PLASTIČNO SAVIJANJE I ZAOSTALI NAPONI

Seminarski rad
1.UVOD

Proračun čvrstoće kontrukcija u prethodnom izlaganju određivali smo

prema teoriji elastičnosti.Izračunate (najveće) normalne,tangencijalne ili ekvivaletne napone
upoređivali smo sa dopuštenim naponima za dati materijal.Ako je najveće izračunato
naprezanje bilo manje od dozvoljenog konstatovali smo da će konstrukcija “izdržati“
odnosno da će konstrukcija ostati nosiva.Djeljenjem izračunatih napona sa dopuštenim
naponima dobili smo stepen sigurnosti.
σ max
S= . σ dop smo smatrali napon koji matrijal može izdržati prije nego što dođe u
σ dop
nenosivo stanje,a σ max kritični napon.

σ dop za duktilne matrijale uzimali smo granicu tećenja,a za krte matrijale čvrtoču
matrijala.Odnos napona i deofrmacije zasnivao se na Hooke-ovom zakonu odnosno
linearnom vezom napona i deofrmacije.
Međutim praksa je pokazala da kod duktilnih materijala pojava napona koji su jednaki
naponima na granici tečenja u kritičnom presjeku nije opasna po čitavu konstrukciju.Naime
dolazi do lokalnih plastičnih deformacija te za prelaz u neko granično stanje potreban je
daljnji prisrast opterećenja.Može se zaključiti da konstrukcija ima veći stepen sigurnosti od
onog dobijenog u teoriji elastičnosti.

Prelaskom granice tečenja napon više nije linearno raspoređen nego varira u skladu s krivom
napon-dedoramcije.
Kada se u materijalu dostigne napon na granici tečenja dolazi do plastičnog izduženja
materijala.Napon ostaje konstantan sve do velikih relativnih izduženja.Relativno izduženje
kod prvog popuštanja je reda veličine 0,1% ,a na kraju plastičnog područja je obično 10-20
puta veće.Ukupno izduženje do sloma sloma može biti i do 50%.

Slika.1.1.Dijagram σ −ε Slika 1.2.Idealizirani dijagram σ −ε

Kod idelaiziranog odnosa napon-deformacija pretpostavlja se da je izduženje neograničano

pri konstatnom naprezanju na granici tečenja.Pretpostavlja se također da je opterećenjena
zatezanje jednako onom opterećenju na pritisak.Greška koja se javlja zbog zanemarenog
uticaja očvrsnuća matrijala kod idealiziranog dijagram je zanemarljiva.Numerički proračun
za gredu pokazuje je momet potpune plastičnosti dostignut za sve praktične primjene do
trenutka kada nastupi oćvrsuće jezgra.Ovakav dijagram naziva se Pradtlov dijagram.Na
dijagramu se primjeti da elastoplastičan materijal ima elastičnu regiju između dvije regije
“savršene plastičnosti“.
Raspodjela normalnih napona na gredi u elastičnom stanju data izrazima
My M ymax
σ x= , σ xmax =
Iy Wy
Povećanjem momenta savijanja raste i maksimalan napon u rubnim vlaknima grede,koje u
jednom momentu postaje jednako σ T .S daljnim povećanjem momenta savijanja dio presjeka
prelazi u plastično stanje,a jedan dio i dalje ostaje u elastičnom stanju.Najveći momenat
savijanja u graničnom elastičnom stanju kod kojeg se u najnapregnutijim vlaknima na
donjem i gorenjm dijelu grede javljaju prve plastične deformacije i pri kojima greda prelazi
iz elastičnog u elasto-plastično stanje ozačičemo ga sa M yT i iznosi:
M yT =σ W yT
Pri ovoj veličini cmomenta savijanja greda prelazi iz elastičnog u elasto-plastično stanje

2.TEORIJSKI DIO

2.1.Čisto savijanje grede čiji presjek ima dvije osi simetrije

Slika 2.1.1.Elastoplastično stanje grede:a) elastično jezgro i dva plastificirana područija, b) elastično stanjec, c)
maksimalna naponi u elastičnom stanju, d) raspodjela napona u elastoplastičnom stanju, e) raspodejla u
graničnom stanju

