ELEMENTARNE IGRE U FUNKCIJI TJELESNOG RAZVOJA DJECE PREDKOLSKOG UZRASTA

UVOD Igra je od davnina bila sastavni dio ovjekova ivota. Ona je oblik aktivnosti koji je svojstven u prvom redu mladom ovjeku, pa se od davnina koristila za odgoj i tjelesni razvoj mlaih generacija. Tokom vremena sadraj igara se mijenjao, ali bez igre se nije moglo, jer nije bilo mogue zatomiti potrebu za igrom. Mijenjali su se uslovi igre, uvodila su se pravila koja su odraavala vrijeme, prostor i strukturu igre, ali sve to skupa nije umanjivalo stalnu elju ljudi za igrom. Ovo se posebno odnosilo na igre u kojima je bilo mogue provjeriti i brzinu, izdrljivost, snagu, koordinaciju, smjelost itd. Iako znamo da je u ovjekovoj prirodi da se igra, to on i ini itavog ivota, ipak igra nigdje nema tako intenzivno znaenje, kao ni toliku mo, kao u djetinjstvu. Zato kaemo da je igra jedna od temeljnih predpostavki za pravilan rast i razvoj djeijeg organizma. Za dijete predkolskog uzrasta igra znai sve:potrebe, zadovoljstvo, ivot. Igra kao ivot proizilazi iz jedinstva fizioloke potrebe djeteta za tjelesnom aktivnou i postizanjem povoljnog emotivnog stanja kao pozitivne posljedice zadovoljavanja djetetove bioloke potrebe za kretanjem. Za djecu predkolske dobi igra znai sintezu svega to su nauila,a prije svega savladanih prirodnih oblika kretanja. Igra treba i mora biti primjerena razvojnim karakteristikama djece.Sadrajem mora biti jednostavna,Djeci razumljiva,izvodljiva i treba imati takav oblik da u njoj mogu uestvovati sva djeca. Sredstva za igru moraju biti sigurna i trebaju djeci pomoi da se lake uive u izabranu igru. Djeci mlae uzrasne grupe vie odgovaraju jednostavnije igre jednostavne sadrajem i pravilima. Za djecu mlaeg uzrasta kaemo da je najvanije da izabrana igra omoguuje dovoljno tranja, skakanja, puzanja, penjanja, bacanja i drugo. Djeci srednje uzrasne grupe vie odgovaraju jednostavne igre sa pravilima takoer, ali se ta pravila moraju potovati i to vai za sve uesnike u igri. Djeca ovog uzrasta imaju i vee iskustvo, pa ih sve vie interesuju igre hvatanja, skrivanja, traenja i slino.

to se tie djece starije dobne skupine mogu se koristiti igre, kod kojih su sadraj sloenija kretanja. Djeca ovog uzrasta znaju da igra ima smisao, a karakteristini momenti za igre su: sakriti se, savladati prepreke, ne dati se uloviti i druge igre. Zbog svega gore reenog igra ima neprocjenljivu vrijednost. Kaemo da je igra magija, jer ima maginu mo u odgoju djece. Mnogi su do sada eljeli dati svoju definiciju igre. Tako npr. U starih Grka rije igra je oznaavala posebne radnje, koje odgovaraju djeci. Rimljani su rjeju igra ili ludo oznaavali radost i veselje. Staro-njemaka rije spilan oznaavala je lako ravnomjerno kretanje (kao kretanje klatna), koje pri tome izaziva veliku prijatnost. Na taj nain u okvir ovog pojma ulo je sve, poev od djeije igre do pozorine predstave, od preskakanja konopca do visoke umjetnosti. S vremenom definicija igre je bivala drugaija. Jedni su mislili da je igra aktivnost bez cilja, dok su drugi mislili da je igra aktivnost sa ciljem. Danas jedna od najboljih definicija igre jeste ona to ju je dao prof.dr. Vladimir Findak, koji kae da1 igra kao najstariji oblik tjelesne i zdravstvene kulture i najautonomnija ovjekova aktivnost, spontana je i slobodno izabrana ovjekova aktivnost, koju karakterizira raznovrsnost kretanja i prati snaan osjeaj ugode i zadovoljstva. U ivotu djeteta, a posebno u njegovom pravilnom odrastanju, igra ima ogroman znaaj, gotovo presudan. Kroz igru ui, spoznaje svijet oko sebe. Ono, igrajui se dolazi u razliite situacije. Ui se da uvaava drugare u igri, ali stie i svoj odnos prema svom odgajatelju uitelju. Preko igre odgajatelj najlake uoava karakterne osobine djeteta. Ukoliko su loe, pomae djetetu da ih koriguje i opet kroz igru usmjerava ka pozitivnom smjeru. Kroz igru se provjeravaju i usvojena znanja. Igra doprinosi zdravlju djeteta. Na alost, dananji uslovi ivota, a time i rasta i razvoja djeteta odreeni su, limitirani ivotnim prostorom za igru i kretanje.

Sve je manje prostora za igru djeteta. Gradske zelene povrine se gube. Zbog toga je potreba za pedagoki osmiljenim i oplemenjenim sadrajima u ivotu djeteta tim vea.
1

Findak,V. Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predkolskom odgoju kolska knjiga Zagreb.

Zbog toga je odgovornost predkolskih ustanova i odgajatelja ogromna. Odgajatelj je prva i najznaajnija karika u obrazovnom i odgojnom smislu svakog djeteta. Na ovaj predkolski odgoj nastavlja se osnovno, zatim srednje, nakon toga i visoko obrazovanje. Istraivanja su pokazala da je igra kao metod rada sa najmlaima i najpovoljnija. Ona ima posebno znaenje, prua velike komparativne prednosti nad drugim oblicima i metodama rada i uenja sa djecom. Igra je, slobodno moemo rei, prirodno samoobrazovanje djeteta. Ona doprinosi razvoju psihosomatskih i psihomotorikih funkcija kod djece. Potie ih da budu aktivna, ali i drutvena. Da se ue ivotu i radu u drutvu grupi, da ue dijeliti, da pored moje postoji i nae. Moglo bi se nabrajati jo mnogo toga. Moda jo samo rei igra je ta koja priprema dijete za kolu i ivot. Ona oblikuje njegove fizike i psihike sposobnosti to jest ona igra oblikuje njegovu linost. Svako dijete je linost osobena, specifina, ba kao i odrastao ovjek. Igra u sutini predstavlja spontanu, slobodno izabranu i prijatnu aktivnost, koja ima za cilj obezbjediti i potvrditi individualne i kolektivne sposobnosti. Igra predstavlja najstariji vid vaspitanja uopte, a posebno vid fizikog vaspitanja te moemo rei da igra, genetiki gledano predstavlja ishodite sveukupnog fizikog vjebanja. Ona nastaje kao tenja ovjeka za kretanjem, odnosno nagon da se ovjek oslobodi stanja mirovanja, odnosno statikog stanja optereenja u cilju relaksacije i oporavka organizma. Igra je stara koliko i samo ovjeanstvo, a njen razvoj i oblikovanje je uslovljeno strukturom i organizacijom drutva, odnosno potrebom prilagoavanja uslovima ivota i rada. Djete zapoinje spontano da se igra, ukljuujui u igru sredstva i predmete koji se u tom momentu nau na dohvat ruku u njegovoj okolini.

