Hot Spot i beini pristup internetu

Uvoenjem mogunosti besplatnog koritenja pristupnih internetskih toaka (Hot Spotova), korisnicima se prua prilika da u bilo koje doba provjere elektroniku potu ili jednostavno surfaju internetom dok sjede u kafiu ili hotelu.

Beini pristup internetu putem prijenosnog ili runog raunala uobiajena je usluga koju pruaju mnogi davatelji internetskih usluga. Hot Spotovi se poinju pojavljivati i u Hrvatskoj. Tako je i IskonInternet beinom mreom pokrio dio Preradovieve ulice, i to od Cvjetnog trga do Tesline u Zagrebu. Pomou tih pristupnih toaka posjetitelji oblinjih kafia, ali i svi prolaznici mogu do kraja ljeta besplatno koristiti internetske usluge, poput itanja elektronike pote ili pregledavanja internetskih sadraja na prijenosnim ili runim raunalima. Kako koristiti Hot Spot Aktivirajte WLAN karticu Sustav e automatski prepoznati WLAN ako je standardna konfiguracija postavljena ovako: SSID (or Network name) to 'ISKON-KIC-HOTSPOT' Mode: Infrastructure WEP: None IP mrene postavke kartice: Internet Protocol TCP/IP Properties ukljuiti opciju "obtain an IP address automatically" ukljuiti opciju "obtain a DNS server address automatically" (Control Panel > Network settings > Local Area Connection > Properties > Internet Protocol TCP/IP Properties) Podaci za koritenje: username: iskon password: 2221 IskonInternet namjerava i dalje razvijati ovu tehnologiju, odnosno pruati usluge beinog pristupa i na drugim mjestima u gradu. O mogunostima i uvjetima koritenja nakon ljeta korisnici e biti obavijeteni na vrijeme. Prethodni lanci: Otvorene besplatne pristupne toke IskonInternet16.07.2004.

Otvorene besplatne pristupne toke

korisnici dolaze iskoristiti mogunost besplatnog koritenja interneta

Nakon otvorenja pristupnih toaka brojni

Chatom u Preradovievoj ulici u Zagrebu, gradonaelnica Vlasta Pavi je otvorila ljetnu sezonu besplatnog koritenja beinih pristupnih toaka, Hot Spotova, u centru grada.
Svi posjetitelji kafia i oblinjih objekata u Preradovievoj ulici moi e besplatno pregledavati internetske stranice i itati elektroniku potu prilikom boravka u omiljenom kafiu. Usluga je besplatna, a za njezino koritenje potrebni su korisniko ime i zaporka, koji se nalaze u uputama na svakom stolu kafia. Gradonaelnica je gotovo jedan sat odgovarala na pitanja znatieljnih surfera, a pitanja su bila raznolika: problemi s parkiranjem u gradu, odnosi s Milanom Bandiem i slino. Slubenim predstavljanjem ove usluge, Zagrepani i turisti koji dolaze u Zagreb moi e besplatno pregledavati sadraje na internetu u samome centru grada. Besplatni pristup svim korisnicima bit e omoguen sve do kraja ljeta. Prethodni lanci:

Iskonove beine toke za pristup internetu u centru Zagreba

Iskonove beine toke za pristup internetu u centru Zagreba

IskonInternet postavio je u Zagrebu, u Preradovievoj ulici od Cvjetnog trga do Tesline ulice, beine toke za pristup internetu (Hot Spot).
Pomou tih pristupnih toaka posjetitelji oblinjih kafia, ali i svi prolaznici moi e besplatno koristiti internetske usluge, poput itanja elektronike pote ili pregledavanja internetskih sadraja, na svojim prijenosnim ili runim raunalima. Usluga je besplatna, a za njezino koritenje potrebni su korisniko ime i zaporka, koji se pojavljuju na ekranu raunala korisnika im otvori preglednik internetskih stranica. Kako bi sve bilo mnogo jednostavnije, na stolovima kafia stajat e upute o koritenju ove usluge. Uvoenjem mogunosti besplatnog koritenja pristupnih internetskih toaka, IskonInternet je zapoeo akciju kojom eli sudjelovati u podizanju svijesti o vanosti interneta kao medija te omoguiti svima da u bilo koje doba pristupe potrebnim podacima s vlastitih prijenosnih ili runih raunala. U subotu zapoinje tek prva faza, dok e u narednoj biti postavljena pristupna toka i na podruju samog Cvjetnog trga. Mogunost besplatnog pristupa internetu putem pristupnih toaka omoguit e i stranim turistima, kojima je ovakva usluga poznata, da nesmetano uivaju u Zagrebu i Hrvatskoj, imajui pritom mogunost stalnog pristupa elektronikoj poti i internetskim sadrajima.

OBJAVE ZA MEDIJESva priopenja za medije IskonInterneta na jednom mjestu

Zagreb, 13.05.2004.

