OPOE UZANSE ZA PROMET ROBOM Ove uzance vae za kupovinu i prodaju robe.

Uzance koje se izrino ne odnose samo na kupovinu i prodaju robe vae i za ostale poslove prometa robom. Uzance koje se izrino odnose samo na kupovinu i prodaju robe shodno se primjenjuju i na ostale poslove prometa robom. Kao poslovi prometa robom u smislu ovih uzanci smatraju se, pored kupovine i prodaje robe, zamjena robe, kao i poslovi posrednitva, zastupnitva, komisiona, prijevoza, otpremnitva (pedicije), uskladitenja i osig uranja. 2 Sluajevi u kojima se primjenjuju Ope uzance Ove uzance primjenjuju se kad su stranke pristale na njihovu primjenu. Smatra se da su stranke pristale na primjenu ovih uzanci u poslovima u kojima je, za sluaj spora, propisana ili ugovorena nadlenost dravne arbitrae, ukoliko iz ugovora ne proistie da su stranke iskljuile njihovu primjenu. 3 Naelo potenja i savjesnosti Potenje i savjesnost je osnovno naelo koga se stranke moraju pridravati u poslovima prometa robom. Stranke se ne mogu pozivati na neku od ovih uzanci, ako bi njena primjena u danom sluaju proizvela posljedice protivne tome naelu. II. ZAKLJUIVANJE UGOVORA 1. O zakljuivanju ugovora openito 4 Suglasnost stranaka o bitnim sastojcima ugovora Ugovor je zakljuen kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora. 5 Bitni sastojci ugovora po volji stranaka Pored bitnih sastojaka ugovora po prirodi posla, kao bitan sastojak smatra se i onaj uvjet, rok ili koja druga toka ugovora od koje makar i jedna stranka ini zavisnim zakljuenje ugovora. 6 Bitni sastojci ugovora o kupovini i prodaji Bitni sastojci ugovora o kupovini i prodaji, po prirodi posla, su predmet i cijena. Predmet i cijena moraju biti ugovorom odreeni. Predmet je odreen kad je ugovorom ujedno odreena i njegova koliina; smatra se da je koliina odreena i kad se prema ugovoru moe odrediti. Smatra se da je cijena odreena i kad je ugovorom predvien nain na koji se moe odrediti, kao i kad se moe odrediti prema okolnostima. Cijena je odreena i kad je propisana od nadlenog organa. 7 Nain izraavanja suglasnosti stranaka

Stranke mogu zakljuiti ugovor, neposredno ili posredno preko drugih osoba, na bilo koji nain iz koga jasno proistie njihova suglasnost. Suglasnost stranaka moe biti izraena izrino ili preutno. 8 Oblik ugovora Kad su se stranke suglasile da e ugovor imati odreeni oblik, ugovor je zakljuen tek kad bude sastavljen u tom obliku, izuzev ako iz okolnosti proistie da stranke nisu uvjetovale punovanost ugovora ispunjenjem tog oblika. Za promjene ugovora koji je po sporazumu stranaka sastavljen u odreenom obliku taj oblik je potreban samo ako je to ugovoreno. 9 Pismeni oblik ugovora Ako je za punovanost ugovora propisano da mora biti sastavljen napismeno, ili ako su se stranke tako sporazumjele, ugovor se smatra zakljuenim kad ga stranke potpiu. Pismeni ugovor se sastavlja, po pravilu, u onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Ako je pismeni ugovor umnoen ili preveden na drugi jezik, mjerodavan je izvorni ugovor potpisan od stranaka. Ako su stranke potpisale vie primjeraka izvornog ugovora, mjerodavan je primjerak koji su kao takav odredile, a ako to nisu odredile, onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrenim okolnostima cijeni koji je od izvornih primjeraka mjerodavan. 10 Vaenje odredaba koje nisu unijete u ugovor odreenog oblika Kad su se stranke suglasile da e ugovor imati odreeni oblik, ne obavezuje ih ono to nije unijeto u ugovor sastavljen u tom obliku. Ali, ako stranke nisu punovanost ugovora uvjetovale ispunjenjem tog oblika, obavezuje ih ono to su ugovorile, a to nije unijeto u taj ugovor, ukoliko nije s njim u suprotnosti. 2. Zakljuivanje ugovora izmeu prisutnih stranaka 11 Trenutak zakljuenja ugovora Ugovor izmeu prisutnih stranaka zakljuen je u trenutku kad jedna stranka prihvati ponudu za zakljuenje ugovora koju joj je stavila druga stranka. 12 Ponuda Ponuda za zakljuenje ugovora mora sadravati sastojke koji su bitni po prirodi tog ugovora. Kao ponuda smatra se i izlaganje robe sa oznaenjem cijene, ukoliko iz okolnosti ne proistie to drugo. 13 Prihvaanje ponude Izjava o prihvaanju ponude mora u svemu biti suglasna sa ponudom. Kad izjava o prihvaanju ponude nije u svemu suglasna sa ponudom, smatra se da je ponuda odbijena i da je ujedno uinjena nova ponuda od strane ponuenog. 14 Vrijeme za koje je ponuditelj vezan ponudom

Kad je u ponudi odreen rok za prihvaanje, ponuditelj je vezan ponudom do isteka toga roka. Ponuda u kojoj nije odreen rok za prihvaanje ne obavezuje ponuditelja ako je ponueni odm ah ne prihvati. Izjava o prihvaanju ponude uinjena sa zakanjenjem smatra se kao nova ponuda od strane ponuenog. 15 Pismena potvrda o usmeno zakljuenom ugovoru Svaka stranka moe od druge stranke zahtijevati pismenu potvrdu usmeno zakljuenog ugovora. Pismena potvrda moe se zahtijevati sve dok druga stranka ne ispuni ugovor. Usmeno zakljueni ugovor je punovaan iako pismena potvrda nije dana. 16Traenje pismene potvrde Stranka koja trai pismenu potvrdu ugovora dostavit e drugoj stranci dva istovjetn a primjerka potvrde u obliku ugovora ili zakljunice, koje je sama potpisala, i pozvati drugu stranku da joj vrati jedan primjerak kad ga potpie. Pismena potvrda mora u svemu odgovarati usmeno zakljuenom ugovoru. 17 Izdavanje pismene potvrde Stranka koja je pozvana da izda pismenu potvrdu ugovora treba da u roku od tri dana od prijema poziva preda pismenu potvrdu neposredno drugoj stranci ili poti preporuenim pismom. Ako pozvana stranka ne potpie i ne vrati pismenu potvrdu u odreenom roku, druga stranka moe traiti da se utvrdi postojanje ugovora i da joj pozvana stranka naknadi tetu koju je pretrpjela uslijed toga to nije izdana pismena potvrda. 3. Zakljuivanje ugovora izmeu odsutnih stranaka 18 Trenutak zakljuenja ugovora Ugovor izmeu odsutnih stranaka zakljuen je u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenoga da prihvata ponudu za zakljuenje ugovora. 19 Ponuda Ponuda za zakljuenje ugovora mora sadravati sastojke koji su bitni po prirodu tog ugovora. Stanje cjenika, tarifa, prospekata, oglaavanje u novinama i slino, ne smatra se ponudom, ako suprotno ne proistie iz njihovog sadraja. 20 Prihvaanje ponude Izjava o prihvaanju ponude mora u svemu biti suglasna sa ponudom. Kad izjava o prihvaanju ponude nije u svemu suglasna sa ponudom , smatra se da je ponuda odbijena i da je ujedno uinjena nova ponuda od strane ponuenog. Smatra se da je u takvom sluaju ugovor zakljuen ako raniji ponuditelj zapone sa ispunjenjem nove ponude, a raniji ponueni je to saznao u roku za prihvaanje te ponude. 21 Ponuda i prihvaanje ponude izjavom neovlatene osobe na poslovnom papiru

Pismena ponuda obavezuje ponuditelja, iako je nije potpisala ovlatena osoba, samo u sluaju: - ako je ponuda sainjena na papiru s tiskanim ili utisnutim oznakama ponuditelja, kojom se on u svom poslovanju slui; - ako je ponuda snabdjevena peatom ili tambiljem ponuditelja i potpisana na uobiajeni nain; - ako se ponuda odnosi na posao kojim se ponuditelj redovno bavi i ne prelazi obim njegovog normalnog poslovanja; i - ako ponueni nije znao da je ponudu potpisala neovlatena osoba. Isto vai i za izjavu ponuenoga o prihvaanju ponude. 22 Vrijeme za koje je ponuditelj vezan ponudom Ponuditelj koji uini ponudu odsutnoj osobi i odredi joj rok za prihvaanje, vezan je pon udom do isteka toga roka. Ako ponuditelj nije odredio rok za prihvaanje ponude, vezan je ponudom za vrijeme koje je, prema redovnom toku stvari, potrebno da ponuda stigne ponuenome i da blagovremeno uinjena izjava ponuenoga o prihvaanju ponude stigne ponuditelju. U to vrijeme rauna se i vrijeme potrebno za razmatranje ponude, ali ponuditelj koji nije odredio rok za prihvaanje ponude ne moe biti vezan ponudom due od osam dana. 23 Rok za prihvaanje ponude odreen izrazom odmah i slino Ako je ponuditelj odredio rok za prihvaanje ponude izrazom odmah, bez odlaganja, narednom potom ili slinim izrazima, izjava o prihvaanju je blagovremena ako je predana, neposredno ponuditelju ili poti, prvog narednog radnog dana po prijemu ponude. Izjavu o prihvaanju ponude treba poslati istim ili brim sredstvom od onoga kojim je poslana ponuda. 24 Zakanjela izjava o prihvaanju ponude Izjava o prihvaanju ponude uinjena sa zakanjenjem smatra se kao nova ponuda od strane ponuenog. Ali, ako je izjava o prihvaanju, koja je uinjena blagovremeno, stigla ponuditelju nakon to je protekao rok za prihvaanje, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava otposlana blagovremeno, ugovor je zakljuen. Ipak, ugovor u takvom sluaju nije zakljuen ako ponuditelj odmah, a najkasnije prvog narednog radnog dana po prijemu izjave, ili i prije prijema izjave a po isteku roka za prihvaanje ponude, izvesti ponuenog da se zbog zakanjenja ne smatra vezan svojom ponudom. 25 Vie jednovremenih ponuda i ponuda za vie predmeta Ako je isti ponuditelj uinio jednovremeno vie ponuda, ponueni moe prihvatiti i samo neku od tih ponuda, ukoliko iz ponude ne proistie to drugo, ili ukoliko predmeti ponuda, po svojoj namjeni, ne ine cjelinu. Isto vai i za sluaj kad se jedna ponuda odnosi na vie predmeta. 26 Opozivanje ponude i izjave o prihvaanju ponude Ponuda se smatra opozvanom ako izjava o njenom opozivanju stigne ponuenom prije ponude ili u isto vrijeme kad i ponuda.

Isto vai i za opozivanje izjave o prihvaanj u ponude. 27 Mjesto zakljuenja ugovora Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu u kome ponuditelj ima svoje sjedite ili prebivalite. 4. Zakljuivanje ugovora preko telefona, putem telegrama i preko teleprintera 28 Zakljuivanje ugovora preko telefona Ugovor se moe zakljuiti preko telefona. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvaanju ponude preko telefona uinjene izmeu prisutnih osoba, ako su stranke ili od njih ovlatene osobe bile osobno u telefonskoj vezi. 29 Zakljuivanje ugovora putem telegram a Ugovor se moe zakljuiti putem telegrama. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvaanju ponude putem telegrama uinjene izmeu odsutnih osoba. 30 Pismena potvrda ponude i izjave o prihvaanju ponuda danih preko telefona ili putem telegrama Ponuditelj treba da svoju ponudu, a ponueni svoju izjavu o prihvaanju ponude, koje su uinjene preko telefona ili putem telegrama, potvrdi drugoj stranci preporuenim pismom, po mogunosti istog, a najkasnije sljedeeg radnog dana nakon to je uinjena. Na punovanost ugovora zakljuenog preko telefona ili putem telegrama ne utie to to ponuda ili izjava o prihvaanju ponude nije pismeno potvrena. Stranka koja nije dala pismenu potvrdu odgovara drugoj stranci za tetu koju je ova uslijed toga pretrpjela. 31 Zakljuivanje ugovora preko teleprintera Ugovor se moe zakljuiti preko teleprintera. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvaanju ponude preko teleprintera uinjene izmeu prisutnih osoba, ako su stranke ili od njih ovlatene osobe bile osobno u teleprinterskoj vezi. Poiljalac ne moe osporavati punovanost ponude ili izjave o prihvaanju ponude otpremljene u njegovo ime preko njegovog teleprintera. 5. Zakljuivanje ugovora po pristupanju (adhezijom) 32 Generalna ponuda Ugovor je zakljuen po pristupanju kad jedna stranka prihvati generalnu ponudu druge stranke za zakljuenje ugovora. Kao generalna ponuda smatraju se opi uvjeti pod kojima ponuditelj nudi zakljuenje ugovora, bez obzira u kom su obliku dati. Opi uvjeti ine sadraj ugovora i obavezuju stranku koja pristupa samo ukoliko su joj bili poznati u trenutku zakljuenja ugovora.

Smatra se da su opi uvjeti bili poznati stranci koja pristupa, ako su joj prije zakljuenja ugovora bili predani, ili su bili objavljeni na propisan ili uobiajen nain. 33 Posebne odredbe adhezionog ugovora Ugovor po pristupanju moe sadravati i posebne odredbe o kojima su se stranke suglasile. Kad su posebne odredbe u suprotnosti sa opim uvjetima, vae posebne odredbe. 6. Preutno zakljuivanje ugovora (konkludentne radnje) 34 Primjeri preutno zakljuenog ugovora Ugovor je preutno zakljuen kad iz radnji stranaka proistie da su se suglasile na zakljuenje ugovora, kao na primjer: - kad jedna stranka u svoje ime i za svoj raun raspolae robom koju je primila od druge strank e, - smatra se da je zakljuen ugovor o kupovini i prodaji, ako primalac nije znao da je roba poslana u drugu svrhu; - kad jedna stranka preda drugoj stranci dokumente na osnovu kojih se moe raspolagati robom, a druga stranka te dokumente primi, smatra se da je zakljuen ugovor o kupovini i prodaji, ako primatelj nije znao da su dokumenti predani u drugu svrhu; - kad kupac robu koja mu je predana na ogled, na probu, na pogled, po vienju, ne vrati u roku koji je bio ugovoren za njegovu izjavu da li robu prima, smatra se da je zakljuen ugovor o kupovini i prodaji; - kad vozar ili pediter primi robu sa naznaenom adresom primatelja, smatra se da je zakljuen ugovor o prijevozu ili pediciji; - kad skladitar primi robu bez odreenog naloga, smatra se da je zakljuen ugovor o uskladitenju. 35 Prihvaanje ponude utnjom utnja sama po sebi ne smatra se prihvaanjem ponude. Ali kad ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuditeljem u pogledu odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto tako, osoba koja se ponudila drugome da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, ili izvrenje takvih naloga spada u njegovu poslovnu djelatnost, treba izvriti dobi veni nalog ako ga nije odmah odbila. Ako u takvim sluajevima ponuda ili nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor zakljuen u trenutku kad je ponuda ili nalog stigao ponuenome. 36 Preutno produenje ugovora Kad jedna stranka po isteku vremena za koje j e vaio ugovor o redovnoj isporuci robe ili ugovor o redovnom vrenju usluga, nastavi sa isporukom takve robe ili vrenjem takvih usluga, a druga stranka se tome na vrijeme ne usprotivi, vaenje ranijeg ugovora produava se pod istim uvjetima, ako se tome ne protivi priroda samog ugovora, ili ako iz ugovora ili okolnosti ne proistie da druga stranka nije htjela produenje vaenja ugovora. Produeni ugovor vai sve dok ga jedna od stranaka ne otkae uz primjereni otkazni rok.

