja kvaliteta.
125/131
15 maja 2007. god.
7. Dokumentacija i korespondencija u vezi sa procedurama osiguranja kvaliteta proizvodnje moraju biti na jednom od slubenih jezika zemlje lanice u kojoj je registrirano notificirano tijelo, ili na jeziku koji je toj zemlji prihvatljiv. a) U ova ispitivanja su ukljuena barem ispitivanja predviena u Aneksu VI, pasus 4 (b)
(b Ovaj harmonizirani standard e biti EN 29002, dopunjen prema potrebi radi uzimanja u obzir specifine prirode liftova.
158 Osiguranje kvaliteta proizvodnje za liftove Procedura opisana u Aneksu XIV je jedna od procedura ocjenjivanja usklaenosti koja se moe koristiti za fazu instaliranja nekog lifta ije je projektno rjeenje predmet, ili EC ispitivanja tipa prema Aneksu V B, ili nekog odobrenog sistema potpunog osiguranja kvaliteta u skladu sa Aneksom XIII vidjeti komentare uz lan 8(2). Ako se za lift, ije je projektno rjeenje predmet nekog sistema potpunog osiguranja kvaliteta prema Aneksu XIII, koristi sistem osiguranja kvaliteta proizvodnje, zahtjev pomenut u stavu 3.1 mora sadravati kopiju odluke o odobravanju projektantovog sistema osiguranja kvaliteta (umjesto certifikata o EC odobravanju tipa pomenutog u treoj alineji ovog stava). Montaerov odobreni sistem osiguranja kvaliteta mora osigurati da zavrna inspekcija i ispitivanje, koje obavlja sam montaer, budu dovoljno jednako temeljito kao da ih obavlja neko notificirano tijelo u skladu sa Aneksom VI. U ovom pogledu, kontrolna lista koju je razradila Evropska koordinacija notificiranih tijela, za zavrnu inspekciju i ispitivanje liftova, predstavlja korisno uputstvo za montaere koji zavrnu inspekciju obavljaju u okviru odobrenog sistema osiguranja kvaliteta proizvoda vidjeti NB-L REC 0/003. Smatra se da je montaerovim sistemom potpunog osiguranja kvaliteta , prema Aneksu XIII, obuhvaeno osiguranje kvaliteta proizvodnje u skladu sa Aneksom XIV vidjeti komentare uz lan 8(2) i Preporuku Koordinacije notificiranih tijela: NB-L REC 3/003. Evropska koordinacija notificiranih tijela je izradila i jednu preporuku o sadraju certifikata o odobravanju sistema osiguranja kvaliteta proizvodnje prema Aneksu XIV vidjeti NB-L REC 3/005. U fusnoti (2) je naveden relevantni harmonizirani standard za sistem osiguranja kvaliteta proizvoda. Budui da je Direktiva o liftovima usvojena, standar d EN 2900263 je zamijenjen standardom EN ISO 900164.
PREGLED
Kljuna rije
Pristup pogonskoj maini lifta
63 64
Direktiva
Aneks I - Pasus 1.5.2
Vodi
108
EN 29002 : 1987 -Sistemi kvaliteta- Model za osiguranje kvaliteta u proizvodnji i instaliranju EN ISO 9001 :2000 Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi.
126/131
15 maja 2007. god.
Pristup kabini lifta Pristup zoni kretanja Postavljanje CE znaka Dopuna Direktive o liftovima Ocjenjivanje notificiranih tijela Ovlateni zastupnik Zgrada Odbojnici iare Pozivni signali Kabina
Vrata kabine Nosa CE znak
CEN Navoenja Komitologija Komunikacija sa slubom spaavanja Ocjenjivanje usklaenosti- sigurnosne komponente Ocjenjivanje usklaenosti - liftovi Usklaenost sa tipom Komande Graevina (koja nije zgrada) Graevinski proizvodi
