Roko Rumora

Grka Filozofija
Kozmoloko razdoblje (7/6.st- pol.5.st)
- prije kozmolokog razdoblja mitoloko tumaenje svijeta
o o

teogonije i kozmogonije smatranje da je sve nastalo iz kaosa pojava filozofije u poetku skupina stavova koji ukljuuju i znanstveni pogled na svijet filozofsko tumaenje svijeta svemir nije kaos ve je ureen filozofija kozmolokog razdoblja - Pretsokratovci - Filozofi Prirode trae objanjenje prirodnih pojava promatrajui prirodu

- kozmoloko razdoblje
o o o o

- pojava u : Maloj Aziji Jonska struja - Miletska kola - Heraklit - Atomisti 2. Siciliji i Junoj Italiji Italska Struja - Pitagorejci - Elejska kola - Posrednici - svi oni tragaju za uzrokom pratvari, prapoelom, praelementom - BITAK MILETSKA KOLA - trae prapoelo materijalizam, monizam o Tales - u temelju svega nalazi se voda - poelo o Anaksimen - poelo - zrak - sve nastaje iz 2 sile zgrunjavanja i razrjeivanja - materijalizam, monizam o Anaksimandar - poelo - apeiron - apeiron - pojam izveden spekulacijom - spekulativni pojam - apstraktan - spekulacija nastojanje da se do spoznaje doe teoretskim apstraktnim umovanjem - uvjerljiv log. Izveden, neprovjerljiv ne moe se empirijski provjeriti HERAKLIT - ivi u Joniji, zovu ga i mrani jer su njegove teorije teko shvatljive 1. bitak - logos univerzalni kozmiki zakon - vjean - postoje budni koji su spoznali logos i spavai - ljudi ne razumiju logos, kojeg se treba drati jer je zajedniki 2. 3. 4. sve se mijenja stalna promjena, kretanje, sve je u toku i razvoju, nastaje i nestaje - vatra - simbol promjene - vjena (pali se i gasi) borba suprotnosti sve to postoji ima svoju suprotnost, ali u cijelosti ine harmoniju - tek suprotnostima moemo neto spoznati cikliko shvaanje vremena - sve se vraa u krug - skaemo iz prolosti u budunost sadanjost ne postoji - danas se vrijeme shvaa linearno svijet napreduje prema svom kraju ATOMISTI atomi - jedino mjesto na svijetu bez praznine - u temelju svega - bitak (materijalizam ,pluralizam) - nebitak praznina u kojoj se atomi gibaju omoguuje postojanje bitka na pravi nain - determinizam sve se dogaa po nunosti prirodnog zakona; svaka je stvar uvjetovana drugom - sve to jest ili mora biti ili ga uope nema - nema slobode, sluaja ovjekova sudbina je predodreena - Tzv. mehanistika slika svijeta prenaglaavanje prirodnih zakona u slici svijeta - Nema govora o prvom pokretau, ali moda je 1 veliki atom pao i sve pokrenuo 1.

Roko Rumora

PITAGOREJCI - kola, ali kao vrsta redovnike zajednice - bave se matematikom, astronimijom, glazbom - Racionalna spoznaja bitka broja - Vjeruju u kvantitativni odnos i harmoniju temeljene na broju - Kroz broj 10 izraeno savrenstvo svemira - kada neeg nema 10 onda izmisle (npr. vide 9 planeta, a 10. je kao Protuzemlja) ELEJSKA KOLA (PARMENID) - Boica se obraa autoru - treba znati i istinu i mnijenja smrtnih ljudi - Mnijenje - priin, ono to ljudi misle da je istina - 2 Puta postoje : 1. put koji vodi do istine do tog puta nas vodi razum i racionalna spoznaja - bitak jest, nebitak nije 2. put na njega nas navodi varava osjetilna spoznaja, formira se navika i vjerujemo da nebitak postoji - bitak je statian, nepromjenjiv, miran, vjean - promjenu doivljavamo osjetilima, ali istinu o svijetu ne moemo spoznati promatranjem - nebitak ne moe postojati POSREDNICI - EMPEDOKLO - 4 Elementa voda, zemlja, vatra, zrak spajaju se u i razdvajaju iz jedinstva, ali ostaju nepromjenjivi - kompromis izmeu Heraklita ( spajanje i razdvajanje) i Parmenida (nepromjenjivost) - ANAKSAGORA - prapoeci koje Aristotel naziva homeomerije - beskrajno male estice (materijalizam, pluralizam) koje su u svemu - nus objektivni, svjetski um, 1. pokreta, materijalan, najfinija i najistija tvar sa potpunim znanjem o svemu i moi - ideja da je bog stvorio svijet pa se povukao deizam pojava u engleskom prosvjetiteljstvu, korijeni i kod Anaksagore, nastavak kod Francuza Voltaire