7. Zakljuivanje ugovora preko punomonika 37 Vrste punomoi Ugovor se moe zakljuiti preko punomonika. Stranka moe ovlastiti punomonika da u njeno ime zakljui jedan ili vie odreenih ugovora (specijalna punomo), ili da zakljuuje sve ugovore jedne ili vie odreenih vrsta (generalna punomo). Ovlatenje za zakljuivanje ugovora moe biti ogranieno na odreeno vrijeme, ili dano pod odreenim uvjetima. 38 Zakljuivanje ugovora u ime vlastodavca u granicama ovlatenja Punomonik moe raditi samo u granicama ovlatenja. Ugovor koji je punomonik zakljuio u ime vlastodavca u granicama ovlatenja obavezuje vlastodavca. Ugovor koji je punomonik zakljuio u granicama ovlatenja obavezuje vlastodavca iako nije izrino reeno da se zakljuuje u njegovo ime, kad je to druga stranka znala ili je morala znati. 39 Prekoraenje ovlatenja Ugovor ne obavezuje vlastodavca ukoliko je punomonik prekoraio granice ovlatenja. Ali i takav ugovor obavezuje vlastodavca ako druga stranka nije znala niti je morala znati da je punomonik prekoraio granice ovlatenja. Kad je punomonik pri zakljuenju ugovora prekoraio granice ovlatenja, a druga stranka je za to znala ili je morala znati, zakljueni ugovor obavezuje vlastodavca u onim granicama koje odgovaraju danom ovlatenju, ako je prema prirodi posla mogue ispuniti ugovor samo u tom dijelu. 40 Punomonik po zaposlenju Punomonikom se smatra i osoba kojoj je stranka povjerila obavljanje takvih dunosti iz kojih, po redovnom toku stvari, proistie i ovlatenje za zakljuivanje odreenih ugovora ili vrenje drugih odreenih poslova u granicama tih dunosti. 41 Zakljuivanje ugovora od strane neovlatene osobe Ugovor koji neka osoba zakljui kao punomonik u ime drugoga bez njegovog ovlatenja obavezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Stranka sa kojom je ugovor zakljuen moe zahtijevati od neovlateno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, stranka sa kojom je ugovor zakljuen nije vi e vezana ugovorom. U tom sluaju stranka sa kojom je ugovor zakljuen, moe od osobe koja je kao punomonik bez ovlatenja zakljuila ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za zakljuenje ugovora. 42 Ugovor zakljuen na osnovu punomoi ija je vanost prestala

Ugovor koji se zakljui na osnovu punomoi ija je vanost prestala obavezuje osobu koja je tu punomo dala, ako druga stranka nije znala niti je morala znati da je vanost punomoi prestala. 8. Posebne odredbe u ugovoru a) Predujam 43 Ugovaranje predujma Stranke mogu ugovoriti predujam. Kad je predujam predvien pri zakljuivanju ugovora, ugovor se smatra zakljuenim tek kad je predujam dan. 44 Uraunavanje i vraanje predujma Predujam se uraunava pri ispunjenju obaveze, a kada to nije mogue vraa se prilikom ispunjenja. Ako se obaveza ispunjava u obrocima, predujam se uraunava ili vraa pri ispunjenju posljednjeg obroka. Predujam se vraa kad do ispunjenja ugovora ne doe sporazumom stranaka ili iz uzroka za koji nije odgovorna ni jedna ni druga stranka. 45 Zadravanje predujma Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna stranka koja je dala predujam, druga stranka moe, umjesto da trai ispunjenje ugovora ili naknadu tete, zadovoljiti se time da primljeni predujam zadri za sebe. Ako stranka koja je primila predujam trai naknadu tete, ona moe predujam uraunati u naknadu ili je vratiti. 46 Traenje dvostrukog predujma Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna stranka koja je primila predujam, druga stranka moe, umjesto da trai ispunjenje ugovora ili naknadu tete, traiti vraanje dvostrukog predujma. 47 Predujam i pravo na odustajanje od ugovora Stranka koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui predujam drugoj stranci, niti to moe uiniti druga stranka vraajui dvostruki predujam, izuzev kad se predujam po ovim uzancama smatra odustanicom. b) Odustanica 48 Ugovaranje odustanice Stranke mogu ugovoriti da je jedna ili svaka od njih ovlatena da odustane od ugovora, dajui drugoj stranci odustanicu. Odustanica se moe sastojati u odreenoj svoti novca ili kakvoj drugoj imovinskoj koristi. 49 Dejstvo odustanice Kad ovlatena stranka odustane od ugovora dajui drugoj stranci odustanicu, nijedna stranka ne moe vie zahtijevati ispunjenje ugovora. Stranke mogu odrediti rok do koga ovlatena stranka moe odustati od ugovora.

Ako takav rok nije ugovorom odreen, ovlatena stranka moe odustati od ugovora sve dok ne protekne rok za ispunjenje njene obaveze. Ali pravo stranke da odustane od ugovora prestaje u svakom sluaju kad ona pone ispunjavati svoje obaveze, ili pone primati ispunjenje od druge stranke. 50 Predujam kao odustanica Kad je uz predujam ugovoreno pravo da se moe odustati od ugovora, predujam se smatra kao odustanica. U ovom sluaju, ako odustane stranka koja je dala predujam, ona je gubi, a ako odustane stranka koja je primila predujam, ona je vraa dvostruku. 9. Promjene u ugovoru po sporazumu stranaka 51 Mogunost promjene u ugovoru Promjene u ve zakljuenom ugovoru mogu se vriti sporazumom stranaka. 52 Nemogue i nedoputene promjene u ugovoru Ako je promjenom ugovora odreeno neto nemogue ili nedoputeno, promjena ne vai, a ugovor ostaje na snazi. 10. Odustanak od ugovora po sporazumu stranaka 53 Mogunost odustanka Stranke mogu ugovoriti da jedna ili svaka od njih moe odustati od ugovora. 54 Rok za odustanak od ugovora Stranke mogu ugovoriti rok do koga ovlatena stranka moe odustati od ugovora. Kad takav rok nije ugovoren odustanak ovlatene stranke je punovaan ako je saopen drugoj stranci prije isteka vremena odreenog za poetak ispunjenja njene obaveze, a ako to vrijeme nije odreeno, onda prije nego to je druga stranka zapoela sa ispunjenjem svoje obaveze. Ali pravo stranke da odustane od ugovora prestaje u svakom sluaju kad ona pone ispunjavati svoje obaveze, ili pone primati ispunjenje od druge stranke. Kad je predmet ugovora individualno odreena stvar, a stranka koja je duna da je isporui ne proizvodi takv e stvari serijski, odustanak je punovaan ako joj je saopen prije nego pone sa pripremama za izradu te stvari. 11. Izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti 55 Uvjeti za traenje izmjene i raskida ugovora Ako bi zbog izvanrednih dogaaja, koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme zakljuenja ugovora, ispunjenje obaveze za jednu stranku postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe traiti da se ugovor izmjeni ili ak i raskine. Stranka ne moe traiti izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti koje su nastupile po isteku roka odreenog za ispunjenje njene obaveze.

Pri odluivanju da li je zahtjev za izmjenu ili raskid ugovora opravdan, kao i da li e se ugovor izmijeniti ili raskinuti, vodit e se rauna o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora te vrste, o trajanju i djelovanju izvanrednih dogaaja, kao i o interesima jedne i druge stranke. 56 Primjeri izvanrednih dogaaja Kao izvanredni dogaaji zbog kojih se moe traiti izmjena ili raskid ugovora smatraju se naroito: - prirodni dogaaji, kao to su sua, poplava, zemljotres; - upravne mjere, kao to su zabrana ili ogranienje uvoza ili izvoza i druga ogranienja prometa robom, promjena sistema cijena, promjena tarifa i propisanih cijena, promjena standarda; - ekonomske pojave, kao to je izuzetno nagli i veliki pad ili skok cijena. 57 Odredbe ugovora koje se mogu izmijeniti Zbog izvanrednih dogaaja mogu se izmijeniti one odredbe ugovora na koje je taj dogaaj utjecao, kao to su odredbe o cijeni, koliini predmeta, visini drugih obaveza, vremenu, mjestu, nainu ispunjenja ugovora, ili se moe odrediti neto drugo. 58 Prava stranke kad druga stranka trai izmjenu ili raskid ugovora Kad jedna stranka trai izmjenu ugovora zbog promijenjenih okolnosti, druga stranka moe odustati od ugovora, u kojem sluaju se smatra kao da ugovor nije bio ni zakljuen. Kad jedna stranka trai raskid ugovora, druga stranka moe traiti da se ugovor odri na snazi, predlaui izmjenu odredaba ugovora. 59 Saopavanje zahtijeva za izmjenu ili raskid ugovora Stranka koja je ovlatena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora, treba da svoj zahtjev saopi drugoj stranci im je doznala da su takve okolnosti nastupile; u protivnom odgovara za tetu koju je druga stranka pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme saopen. III. ISPUNJENJE UGOVORA A. O ISPUNJENJU UGOVORA OPENITO 60 Panja stranaka pri ispunjenju obaveze Stranka je duna da pri ispunjenju svoje obaveze postupa sa panjom koja se u poslovnom prometu zahtijeva. 61 Uzajamnost ispunjenja obaveza Stranka ne moe traiti od druge stranke da ispuni obavezu, ako sama nije ispunila ili nije spremna da ispuni svoju obavezu, izuzev kad iz ugovora, prirode ili okolnosti posla proistie da moe i prije toga traiti ispunjenje od druge stranke. 62 Pravo stranke da trai osiguranje Ako se osnovano moe zakljuiti da jedna stranka nee ispuniti svoju obavezu, druga stranka moe od nje zahtijevati osiguranje da e tu obavezu ispuniti. Stranka koja trai osiguranje moe odbiti da ispuni svoju obavezu dok joj ne bude dano traeno osiguranje.

Stranka koja trai osiguranje moe odustati od ugovora ako joj traeno osiguranje ne bude dano u primjerenom roku. 63 Ispunjenje obaveze od strane tree osobe Obavezu iz ugovora moe sa pristankom dunika ispuniti trea osoba i protiv volje povjerioca, izuzev ako povjerilac ima opravdani interes da obavezu ispuni sam dunik. 64 Pravo izbora izmeu vie inidaba Kad dunik od dvije ili vie stvari ili radnji ima da preda ili ispuni samo jednu, pravo izbora pripada duniku. Dunik koji je zapoeo ispunjenje obaveze ili je na drugi nain izvrio izbor, ne moe vie odustati od injenog izbora. 65 Propast stvari odreenih po rodu Kad su predmet obaveze stvari odreene po rodu, dunikova obaveza ne prestaje ni kad mu sve takve stvari sluajem propadnu. 66 Stvari odreenog porekla Kad su predmet ugovora stvari odreenog porekla, povjerilac ne mora primiti stvari drugog porekla, pa ni kada su bolje kvalitete od ugovorenog. 67 Primanje druge stvari ili radnje umjesto ispunjenja Obaveza je ispunjena i kad povjerilac umjesto dugovane stvari ili radnje primi drugu stvar ili radnju umjesto ispunjenja. 68 Djelomino ispunjenje obaveze Povjerilac ne mora primiti djelomino ispunjenje obaveze ako svi dijelovi obaveze ine jednu cjelinu, ili ako ima opravdani interes da primi ispunjenje obaveze u cjelini. 69 Mjesto ispunjenja obaveze Kad se mjesto ispunjenja obaveze ne moe odrediti prema prirodi posla ili drugim okoln ostima, obaveza se ispunjava u mjestu gdje je dunik imao sjedite ili prebivalite u trenutku zakljuenja ugovora, ako ovim uzancama za pojedine sluajeve nije to drugo predvieno. B. ISPUNJENJE UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 1. Isporuka 70 Izvrenje isporuke i prijem isporuke Prodavatelj mora izvriti isporuku robe kupcu. Kao isporuka u smislu ovih uzanci smatraju se sve one radnje koje je prodavatelj duan obaviti, prema ugovoru i prirodi posla, da bi kupac mogao primiti isporuku. Kupac mora izvriti sve radnje koje je, prema ugovoru i prirodi posla, duan da izvri, da bi prodavatelju omoguio izvrenje isporuke, kao i primiti isporuku.

a) Mjesto isporuke 71 Odreivanje mjesta isporuke Isporuka se ima izvriti u mjestu u kome je prodavatelj u trenutku zakljuenja ugovora imao svoje sjedite ili prebivalite. Ako prodavatelj u trenutku zakljuenja ugovora ima vie poslovnih jedinica u raznim mjestima, isporuka se ima izvriti u mjestu one poslovne jedinice iz koje je prodavatelj poslao svoju ponudu ili u kojoj je prihvatio ponudu kupca. Ako obje stranke imaju sjedite ili prebivalite u mjestu isporuke, isporuka se ima izvriti na skladitu prodavatelja u tom mjestu, a u protivnom sluaju na utovarnoj stanici, u luci ukrcaja ili na pristanitu prodavatelja. Kad prodavatelj u mjestu isporuke ima vie skladita, a isporuka se ima izvriti na njegovom skladitu, prodavatelj odreuje skladite na kome se isporuka ima izvriti. Kad je utovarna stanica, luka ukrcaja ili pristanite na kome bi se imala izvriti isporuka udaljeno vie od deset kilometara od skladita prodavatelja, isporuka se ima izvriti na njegovom skladitu. 72 Isporuka u mjestu gdje se nalazi roba Isporuka individualno odreene robe ima se izvriti u mjestu gdje se roba u trenutku zakljuenja ugov ora nalazila ili je trebalo da bude proizvedena, ako su obje stranke tada znale da se roba nalazi ili da treba da bude proizvedena u tom mjestu. Isporuka robe odreene po rodu koja se prema ugovoru ima uzeti iz odreenog stovarita ili mase, ima se izvrit i u mjestu gdje se to stovarite ili masa nalazila u trenutku zakljuenja ugovora. 73 Promjena mjesta isporuke zbog smetnji Ako se prodavatelj obavezao da izvri isporuku robe u odreenom mjestu, pa zbog obustave saobraaja ili drugih smetnji ne moe da ispuni ovu obavezu, prodavatelj treba o tome obavijestiti kupca. U tom sluaju kupac je ovlaten da zahtijeva isporuku robe u mjestu gdje se ona nalazi, ali mora o tome obavijestiti prodavatelja im primi obavjetenje ili na koji drugi nain sazna za nastupi le smetnje. Ako mu je roba isporuena u mjestu u kome se nalazila, kupac ima pravo da od kupovne cijene odbije sve trokove prijevoza koje bi inae prema ugovoru snosio prodavatelj. 74 Mjesto otpreme i mjesto opredjeljenja Ako postoji sumnja o tome da li se isporuka ima izvriti u mjestu otpreme ili u mjestu opredjeljenja, isporuka se ima izvriti u mjestu otpreme. Kao mjesto otpreme smatra se utovarna stanica, luka ukrcaja ili pristanite prodavatelja. Kao mjesto opredjeljenja smatra se ono mjesto u koje r oba prema ugovoru treba da bude isporuena. b) Nain isporuke 75 Isporuka robe odreene po rodu Isporuka robe odreene po rodu nije izvrena sve dok se roba namijenjena kupcu na jasan nain ne izdvoji.