Poto je prirodno i drutveno uslovljeno da se okolina mjenja, tako dolazi i do promjene dostupnih sredstava za igru, a samim time i do promjene igre i njenog unapreenja Sve ove promjene dovele su , kroz razvoj civilizacije i drutva do nastanka modernih igara sa jasnim ciljem i zadatkom, koje opet nemaju svoj konaan oblik, ve stalno doivljavaju promjene i transformacije u cilju zadovoljenja potreba djece.

Dakle moemo rei, da je igra jedan stalan, kontinuirani proces koji prati razliite potrebe djeteta, poev od psihikih, zdrastvenih, socijalnih i dr. Aktivnosti tokom igre omoguavaju ostvarenje brojnih potreba uvjetovanih prirodom ovjeka ,a to su u prvom redu potreba za miinom aktivnosti i aktivnosti unutranjih organa. Neki smatraju, da je na razvoj igre bitan utjecaj imao sport koji sve vie privlai djecu. No, to ne mora biti tano iako je u igri i sportu isti cilj-odmjeravanje snaga u natjecanju. Oni se razvijaju usporedno, ali su i tijesno vezani meu sobom. Danas mnogi treneri atletskih klubova u svojim programima , a posebno u radu s djecom , koriste igre da to bolje pripreme sportiste. Iskusniji pedagozi u predkolskim ustanovama iskljuivo koriste igru kao metod uenja. Zahvaljujui tome podie se interes za aktivnost, cjelovitije se iskoritava vrijeme, pa se zbog toga i uspjenije rijeavaju pedagoki zadaci. Pored toga, u aktivnostima koje sadre elementarne igre, uspostavlja se meu djecom vra veza, na osnovi koje se uspjenije razvijaju i odnosi izvan igre, odnosno unaprjeuje socijalizacija linosti. Jedna te ista igra ukljuena u program nastave tjelesnog odgoja u predkolskim ustanovama, moe se izvesti u vie varijanti , to svjedoi raznorodnim mogunostima njenog koritenja. Ovo privlai djecu, a nastavniku omoguava iri izbor u usmjeravanju razvoja potrebnih osobina i navika. Organizacija aktivnosti djece u igrama omoguava razvoj stvaralake incijative pri izboru naina dostizanja cilja. Igra privlai djecu jo i time to kao put za sticanje informacija ne prestavlja vei problem. Tok igre vezan je i uz ugodu. U igri se uvijek pojavljuju elementi novoga i nepoznatoga. ak se ni u jednoj te istoj igri, koja se vie puta izvodi, ne ponavljaju iste varijante, a ni njezini sudionici nisu uvijek isti. Ona se uvijek izvodi kao nova, jer sadri neoekivane situacije izazvane spontanom reakcijom djece. Zbog toga, iskustva iz prethodnih igara u djece izazivaju pozitivne emocije ve i prije poetka nove igre, zbog neizvjesnog rezultata , jer se igra zavrava pobjedom ili porazom. Nuno je poznavati, s jedne strane, stav djece prema igri i njenu veliku mogunost prilagodbe programu nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja. S druge strane, zahtjev prema pedagokom rukovoenju, planiranost i sistematinost primjene igre u nastavi osiguravaju stvaranje oekivanog pedagokog uinka.

Cilj i oblik aktivnosti sudionika u igri odreeni su osnovnom zamisli i njenim sadrajem. Najee jednostavna, pravila igre odreuju prava i obaveze sudionika, nain provedbe igre te analizu krajnjeg rezultata. Sadraj igre uslovljava esto i oblik organizacije aktivnosti, ali omoguava i iri izbor naina za postizanje postavljenog cilja. Sadrajem i nainom provoenja igre ostvaruju se pedagoki, zdravstveno-higijenski, obrazovni i odgojni ciljevi. Pored toga, samostalnost u aktivnostima, izvoenje kretanja uz puno koritenje energije (element takmienja), neprisiljenost i prirodnost izvoenja kretanja po dijelovima ili u cijelini, snalaenje u promijenjenim uslovima igre, snalaenje u razliitim rukovodeim ulogama (sudija, voa grupe, pomonik nastavnika i sl) te samostalan izbor naina rjeavanja zadataka, doprinose ostvarenju tih ciljeva. Veina igara sadri u sebi i elemente takmienja(npr.borbu za sebe ili svoju ekipu). Igra moe biti uinkovita samo u sluaju ako su osigurani potrebni uslovi za izvoenje iste. Velika je pogreka ako se prilikom organizacije igre koriste kruti abloni, npr. esto ponavljanje jedne te iste igre ili mehaniko koritenje modela opisanih u literaturi bez prethodne analize ciljeva koji se igrom ele ostvariti. Igra sudionike privlai svojom emicionalnou i dostupnou. Pomou igre mogu se usvojiti jednostavna i sloenija kretanja, u jednostavnijem obliku, elementi tehnike i taktike mnogih sportova, a istodobno moe sluiti i za razvoj motorikih sposobnosti. Igra je sredstvo za upoznavanje samoga sebe, ali i sredstvo odmora i tjelesnog odgoja. Osnovni zadatak tjelesnog i zdravstvenog odgoja u predkolskim ustanovama, jeste svestrani razvoj djece, to znai uvrivanje zdravlja, pomo njihovom pravilnom prirodnom tjelesnom razvitku, oblikovanje za ivot vanih navika te razvoj motorikih sposobnosti pozitivnih psihikih osobina i motorikih naela. Igra je jedna od najdjelotvornijih metoda za svestrani fiziki i psihiki razvoj djece, a srednja i starija predkolska dob je najpogodnije razdoblje za ukljuenje igre u proces odgoja i obrazovanja. Igra je sredstvo i metoda rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Dobar poznavatelj ove metode u odgoju i obrazovanju razlikuje i koristi osobine igre: - natjecateljski elementi, - obrazovanost i odgojnost igre, - sadrajnost igre, - razliitost naina za dostizanje cilja, - relativna samostalnost djelovanja itd.

