1/51

TEORIJE (hipoteze) VRSTOE

Osnovno stanje naprezanja:
x
y
x x
xy
=
yx
xy
d d x
d
d y
x
z
dy
d z
z

a) jednoosno stanje naprezanja,
x
b) isto smicanje,
xy
Slika 1. Optereenje elementarnog volumena dV

2/51

Kriteriji dimenzioniranja kod osnovnog stanja naprezanja:
aksijalno optereenje, isto savijanje (samo normalno naprezanje):

max dop

isto uvijanje, smicanje (samo tangencijalno naprezanje):

max dop







3/51
Sloeno stanje naprezanja:
yx
xy
z d
y d
x d
x
z
y
yx
xy
z d
y d
x d
yz
zy
zx
xz
x
z
x
x
y
y
y

a) dvoosno stanje naprezanja b) troosno stanje naprezanja

Slika 2. Optereenje elementarnog volumena dV


4/51

Tenzor naprezanja:
dvoosno (ravninsko) stanje:

xx xy x xy
ij
yx yy yx y
[ ]



( (
= = =
( (


troosno (prostorno) stanje:

xx xy xz x xy xz
ij yx yy yz yx y yz
zx zy zz zx zy z
[ ]



( (
( (
= = =
( (
( (





5/51
( , , ) (1, 2, 3) x y z glavne osi naprezanja:
z d
y d
x d
z d
y d
x d
2
3
1
1
1
2
2
1
2
3

a) dvoosno stanje naprezanja b) troosno stanje naprezanja

Slika 3. Glavna naprezanja

6/51

Tenzor naprezanja:
dvoosno (ravninsko) stanje:

1
ij
2
0
[ ]
0

(
= =
(


troosno (prostorno) stanje:

1
ij 2
3
0 0
[ ] 0 0
0 0

(
(
= =
(
(





7/51


Kriteriji dimenzioniranja pri sloenom stanju naprezanja?


Eksperimenti su preskupi ili neizvedivi!











8/51
Hipoteze o teenju (plastifikaciji) i lomu materijala teorije (hipoteze)
vrstoe.

Teorije vrstoe:
duktilni materijali kriteriji teenja (engl. yielding criteria)
krhki materijali kriteriji loma (engl. failure criteria)

Teorije vrstoe nastoje predvidjeti pojavu kritinog stanja u toki napregnuta
tijela kod sloenog stanja naprezanja.

Kritino stanje pojava loma ili trajnih (plastinih) deformacija


9/51

Hipoteza:
Kritino stanje u toki napregnutog tijela pri sloenom
(dvoosnom ili troosnom) stanju naprezanja nastupa onda kada
maksimalna vrijednost najutjecajnijega faktora dostigne
graninu (kritinu) vrijednost toga faktora pri jednoosnom
stanju naprezanja.


Kritino stanje pri jednoosnom stanje naprezanja:
Aksijalno optereeni tap izraen od istog materijala kao i
tijelo, doveden u stanje loma, odnosno trajnih (plastinih)
deformacija.




10/51

Kriterij dimenzioniranja kod sloenog stanja naprezanja:

ekv dop
(1)








ekv
ekvivalentno (efektivno, reducirano normalno) naprezanje odreuje se
primjenom neke od teorija vrstoe!

Doputeno normalno naprezanje:

T M
dop dop
T M
ili
f f f

= = =
SLOENO
STANJE
NAPREZANJA
JEDNOOSNO
STANJE
NAPREZANJA
11/51
1. Teorija najveeg normalnog naprezanja

Galileo (17. st.)

Lame, Navier i Rankine

Rankinov kriterij teenja (loma)

engl. Maximum Principal Stress Criterion or Rankine's criterion





12/51


Hipoteza:
Kritino stanje u toki napregnutog tijela pri sloenom stanju
naprezanja nastupa onda kada najvee normalno naprezanje
postigne kritinu vrijednost normalnog naprezanja pri
jednoosnom stanju naprezanja.








