Professional Documents
Culture Documents
44444444
44444444
PORAST TEMPERATURE - predvia se prosean globalan porast temperature izmeu 1.5 i 4.5 C, ako se i dalje budu poveavale koliine CO u atmosferi.
VODA - za posledicu poveanja temperature imamo topljenje ledenih povrina koje nosi opasnost od poveanja nivoa voda. (mora)
1. UVOENJE TEDNJE I
RACIONALNOG KORIENJA ENERGIJE PRIMENOM MERA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
utede finalne energije mogu se podii od (20-40%). Od mesta proizvodnje preko transporta i distribucije do potronje. Mere tednje i racionalnog korienja energije primenom mera energetske efikasnosti u: Zgradarstvu Komunalnoj energetici Industrijskoj energetici Transportu itd.
Ukupne
Zelena Knjiga Prema Evropskoj strategiji za sigurnost energetskih izvora-cilj da se do 2020. godine 20% fosilnih goriva zameni biogorivima u sektoru drumskog transporta Kjoto protokol i smanjenje emisija gasova staklene bate, i nunog korienja obnovljivih izvora energije. EU se obavezala da smanji emisiju CO2 za 8 % do 2010. Fiskalna politika drava EU se uspostavlja kroz poreske olakice
SRBIJA je 2005. godine u Atini, ratifikovala Ugovor o osnivanju Energetske zajednice koji u lanu 20. obavezuje zemlje potpisnice da uvedu direktivu ES 2003/30 u roku od godinu dana. Direktiva podrazumeva donoenje Pravilnika o minimalnom sadraju biogoriva u gorivima za motorna vozila.
ZAKONODAVNI OKVIR REPUBLIKE SRBIJE I AP VOJVODINE U OBLASTI NOVIH I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (NOIE)
ZAKON O ENERGETICI STRATEGIJA RAZVOJA ENERGETIKE REPUBLIKE SRBIJE - 2015. god PROGRAM OSTVARIVANJA STRATEGIJE RAZVOJA ENERGETIKE REPUBLIKE SRBIJE PROGRAM OSTVARIVANJA STRATEGIJE RAZVOJA ENERGETIKE REPUBLIKE SRBIJE DEO ZA AP VOJVODINU od 2007- 2012. PROGRAM PRIVREDNOG RAZVOJA AP VOJVODINE OSNOVNI PRAVCI TEHNOLOKOG RAZVOJA AP VOJVODINE UGOVOR O OSNIVANJU ENERGETSKE ZAJEDNICE JUGOISTONE EVROPE I EU NACIONALNI PROGRAMI ENERGETSKE EFIKASNOSTI RATIFIKACIJA KJOTO PROTOKOLA 2007. 2004. 2005. 2006. 2007. 2006. 2006. 2006.
El. energija
Toplotna energija
vrsta goriva
Obnovljivi izvori
Te na goriva
Gas
59%
UKUPNO
1.293
44.890
2.266 (20%)
Prema Programu ostvarivanja strategije razvoja energetike deo za APV gruba procena potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju projekata iz oblasti NOIE do 2012. godine iznosi oko 1 milijardu
OTPAD (uglavnom komunalni) za sada se ne koristi u energetske svrhe VETAR Zapoeta su merenja na sledeim lokacijama: Inija-Koevo, Deliblato, Panevo, Kanjia, Irig, Kovin, Bela Crkva, id, Titel, koja uglavnom vre strani investitori. Za naruioca PSEMR radi se WIND atlas za teritoriju AP Vojvodine
UKUPNO
66.600 Eura
Prema ukupnom bilansu otpadne biomase raspoloiva biomasa za energetske potrebe ini 1/3 ukupne biomase, a to oko 1.000.000 tona ekv. nafte godinje
Ako se dodaju i tena biogoriva (biodizel i bioetanol), ija je projektovana koliina prema POS-u, oko 400.000800000t/god. Biomasa i biogoriva mogu initi oko 1.800.000 tona ekv.nafte
1 ha kukuruza
70%
Prosean prinos za kukuruz iznosi 5.0 tona/ha. Prosean prinos za penicu iznosi 4.0 tona/ha. Prosean prinos za soju iznosi 2.0 tona/ha.
Raspoloiva koliina energije od itarica je 4 puta manja od raspoloive energije od kukuruza (oklasak i komuina). Takoe, raunom je dokazan poznat podatak da se sa 1ha poljoprivredne povrine, moe dobiti oko 3 tone otpadne poljoprivredne biomase, to je ekvivalent jednoj toni lakog ulja godinje.