Sadraj igara ine oblici kretanja usmjereni na usvajanje zadatka s razliitim nivoima optereenja te na savladavanje prepreka postavljenih na putu prema cilju (npr. brzo dotrati do cilja, uhvatiti protivnika ili pobjei od njega i sl.). Igra ima izvjesne slinosti s radnom aktivnosti ljudi,ali se od nje i razlikuje. Primjerice slino kao i u radu, to je usmjerena i svjesna aktivnost za postizanje eljenog cilja, izaziva osjeaj radosti nakon pobjede ili dobro obavljenog zadatka, stvara uzajamni odnos, tj. saradnju sudionika u igri i radu. Istina je da se dijete moe igrati samo. Ali to nije ona prava igra. Igra u kolektivu grupi s drugom djecom je ono pravo. Jer..Igra je ta koja uvodi dijete u krug vrnjaka. U tom druenju, igranju dijete pokuava izboriti svoju ulogu i mjesto u druini. Na njega sredina utie, ali dijete se trudi i da ono utie na sredinu. To je taj socioloki aspekt tjelesne i zdravstvene kulture uticaj pojedinca na kolektiv, uticaj kolektiva na pojedinca, uticaj sadraja igre na pojedinca i na kolektiv meusobni uticaj na relaciji odgajatelj dijete. Kroz sve ovo odvija se proces socijalizacije djeteta. Ne smije se pri tome igra previe pedagogizirati, jer se u tom gubi stvarni uticaj igre na ostvarenje eljenog cilja. Ponekad se igra svodi na infantilizam to doprinosi oduzimanju njene vrijednosti u uvoenju djeteta u kolektiv. Zbog ove mogunosti uloga odgajatelja je velika. Igra uvodi dijete u kolektiv, -ui ga uvaavanju kolektiva pomaganju drugom, -ui ga da pored njegovog cilja i interesa postoji i kolektiv i njegovi ciljevi i interesi i ui da i njih, takoer treba znati uvaiti -igrom dijete oponaa svijet oko sebe, ui da stvara,gradi to su tzv. stvaralake, konstruktivne igre (lego-sistemi) i sl. -igrom se potie stvaralatvo -kroz igru dijete ui muziko-plesne igre i pokret -ui se da bude humanista, rodoljub i kozmopolit. Uloga vaspitaa u igri predkolskog djeteta ne treba da bude pouavanje, ve njegovanje djeije spontanosti i podsticanje igre izabranim materijalom i sredstvima za igru. Odgajatelj prua djetetu odreene predmete, koja e ga podsticati na igru, posmatra i reaguje na ono to je dijete uradilo tj. prati dijete u igri, prati njegov rast i razvoj.

4.5. Elementarne igre Elementarnim igrama posveeno je najvie prostora, to je i razumljivo s obzirom na mogunosti njihove iroke primjene u tzv. redovnoj nastavi, kao i u izvannastavnim i zvankolskim organizacijskim oblicima rada. Izbor igara omoguuje ne samo njihovu efikasnu primjenu u svim dobnim skupinama, na svim dijelovima sata, u razliitim materijalnim uvjetima rada, nego i solidnu osnovu za eventualno pronalaenje i sastavljanje novih igara. Smatramo da je izbor momadskih i tafetnih igara takoer dobar temelj nastavnicima za svakodnevnu aksploataciju igara, kao i za njihovu modifikaciju, a time i za iru i efikasniju primjenu u svim razredima. Terenskim igrama posveen je poseban prostor. Metod igre smatra se za jedan od najstarijih i najpodesnijih metoda u radu sa mlaim kolskim uzrastom, na nastavi tjelesnog i zdrastvenog odgoja. U samom startu moramo poeti sa odabirom jednostavnih elementarnih igara, koje veina djece zna ili ih je lako savladati u hodu. Nastavnik TZO mora tu igru da po potrebi modifikuje i prilagodi svoj djeci, te da je nakon izvjesnog vremena lagano uslonjava. Vrlo bitno je djecu ukljuiti da to vie uestvuju u pripremanju igre, jer je to u bukvalnom smislu nenadoknadiva vrjednost i nagrada za djecu, bez obzira koliko oni to spretno uradili. U ostvarenju nastave tjelesnog odgoja, igre imaju vodee mjesto, jer je takav nain organizacije aktivnosti najjednostavniji i najprikladniji za djecu te dobi. Aktivnosti, kao to su hodanja, tranja te skokovi i bacanja, kao i veinu ostalih, djeca lake usvajaju pomou igre. Opseg motorikih sposobnosti i navika djece ove dobi jo je ogranien. Zbog toga se za ovu dobnu grupu preporuuju jednostavnije igre sa malo ili sa to jednostavnijim pravilima. Od jednostavnijih igara lake e se zatim prijei na sloenije, uz postavljanje postupno sve teih zahtjeva, a prema nivou razvoja sposobnosti, prema kretanju, brzini tranja, snazi odraza i sl. U radu sa mlaim predkolskim uzrastom, a pogotovo ne po samom dolasku u predkolsku ustanovu, ne preporuuju se ekipne, odnosno grupne igre sve dok dijete nestekne odreeno samopouzdanje i povjerenje u drugu djecu i odgajatelja- nastavnika. Podizanjem sposobnosti ali i interesa djece za grupne aktivnosti, mogu se u njih postepeno ukljuiti elementi takmienja, npr. hodanje u parovima, tranje u parovima, 8

preskoci preko vijae, kotrljanje lopte i sl. Kasnije djecu moemo podijeliti na nekoliko manjih grupa i s njima provoditi takmienje, kao to su npr. tafete s zadacima itd. Za uspjeno provoenje veine igara potrebno je osigurati i odgovarajua pomagala . U djece vidni su osjeti jo slabo razvijeni, a panja rasprena, pa je zbog toga dobro da su nastavna pomagala obojena ivljim bojama.Vrlo je vano i to da nastavna pomagala odgovaraju nivou tjelesnog razvoja djece. Ona trebaju biti odgovarajue teine i veliine. Tako, npr. tee medicinke mogu sluiti za koturanje,a ne i za bacanje. Za djecu je najbolje da u igrama koriste lopte za odbojku, gumene lopte ili balone. Aktivnosti treba opisati kratko, jer djeca nastoje to bre provesti u djelo sve to im nastavnik kae, pa esto niti ne posluaju opis do kraja, izraavajui elju da dobiju neku ulogu. Opisivanje aktivnosti u obliku prie djeca e primiti s veim interesom. Taj se nain posebno preporuuje kada su djeca nepaljiva ili kada im je potreban odmor nakon prethodnih tjelesnih aktivnosti. Imajui u vidu njihovu veliku potrebu i elju za aktivnosti, djecu nije dobro udaljiti iz aktivnosti zbog uinjene pogreke, naprotiv i tada je djete potrebno pohvaliti u smislu dobro je ali pokuaj jo bolje. ak je bolje dati i negativne bodove (bilo pojedincu ili njegovoj ekipi), to e dodatno izazvati motivaciju i razvoj takmiarskog duha po principu ko e bolje i spretnije. Fizika optereenja treba paljivo kontrolisati i usmjeravati ih, a koji puta i ograniavati. Aktivnost, odnosno elementarne igre ne smije trajati predugo. U aktivnostimaigrama s tranjem prelaze se krae dionice, a prepreke trebaju biti relativno niske. Prilikom tranja u grupi ne smiju smetati jedan drugome, moraju saraivati sa ostalom djecom, na dogovoreni znak brzo se ukljuivati u aktivnost. Vano je djecu naviknuti da se pridravaju pravila te da se znaju pravilno ponaati u razliitim situacijama. Zadaci se rjeavaju tokom viekratnoga ponavljanja. U nastavu tjelesnog odgoja treba ukljuiti u prvom redu one igre koje su vezane uz osnovni zadatak u glavnom dijelu asa (za razvijanje brzine i koordinacije koriste se u prvom redu aktivnosti s brzim tranjima, ali tako da se djeca nakon toga mogu odmoriti). Igre s ritmikim hodanjem trae od djece odreenu dozu i stepen organiziranost, panju i usuglaenost kretanja, ali tako da doprinose svestranoj tjelesnoj pripremljenosti. jednostavnijim