Ali kad ovakva roba predstavlja cjelinu iz koje se dio namijenjen kupcu moe izdvojiti tek kad on doe da je preuzme, isporuka se smatra izvrenom ako je prodavatelj poduzeo sve ostalo to je potrebno da se kupcu omogui preuzimanje i ako je pozvao kupca da robu preuzme. 76 Otprema robe u mjesto razliito od mjesta isporuke Kad je prodavatelj duan da robu poalje u mjesto razliito od mjesta isporuke, isporuka se smatra izvrenom ako je roba predana vozaru ili pediteru. Ako kupac nije odredio vozara ili peditera, prodavatelj odgovara za njihov izbor. Kad se isporuka vri na skladitu prodavatelja zbog toga to je utovarna stanica, luka ukrcaja ili pristanite udaljeno vie od deset kilometara od njegovog skladita, isporuka se smatra izvrenom ako je roba utovarena u kamion ili drugo prijevozno sredstvo na skladitu prodavatelja. 77 Isporuka izborom i odvajanjem robe Ako kupac na skladitu prodavatelja izabere robu, pa se izabrana roba odvoji radi otpreme, smatra se da je time izvrena isporuka. 78 Trokovi pripremanja robe za isporuku Prodavatelj mora snositi trokove u vezi sa pripremanjem robe za isporuku. 79 Obaveza prodavatelja u pogledu ambalae Prodavatelj mora osigurati ambalau. Ako vrsta ambalae nije ugovorena, prodavatelj je duan dati uobiajenu ambalau. Ako ne postoji takav obiaj, ambalaa mora biti takva: - da titi upakiranu robu i da tako upakirana roba bude pogodna za prijevoz i primjenu najnieg podvoznog stava; - da odgovara uvjetima pod kojima se roba prima na prijevoz na svim prijevoznim sredstvima koja se predviaju ugovorom, a ako prijevozna sredstva nisu predviena ugovorom, da ambalaa odgovara uvjetima pod kojima se roba prima na prijevoz na onim prijevoznim sredstvima koja se prema prirodi posla redovno upotrebljavaju. c) Rok isporuke 80 Kad se isporuka ima izvriti Isporuka se ima izvriti u roku odreenom ugovorom. Ako rok isporuke nije odreen ugovorom, smatra se da je ugovorena promptna isporuka. 81 Promptna isporuka Rok isporuke odreen u ugovoru izrazom odmah, prompt, brzo, hitno i slinim izrazima znai da se isporuka ima izvriti u roku od osam dana od zakljuenja ugovora. 82 Izrazi koji oznaavaju rok izvrenja isporuke u toku kalendarskog mjeseca Rok isporuke odreen u ugovoru izrazom:

- poetkom mjeseca oznaava vrijeme od prvog do zakljuno desetog dana u mjesecu; - u prvoj polovini mjeseca oznaava vrijeme od prvog do zakljuno petnaestog dana u mjesecu; - sredinom mjeseca oznaava vrijeme od jedanaestog do zakljuno dvadesetog dana u mjesecu; - u drugoj polovini mjeseca oznaava vrijeme od esnaestog do zakljuno posljednjeg dana u mjesecu; - krajem mjeseca oznaava vrijeme od dvadeset prvog do zakljuno posljednjeg dana u mjesecu. Ako je kao rok isporuke naznaen samo naziv mjeseca, isporuka se moe izvriti tijekom cijelog mjeseca. 83 Izrazi koji oznaavaju da je roba u trenutku zakljuenja ugovora utovarena Izrazi u ugovoru u vonji, plivajua, putujua, na putu, koji se odnose na robu, oznaavaju da je roba u trenutku zakljuenja ugovora ve utovarena u prijevozno sredstvo i da joj je dat pravac otpreme. U tom sluaju isporuka se smatra izvrenom kad prijevozno sredstvo stigne u mjesto opredjeljenja robe. Kao dokaz da je roba u trenutku zakljuenja ugovora ve utovarena slue prijevozne isprave. Prodavatelj mora kupcu na njegov zahtjev dostaviti bez odlaganja blie oznake prijevoznog sredstva u koje je roba utovarena, kao na primjer broj vagona, ime broda. 84 Izraz predati na krcanje Izraz u ugovoru predati na krcanje uz naznaku roka, znai da je prodavatelj duan predati robu u tom e roku brodu na krcanje i otpremu. 85 Izrazi koji oznaavaju prestanak zapreka za plovidbu Izrazi u ugovoru po otvaranju plovidbe, po prestanku leda, po dolasku vode i slini izrazi znae da se isporuka ima izvriti u roku od petnaest dana po slubenom objavljivanju da je na cijelom vodnom putu kojim se prijevoz ima izvriti otvorena plovidba ili prestala zapreka za plovidbu, bez obzira na to da li je vodni put bio plovan i prije slubene objave. 86 Isporuka uz rok odreen vremenskim razmakom Kad se isporuka ima izvriti po proteku odreenog vremena od zakljuenja ugovora ili nekog drugog dogaaja, rok isporuke se rauna na sljedei nain: - kad je rok odreen u danima, u rok se ne rauna dan u koji pada dogaaj od koga rok poinje tei, tako da rok poinje tei sljedeeg dana; - kad je rok odreen u tjednima, isporuka se ima izvriti onog dana posljednjeg tjedna koji nosi isti naziv kao dan u koji se desio dogaaj od koga je rok poeo tei; - kad je rok odreen u mjesecima ili godinama, isporuka se ima izvriti onog dana posljednjeg mjeseca koji svojim datumom odgovara danu u koji se desio dogaaj od koga je rok poeo tei, a ako u tom mjesecu takvog dana nema onda posljednjeg dana toga mjeseca; - kad je rok odreen sa jednim ili vie mjeseci i dijelom mjeseca, dio mjeseca rauna se na kraju, a kad je rok odreen jednom ili vie godina i dijelom godine, dio godine se rauna na kraju. Pola mjeseca oznaava rok od petnaest dana.

Tromjeseje ili kvartal oznaava rok od tri mjeseca, a pola godine oznaava rok od est mjeseci. 87 Isporuka unutar ugovorenog roka Kad se isporuka ima izvriti unutar ugovorenog roka, ona se mora izvriti prije isteka ovoga roka. Stranka koja je ovlatena da odredi kog e se dana unutar ugovorenog roka izvriti isporuka, moe kao d an isporuke odrediti bilo koji radni dan unutar tog roka. 88 Odreivanje dana isporuke unutar ugovorenog roka Ako se stranke nisu sporazumjele kojoj od njih pripada pravo da odredi kog e dana unutar ugovorenog roka isporuka biti izvrena, to pravo pripada prodavatelju. Ako ovlatena stranka nije odredila dan isporuke, kao dan isporuke smatra se posljednji dan roka predvienog ugovorom za izvrenje isporuke. Ako se radi o veoj koliini robe koja se ne moe isporuiti jednog dana, ovlatena stranka treba da izvrenje isporuke odredi tako da se roba moe isporuiti prije isteka roka predvienog ugovorom za izvrenje isporuke. 89 Obavjetenje o odreivanju dana isporuke Stranka koja ima pravo da odredi kada e isporuka unutar odreenog roka biti izvrena, treb a da o danu koji je odredila obavijesti na vrijeme drugu stranku. Obavjetenje treba sadrati oznaenje posla na koji se odnosi, kao i dan odreen za izvrenje isporuke. Smatra se da je obavjetenje izvreno kada ga primi stranka kojoj je upueno. 90 Izvrenje isporuke kad rok pada u nedjelju ili praznik Kad se isporuka ima izvriti odreenog dana, a taj dan je nedjelja ili dravni praznik u mjestu isporuke, isporuka se ima izvriti sljedeeg radnog dana. Kad se isporuka ima izvriti unutar odreenog roka, a posljednji dan tog roka je nedjelja ili dravni praznik u mjestu isporuke, isporuka se ima izvriti najdalje na dan koji neposredno prethodi nedjelji ili prazniku. 91 Produenje roka isporuke zbog saobraajnih zapreka Ako je prodavatelj preuzeo obavezu da robu preveze ili otpremi eljeznicom ili brodom, pa bude u tome sprijeen uslijed prekida saobraaja, nedostataka transportnih sredstava ili nedostatka prostora, rok za isporuku produava se dok se zapreka ne otkloni. Prodavatelj treba bez odlaganja obavijestiti kupca na siguran i brz nain o nastupanju zapreke, kao i o njenom prestanku. 92 Rok isporuke vezan za prethodnu isplatu cijene Kad je ugovoreno da prodavatelj ima izvriti isporuku nakon to kupac plati kupovnu cijenu ili predujmi odreeni iznos, rok za izvrenje isporuke poinje tei prvog radnog dana posle dana koga prodavatelj primi obavjetenje od banke kod koje ima tekui raun da je ugovoreni iznos poloen na njegov raun. 93 Rok isporuke vezan za otvaranje akreditiva

Kad je ugovoreno da rok za izvrenje isporuke tee od otvaranja akreditiva, rok za izvrenje isporuke poinje tei prvog radnog dana posle dana koga je prodavatelj primio avizo banke o otvorenom akreditivu koji odgovara uvjetima ugovora. 94 Rok isporuke vezan za prijem ambalae Kad je ugovoreno da e kupac radi isporuke robe dostaviti prodavatelju ambalau, a rok isporuke nije ugovoren, isporuka se ima izvriti odmah po isteku vremena potrebnog za pakovanje robe, raunajui poetak tog vremena od prvog radnog dana po prijemu ambal ae. 95 Rokovi sukcesivnih isporuka Ako je ugovorena sukcesivna isporuka u roku od dva ili vie mjeseci, a nisu odreeni rokovi i koliine pojedinih obroka, isporuka se ima izvriti u priblino jednakim obrocima svakog mjeseca. Ako je ugovorena sukcesivna isporuka u roku kraem od dva mjeseca, a nisu odreeni rokovi i koliine pojedinih obroka, isporuka se ima izvriti u dva priblino jednaka obroka sredinom i krajem ugovorenog roka. 2. Prijelaz rizika 96 Prijelaz rizika na kupca Rizik za propast ili oteenje robe prelazi na kupca u trenutku kad je primio isporuku robe, kao i u trenutku kada je pao u kanjenje u pogledu prijema isporuke. 97 Rizik za robu predanu vozaru, pediteru, skladitaru Rizik za propast ili oteenje robe predate vozaru, pediteru, skladitaru ili drugoj osobi koju je odredio kupac ili prodavatelj kojoj je kupac prepustio da u njegovo ime izvri izbor te osobe, prelazi na kupca u trenutku predaje robe tim osobama. Ali ako se isporuka ima izvriti u mjestu opredjeljenja, rizik za propast ili oteenje robe prelazi na kupca u trenutku kad je primio isporuku robe u mjestu opredjeljenja. 98 Prijelaz rizika po transportnim klauzulama Kad se stranke izrino pozovu na koju od transportnih klauzula navedenih u ovim uzancama, trenutak prelaska rizika cijeni se prema znaenju tih klauzula. 99 Obaveza prodavatelja kad je roba po izvrenoj isporuci ostala kod njega Ako je roba ostala kod prodavatelja nakon to je rizik za propast ili oteenje preao na kupca, prodavatelj je duan da na troak kupca robu uva i sa njom postupa panjom koja se u poslovnom prometu zahtijeva. 3. Transportne klauzule 100 Izrazi franco, iz, sa, ex, ab Izrazi u ugovoru franco, iz, sa, ex, ab, uz naznaku fabrika, rudnik, mlin, skladite, znae da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku stavi kupcu na raspolaganje robu upakiranu na uobiajen nain i pripremljenu za otpremu na mjestu na kome se ima izvriti isporuka robe i njen utovar u prijevozno sredstvo koje kupac ima staviti na raspolaganje. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa robom, kao i rizik, do trenutka koga je kupac bio duan da robu preuzme, a od tog trenutka kupac.

101 Izraz franco vagon uz naznaku utovarne stanice Izraz u ugovoru franco vagon (FOT, FOR), uz naznaku utovarne stanice, znai da je prodavatelj duan poruiti blagovremeno vagon i ugovorenog dana ili u ugovorenom roku robu utovariti u vagon na odreenoj utovarnoj stanici. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa robom, kao i rizik, do izvrenog utovara robe u vagon. Prodavatelj je duan da o svom troku nabavi potrebne prijevozne isprave, ali ne snosi trokove prijevoza do mjesta opredjeljenja. Kupac je duan da prodavatelju blagovremeno naznai uputnu stanicu. 102 Izraz franco vagon bez naznake utovarne stanice Ako izraz u ugovoru glasi samo franco vagon, bez naznake utovarne stanice, prodavatelj je ovlaten da robu utovari na stanici koja je njemu najblia. Ali prodavatelj je duan da robu utovari na drugoj stanici koju mu je kupac blagovremen o odredio. U tom sluaju prodavatelj snosi samo one trokove koje bi imao da je robu utovario na njemu najblioj utovarnoj stanici, a razliku izmeu tih trokova i stvarno nastalih trokova uslijed toga to se roba tovari na udaljenijoj stanici koju je odredio kupac, snosi kupac. 103 Izraz franco dravna granica Izraz u ugovoru franco dravna granica, uz naznaku o kojoj se granici radi, znai da je prodavatelj duan ugovorenog dana ili u ugovorenom roku robu utovariti u vagon i predati na otpremu za ugovorenu uputnu stanicu. Prodavatelj je duan da robu osigura do odreene dravne granice i snosi trokove osiguranja, vozarine, carinske i druge trokove u vezi sa robom do prelaska preko granice. Prodavatelj snosi rizik do trenutka predaje robe vozaru. Kupac je duan blagovremeno obavijestiti prodavatelja o mjestu opredjeljenja robe. 104 Izraz franco uz naznaku mjesta opredjeljenja Izraz u ugovoru franco, uz naznaku mjesta opredjeljenja (Free delivered named point of destination), znai da je prodavatelj duan da u ugovorenom mjestu, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku stavi robu na raspolaganje kupcu u prijevoznom sredstvu kojim je roba dopremljena. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa robom do mjesta opredjeljenja, kao i rizik do trenutka koga je kupac bio duan da robu preuzme, a od toga trenutka kupac. Uvozne carine, kao i druge trokove i takse u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja, snosi kupac. 105 Izraz franco ocarinjeno i franco carina plaena Izraz u ugovoru franco ocarinjeno, uz naznaku mjesta opredjeljenja (Free cleared named point of destination, Free cleared delivered named point of destination), znai da je prodavatelj pored obaveze koja proistie iz izraza u ugovoru franco uz naznaku mjesta opredjeljenja, duan da snosi i sve trokove oko pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe, fakture i ostalih dokumenata, kao i uvozne carine i druge trokove i takse u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja.