IskonInternet predstavio nove usluge IskonInternet je predstavio dvije novosti. Prva je novi registracijski centar na Iskonovim web stranicama, a predstavljena je i nova dial-up usluga pod nazivom IskonInternet Mini Gold. Novi registracijski centar IskonInterneta nalazi se na adresi http://prijava.iskon.hr, a korisnicima omoguava brzu i laku online registraciju za usluge namijenjene individualnim i poslovnim korisnicima kao i korisnicima usluga Iskonovog portala (besplatnog e-maila, chata i foruma). Novi registracijski centar korisnicima e pomoi da bre i jednostavnije registriraju eljenu uslugu,

a registracija je razdvojena za individualne korisnike (Osobni Internet), poslovne korisnike (Poslovni Internet), te korisnike usluga Iskonova portala. Individualni korisnici tako putem web stranica mogu registrirati pristup Internetu (sa ili bez pretplate) i e-mail adrese. Poslovnim korisnicima je omogueno registriranje za usluge pristupa Internetu, smjetaj web stranica, kao i cjelokupna Internet rjeenja. Korisnici Iskonovih besplatnih usluga na portalu, poput besplatnih email adresa ili pak chata, od sada e na jednome mjestu moi registrirati sve usluge koje ele koristiti te dobiti jedinstvenu lozinku i korisniko ime za koritenje besplatnih usluga. Kreiranjem novog registracijskog centra, IskonInternet je korisnicima omoguio da odaberu upravo usluge koje im najbolje odgovaraju, koritenjem jednostavne Internet forme. Druga novost iz IskonInterneta je dial-up usluga pod nazivom Mini Gold koja je namijenjena svim korisnicima koji se ekonomino koriste Internetom . Usluga ukljuuje neogranien pristup Internetu po cijeni povoljne telefonske tarife (od 07 do 19h 7,32 kn/sat; od 19 do 07 3,66 kn/sat), tri e-mail adrese te 10 MB mjeseno za smjetaj vlastitih web stranica na adresi oblika http://www.inet.hr/~korisniko ime. Pristup Internetu koritenjem Mini Gold usluge, ostvaruje se spajanjem na jedinstveni broj 076 210 000, a korisnik mjeseno plaa simbolinu pretplatu u iznosu od 37 kuna. Detalje o Mini Gold usluzi pristupa Internetu pogledajte na web stranici IskonInterneta, na adresi http://www.iskon.biz/individualni/usluge/dialup/.

Osovina Ljubljana-Biha-Pritina

Slovenski ministar prostornog ureenja Janez Kopa predloio je da se preko Slovenije uspostavi trei prometni koridor kojim bi se Kosovo povezalo s Europom.
Na nedavno odranoj meunarodnoj konferenciji u Pritini pod nazivom Na putu za Europu Kopa je rekao da bi novi cestovni pravac kao razvojna os trebao ii od Austrije, preko Koruke i Bele krajine na Biha, do Sarajeva i Pritine te dalje na jugoistok sve do Atene. Slovenija e novu prometnu inicijativu predstaviti Europskoj uniji, koja bi, smatra Kopa, trebala financirati projekt povezivanja najjunijih lanica Unije, Slovenije i Grke, saznaje Dnevnik. Sjeverni hrvatski susjedi do donoenja nove strategije prostornog razvoja govorili su samo o dvama prioritetnim prometnim koridorima. Petom, koji ide od istoka prema zapadu, i Desetom, koji povezuje sjever i jug drave. Meutim, u lipnju je donesena nova strategija koja spominje i trei prometni koridor, koji bi trebao pomoi razvoju najizoliranijih slovenskih pokrajina, Korukoj i Beloj krajini. U hrvatskome Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka iznenaeni su novom prometnom inicijativom sjevernih susjeda. Istiu da do sada nisu bili upoznati s Kopaevim prijedlogom niti s novom slovenskom strategijom prostornog razvoja. "Hrvatska je sa svoje strane zainteresirana jedino da se jadransko-jonski pravac uvrsti u mreu europskih koridora", tvrde u Ministarstvu. U duini od 1.600 km prolazi kroz sedam zemalja, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grku. Od toga treina trase ide kroz Hrvatsku (Istarskim ipsilonom i autocestom Zagreb - Split), gdje je ve 275 km prometnica puteno u promet, pie Hrvatski predstavnici na proloj su konferenciji ministara transporta (CEMT) u Ljubljani predloili da se upravo jadransko-jonski pravac uvrsti u mreu koridora EU te tako bude financiran iz fondova Unije. Slovenski predstavnici na toj konferenciji nisu spominjali trei koridor, napominju u Ministarstvu. Odluka o Jadransko-jonskoj autocesti bit e donesena najranije na sljedeoj konferenciji CEMT-a u Moskvi za godinu dana.

Dnevnik.

Easy - pristup internetu za korisnike Iskonovog freemaila

IskonInternet je predstavio 'Easy', novu uslugu dial-up pristupa namijenjenu korisnicima besplatnog servisa elektronike pote na Iskonovom portalu, kojih trenutano ima gotovo 194 tisue.
Svi korisnici freemail elektronike pote na Iskonovom portalu moi e putem 'Easy' pristupa pregledavati internet sadraje i elektroniku potu, bez plaanja mjesene pretplate, koristei za pristup vlastito korisniko ime i lozinku.

Za povezivanje na internet biti e im potrebno povezati se modemom na pozivni broj 076 310 000, a kao korisniko ime i lozinku koriste iste podatke koje rabe i za spajanje na servis besplatne elektronike pote. Prednosti ove usluge su mogunost brzog pristup internet sadrajima te online servisima kao to su primjerice chat ili forum, te dakako Iskonovoj besplatnoj elektronikoj poti. Dodatna je pogodnost u jednostavnosti koritenja ove usluge, budui da za nju nije potrebna registracija niti potpisivanje ugovora. Takoer e biti privlana korisnicima koji ele koristiti internet samo na odreeno vrijeme i ne ele imati obvezu prema ponuau internet usluga. Vano je znati i da je usluga 'Easy' cjenovno znatno povoljnija od 'Gost' pristupa. Cijena poziva u periodu od 7:00 do 19:00 sati je 10,98 kuna po satu, a u vremenu od 19:00 do 7:00 sati 5,49 kuna po satu (PDV je ukljuen u cijenu). Usluga ne prua mogunost koritenja SMTP pristupa posluiteljima elektronike pote, niti koritenje Useneta (tj. newsgrupa). Svi zainteresirani korisnici uslugu 'Easy' mogu poeti koristiti odmah po aktivaciji freemail korisnikog rauna. Detalje o 'Easy' pristupu Internetu te ostalim uslugama tvrtke IskonInternet dostupne su na Web stranicama

www.iskon.hr/easy, ili pozivom na besplatni info-telefon 0800 1000.