4.5.1 Hodanje Hodanje je osnovno gibanje, koje samo po sebi pozitivno utie na itav organizam, a posebno na lokomotorni sistem. Jedan od kljunih problema prilikom uenja hodanja, jeste dovesti u pravilan sklad rad miia antagonista, iskjuiti nepotrebne pokrete, te uskladiti ravnomjerno smjenjivanje faze napora i oputanj. Uenje hodanja se provodi uz pomo oponaajuih pokreta, po principu djeco ponovite zamnom. U tu svrhu najbolje je koristiti osnovne prirodne porete kroz elementarne igre. Djecu treba upozoriti da dok hodaju glavu ne sputaju i ne vuku noge. Hodanje jednogodinjeg djeteta sadri mnogo nepotrebnih pokreta, kasnije pokreti postaju sve vie koordinisani, nestaje geganja. Uz provoenje vjebi hodanja treba poeti sa jednostavnim zadacima (obino hodanje uz muziku) zatim prei na hodanje sa ubrzanjima i usporenjem, hodanje po smanjenoj povrini, hodanjem sa okretnjem i zaustavljanjem. 4.5.1.1. Vrste i nain hodanja: - prirodno hodanje pravolinijsko - s promjenom pravca ,smjera,tempa i ritma - na razliitoj vrsti , dimenzijama i obliku podloge - uz razliite poloaje ruku, koljena i stopala - kombinacija hodanja , tranja , skakanja , preskakanja itd. - u razliitim kretnim zadacima - oponaanje pokreta i kretanje drugih stvorenja .

10

4.5.1.2 Elementarne igre za uenje hodanja Da bi smo djecu nauili hodanju najee se koristimo elementarnim igrama, koje nam omoguuju konkretan, za djete jednostavan put u savlaivanju razliitih radnji, a sve to kroz igru i zabavu to dodatno stvara motiv i pozitivan emotivni naboj kod djece. Teak prolaz Na terenu se oznai vie uzastopnih, usporednih crta, meusobno udaljenih 0,5 m. Uenici zavezanih oiju prelaze preko crta nastojei ne nagaziti na njih, to predstavlja pogreku za koju se dobiva negativan bod. Igra se provodi kao pojedinano ili ekipno takmienje. Cilj igre jest razvoj osjeaja duine koraka. Ponovno u krug Djeca stanu na rub krunice, okrenuti licem prema sredini kruga. Na nastavnikov znak rukama prekriju oi, okrenu se za 180 i krenu naprijed, npr.5 koraka. Na sljedei znak okrenu se ponovno za 180 i krenu prema krunici nastojei vratiti se to tanije na polazno mjesto. Ko e se tanije vratiti na polazno mjesto? Igra slui razvoju osjeaja za prostor i duinu koraka.

11

Igra: Ponovo u krug

Uenje razlikovanja desne od lijeve noge Tom cilju moe posluiti podizanje crvene ili plave zastavice. Kada se podigne plava zastavica, djeca moraju podii bedro desne noge, a na crvenu lijevo itd. To je posebno vano u djece koji vie grijee u hodanju ili tee ovladavaju pravilnim kretnjama. Zbog toga im se daju igre hodanja u mjestu tako da se kretanje odvija na razdjele. Npr. nastavnik polako broji je-dan. Na je djeca podignu koljeno lijeve noge, a na danga spuste. Desna noga zatim radi to isto na znak dva-a. Kad djeca ponu izvoditi ove kretnje pravilnije, moe se prijei na hodanje u mjestu bez razdjela u zadanom ritmu, npr. uz pomo zvunih signala, pljeskanjem dlanom od dlan, pomou udaraljki itd.

U poetku esto djeca ne mogu uskladiti ritam svojih koraka s ritmom koraka ostale djece u grupi. U tom sluaju dobro je zadati im da hodaju uz muziku pratnju, tj. uz zadani ritam.

12

To e ujedno uvesti i ivost u nastavu. Dobre rezultate daje i hodanje s naglaskom na lijevu, odnosnu desnu nogu i brojanjem u 4/4 taktu. Djeci treba rei da na 1i 3 udare malo jae lijevom, a na 2 i 4 slabije desnom nogom. Nakon toga se pokreti izvode tako da udaraju malo jae desnom nogom na 2 i 4. Brojanje naglas potrebno je da bi rad nogu bio to ravnomjerniji. Uzak put Na podlozi se nacrta puteljak duine 10-15 m, irine 0,5 m . djeca trebaju prei puteljkom zavezanih oiju i nastojati da ne dotaknu ili ne prestupe preko bone crte. Pobjednik je uenik koji nijednom nije ili je najmanji broj puta prestupio preko bone crte. Igra se moe izvesti kao ekipno takmienje.Tada igrai svake ekipe prolaze kroz puteljak po redu (a moe se nainiti i nekoliko puteljaka, zavisno o broju grupa). Pobjednik je ekipa koja ima najmanje negativnih bodova . Cilj igre jest uenje pravocrtnoga hodanja. Zatvorenim oima Odredivi priblino udaljenost do suprotnog zida, djeca zatvore ili prekriju oi te krenu sa zajednike crte prema zidu. Pobijedio je onaj koji se zaustavio najblie zidu, a nije ga taknuo. Zadatak moe biti otean ako se djeca kreu natrake. Igra se moe izvesti i tako da se, umjesto zidom, posluimo crtom na podu. Djeca mogu prije toga prei zadanu udaljenost nekoliko puta otvorenih oiju. Igra slui za razvoj osjeaja za duinu koraka i za razvijanje osjeaja za kretanje u prostoru. Uenje pravilnog rada ruku Djeca stanu u vrstu i mau rukama , oputenima niz tijelo, naprijed natrag iz ramena. Zatim se ruke u kretanju naprijed saviju u laktovima tako da dlanovi dou do visine prsa, ali da ne prelaze sredinu tijela. Isto se vjeba s hodanjem u mjestu, a zatim u kretanju naprijed normalnim korakom. Kod ovih pokreta treba nastojati da ramena ostanu oputena. Razvijanje osjeaja za duinu i brzinu koraka Zadatak odreenja duine koraka rjeava se ovako: djeca se kreu u koloni po jedan i postavljaju stopala na oznake nacrtane na podlozi (crte,kruie i sl.). Razmak izmeu oznaka 13

