MAKSIMIRA

prirunik za odreivanje vrsta

DRVEE

Predgovor

Sadraj

Drvee nekad Potovali su ga tijekom prolosti u veini kultura, a drvee je oduvijek usko povezano s ovjekovim ivotom. Drvo je uvalo oganj i plamen, koji je vaan za ivot. Od njega su se izraivale alatke i oruje, a s poecima pisma proirila se njegova upotreba i tako je ostalo sve do danas. Neke vrste drvea doseu starost i od 1.000 godina te predstavljaju vjeni ivot. Drvo spoznaje ili drvo ivota ima svoje mjesto i u kranskim vjerovanjima. Prema biblijskoj legendi, zmija zavodi Evu i Adama, koji jedu s drveta znanja, emu je posljedica izgon iz raja. U germanskoj mitologiji takoer postoji drvo koje stoji uspravno i povezuje tri svijeta: korijenje mu je u carstvu divova, podzemnih bogova ili u carstvu mrtvih. Deblo tog drveta prolazi kroz svijet ljudi, a kronja mu je u nebu, gdje prebivaju bogovi. U grkoj mitologiji javlja se drvo koje simbolizira sredite svijeta. Ono je drvo vjenog ivota i mudrosti. U klasinoj grkoj mitologiji pojedini bogovi povezuju se s odreenim drveem, primjerice: Zeus hrast, Posejdon jasen, Apolon lovor, Had mirta, topola, Hera kruka ili vrba i Atena maslina. Stari su Rimljani takoer tovali drvee, a osobito hrast. Sedam breuljaka Rima bilo je, prema predaji, pokriveno hrastovim umama. Za sjeverozapadne Slavene kroniar Helmod oko 1170. godine spominje da su uz jednoga glavnog boga imali i druga boanstva, od kojih su neka bila vezana uz drvee.

Drvee danas I dalje je drvee usko povezano sa ivotom ovjeka i prati nas od kolijevke pa do groba. Ali poznavanje vrsta polako pada u zaborav. Nauimo raspoznavati barem najee vrste! Nadamo se da e vam ovaj prirunik u tome pomoi.

uvod crtei klju za odreivanje etinjaa klju za odreivanje listaa opisi vrsta: etinjae jela smreka crni bor tisa movarni empres ili taksodij listae trnovac ili glediija bagrem javorolisna platana nizinski brijest bukva pitomi kesten hrast kitnjak hrast lunjak hrast cer breza crna joha lijeska grab bijela vrba alosna vrba trepetljika ili jasika bijela topola malolisna lipa velelisna lipa trenja klen ili poljski javor javor mlije gorski javor divlji kesten boikovina bijeli ili gorski jasen katalpa pouna staza biljeke simboli i literatura

2 3,4 5 6,7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40-42 43 44

Uvod

Crtei

ume danas prekrivaju treinu kopnenog podruja Hrvatske i u svom sklopu okupljaju oko 260 zaviajnih vrsta drvenastih biljaka. Pridodamo li tome jo i brojne vrste saene u parkovima, drvoredima, vrtovima vidimo da je bogatstvo vrsta ili bioloka raznolikost drvenastih vrsta u Hrvatskoj izuzetno velika. Nae vrste drvea podijeljene su u dvije skupine golosjemenjae i kritosjemenjae. Razlika meu njima je u smjetaju sjemenog zametka, koji se kod golosjemenjaa nalazi na otvorenom plodnom listu (ime!), dok je kod kritosjemenjaa plodni list zatvoren oko sjemenog zametka (ime!) inei plodnicu i sudjeluje u izgradnji ploda kojega u golosjemenjaa nema. Dok veina naih vrsta drvea pripada u skupinu kritosjemenjaa (listaa), golosjemenjaama pripadaju nae najee etinjae koje su, osim aria i movarnog empresa, vazdazelene. Kao njihove predstavnike spomenimo samo bor, jelu, smreku i tisu.

Radi lakeg snalaenja, neke od razlikovnih znaajki prikazane su na sljedeim crteima, kao i glavni dijelovi cvijeta i lista. Prikaz glavnih dijelova cvijeta
pranici tuak sjemeni zametak latice plodnica

lapovi

Prikaz glavnih dijelova lista

lisna plojka

vrh lisne plojke rub lista sredinje rebro

Veinu drvea u parku Maksimir ini prirodna (autohtona) nizinska uma hrasta lunjaka i obinoga graba (Querco roboris - Carpinetum illyricum) dok na uzdignutim breuljkastim dijelovima dolazi uma hrasta kitnjaka i obinoga graba (Carpino betuli - Quercetum petraeae). Uz potoke nalazimo crnu johu (Alnus glutinosa) i bijelu vrbu (Salix alba). Vei dio ovog umskog kompleksa zadrao je prirodne znaajke i prirodni sastav drvea, grmlja i prizemnog raslinja. Karakteristino je za maksimirske ume da se donji dio krajobrazno preoblikovao u engleskom stilu perivoja s livadama i jezerima u koji su se unaali hortikulturni elementi s drveem i grmljem esto i s drugih kontinenata. Neke vrste potjeu iz drugih klimazonalnih pojasa, poput brdskog ili planinskog podruja ili su to hortikulturni oblici drvea (s habitusom tunih formi, crvenim liem i sl.) koji su svojim izgledom i bojom oplemenili pejsanu sliku perivoja Maksimir.
2

nervatura baza lisne plojke peteljka

lapovi

listii

Crtei

Klju

Oblici lisne plojke prema sastavljenosti jednostavni sastavljeni

Oblici lisne plojke prema nazubljenosti

U nastavku, na stranicama 5,6 i 7 dan je klju za odreivanje najeih vrsta drvea na podruju parka Maksimir. Zbog jednostavnosti, one neto rjee su izostavljene. Nain na koji se njime sluimo pri odreivanju vrsta bazira se na izgledu listova. Kreemo od podnoja prvog drveta kako bismo utvrdili da li je vrsta listaa ili etinjaa, a zatim idemo na granu s tvrdnjom koja je istinita. Pritom je potrebno obratiti panju na oblik listova, veliinu, njegovu nazubljenost, dlakavost, broj ilica Kada odredimo vrstu, u njenom opisu provjerimo izgled i visinu stabla, izgled kore, lista i ploda.