Ako porečni presjek ima dvije osi simtetrije i ako se savija oko jedne osi simetrije,ta će se os
ujedno biti i neutralna os(os y na slici).Ćim moment prijeđe vrijednost M yT , počinju se
stvarati plastificirana područija na gornjem i donjem dijelu presjeka.U poprečnom presjeku
postoji visina elastične jezgre z e, i plastična zona.Porastom momenta savijanja plastična zona
se širi prema neutralnoj osi.Naponi u elastičnoj jezgri linearno su raspodjeljeni dok u
plastificiranim područijima naponi su jednaki granici tečenja σ T .
Prema definiciji momet savijanja u popečnom presjeku iznosi:
❑ ❑ ❑ ❑
M y . pl =∫ σ X zdA=∫ σ X z e d A el +∫ σ X zd A 1 +∫ σ X z A 2,
A Ael A1 A2
 z ze
ε x= → za z=z e ⥤ ε x =ε T → ε T=
ρ ρ
z 1
σ X =E ε x =E =E z
ρ ρ
1 εT
=
ρ z
h
0 ≤|z|≤ z e ze ≤ z ≤ σ X =+ σ T
2
εT h
σ X =E z z e ≤|z|≤ σ X =−σ T
ze 2

❑ ❑ ❑
Z
M y . pl =∫ E ε T zd A el +∫ σ T zd A 1 +∫ (−σ T ) z dA 2,
A el Ze A 1
A 2

1 ❑ 2 ❑ ❑
M y . pl =σ T
[ ze ∫
A
z d
el
A el ∫
+
A
zd A 1 ∫ z dA 2 ,
+
A 1 2
]
M I y ,el
+2 S y ¿,
y . pl=¿σ T
[ ze ]
Gdje su:
❑
I y ,el =∫ z2 d A el aksijalni moment inercije elastične jezgre,
Ael

Statički momenti plastificiranih područija:

❑
S y 1=∫ zd A 1
A1
❑
S y 2=∫ z dA 2.
A2

Pri potpunom iscrpljenju poprečnog presjeka

elastična zona potpuno nestane,te je poprečni presejk potpuno plasstificiran.To je granično
stanje pri kojem deformacije grede rastu bez povećanja napona.Najveći moment koji presjek
može preuzeti nazivamo moment plastičnosti ili granični moment M gr .Tada Z e teži nuli ,a
M y . pl svojoj graničnoj vrijednosti.
b ( 2 z e )3
I y , el 12 jer z e → 0
= →0
ze ze
M gr =σ T 2 S y , W y. pl =2 S y
M gr =σ T W y. pl

Gdje je S y statički moment jedne polovice poprečnog presjeka oko neutralne osi y, a W y. pl
plastičnimoment otpora poprečnog presjeka.
Pravugaoni poprečni presjek
 Slika2.1.2

2.2 Faktor povećanja nosivosti

Faktor povećanja nosivosti je mjera “rezervne“ čvrstoće materijala kada počinje razvlačenje
materijala.Grede sa velikom koncetracijom materijala oko neutralne osi imaju veći faktor
povećanja dok je on manji kod greda ciji materijal nije masivan oko neutralne ose.Povećanje
nosivosti u plastičnom području prema nosivosti u elsastičnom područiju iznosi:

W y . pl
k s=
Wy

Slika 2.2.1 Poprečni presjeci grede:a)pravugaonik, b) krug, c) romb

Faktor povećanja nosivosti za

nosač pravougaonog
poprečnog presjeka prema slici
2.2.1 je
b h2
W y=
6
Nosivost takve grede u
plastičnom području je
50% veća nego u elastičnom.
Faktori povećanja za različite
poprečne
presjeke
nosivosti
dati u tabeli:
2.3.Čisto savijanje grede čiji poprečni presjek ima jednu os simetrije

Moment savijanja djeluje oko osi koja je okomita na os simterije poprečnog presjeka.Analiza
takve grede je složenija nego greda koja ima dvije osi simetrije.Razlog složenosti problema je
u tome što ne možemo pretpostaviti da neutralna os prolazi korz težiste.