Izraz u ugovoru franco carina plaena, uz naznaku mjesta opredjeljenja (Free customs duties paid named point of destination, Free delivered customs duties paid named point of destination), znai da je prodavatelj, pored obaveze koja proistie iz izraza u ugovoru franco uz naznaku mjesta opredjeljenja, duan da snosi i sve trokove oko pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe, fakture i ostalih dokumenata, kao i uvoznu carinu u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja, a druge trokove i takse koje se plaaju za uvoz ili pri uvozu u zemlju opredjeljenja snosi kupac. 106 Izraz vozarina plaena do Izraz u ugovoru vozarina plaena do, uz naznaku mjesta opredjeljenja (Frighart paid to named point of destination), znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku otpremi robu u mjesto opredjeljenja. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa utovarom robe, kao i trokove prijevoza do mjesta opredjeljenja, a rizik za robu do njene predaje prvom vozaru. 107 Izrazi ocarinjeno, vozarina plaena do i vozarina plaena do (carina plaena) Izrazi u ugovoru ocarinjeno, vozarina plaena do, uz naznaku mjesta opredjeljenja, franco vozarina ocarinjeno, uz naznaku mjesta opredjeljenja (cleared freight paid to named point of destination), znai da je prodavatelj, pored obaveze koja proistie iz izraza u ugovoru vozarina plaena do uz naznaku mjesta opredjeljenja, duan da snosi i trokove pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe, fakture, prijevoznih isprava i ostalih dokumenata potrebnih za uvoz robe u zemlju opredjeljenja ili za tranzit preko drugih zemalja, ako se izdaju u zemlji utovara ili porekla robe, kao i uvozne carine i druge trokove i takse u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja. Izrazi u ugovoru vozarina plaena do (carina plaena), uz naznaku mjesta opredjeljenja, franco vozarina do (carina plaena), uz naznaku mjesta opredjeljenja (Freight paid to named point of destination cleared), znae da je prodavatelj, pored obaveza koje proistiu iz izraza u ugovoru vozarina plaena do, u z naznaku mjesta opredjeljenja, duan da snosi i trokove pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe, fakture, prijevoznih isprava i ostalih dokumenata potrebnih za uvoz robe u zemlju opredjeljenja ili za tranzit preko drugih zemalja, ako se izdaju u zemlji utovara ili porekla robe, kao i uvoznu carinu u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja, a druge trokove i takse koje se plaaju za uvoz ili pri uvozu u zemlju opredjeljenja snosi kupac. 108 Izraz franco brod (FOB) Izraz u ugovoru franco brod, uz naznaku luke ukrcaja (FOB named port of shipment, Free on board named port of shipment), znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku isporui robu na palubu odreenog broda u ugovorenoj luci ukrcaja. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa robom, kao i rizik, do trenutka prelaska robe preko brodske ograde u luci ukrcaja. Kupac je duan osigurati brod ili brodski prostor, da blagovremeno obavijesti prodavatelja o brodu, mjestu ukrcavanja u luci, vremenu poetka i uvjetima krcanja, kao i da snosi sve trokove zbog neurednog obavetavanja i zbog zakanjenja broda. 109 Izraz franco uz bok broda (FAS) Izraz u ugovoru franco uz bok broda, uz naznaku luke ukrcaja (FAS named port of shipment, Free alognside ship named port of shipment), znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku postavi robu uz bok broda na dohvat brodske ili kopnene dizalice u toj luci. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa robom, kao i rizik, do trenutka postavljanja robe uz bok broda.

Kupac je duan osigurati brod ili brodski prostor, blagovremeno obavijestiti prodavatelja o brodu, mjestu ukrcavanja u luci, vremenu poetka i uvjetima krcanja, kao i snositi sve trokove zbog neurednog obavjetavanja i zbog zakanjenja broda. 110 Izraz cijena, osiguranje, vozarina (CIF, CAF) Izrazi u ugovoru cijena, osiguranje, vozarina, uz naznaku luke opredjeljenja, CIF, CAF, uz naznaku luke opredjeljenja (CIF named port of destination), znae da je prodavatelj duan zakljuiti ugovor o prijevozu, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku utovariti robu na brod u luci ukrcaja i platiti vozarinu do luke opredjeljenja. Prodavatelj je duan o svom troku robu osigurati do luke opredjeljenja, a snosi rizik do prelaska robe preko brodske ograde u luci ukrcaja. Izuzev vozarine i osiguranja, kupac snosi sve trokove u vezi sa prijevozom robe morem, trokove iskrcavanja i iznoenja robe na obalu, ukoliko nisu uraunati u vozarinu, kao i carinu i druge trokove i taksu u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja. 111 Izraz CIF iskrcano Izraz u ugovoru CIF iskrcano, uz naznaku luke opredjeljenja (CIF named port of destination landed), znai da je prodavatelj, pored obaveza koje proistiu iz izraza u ugovoru CIF uz naznaku luke opredjeljenja, duan snositi i trokove iskrcavanja u luci opredjeljenja. 112 Izraz C.&.F. Izrazi u ugovoru cijena i vozarina, uz naznaku luke opredjeljenja, C.&.F. uz naznaku luke opredjeljenja (C.&.F. named port of destination), znae da prodavatelj ima iste obaveze koje proistiu iz izraza u ugovoru CIF uz naznaku luke opredjeljenja, izuzev to nije obavezan robu osigurati, ali mora kupca obavijestiti o danu ukrcavanja robe i imenu broda. Izraz u ugovoru C.&.F. iskrcano, uz naznaku luke opredjeljenja, znai da prodavatelj ima iste obaveze koje proistiu iz izraza u ugovoru CIF iskrcano uz naznaku luke opredjeljenja, izuzev to prodavatelj nije obavezan robu osigurati, ali mora kupca obavijestiti o danu ukrcavanja i imenu broda. 113 Izraz iz broda, ex ship Izraz u ugovoru iz broda, ex ship znai da je prodavatelj duan robu staviti na raspolaganje kupcu u odreenom brodu, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku, u ugovorenoj luci opredjeljenja, tako da se roba moe iskrcati spravama za iskrcavanje. Prodavatelj snosi sve trokove u vezi sa robom, kao i rizik, do trenutka koga je kupac duan robu preuzeti. Isto tako, prodavatelj snosi i trokove pribavljanja i legaliziranja isprava potrebnih kupcu za uvoz robe u zemlju opredjeljenja, ako se izdaju u mjestu otpreme ili porekla robe. Kupac snosi carine i ostale trokove i takse u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja. 114 Izrazi sa keja, sa obale, ex quay Izrazi u ugovoru sa keja, sa obale, ex qyay, i slini izrazi znae da je prodavatelj duan robu ugovorenog dana ili u ugovorenom roku staviti na raspolaganje kupcu na keju ili na obali odreene luke.

Prodavatelj snosi sve trokove i rizik u vezi sa robom do trenutka koga je kupac bio duan robu preuzeti, kao i trokove pribavljanja i legaliziranja isprava potrebnih kupcu za uvoz robe u zemlju opredjeljenja, ako se izdaju u zemlji otpreme ili porekla robe. 4. Utvrivanje koliine 115 Nain utvrivanja koliine Utvrivanje koliine robe vri se vaganjem, mjerenjem ili prebrojavanjem. 116 Trokovi utvrivanja koliine Trokove vaganja, mjerenja i prebrojavanja koji su potrebni za izvrenje isporuke snosi prodavatelj. 117 Metarsko-decimalni sistem mjera Koliina robe se oznaava prema metarsko-decimalnom sistemu mjera. 118 Izrazi vagon i cisterna Izraz vagon, koriten u ugovoru bez blieg odreenja, znai da teina isporuene robe iznosi deset hiljada kilograma bruto (sto metarskih centi bruto), a izraz cisterna, bez blieg odreenja, znai da teina isporuene robe iznosi deset hiljada kilograma neto (sto metarskih centi neto). 119 Utvrivanje koliine robe koja se vaga ili mjeri Koliina robe koje se vaga uzima se bruto za neto, a koliina robe koja se mjeri uzima se po prostornim jedinicama sa upljinama. 120 Odreivanje koliine izrazom od do ili najmanje najvie Kad je koliina robe u ugovoru oznaena izrazom od do ili najmanje najvie , isporuena koliina moe odgovarati bilo kom iznosu u odreenim granicama. 121 Odstupanje od ugovorene koliine Kad je koliina robe u ugovoru oznaena uz dodatak circa, oko, otprilike ili uz slian dodatak, doputeno je odstupanje do najvie pet posto (5%) iznad ili ispod ugovorene koliine. Kad koliina robe nije oznaena uz ovakav dodatak, doputeno je odstupanje do najvie dva posto (2%) iznad ili ispod ugovorene koliine, izuzev ako se koliina utvruje po broju komada ili je odstupanje protivno prirodi posla. Kad se isporuka vri po vagonima, odstupanje od ugovorene koliine obraunava se za svaki vagon posebno. Vozarinu koja je plaena za koliinu robe koja predstavlja razliku izmeu manje isporuene i ugovorene ili deklarirane koliine (mrtva vozarina) snosi prodavatelj. 122 Mjesto i vrijeme utvrivanja koliine Koliina isporuene robe utvruje se u mjestu i u vrijeme u kome je prodavatelj duan izvriti isporuku, ako ovim uzancama za pojedine sluajeve nije drukije predvieno. Ako nije mogue da se koliina isporuene robe utvrdi u mjestu i u vrijeme izvrenja isporuke, kupac mora bez odlaganja utvrditi koliinu im je to mogue.

123 Utvrivanje koliine bez propratnih isprava Kad je ugovoreno da se utvrivanje koliine robe vri na istovarnoj stanici, u luci iskrcaja, na pristanitu ili na skladitu kupca, kupac je duan da utvrdi koliinu robe, bez obzira to mu prodavatelj nije dostavio propratne isprave, izuzev ako se koliina ne moe utvrditi bez tih isprava. 124 Utvrivanje koliine kad su prodavatelj i kupac u istom mjestu Kad prodavatelj i kupac ili njegov predstavnik imaju sjedite ili prebivalite u istom mjestu, a isporuka robe ima se izvriti u tom mjestu na skladitu prodavatelja, prodavatelj mora pozvati kupca ili njegovog predstavnika da prisustvuje utvrivanju. Ako prodavatelj u tom sluaju ne pozove kupca ili njegovog predstavnika da prisustvuje utvrivanju koliine robe, pretpostavlja se da je isporuena ona koliina koju je utvrdio kupac na svom skladitu. Kao predstavnik kupca smatra se i pediter kome je on povjerio otpremu robe. 125 Utvrivanje koliine kad se roba otprema u drugo mjesto Kad se isporuka robe ima izvriti u mjestu otpreme, a kupac nije prisustvovao isporuci, pretpostavlja se da je isporuena ona koliina koju je utvrdio prodavatelj sa vozarom ili pediterom na utovarnoj stanici, u luci ukrcaja ili na pristanitu prodavatel ja. Kad se isporuka robe ima izvriti u mjestu otpreme, a prodavatelj je bio duan da pozove kupca ili njegovog predstavnika da prisustvuje utvrivanju koliine robe, pa ga nije pozvao, pretpostavlja se da je isporuena ona koliina koju je utvrdio kupac sa vozarom ili pediterom na istovarnoj stanici, u luci iskrcaja ili na pristanitu kupca. Kad se isporuka robe ima izvriti u mjestu opredjeljenja, a prodavatelj nije prisustvovao isporuci, pretpostavlja se da je isporuena ona koliina koju je utvrdio kupac sa vozarom ili pediterom na istovarnoj stanici, u luci iskrcaja ili na pristanitu kupca. 126 Utvrivanje koliine robe upuene na adresu javnog skladita Za robu upuenu kupcu na adresu javnog skladita, mjerodavna je koliina koju je javno skladite utvrdilo prilikom uskladitenja. 127 Znaenje pojedinih izraza o mjerenju Izraz u ugovoru otprema eljeznicom bez mjerenja znai da se vaganje, mjerenje ili prebrojavanje vri na skladitu prodavatelja, a da je prodavatelj duan da pozove kupca da prisustvuje utvrivanju koliine. Izraz u ugovoru mjerenje na utovarnoj stanici znai da je mjerodavna koliina koju utvrdi stanini, luki ili pristanini organ prilikom prijema na prijevoz a da je mjerenje duan da trai prodavatelj. Izraz u ugovoru mjerenje na istovarnoj stanici znai da je mjerodavna koliina koju utvrdi stanini, luki ili pristanini organ na istovarnoj stanici, a da je mjerenje duan da trai kupac. Izraz u ugovoru srednja mjera utovara i istovara znai da je mjerodavna aritmetika sredina oba mjerenja, a da je mjerenje duan da trai prodavatelj pri utovaru, a kupac pri istovaru. 128 Utvrivanje koliine komisijskim zapisnikom Kad prodavatelj ili kupac ima da utvrdi koliinu robe sa vozarom ili pediterom, a vozar ili pediter odbije da utvrdi koliinu, ili odbije da izda ispravu o utvrenoj koliini, koliina robe utvruje se komisijskim zapisnikom.