je u prvo vrijeme jednak, a zatim se moe postupno ili naglo poveati ili skratiti. Na taj nain djeca preu npr. 30 m, kratkim koracima, a zatim isto toliko dugakim. Zatim prelaze iste dionice brim ili sporijim korakom. Nakon toga im se mogu zadati i druge kombinacije, npr. prvih 30 m prei kratkim i brzim koracima,a zatim dugakim i sporijim itd. Normalna duina koraka djeteta iznosi odprilike 3-4 duine njegovog stopala stopala . Brzina (frekvencija) koraka regulie se akustinim signalima, muzikom u odreenom ritmu itd. Nakon toga se djeca kreu bez oznaka na podu te mjenjaju duinu i brzinu koraka na zapovijed, npr. dui korak ili krai korak. Na isti se nain mijenja i brzina koraka na znak Bri korak ili sporiji korak, a zadatak moe biti da se istodobno produe i ubrzaju koraci, odnosno skrate i uspore, to dovodi do naglog poveanja ili smanjenja brzine kretanja . Uenje podizanja koljena Ovo je kretanje preduslov za dobro i uspjeno hodanje,a u prvom redu za postizanje eljene duine koraka. Djeca hodaju uz tek nategnuto ue ili gumenu vrpcu te podiu koljena do njezine visine (npr.do horizontale ili vie). Isti se zadatak rjeava i tako da koljenom dotiu dlanove ili palicu u opruenim ili savijenim rukama ispred tijela u visini pojasa ili nie. Slian uinak postie se i koraanjem preko lopti, medicinki, po visokoj travi, snijegu i sl.

Uenje pravilnog postavljanja stopala Ako djeca nepravilno postavljaju stopala na podlogu, treba im dati zadatke kojim e te pogreke ispraviti.primjerice, ako pri normalnom kretanju hodaju tako da su im stopala okrenuta prema unutra, moraju ih pokuati okretati van. Zbog istog razloga mogu hodati tako da stopala postavljaju na njihov vanjski ili unutranji rub, na petu, prste, cijelo stopalo, s pete na prste i obratno. Uenje pravolinijskog kretanja Djeca hodaju po ravnim crtama sportskoga terena stavljajui stopala na podlogu tako da unutranji rub stopala dodiruje crtu. Isto je tako dobra vjeba hodanje po uskoj stazici , irokoj oko 20 cm. 14

Ta vjeba pomae razvijanju osjeaja ravnotee i koordiniranoga kretanja. Staza se moe napraviti i tako da se na podlozi nategnu dvije usporedne gume koje se privrste na stalke ili neke sprave (npr.na noge kozlia) ili stupie zabodene u podlogu , ako se radi vani . Staza moe biti duga 20-25 m. Djeca po stazici hodaju u koloni na razliite naine obinim korakom, na prstima, s visokim podizanjem bedara, s rukama o pojasu itd. Igra se moe zatim provesti i u obliku takmienja izmeu ekipa. Pobjednik je ekipa koja napravi manje pogreaka. Jedna od estih pogreaka je izlazak sa stazice. Za takmienje je dobro pripremiti dvije ili vie stazica, pa se nee gubiti na vremenu. Na isti nain moe se hodati po stazi oznaenoj dvijema usporednim crtama .

Uenje prijelaza iz hodanja u tranje i obratno Uenici u kolonama ili manjim vrstama hodaju naprijed obinim koracima,a zatim na znak prelaze u tranje .nakon pretranih 20-30 m,slijedi znak za brzo ,a zatim za obino hodanje itd. Staza za ovu igru moe biti dua(i do 150 m), a broj ponavljanja treba postupno poveavati. Uenici nee odmah sve spomenute igre sasvim usvojiti,pa ih zbog toga valja rasporediti na due vremensko razdoblje.Zbog toga ne treba svaki put uzimati nove vjebe.Bolje je na sljedeem asu ponoviti preeno na prethodnome,a ako treba i na sljedeem.Vrlo je vaan lini primjer nastavnika .Teko e biti djecu nauiti lijepom hodanju ako to ne ini i sam nastavnik. Ukoliko neko djete jo loe hoda,npr. pogrbljeno,pogreno postavlja stopala i sl., treba ga izdvojiti od ostalih i s njime posebno raditi sve dok ne stekne naviku pravilnog i lijepog hodanja.

Hodanje u zadanom vremenu Djeca dobijaju zadatak da u manjim grupama (5-6 uenika) preu zadanu udaljenost. Nakon obavljena zadatka priopi im se vrijeme za koje su preli tu udaljenost, npr.dva kruga oko koarkakog terena proli su za dvije minute. Sljedei put moraju tu istu duinu prei za 5 ili 10 sekundi sporije ili bre. Svako odstupanje od zadanog vremena donosi negativne bodove. Koja e grupa tanije ispuniti dobiveni zadatak ? Igra se moe ponoviti vie puta, a bodovi se tada sabiraju.

15

Cilj ove igre jest razvoj osjeaja za brzinu kretanja te za brzinu i duinu koraka.

Odredi svoje vrijeme

Grupa djece kree se zadanim putem kao i u prethodnoj igri. Prvi put svaka grupa pree zadanu rutu, a nastavnik im kae za koje su je vrijeme preli. Zatim grupa pree isti put, ali sada treba pogoditi vrijeme za koje su proli put. Nastavnik topericom provjerava vrijeme svakoj grupi. Pobjednik je grupa koja je nakon nekoliko ponavljanja osvojilanajmanje bodova. Cilj igre jest razvoj osjeaja za brzinu kretanja te za duinu i brzinu koraka.

Jedna minuta Djeca se kreu korakom u koloni po jedan. Od znaka nastavnika samostalno odreuju vrijeme, npr. od jedne minute. Kada prema vlastitu miljenju proe vrijeme od jedne minute, uenik iskoi iz kolone i zaustavi se. Kada se svi zaustave, nastavnik proglasi pobjednika, uenika koji je najtanije pogodio zadano vrijeme. Cilj igre jest razvijanje osjeaja za vrijeme.