13/51
Kriterij vrstoe za troosno stanje naprezanja:

( )
ekv max 1 2 3 dop
max , , = = (3)

Za materijale s razliitom vlanom i tlanom vrstoom:
vlano optereenje:

ekv 1 v dop 1
, 0 = < > (4a)
tlano optereenje:

ekv 3 t dop 3
, 0 = < < (4b)


Dobri rezultati samo za krhke materijale u podruju vlaka.
14/51

Ravno savijanje silama:



2 2
ekv 1,2 dop
1 1
4
2 2
= = + (5a)
isto smicanje:


1 2
= =

ekv 1 dop
= =

dop dop
= (!?) (5b)


15/51
O
1 1
1
1
2
/
dop
max
1
/
dop
isto smicanje
=
45
o
1
1
2
2

Slika 5. Krivulja teorije vrstoe
16/51
2. Teorija najvee duljinske deformacije

Mariotte (17. st.)

Saint-Venant, Poncelet, Grashof i Bach

Saint-Venantov kriterij teenja (loma)

engl. Maximum Principal Strain Criterion or St. Venant's criterion





17/51


Hipoteza:
Kritino stanje u toki napregnutog tijela pri sloenom stanju
naprezanja nastupa onda kada najvea duljinska deformacija
postigne kritinu vrijednost duljinske deformacije pri
jednoosnom stanju naprezanja, tj.


( )
dop
max 1 2 3 dop
max , ,
E

= = (6)





18/51


z d
y d
x d
3
1
2
2
3
1

Slika 6. Optereenje elementarnog
volumena dV
Glavne deformacije:

( )
3 1 2
1 1 1 1 1 2 3
1
v
E

( = + + = +

(7a)

( )
3 2 1
2 2 2 2 2 3 1
1
v
E

( = + + = +

(7b)

( )
3 1 2
3 3 3 3 3 1 2
1
v
E

( = + + = +

(7c)





19/51
Kriterij vrstoe za troosno stanje naprezanja:

( )
ekv i j k dop
i j k
max

= + (8)

Kriterij vrstoe za dvoosno (ravninsko) stanje naprezanja:

ekv i j dop
i j
max

= (9)
eksplicitni oblik:

ekv 1 2 dop
= (10a)
ili

ekv 2 1 dop
= (10b)

Dobri rezultati za krhke materijale, a loi za plastine materijale.
20/51

Ravno savijanje silama:



2 2
ekv dop
1 1
4
2 2


+
= + (11a)
Za = 0,3:

2 2
ekv dop
0, 35 0, 65 4 = + (11b)
isto smicanje:


1 2
= =

( ) ( )
ekv 1 dop
1 1 = + = +
Za = 0,3:

( )
dop dop
dop dop
0, 769
1 1, 3

= = =
+
(12)


21/51

O
1 1
1
1
2
/
dop
max
1
/
dop
max
( )
1 1
( )
1 1 +
isto smicanje


Slika 7. Krivulja teorije vrstoe
22/51
3. Teorija najveeg tangencijalnog naprezanja

Coulomb (18. st.)

Guest, Mohr i Tresca

Trescin kriterij teenja (loma)

engl. Maximum Shear Stress Criterion or Tresca's criterion





23/51


Hipoteza:
Kritino stanje u toki napregnutog tijela pri sloenom stanju
naprezanja nastupa onda kada najvee tangencijalno naprezanje
postigne kritinu vrijednost tangencijalnog naprezanja pri
jednoosnom stanju naprezanja, tj.


( )
dop
max I II III dop
max , ,
2

= = (13)





24/51

Ekstremne vrijednosti tangencijalnog naprezanja pri troosnom stanju naprezanja:

( )
I 2 3
1
2
= (14a)

( )
II 1 3
1
2
= (14b)

( )
III 1 2
1
2
= (14c)






25/51
Kriterij vrstoe za troosno stanje naprezanja:

( )
ekv 2 3 1 3 1 2 dop
max , , = (15)

Kriterij vrstoe za dvoosno (ravninsko) stanje naprezanja (
3
= 0):

( )
ekv 2 1 1 2 dop
max , , = (16)

1
i
2
istog predznaka:

ekv 1 dop ekv 2 dop
ili = = (17a)

1
i
2
razliitog predznaka:

ekv 1 2 dop
= (17b)

Dobri rezultati za plastine materijale, a loi za krhke materijale.
26/51

Ravno savijanje silama:



2 2
ekv dop
4 = + (18a)
isto smicanje:


1 2
= =

ekv 1 2 dop
2 = =

dop
dop dop
0, 5
2

= = (18b)


27/51
O
1 1
1
1
2
/
dop
max
1
/
dop
isto smicanje
max

Slika 8. Krivulja teorije vrstoe
28/51
4. Teorija najvee distorzijske energije

M. T. Huber (1904), R. Von Mises (1913), H. Hencky (1925)

teorija HMH, teorija von Misesa

von Misesov kriterij teenja (loma)

engl. Distorsional Energy Density Criterion or von Mises criterion





29/51


Hipoteza:
Kritino stanje u toki napregnutog tijela pri sloenom stanju
naprezanja nastupa onda kada gustoa distorzijske energije
postigne kritinu vrijednost iste pri jednoosnom stanju
naprezanja.








30/51

Deformiranje tijela:
promjena volumena (dilatacija)
promjena oblika (distorzija)








31/51

Potencijalna energija deformiranja (rad unutranjih sila), U UU U (Nm = J):
dio koji se odnosi na promjenu volumena dilatacijska energija

h
U UU U
dio koji se odnosi na promjenu oblika distorzijska energija

d
U UU U





32/51

Tenzor naprezanja za glavne osi naprezanja:

1
ij 2
3
0 0
[ ] 0 0
0 0

(
(
= =
(
(




Dekompozicija tenzora naprezanja:

o o
ij ij ij
il [ ] [ [ i ] ] S S = + = +





33/51
Dijelovi tenzora naprezanja:
sferni dio:

0
o o
ij 0
1 2 3
0 m
0
0 0
[ ] 0 0
0 0
3

(
(
= =
+ +
(
= =
(

Srednje normalno : naprezanje

devijatorski dio:

1 0
ij 2 0
3 0
0 0
[ ] 0 0
0 0
S S

(
(
= =
(
(






34/51

3
1
2
0
0
0
3
1
2 0
0
0
Sferni tenzor naprezanja
0
ij
Devijator naprezanja
S
ij
Tenzor naprezanja
ij

a) stanje naprezanja b) prvo sastavno stanje c) drugo sastavno stanje
Slika 9. Sastavna stanja naprezanja



35/51
Za izotropan materijal:
prvo sastavno stanje naprezanja:
0
0
0

promjena volumena
drugo sastavno stanje naprezanja:
3
1
2 0
0
0

promjena oblika

36/51
Osnovno stanje naprezanja:
x z
y
z d
y d
x d
x x
xy
=
yx
dy
d z
d x
xy

a) jednoosno stanje naprezanja,
x
b) isto smicanje,
xy
Slika 10. Optereenje elementarnog volumena dV




37/51
Linearna veza naprezanjedeformacija:

O
x
x


Slika 11. Veza
x

x


Hookeov zakon:

x x xy yx xy
, E G = = =
E modul elastinosti ili Youngov modul
tan const. E = =
G modul smicanja ili Coulombov modul

( )
2 1
E
G

=
+

Poissonov broj (koeficijent)


38/51
Rad unutranje sile (
x
dy dz) potencijalna energija deformiranja akumulirana u
elementarnom volumenu njegovim deformiranjem:

x z
y
x x
z d
y d
x d x d
x
x d =



( ) ( )
x x x x
1 1
d d d d d
2 2
y z x V = = U UU U (19a)

2
x
1
d d
2
V
E
= U UU U (19b)

39/51
Rad unutranje sile (
xy
dx dz) potencijalna energija deformiranja akumulirana u
elementarnom volumenu njegovim deformiranjem:

z d
y d
x d
xy xy
yx
=
xy
xy
z x
y
d
xy tan y



( ) ( ) ( ) ( )
xy xy xy xy xy xy
1 1 1
d d d tan d d d dy d
2 2 2
x z y x z V = = U UU U (20a)

2
xy
1
d d
2
V
E
= U UU U (20b)
40/51
Gustoa potencijalne energije deformiranja (engl. strain energy density), U UU U
0
(J/m
3
):

2
x
0 x x
d 1
d 2 2 V E

= = =
U UU U
U UU U
2
xy
0 xy xy
d 1
d 2 2 V G

= = =
U UU U
U UU U (21)