nenazubljeni

nazubljeni
igli
TISA

JELA

ce s vrh u za i u, me ljene kan na e

MOVARNI EMPRES me ka ne i n , sv je ije ne tloz igl ele ice ne CRNI BOR

dvi

je

an nalij rez ili u ge na p u u je t e pr vrh e bijel t i z izra

Oblici lisne plojke prema izgledu

igliasti duguljasti okruglasti

jajoliki

rombini

srcoliki

igl ic du e u s ga ke kupi 8-1 nam 5 c a, m

listovi su igliasti
irok vi su listo

iglice su pojedinano privrene za granu

ne, ree aspo resjeka r o p aln spir prenog o e su SMREKA iglic inog p b rom

ljo i, sp

teni

parno perasto sastavljeni

neparno perasto sastavljeni

dlanoliko sastavljeni
4

peterokrpasti

krpasto urezani
poni ovdje

SLJEDEA STRANICA

GRAB

NIZINSKI BRIJEST

je sm sa e u ih pe dla rci ka ma

BUKVA

5-9 pari bonih ila, nenazubljeni

dv

na li

11 jak -15 p o pil ari as bo to na nih zu il blj a, en i

e zd ije l e te ljk as ete k n p ve u cr vrh DIVLJA ije na TRENJA

MALOLISNA LIPA

BOIKOVINA

koasti, donji bodljasti, gornji cjelovitog ruba

LIJESKA CRNA JOHA

li ja sto jo v lik i i

i i az in i b etr r p m si ne

vi to ki lis joli ja

vi to ki lis oli c sr

na

li je bi sa je lih up dl erc ak im a a

vrh u dlaka iljen v du ila

crvenkaste dlake u paz uhu ila mladi ljepljivi, sjajni

VELELISNA LIPA KATALPA

ki, oli c r s vi 0 cm to lis 15-3

BREZA

as pil to na

BIJELA TOPOLA TREPETLJIKA

a duga peteljk

grubo

sa par sta no vlj en i

nalije snjen obijelo

ni bi om asti r vi kut to lis tro

ili

TRNOVAC

nazub

zu blj

ljeni

listov okrug i lasti

ovi list sto a i r pe vljen ta s a s

i, en blj stii u z i l i na ne glast u okr

BAGREM GORSKI JASEN

en i

tup do i vrh 7c m

vr

ho vi

BIJELA VRBA

lis dug tovi ulja sti

HRAST CER HRAST KITNJAK

baza ravn a

pet nal eljka ije dl pep akava elja sto

listovi ki dlanoli
listov i krpas t ureza o ni

krpa

sti

na
pe te

ilj

KLEN

en

PITOMI KESTEN

jako n azub 8-23 c ljeni m

1 cm i ljka din pete i u sre r i j na

o arn nep ljeni v a t sas

nazubljeni, uiljeni listii

JAVOR MLIJE

li

je

HRAST LUNJAK

peteljka gola ta, as na u ri za ba imet s ne

ljk pr a du ib az ga, DIVLJI i i pr u o KESTEN plj ire na a

GORSKI siv oz JAVOR ele no

od ni a lje ak av is st 7 l sa 5-

poni ovdje

JAVOROLISNA PLATANA

Jela (Abies alba)

etinjaa brdskog i planinskog podruja; kronja piramidalna ili valjkasta, u starosti pri vrhu zaravnjena (kao odsjeena); grane u prljenovima; promjer debla i vei od 2 m na mlaim stablima sivkasta, glatka, esto se vide smolaste kvrice; u starijoj dobi potamni i ispuca uzdu i poprijeko u velikim kvadratinim ljuskama iglice plosnate; na licu tamnozelene, sjajne, na naliju s 2 paralelne bjelkaste pruge, duge oko 3 cm, iroke do 0,3 cm; veinom eljasto rasporeene; na vrhu izrubljene, pri osnovi suene s okruglastom bazom; ne okreu se lako meu prstima za razliku od smrekinih muki ukasti, cilindrini, u pazuhu iglica; enski u obliku malih eera, uspravni, na kratkoj peteljci, blijedozeleni; cvatu IV-VI eeri u mladosti zelenkasti, u doba zrenja zelenkastosmei; na vrhu izbojka; izmeu plodnih ljusaka vire pokrovne ljuske (priperci); dugaki 10-20 cm i promjera 3-5 cm; zriju iste godine; X-XI pri emu se raspadaju ostavljajui golo eerno vreteno; sjeme sraslo s krilcem; crvenkastosmee, plosnato, trokutasto i rebrasto; do 0,9 cm

Smreka (Picea abies)

etinjaa brdskih i planinskih podruja; deblo vitko i ravno, punodrvno; kronja uiljena, kupolasta i iroka ili stubasta; grane prljenasto rasporeene i veinom sabljasto zakrivljene; promjera do 1 m tanka na mladim stablima; glatka, sivocrvenkasta; u starosti mrkocrvene boje; raspucana u obliku sitnih okruglastih ljusaka iglice ravnomjerno spiralno rasporeene; veinom uperene na sve strane; rombinog poprenog presjeka; pri vrhu uiljene, duge do 2,5 cm i oko 0,1 cm iroke; s prugama pui na sve strane; meu prstima se vrlo lako okreu muki u obliku grimiznih sitnih eera; dugi 2 cm; enski eeri na vrhu grana; grimiznocrveni; u poetku uspravni; dugi 5 cm; poslije oploivanja savijaju se prema dolje te otpadaju cijeli; cvate ovisno o nadmorskoj visini, IV-VI eeri visei, prije sazrijevanja preteno zeleni ili crveni, u stadiju zrenja smei; dugi do 18 cm i oko 4 cm u promjeru; nakon sazrijevanja i ispadanja sjemena eeri otpadaju; sjeme je s krilcem, tamnosmee, sitno jajoliko, zailjeno, tvrdo, duine 0,4-0,5 cm

35-60 m

jeste li znali...

50 m

jeste li znali...

Jele ima od Kine do panjolske. Za razliku od smreke eeri stoje uspravno. Drvo se upotrebljava u graevinarstvu i stolarstvu. Destilacijom iglica jele dobiva se eterino ulje svijetloute boje i blagog mirisa te se upotrebljava za bolesti dinih putova i u kozmetici za izradu losiona za ienje lica ili kupki. Zbog svoje veliine, dugovjenosti i ljepote za nju je vezano religijsko potovanje. Jela je stan gorske vile. Vezana je i uz kult mrtvih. Nakon prihvaanja kranstva Hrvati su preuzeli sa zapada obiaj kienja boine jele.
8

Smreka je vrsta koja prirodno dolazi u raznim staninim uvjetima diljem Europe i do 1.500 m nadmorske visine. Zbog rezonantnih svojstava upotrebljava se za izradu violina i gudakih instrumenata. Stradivarijeve su violine izraene od smreke vrlo uskih godova. Zanimljivo je spomenuti da je, iako se esto kae da kitimo bor, upravo smreka najee boino drvce.
9

Crni bor (Pinus nigra)

etinjaa; kronja jajolika, zaobljena; u starosti kiobranasta, iroko zasvoenoga, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha siva do tamnosiva; u starijoj dobi duboko raspucala na izduene nepravilne ploe; katkad i do 10 cm debela iglice po 2 u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu; tamnozelene, krute, blago povijene, naglo uiljenog, ukastog i bodljikavog vrha, sitno napiljenog ruba; duge 8-15 cm i debele 0,15-0,2 cm muki cvatovi ukasti, dugi oko 2 cm, nalaze se na vrhu lanjskog izbojka; u grupama; enski eeri pojedinani ili 3-4 u grupama; na vrhu ovogodinjeg izbojka; cvate V eeri dugi 4-8 cm i iroki oko 4 cm; odrvenjele ljuske s donje strane zagasitocrne; sjeme sivkastosmee, dugo 0,5-0,7 cm i iroko oko 0,4 cm, s oko 2 cm dugim krilcem; zriju 2 godine, a otvaraju se u proljee 3. godine

Tisa (Taxus baccata)

vazdazeleni grm ili srednje visoko drvo; sa irokom piramidalnom kronjom i nepravilnim deblom; podnosi zasjenu i sjevernu ekspoziciju; esta hortikulturna biljka tanka, crvenosmea; na mlaim izbojcima glatka; u starijoj dobi po duini raspucana i ljuti se u obliku listia i traka iglice veinom eljasto rasporeene; pri osnovi suene kao u peteljku koja je produena niz sam izbojak, s naglo uiljenim vrhom; spljotene su i mekane, gore tamnozelene, dolje blijede, s dvije blijedozelene pruge; duge do 3 cm, iroke 0,2-0,25 cm, ostaju na granama 4-5 godina muki pojedinani, loptasti, u pazuhu iglica, na kratkoj peteljci, s 5-10 pranika, koji su pri vrhu titasto proireni; enski pojedinani, gusto pokriveni ljuskama, od kojih najgornja 3 para pokrivaju samo cvijet; cvate III-IV sjeme je kotuniasto, sjajno, tamnosmee, jajasto, malo spljoteno; dugo 0,5-0,8 cm, iroko do 0,5 cm, s tvrdom sjemenjaom; zrelo obavijeno mesnatim vrastim omotaem crvene boje koje se naziva arilus; sazrijeva iste godine ujesen

50 m

jeste li znali...