PRIMER SAMOODRIVE FARME na teritoriji AP Vojvodine IZVORI ENERGIJE NA POLJOPRIVREDNOM POSEDU PRIMERI I MOGUNOSTI
POTRONJA GORIVA
Na osnovu navedenih uslova, moemo izraunati asovnu potronju goriva za jedan plastenik koja iznosi: Gh = 19.60 kg/h Potronja goriva za grejnu sezonu za usvojeni broj grejnih dana od 180 iznosi 18 tona slame/god. ili 5 tona lakog ulja/god. po plasteniku, Potreban broj bala slame N = 1483 komada, Usvajamo prosean broj bala slame od cca 1500 bala za grejnu sezonu, Ovaj broj zavisi od vie faktora:
unutranje grejne temperature prostora srednje godinje spoljanje temperature duine pogona u toku dana stvarne toplotne vrednosti slame (varijabilna vlanost) kvaliteta, odnosno stepena korisnosti kotla i cele mree
MOGUNOSTI DIREKTNOG KORIENJA VRSTE BIOMASE U ENERGETSKE SVRHE PUTEM SAGOREVANJA U KOTLU
Deo vrste biomase za loenje kotla moe se dobiti i alternativno iz peleta (umskih ili poljoprivrednih)
150000 kWh dobili bi direktnim sagorevanjem vrste otpadne biomase iz poljoprivrede i drveta (reznice voa i vinograda) 16.000 kWh toplotna energija solarni kolektori od 20m2
8.000 kWh toplotne energije - toplotni deo biogasnog kogenerativnog postrojenja 16.450 kWh elektrine energije - proizveo bi elektro deo biogasnog kogenerativnog postrojenja
MALA PORODINA PRESA ZA ULJARICE - DALA BI 1000 l BIOULJA ili 10.000 kWh TOPLOTNE ENERGIJE
Prese uljane repice, soje ili suncokreta Primena u meaonicama i fabrikama stone hrane za presovanje uljarica, dobijanje industrijskog ulja i pogae za daljnu upotrebu, kao i za mala postrojenja za proizvodnju biodiezel -a.
32.800 kWh TOPLOTNE ENERGIJE DALA BI TOPLOTNA PUMPA OD 7.0 kW.TOPLOTNA PUMPA VODA/VODA JE PRIHVATLJIVO REENJE SA STANOVITA INVESTICIJE I NISKOG NIVOA PODZEMNE VODE
70.000 kWh + 32800 kWh TOPLOTNE ENERGIJE DALA BI PASIVNA SOLARNA ARHITEKTURA I KOMBINACIJA GEOTERMALNE I SOLARNE ENERGIJE
ZAKLJUCI - I
Drava treba da uredi zakonsku regulativu u poljoprivredi kako bi podsticala poljoprivredne proizvoae da osim to proizvode hranu, postanu i proizvoai energije ime bi se stvorili uslovi za dodatne prihode. Vojvodina sa svojim potencijalom biomase kao energenta mora izdejstvovati pravo da uestvuje u trgovini emisijama i u mehanizmima istog razvoja (Clean Development Mechanism) Programe korienja obnovljivih izvora energije u Vojvodini treba da vodi Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, ali uz intenzivnu saradnju sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu, Sekretarijatom za zatitu ivotne sredine i Sekretarijatom za privredu. Na nivou Pokrajine treba osnovati Institut za unapreenje korienja obnovljivih izvora energije, to je praksa u nekim razvijenijim zemljama. Sredstva koja AP Vojvodina trenutno ulae u biomasu su skromna. Kao uzori mogu nam posluiti zemlje: Danska, Austrija, Nemaka, vedska, Maarska, Slovenija, Hrvatska itd.
ZAKLJUCI - II
Strategija razvoja energetike i poljoprivrede, kao energetskog resursa treba da bude prioritet razvoja u smislu ouvanja ivotne sredine i odrivog energetskog razvoja. Ukoliko se uloi 1.3 miliona evra u korienje NOIE, uvoz elektrine energije bi se smanjio za 20% a uvoz fosilnih goriva za 12%. Slovenija je do sada uloila oko 4.5 milijarde evra u obnovljive izvore energije (za period od 15 godina). AP Vojvodina bi sa tolikim nivoom ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, postigla zavidan nivo odrivosti, odnosno energetske samostalnosti sa procentom znatno veim od 50% .
SMATRAMO DA AP VOJVODINA, IMA POTENCIJAL DA POSTANE SAMOODRIVA REGIJA U ENERGETSKOM SMISLU TO BI DOPRINELO SNANOM EKONOMSKI RAZVOJU, ALI SU POTREBNA ZNATNA FINANSIJSKA SREDSTVA PERSPEKTIVE SE OTVARAJU, PRISTUPOM EVROPI I EVROPSKIH FONDOVIMA.