Slika 2.3.1.Postupni
razvoj plastificiranih
područja i pomicanje
neutralne osi:
 a) potpuno plastificiran poprečni presjek, b) naprezanja u elastičnom stanju, c) maksimalna
naprezanja u elsatičnom stanju ,d) i e) naprezanja u elastoplastičnom stanju, f) raspodjela
naprezanja u graničnom plastičnom stanju

Položaj neutralne osi,pri čistom savijanju grede,određuje se iz uslova da uzdužna slla u gredi
N jednaka nuli tj.
❑ ❑
N=¿∫ σ X d A 1+∫ σ X d A2=0 , gdje je A1 površina zateznog dijela poprečnog presjeka, a A2
A1 A2
površina pritisnog dijela.Pri poptpunoj plastifikaciji poprečnog presjeka na površini A1
djeluje zatezni napon σ X =σ T ,a na površini A2 pritisno naprezanje σ X =−σ T pa je
❑ ❑
N=∫ σ T d A 1 +∫ (−σ T ) d A 2=0 ⥤ σ T A 1−σ T A 2=0 ⥤ A 1=A 2.Dakle u trenutku potpune
A1 A2
plastifikacije poprečnog presjeka i stvaranja plastičnog zgloba,neutralna linija dijeli poprečni
presjek na dva dijela koji imaju jednake površine.

Dok je M y ≤ M yT , nutralna osa prolazi težistem poprečnog presjeka.Kada je M yT ≤ M y . pl ≤ M gr

neutralna osa ne prolazi kroz težište,već se pomiče prema graničnom položaju.Kada je
M y . pl =M gr neutralna osa dijeli poprečni presjek na dva jednaka dijela.Kada se poprečni
presjek grede potpuno plastificira nastaje tzv. plastični zglob.Ako je greda statički
određena,nastaje plastični slom grede.Vrijednost graničnog momenta će biti:
❑ ❑ ❑ ❑
M gr =∫ σ X zdA=∫ σ T zd A 1+∫ σ T zd A 2 S y 1=∫ zd A 1
A A1 A2 A1

❑ ❑ ❑
M gr =σ T ∫ zd A 1 +σ T ∫ zd A2
A1
| A2
| |S y2|=∫ z dA 2
A2

M gr =σ T W y. pl ⥤ W y. pl =S y 1+ S y 2

Gdje je S y 1 i S y 2 apsolutne vrijednosti statičkih momenata površina A1 i A2 oko neutralne osi y.

2.4.Savijanje silama u plastičnom područiju

Prije nego što razmotrimo ovaj slučaj opterećenja potrebno je uvesti neke pretpostavke ,a to
su:
-Poprečni prejek grede ima dvije osi simetrije,
-opterećenje grede je u ravni simterije(Vektor momenta savijanja u osi y koja je ujedno i
neutralna os)
-Materijal je elastično-idealno plastičan.
 Slika.2.4.1.Nastajanje plastičnog zgloba na gredi opterećenoj koncetrisanom silom

M yT =σ T W y F=F T → opterećenje pri kojem nastaju prve plastične deformacije

F
Funkcija promjene momenta duž grede je linearna M y ( x )= x ,a maksimalni moment
2
1
savijanja pojavljuje se u sredini grede M ymax = Fl. Moment savijanja u gredi kod koje se
4
javljaju prve plastične deformacije iznosi: M ymax =M yT . Pa prema izrazu vrijednost sile će biti
M yT
F T =4 .
l
Granica između elastičnog i elasto-plastičnog područija na donjem i gornjem rubu grede
može se odrediti ako se momenat savijanja u tekućem presjeku izjednači s M yT .
1 1
F x T =M yT = F T l
2 4
1 T F
x T= l F> F T x T pokazuje do koje granice na donjem i gornje rubu grede
2 F
proširilo
plastično područije.
l
U području 0 ≤ x ≤ xT greda je elastična ,a u području x T ≤ x ≤ greda je elastoplastična.Na
2
drugoj polovici grede stanje je simetrično s obzirom na sredinu raspona grede.
Prema formuli za trenutni moment koju smo prethodno dokazali:

2
3 2 ( ze ) ht
M y . pl =M yT ( 2
− 2 → ze=
h 2 )
F

√
M y( x) F x
√
hT =h 3−2
M yT
. Budući da je M y ( x ) =
2
x dobijemo da je hT =h 3−2
1
2