Aneks I - Pasus 1.2 Aneks I - 2.1 lan 10(2) lan 1(1) Aneks I Pasus 1.2 Aneks VII lan 8(1) lan 1(1) lan 2(2) Aneks I - Pasus 3.3 Aneks IV stavka 4 Iskljuenje- lan 1(3) Aneks I - Pasus 1.6.3 lan 1(2) Aneks I - Pasus 1.2 Aneks I - Pasus 3.1 Aneks I - Pasus 4.3 Aneks I - Pasus 3.1 Aneks I - Pasus 4.1 lan 1(1) Aneks I - Pasus 1.2 Obrazloenje br. 7 lan 5(1) lan 7 lan 8(5) lan 10 Aneks III lan 5(2) Navoenje Obrazloenje br. 11 lan 6(3) Aneks I - Pasus 4.5 Aneks I - Pasus 4.9 lan 8(1) lan 8(2) Aneks XI Aneks I - Pasus 1.6.1 Aneks I - Pasus 1.6.2 lan 1(1) lan 2(2) Obrazloenje br. 10 lan 14 Aneks I Uvodna napomena 4 lan 1(3) lan 9 Aneks I - Pasus 4.3 Aneks I - Pasus 4.1 Aneks I - Pasus 2.2
99 113 75 19 101 147 64 17 36 119 142 17, 22 i 23 111 22 98 117 124 116 121 19 101 11 47 60 i 61 69 74 do 77 138 do 140 52 1 15 57 126 130 64 i 65 67 151 109 110 17 36 14 81 90 23 73 124 121 114 i 115 42 155 67 154 99 i 100 109 135
Dizalice na gradilitima iskljuenje Koordinacija notificiranih tijela Protuteg Rizik od prignjeenja - vrata Rizik od prignjeenja - krajnji poloaji kabine Demonstriranje rada lifta lan 2(5) Inspekcija projektnog rjeenja Faza projektovanja- liftovi Faza projektovanja-sigurnosne komponente Invalidna lica Aneks I - Pasus 1.2 Aneks I - Pasus 1.6.1 Dokumentacija Aneks I - Pasus 6.2
127/131
15 maja 2007. god.
EC deklaracija o usklaenosti
EC ispitivanje tipa Elektrine opasnosti Elektrina oprema Elektrini sigurnosni ureaji Elektromagnetska kompatibilnost Osvjetljenje u sluaju opasnosti (nuna rasvjeta) Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Evakuacija "zarobljenih" osoba Iskljuenja Izlobe Postojee zgrade/ graevine Postojei liftovi Zavrna inspekcija Sistemi gaenja poara Liftovi za vatrogasce Vatrootpornost prilaznih vrata Slobodan pad Slobodan protok Slobodan prostor ili sklonite Frikcioni bubnjevi Potpuno osiguranje kvaliteta - liftovi Potpuno osiguranje kvaliteta sigurnosne komponente Liftovi samo za terete Uputa Voice Opasnosti Zdravlje i sigurnost radnika Harmonizirani standardi
lan 5(1) lan 8(1) lan 8(3) Aneks II A Aneks II B Aneks V A Aneks V B lan 1(5) Aneks I - Pasus 1.1 Aneks I - Pasus 1.6.4 Aneks IV lan 1(5) Aneks I - Pasus 4.8 Aneks I - Pasus 4.9 lan 3(1) Aneks I Aneks I- Pasus 4.4 lan 1(3) lan 2(5) lan 1(1) Aneks I- Pasus 2.2 Obrazloenje br. 5 Aneks VI Aneks XIII lan 2(3) Aneks I- Pasus 4.10 Aneks I- Pasus 4.2 Aneks I- Pasus 3.2 i 3.4 Aneks IV- Pasus stavka 2 Navoenja lan 4 Aneks I- Pasus 2.2 Aneks I- Pasus 1.4.4 Aneks XIII Aneks IX lan 1(2) lan 6(2) lan 1(1) lan 1(2) Aneks I- Uvodna napomena 1 lan 2(4) Obrazloenje br. 8 lan 5(2) i 5(3) lan 6(1) lan 12 Aneks I- Pasus 2.2 lan 15 lan 1(2) lan 12 lan 2(4) Aneks I- Pasus 6.2 lan 8(2) lan 1(4) Aneks I- Pasus 5.1 Aneks I- Pasus 6.2 Aneks I- Pasus 6.1
47 66 68 136 137 144 145 32 94 112 143 31 129 130 43 i 44 85 do 135 125 23 42 17 114 i 115 8i9 146 156 38 131 122 i 123 118 i 120 141 2 45 i 46 114 i 115 106 153 do 157 149 22 56 17 22 86 40 12 49 do 54 55 80 114 i 115 82 22 79 39 135 67 24 132 135 134