4.5.2.Tranje Jedno od takoer osnovnih gibanja kod djece jeste i tranje. Ovo kao i sva ostala osnovna gibanja esto se identificiraju sa prirodnim oblicima kretanja. Djeca trebaju kroz igru savladati razna gibanja, jer nikakav drugi pristup nije mogu na ovom uzrastu, te stoga mo se u ovo poglavlju i pozabaviti tranjem odosno elementarnim igrama za uenje tranja. Tranje je aktivnost koja spada u osnovna gibanja, pokreti ruku i nogu su usklaeniji tokom tranja nego tokom hodanja. Djeca tre cijelim stopalom i njihovo tranje nije elastino, naglaen je odraz tzv. faza leta pojavljuju se tek u 6-godini. Tranje se treba odvijati uz igru, duinu, tempo, brzinu a sve ove segmente brzine treba prilagoditi djeijim mogunostima. 16

Upravo zbog svega ve navedenog, u daljnjem tekstu e mo se pozabaviti elementarnim igrama za uenje tranja.

4.5.2.1 Vrste i nain tranja - tranje pravolinijsko - s promjenom pravca , smjera , tempa i ritma - na razliitoj vrsti , dimenzijama i obliku podloge - kombinirano - kombinacija tranja , hodanja , skakanja i dr. - brzo tranje (sprint) dionice do 30 metara - istrajno tranje u trajanju do 6 minuta - primjena tranja u razliitim kretnim manifestacijama

4.5.2.2 Elementarne igre za uenje tranja

Konjii sportai Na 1 metar od due stranice igralita ili zida dvorane oznae se stajeza konjie, kojih treba biti 2-3 manje nego li je konjia-djece (to mogu biti npr. krugovi ili obrui na podu). Na poetku igre sva djeca stoje u sredinjem krugu dvorane okrenuti lijevim bokom prema njegovoj sredini. Na nastavnikov znak, npr. korak konjia! , djeca hodaju ili lagano tre visoko podiui koljena, dotiui koljenima dlanove prema dolje opruenih ruku. Zatim slijedi zapovijed Okret!, na koji se djeca okreu u suprotni smjer, ali sada tre visokim podizanjem peta. Na sljedei znak, npr. grabei korak!, tre tako da sputaju noge grabeim korakom na podlogu itd. Na nastavnikov poziv U staju!, konjii brzo tre, nastojei zauzeti mjesto u staji. Konjii koji ostanu bez svoje staje, dobijaju negativne bodove. Igra se ponavlja 4 -5 puta. Pobjeuju konjii koji nisu ili su najmanji broj puta ostali bez staje.

17

Cilj igre je uenje tehnike vjebi kole tranjate vjebanje starta iz kretanja. Slobodno mjesto Sva djeca , osim jednoga, postave se do ruba krunice, udaljeni pola koraka jedan od drugog, podignu ruke i stave dlanove iza glave. Igra koji se nalazi izvana, lagano tri oko kruga. Igra izvan kruga u jednom trenutku takne nekoga od igraa po ruci, a zatim se okrene u suprotnom smjeru. Dotaknuti igra brzo tri, ali u suprotnom smjeru od igraa koji ga je dotaknuo i nastoji to prije doi ponovo na svoje mjesto u krugu. Ako mu to uspije prije igraa koji ga je taknuo,ostaje na svome mjestu u krugu.Ako mu ne uspije, tada je on igra koji tri oko kruga itd. Igra koji tri oko kruga mora dotaknuti nekoga od igraa u krugu. Zabranjeno je ometati djete koje tri oko kruga. Igra koji ostane bez mjesta postaje trka oko kruga. Cilj igre je uenje tranja u zavoju te razvoj brzine tranja.

Elementarna igra:

Slobodno mjesto

Startovi po zastavici Djeca se podijele na dvije ekipe i postave na suprotne crte terena, udaljene 20-30 m jedna od druge. Svaka ekipa izabere vou. Po sredini terena nacrtaju se dvije usporedne crte koje ograniavaju prostor irine 1-2 metra. U taj se prostor postave zastavice, unjii ili lopte u cik-cak poretku. Na nastavnikov znak igrai obiju ekipa brzo startaju i tre prema zastavicama u nastojanju da ih to vie osvoje. Zatim se vraaju na svoja mjesta iza startnih crta. Voe ekipa pokupe i 18

saberu zastavice koje je osvojila njegova ekipa te ih vrate nazad. Za svaku osvojenu zastavicu ekipa dobija jedan bod. Pobijedila je ekipa koja nakon odreenog broja ponavljanja osvoji vie bodova. Cilj igre je razvoj brzine starta i startnog ubrzanja. Prebaci loptu Na srednju crtu dvorane postavi se vie lopti. Djeca podjeljena u dvije, prema broju uenika, jednake ekipe, stanu na suprotne krajeve dvorane, i zacrta jednako udaljenih od sredine igralita.Na startni znak djeca brzo tre prema loptama. Doavi do njih nastoje ih prebaciti to vie na suprotnu stranu terena. Kada su sve lopte baene, igra je zavrena. Pobijedila je ekipa koja je bacila vie lopti na suprotnu stranu terena. Igra se zatim ponavlja jo 5-6 puta, a djeca svaki put kreu iz nekog drugog startnog poloaja. Cilj igre je poboljati brzinu startne reakcije te brzinu tranja za vrijeme startnog ubrzanja.

Elem.igra: Prebaci loptu

Dan i no S obiju strana sredine igralita oznae se dvije usporedne crte meusobno udaljene 11,5 m ,a na obje strane udaljene 10-20 m od ovih i paralelno s njima, crte prostora spasa. Igrai se podijele na dvije, prema broju igraa, jednake ekipe. Djeca se rasporede u parove do svoje srednje crte okrenuti licem prema svojoj crti spasa (stoje okrenuti leima jedni prema drugim). U nastavku igre djeca mogu biti u razlitim poloajima, npr.u pounju, sjedei , leei na prsima, leima i sl. Jedna ekipa dobiva naziv dan,a druga no. Nastavnik stoji sa strane igralita i ne oekivano prozove, npr.Dan!. Nakon poziva igrai ekipe nobrzo tre prema svom prostoru spasa, a igrai ekipe dan ih hvataju. Uhvaeni igrai, nakon to se zapie njihov broj, putaju se nazad u svoju ekipu. Ekipe zatim 19

ponovo stanu na svoja mjesta u dogovoreni poloaj. Nastavnik glasno uzvikne novi signal, nastojei da on bude neoekivan za uenike (redoslijed treba biti takoe neoekivan). Prije znaka, a kako bi skreno panju uenika, nastavnik im moe zadati da naine razliite vjebe (npr. podignu ruke gore ili naprijed, stanu na prste i sl.), a zatim neoekivano uzvikne Dan!ili No! i igra se nastavlja. Igra se moe provoditi i uz muziku. Igra se ponavlja vie puta, ali treba voditi rauna da svaka ekipa bude prozvana jednak broj puta. Pobijedila je ekipa koja je uhvatila vie djece iz suprotne ekipe. Cilj igre je razvoj panje uenika na startni znak te uenje brzih startova i startnih ubrzanja.