Antropoloko razdoblje (pol.5.st. 399.)

- ovjek postaje sredite svih institucija drutva
o

ne prouava ovjeka kao pojedinca u svemiru, nego njegovo djelovanje u drutvu 5. stoljee pr. Kr. Zlatno doba grke etike u ateni vlada klasina atenska demokracija koja je neposredna svatko izraava vlastito miljenje zbog takve demokracije dolazi do potrebe za obrazovanjem i uiteljima

- razvija se etika i polako se prelazi iz teorijske u praktiku filozofiju

o

- sredite filozofije postaje Atena

o o

Protagora i Sofisti
- prvi uitelji Grke, prosvjetitelji i pouavatelji umijea argumentacije
o o

imaju odreene aspiracije u filozofiji dijelimo ih na dvije generacije

stariji na dobrom glasu mlai dolaze na zao glas koji ih prati sve dok u 19. stoljeu Hegel ne govori u njihovu obranu

Hegel smatra da su upravo oni odgovori za pokretanje Sokratovih misli

- sofizam izvjesna logika pogreka koju ne moemo odmah dokazati i lako razrijeiti
o

eristika iskrivljeno umijee dokazivanja pripadnik starije generacije negira razum kao mjerilo spoznaje, ve smatra da su predodbe i mnijenja ljudi istiniti naime, svaki ovjek svoje predodbe smatra istinitima
2

- najpoznatiji sofist bio je Protagora

o o o

Roko Rumora

- ostali predstavnici Gorgija, Trazimah, Hipija, Kalikle - Protagora dolazi do dvije velike teze
o o

spoznajni relativizam - ako su predodbe i mnijenja istiniti, onda je sva istina relativna etiki relativizam ako su svi pojmovi relativni, onda su i etiki pojmovi (dobro i zlo) relativni tko odreuje dobro i zlo?

- Protagora je zaetnik skepticizma najbolje je ne odluiti to je istinito jer svatko ima pravo misliti da je neto istinito - u njegovim uenjima pojavljuju se avangardne ideje izjednauje barbare i Grke govorei da svi imaju pravo na miljenje o istini

Sokrat (469.-399.)
- nije napisao nijedno djelo o njegovom uenju saznajemo ponajvie iz Platonovih djela - cilj njegova djelovanja preodgojiti Atenjane koje su loe odgojili sofisti - u istraivanju znanja kreemo od pojedinanog, tj. od razgovora s pojedincima - razgovor
o

ironija prvi dio pokazati da je sugovornikovo znanje zapravo neznanje tzv. negativni korak Znam da nita ne znam. majeutika (porodiljna vjetina) drugi dio uz pomo navesti sugovornika da porodi znanje tzv. pozitivni korak

- iz pojedinanog zakljuujemo ono to je zajedniko, tj. ope Sokrat je time utemeljitelj indukcije - tek za ono to je zajedniko, tj. ope se moe rei da je pravo znanje, jer pojedinano je samo mnijenje - znanje je tek kada neto moemo definirati (strogo pojmovno odrediti), znanje nije relativno, nego objektivno
o

spoznajnom relativizmu Sokrat suprotstavlja indukciju, dolazak do objektivnog znanja