20 m

jeste li znali...

Crni bor je tzv. pionirska vrsta, odnosno ona vrsta koja prva dolazi na ne-umsko stanite, lako se zakorijenjuje i tako stvara uvjete za druge vrste drvea. Doivljava veliku starost i vrlo je otporna vrsta na vjetrove, posolicu, suu i tetnike drveta. Nekad se na crnom boru smolarilo za dobivanje terpentina, dodatka bojama i sl. Zbog nepropusnosti esto se koristilo u brodogradnji. U grko-rimskom svijetu bor je, zajedno s brljanom, povezivan s tajnou prirodnog svijeta i bio je posveen boici plodnosti - Kibeli.
10

Doivi vrlo veliku starost ak i vie od 1.000 godina. Svi njeni dijelovi sadravaju otrovni alkaloid taksin, osim crvenog omotaa (arilusa), koji se koristi u medicini za izradu sirupa, a ptice su posebno prilagoene da ne probave otrovno sjeme. Postoji cijeli niz hortikulturnih varijeteta kao to su zlatna, stubasta...Prema vjerovanjima Junih Slavena ona je sretno drvo i simbol vjenog ivota. Od nje bjee avoli, vjetice i more tako da se u Hrvata i drugih Slavena komadii tisova drveta uivaju djetetu u neke dijelove odjee ili se stavljaju u kolijevku.
11

Movarni empres ili taksodij

(Taxodium distichum)

Trnovac ili glediija

(Gleditsia triacanthos)

listopadno crnogorino drvo movarnih stanita; promjera 1-1,5 m; piramidalnog habitusa, s horizontalnim granama

listopadno drvo; podrijetlom iz Sjeverne Amerike kod starijih stabala tamnosmea, uzduno raspucana; na izbojcima su razvijeni dugi, jaki, tamnosmei trnovi, okomiti na izbojak, na debljim granama i deblu razvijaju se u skupinama i na njima se javljaju jo 1-2 manja trna koji izbijaju okomito iz donje treine glavnog trna do 30 cm dugi, dvostruko parno perasti; listii eliptini, sitni, oko 2-3 cm dugi, svijetlozeleni, ujesen zlatnouti zelenkasti, sitni; tvore 5-7 cm duge grozdie; cvatu V - VI izrazito duga mahuna, 30-40 cm; sabljasto savijena, crvenosmea, sjajna i gola; ostaje na stablu i preko zime; sjemenke brojne, eliptine, oko 0,7 cm duge, gole, kestenjastosmee

kora debla je crvenkastosmea ili pepeljastosiva iglice kratkih izbojaka su dvoredne, linearne, njene i meke; 1,2-1,8 cm duge i 0,15 cm iroke, svijetlozelene, a ujesen crvenosmee, na vrhu zailjene, prave ili malo zakrivljene, krajem jeseni otpadaju zajedno s izbojkom; listovi na dugim izbojcima su spiralno rasporeeni i ljuskasti muki tvore 10-12 cm duge metlice, enski su u eerastim cvatovima; eeri 2-3 cm dugi, gotovo sjede na granama, jajoliko okruglasti; od 10-12 spiralno rasporeenih odrvenjelih ljuski; cvate III - IV pod svakom ljuskom eera nalazi se 1-2 sjemenke koje su nepravilno trokutaste, 0,6 cm duge i imaju debelu ovojnicu, zrije svake 3 godine

jeste li znali...

50 m

45 m

jeste li znali...

Ovo drvo se zbog svoje trajnosti naziva i vjenim drvetom. Iz korjenova sustava izbijaju uspravne, i do 1 metar visoke koljenaste izrasline tzv. zrano korijenje koje su sastavljene od mekog i lakog spuvastog drveta i kore, a slue za opskrbljivanje kisikom i prozraivanje korijena. Nastanjuje stanita gdje se trajno zadrava voda.

Iznimno je otporna na zagaenost zraka, a ima sposobnost koritenja bakterija za apsorbiranje duika iz zemlje. Vjeruje se da je od granja i trnja ove vrste napravljena kruna kojom je okrunjen Isus.

12

13

Bagrem (Robinia pseudoacacia)

Javorolisna platana (Platanus acerifolia)

listopadno drvo snanog debla; iroka, nepravilno razvijena, dosta rijetka kronja glatka, bjeliastosiva, tanka; prologodinji vanjski sloj neprekidno se ljuti u veim krpama; kod starijih stabala kora je u donjem dijelu dosta sitno ispucala; izbojci grana pustenasti tanko koasti; na duoj peteljci, koja je pri osnovici proirena upljim dijelom u kojem se nalazi pupoljak; dugi do 20 cm; 3-5 veih lapova; na bazi okomito odrezani ili srcoliko urezani u viseim glaviastim cvatovima; na stapci najvie 2 plodne glavice; muke zelene i javljaju se u pazuhu listova; enske su tamnocrvene i javljaju se terminalno na izbojcima, pojedini cvjetii su vrlo sitni i neupadljivi; cvate IV-V javlja se u obliku 1-2 plodne glavice koje vise na dugoj zajednikoj osovini; ostaju na granama preko cijele zime, a raspadaju se na stablu tijekom prvih toplijih proljetnih dana

listopadno visoko drvo; podrijetlom iz Sjeverne Amerike kod mladih stabala glatka i smea; starija s mreasto razgranjenim pukotinama neparno perasto sastavljeni, dugi 15-30 cm, s 3-12 pari listia dugih 3-5 cm; zaobljena vrha; vrna liska na duoj peteljci; palistii u obliku 2 trna, ostaju i odrvene nakon otpadanja listova bijeli, na drku ih je 15-30 zdrueno u visei grozd dug do 20 cm; aka svijetlozelena, zvonasta; vjeni dug do 2 cm, mirisan, sa utom arom na zastavici; cvate V-VI spljotena mahuna, sa 6-8 sjemenki; duga 10 cm, gola, puca uzduno

25 m

25 m

jeste li znali...

jeste li znali...

Bagrem je drvo koje brzo raste i kratkog je ivotnog vijeka, a raste i na najslabijoj zemlji pa i na ivom pijesku. Zbog svojih velikih mirisnih cvjetova koristi se za ispau pela. Prema vrijednosti za pelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. Ova je vrsta unesena na podruje Hrvatske, a podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Koristi se za vinogradarsko kolje te za stabilizaciju klizita.
14

Zbog svoje otpornosti, sposobnosti podnoenja zagaenog zraka i estokog obrezivanja najea je uzgojna vrsta platane i uobiajen prizor u velegradovima irom svijeta. Nastala je krianjem izmeu amerike i azijske platane. Stablo platane prua grane u visinu i irinu i postalo je slikom dobrotvornosti, vrstoe karaktera i udoredne nadmonosti.