Iskonova ADSL usluga u listopadu

Poetkom listopada, IskonInternet e ponuditi ADSL uslugu koja e u potpunosti biti prilagoena korisnicima i njihovim potrebama.
Naredna tri mjeseca IskonInternet provodi testiranje usluge. Nakon zavretka testiranja, poetkom mjeseca listopada, IskonInternet e ponuditi posebno pripremljene pakete ADSL usluge svim zainteresiranim korisnicima. Korisnici e moi odabrati izmeu vie paketa ADSL usluga prilagoenih njihovim navikama i zahtjevima, koji e biti vrlo konkurentni na tritu.

Smrt Aleksandra Velikog ostaje misterij Uzrok smrti Aleksandra Velikog i dalje izaziva raspravu meu znanstvenicima koji su skloni tezi o zarazi virusom zapadnog Nila i onih koji misle da je umro od trbunog tifusa.
Povijest biljei da je Aleksandar Makedonski umro u dobi od 32 godine pokleknuvi u svega nekoliko dana pred malignom groznicom u Babilonu 323. godine prije Krista, ali uzrok groznice ostaje nejasan. Do sada su iznesene brojne hipoteze: otrovanje, movarna groznica ili ciroza jetre, zbog Aleksandrove sklonosti alkoholu. Znanstvenici su skloniji trbunom tifusu ili zarazi virusom zapadnog Nila. Rasprava se opet razmahala u srpanjskom broju asopisa Emerging infestious diseases, koji objavljuje ameriki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti, s nizom pisama koja osporavaju tezu o zarazi virusom zapadnog Nila. U lanku objavljenom u prosincu 2003. u istoj publikaciji, dvojica amerikih istraivaa John Marr i Charles Calisher ocijenila su da Aleksandrova smrt, kako ju je opisao grki povjesniar Plutarh nekoliko stoljea kasnije, ukazuje da se radi o encefalitisu dobivenom nakon zaraze spomenutim virusom. Taj virus obino pokupe divlje ptice, ali se moe sluajno prenijeti na ovjeka ubodima zaraenih komaraca. Infekcija prolazi uglavnom neprimijeeno ili se javlja u obliku gripe. U nekim sluajevima, bolest se zakomplicira u meningoencefalitis. U svojem lanku Marr i Calister oslanjaju se na dio u kojem Plutarh govori o smrti gavranova kad je Aleksandar ulazio u Babilon. "Neobjanjivo ponaanje gavranova podsjea na smrt ptica nekolliko tjedana prije pojavljivanja prvih sluajeva osoba zaraenih virusom zapadnog Nila u SAD-u", tvrde oni. Prije est godina David Oldach i kolege sa sveuilita Maryland objavili su lanak u kojem su zakljuili da je Aleksandar Veliki umro od trbunog tifusa, potkrepljujui to simptomima opisanima kod Plutarha. Massimo Galli sa Milanskog sveuilita upozorava, pak, da virus zapadnog Nila nije postojao u trenutku Aleksandrove smrti. Polemika bi se mogla opet razbuktati s jesenskom premijerom filma Aleksandar Veliki u reiji Olivera Stonea, s Ircem Colinom Farrellom u naslovnoj ulozi. Vie :

Emerging Infectious Diseases Alexander the Great: Victim of West Nile virus?

Kolovoz ili rujan?

Detektivski posao amerikih povjesniara sugerira da je opeprihvaeni datum bitke na Maratonskom polju pogrean. Po svemu sudei Fidipidesa je ubila kolovoka vruina.
Bitka koja se vodila 490 godine prije Krista na morskoj strani Maratonskog polja ostala je zabiljeena ko prva kopnena pobjeda Atenjana nad Perzijancima. Neki povjesniari tvrde da je upravo ta bitka omoguila kasniji razvoj zapadne civilizacije jer je posredno dovela do procvata Atenske kulture koja je poznata po napretku u matematici, drami, filozofiji i astronomiji. "To je Atenjanima sigurno bilo veliki moralni poticaj jer su dokazali da se mogu suprotstaviti nadmonijem Perzijskom carstvu", kae John Lazenby, povjesniar sa sveuilita u Newcastleu. "Da su Perzijanci pobijedili na Maratonskom polju, najvjerojatnije bi osvojili itavu Grku". Prema legendi, neposredno nakon to je izvojevana sjajna pobjeda, Fidipides je krenuo u Atenu obavjestiti sugraane. Kada je istrao prvi svjetski maraton, 42.195 metara, i stigao do grada, izgovorio je: "Radujte se, pobjedili smo!" i potom odmah umro. Veina povjesniara svejedno smatra da je vei dio te prie ista legenda. Openito prihvaeni datum bitke je 12. rujna 490. pKr. To je, prema biljeki koju je napisano grki povjesniar Herodot ubrzo nakon bitke, predloio 19-stoljetni povjesniar August Boeckh. Herodot je zabiljeio da su Atenjani pozvali spartansku armiju,

udaljenu oko 240 kilometara, da im se pridrui u borbi. Meutim, Spartanci su se izgovorili Karnejom, religijskim karnevalom, koji je trebao zavriti za punog mjeseca. Boeckh je taj podatak unio u Atenski kalendar i tako doao do datuma bitke. "Shvatili smo da je Boeckhova metoda datiranja, u kojoj je koristio Atenski kalendar, potpuno pogrena", piu Donald Olson i Russell Doescher s teksakog Dravnog sveuilita u rujanskom broju specijaliziranog magazina