Gornji slobodni prostor Provoenje (implementacija) Kosi liftovi Informacije Inspekcija lifta u upotrebi Faza instaliranja (ugradnje , montae) Montaer (instalater) Ploica montaera (instalatera) Uputstva- liftovi Uputstva -sigurnosne komponente
128/131
15 maja 2007. god.
Nepravilno postavljen CE znak Komplet Prilazna vrata
Pravni lijekovi/sredstva Platforme za dizanje- Direktiva o mainama Pogonska maina lifta Liftovi Grupa za administrativnu saradnju za liftove (ADCO) Komitet za liftove Liftovi u upotrebi Radna grupa za liftove Komitet za liftove Osvjetljenje Kontrola optereivanja Ureaji za zabravljivanje prilaznih vrata Dnevnik / knjiga odravanja Direktiva o niskom naponu Liftovi bez mainskog prostora Direktiva o mainama Standardi za maine Mainski prostori/prostori pogonske maine Odravanje Znaajne (bitne) modifikacije Proizvoa- sigurnosne komponente Nadzor nad tritem Oznaavanje, znak, oznaka Sredstva transporta- iskljuenja Drave (zemlje) lanice Vojne ili policijske svrhe - iskljuenje Rudnike dizalice - iskljuenje Oznake koje mogu dovesti do zabune Lift- model Moduli Motivacija odluka Pokretni dijelovi NANDO notificirane i imenovane organizacije u skladu sa novin pristupom Nacionalni standardi Novi pristup Nove zgrade/graevine Notifikacija/prijavljivanje Notificirana tijela Regulator prekoraenja brzine (ureaj za ograniavanje brzine ) Periodina inspekcija
lan 10 lan 2(2) Aneks I- Pasus 2.3 Aneks I- Pasus 4.1 Aneks I- Pasus 4.2 lan 11 lan 1(1) Aneks I- Pasus 1.5.1 lan 1(1) lan 1(2) lan 2(1) lan 6(3) i 6(4) lan 2(4) lan 6(3) i 6(4) Obrazloenje br. 11 Aneks I- Pasus 4.8 Aneks I- Pasus 1.4.1 Aneks I- Pasus 2.3 Aneks I- stavka 1 Aneks I- Pasus 6.2 lan 1(5) Aneks I- Pasus 1.5.2 lan 1(1) Aneks I- Pasus 1.1 Aneks I- Pasus 1.1 Aneks I- Pasus 1.5.2 lan 2(4) Aneks I- Pasus 1.1 Aneks I- Pasus 6.2 lan 2(4) lan 1(4) lan 8(1) lan 2(1) Aneks I- Pasus 5.1 lan 1(3) lan 15 lan 17 lan 1(3) lan 1(3) lan 10(3) lan 1(4) Obrazloenje br. 6 lan 11 Aneks I- Pasus 1.1 lan 9 lan 5(1) Obrazloenje br. 2 lan 1(1) lan 9 lan 9 lan 12 Aneks VII Aneks I- Pasus 1.4.2 lan 2(4)
77 36 156 121 123 i 124 80 18 107 17 22 35 57 39 do 41 58 15 129 103 116 141 135 32 108 18 i 19 91 do 97 97 108 39 95 135 41 28 64 34 132 23 82 84 23 23 76 29 10 80 95 71 i 72 48 5 17 72 71 i 73 8 147 104 39
129/131
15 maja 2007. god.
Donji slobodni prostor Plasiranje na trite - liftovi Plasiranje na trite sigurnosne komponente Pretpostavka o usklaenosti Principi integracije sigurnosti Faza proizvodnje Osiguranje kvaliteta proizvodnje Osiguranje kvaliteta proizvoda- liftovi Osiguranje kvaliteta proizvoda- sigurnosne komponente Objavljivanje harmonizirani standardi Obrazloenja Vozovi na nazubljenim tranicama iskljuenje Preporuke za upotrebu Sklonite Oslobaanje "zarobljenih" osoba Daljinsko uzbunjivanje (alarmiranje) Ukidanje zamijenjenih direktiva Spaavanje "zarobljenih" osoba Revizija/preispitivanje Direktive o liftovima Revidirana Direktiva o mainama Procjenjivanje rizika Zatitna klauzula Zatitna procedura Sigurnosne komponente Sigurnosni ureaj (za zaustavljanje slobodnog pada kabine) Sigurnost liftova Podruje primjene Prostor za lift - armature, prikljuci, instalacije Amortizeri Praenje i ograniavanje brzine Stanje tehniko-tehnolokog razvoja Tanost zaustavljanja Vjeanje i podupiranje Temperatura u mainskim prostorima Pozorine dizalice (elevatori)- iskljuenja Vuni pogon Trgovinski sajmovi Prijelazni period