15

Nizinski brijest (Ulmus campestris)

Bukva (Fagus sylvatica)

listopadno drvo brdskih i planinskih podruja; prilagoava se okolini i uvjetima u kojima ivi, tako da se izgled stabla moe razlikovati tanka, glatka i pepeljastosiva svijetlozeleni, dugi 5-12 cm i iroki 3-8 cm; 5-9 pari ila; nenazubljena, ali valovita i kod mladih listova fino trepaviasto-dlakava ruba muki cvjetovi skupljeni u kuglaste cvatove koji vise na konastoj, dlakavoj peteljci dugoj do 5 cm; enski na kratkim peteljkama, po 2 cvijeta u kupoli obrasloj konastim ljuskama; cvate usporedo s listanjem, IV-V bukvica, trokutasta presjeka, smee boje i glatka; po 2 ploda u kupoli obrasloj konastim ljuskama; zrela kupola iz koje ispada plod puca na 4 dijela

listopadno drvo; uspravnog debla sa irokom i gustom kronjom; autohtono za podruje Maksimira uzduno duboko ispucala u etvrtaste i mnogokutne ljuske; do 3 cm debela; tamnosive do crvenkastomrke boje jajoliki, uiljena vrha; na peteljci dugoj 0,6-1,5 cm; u osnovi nesimetrini; dugi 5-10 cm i s 8-12 pari bonih ila, od kojih se neke od njih viliasto dijele blizu ruba lista brojni; u gustim upercima na prologodinjim granicama; cvate prije listanja, III-IV bjelkastout, jednosjemeni orai, smjeten ekscentrino u krilcu koje je na vrhu srcasto urezano; dug 1,3-2,5 cm i irok do 2 cm; zrije V-VI, odmah nakon toga otpadne sa stabla

jeste li znali...

40 m

40 m

jeste li znali...

Grane brijesta su stoljeima koritene za slavine za vodu, lopate za vodene kotae i za izradu brodova. U stolarstvu je vrlo cijenjen zbog zlatnocrvenkaste boje. Ova je vrsta kod nas gotovo izumrla zbog holandske bolesti brijesta, gljivice koju raznose liinke kukaca, potkornjaka. U ikonografiji zapadnog kranstva brijest simbolizira dostojanstvo ivota. Svojim golemim rastom i pruanjem grana u svim smjerovima oznaava onu snagu to prema Svetom pismu zrai iz pobonih koji imaju vrstu vjeru.
16

Bukva je nae najrairenije umsko drvo, a njezin plod je jestiv i vana je hrana za ivotinje. U hortikulturnom oblikovanju parkova, pa tako i Maksimira, esto se koriste hortikulturni oblici kao to su bukva s viseim granama, piramidalnog habitusa ili crvenih listova. Prvi rukopisi bili su napisani na tankim ploicama bukovine. Znaenje rijei bukva vezano je uz upotrebu njezine kore kao sredstva za pisanje, to se vidi u korijenima nekih jezika, poput njemakog (Buch) i engleskog (book).
17

Pitomi kesten (Castanea sativa)

Hrast kitnjak (Quercus petraea)

listopadno drvo umjerenog i submediteranskog podruja; guste i bujne kronje u mladosti glatka, maslinastosmea, sa svijetlim pukotinama; poslije smeosiva i uzduno ispucana naizmjenini, bodljasto-pilasti; lisna plojka tvrda, koasta; duga 8-23 cm i iroka 4-8 cm; na licu gola, tamnozelena, sjajna; na naliju dlakava, poslije ogoli, svijetlozelena do sivkasta; peteljka duga 0,5-3 cm; zalisci dugi 1,5-2 cm, dlakavi, dosta rano otpadaju muki u grupicama od po 3 i vie, skupljeni u uspravne 10-30 cm duge prividne klasove s dlakavim vretenom; pri njihovoj osnovi nalaze se enski cvjetovi koji su skupljeni u grupicama od po 3-7 u zajednikoj kupoli; cvate znatno nakon listanja, te umi daju zlatnozelenu boju, VI jednosjemena, rjee dvosjemena oraica, s koastom, tamnosmeom, sjajnom ljuskom; u zajednikoj bodljikavoj kupoli razvijaju se najee 3 ploda

listopadno drvo breuljkastog i brdskog podruja; promjera 1-3 m; u Maksimiru na povienim terenima debela do 2 cm; plitko ispucala, bjeliastosiva na ulijebljenim, golim peteljkama dugim 1,2-3 cm; lisna plojka tanka, vrsta, duga do 12 cm i iroka 7 cm; obrnuto jajolika; s donje strane uz srednju ilu slabije zvjezdasto dlakava muki u resama, dugim do 6 cm, osnova je gola ili rijetko dlakava; enski su pojedinani ili u grupama po 2-5; cvate IV-V ir, dug 1,5-4 cm, irok 0,8-2,5 cm; sjedei ili na kratkom drku; kupola poluloptasta, plitka, tankih zidova, visoka 0,5-1,2 cm i iroka 0,8-1,4 cm

30 m

40 m

jeste li znali...

jeste li znali...

Kesten je dugovjeno drvo otporno na suu i uspijeva na suhoj plodnoj zemlji, a vrlo je cijenjeno u graevinarstvu. Kao drvo za ogrjev koje slabo dimi u SAD-u se koristio u vrijeme prohibicije za proizvodnju alkoholnih pia. Bave izraene od kestenova drveta vrlo su cijenjene i traene. U posljednje vrijeme ova je vrsta ugroena napadom gljivice koja uzrokuje rak kore pitomog kestena. Zbog hranjivog ploda i trajnog drveta sadio se na tradicionalnim putovima Rimljana. Kesten je simbol istoe jer je ljuska u kojoj se nalazi puna bodljika, a ne mogu mu nauditi.
18

Njegov plod, ir, vaan je sastav prehrane divljih ivotinja, a koristi se i za irenje pitomih svinja. Drvo je kvalitetno i ima razne primjene od graevinarstva, brodogradnje, izrade baava, stolarije i izrade furnira. U parku Maksimir osim hrasta lunjaka, kitnjaka i cera moemo nai i druge hortikulturno saene vrste hrastova.

19

Hrast lunjak (Quercus robur)

listopadno drvo; samostojea stabla sa irokom kronjom; biljka svjetla; s dubokim korijenjem i vrlo jakim i debelim granama; karakteristino za nie dijelove parka Maksimir smea do tamnosiva; izrazito mreasto izbrazdana i plitko raspucana; u mladosti glatka, poslije uzduno ispucala; u starosti debela na debelim, golim, poluokruglim, 0,2-1 cm dugim peteljkama; lisna plojka duga 8-12 cm i iroka 3-10 cm, pri osnovi nesimetrina, okruglasta ili uata; s 5-7 nejednakih lapova muki u 2-5 cm dugim resama, enski su pojedinani ili u grupicama do 5; cvate IV - V ir, gladak, dug 1,5-5 cm, s povrinskim tamnim uzdunim prugama, svijetlosme ili ukast; viri iz kupole 1/2 do 2/3 duine ira; visi na peteljci dugoj 2-3 cm; dozrijeva IX-X

Hrast cer (Quercus cerris)

listopadno drvo; visoko, snano, s ravnim deblom vrlo karakteristina zbog uoljivo crvenkaste boje u dnu brazdi; inae je sive boje i duboko uzdu izbrazdana, s uskim i poprenim pukotinama koje esto nastaju od leda na dlakavoj peteljci dugoj 0,5-2,5 cm; plojka duga 5-15 cm i do 9 cm iroka, oblikom veoma polimorfna, koasta, na licu tamnozelena, pomalo hrapava, gola ili posuta sitnim zvjezdastim dlaicama; na naliju pepeljasta ili ukasta muki skupljeni u rastresite cvatove na tankoj osovini, dugoj 4-11 cm; enski na zajednikoj dlakavoj peteljci; cvate istodobno s listanjem, IV-V ir, pojedinaan ili po 2-4 zajedno, sjedei ili na drku dugom do 3 cm, dug 2-4 cm, debeo do 2,5 cm; gol, uzdu fino izbrazdan; kupola poluloptasta, visoka do 2 cm i iroka 1-2 cm; s brojnim pepeljasto dlakavim ekinjama dugim do 1 cm, koje su konasto linearne, iljaste; zri IX-X, svake druge godine

40 m

30 m

jeste li znali...

jeste li znali...