Koliina robe utvruje se komisijskim zapisnikom i u sluaju kad se utvrivanje koliine vri na skladitu prodavatelja bez prisustva kupca, ili na skladitu kupca bez prisustva prodavatelja. 129 Sadrina komisijskog zapisnika Kad se koliina isporuene robe utvruje komisijski, sast avlja se zapisnik o radu komisije. U zapisnik treba unijeti: - nain na koji je isporuena roba identificirana; - koliinu robe, i podatke o tome kada je, gdje i na koji nain utvrena; - ime, zanimanje i adresu lanova komisije, strunjaka i svjedoka koji su sudjelovali u njenom radu, uz oznaku da li su u radnom odnosu sa kojom od stranaka. Zapisnik potpisuju prisutne stranke ili njihovi predstavnici, kao i lanovi komisije, strunjaci i svjedoci. Kad komisija nae da je potrebno struno miljenje, pozvat e arbitranog vjetaka za odgovarajuu struku da d struno miljenje, a ako takvog vjetaka nema, pozvat e drugu strunu osobu. 130 Prigovori na koliinu utvrenu u prisustvu obiju stranaka Kad se koliina robe utvruje u prisustvu obiju stranaka ili njihovih predstavnika, kupac mora svoje prigovore na koliinu robe staviti prodavatelju prilikom samog utvrivanja koliine. Ako kupac nije imao mogunosti da kontrolira mjerenje, vaganje ili prebrojavanje, ili ga je prodavatelj pri mjerenju, vaganju ili prebrojavanju obmanuo, kupac moe staviti prodavatelju prigovore na koliinu robe u kratkom roku, raunajui od dana koga je imao mogunost da izvri kontrolu vaganja, mjerenja ili prebrojavanja, ili od dana koga je saznao za obmanu. Ali u sluaju obmane kupac ne moe staviti svoje prigovore po isteku roka od est mjeseci od dana prijema isporuke, izuzev ako obmana predstavlja krivino djelo. 131 Prigovori na koliinu robe: a) kad kupac nije prisustvovao izvrenju isporuke b) kad koliina pri izvrenju isporuke nije utvrena Kad kupac ili njegov predstavnik nije prisustvovao izvrenju isporuke, ili kad je prisustvovao, ali se utvrivanje koliine robe nije moglo izvriti tom prilikom, kupac mora po prijemu isporuke bez odlaganja utvrditi koliinu robe im je to mogue, i u kratkom roku staviti prodavatelju prigovore na koliinu robe. Kad je kupac tek posle dana prijema isporuke primio fakturu ili druga dokumenta iz kojih se moe razabrati koliina robe kojom ga je prodavatelj teretio, rok za prigovore rauna se od dana prijema fakture ili takvog dokumenta. 132 Saopavanje prigovora na koliinu robe Kupac mora, u roku odreenom za stavljanje prigovora, na siguran nain saopiti prodavatelju prigovore na koliinu robe. Prigovore saopene prodavatelju preko telefona, putem telegrama ili preko teleprintera, treba odmah potvrditi preporuenim pismom.

Kupac treba da dostavi prodavatelju i ispravu o utvrenoj koliini, ako je ima, bilo prilikom saopavanja prigovora, bilo prilikom pismenog potvrivanja ve saopenih prigovora. 133 Prava kupca u sluaju isporuke manje ili vee koliine od ugovorene Kupac ne mora primiti manju koliinu robe od ugovorene, ako ugovorena koliina ini cjelinu ili ako kupac inae ima opravdani interes da primi ugovorenu koliinu robe samo u cjelini. Kupac ne mora primiti veu koliinu robe od ugovorene. Ako kupac pristane da primi isporuenu mu manju ili veu koliinu robe od ugovorene, manjak ili viak robe obraunava se po ugovorenoj cijeni. Po ugovorenoj cijeni obraunava se i manjak ili viak robe u granicama doputenog odstupanja od ugovorene koliine. 134 Plaanje cijene u sluaju prigovora na koliinu robe Prigovori na koliinu robe ne daju pravo kupcu da uskrati isplatu cijene za dio robe u pogledu koga nije stavio prigovor. Ali kupac moe uskratiti isplatu cijene i za dio robe u pogledu koga nije stavio prigovor, ako ugovorena koliina ini cjelinu ili ako kupac inae ima opravdani interes da primi ugovorenu koliinu robe samo u cjelini. 5. Odgovornost za mane a) O odgovornosti openito 135 Odgovornost za mane koje su postojale u trenutku prelaska rizika Prodavatelj odgovara kupcu za mane robe koje su postojale u trenutku prelaska rizika na kupca. Ali prodavatelj odgovara i za mane robe koje se pojave posle prelaska rizika na kupca kao posljedica uzroka koji je postojao prije prelaska rizika. 136 Odgovornost za mane poznate kupcu Prodavatelj ne odgovara za mane koje su kupcu u trenutku zakljuenja ugovora bile poznate ili su mu morale biti poznate. Ali prodavatelj odgovara za mane koje su kupcu morale biti poznate u trenutku zakljuenja ugovora, ako je obeao kupcu svojstva robe koja ona nema, ili ako mu je zlonamjerno preutio te mane. b) Utvrivanje kvaliteta 137 Dunost utvrivanja kvaliteta Kupac mora po prijemu isporuke bez odlaganja da utvrdi kvalitetu robe, im je to prema redovnom toku stvari mogue. 138 Odlaganje utvrivanja kvaliteta Kupac moe odloiti utvrivanje kvaliteta robe dok mu prodavatelj ne dostavi isprave koje su za tu svrhu potrebne, ali treba da opomene prodavatelja da mu te isprave bez odlaganja dostavi.

Ali kad se radi o robi koja je u kvaru ili o lako pokvarljivoj robi, kupac mora utvrditi kvalitetu bez obzira to mu prodavatelj nije dostavio isprave koje su za tu svrhu potrebne. 139 Trokovi utvrivanja kvalitete Trokove utvrivanja kvalitete snosi kupac. Ali kupac ima pravo zahtijevati od prodavatelja da mu naknadi trokove koji su bili potrebni da se utvrde one mane za koje odgovara prodavatelj. Kad se kvaliteta robe utvruje na skladitu prodavatelja, prodavatelj mora staviti kupcu na raspolaganje, bez prava na naknadu, radnu snagu i sredstva kojima raspolae, a koja su potrebna za utvrivanje kvalitete. 140 Kvaliteta prema specifikaciji Kad je ugovorom odreena kvaliteta robe prema specifikaciji, roba mora u svem u odgovarati svojstvima odreenim u specifikaciji. Specifikacijom se smatra svaka odredba ugovora kojom se blie odreuju svojstva i asortiman robe. Ako su u specifikaciji naznaena samo neka svojstva, ili su dati samo neki opisi robe, ostala svojstva mora ju odgovarati kvaliteti koji je uobiajena u prometu takvim predmetima i moraju biti u skladu sa svojstvima i opisima naznaenim u specifikaciji. 141 Kvaliteta prema uzorku Kad je ugovoreno da se kvaliteta robe odreuje prema uzorku, isporuena roba mora u svemu odgovarati uzorku. Odstupanja od uzorka doputena su samo ukoliko je to predvieno ugovorom, posebnim uzancama ili trgovinskim obiajima. Smatra se da je autentian uzorak koji je zapeaen i na kome je etiketa potpisana od stranaka, ili uzorak koji je jedna stranka pod svojim peatom predala drugoj, ili uzorak koji je posrednik izdvojio i zapeatio svojim peatom. Ako ima vie uzoraka, mjerodavan je onaj koji su stranke kao takav odredile. 142 Kvaliteta prema standardu Kad je ugovoreno da se kvaliteta robe odreuje prema standardu, podrazumijeva se standard koji vai u mjestu prodavatelja. 143 Izraz uobiajena kvaliteta Kad je kvaliteta robe oznaena u ugovoru izrazom uobiajene kvalitete, isporuena roba mora odgovarati svojstvima koja se u mjestu prodavatelja redovno trae u prometu takvom robom. 144 Izraz takva-kakva Izraz u ugovoru takva kakva, tale quale, telle quelle znai da se roba ima isporuiti sa odreenog stovarita, sa odreenog prostora ili odreene berbe, ali bez prebi ranja i izdvajanja dijelova boljeg kvaliteta. U takvom sluaju prodavatelj ne odgovara za kvalitetu robe, izuzev ako se radi o obmani. 145 Izraz vieno odobreno

Izraz u ugovoru vieno odobreno znai da je kupac prije zakljuenja ugovora pregledao r obu i da je pristao na njenu kvalitetu. U takvom sluaju prodavatelj ne odgovara za kvalitetu robe, izuzev ako se radi o obmani. 146 Odreivanje kvaliteta kad nije ugovorom odreeno Ako kvaliteta robe nije odreena ugovorom, a prodavatelju je pri zakljuenju ugovora bila poznata ili mu je morala biti poznata svrha za koju je roba namijenjena, prodavatelj mora isporuiti robu takve kvalitete koja odgovara toj svrsi. Ako kvaliteta robe nije odreena ugovorom, a prodavatelju svrha nije bila poznata, niti mu je morala biti poznata, roba ne moe biti ispod srednje kvalitete. 147 Nain utvrivanja kvalitete Utvrivanje kvalitete vri se komisijski ili na drugi vjerodostojan nain. Kvaliteta se utvruje naroito: - strunim pregledom; - usporeivanjem sa uzorkom; - kemijskom analizom; - fizikim mjerenjem; - vaenjem uzorka. 148 Roba u originalnom pakovanju Ako se roba isporuuje u originalnom pakovanju, utvrivanje kvaliteta ograniava se samo na ispitivanje pakovanja. Ali ako se kasnije utvrdi da je isporuena roba imala mana, prodavatelj odgovara za njih kao za skrivene mane. 149 Utvrivanje kvalitete komisijskim putem Kad se kvaliteta isporuene robe utvruje komisijski, sastavlja se zapisnik o radu komisije. U zapisnik treba unijeti: - nain na koji je isporuena roba identificirana; - kvaliteta robe i njene mane, kao i podatke o tome kada su, gdje i na koji nain utvreni; - ime, zanimanje i adresu lanova komisije, strunjaka i svjedoka koji su sudjelovali u njenom radu, uz oznaku da li su u radnom odnosu sa kojom od stranaka. Zapisnik potpisuju prisutne stranke ili njihovi predstavnici, kao i lanovi komisije, strunjaci i svjedoci. Kad komisija nae da je potrebno struno miljenje, pozvat e arbitranog vjetaka za odgovarajuu struku da da struno miljenje, a ako takvog vjetaka nema, pozvat e drugu strunu osobu.

c) Prigovori na kvalitetu 150 Rok za stavljanje prigovora na kvalitetu Kad su utvrivanju kvaliteta prisustvovale obje stranke ili njihovi predstavnici, kupac mora svoje prigovore na kvalitetu robe staviti prodavatelju prilikom samog utvrivanja kvalitete. Kad prodavatelj ili njegov predstavnik nije prisustvovao utvrivanju kvalitete, kupac mora, nakon to je utvrdio mane, saopiti prodavatelju bez odlaganja svoje prigovore na kvalitetu. 151 Rok za prigovore u sluaju skrivenih mana ili obmane Kad se radi o skrivenim manama, kao i kad je prodavatelj obmanuo kupca u pogledu kvaliteta isporuene robe, kupac mora staviti prodavatelju prigovore na kvalitetu robe bez odlaganja, im je manu otkrio ili za obmanu saznao. Ali ni u tim sluajevima kupac ne moe staviti prodavatelju prigovore na kvalitetu robe po isteku est mjeseci od dana prijema isporuke, izuzev ako se radi o obmani koja predstavlja krivino djelo. 152 Saopavanje prigovora na kvalitetu robe Kupac mora, u roku odreenom za stavljanje prigovora, na siguran nain saopiti prodavatelju prigovore na kvalitetu robe. Prigovore saopene prodavatelju preko telefona, putem telegrama ili preko teleprintera treba odmah potvrditi preporuenim pismom. Kupac treba dostaviti prodavatelju i ispravu o utvrenoj kvaliteti, ako je ima, bilo prilikom saopavanja prigovora, bilo prilikom pismenog potvrivanja ve saopenih prigovora. 153 Neblagovremenost prigovora na kvalitetu Ako kupac nije blagovremeno stavio prigovor zbog utvrenih mana robe, smatra se da je preuzeo robu bez prigovora na kvalitetu robe. d) Prava kupca u sluaju mana robe 154 Izbor prava od strane kupca Kupac koji je uredno i na vrijeme stavio prodavatelju prigovore zbog utvrenih mana robe, moe po svom izboru: - odustati od ugovora, a isporuenu robu staviti prodavatelju na raspolaganje; - traiti ispunjenje ugovora, a isporuenu robu staviti prodavatelju na raspolaganje; - traiti snienje cijene razmjerno manjoj vrijednosti isporuene robe; - traiti da prodavatelj u primjerenom roku otkloni mane, ako su mane otklonjive. U svakom sluaju kupac moe traiti i naknadu tete. 155 Sluajevi u kojima kupac ne moe odbiti prijem robe Kupac ne moe odbiti prijem robe:

- ako je isporuenom robom raspolagao u svoje ime i za svoj raun; - ako razlika u kvalitetu ne prelazi granice uobiajenog odstupanja, izuzev kad ugovor sadri odredbu bez tolerancije ili slinu odredbu 156 Pravo kupca u sluaju mana na dijelu robe Ako samo jedan dio isporuene robe ima mana, kupac ne moe odbiti prijem ostale robe, izuzev ako ugovorena koliina ini cjelinu ili ako kupac inae ima opravdani interes da primi ugovorenu koliinu samo u cjelini. 157 Pravo kupca u sluaju isporuke robe boljeg kvaliteta Kad je isporuena roba bolje kvalitete od ugovorene, kupac ne moe zbog toga odbiti prijem robe, izuzev ako ima opravdani interes da mu se isporui ba roba ugovorene kvalitete. Kad kupac primi isporuku robe bolje kvalitete od ugovorene, prodavatelj ne moe traiti veu cijenu od ugovorene. 158 Dunost kupca u pogledu robe stavljene na raspolaganje Robu stavljenu prodavatelju na raspolaganje kupac mora, na troak i rizik prodavatelja, sam uvati, ili je dati na uvanje javnom skladitu, a ako to nije mogue, onda osobi koja na zahtjev kupca odredi dravna arbitraa. Kupac mora bez odlaganja obavijestiti prodavatelja o stavljanju robe na raspolaganje i o davanju robe na uvanje. 159 Pravo kupca da proda robu stavljenu na raspolaganje Kad je roba koja je stavljena na raspolaganje prodavatelju nepodesna za uvanje, ili su trokovi potrebni za njeno uvanje ili odravanje nesrazmjerno veliki, kupac moe, na troak i rizik prodavatelja, a po dozvoli dravne arbitrae, izloiti robu javnoj prodaji. Ako roba ima trinu cijenu, ili ako je male vrijednosti prema trokovima javne prodaje, ili ako postoji opasnost od odlaganja uslijed toga to je roba u kvaru ili se moe brzo pokvariti, kupac moe i sam prodati robu. Cijena postignuta prodajom mora biti poloena dravnoj arbitrai. Kupac mora bez odlaganja obavijestiti prodavatelja da je traio dozvolu za javnu prodaju ili da e robu sam prodati, kao i o izvrenoj prodaji i poloenoj cijeni. C. PLAANJE 1. Cijena 160 Cijena robe Cijena vai za neto teinu robe bez skonta. 161 Izrazi koji oznaavaju da li se cijena odnosi i na teinu ambalae Izraz u ugovoru . dinara za..kilograma neto znai da se cijena odnosi samo na neto robu, ne uraunavajui teinu ambalae. Izraz u ugovoru . dinara za .. kilograma bruto za neto znai da se cijena odnosi na teinu robe i ambalae. 162 Izrazi koji znae da se ambalaa ne mora platiti ni vratiti