Telescope. "Karneja je bila spartanska sveanost i, prema tome, trebao je kalkulirati sa Spartanskim kalendarom".
Iako oba kalendara slijede lunarni ciklus, ipak nisu potpuno identini. Kad je atenska nova godina poinjala prvim mladim mjesecom nakon ljetnjeg solisticija, spartanska je godina poinjala prvim punim mjesecom nakon jesenskog ekvinocija. Olson i njegove kolege su izraunali da je u godinama 491. i 490. pKr. bilo deset mladih mjeseca izmeu jesenskog ekvinocija i ljetnjeg solisticija, jedan vie od uobiajenog. To se povremeno dogaa jer solarna godina nije jednostavni zbroj lunarnih mjeseci. Tako je, te godine, spartanski kalendar 'pretekao' atenski za jedan mjesec. Olson kae da je iz toga lako zakljuiti da se bitka na Maratonskom polju dogodila 12. kolovoza, a ne 12. rujna 490. pKr. On takoer kae da je ljetnja sparina najvjerojatnije ubila hrabrog glasnika nakon to je uspio prozboriti jednu reenicu. Ali Lazenby ostaje skeptian o tom dijelu Olsonovog zakljuka. "Dokazi o Filipidesovom podvigu su jako slabi", kae. "Podataka da je glasnik pao mrtav niti nema sve do povjesniara Plutarha, koji je ivio 500 godina nakon bitke. A nemamo niti najblau predodbu od kuda njemu taj podatak". On kae da je smrt od iscrpljenosti nakon trke do Atene bila pria koju Herodot sigurno ne bi 'zaboravio' zapisati. Da je bila rado prepriavana, sigurno bi u zabiljeku unio i podatak o glasnikovoj smrti. "Ne mogu prihvatiti da bi Herodot propustio priliku zabiljeiti neto toliko vano starim Atenjanima", kae Lazenby. Znanstvenici su i prije izraavali sumnju u istinitost te prie. Tako je 1978. u knjizi o tranju Jim Fixx pitao: "Koliko je mogue, uzmete li u obzir tisue ljudi koji svakodnevno irom svijeta pretre tu udaljenost bez ikakvih posljedica, da bi istrenirani glasnik mogao umrijeti od toga?" Da bi se izbjegla sudbina kakva je vjerojatno zadesila Filipidesa, na predstojeim Olimpijskim igrama u Grkoj, maraton e poeti u 18:00 sati, a zavrit e pod prohladnim svjetlom punog mjeseca.

Sky &

Rue se Dolomiti

Talijanski Dolomiti, prelijepi kameni vrhovi, poeli su se ruiti. Prave kule od kamena nestaju. U roku od nekoliko dana odlomio se i trei vrh, to je zaintrigiralo talijanske znanstvenike.
Nakon posljednjih ruenja, Dolomiti moraju biti proglaeni zatienim prostorom UNESCO-a rekao je glasoviti talijanski alpinist Reinhold Messner. Nakon to se sruio vrh Cir, zajedno sa svojim kriem od eljeza, koji je sada ponovno vraen, juer se odronio jo jedan komad Dolomita. Dogodilo se to u prirodnom parku Odle, gdje se s visine od 2600 metara sruilo oko tisuu prostornih metara stijena. Komad stijene zavrio je na putu broj 13 Visokog puta Dolomita, no, na sreu, u tom trenutku nitko nije prolazio planinskim puteljkom. U odronu se sruio tzv. toranj, jedan od pet glasovitih prirodnih kamenih stupova koje je priroda podignula na prostoru Dolomita, nakon ega se odronio vrh s kriem. Strunjaci kau da je rije o tipinom ljetnom fenomenu, specifinom za dolomitske stijene. Naime, one su graene od porozna materijala nastalog taloenjem morskih mikroorganizama tijekom tisuljea. Stalne kie i veliki temperaturni skokovi razbijaju kamene blokove. No, ta su ruenja ipak zabrinjavajua jer vrhove stijena ostavljaju nagrene, a ako se fenomen nastavi, postoji opasnost od nestajanja svjetski poznatih vrhova Dolomita.