Kae se da 100 godina raste, 100 godina ivi i 100 godina umire. To je dugovjena vrsta, a zabiljeeni su mnogi veterani stariji i od 1.000 godina. Simbol je snage, to se na latinskom oznauje rijeju robur, a koja oznaava i fiziku i moralnu snagu. Zauzimao je vjerojatno najvanije mjesto u vjerovanjima ljudi u staroj Europi. Kao i kitnjak ima upotrebnu vrijednost za drvo i ir, a najcijenjenije je drvo poznato i kao slavonska hrastovina.
20

Tona postojbina cera nije poznata jer je stoljeima bio saen diljem Europe, a i lako se naturalizira. Karakteristino za ovaj hrast je da su kupole irova pokrivene konastim ekinjama. Tehnika vrijednost njegovog drveta je mala za razliku od kitnjaka i lunjaka.

21

Breza (Betula pendula)

Crna joha (Alnus glutinosa)

listopadno, vitko drvo; zaobljene kronje s viseim, rahlim granama u mladosti bijela, ljuti se u horizontalnim trakama; poslije je u donjem dijelu crna i duboko ispucala goli, rombini ili trokutasti; u poetku malo ljepljivi; dvostruko nazubljenopilasti; dugi 3,5-7 cm i iroki 2-4 cm; imaju 6-9 pari bonih ila; peteljka lista gola, duga 2-3 cm muki u sjedeim resama dugim 4-6 cm; formiraju se ve u jesen; enski takoer u resama, koje imaju drak, duge oko 2 cm; pojavljuju se u proljee; cvate istodobno s listanjem, IV-V u plodnim viseim resama, koje su na dugoj tankoj peteljci; smee boje; orai dug oko 0,2 cm

listopadno drvo; vitko i ravno deblo do vrha kronje; raste uz vodotoke kod mladih primjeraka glatka, zelenkastosmea, vie-manje sjajna; poslije crvenosmea i ljuskava, debela do 2 cm u mladosti na licu ljepljivi; odrasli su dugi 4-10 cm i iroki 3-7 cm, tupo nazubljeni, na vrhu urezani; peteljka duga 1,5-2 cm; listovi prije opadanja jako potamne, inae su zatvorenozeleni, goli i sjajni; samo na naliju u pazuhu ila s crvenosmeim dlaicama; lista IV muki u viseim, ljubiastosmeim resama dugim 5-6 cm, po 3-4 u grozdu, na debeloj savijenoj peteljci; enske su rese sitne, na peteljkama po 3-4 u pazucu listova; cvate prije listanja, II-III dug oko 0,2-0,3 cm, smei, spljoteni orai, koji sa strane ima vrlo uska krilca, a nalazi se u eerima, koji se sastoje od zadebljalih i odrvenjelih ljuski; eeri u doba zrenja ne otpadaju, ostaju na granama do ljeta; oraii sazrijevaju X - XII, ostaju preko zime u eerima, a ispadaju tek uoi proljetnih dana

30 m

25 m

jeste li znali...

jeste li znali...

Kora breze moe biti od snjeno bijele do crvenkastosmee boje. Breza je sposobna podnijeti jaku hladnou, kao i duga razdoblja sue i bila je jedna od prvih vrsta koja je naselila sjevernu Europu nakon zadnjeg ledenog doba prije 12.000 godina.

Joha brzo raste i nastanjuje izuzetno vlana i movarna stanita. Njezino vodootporno drvo su upotrebljavali za izradu svega, od brodova do cijevi za vodu. Joha ini temelje mnogim zgradama u Veneciji i koritena je za izradu vodenih brana. Zbog svog upasto razvijenog korijenja titi obalu od erozije. Po mnogim elementima podsjea na etinjae - ima male eerie, deblo se prua do vrha kronje, a slinosti postoje i u anatomskoj grai. U Zagorju je nazivaju jala.
23

22

Lijeska (Corylus avellana)

Grab (Carpinus betulus)

listopadni grm, katkad se razvije kao manje drvo pepeljastosiva ili crvenkasta, glatka, tanka, s markantnim bjelkastim lenticelama; poslije posivi i plitko ispuca dugi 6-10 cm i iroki 5-9 cm; na licu tamnozeleni s rijetkim dlaicama ili goli, bez sjaja; na naliju svjetliji, du ila dlakavi, dvostruko nazubljeni; peteljka kratka muki u resama, dugim do 10 cm, obino 2-4 zajedno u grupama, formirani su ve ujesen i tada su svijetlosmee do sivosmee boje, prezime zatvorene; u rano proljee se otvaraju i prae polen; imaju gusto dlakave pokrovne ljuske; enski po 2 u cvatovima koji su slini pupoljcima iz kojih u rano proljee vire tamnocrvene konaste njuke; cvate IV-V orai, ljenjak s jednom sjemenkom; u skupinama 14; okruglasti, okrueni listolikim zvonolikim ovojem, nazubljenog ili renjevitog ruba, koji je u poetku zelen, soan, poslije sme, koast; sjemenka je jestiva

listopadno drvo; kronja razgranata, gusta, a deblo zasukano i ulijebljeno; autohtono drvo izdignutih terena maksimirskih uma tanka, glatka, slabo ispucala; svijetlosiva dugi oko 5-10 (15) cm i iroki 2-5 cm, s 11-15 pari bonih ila; peteljka s gornje strane esto crvenkasta; postrane ile jasno izraene; lie je jajoliko, dvostruko napiljeno, hrapavo; ujesen je zlatnoute boje muki se razvijaju iz krupnijih bonih, cvjetnih pupoljaka na prologodinjim granicama, u obliku okruglastih, viseih, rastresitih resa dugih 4-6 cm; enski takoer u okruglastim, viseim, ali samo do 2 cm dugim resama; muki cvjetovi su u donjem dijelu zeleni, u gornjem tamnosmei do crvenkasti, obrasli gustim bijelim dlakama; cvate IV-VI jednosjemena, bono smjetena oraica duga 0,5-1 cm, svijetlozelena, poslije sivosmea, gola, sa 7-11 uzdunih pruga, djelomino prekrivena trolapim plodnim priperkom, ije je srednji lap dug oko 3-4 cm; plodovi vise u izduenim gustim plodnim skupinama dugim do 15 cm

7m

jeste li znali...

25 m

jeste li znali...

Lijeska ima sposobnost da ponovno izraste nakon obilnog obrezivanja te je omiljena biljka za poljoprivredne ivice. Plod je najea hrana maksimirskim vjevericama i puhovima. Vrlo je esta hortikulturna crvenolisna lijeska ili medvjea lijeska.
24

Drvo graba tradicionalno se iskoritavalo za volovske jarmove i mesarske panjeve. Grabovi pripadaju u porodicu brezovki, zajedno s brezama i lijeskom jer su im i muki i enski cvjetovi u obliku resa. Drvo je izvanrednih ogrijevnih vrijednosti. Zbog ilavog i vrstog drveta upotrebljava se za izradu dralica za alat, izradu vretena i kalupa za izradu cipela.
25