- svaki ovjek ima sposobnost umnog uvida - ovjeka znanju privodi onaj koji je vjet u metodi, tj. filozof - najvee znanje je znanje o onome to je dobro, jer time postajemo ljudi vrline
o

najvea vrlina je znati to je dobro

- etiki intelektualizam suprotno stavu sofista, Sokrat tvrdi da moemo spoznati to je dobro i tako stei vrlinu
o

za njega znati to je dobro automatski vodi ka injenju dobrog , pri emu je zaboravio ukljuiti element htijenja/volje u priu

Kirenska i kinika kola

- tzv. sokratske kole - trae rjeenje etikog naela dobra u praktinoj domeni KIRENJANI - Aristip, Hegezija i ostali - djeluju u 4. stoljeu - nauavaju hedonizam dobro je uitak, zlo je bol, neugoda - razumno prosuivanje osigurava trajnije zadovoljstvo mudro je prihvatiti manju bol, ako slijedi vei uitak i obrnuto - u konanom zbroju mora biti viak ugode, ali ne smijemo robovati zadovoljstvima KINICI - Antisten, Diogen i drugi - istiu bespotrebnost kao ideal trebati u ivotu to manje i manje - nauavali su oskudan i jednostavan ivot u skladu s prirodom jer je kultura i civilizacija zapravo krivi put - znanje je potrebno samo toliko da slui djelovanju - vrlina je iskljuivo u djelovanju i postie se vjebom

Roko Rumora

Ontoloko razdoblje (399.-322.)

Platon (427.-347.)
- Sokratov uenik aristokratskog podrijetla - nadao se postii politiku karijeru, ali se predomilja nakon smrti Sokratove - odgajali ga filozofi i usadili mu brojne uzore
o

idealizam pitagorejaca naime, bio je vrstan matematiar (u Akademiju je bio zabranjen ulaz nepoznavateljima matematike) nepromjenjivost bitka kod Parmenida uzor mu je bio kasnije za dijalog Parmenid uenja Heraklita s njim ga je upoznao uitelj Kratil Sokrat s njim je proveo zadnjih 7 godina Sokratovog ivota Prva faza Rani spisi

o o o

- ostavio iza sebe 40ak pisama i dijaloga, klasificiranih prema vremenu nastajanja
o

opisuju tue filozofije i filozofski ivot u Ateni izvor za sva Sokratova uenja problematika: etika i spoznaja jo uvijek pod velikim utjecajem Sokrata nastavlja polemiku sa sofistima njegova filozofija, tu su najvanija djela mijenja neka stajalita iz zrele faze u ve poodmakloj dobi

Prijelazni spisi

Zreli spisi

Kasna faza

- najpoznatiji dijalozi i njihove teme

o o o o o o o

Protagora polemika s Pratogorom oko sofista Sofist razlika sofista i filozofa Fedar i Gozba govore o ljepoti, lijepom, ljubavi, seksu Drava ili O pravednosti enciklopedija njegovih razmiljanja Zakoni nastavak Drave Fedon, Teetet i Fileb djela mistino duhovne tematike Kratil s ovim dijalogom poinje moderna filozofija jezika osnovana 387. g u Akademovim vrtovima pokraj Atene elitno uilite za posebno talentirane prestaje djelovati 347. kada Platon umire kombinacija Sokratove metode i praktinosti

- filozofska kola Akademija

o o o

- Platon svoja djela pie u formu dijaloga jer treba uenicima dati neto ime bi se pribliio ivom dijalogu
o

IDEJE I POJAVE - pojave su kopije ideja, a ideje (praslike, paradigme) su originali mogu postojati samostalno, tj. u nematerijalnom svijetu - objektivni idealizam ideje postoje samostalno od svijeta kopija - pojave su u materijalnom svijetu i ovise o originalu, nesavrene su i promjenjive, - ideje su savrene, nepromjenljive i vjene, one su prava stvarnost, to je bit USPOREDBA SA SPILJOM - okovani ljudi su ogranieni, ne mogu spoznati bit i pravo stanje stvari - oni su osueni na kopije, za koje su naviknuti vjerovati da su istine - nakon osloboenja ne vjeruju, u oku, ni u to drugo - moraju proi put prilagodbe da bi se naviknuli na pravu stvarnost
4