Izvozni proizvod tehnologija za vjetroelektrane

Njemaki proizvoai opreme za dobivanje energije iz vjetra ele se snanije ukljuiti u rastue svjetsko trite, odnosno udvostruiti sadanji izvoz u nekoliko iduih godina.
Izvrni direktor njemake energetske agencije Dene Stephan Kohler priopio je novinarima u Berlinu kako je cilj poveati izvoz opreme za vjetroelektrane sa sadanjih 30 posto ukupne proizvodnje na 60 posto. Govorei o novim projektima u inozemstvu, u kojima e se koristiti njemaka tehnologija za energiju iz vjetra, naveo je postrojenje u Sibiru i interes koji je iskazala Kina. Dena je prije dvije godine utemeljena odlukom njemakog parlamenta u svrhu promicanja izvoza njemake tehnologije obnovljivih izvora energije. Vie: German-Renewable-Energy

Sofisticirani neandertalci

Nedavno otkrivene kosti 'neandertalske obitelji' dokazuju da su neandertalac i neandertalka zajedno pokopani u jednoj njemakoj peini prije 42.000 godina.
Ovo je otkrie objavljeno nakon dugotrajnog ispitivanja kostiju pronaenih 2002. godine u neandertalskoj pilji u Njemakoj. Tada su njemaki i ameriki znanstvenici mislili da trae ostatke kostiju velikog neandertalca, manje neandertalke i djeteta, to je u medijima rairilo nagaanja da se radi o prvoj "peinskoj obitelji". No nakon ispitivanja 70 fragmenata kostiju, istraitelj Ralf W. Schmitz i njegove amerike kolege Fred i Maria Smith sada tvrde da kosti pripadaju samo dvama odraslim neandertalcima. "I sve ukazuje da je to dvoje individualaca namjerno pokopano ovdje, uz pogreb", kae Schmitz. "To ukazuje da su neandertalci imali visoko sofisticiranu kulturu", dodao je. Prema njegovim rijeima, mukarac neandertalca je imao teki lom iznad lijevog ramena, a ozljeda je zacijelila dosta prije njegove smrti, to ukazuje da su neandertalci imali "podravajuu obiteljsku strukturu". "Ni jedan individualac ne bi mogao preivjeti toliko dugo s teko slomljenom rukom bez medicinske njege te prijatelja i obitelji koji su ga hranili i brinuli se za njega dok mu lom nije zarastao", pojanjava Schmitz. I dok se ini da su neandertalac i neandertalka pokopani istovremeno, nejasno je kakav je njihov odnos bio i to su oni bili jedno drugom. "Primamljivo je razmiljati da su bili seksualni partneri, ali to neemo nikada znati sigurno", kazao je Schmitz. "Grob" je

otkriven na povijesnom mjestu, gdje je otkriven i originalni "neandertalac" 1856. godine, na lokalitetu uz rijeku Neander, juno od Dsseldorfa, koji je bio izgubljen desetljeima i koji su znanstvenici ponovno otkrili tek prije sedam godina.

Crno vino produuje ivot

Spoj koji crno vino ini zdravim napitkom moda uva i tajnu dugovjenosti, znanstvenici tvrde da je pitanje vremena kada e tablete kotrolirati proces starenja
Otkriveno je da resveratrol djeluje na vinske muice i crve jednako kao i metoda za koju se zna da produljuje ivot ivotinjama, meu ostalim i majmunima, i to tako da bitno ograniava koliinu hrane koju jedu. To otkrie otvara mogunost da ljudi uzmu tabletu kojom bi ostvarili isti uinak kao i strogom dijetom, kako bi ivjeli due i zdravije, kae molekularni genetiar David Sinclair s Harvarda koji je vodio studiju. "Pronali smo kemikaliju koja moe produiti ivot svakoga organizma", rekao je Sinclair. "Nadamo se da emo uskoro imati molekule koje utjeu na starake bolesti, npr. na dijabetes... Sad emo napokon moi imati i ovce i novce", rekao je. U tekstu objavljenom u asopisu Nature Sinclair i kolege sa sveuilita u Connecticutu i sveuilita Brown s Rhode Islanda piu kako su traili neki spoj koji e na tijelo utjecati poput smanjenja unosa kalorija. Znanstvenici znaju da molekula nazvana proteini nalik Sir-2 ili sirtuini, koje ima u organizmima od bakterija do ljudi, sudjeluju procesu kojim restrikcija kalorija usporava starenje. Neki eksperimenti s laboratorijskim ivotinjama pokazuju kako kalorisjke restrikcije produavaju ivot. Sinclair kae: "Nije to 10 puta due, ali je 50 posto due." "Traili smo molekule koje e se primiti za sirtuinski protein i aktivirati ga", rekao je Sinclair. Jedna je djelovala bitno bolje od ostalih. "Kad sam shvatio da je to molekula iz crnog vina, gotovo sam pao sa stolca. To je ba molekula za koju ljudi vjeruju da stoji iza zdravstvenih blagodati crnoga vina. Nevjerojatno", kae znanstvenik.

Raste kiselost oceana

Svjetski oceani apsorbiraju sve vee koliine ugljinog dioksida, to poveava njihovu kiselost, a najvie teti koraljima, koljkama i fitoplanktonima.
Prema istraivanju koje su nedavno na UNESCO-vom simpoziju predstavili Meuvladina oceanografska komisija i Meunarodno vijee za znanost - odbor za oceanografska istraivanja, ta injenica mogla bi poremetiti hranidbene lance i utjecati na oceansku biokemiju na naine koji su zasad nepredvidivi. Simpozij je okupio znanstvenike iz vodeih svjetskih oceanografskih instituta kako bi razmotrili na koji nain bi oceani mogli biti pogoeni visokim razinama atmosferskog ugljinog dioksida te utvrdili prioritete istraivanja buduih uinaka toga plina. Znanstvenici su u izvjetaju naglasili da su oceani najvei prirodni rezervoari ugljika i svake godine apsorbiraju oko treinu ugljinog dioksida koji se emitira ljudskom aktivnou. Apsorpcija ugljinog dioksida smatra se pozitivnim procesom koji smanjuje koncentraciju toga plina u atmosferi i umanjuje njegov utjecaj na globalnu temperaturu. Meutim, ta "usluga" koju ovjeanstvu ine oceani mogla bi do polovine ovoga stoljea zbog akumuliranog plina dovesti do promjena u kiselosti oceana.