Bijela vrba (Salix alba)

alosna vrba (Salix alba vitellina-pendula)

listopadno drvo; nepravilnog stabla s debelim, krivim, horizontalno ispruenim ograncima; dolazi uz jezera i vodotoke parka Maksimir kod mladih granica bjeliasta, svilasto dlakava; poslije ogoli i postaje crvenkastosiva ili zelenkasta; kod starijih primjeraka tamnosivosmea, debela 3-4 cm, duboko i koso ispucala naizmjenini, dugi do 10 cm i iroki do 1,5 cm; najiri u sredini svoje duine; po rubu sitno napiljeni; lisna peteljka duga oko 1 cm, srebrnastozelene boje muki u macama, dugim 4-5 cm, antere su im zlatnoute, pri osnovi imaju 2 nektarije; enski su takoer u macama s 1 nekatarijem; cvate istodobno ili odmah poslije listanja, III-IV jajasto unjasti tobolac, koji uzduno raspucava; sadrava brojne sjemenke, koje su sitne, duge oko 0,15 cm

listopadno drvo; visoko stablo s uspravnim deblom i zaobljenom kronjom; grane tanke, duge i visee kod starih stabala siva s uzdunim pukotinama, unutar njih smea; visee grane ute dugi do 17 cm, sitno nazubljenog ruba; modro do sivozeleni; peteljka vrlo kratka mace, duge 3-6 cm, na drku, uske; odstoje od grana, osobito muki povijeni, muki s 2, a enski s 1 nektarijem, 1 plodnicom i s 2 rairene njuke; cvate IV-V jajasto unjasti tobolac, koji uzduno raspucava; sadrava brojne sjemenke, koje su sitne; duge oko 0,15 cm

jeste li znali...

25 m

20 m

jeste li znali...

Ova se vrba upotrebljava za izradu palica za kriket, pletenih koara, drvenih sanduka za voe i povre te za sitnu seosku grau, a moe preivjeti uronjena u vodu i nekoliko mjeseci. Stabla vrbe sjekla su se u glavu i imala su tipian ubarasti habitus. Bijela vrba ima mnogo varijeteta i hibrida od kojih je najpoznatija alosna vrba.

Vrbe se oprauju iskljuivo kukcima. Meusobno se dijele na uskolisne i irokolisne. Ova vrsta vrbe je hibrid izmeu bijele vrbe i kineske alosne vrbe, a naziv alosna vrba dobila je zbog svojih viseih grana. esto se sadi uz jezera, pa je tako nalazimo i uz sva maksimirska jezera.

26

27

Trepetljika ili jasika (Populus tremula)

Bijela topola (Populus alba)

listopadno drvo; uz vodotoke u vlanijim dijelovima parka Maksimir glatka, debela oko 2 cm; kod starijih primjeraka tamnosiva, ispucana i izbrazdana naizmjenini, u poetku dlakavi, poslije goli, vrlo varijabilni; plojka 3-9 cm; na vrlo dugakoj (3-6 cm) i tankoj, spljotenoj peteljci koje vjetar lako pokree muki u 7-10 cm dugim, viseim, sivovunastim resama, koje poslije cvjetanja pocrvene; enske mace su tamnosmee, visee; cvate prije listanja, III-IV goli, mnogosjemeni, sivosmei, uski tobolac; 0,2-0,3 cm duine, na kratkoj peteljci

listopadno drvo nieg dijela parka Maksimir; uz donja jezera te vodotoke kod mladih stabala glatka, sivobjelkasta do zelenkasta, s karakteristinim hrastocrvenim pukotinama; na starijim je tamnija duboko ispucana, osobito u donjem dijelu debla u mladosti na licu i naliju dlakavi, tanki; starije lie je dosta koasto, na licu sjajno, tamnozeleno, na naliju je isto kao i na mladim izbojcima i pupoljcima, snjenobijelo; renjevi nejednake veliine, trokutasti, uiljeni i esto nepravilno nazubljeni muki u debelim, viseim, resama dugim 3-7 cm, imaju 710 pranika, ije su antere grimiznocrvene; enske rese su due i vitkije; cvate IV-V goli tobolac na izrazitom drku, svijetlosmee boje; otvara se uzduno na 2 zaklopca; sjeme je veliko oko 0,2 cm, svijetlo, dlakavo

30 m

jeste li znali...

30 m

jeste li znali...

Listovi trepere i dru ak i pri najblaem povjetarcu (po tome je i dobila naziv). Treperiti kao list jasike uzreica je koja see u vremena engleskog pjesnika Edmunda Spensera. Uz brezu, prva je vrsta koja se pojavljuje na poaritima. Lagano drvo se koristi za izradu sanduka te za celulozu za najkvalitetniji papir.

Topola je drvo koje brzo raste i moe podnijeti oneieni zrak i posolicu te se esto sadi uz autoceste. Drvo topole koje je posaeno u Royal Gardenu u Londonu postiglo je visinu od 17 metara za samo 13 godina!

28

29

Malolisna lipa (Tilia cordata)

Velelisna lipa (Tilia platyphyllos)

listopadno drvo; biljka iroke i gusto razgranjene kronje kod mladih primjeraka glatka, zelenkastosmea; kod starijih stabala debela do 2 cm, duboko uzduno izbrazdana, crvenkastosiva dugi 4-7 cm, isto toliko iroki; na licu goli, tamnozeleni, na naliju svijetlozeleni i s upercima svijetlohrastih dlaica u kutovima lisnih ila; otro nazubljeni; peteljka duga 2-4 cm ukastozeleni; 5-7 u patitastom cvatu, koji je svojim drkom prirastao za krilati zalistak i ima izraen drak; cvate najkasnije od svih naih lipa, VI viesjemeni okruglasti orai, koji se moe bez tekoa prstima zdrobiti; izvana pahuljast, bez rebara, slabo bradaviast

listopadno drvo; biljka sjene; s dubokim korijenom; pravog debla i iroke voluminozne kronje debela do 3 cm; uzduno grubo ispucana; sivocrvenkasta dugi 7-15 cm; na peteljkama dugim 3-6 cm; na licu su obino goli ili vrlo slabo dlakavi, tamnozeleni; na naliju su svjetliji i s upercima bijelih dlaka u kutima lisnih ila; uiljena vrha i napiljena ruba bijelouti, mirisni; po 2-3 (6) u patitastom cvatu; zalisci su bez drka, sjedei ili rjee, s drkom; cvate VI viesjemeni okruglasti tvrdi orai, koji je izvana pokriven smeim dlaicama i ima 5 jasno izboenih uzdunih rebara

jeste li znali...

25 m

40 m

jeste li znali...

Ova medonosna vrsta se smatra jednom od najljekovitijih biljaka, a nekad je bila glavno drvo starih Slavena koji su je smatrali svetim drvetom. Unutarnja kora se tradicionalno rabila za izradu uadi i lika za vezanje loze. Za neke primjerke se smatra da su stari i vie od 2.000 godina. Lipa je simbol prijateljstva, njenosti, vjernosti i ene, a mjesec lipanj svoj je naziv dobio po vremenu cvatnje lipa. Njezino meko drvo pogodno je za izradu kipova i rezbarija.
30

Drvo lipe cijenjeno je u izradi glazbenih instrumenata te u pelarstvu zbog ukusna meda. Lipa esto zauzima sredinje mjesto u seoskim zajednicama, oko starih crkvi i u sreditu sela. Jedna lipa je stajala sred zagrebakog Kaptola i nad njom (ober lipi) su se kanjavali ljudi zbog nedolinog ponaanja. Slavna je i Gupeva lipa iz Gornje Stubice, jedini ivi svjedok seljake bune iz 1573. godine, pod kojom je prema narodnoj predaji seljaki voa Matija Gubec okupljao svoje istomiljenike.
31

Trenja (Prunus avium)