Roko Rumora

4 stupnja spoznaje

4 stupnja stvarnosti

nevidljivi svijet (savreno) vidljivi svijet (nesavre no)

znanje predoavanje vjerovanje nagaanje

ideje predodbe pojave sjene pojava

- teak uspon iz spilje je teak put koji ovjek prolazi do prave spoznaje i prave stvarnosti IDEJA DOBRA - ideja dobra je zadnja i jedva se nazire - kad je se konano ugleda shvaa se da je ona uzrok svemu to je ispravno i lijepo u svijetu - ideja dobrog obuhvaa sve druge ideje i po dobru jest sve to jest (Stolar je stolar samo ako je dobar stolar) PLATONOVO VIENJE SPOZNAJE I STVARNOSTI
o o

priznaje i racionalnu i osjetilnu spoznaju, za razliku od prije racionalna spoznaja (poimanje) bavi se bitkom i ima dva stupnja

vii stupanj znanje o idejama nii stupanj predoivanje o predodbama vii stupanj vjerovanje o pojavama dodirnemo neto i onda o tome sudimo nii stupanj nagaanje o sjenama pojava vidimo ju preko zrcala, posredno, pa manje znamo o njoj

osjetilna spoznaja (mnijenje) bavi se postajanjem i ima dva stupnja

- nae tijelo je samo bijedna sjena savrenog nevidljivog svijeta - svijet ideja moe postojati neovisno od pojava, ali pojave ne mogu bez ideja - Platonova teorija sjeanja
o o o o o o o

ovjekova besmrtna i savrena dua je obitavala u svijetu ideja spoznaja tijekom ivota je sjeanje due na ideje koje je vidjela, a podsjetile su je pojave dua samo povremeno ulazi u tijelo jer je posve neovisna u njega prilikom ulaska u tijelo ona privremeno gubi sveznanje koje posjeduje mi duu potiemo da se prisjeti (pomou dijalektike) ova ideja asocira na istonjake ideje o reinkarnaciji due se razlikuju po tome koliko su proiene i koja su generacija

DRAVA ILI O PRAVEDNOSTI - Platonovo najvee i najkompleksnije djelo - bavi se ontologijom, gnoseologijom, etikom, politikom - cilj drave osiguravanje sree zajednice - temelj drave pravedna podjela rada utemeljena na sposobnosti - ovjek je za Platona bie koje pripada i svijetu pojava (tijelom) i svijetu ideja (duom) - dua ima tri dijela
o o o

umni njime spoznajemo ideje sjedite u glavi srani astohleplje, prevelika hrabrost sjedite u prsima poudni pouda, neumjerenost sjedite u trbuhu

- ovjek postaje ovjekom vrline kad umni dio due kontrolira srani i poudni - drava se sastoji od tri stalea, slina dijelovima due
o

umni vladari uvijek kolektivno tijelo koje ima znanje i sposobnosti zbog ega moe upravljati vrlina MUDROSTI srani uvari vojska i administracija vrlina HRABROSTI
5

Roko Rumora o

poudni proizvoditelji jedini smiju imati privatno vlasnitvo, proizvode materijalna dobra za sve vrlina UMJERENOSTI

- ako u dravi postoji sklad mudrosti, hrabrosti i umjerenosti, drava ima vrlinu pravednosti - te etiri platonovske vrline (mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost) nazivaju se klasini grki etiki ideal - postoje razliite due, pa zato mi kreemo s razliitih startnih pozicija, ovisno o vrsti due
o o o

zlatne due najsposobniji vladari (najproienije due) srebrne due manje sposobni - uvari mjedene i eljezne due najmanje sposobni - proizvoditelji

- drava propada ako ju vode eljezo i mjed (najmanje sposobni) - problem raspodjele dua (koja je koja kovina) rijeio je Platon novim sistemom obrazovanja
o o o o

i cure i deki (!) kreu u kolu sa 14 godina 14-16 godina uenje pjesnitva i glazbe, a svi koji su na kraju nevjeti u tome idu u proizvoditelje 16-20 godina matematika i ratnike vjetine pa veliki test; oni koji padnu idu u uvare 20-35 godina matematika, dijalektika (da se dua podsjeti onog to odavno zna) - najsposobniji umovi koji su sve proli 35-50 godina putuju po svijetu, skupljaju iskustvo, sazrijevaju i na kraju postaju vladari za Homera kae da bi mu dao lovorov vijenac za pjesnitvo, a zatim ga izbacio iz grada jer kvari djecu cenzurirao bi pjesnitvo koje ne budi vrlinu i vrstou i odgajao samo prikladne pjesnike nema obitelji, samo zajednice s ciljem produljenja vrste djecu odgaja drava Eugenika drave pri odabiru podobnih