Elemen. igra:

Dan i No

Zov brojeva Djeca stanu u kolone po jedan i razbroje se prema redoslijedu (1,2,3,4 itd.). Ispred kolona je startna crta. Na udaljenosti 10-15 m ispred kolone nalaze se stalci-okretita. Nastavnik glasno uzvikne jedan broj, a djeca koja imaju taj broj brzo tre oko stalaka i vraaju se prema svojoj ekipi. Djete koje je na povratku prvo pretri startnu crtu, osvojilo je za svoju 20

ekipu jedan bod. Ako ima vie ekipa, npr.tri, tada prvo djete osvaja dva boda, drugo jedan,a tree nita. Nastavnik proziva brojeve neoekivano i preko reda, pazei ipak da u igri sudjeluju sva djeca podjednak broj puta. Igra se moe provesti i tako da se djeca nalaze u vrstama u razliitim startnim poloajima ili da, npr.sjede na klupama. U tom sluaju pored startne crte treba oznaiti i ciljnu crtu koja se nalazi 1-2 ili vie m ispred startne crte. Cilj igre je razvoj panje,brzine reakcije na startni znak,te razvoj brzine startnog ubrzanja.

Varijanta 1.

Igra : Zov brojeva u vrstama

Varijanta 2.

Igra: Zov brojeva u kolonama 21

U obrue Djeca se podijele na 2-3 ekipe-kolone, koje stoje iza zajednike startne crte. Okomito na startnu crtu oznai se jo nekoliko usporednih crta koje omeuju pruge tranja irine 1 m, a duine 10-15 m. U svakoj pruzi postavi se na podlogu 6-8 obrua promjera 30-40 cm, meusobno udaljenih 50-60 cm. Pet metara iza posljednjeg obrua nalazi se stalak-okretite. Na nastavnikov poziv, tj. prvi do startne crte, zauzmu startni poloaj (npr.visoki ili niski start ili drugi poloaj prema dogovoru). Na startni znak (pljesak, zviduk i sl.) djeca tre po svojoj pruzi tako da stanu u svaki obru, a zatim se na isti nain vraaju nazad nakon obilaska stalkaokretita. Djete koje bez pogreke prvo pree startnu crtu, osvaja bod za svoju ekipu. Zatim djeca tre iz drugih poloaja itd. Umjesto obrua, na podlogu se mogu postaviti vijae, medicinke, lopte, niske preponice i sl. Cilj igre je, u prvom redu, oblikovanje duine koraka pri tranju, njihova uestalostfrekvencija, a zatim i brzina tranja. Uske staze Na sportskom terenu ili atletskoj stazi nacrta se 4-5 uskih staza, duine 20-30 m, a irokih 20-30 cm, meusobno udaljenih oko 1 m. Uenici, rasporeeni u kolone-ekipe, stoje ispred startne crte na poetku staze.Na suprotnom kraju svake staze stoji po jedan sudac koji mjeri vrijeme ekipa i biljei pogreke. Na nastavnikov znak, uenici po jedan iz svake kolone tre prema suprotnom kraju staze, pazei pri tome da ne stanu na njezin rub. U trenutku kada je prvi uenik preao stazu, na znak suca kree sljedei. Na suprotnom kraju staza uenici se ponovo svrstavaju u kolone. Suci biljee pogreke svakoj ekipi, a na kraju se ocjenjuje koja je ekipa bolje izvrila zadatak. Za svaku pogreku, ekipi se daje po pola sekunde za postignuti rezultat. Cilj igre je uenje tehnike pravolinijskog tranja i postavljanje stopala u istom smjeru.

22

Zec bez doma Djeca stoje u parovima na rubu kruga okrenuti licem jedan prema drugom, drei se za ruke. Dvoje djece, koji se nalaze izvan kruga, imaju uloge zeca,odnosno vuka. Nakon nastavnikovog znaka vuk hvata zeca koji se moe spasiti jedino tako da stane izmeu jednoga od parova uenika. Djete u paru kojemu je zec okrenut leima, ostaje bez doma i postaje vuk,dotadanji vuk postaje zec. Ako vukuhvati zeca prije nego to se uspije spasiti, tada im se uloge mjenjaju. Ako je mnogo djece, tada spas za zeca moe biti i 4-5 djece koji se dre za ruke. Mjesta spasa se tada postave slobodno na igralitu, ali barem 6-8 koraka jedno od drugoga. U tom sluaju nastavnik treba odrediti novog vuka. Cilj igre je razvijanje navike brzoga starta, tranja i agilnosti. Pogodi srednjeg Igra se izvodi s veim loptama, npr.odbojkakim. Jedno se djete nalazi u krugu promjera oko 1 m, a dvoje drugih stoje na suprotnim stranama, iza crta udaljenih 6-7 m od kruga te nastoje loptom pogoditi djecu u krugu koja moraju brzo reagovati izmiui lopti. Djete koje je pogodio igra u krugu, mijenja s njim mjesto. Cilj igre je razvoj brzine kretene reakcije.

Izazov Na oba kraja igralita,udaljeni 18-20 m jedan od drugog oznae se prostori doma.Djeca se e podjele na dvije, prema broju igraa, jednake ekipe, a svaka izabere vou. Igrai obiju ekipa stanu u vrste iza svojih crta, tj. u domu. Igru zapoinje voa jedne ekipe tako da poalje jednog svog igraa u dom suparnike ekipe. Djeca u domu isprue desnu ruku s dlanom okrenutim prema gore. Igra iz suprotne ekipe takne dlanom dlanove triju igraa u domu i glasno broji-jedan, dva, tri. Igra kojega je taknuo kao treeg, nastoji ga to prije uhvatiti, a izaziva nastoji to prije otrati u svoj dom.