Klen ili poljski javor (Acer campestre)

listopadno drvo izdignutih dijelova maksimirskih uma koasta, tanka, vrlo ilava, ljuti se u horizontalnim prstenastim trakama; u starijoj dobi sitno ispucana, crvenkastosmea do sivo smea dugi oko 10 cm i iroki oko 5 cm, uiljena vrha i napiljena ruba; peteljka duga oko 5 cm, pri vrhu s 2 izrazite crvenkaste lijezde na dugim peteljkama, skupljeni u gustim titastim cvatovima; lapova i latica po 5; latice su unatrag povinute, obrnutojajaste; pranike niti i latice su bijele, antere tamnoute; za vrijeme cvatnje jedna od najdekorativnijih umskih vrsta; cvate IV-V mesnata, okrugla kotunica; uoi zrenja crvena; u zrelom stanju crvenocrna, bljetavo sjajna, ukusna

listopadno drvo; deblo je debljine do 60 cm; esto izgleda i kao malo vei grm; autohtona vrsta za park Maksimir svijetlosiva, hrapava; ljuti se mreasto; debela oko 1 cm nasuprotni, jednostavni; na peteljci dugoj 3-4 cm; peterolapi, a vrh lapa tupo trolap; na rubu cjeloviti ili plitko nazubljeni; srcolike ili okruglaste osnove; dugi oko 2,5-4 cm i do 7 cm iroki, koasti i goli, na licu tamnozeleni i sjajni, na naliju modrozeleni, a u kutovima ila dlakavi u malocvjetnim cvatovima, koji su u poetku uspravni, a poslije visei; cvate IV-V krilati pucavac, koji se u zrelom stanju raspada u 2 perutke, okrugao, a krilca su duga 2-3 cm, esto se preklapaju i imaju crvenu boju

jeste li znali...

20 m

20 m

jeste li znali...

Plod trenje rado jedu ptice, te tako pridonose njenom rasijavanju. Postoji ak i vrsta ptice koja je po trenji dobila ime. To je batokljun trenjar (Coccothraustes coccothraustes), ptica koja s kljunom, poput bata razbija vrstu koticu! Zbog kvalitetnog crvenog drveta koristi se esto u stolariji za izradu namjetaja.

Ova vrsta javora uspijeva i na odlagalitima otpada. Kod Junih Slavena postoji vjerovanje da se ispod drveta klena sastaju demoni koji izazivaju bolest kod ljudi. Kad demon bolesti napadne nekoga, seoska vraara odnese pod drvo klena malu pogau, au vina i malo vode da pokrene demona kako bi napustio bolesnika. Od njegova drveta izrauju se lule i zdjele. Kronja klena ujesen svojim liem oboji umu zlatnoutom bojom.
33

32

Javor mlije (Acer platanoides)

Gorski javor (Acer pseudoplatanus)

listopadno drvo; gusta izduena jajolika kronja; ravno i u presjeku okruglo deblo debela oko 1 cm, tamnosmea s brojnim sitnim i plitkim, uzdunim, mreastim brazdama; ne ljuti se uiljenih vrhova; na tankim, najee crvenim peteljkama dugim 4-21 cm; lisna plojka s obje strane svijetlozelena, gola ili je du ila na donjoj strani fino dlakava; duga 5-16 cm i iroka 8-25 cm utozeleni, javljaju se u uspravnim cvatovima; cvate prije listanja, IV-V krilati pucavac, koji se u zrelom stanju raspada u 2 perutke, a krila su mu postavljena u kutu od 180; sjeme se nalazi unutar perutke, a na poprenom presjeku je plosnato

listopadno drvo gorskih i brdskih predjela gdje se due zadrava snijeg ili uz vodotoke; dosta nepravilna i jaka debla debela oko 1 cm, u poetku glatka, poslije puca u obliku irokih, nepravilnih, tankih, crvenkastosmeih ljuskastih ploa peterolapi; oko 8-16 cm dugi i do 20 cm iroki; na dugakoj peteljci; duguljasto-jajolikih, uiljenih i pilastih rubova te uiljenih renjeva; na licu tamnozeleni, naliju sivozeleni i du ila dlakavi; palistii jeziasti, svijetlozeleni, brzo otpadaju ukasto-zeleni, u viseim, do 10 cm dugim i razgranatim grozdovima; cvate IV-V krilati pucavac, koji se u zrelom stanju raspada u 2 perutke, ija su krila postavljena u otar kut; sjeme se nalazi unutar perutke, a na poprenom presjeku je okruglasto

30 m

jeste li znali...

30 m

jeste li znali...

Zbog lijepog lia koje se prije opadanja oboji arkocrvenom bojom omiljeno je drvo za aleje i parkove te su uzgojem nastali brojni oblici. Iz prekinutih peteljki i lista curi bijeli mlijeni sok, pa otud i narodni naziv mlije ili mle. Javori su vrste koje se najee spominju u narodnim pjesmama i poeziji. Koristi se za izradu muzikih instrumenata poput klavira, kundaka za puke te u stolarstvu zato to se lako polira i ima lijepu teksturu.
34

Na svijetu postoji vie od 100 vrsta javora, a podnose i najjae vjetrove. Drvo se upotrebljava u stolariji i bijele je boje. Od posebne estetske vrijednosti je ptiji javor za izradu furnira s brojnim ikricama od izbojnih vorova. U vjerovanjima kod Junih Slavena postoje sveti izvori kraj kojih raste i sveti javor. Na takve izvore dolaze bolesnici i umivaju se vodom. Javor je u vezi s kultom pokojnika i predaka. Ljesovi se esto izrauju od javorova drveta zato to se vjeruje da ima apotropejsko djelovanje.
35

Divlji kesten (Aesculus hippoccastanum)

listopadno drvo; iroko razgranato, kronja okruglasta, gusto lisnata, voluminozna i kompaktna; promjer do 1 m na mlaim izbojcima glatka, sivkastosmea; na starijim stablima crvenkastosiva, sitno ispuca i ljuti se u tankim ljuskama; debela oko 1 cm nasuprotni; imaju 5-7 listia na zajednikoj dugakoj peteljci, dugoj 15-20 cm, od njih je srednji najvei, a donja dva su najmanja, dugi oko 15 cm; listovi su dlanoliko sastavljeni u velikim uspravnim, piramidalnim cvatovima dugim 20-30 cm; pokraj dvospolnih, nalaze se na istoj biljci i jednospolni cvjetovi; cvate odmah poslije listanja, V-VI okrugli tobolac, u promjeru oko 6 cm; s vanjske strane s mekanim bodljama i dlakama, u njemu se nalaze 1-3 sjemenke; nakon sazrijevanja puca na tri dijela; sjeme je krupno, okruglasto i neto spljoteno; povrina sjemena je pokrivena vrstom, smeom i sjajnom kupolom; neugodnog je okusa i vrlo gorko

Boikovina (Ilex aquifolium)

vazdazeleni grm ili nisko drvo

tamnozelena, tanka; poslije proarano pepeljastosiva; raspucana koasti; na licu tamnozeleni, sjajni; na naliju otvoreno zeleni; dugi 5-8 cm i iroki 3-4,5 cm; donji listovi s bodljasto nazubljenim rubom, gornji jajasti, cjelovitog ruba muki imaju po 4 bijela lapa i latica; pranika 4; enski cvjetovi pojedinani u pazucu listova; cvate V-VI crvena kotunica, veliine graka, sjajna; sadrava 4-5 sjemenki; stoji na peteljci dugoj 0,7-0,8 cm; sazrijeva XI-XII

jeste li znali...

30 m

10 m

jeste li znali...