Aneks I- Pasus 6.2 Aneks I- Pasus 2.2 lan 1(4) lan 8(5) lan 1(4) lan 5(2) Aneks I- Pasus 1.1 lan 8(1) Aneks XIV Aneks XII Aneks VIII lan 5(2) Obrazloenja lan 1(3) lan 9 lan 12 Aneks I- Pasus 2.2 Aneks I- Pasus 4.4 Aneks I- Pasus 4.5 Aneks I- Pasus 4.9 Obrazloenje br.4 lan 13 Aneks I- Pasus 4.4 Aneks I- Pasus 4.5 lan 16 lan 1(1) Aneks I-Uvodna napomena 3 lan 7 lan 7 lan 11 lan 1(1) lan 1(4) Aneks IV Aneks I- Pasus 3.2 Aneks IV stavka 2 Navodi lan 2(1) lan 1(1) lan 2(3) Aneks I- Pasus 3.3 Aneks IV stavka 4 Aneks I- Pasus 1.4.3 lan 5(2) Aneks I-Uvodna napomena 2 Aneks I-Uvodna napomena 3 Aneks I- Pasus 1.1 Aneks I- Pasus 1.3 Aneks I- Pasus 4.6 lan 1(3) Aneks I- Pasus 1.4.4 lan 2(5) Obrazloenje br. 9 lan 15(2)
135 114 i 115 25 70 26 50 96 65 158 152 148 53 3 do 15 23 73 80 114, 115 125 126 13 7 79 125 126 83 19 89 59 do 62 62 80 20 i 21 27 141 do 143 118 141 2 33 16 do 21 37 i 38 119 142 105 51 87 89 95 102 127 23 106 42 13 82
130/131
15 maja 2007. god.
Zona kretanja Sredstva dvosmjernog komuniciranja Nekontrolirano kretanje prema gore Pojedinana verifikacija Ventilacija Prostor za lift (zatvoreni ili otvoreni)
Aneks I- Pasus 2.1 Aneks I- Pasus 4.5 Aneks I- Pasus 4.9 Aneks I- Pasus 3.2 i 3.4 Aneks IV- stavka 2 Aneks X Aneks I- Pasus 4.7 lan 2(3)
113 126 130 118 i 120 141 150 128 37
131/131

Liftovi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Liftovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

DIREKTIVE O LIFTOVIMA 95/16/EC

15. maj 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA 95/16/EC Sadraj

Poglavlje I lan 1(1)

lan 1(2) lan 1(2) lan 1(4)

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA 95/16/EC

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

(1) (2) (3)

15 maja 2007. god.

PREAMBULA DIREKTIVE O LIFTOVIMA OBRAZLOENJA 3 Obrazloenja

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

LANOVI DIREKTIVE O LIFTOVIMA

Miljenje je prihvaeno na sastanku Komiteta za liftove odranog 9. septembra 2004. godine

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

Miljenje odobrio Komitet za liftove na sastanku odranom 5. marta 2005. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

EN 12159 : 2000 Graevinske dizalice za ljude i materijale sa vertikalno voenim kabinama

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

'sigurnosna komponenta' je komponenta navedena u Aneksu IV.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

Revizija EMC Direktive

33 Obaveze zemalja lanica u zatiti zdravlja i sigurnosti

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA

15 maja 2007. god.

VODI ZA PRIMJENU DIREKTIVE O LIFTOVIMA