4 T
F l
pa slijedi

F X
√
da je hT =h 3−4
FT L
. To je jednačina granične linije između elastične jezgre i plastične zone za

elastoplastični dio grede.Za različitee vrijednosti dile F> F T jednačina prestavlja familiju
parabola.Drugim riječima kada je greda opterećena koncetrisanom silom,kriva koja dijeli
plastično od elastičnog područija je kvadratna parabola.Granično stanje grede kada elastična
jezgra nestane u tom slučaju dolazi do spajanja plastičnih područija i formira se tzv.plastični
zglob .
l
l F F F
hT =0 , x= , F=F gr iz toga slijedi da je 2 3 .U tom slučaju
2
√
0=h 3−4 gr →3=2 gr → gr =
FT L
b h2 ,pa je granična sila F
FT FT 2
granični momenat ima vrijednost M gr = σ gr=¿
bh
σ ¿ .Pri dostizanju
2

4 T l T

vrijednosti granične sile ili mometna nosivost grede je isrpljena pojavom plastičnog zgloba
greda postaje kinematski mehanizam.Taj će se zglob formirati u opasnom presjeku
grede,kada bez prirasta sile deformacije rastu sve do pojave plastičnog loma.
Slika 2.4.2.Nastajanje plastičnog zgloba na gredi Slika 2.4.3.Nastajanje plastičnog zgloba na
opterećenoj kontinuiranim opterećenjem na konzoli opterećenoj koncetrisanom silom na kraju

Slika 2.4.4.Nastajanje plastičnog zgloba na konzoli

opterećenoj linarno raspodijeljenim kontinuiranim opterećenjem

2.5 UTICAJ ZAOSTALIH NAPONA

Slika..2.4.4.Raspodjela normalnih napona po presjeku a)poprečni presjek štapa, b)kod opterećenja

c) kod rasterećenja, d) zaostali naponi, e) kod graničnog optrećenja štapa

Kada se poprečni presjek grede djelimično plastificira pa zatim rastereti, onda se dio grede
koji je ostao u elastičnom stanju nastoji izravnati,tj vratiti u prvobitan oblik.Dio koji je u
plastičnom stanju nastoji zadržati deformisani oblik.Zbog toga nastaju samouravnoteženi
naponi nakon plastične deformacije.Ovisnost napona o deformaciji pri rasterećenju uvijek je
linearna,pa se zaostali naponi mogu odrditi superpozicijom dijagrama napona koji bi nastao
kada bi se elastična greda opteretila momentom suprotnog smjera,a iznosa jednakog iznosu
momenta koji je prouzrokovao plastifikaciju presjeka grede i dijagrama raspodjele napona
pod opterećenjem M ypl, tj σ xzaost =σ x −σ xrast Elastični se granični moment u suprotnom smjeru
 smanjio za polvicu.Može se zaključiti da
zaostali naponi imaju veliki uticaj na gredu
kada se ona ponovo optereti.

3.PRIMJERI PRIMJENE
Primjer br.1

Primjer br.2

Primjer br.3
 4.ZAKLJUČCI
Kada nosače(grede) proračunavamo prema teoriji plastičnosti sagledavamo čitavu
konstrukciju.Kada se aktivira dovoljan broj plastičnih zglobova da greda postane kinematski
nestabilna.Kod statički sistema grede(neodređenih) neće doći do gubitka ravnoteže
aktiviranjem jednog plastičnog zgloba.Ako je greda n-puta statički neodređena aktiviranjem
zgloba stepen neodređenosti se smanjuje za jedan on još može da preuzme optrećenja.Važan
zaključak se može izvući da maksimalno optrećenje koje greda može preuzeti nije ono na
granici tečenja.Pa stoga gredu je pravilnije dimenzionirati na graničnu vrijednost kada gubi
svoja nosiva svojstva.Analiza grede u stanju plastične deformacije igra važnu ulogu u
građevinarstvu.Posebno se primjenjuje u analizi gredno čeličnih konstrukcionih elemanat
koji čine skelet građevine.Čest je zadatak analize i izračuna granične nosivosti konstrukcije
kod kojih su poprečni presjeci nužno potpuno plastificirani.U praki se često koristi ova
pojednostavljena plastična analiza koja ne uzima u obzir prijelazna elasto-plastična
stanja.Kod primjera statički određenog nosača prema teoriji plastičnosti dobili smo 49%veće
granično opterećenje nego prema teoriji elastičnosti.Akod jedanput određenog sistema 77%
veće opterećenje.Dok zaostali naponi bitno utiču na strukturnu i dimenzionu stabilnost i
smanjuju otpornost na zamor i pukotine te nova opterećenja