Zbogom hrkanju Hongkonki lijenici uspjeno su testirali kirurku metodu lijeenja bunoga hrkanja koje smeta snu drugih, objavili su u etvrtak tamonji listovi. Naime, hrkai su dobili posebni umetak u meko nepce i tako su reducirane vibracije zbog kojih je
hrkanje buno. Istraivaki tim sa Sveuilita u Hong Kongu kae da je 15-minutna operacija za 60 posto reducirala glasnou hrkanja, objavio je South China Morning Post. Rezultate hongkonkoga testa objavit e i jedan meunarodni znanstveni asopis, a implantati se istovremeno testiraju i u Sjedinjenim Dravama i u Norvekoj. "Postupak je nalik vaenju zuba", rekao je profesor Ho Vai-keun, voa istraivanja. "Pacijent je budan i sjedi. Damo mu lokalnu anesteziju u meko nepce i specijalnim pomagalom usadimo implantat", objasnio je. Oekuje se da taj postupak pacijentima u Hong Kongu, gdje hre otprilike svaka etvrta osoba, bude dostupan krajem ove godine.

Alergijske reakcije na ubode insekta

Suzana Ljubojevi, dr. med., prof dr. sc. Jasna Lipozeni Klinika za kone i spolne bolesti Klinikog bolnikog centra i Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Alergijske reakcije na ubode insekta su u porastu. Iako postoje brojne vrste insekata, alergijske reakcije su najee na opnokrilce - pele, bumbare, ose, strljene i mrave. Reakcije na ubode mogu biti lokalne i sistemske. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, klinike slike, konih testova, vrijednosti ukupnih (RIST) i specifinih IgE (RAST) protutijela te provokacijskog testa. Lokalne reakcije se lijee primjenjivanjem hladnih obloga i lokalnih kortikosteroida uz peroralnu primjenu antihistaminika. Kod blagih sistemskih reakcija primjenjuju se peroralno i intramuskulamo antihistaminici, a kod tekih sistemskih reakcija indicira se adrenalin. Hiposenzibilizacija se primjenjuje samo u onih bolesnika koji su imali teku sistemsku reakciju, uz pozitivne kone testove i poviene vrijednosti IgE protutijela. Ubodi insekta su uzrok najveeg broja smrtnosti od ivotinjskog otrova, stoga je vana dobra dijagnoza, zatita izloenih dijelova te pravovremeno provoenje hiposenzibilizacije

Insekti naseljavaju svaki dio Zemljine kugle. Dvije treine ivotinjskih vrsta ine insekti s vie od milijun vrsta1. Insekti se mogu podijeliti u dvije kategorije: oni koji pri ubodu isputaju otrovne tvari i oni koji ih ne isputaju. Insekti koji sadre otrovne tvari napadom unose toksine tvari putem alca, a koje izazivaju bol. Pri ubodu moe doi do toksine reakcije ili alergijske reakcije koje u senzibiliziranih pojedinaca mogu imati i fatalan ishod. Insekti koji ne sadre otrovne tvari ubadaju da hi se mogli hraniti krvlju pojedinca. Obino se na mjestu uboda javlja lokalna reakcija u vidu eritema, no mogue su, iako rijetko, alergijske reakcije na slinu insekta i antikoagulans koji se oslobaaju pri ubodu. Red opnokrilaca (hymenoptera), koji sainjavaju pele, bumbari, ose, strljeni i mravi, ima vie od 250.000 vrsta i nerijetko su uzroci anafilaktoidnih reakcija i anafilaktikog oka. Uzrok tomu su otrovi koji sadre alergene, medijatore upale, a izluuju se ubodom u kou ili sluznicu3. U opoj populaciji uestalost sistemskih reakcija na ubode opnokrilaca je 0.8-5% (3). alac pela pilasto je nazubljen te se ne moe izvui iz rtve a da joj ne bude istrgnut iz zatka itav otrovni aparat. Zbog toga, nakon uboda, pela, za razliku od insekta iz porodice osa, u koi ostavlja alac zajedno s mjehurom iz koga se dalje, ukoliko se ne odstrani, isplahuje otrov u koi te se pojaavaju opi i lokalni simptomi. Kod ose i strljena alac nije nazubljen, pa oni mogu ubosti viekratno (istu ili razliite osobe), odnosno svaki put kad upotrijebe alac njime ubadaju nekoliko puta. Otrov pele najotrovniji je u proljee. Koliina otrova pele iznosi 0.2-0.5 mg (O.5-2!dl) po ubodu. Smrtna doza otrova pele za ovjeka je 500-1500 uboda, odnosno 3.5 mg/kg 140 mg po ubodu. Insekti (posebice pele, ose i mravi) pri ubodu isputaju feromone (miris na banane) koji su dodatni faktor privlaenja ostalih insekata. Otrov pele sadrava fosfolipazu A2, melitin, hijaluronidazu i kiselu fosfatazu, dok otrov ose sadrava uz hijaluronidazu i fosolipazu A1 i B, te antigen 5. Otrov strljena sadri fosfolipazu A1 i antigen 5 (4) . Navedeni sastojci su glavni alergeni koji SU odgovomi za pojavljivanje lokalnih i opih simptoma nakon uboda insekata. Primjerice, melitin je odgovoran za hidrolizu staninih membrana krvnih stanica, otputanje histamina, te depresiju krvnog tlaka, a najodgovomiji je za bol uzrokovanu uhodom. Fosfolipaza A je odgovoma za lizu stanice, bol i toksinost, dok hijaluronidaza uvjetuje hidrolizu vezivnog tkiva, to pogoduje olakanom irenju otrova oko mjesta uboda. Otrov mrava sadri alkaloide (methyl-n-piperidin) koji inhibiraju Na~-K~ ATP-aznu crpku miinih stanica, to rezultira postsinaptikom neuro-muskulamom blokadom. Mehanizam uboda insekata Alergijska reakcija na uhode insekta je posljedica tipa I imunoloke reakcije po Coombsu i Gellu i posredovana je IgE protutijelima. Nakon uboda otrov brzo ulazi u cirkulaciju, te za nekoliko minuta reagira sa specifinim IgE protutijelom (za otrove pela ili osa) koji je vezan za mastocite. Mastociti otputaju medijatore upale, to dovodi do edema i edema mukoznih sluznica, povienja kapilarne permeabilnosti i kontrakcije glatkih miia. Mali broj bolesnika moe razviti anafilaktoidnu reakciju - sistemsku reakciju koja nije posredovana IgE. Klinika slika Reakcije na ubode mogu biti lokalne i sistemske. U lokalne ubrajamo intenzivnu bol, crvenilo koje se javlja neposredno nakon uboda, otok, u kompliciranijim sluajevima pojavljivanje mjehura i sekundmih infekcija. Sistemske reakcije pojavljuju se brzo, 10-ak minuta nakon uboda, a dijele se na blage (crvenilo, svrbe, urtikarija, rinitis i munina), umjerene (astma, angioedem, hol u trbuhu, promuklost, oteano disanje, svrbe, rinokonjunktivitis) i teke (potekoe s disanjem (edem larinksa ili astma), hipotenzija, cijanoza, gubitak svijesti). Dijagnoza Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, klinike slike, konih testova, vrijednosti ukupnih (RIST) i specifinih IgE (RAST) protutijela te provokacijskog testa. Senzibilizacija (prisutnost specifinih IgE