O
x
x
0
0

Slika 12. Gustoa potencijalne energije deformiranja kod linearne veze
x

x

41/51
Dvoosno stanje naprezanja:

y
y
x
x

Slika 13. Optereenje elementarnog
volumena dV
Komponente tenzora deformacije:

( )
y
x
x x x
x y
x y
1
E E E

= + = = (22a)


( )
y
x
y y x
x
y
y
y
1
E E E

= + = + = (22b)



42/51

Potencijalna energija deformiranja akumulirana u elementarnom volumenu dV
njegovim deformiranjem:

( )
x x y y
1
d d
2
V = + U UU U (23)

Gustoa potencijalne energije deformiranja:

( )
0 x x y y
d 1
d 2 V
= = +
U UU U
U UU U (24)

Iz Hookeova zakona:

( )
2 2
0 x y x y
1
2E E

= + U UU U (25)


43/51
Potencijalna energija deformiranja za troosno stanje naprezanja akumulirana u
elementarnom volumenu dV njegovim deformiranjem:

( )
x x y y z z xy xy yz yz zx zx
1
d d
2
V = + + + + + U UU U (26)

Gustoa potencijalne energije deformiranja:

( )
0 x x y y z z xy xy yz yz zx zx
d 1
d 2 V
= = + + + + +
U UU U
U UU U (27)

Iz Hookeova zakona:

( ) ( ) ( )
2 2 2 2 2 2
0 x y z x y y z z x xy yz zx
1 1
2 2 E E G

= + + + + + + + U UU U (28)



44/51

Za glavne osi naprezanja:

3
1
2



( )
2 2 2
0 1 2 3 1 2 2 3 3 1
1
2
2E
( = + + + +

U UU U (29)



45/51

Dekompozicija gustoe potencijalne energije deformiranja:

0 0h 0d
= + U U U U U U U U U U U U (30)
Dijelovi gustoe potencijalne energije deformiranja:
gustoa dilatacijske energije:

0h 0 v
1
2
= U UU U (31a)
gustoa distorzijske energije:

0d 0 0h
= U U U U U U U U U U U U (31b)



46/51

Volumenska (obujamska) deformacija za sluaj malih deformacija:

v m 1 2 3
= + +
iz Hookeova zakona, izraz (7):

( )
v 1 2 3
1 2
E

= + +

( )
1 2 3
v
3 1 2
3 E

+ +
=

( )
0
v
,
3 1 2
E
K
K

= =

(32)

K modul kompresije (engl. bulk modulus)

47/51

Izraz (32) izraz (31a) gustoa dilatacijske energije:

( )
2
2
0 1 2 3
0h
3 1 2
2 2 3 K E

+ +
| |
= =
|
\
U UU U (33)

Izraz (33) izraz (31b) gustoa distorzijske energije:

0d 0 0h
= U U U U U U U U U U U U

( )
( )
2
1 2 3 2 2 2
0d 1 2 3 1 2 2 3 3 1
1
2
2 18 E K


+ +
( = + + + +

U UU U

( ) ( ) ( )
2 2 2
0d 1 2 2 3 3 1
1
6E

+
(
= + +

U UU U (34)



48/51

Doputena gustoa distorzijske energije pri jednoosnom naprezanju naprezanja
(
1
=
dop
,
2
=
3
= 0):

2
0d, dop dop
1
3E

+
= U UU U (35)

Hipoteza teorije:

0d 0d, dop
U U U U U U U U (36)

Izrazi (34) i (35) izraz (36):

( ) ( ) ( )
2 2 2
2
1 2 2 3 3 1 dop
2 + +



49/51


Kriterij vrstoe za troosno stanje naprezanja:

( ) ( ) ( )
2 2 2
ekv 1 2 2 3 3 1 dop
1
2

(
= + +

(37)


Kriterij vrstoe za dvoosno (ravninsko) stanje naprezanja (
3
= 0):

2 2
ekv 1 2 1 2 dop
= + (38)




50/51

Ravno savijanje silama:



2 2
ekv dop
3 = + (39a)
isto smicanje:


1 2
= =

2 2
ekv 1 2 1 2 dop
3 = + =

dop
dop dop
0, 577
3

= = (39b)


51/51
O
1 1
1
1
2 dop
max
1
/
dop
max
isto smicanje
von Mises (HMH)

Slika 14. Krivulja teorije vrstoe