- prigovori Platonu
o o o

- ostali fragmenti
o

dijeli ljude na one koji drijemaju (oni vide mnijenje) i oni koji ive na javi (oni spoznaju i tragaju za bitkom) zagovara put do ljepote sluei se stepenicama induktivni put voenje drave mogue samo uz nekolicinu prijatelja i pristaa i to kada je na vlasti filozof ili netko slian drava se stvara zbog meusobne suradnje i pomoi ljudi s jasnom podjelom rada (svakom jedan posao u kojem je najbolji) pravednost se ostvaruje samo ako svaki od tri stalea ini svoj posao i dri se njega, ako neko radi vie poslova, kri zakon

o o

Aristotel (384.-322.)
- vrlo malo slinosti sa Sokratom i Platonom - dolazi iz lijenike obitelji odrastao u znanstvenom okruju to kasnije utjee na njega - na Akademiji se ui 20 godina i zatim se razilazi s Platonom u vezi s razliitosti svjetova ideja i pojava
o o

Drag mi je Platon, ali mi je draa istina shvatio da mu Platon ne daje odgovor na pitanje zato bit stvari nije u samim stvarima i zato ne objanjava nain kako su pojave nastale od ideja uvodi treeg ovjeka realistino odgajan za njega nema drugog svijeta osim ovoga u kojem su objedinjene biti i pojave, ope i pojedinano dokaz treeg ovjeka ideja ovjeka je bit ovjeka, treba trei akter kao veza izmeu ideje i pojave zakljuuje da su bit i pojava neodvojivi

o o

- vraa se u Makedoniju da ui Aleksandra Velikog, no on ga oito nije sluao (jer je Aristotel savjetovao ne preveliku dravu) - ako je Platon filozof i umjetnik, onda je Aristotel filozof i znanstvenik - djela:
o o

Metafizika Organon
6

Roko Rumora o o o

Nikomahova etika Politika Poetika ili O pjesnikom umijeu

METAFIZIKA - 4 uzroka iz kojih se sve sastoji

o o o

tvar ili materija pasivna mogunost koja moe biti preoblikovana oblik ili forma aktivni princip po kojem razlikujemo stvari, ona je bit mora biti sadrana u stvari uzronik kretanja onaj koji proizvodi promjenu iz potencijalnog u aktualno, o njemu ovisi to e se aktualizirati

kod neivih stvari je vanjski uzronik, kod ivih unutranji moe bit

svrha teleoloko gledite svrhovitost sve je proeto svrhom

- postoji hijerarhija oblika to je preoblikovanije, to je savrenije - postepeno dolazimo do bia koje je ista forma, tj. akt = Bog teoloko odreenje - treba mu prvi pokreta, a u srednjem vijeku se super poklopi da taj pokreta bude Bog, pa ga zato cijene ETIKA - njegova etika je istovremeno etika vrline i eudaimonistika etika najvee dobro je blaenstvo, dobro kojem teimo zbog njega samog - dijeli vrline na etike i dijanoetike
o o

etike vrline volje ako razum usmjeruje volju u izboru umjerenih stvari dijanoetike znanje, razboritost, umovanje dio najvieg blaenstva pri pribliavanju bitku, sauvane za mudrace