23

Ako prozvani igra uspije uhvatiti izazivaa prije crte njegova doma, tada taj igra postaje njegov plijen i stane iza lea igrau koji ga je uhvatio. Meu tim,ako prozvani igra ne uspije uhvatiti izazivaa,tada on postaje izazivaev plijen. Zatim voa druge ekipe alje svog igraa u suprotni dom i tako se igra nastavlja. Ako je prozvani igra postao plijenom, a iza njegovih lea se nalazio jedan ili vie uenika, tada se oni vraaju u svoju ekipu.Pobijedila je ekipa u kojoj se,nakon dogovorenog vremena (8-15 min),nalazi vie plijena ili ekipa koja je uhvatila sve igrae protivnike ekipe zaplijen. Cilj igre je razviti sposobnosti za brzo reagiranje te za brzi start i startno ubrzanje

Hvatalica Igra se odvija na ogranienom terenu, npr.na odbojkakom ili koarkakom. Jedno djete unutar granica igralita hvata ostale tako da ih nastoji lagano udariti po ramenu mekanim mlatiem. Sva se djeca nalaze unutar granica igralita. Igra koji je izabran da prvi hvata, podigne uvis ruku s mlatiem i zavikne Ja hvatam!, a zatim nastoji taknuti mlatiem nekoga od igraa. Uhvaeni igra se zaustavi, preuzme mlati, podigne ga uvis te zavikne kao i prethodni Ja hvatam ! i igra se nastavlja. Igra traje 5-10 minuta, zavisno od uzrasta djece. 24

Ko e bre Djeca se podjele u dvije ekipe-vrste, koje stoje na zajednikoj startnoj crti. Nastavnik je izmeu njih. Svaka ekipa se zatim razbroji po redu. Nastavnik zakotura loptu ravno ispred sebe, a zatimglasom prozove jedan od brojeva djece. Djeca u obje ekipe, koja su razbrojana tim brojem, brzo startaju i nastoje osvojiti loptu. Djete kojem to uspije osvaja jedan bod za svoju ekipu. Vjeba traje sve dok jedna od ekipa ne osvoji 10-15 bodova, a zatim se moe ponoviti jo 2-3 puta. Startne poloaje djece treba mijenjati u svakoj novoj igri. Cilj igre je razvoj sposobnosti brzine startne reakcije i startnog ubrzanja.

Igra : Ko e bre

Hvatalica nakon hodanja Uenici podijeljeni u dvije ekipe-vrste,postave se iza oznaeni crta,na suprotnim stranama igralita.Ujedno izaberu imena,npr. raketei satelitiili sl. Nastavnik predloi uenicima ekipe,npr. sateliti,da se uhvate za ruke i na njegov znak krenu prema ekipi rakete. Kada ekipa satelitidoe na udaljenost od 3-4 koraka do ekipe rakete, nastavnik daje znak na koji se uenici ekipe sateliti okrenu i nastoje pobjei preko svoje crte spasa, a igrai ekipe raketa nastoje ih za to vrijeme uhvatiti. Uhvaena djeca se prebroje, a zatim i dalje sudjeluju u igri. Igru zatim zapoinje ekipa raketa,a ekipa satelita ih hvata. Igra se ponavlja 3-4 puta. Na kraju igre saberu se bodovi, tj.koliko je uhvaenih igraa bilo na svakoj strani .

25

Igrai obiju ekipa mogu imati razliite poloaje-npr.oni koji nastupaju mogu staviti ruke jedan drugom na ramena, drati se ispod ruke,krino i sl., a oni koji hvataju mogu biti okrenuti leima, bokom, sjediti, biti u poloaju visokog starta i sl. Igra slui razvoju brzine startne reakcije i brzine startnog ubrzanja. Sloenija varijanta hvatalica 1.Na igralitu se oznae 2-3 mjesta (npr.krugovi promjera 1m) to predstavljaju spas u kojemu se igraa ne smije hvatati. 2. Igra smije u prostoru spasaboraviti samo 5 sekundi. 3. Igra, koji je uhvaen 3 puta, oznai se trakom u boji. 4. Spas moe biti i skok na spravu (npr.ljestve) 5. Igraa se ne smije hvatati due od 5 sekundi Cilj igre je razvoj brzine tranja,a posebnu vrijednost ova igra ima za razvoj izdrljivosti, ukoliko due traje.

26

Jedna od varijanti sloenih hvatalica sa spravama- rekvizitima. Pokupi loptice Nastavnik,koji se nalazi na sredini terena,ima u vrei vie loptica. Nakon znaka upozorenja,nastavnik izbacuje iz vree loptice na sve strane,a uenici tre za njima i nastoje ih pokupiti to vie. Pobijedio je uenik koji je na kraju pokupio najvie loptica.igra se zatim moe ponoviti jo nekoliko puta. Cilj igre je razvoj brzine tranja te snalaenje u prostoru.

Slobodno tranje s razliitim zadacima a) Svi uenici tre slobodno u prostoru, pri emu svaki odreuje svoj smjer kretanja. Nastavnik prekida tranje povikom: uni! . Poslije kratke stanke tranje se nastavlja, a nastavnik izvikuje novu zapovijed: Sjedni! . Nakon ponovnog tranja na zapovijed Lezi!, djeca legnu itd. b) Djeca slobodno tre u parovima u prostoru za vjebanje drei se za ruke. Nakon tranja slijedi hodanje, ponovno tranje itd. Tranje u parovima moe se provesti i tako da djeca stoje jedno iza drugog. Pri tom prvo djete zarui, a stranji ga uhvati za ruke. Nakon odreenog vremena djeca mijenjaju mjesta prednji postaje stranji. c) Djeca slobodno u parovima tre po prostoru za vjebaqnje tako da jedno djete vodi, a drugi ga stalno slijedi. Prvo djete krivudavim tranjem nastoji pobjei drugome, a drugi se trudi da cijelo vrijeme bude to blie prvome. Nakon kratkotrajnog tranja slijedi hodanje. U ponovnom tranju djeca mijenjaju uloge. c) Djeca formiraju nekoliko kraih kolona (4-6 uenika u koloni). Svaki voa kolone trei vodi svoju kolonu krivudavo po prostoru za vjebanje. U pauzi, tj. za vrijeme hodanja, prednje djete odlazi na zaelje, a u sljedeem tranju kolonu vodi naredno

27

djete. Poto su etiri do est puta trali i hodali, sva su djeca bila u ulozi voe grupe koji je tranjem odreivao smjer kretanja kolone.

Tranje kombinirano sa hodanjem i zaustavljanjem a) Svi se uenici slobodno rastre u omeenom prostoru. Nakon odreenog vremena nastavnik daje znak i oni ponu hodati. Na ponovni znak ponu opet trati, zatim hodati itd. b) Djeca slobodno tre po omeemon prostoru, pri emu svaki odreuje smjer svog kretanja. Na dogovoreni znak sva se djeca zaustave, okrenu se prema nastavniku i zauzmu stav mirno. Tijelo mora biti elastino i uspravno, pete sastavljene, prsti stopala prirodno razmaknuti, ruke oputene niz tijelo, laktovi isprueni. Uenici gledaju ravno naprijed. Na idui znak svi ponovno tre, zatim ponovno zauzimaju stav mirno itd.

28