Izrazi u ugovoru franco ambalaa, ambalaa gratis, ambalaa izgubljena, ambalaa uraunata i slini izrazi znae da se ambalaa ne mora posebno platiti ni vratiti. 163 Obraunavanje cijene prema izvaenom uzorku Ako je kupac preuzeo robu pod uvjetom vaenja uzoraka, cijena se obraunava prema rezultatu ispitivanja uzoraka. Kad su u takvom sluaju uzorci uzeti iz razliitih dijelova ili partija robe, pa se utvrde razlike u uzorcima, pri obraunu cijene uzet e se da kvaliteta cijelog dijela ili partije robe iz koje je pojedini uzorak uzet odgovara kvalitetu tog uzorka, ako nije ugovoreno da e se pri obraunu cijene uzeti da kvaliteta cjelokupne koliine isporuene robe odgovara prosjeku kvaliteta svih uzetih uzoraka. 2. Carine 164 Uvozne carine Uvozne carine, kao i ostale uvozne dabine i trokove uvoznog carinjenja snosi kupac. 165 Izvozne carine Izvozne carine, kao i ostale izvozne dabine i trokove i zvoznog carinjenja snosi prodavatelj, ako kupac nije preuzeo robu na teritoriju FNRJ. 166 Trokovi oko oslobaanja od carine Trokove oko oslobaanja robe od carine snosi ona stranka koja bi trebalo da snosi carinu. 167 Tranzitna roba U sluaju prodaje robe koja je u tranzitu, smatra se da u cijenu nisu uraunate one carine i trokovi koji se moraju platiti u FNRJ prije stavljanja tranzitne robe u slobodan promet, ako je kupcu poznato da se radi o robi u tranzitu. 3. Trokovi robnog prometa 168 Uraunavanje trokova u cijenu Smatra se da su porezi, takse, vozarina i drugi trokovi robnog prometa nastali prije isporuke robe uraunati u cijenu robe. 169 Trokovi pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe Prodavatelj je duan da na zahtjev kupca pribavi i da mu preda legalizirano uvjerenje o porijeklu robe. Trokove pribavljanja i legaliziranja uvjerenja o porijeklu robe snosi kupac. 170 Trokovi plaanja Trokove skopane sa plaanjem snosi stranka koja vri plaanje. 171 Predujmljivanje trokova Trokove u vezi sa robom koji padaju na teret kupca, a plaa ih prodavatelj, kupac mora, na zahtjev prodavatelja, predujmiti u gotovom.

4. Kamate 172 Plaanje kamate Kamate snosi stranka koja je na to ugovorom obavezana, ili je u kanjenju u pogledu plaanj a. 173 Kamatna stopa Stopa ugovorene kamate ne moe biti via od najvie stope koju zakon doputa. Kad je kamata ugovorena, a nije odreena kamatna stopa, kao i kad kamata nije ugovorena, a dunik o roku ne izmiri svoju obavezu, plaa se kamata po zakonskoj stopi. Ako je ugovorena via kamatna stopa od zakonske, dunik plaa i za vrijeme kanjenja kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi. Ako je ugovorena nia kamatna stopa od zakonske, dunik plaa za vrijeme kanjenja kamatu po zakonskoj stopi. 5. Mjesto plaanja 174 Gdje se vri plaanje Plaanje se vri u mjestu gdje je povjerilac imao svoje sjedite ili prebivalite u trenutku zakljuenja ugovora. Ako povjerilac ima vie sjedita, plaanje se vri u sjeditu iz koga je povjerilac poslao svoju ili prihvatio dunikovu ponudu. Ali, ako je ugovorom odreeno ili iz okolnosti proistie iz koga e se povjerioevog sjedita izvriti isporuka, plaanje se vri u mjestu toga sjedita. 175 Plaanje po nalogu povjerioca Dunik mora na zahtjev povjerioca izvriti isplatu u mjestu gdje povjerilac ima svoje sjedite ili prebivalite u trenutku ispunjenja ugovora, ili u kom drugom mjestu koje odredi povjerilac, ali u tom sluaju ima pravo na naknadu trokova prouzrokovanih promjenom mjesta plaanja. Isto tako, dunik mora na zahtjev i troak povjerioca izvriti plaanje i na tekui raun neke tree osobe kod jedne od banaka u FNRJ. 176 Plaanje uz predaju robe ili robnih dokumenata Ako je plaanje uvjetovano jednovremenom predajom robe ili robnih dokumenata od strane povjerioca, plaanje se vri u mjestu gdje se roba ili dokumenti predaju. 6. Rok plaanja 177 Plaanje po prijemu robe i fakture Kupac mora isplatiti kupovnu cijenu u roku od osam dana od prijema fakture, a ako je robu primio posle prijema fakture, onda u roku od osam dana od prijema robe. Kupac koji u tom roku nije mogao prema redovnom toku stvari da utvrdi koliinu i kvalitetu robe, moe odloiti plaanje kupovne cijene do prvog radnog dana po izvrenom utvrivanju.

Ali, ako se isplata kupovne cijene ima izvriti uz predaju robnih dokumenata kojima se prodavatelj liava prava da raspolae robom, kupac ne moe odloiti isplatu kupovne cijene iz razloga to jo nije imao mogunosti da utvrdi koliinu i kvalitetu robe. 178 Plaanje u sluaju sukcesivne isporuke Ako nije ugovoreno da se cijena za robu, koja se isporuuje sukcesivno, ima platiti po isporuci cijele koliine robe, prodavatelj moe zahtijevati da mu kupac isplati cijenu posebno za svaki isporueni obrok. 179 Plaanje u sluaju otpreme robe u drugo mjesto Ako robu ima poslati u drugo mjesto, prodavatelj nema pravo da odloi otpremanje robe zato to kupovna cijena nije jo plaena. Ali kad prodavatelj ima pravo da u toku prijevoza raspolae robom, on moe odloiti izvrenje isporuke u mjestu opredjeljenja sve dok mu kupovna cijena ne bude isplaena. 180 Promptno plaanje Kad je rok plaanja odreen izrazom odmah, prompt ili slinim izrazima, plaanje se ima izvriti prvog radnog dana po prijemu fakture, a ako je roba primljena posle prijema fakture, onda prvog radnog dana po prijemu robe. 181 Plaanje preko pote Kad je ugovoreno da se plaanje vri preko pote, isplata je izvrena onog dana koga je dunik izvrio uplatu poti, ako je pravilno upuena na adresu povjerioca ili adresu koju je povjerilac oznai o. Ako se plaanje vri preko pote a takav nain plaanja nije ugovoren, isplata je izvrena onog dana koga pota urui povjeriocu uputnicu. 182 Plaanje unaprijed Kad se prema ugovoru cijela kupovna cijena ili jedan njen dio ima platiti prije prijema robe ili fakture, kao i kad se prema ugovoru isplata kupovne cijene ili jednog njenog dijela ima osigurati akreditivom, ili na drugi nain, a nije odreen rok, smatra se da se plaanje ima izvriti ili akreditiv osigurati u roku od osam dana od zakljuenja ugovora. 183 Plaanje uz prezentaciju robnih dokumenata Kada je ugovoreno plaanje cijene uz prezentaciju dokumenata o predaji robe na otpremu, kao to su duplikat tovarnog lista, teretnica (konosman), recepis ili slina dokumenta izdana od vozara, peditera ili skladitara, prodavatelj ne moe zahtijevati isplatu cijene prije prezentacije tih dokumenata. Ali kad kupac moe raspolagati primljenom robom i prije nego to su mu dokumenta prezentirana, prodavatelj moe zahtijevati isplatu cijene i na osnovu same fakture. 184 Plaanje uz prezentaciju robnih dokumenata koja nisu specificirana Ako se cijena ima isplatiti uz prezentaciju dokumenata, a ona nisu pojedinano naznaena u ugovoru, prodavatelj mora prezentirati ona dokumenta koja su prema prirodi ugovora uobiajena u takvom sluaju. Kad ne postoji takav obiaj, smatra se da je izvreno prezentiranje dokumenata ako je prezentiranim dokumentima dokazano da je prodavatelj izvrio svoju obavezu i ako kupac moe na osnovu njih razabrati vrstu i koliinu otpremljene robe i robom raspolagati.

185 Plaanje uz prezentaciju vozarske isprave Kad je ugovoreno plaanje cijene uz prezentaciju duplikata tovarnog lista ili druge vozarske isprave, prodavatelj moe zahtijevati isplatu samo uz prezentaciju takve isprave iz koje su vidljivi broj vagona ili poiljke i teina ili koliina robe. Prodavatelj u tom sluaju jami za kvalitetu, teinu, mjeru i dimenzije robe koji su oznaeni u fakturi. 186 Plaanje uz prezentaciju teretnice Ako se ima prezentirati teretnica (konosman), a ugovorom nije odreeno kakva mora biti, prodavatelj mora prezentirati istu teretnicu izdanu po naredbi u kojoj je potvreno da je roba ukrcana u brod. 7. Sredstva plaanja 187 Valuta Plaanje se vri u valuti FNRJ. Plaanje u stranoj valuti moe se vriti samo u sluaju kad je to, suglasno deviznim propisima, izriito predvieno ugovorom. 188 Redovna sredstva plaanja Plaanje se vri polaganjem novanog iznosa na tekui raun povjerioca kod banke u FNRJ, putem virmana ili u gotovom novcu. 189 Polaganje na tekui raun putem virmana Ako povjerilac i dunik imaju tekue raune kod iste poslovne jedinice banke, smatra se da je plaanje izvreno kad toj jedinici stigne nalog dunika da izvri prijenos iznosa, na koji nalog glasi, sa njegovog tekueg rauna na tekui raun povjerioca, ukoliko dunik ima pokria na svom tekuem raunu. Ako povjerilac i dunik nemaju tekue raune kod iste poslovne jedinice banke, smatra se da je plaanje izvreno kad jedinici banke, kod koje povjerilac ima tekui raun, stigne nalog jedinice banke kod koje dunik ima tekui raun da odobri tekuem raunu povjerioca iznos na koji nalog glasi. 190 Rok plaanja vrijednosnim papirima Ako je ugovoreno plaanje vrijednosnim papirima (trgovakim efektima), dunik mora predati papire povjeriocu u roku od osam dana od prijema fakture, a ako je fakturu primio prije nego to je primio robu, onda u roku od osam dana od prijema robe. Ako dunik u tom roku ne preda vrijednosne papire, a ne preda ih ni nakon dva dana poto je primio povjerio evu pismenu opomenu, povjerilac moe traiti naplatu u gotovom novcu, priznajui duniku kamatu po zakonskoj stopi od dana plaanja u gotovom do dospijea vrijednosnih papira. 191 Plaanje bjanko mjenicom Ako je ugovoreno plaanje u odreenom roku po prijemu isporuke, a plaanje se vri mjenicom ija dospjelost nije u mjenici oznaena, rok plaanja poinje tei od dana prijema isporuke, a u sluaju zakanjenja sa prijemom isporuke, od dana kada je prijem isporuke imao biti izvren. 192 Taksa i trokovi u vezi sa izdavanjem vrijednosnih papira

Dunik snosi takse i trokove u vezi sa izdavanjem i putanjem u promet mjenica i drugih vrijednosnih papira kojima se vri ili osigurava plaanje. 193 Akreditiv Ako je ugovoreno da se isplata isporuene robe ima izvriti putem akreditiva, vae sljedea pravila: kupac ima pribaviti o svom troku neopoziv akreditiv plativ prodavatelju kod odreene banke; akreditiv mora biti otvoren najkasnije petnaest dana prije ugovorenog roka isporuke, a ako je vrijeme od zakljuenja ugovora do roka isporuke krae od petnaest dana, onda bez odlaganja; akreditiv mora pokrivati cijenu za najveu koliinu robe koju prodavatelj prema ugovoru moe da isporui, kao i iznos trokova koje plaa prodavatelj, a padaju na teret kupca; akreditiv mora vaiti najmanje petnaest dana raunajui od zadnjeg dana odreenog ugovorom za izvrenje isporuke. Kupac moe uvjetovati isplatu akreditiva prezentacijom robnih dokumenata. 194 Produenje akreditiva Ako se po sporazumu stranaka ili uslijed sluaja odloi izvrenje isporuke, kupac mora produiti vaenje akreditiva za onoliko vremena za koliko je produen rok za izvrenje isporuke. Ako je sporazumom stranaka odloeno izvrenje isporuke, svaka stranka snosi po jednu polovinu trokova oko produenja vaenja akreditiva, a ako je izvrenje isporuke odloeno uslijed sluaja, trokove oko produenja vaenja akreditiva snosi ona stranka koja je u ispunjenju svoje obaveze bila sluajem sprijeena. 195 Isplatni ek Plaanje isplatnim ekom je izvreno u trenutku kada ek bude realiziran, ali se smatra da dunik nije bio u kanjenju iako ek nije realiziran, ukoliko je imao pokria u vrijeme kad je trebalo da prezentacija bude izvrena. 196 ekovna uplatnica Povjerilac moe zahtijevati, ako se to ne protivi propisima, da dunik izvri obavezu plaanja polaganjem dunog iznosa ekovnom uplatnicom na raun koji mu povjerilac oznai. U tom sluaju isplata je izvrena onog dana koga dunik poloi novac ekovnom uplatnicom na oznaeni raun. 197 Efektivno plaanje u stranoj valuti Kad je, suglasno deviznim propisima, plaanje ugovoreno u stranoj valuti izrazom efektivno, ili slinim izrazom, kupac mora izvriti plaanje u ugovorenoj stranoj valuti ili devizama koje glase na tu valutu. 8. Uraunavanje izvrenih isplata 198 Raspored djelomine isplate U sluaju djelominog izmirenja duga, plaena svota ide prvo na trokove spora, ako ih ima, onda na dospjelu kamatu, a zatim na glavni dug. 199 Raspored isplata u sluaju vie dugova