- realist i u etici svaki ovjek moe ostvariti dobro koje e mu omoguiti napredak - vrlina odabiraka naklonost volje koja se dri sredine u odnosu na nas, razumom odreene, i to odreene tako kako bi to uradio razuman ovjek. U stvari, to je sredina izmeu dva loa smjera pretjerivanja i zaostajanja za mjerom. TRAGEDIJA - umjetnost je oponaanje, ali stvaralako i idealizirano - tragedija oponaanje ozbiljne radnje koja je u sebi zavrena i ima odreenu veliinu, govorom koji je otmjen i poseban za svaku vrstu u pojedinim dijelovima, licima koja djeluju, a ne pripovijedaju, a izazivanjem saaljenja i straha proiuje takve afekte - tragedija ima etiku i odgojnu funkciju katarza i oplemenjivanje POLITIKA - ovjek je po prirodi drutveno bie (zoon politikon) - onaj tko ne moe ivjeti u zajednici je ili zvijer ili bog - Aristotel je realniji u vienju politike od Platona - razlikuje tipove vladavine
o o

valjana vladavina cilj je ope dobro kraljevstvo (1), aristokracija (nekolicina), republika (mnogi) loa vladavina cilj je osobna korist vladajuih tiranija (1), oligarhija (nekolicina), demokracija (mnogi)

- temeljna funkcija drave odgoj graana - i drava treba biti umjerene veliine preveliku ne bi imao tko braniti, a premala ne bi mogla rasti ideal je polis SPOZNAJA - podjela supstancije
o o

prva supstancija ova tu pojedinana stvar druge supstancije vrste i rodovi, ono ope pojedinanih predmeta znanje je mogue jedino o opem, ne o pojedinanom 10 najopenitijih pojmova (najviih rodova) = 10 kategorija
7

- spoznaja poinje induktivno i uzdie se do spoznaje opih pojmova, poevi od prve supstancije
o o

Roko Rumora

bie/supstancija (temeljna kat.), kolikoa i kakvoa, mjesto i vrijeme, odnos i poloaj, imanje, djelovanje i trpljenje

- Aristotel razlikuje dva uma

o o

pasivni ili trpni um koji prima grau opaaja kao tabula rasa aktivni ili djelatni um ista misaona djelatnost zajednika svim pojedincima

Helenistiko-rimska Filozofija
- helenizam
o o

kulturno-povijesno razdoblje u kojem dolazi do mijeanja kultura i civilizacija dominira grka kultura, ali obogaena istonjakim utjecajima (zahvaljujui osvajanjima Aleksandra Velikog)

- u helenistikoj filozofiji se trae odgovori na praktika pitanja kako ovjek moe zadrati duevni mir
o o

ideal mudraca - onaj koji sauva duevni mir (ataraksiju) razvijaju se tri discipline logika, fizika i etika (najvanija)

razdoblje etike orijentacije

Stoika kola
- traje od 4. st.pr.Kr. do 2. stoljea pr.Kr., zapoinje u Grkoj i seli se u Rim - utemeljitelj Zenon - vani predstavnici Seneka, car Marko Aurelije i rob Epiktet - po staleu predstavnika vidi se jedno od obiljeja stoicizma svatko se moe baviti filozofijom ideja o jednakosti
o

razvijaju ideju kozmopolitizma mudracu je domovina itav svijet treba ivjeti u skladu s prirodom (logosom), a budui da smo svi mi dio logosa, treba ivjeti u skladu sa samim sobom

- osnovni zakon stoika

o

- logos vlada svime, on je stvaralac, bog, sudbina, sve iz toga izniu dvije kljune ideje
o o

panteizam sve je bog i bog je u svemu fatalizam ovjek ne moe nita promijeniti, sve je predodreeno

- filozof se mora truditi biti ovjek vrlina preuzimaju Platonov klasini grki etiki ideal i pridruuju mu samodostatnost
o

samodostatnost (autarkija) ovjek treba uporite snage traiti u samome sebi ( stoiki podnijeti dostojanstveno podnijeti)

- filozof se mora truditi izbjegavati

o o

opaine suprotnost vrlinama afekte pretjerano jaki pokreti due (alost, strah, naslada, pouda)

- prava sloboda mogua je samo u svijesti, i to u vidu spoznavanja i prihvaanja poretka i nepromjenjivosti svijeta - stoika etika etika fatalizma, pomirenja i pasivnosti, ali ujedno i etika snane linosti koja vlada sobom