Iako se naziva divlji kesten, ovo je vrsta koju esto nalazimo saenu u drvoredima u gradovima, dok je pitomi kesten vrsta koja raste u naim umama. Turci su ga upotrebljavali kao lijek za konje. Bijelo lagano drvo kestena je mnogo godina bilo koriteno za izradu kutija. Podrijetlom je iz Albanije i Grke, a prvi put je unesen u Be. Sluio je za dobivanje tanina za tavljenje koa.
36

Boikovina je dugo bila sastavni dio boinih svetkovina (od tuda joj i narodni naziv!) zbog njezinih crvenih blistavih bobica koje sazrijevaju upravo u to doba i zimzelenih listova. Drvo boikovine je guste grae i tvrdo te su se njime koristili za izradu ba svega, od klavirskih tipki do bilijarskih palica. Vrsta je zatiena Zakonom o zatiti prirode. U naim joj je krajevima krajnja istona granica rasprostranjenja.
37

Bijeli ili gorski jasen (Fraxinus excelsior)

Katalpa (Catalpa bignonioides)

listopadno drvo; kronja je dosta pravilna, svijetla i valjkasta, s dugakim i jakim granama i granicama usmjerenim prema gore na mladim granama glatka, zelenkastosiva, a kod starijih stabala odebljala, tamna, duboko uzduno i plitko popreno izbrazdana; siva do sivosmea neparno perasti, dugi do 25 cm, na dugoj, pomalo ulijebljenoj peteljci, a sastoje se od 7 do 15 podjednako velikih listia dugih 5-8 cm, koji su duguljasto uiljeni i napiljeni; odozdo goli ili uz srednju ilu dlakavi skupljeni u guste, smeaste metliaste cvatove; bez aice i vjenia, pranici tamnocrveni ili ljubiasti; cvate prije listanja, IV perutka, duga 3-4 cm, iroka oko 0,8 cm, na bazi veinom zaobljena, a na vrhu uiljena ili tupa, sjajna i smea; sadrava jedno sjeme

listopadno drvo Sjeverne Amerike; okruglaste i iroke kronje; krivudavog debla, s nisko postavljenim granama tanka, uzduno ispucana ili slabo ljuskasta; sivosmee boje nasuprotni, jednostavni, veliki, iroko jajasti, pri vrhu naglo uiljeni, pri osnovi srcoliki, cijelog i valovitog ruba, ponekad sa jednim ili dva manja bona renja; na licu goli, naliiju gusto dlakavi; 15-30 cm dugi; peteljka do 16 cm duga krupni, bijeli, zvonoliki; unutar ima dvije ute pruge i brojne crvenkaste pjege; tvore uspravne, 20-25 cm duge metliaste cvatove, cvate VII okrugle, visee, 15-35 cm duge i oko 0,10 cm iroke koaste, suhe, prljavosmee, neznatno zakrivljene ahure, koje izgledaju kao duge cigare; obilno raa; plodovi sazrijevaju u jesen, ostaju na granama cijele zime, a otvaraju se u uzdunim avovima u proljee; sadri puno zbijenih i plosnatih, srebrenastosivkastih, okriljenih sjemenki, koje su na vrhovima resaste

30 m

jeste li znali...

5-15 m

jeste li znali...

Jasen je jedno od najveih europskih drveta, a njegovo bijelo drvo se rabi kada se trai velika vrstoa i trajnost te osobito izdrljivost na udarce. ak je i drveni okvir za automobil Morris Traveller 1960. bio napravljen od jasenovine. Za Grke je jasen bio simbol vrstoe. Kod Junih Slavena se jako potuje jer ima veliku spasonosnu snagu. Vjerovanje je da na njegove grane vole sjedati vile jer vragovi na jasen ne mogu. Upotrebljavaju ga pri vraanju, ali i kao lijek protiv mnogih bolesti.
38

Katalpa potjee iz Sjeverne Amerike, a kod nas se sadi u drvoredima, alejama i parkovima. Englesko ime ove vrste u prevodu znai indijanski grah, zbog Indijanaca koji su suili i bojali njezine sjemenke te ih nosili kao nakit. Listovi su joj neugodna mirisa kada se protrljaju. Ova vrsta u svom kraju zadnja cvate, sredinom ljeta. Amerike vrste roda Catalpa imaju bijele, dok Azijske vrste imaju ute cvjetove.
39

Karta staze Maksimirskih starosjedioca

pouna staza Portal Vratareva kuica Paviljon Jeka Zooloki vrt kapelica sv. Jurja Obelisk Vidikovac pozornica djeje igralite

41

Biljeke

Prva zatita parka Maksimir datira iz 1948. godine kada je, u ukupnoj povrini od 316 hektara, proglaen prirodnom rijetkou Rjeenjem tadanjeg Zemaljskog zavoda za zatitu prirodnih rijetkosti u Zagrebu. Danas park Maksimir zbog svoje iznimne vrijednosti uiva dvostruku zatitu, Zakonom o zatiti prirode zatien je kao spomenik parkovne arhitekture, a Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara zatien je kao kulturno dobro. Ouvane stoljetne ume s brojnim vrstama drvea uvelike doprinose njegovoj vrijednosti. U doba oblikovanja parka posaeno je u parku Maksimiru oko 300 vrsta drvea i grmlja, od kojih su se neke odrale i danas. Uz pomo ove knjiice nauite raspoznavati najee meu njima! Kako biste potvrdili svoje novosteeno znanje posjetite pounu stazu na kojoj smo oznaili neke od vrsta. Nadamo se da e Vam potraga za ovim starosjediocima biti zabavna i pouna u isto vrijeme!

.......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... .......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .........................................................

42

43

Simboli i literatura

SIMBOLI habitus, izgled stabla kora list cvijet sjeme ili plod Vidikovac, najistaknutiji objekt u parku Maksimir, visok 17 m I - XII mjeseci u godini LITERATURA
ANI, M. (1946): Dendrologija; umarski prirunik I. Zagreb BORZAN, . (2001): Imenik drvea i grmlja. Hrvatske ume. Zagreb GIPERBOREJSKI, B. & MARKOVI, T. (1952): Dendrologija. Svjetlost. Sarajevo GODET, J-D. (2000): Drvee i grmlje. Godetov vodi. Naklada C. Zagreb KRSSMANN, G. (1951): Die Laubgehlze. Berlin RUSELL, T. & CUTLER, C. (2004): Svjetska enciklopedija drvea. Leocommerce. Rijeka ILI, . (1988): Atlas drvea i grmlja. Svjetlost. Sarajevo ILI, . (1990): Ukrasno drvee i grmlje. Svjetlost. Sarajevo VIDAKOVI, M. (1982): etinjae. JAZU & Liber. Zagreb VINAK, T. (2002): Vjerovanja o drveu u Hrvata u kontekstu slavistikih istraivanja. Naklada Slap. Jastrebarsko UMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1980-1987. Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea. Vol I, II, III. Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 582.091:712.25>(497.5 Zagreb)(035) 712.253(497.5 Zagreb) BANI, Saa Drvee Maksimira : prirunik za odreivanje vrsta /<autori Saa Bani i Biljana Janev Hutinec ; crtei Biljana Janev Hutinec>. - Zagreb : Javna ustanova Maksimir, 2006. ISBN 953-98759-4-3 1. Janev Hutinec, Biljana I. Drvee -- Maksimir -- Prirunik 300901046

Javna ustanova Maksimir Maksimirski perivoj bb HR - 10000 Zagreb Tel.: +385(0)1 2320 460 Fax.: +385(0)1 2320 461 e-mail: park-maksimir@park-maksimir.hr http://www.park-maksimir.hr

44

Izdava: Javna ustanova Maksimir Za izdavaa: Nenad Strizrep

Autori: Saa Bani i Biljana Janev Hutinec Crtei: Biljana Janev Hutinec Fotografije: arhiv JU Maksimir

Lektura: Silvija Fioli Recenzija: Miroslav Rukavina

Oblikovanje: Studio Studio Tisak: Kerschoffset

godina izdavanja: 2006.

ISBN: 953-987590-4-3