Ako ima prema istom povjeriocu vie dugova, dunik se moe prilikom plaanja izjasniti na koji dug ide plaena svota. Kad se dunik ne izjasni, plaena svota ide na dug koji povjerilac odredi, ako se dunik tome odmah po saznanju ne usprotivi. Ako ni dunik ni povjerilac nisu oznaili koji se dug izmiruje, plaena svota ide prvo na dospjeli dug; ako ima vie dospjelih dugova, onda na dug koji je tubom traen; ako nijedan od dospjelih dugova nije tubom traen, onda po redu dospjelosti; ako su svi dugovi istog dana dospjeli, onda na dug koji je tei za dunika; ako su svi dugovi jednako teki za dunika, onda po vremenu njihovog nastajanja; ako nijedan dug nije dospio, onda po redu kojim e dospjeti. 9. Potvrda o isplati i isprava o dugu 200 Priznanica Dunik moe traiti od povjerioca da mu izda priznanicu za svaku plaenu svotu, s naznakom na ime ega je isplata izvrena. Kad povjerilac izda priznanicu da mu je izmiren odreeni obrok kamata ili drugog periodinog davanja, pretpostavlja se da su ranije dospjeli obroci iz istog osnova izmireni. Kad je izdana priznanica za glavni dug, pretpostavlja se da je izmirena i kamata. 201 Vraanje ili ponitenje isprave o dugu Kad se dug potpuno ugasi, dunik moe zahtijevati od povjerioca da mu vrati ili da poniti izdanu ispravu o dugu. Ako dug nije potpuno ugaen, ili ako se isprava o dugu odnosi i na druga neugaena potraivanja povjerioca, dunik moe traiti da povjerilac zabiljei izmirenje na ispravi o dugu. Kad je duniku vraena isprava o dugu, pretpostavlja se da je dug ugaen. 202 Nemogunost vraanja isprave o dugu Ako povjerilac nije u mogunosti da vrati ispravu o dugu, dunik moe traiti pri izmirenju duga da mu povjerilac izda ovjerenu priznanicu u kojoj e potvrditi da je dug ugaen i da je isprava o dugu izgubila vanost. Ako je isprava o dugu mjenica, ek ili drugi vrijednosni papir, postupit e se po propisima o amortizaciji tih isprava, a trokove amortizacije snosi povjerilac. 10. Faktura 203 Uvjeti sadrani u fakturi Uvjeti plaanja i drugi uvjeti koje prodavatelj jednostrano unese u fakturu i li dostavnicu ne obavezuju kupca ni onda kad je fakturu ili dostavnicu robe primio, a nije joj prigovorio. Ali kupca obavezuju oni uvjeti plaanja i drugi uvjeti koje prodavatelj unese u fakturu ili dostavnicu koji su neophodni za izvrenje ugovora i koji su u skladu sa ostalim odredbama ugovora, ako kupac ne stavi prigovor na fakturu ili dostavnicu, u kratkom roku po njihovom prijemu. 204 Plaanje u sluaju prigovora na fakturu

Kad kupac prigovori samo nekim stavkama fakture, on ne moe odbiti isplatu iznosa kojima nije prigovorio, niti prodavatelj moe odbiti prijem tih iznosa. 205 Deponiranje spornog iznosa Ukoliko prodavatelj odbije prigovor stavljen na fakturu, kupac moe, im ga prodavatelj obavijesti o odbijanju, sporni iznos poloiti kod dravne arbitrae do okonanja spora ili sporazuma stranaka, ali treba da o polaganju iznosa obavijesti prodavatelja. Polaganjem iznosa kod dravne arbitrae kupac je ispunio svoju obavezu plaanja do visine poloenog iznosa. IV. KANJENJE 1. Kanjenje dunika 206 Nastupanje kanjenja dunika Dunik je u kanjenju kad ne ispuni svoju dospjelu obavezu. Kad je rok ispunjenja obaveze odreen ugovorom ili na koji drugi nain, dunik je u kanjenju im istekne taj rok. Kad rok ispunjenja obaveze nije odreen ni ugovorom ni na drugi nain, dunik je u kanjenju od prvog dana po prijemu povjerioeve opomene da ispuni svoju obavezu, ako iz ovih uzanci za pojedine sluajeve ne proistie to drugo. 207 Naknada tete u sluaju kanjenja dunika Dunik koji je u kanjenju duan je da povjeriocu naknadi tetu koja mu je nanijeta zakanjenjem, izuzev ako je zapao u kanjenje uslijed uzroka za koje nije odgovoran. Dunik koji je zapao u kanjenje uslijed uzroka za koje je odgovoran, odgovara i za nemogunost ispunjenja koja za vrijeme kanjenja nastupi uslijed sluaja, izuzev ako bi povjerilac pretrpio tetu uslijed sluaja i da je dunik svoju obavezu bio ispunio na vrijeme. 208 Kanjenje u pogledu novane obaveze Dunik koji je u zakanjenju sa plaanjem novane obaveze duan je plaati kamatu za sve vrijeme trajanja kanjenja, pa i u sluaju kada je zapao u kanjenje uslijed uzroka za koje nije odgovoran. Ako je u zakanjenju sa plaanjem novane obaveze uslijed uzroka za koje je odgovoran, dunik je duan da povjeriocu naknadi i drugu tetu koju je povjerilac pretrpio zbog zakanjenja. 209 Pravo povjerioca u sluaju kanjenja dunika Kad je dunik u kanjenju, povjerilac moe, po svom izboru, traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja, ili odustati od ugovora i traiti naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. Povjerilac moe odustati od ugovora samo ako je duniku ostavio primjeren rok za ispunjenje njegove obaveze, a dunik nije ispunio svoju obavezu ni u tom naknadnom roku. Povjerilac moe odustati od ugovora i ne ostavljajui duniku naknadni rok, ako mu je dunik prije ili posle isteka roka za ispunjenje ve saopio da nee ispuniti svoju obavezu, ili ako se ostavljanje naknadnog roka protivi prirodi posla. Povjerilac ne moe odustati od izvrenog izbora.

210 Pravo povjerioca da sam izvri radnju dunika ili da zakljui ugovor s treom osobom Kad povjerilac zbog kanjenja dunikove odustane od ugovora, moe i sam izvriti radnju koju je dunik bio duan da izvri, ili zakljuiti ugovor s treom osobom da ona izvri radnju koju je dunik bio duan da izvri, ali mora preporuenim pismom ili na drugi siguran nain obavijestiti dunika o namjeravanom izvrenju radnje ili zakljuenju ugovora s treom osobom. U tom sluaju u tetu zbog neispunjenja ulazi i teta koju je povjerilac pretrpio zbog toga to je radnju sam izvrio ili to je zakljuio ugovor s treom osobom. Kad dunik upozori povjerioce na okolnosti koje bi mogle utjecati da ugovor s treom osobom bude zakljuen pod to povoljnijim uvjetima za dunika, povjerilac mora o tom upozorenju dunikovom voditi rauna. 211 Pravo kupca u sluaju odustanka od ugovora zbog kanjenja prodavatelja Kad odustane od ugovora zbog kanjenja prodavatelja, kupac moe po svom izboru: - traiti razliku izmeu ugovorene cijene robe i njene srednje trine cijene koja je u mjestu isporuke postojala prvog radnog dana po isteku roka koji je kupac naknadno ostavio prodavatelju za ispunjenje obaveze, a u sluaju kad nije ostavio takav rok zbog toga to mu je prodavatelj saopio da nee ispuniti svoju obavezu, onda prvog radnog dana po isteku roka isporuke; ako je kupac, pored te razlike, pretrpio i drugu tetu, on moe traiti naknadu i te tete; - traiti naknadu stvarno pretrpljene tete i izgubljene dobiti; - kupiti od tree osobe koju mu je prodavatelj bio duan isporuiti i traiti od prodavatelja razliku izmeu cijene koju je sa njim bio ugovorio i vie cijene po kojoj je robu kupio kod tree osobe, naknadu trokova oko kupovine robe, kao i naknadu druge tete koju je pretrpio zbog neizvrenja isporuke od strane prodavatelja. U ovom zadnjem sluaju kupac mora na siguran nain i na vrijeme obavijestiti prodavatelja o namjeravanoj kupovini, a kupovinu izvriti u primjerenom roku. 212 Pravo prodavatelja u sluaju odustanka od ugovora zbog kanjenja kupca Kad odustane od ugovora zbog kanjenja kupca, prodavatelj moe po svom izboru: - traiti razliku izmeu ugovorene cijene robe i njene srednje trine cijene koja je u mjestu isporuke postojala prvog radnog dana po isteku roka koji je naknadno ostavio kupcu za ispunjenje obaveze, a u sluaju kada nije ostavio takav rok zbog toga to mu je kupac saopio da nee ispuniti svoju obavezu, onda prvog radnog dana po isteku roka isporuke; ako je prodavatelj, pored te razlike pretrpio i drugu tetu, on moe traiti naknadu i te tete; - traiti naknadu stvarno pretrpljene tete i izgubljene dobiti; - prodati treoj osobi robu koju je kupac bio duan primiti i traiti od kupca razliku izmeu cijene koju je s njim bio ugovorio i nie cijene po kojoj je robu prodao treoj osobi, naknadu trokova oko prodaje robe, kao i naknadu druge tete koju je pretrpio zbog neispunjenja obaveze od strane kupca. U ovom zadnjem sluaju, prodavatelj mora na siguran nain i na vrijeme obavijestiti kupca o namjeravanoj prodaji, a prodaju izvriti u primjerenom roku. 213 Kad prodavatelj ne moe odustati od ugovora zbog kupeve kanjenja Kad je kupac primio robu, ali je u kanjenju s isplatom kupovne cijene, prodavatelj ne moe odustati od ugovora, ve moe traiti isplatu kupovne cijene i kamatu zbog zakanjenja.

Ali kad je kupac u kanjenju s isplatom kupovne cijene zbog uzroka za koje je odgovoran, prodavatelj moe traiti, pored isplate kupovne cijene i kamate zbog zakanjenja, i naknadu druge tete koju je pretrpio zbog zakanjenja. 214 Do kad se moe ispuniti zakanjela obaveza i traiti njeno ispunjenje Kad dunik ne ispuni svoju obavezu o roku, on je moe ispuniti i povjerilac moe zahtijevati njeno ispunjenje sve dok povjerilac nije saopio duniku ili da odustaje od ugovora, ili da e sam izvriti radnju koju je dunik bio duan da izvri, ili da e zakljuiti ugovor s treom osobom da ona izvri tu radnju. 215 Odustanak povjerioca od ugovora u sluaju kad se obaveza ispunjava u obrocima Kad se obaveza ima ispuniti u obrocima, a dunik zakasni sa ispunjenjem jednog ili vie obroka, povjerilac moe odustati od ugovora u pogledu neispunjenih dospjelih obroka, ako ih dunik ne ispuni ni u primjerenom roku koji mu je povjerilac naknadno ostavio. U tom sluaju povjerilac moe odustati od ugovora i u pogledu svih buduih obroka, ako dunik na njegov zahtjev ne da osiguranje da e obavezu u pogledu buduih obroka na vrijeme ispunjavati. Ali kad dunik zakasni sa ispunjenjem ma i jednog obroka, povjerilac moe odustati od ugovora u cjelini, ukljuujui i ve izvrene obroke, ako dunik dospjele obroke ne ispuni ni u primjerenom roku koji mu je povjerilac naknadno ostavio, a povjerilac nema interesa za ve izvrene i budue obroke bez dospjelih neispunjenih obroka zbog toga to svi obroci ine cjelinu. 216 Saopenje povjerioca o odustanku od ugovora Povjerilac koji zbog dunikove kanjenja odustaje od ugovora, mora odustanak saopiti duniku na siguran nain. Saopenje o odustanku smatra se izvrenim onog dana koga dunik primi saopenj e. 2. Kanjenje povjerioca 217 Nastupanje kanjenja povjerioca Povjerilac je u kanjenju kad neosnovano odbije prijem ispunjenja obaveze od strane dunika, ili kad ne poduzme radnje koje je duan poduzeti da bi dunik mogao ispuniti svoju obavezu. Povjerilac zapada u kanjenje i kad je spreman da primi ispunjenje dunikove obaveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obaveze. Povjerilac ne zapada u kanjenje iako nije poduzeo potrebne radnje da bi dunik mogao ispuniti svoju obavezu, ako dunik nije u stanju da tu obavezu ispuni o roku. 218 Naknada tete i rizik u sluaju kanjenja povjerioca Povjerilac koji je u kanjenju zbog uzroka za koji je odgovoran duan je da duniku naknadi tetu koja mu je nanijeta zakanjenjem. Povjerilac koji je u kanjenju snosi rizik za propast ili oteenje dugovane stvari koje je nastalo sluajem. Kad su predmet obaveze stvari odreene po rodu, rizik za propast ili oteenje stvari uslijed sluaja snosi povjerilac koji je u kanjenju, ako su stvari koje su mu ponuene bile i zdvojene, ili ako je propala cijela masa iz koje je trebalo da se ponuene stvari izdvoje. 219 Kamata za vrijeme kanjenja povjerioca

Dunik nije duan da plaa kamate za vrijeme kanjenja povjerioca. 220 Polaganje kod dravne arbitrae dugovane svote, vri jednosnih papira i dragocjenosti Kad je povjerilac u kanjenju, dunik se moe osloboditi svoje novane obaveze polaganjem dugovane svote kod dravne arbitrae nadlene po mjestu plaanja, na troak i rizik povjerioca. Ovo vai i kad su predmet obaveze vrijednosni papiri, druge isprave i dragocjenosti. Dunik mora o polaganju kod dravne arbitrae odmah obavijestiti povjerioca. 221 Predaja stvari na uvanje Kad predmet obaveze nije novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti, dunik se moe osloboditi svoje obaveze predajom stvari na uvanje, na troak i rizik povjerioca, javnom skladitu u mjestu ispunjenja, ili, ako je to nemogue, osobi koja na zahtjev dunika odredi dravna arbitraa nadlena po mjestu ispunjenja. O predaji stvari na uvanje dunik mora odmah obavijestiti povjerioca. 222 Prodaja stvari Ako je stvar nepodesna za uvanje, ili su trokovi potrebni za njeno uvanje ili odravanje nerazmjerno veliki, dunik moe, na troak i rizik povjerioca, a po dozvoli dravne arbitrae nadlene po mjestu ispunjenja, izloiti stvar javnoj prodaji. Ako stvar ima trinu cijenu, ili ako je male vrijednosti u razmjeri prema trokovima javne prodaje, ili ako postoji opasnost od odlaganja uslijed toga to je roba u kvaru ili se moe brzo pokvariti, dunik moe i sam prodati stvar. Cijena postignuta prodajom mora biti poloena dravnoj arbitrai. Dunik mora bez odlaganja obavijestiti povjerioca da je traio dozvolu za javnu prodaju ili da e robu sam prodati, kao i o izvrenoj prodaji i poloenoj cijeni. 223 Uzimanje natrag stvari predanih na uvanje Stvari predate na uvanje dunik moe uzeti natrag sve dok se povjerilac ne izjasni da ih prima. Kad dunik uzme stvari natrag, uspostavljaju se prava koja je povjerilac imao prije predaje stvari na uvanje. O uzimanju stvari natrag dunik mora odmah obavijestiti povjerioca. 3. Posebni sluajevi kanjenja 224 Djelomino kanjenje obiju stranaka Kad su obje stranke u kanjenju, a zapoele su ispunjenje ugovora, kojim nije bilo unaprijed predvieno da e se ispunjavati u obrocima, stranka koja je u veoj mjeri ispunila svoju obavezu i nudi potpuno ispunjenje, moe zahtijevati od druge stranke ispunjenje ugovora u cjelini i naknadu tete, a moe joj odrediti i novi primjereni rok za ispunjenje obaveze. U ovom zadnjem sluaju, ako druga stranka ni u tom novom roku ne ispuni obavezu, stranka koja je u veoj mjeri ispunila obavezu moe po svom izboru bilo da zahtijeva potpuno ispunjenje ugovora i naknadu tete, bilo da od ugovora odustane i zahtijeva obraun ispunjenih obaveza i isplatu salda, kao i naknadu tete.