Skeptika kola
- traje od 4. st. prije Krista do 2. st. poslije Krista - utemeljitelj je Piron, no nije ostavio pisanih djela izvor za njegove stavove je djelo Pironove postavke autora Seksta Empirika - osnovni zakon skeptika
o

za svaku tezu postoje jednako snani argumenti za i protiv objektivno se ne moemo opredijeliti ni za jednu stranu

Roko Rumora o

budui da je objektivna spoznaja nemogua, ovjek se treba suzdrati od donoenja konanog suda (odluke)

- krajnji stav im je konformizam nalae priklanjanje miljenju veine

o

ne zastupaju konformizam jer misle da je veina uvijek u pravu, nego iz praktinih razloga treba se suzdrati zbog, recimo: (1) raznolikosti ivih bia u prirodi, (2) raznolikosti ugoda osjetila, (3) poimanja dobra i zla nekome je neto ugodno, to drugome nije, nekome je neto prirodno, to drugome nije nema objektivnosti!

- argumenti kojima nagovaraju suzdravanje od konanog suda zovemo 10 stoikih tropa

o

Epikurejska kola
- traje od 2. stoljea prije Krista do 2. stoljea poslije Krista - utemeljitelj je Epikur, a do njegovih vjerovanja su ga dovele neobine ivotne prilike bolovao od bubrenih kamenaca i od toga umro - osnovni zakon epikurejske fizike
o o

materijalistiko shvaanje ovjeka nastavlja Demokritov atomizam, no uz jednu razliku: Demokrit zastupa determinizam (predodreenost putanje), a za Epikura atomi mogu sluajno skrenuti s puta deklinacija atoma ne mora sve biti nuno mogue su sluajnosti, a time i slobodan izbor ovjeka

- razlike izmeu Demokrita i Epikura uvidio je i Karl Marx te prednost dao Epikuru, upravo zbog doputanja slobodnog djelovanja ovjeka - osnovni zakon epikurejskog hedonizma
o

itav helenizam propagira ataraksiju (nepomuenost, duevni mir), a Epikurejci propagiraju bezbolan i bezbrian duevni mir spoznajom prirode oslobaamo se straha koji je utemeljen na predrasudama i neznanju ne treba se bojati smrti jer tada ovjek vie ne moe osjeati, pa ionako nije ni bitno nema zagrobnog ivota ugoda (ili odsutnost boli) je dobro, bol je zlo no ne radi se tu o tjelesnoj ugodi (kao kod Kirenjana) nego o radostima duha produhovljeni hedonizam treba tragati za ugodama duha, poput ljepote, prijateljstva, razboritosti, itd., a ne ugodama nagona

o o

- Epikur smatra da nitko nije premlad ili prestar za bavljenje filozofijom, jer filozofija za svakoga stvara ugodu

Razdoblje religiozne orijentacije

Novoplatonizam
- 2. stoljee poslije Krista - pokuaj obnove Platonove filozofije - izmislili su novi sustav koji bi trebao ukljuivati kranstvo u Platonovu filozofiju - u njegove teze ubacuju mistine elemente - apsolutni monizam - u temelju svega je Jedno ono je izvor svega, bitak, te sadri preobilje svega, iz njega sve nastaje emanacijom - proces emanacije (isijavanja) proces nastajanja (isijavanja) stupnjeva stvarnosti iz Jednog, koje pritom ne gubi nita (jer je preobilno) - stupnjevi stvarnosti poredani po jaini bitka u njima
o o o o

um (najjai bitak) ideje dua materija (najslabiji bitak)

- to se neto dalje udaljuje od Jednog, to ono manje jest

9

Roko Rumora

- emanaciju (silazak od Jednog do materije) prouava metafizika, a povratak ka misaonom Prajednom prouava etika - jedini nain kojim moemo spoznati Jedno je uporabom nae due prilikom ekstaze mistini in u kojem nas naputa svijest i u mistinoj ljubavi uranjamo u Prajedno - elementi Platona u novoplatonizmu:
o o o

svijet ideja i pojava ono to je blie poelu ima jai bitak, to je dalje ima slabiji bitak nema nieg iznad ideja/Jednoga

10