225 Kanjenje kod fiksnog posla Kad o roku koji je bitan uvjet ugovora dunik ne ispuni svoju obavezu, povjerilac moe traiti ispunjenje ugovora samo ako po isteku roka bez odlaganja obavijesti dunika da ugovor odrava na snazi; u protivnom, ugovor se smatra raskinutim samom injenicom nastupanja kanjenja. Kad povjerilac trai ispunjenje ugovora, ima pravo na naknadu tete zbog zakanjenja, a kad je dolo do raskida ugovora, ima pravo na naknadu tete zbog neispunjenja. Rok se smatra bitnim uvjetom ugovora kad je ugovoreno da se obaveza ima ispuniti u tono odreeno vrijeme ili u tono odreenom roku i da e se inae ugovor raskinuti, ili ako to proistie iz ugovora ili okolnosti posla. 226 Pokrie na drugoj strani u sluaju kanjenja kod isporuke sa fiksnim rokom Kad je rok isporuke bio bitan uvjet ugovora koji je raskinut zbog kanjenja prodavatelja, kupac koji namjerava da kod tree osobe kupi robu koju mu je prodavatelj imao isporuiti mora po isteku roka, bez odlaganja, izvriti kupovinu i obavijestiti prodavatelja o uvjetima izvrene kupovine. Kad je rok isporuke bio bitan uvjet ugovora koji je raskinut zbog kanjenja kupca, prodavatelj koji namjerava da treem licu proda robu koju je kupac imao primiti, mora po isteku roka, bez odlaganja, izvriti prodaju i obavijestiti kupca o uvjetima izvrene prodaje. 227 Kanjenje kod specifikacijske kupovine i prodaje Ako je kupac po ugovoru zadrao sebi pravo da naknadno odredi oblik, dimenzije ili druga svojstva robe (specifikacijska kupoprodaja), pa prodavatelju ne dostavi specifikaciju u ugovorenom roku, a ni po isteku naknadnog primjerenog roka koji mu je prodavatelj ostavio, prodavatelj moe odustati od ugovora i traiti naknadu tete. 228 Kanjenje u pogledu predaje dokumenata Kad je prodavatelj duan da preda kupcu robna dokumenta koja ovlauju kupca na prijem robe ili ijom se predajom prodavatelj liava prava raspolaganja robom, a to o roku ne uini, smatra se da je u kanjenju u pogledu ispunjenja glavne obaveze. Kad je prodavatelj duan predati kupcu dokumenta istovremeno sa ispunjenjem glavne obaveze, a kupac moe raspolagati predmetom glavne obaveze i bez tih dokumenata, kupac moe u sluaju kanjenja prodavatelja u pogledu predaje dokumenata zahtijevati samo naknadu tete. 229 Pravo prodavatelja u sluaju kanjenja kupca u pogledu dostavljanja ambalae Kad je ugovoreno da e kupac dostaviti ambalau, a nije je na vrijeme dostavio, prodavatelj moe po svom izboru: - izvriti isporuku predajom robe na ime i teret kupca u javno skladite, ako je to mogue; - koristiti svoju ambalau na raun kupca, ili na raun kupca uzeti u zakup ambalau, u kom se sluaju rok za isporuku produuje za onoliko dana, koliko je prema okolnostima potrebno za pribavljanje ambalae; - odustati od ugovora, ako mu kupac nije dostavio ambalau ni u primjerenom roku koji mu je naknadno ostavio. Pored toga, prodavatelj moe zahtijevati od kupca i naknadu tete koju je pretrpio zbog neispunjenja ili zakanjenja u pogledu dostavljanja ambalae.

Kad nije ugovoreno do kada kupac ima dostaviti prodavatelju ambalau, smatra se da je dostavio ambalau na vrijeme ako je stigla prodavatelju toliko vremena prije isteka roka za isporuku, koliko je prema okolnostima potrebno da bi prodavatelj mogao izvriti na vrijeme pakovanje i isporuku robe. V. NAKNADA TETE 1. O naknadi tete openito 230 Naknada tete zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja Kad dunik ne ispuni svoju obavezu, ili je ispuni neuredno, duan je da naknadi povjeriocu tetu koja mu je time nanijeta, izuzev ako je do neispunjenja ili neurednog ispunjenja dolo iz uzroka za koje nije odgovoran. 231 Prosta teta i izgubljena dobit teta obuhvata kako prostu (stvarnu) tetu, tako i izgubljenu dobit. Pod izgubljenom dobiti podrazumijeva se samo ona dobit za koju je izvjesno da bi je povjerilac, prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima sluaja, ostvario da je dunik svoju obavezu ispunio kako treba. 232 Smanjenje ili iskljuenje odgovornosti dunika zbog postupka povjerioca Ako je povjerilac nekim svojim postupkom ili proputanjem za koje je odgovoran, uinio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila, ili da se poloaj dunika otea, visina naknade tete e se smanjiti razmjerno odgovornosti povjerioca, a prema okolnostima sluaja ne mora se ni dati. 233 Ocjena visine tete Ako se visina tete ne moe tono utvrditi, ona se ocjenjuje prema svim okolnostima sluaja, vodei rauna i o mjerama koje je u pogledu ispunjenja svoje obaveze i otklanjanja tete poduzela oteena stranka. 234 Profesionalna odgovornost Pri ocjeni odgovornosti za naknadu tete uzima se u obzir i posebna panja koju stranci odgovornoj za tetu nalau pravila struke. 235 Odgovornost za tree osobe Stranka koja ispunjenje svoje obaveze povjeri treoj osobi, odgovara za tetu koju bi ona u ispunjenju njene obaveze nanijela drugoj stranci. Isto tako, stranka odgovara i za tetu koju njeni organi, radnici ili slubenici nanesu drugoj stranci u vezi sa ugovorom. 236 Odgovornost za izbor treih osoba Ako stranka koja je po ugovoru duna ili ovlatena angairati treu osobu koja u svoje ime sudjeluje u ispunjenju tog ugovora, kao to je vozar, pediter, skladitar, komisionar i slino, ne pokae pri tom izboru panju koja se u poslovnom prometu zahtijeva, odgovara za tetu koju drugoj stranci nanese izabrana osoba. Isto tako stranka odgovara i za izbor poslovne veze. 237 Iskljuenje i ogranienje odgovornosti

Stranka ima pravo na naknadu tete i u sluaju kada je ugovorom iskljuena ili ograniena odgovornost druge stranke za tetu za koju je ova odgovorna. 238 Kumulacija prava na naknadu tete i prava iz osiguranja Pravo oteenog iz ugovora o osiguranju ne liava ga prava na naknadu tete od osobe koja je za tetu odgovorna. Ali oteenik ne moe po oba ova osnova naplatiti vie nego to iznosi njegova teta. 2. Posebni sluajevi odgovornosti za tetu 239 Naknada zbog proputanja potrebnih radnji za uvanje robe iji je prijem odbijen Kupac koji osnovano odbije prijem robe zbog njenih mana, odgovara prodavatelju za tetu koja mu je nanijeta time to sa robom nije postupao na nain koji je za takav sluaj predvien ovim uzancama. Isto vai u pogledu odgovornosti i postupanja kupca sa robom iji je prijem odbio zbog nedostataka u koliini, kao i u pogledu odgovornosti i postupanja osobe s nenaruenom robom iji je prijem odbilo. 240 Odgovornost zbog proputanja radnji za ouvanje prava suugovaratelja Stranka mora poduzeti sve radnje koje je u mogunosti da poduzme, a koje su potrebne za ouvanje prava druge stranke u vezi sa predmetom ugovora, ako druga stranka nije u stanju da ih sama poduzme; u protivnom odgovara za tetu koju pretrpi druga stranka zbog proputanja tih radnji. 241 Naknada zbog proputanja obavjetenja Stranka koja treba obavijestiti drugu stranku o injenicama ije je nastupanje od utjecaja na ispunjenje ugovora, kao to su smetnje u ispunjenju ugovora, promjena okolnosti i slino, odgovara za tetu koju pretrpi druga stranka zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena. 242 Naknada zbog neuredne otpreme robe Stranka koja ima da otpremi robu odgovara za tetu koja nastane zbog toga to roba nije otpremljena kako treba, ukoliko takva otprema nije uslijedila na izrini zahtjev druge stranke. Ali stranka koja je primila nalog za otpremu, a zna da zahtijevani nain otpreme nije dobar, treba da na to upozori stranku koja je zahtijevala takav nain otpreme. Smatra se da roba nije otpremljena kako treba naroito kad je uinjen pogrean izbor prijevoznog sredstva, kad je roba ravo pakovana ili nepropisno tovarena, kad nisu koritene najpodesnije saobraajne veze, kad se nije vodilo rauna o postojeim ili predstojeim saobraajnim smetnjama, kad se poiljalac nije pridravao uputa nalogodavca, i tome slino. 243 Naknada zbog neispunjenja obaveze osiguranja Stranka koja je duna da za drugu stranku osigura robu, odgovara drugoj stranci za tetu koju je ova pretrpjela uslijed toga to roba nije bila uope osigurana ili osiguranje nije bilo izvreno kako treba. Ako u ugovoru nisu odreeni blii uvjeti osiguranja, stranka na koju pada obaveza da zakljui osiguranje mora robu osigurati od rizika za koje je to uobiajeno u mjestu ispunjenja ugovora za tu vrstu poslova i robe, vodei rauna o rizicima kojima je roba izloena na putu od mjesta otpreme do mjesta o predjeljenja. 244 Naknada zbog nemogunosti osiguranja uslijed proputanja obavjetenja o otpremi robe

Kad po ugovoru na kupca pada obaveza da zakljui osiguranje, pa ga prodavatelj ne obavijesti o otpremi robe i kupac doe zbog toga u nemogunost da robu osigura, prodavatelj odgovara kupcu za tetu koju je kupac pretrpio zbog toga to roba nije mogla biti osigurana. 3. Ugovorna kazna 245 Ugovaranje kazne Odredbom o ugovornoj kazni jedna stranka obavezuje se da isplati drugoj stranci odreenu svotu novca il i da joj pribavi kakvu drugu imovinsku korist, ako svoju obavezu ne ispuni ili je ispuni neuredno. Smatra se da je kazna ugovorena za sluaj neurednog ispunjenja, ako to drugo ne proistie iz ugovora. Kazna moe biti predviena ugovorom o glavnoj obavezi na koju se kazna odnosi, ili nekim drugim ugovorom. Kazna mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor o glavnoj obavezi. 246 Ugovorna kazna za novane obaveze Kazna se ne moe ugovarati za neispunjenje ili neuredno ispunjenje novane obaveze. 247 Izbor izmeu ispunjenja obaveze i ugovorne kazne za sluaj neispunjenja obaveze Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, povjerilac moe zahtijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu. U tom sluaju povjerilac ne moe zahtijevati ispunjenje obaveze ako je zatraio od dunika isplatu ugovorne kazne. 248 Kumulacija ispunjenja obaveze i ugovorne kazne za sluaj neurednog ispunjenja Kad je kazna ugovorena za sluaj neurednog ispunjenja, povjerilac moe zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu. Ali povjerilac ne moe zahtijevati ugovornu kaznu ako je primio ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saopio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. 249 Odustanak od ugovora plaanjem kazne Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik ne moe plaanjem kazne odustati od ugovora, izuzev ako to proistie iz ugovora. 250 Odreivanje visine ugovorne kazne Stranke mogu ugovoriti po svom nahoenju visinu ugovorne kazne i odrediti je odsjekom, u postocima, ili za svaki dan zakanjenja, ili na koji drugi nain. 251 Odnos ugovorne kazne i visine tete Povjerilac moe zahtijevati ugovornu kaznu i kad ona prelazi tetu koju je pretrpio, kao i kad nije pretrpio nikakvu tetu. Ako teta prelazi iznos ugovorne kazne povjerilac moe zahtijevati, pored ugovorne kazne, iznos tete koji prelazi visinu ugovorne kazne.

Ali povjerilac ne moe zahtijevati i naknadu tete i ugovornu kaznu, izuzev ako je tako ugovoreno. 252 Smanjenje ugovorne kazne Dunik moe traiti da se smanji ugovorna kazna ako je ona pretjerano visoka. 253 Obraunavanje ugovorne kazne Ugovorna kazna obraunava se na vrijednost cjelokupne obaveze do trenutka djelominog ispunjenja obaveze, a od tada pa do potpunog ispunjenja samo na vrijednost neispunjenog dijela obaveze. Kad se obaveza sastoji od dvije ili vie odvojenih radnji, ugovorna kazna se rauna posebno za svaku od tih radnji prema njenoj vrijednosti. 254 Obraunavanje ugovorne kazne kad su obje stranke nepotpuno ispunile svoje obaveze Ako su obje stranke nepotpuno ispunile svoje obaveze, a odgovorne su za takvo neuredno ispunjenje, ugovornu kaznu plaa samo stranka koja je manje ispunila svoju obavezu, i to na razliku izmeu dijela njene neispunjene obaveze i dijela neispunjene obaveze druge stranke. 255 Trenutak od koga se moe zahtijevati ugovorna kazna Povjerilac moe zahtijevati ugovornu kaznu od trenutka kad dunik zapadne u kanjenje. 256 Osloboenje od ugovorne kazne Dunik se oslobaa ugovorne kazne kad je do neispunjenja ili neurednog ispunjenja dolo zbog uzroka za koji on nije odgovoran. 257 Odnos ugovorne kazne i naknade odreene zakonom Ako je za neispunjenje ili neuredno ispunjenje obaveze zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade, ili pod kojim drugim nazivom, a stranke su i pored toga ugovorile kaznu za neispunjenje ili neuredno ispunjenje, povjerilac moe zahtijevati ili ugovornu kaznu ili naknadu odreenu zakonom.