protutijela) moe nastati i bez klinikih simptoma. Za postavljanje dijagnoze na ubode insekata od konih testova izvode se prick (ubodni) i intrakutani test (na alergene Imunolokog zavoda, Allergopharma, ALK-SCHERAX, Bencard). Uvijek se testira i na otrov pele i na otrov ose (bez obzira na anamnezu), jer esto pacijenti ne razlikuju insekte, a takoer postoji mogunost unakrsnih reakcija zbog preklapanja s nekim od alergena u otrovu insekata iz porodice pela i osa. Potekoa u interpretaciji prick testa je mala urtika u pozitivnom nalazu, koji je teko oitati. Intrakutani test je pouzdaniji, a radi se samo u specijaliziranim alergolokim ambulantama opremljenim svim potrebnim sredstvima za pruanje prve pomoi jer su sistemske reakcije ee od onih u prick testu. Uz koni test svakom pacijentu se mora odrediti ukupna i specifina IgE protutijela, radioizotopnim ili ELISA metodama te specifina IgG protutijela kako hi se mogao pratiti kasniji uinak imunoterapije. Potrebno je naglasiti da se navedeni testovi izvode tek 6-8 tjedana nakon alergijske reakcije na ubod insekata. Postoji mogunost pozitivne reakcije u RAST-u zbog krine reaktivnosti na otrove insekata iz porodice osa i pela (fosfolipaza, hijaluronidaza), dok se u dijagnostiku nije uveo osjetljiviji (CAP-System RAST), odnosno "Histamine-release test". U do 30% lano pozitivnih rezultata u pacijenta koji su bili pozitivni u RAST-u na otrove i pele i ose dokazano je da su alergini samo na alergen otrova iz jednog opnokrilca 4. Provokacijski testovi se sastoje u subkutanom iniciranju istog pelinjeg ili osinjeg otrova ili direktnim prislanjanjem insekta na kou podlaktice ili nadlaktice. Indikacije za provokacijski test su nesklad anamneze i konog testa, testiranje uinkovitosti imunoterapije i medikamentozne terapije. Provode se iskljuivo u specijaliziranim ustanovama gdje postoje jedinice za intenzivnu skrb zbog moguih nuspojava tijekom testiranja pojavljivanja sistemskih reakcija, ponekad i s gubitkom svijesti. Lijeenje Lijeenje reakcija na ubode insekata ovisi o klinikoj slici i jaini sistemskih reakcija. Samo neki pacijenti reagiraju na ponovni ubod: nakon jae lokalne reakcije 5-10% odraslih, odnosno 12% djece. Nakon umjerene sistemske reakcije 15-30%, a nakon teke sistemske vie od 50% pacijenata reagira ponovnom sistemskom reakcijom. alac je potrebno odmah odstraniti, najlake noktom kaiprsta ili otrim predmetom. Lokalne reakcije se lijee primjenjivanjem hladnih obloga i lokalnih kortikosteroida uz peroralnu primjenu antihistaminika. Za daljnju zatitu koriste se gel pripravci. Kod blagih sistemskih reakcija primjenjuju se peroralno i intramuskularno antihistaminici, a kod tekih sistemskih reakcija indicira se adrenalin (Epi-pen, Anapen) (1mg/ml) 0.5-0.8 mg subkutano ili intramuskularno. Adrenalin se aplicira svakih 5- 15 minuta, dok se ne normalizira stanje bolesnika. Antihistaminici i kortikosteroidi se apliciraju intramuskularno ili intravenozno. Kisik (5-10 1/min) se ordinira kao i teofilin (aminofilin) u sluaju postojanja bronhospazma. Od kasnih 70-ih godina 20. stoljea dostupna je iniunoterapija (hiposenzibilizacija) na otrove insekata3. Hiposenzibilizacija se primjenjuje samo u onih bolesnika koji su imali teku sistemsku reakciju, uz pozitivne kone testove i poviene vrijednosti IgE protutijela, a provodi se po uobiajenim kautelama izvodenja subkutane hiposenzibilizacije. Ponekad se hiposenzibilizacija primjenjuje i kod bolesnika koji imaju umjerenu sistemsku reakciju, ali zbog prirode posla (pelari, voari, umari, agronomi, veterinari...) ubodi insekata ini ugroavaju ivot. Kod ljudi iz rizinih skupina moe se provoditi i pasivna iniunoterapija davanjem specifinih gamaglobulina (pelari), to ujedno smanjuje broj nuspojava na imunoterapiju. Naalost, pripravci gama globulina nisu komercijalno dostupni (najvie zbog ekonomskih razloga). Apsolutne indikacije za hiposenzibilizaciju su prethodne sistemske reakcije praene respiratornim i/ili kardiovaskularnim simptomima i pozitivnim dijagnostikim testovima. Kontraindikacije su uznapredovale imunoloke i imunodeficijentne bolesti, maligniteti, teki psiholoki poremeaji, lijeenje beta blokatorima i angiotenzin-konvertaza-enzim inhibitorima, slaba suradnja lijenika i pacijenta. Trudnoa se ne smatra kontraindikacijom za nastanak hiposenzibilizacije, ali se ne preporuuje nju poinjati u trudnoi (zbog nuspojava lijekova koji bi se morali koristiti tijekom pojavljivanja eventualnih nuspojava od imunoterapije). Alergijske reakcije (nuspojave) na imunoterapiju su mogue, a uestalije su na otrove pela. Kod svib pacijenata biljee se vee lokalne reakcije za vrijeme injiciranja injekcija s alergenom. Anafilaktika reakcija je najea 3, 7 ili 17 minuta nakon iniciranja subkutane injekcije alergena, stoga je potrebno naglasiti da pacijenti moraju ekati najmanje 30 minuta nakon injekcije. Kod djece su alergijske reakcije tijekom imunoterapije rijetke. Provoenje imunoterapije moe poeti prije pete godine ivota. Kod starijih bolesnika alergijske reakcije mogu biti opasne, smrtnost vea nego u mladih ljudi zbog postojeih kardiovaskularnih i/ili respiratornih bolesti. Beta blokatori pojaavaju tip I reakcije jer interferiraju s uinkovitou adrenalina. Angiotenzin -konvertaza-enzim inhibitori induciraju angioedem. Lijeenje na ubode insekata hiposenzibilizacijom je dugotrajno i provodi se 3-5 godina. Imunoterapija je uinkovita u ak 80- 100% sluajeva (kod djece 100%), to je znatno vie od hiposenzibilizacije na ostale alergene(9). Rizik pojavljivanja sistemskih reakcija za vrijeme provoenja hiposenzibilizacije je oko 10%; stoga SC svakog bolesnika promatra 30 minuta nakon svake injekcije alergena! Potrebno je praenje IgE, te IgG protutijela, 3, 6, 12, 24, 36 mjeseci nakon poetka imunoterapije. U poetku su specifini i ukupni IgE visoki, a lgG nizak, dok se tijekom terapije vrijednosti lgE Smanjuju, a lgG rastu. Iniunoterapija se moe prekinuti kada je koni test negativan, a IgE protutijela u granicama normalnih vrijednosti ili nakon tri godine kontinuirane primjene bez obzira na test. Pacijenti koji su prerano prekinuli imunoterapiju kada su jo bile poviene vrijednosti lgE-a, imaju recidiv sistemske reakcije u 25~39%. Svakom bolesniku s jaim lokalnim i sistemskim reakcijama kao nuspojavom tijekom imunoterapije potrebno je dati upute za daljnju

zatitu. Vano je dati upute bolesnicima o izbjegavanju kontakta s insektima. Savjetovati ih da ne nose odjeu arkih i pastelnih boja jer one privlae insekte, kao i da ne nanose na kou mirisne parfeme, sapune, kreme za sunanje i druga mirisna kozmetika sredstva. Treba naglasiti da je alac nuno odmah odstraniti, najlake noktom kaiprsta ili otrim predmetom, aplicirati hladne obloge na mjestu uhoda. Pri boravku u prirodi izbjegavati blizinu cvijea ili voa koje je zbog prezrelosti palo na pod. Kod bolesnika koji su imali anafilaktinu reakciju kao i onih koji su na imunoterapiji, svakako savjetovati da sa sobom uvijek nose samomedikaciju (antihistamik, adrenalin za subkutanu primjenu EpiPen). Zakljuak Uhodi insekta su uzrok najveeg broja smrtnosti od ivotinjskog otrova i stoga je vana dobra dijagnoza (koni test i vrijednosti IgE protutijela), zatita izloenih dijelova te to prije poeti provoenje hiposenzibilizacije. Treba naglasiti da je bolesnicima u rizinoj skupini (atopiari, te "rizina" zvanja) potrebno opetovano naglaavati da uza sebe uvijek imaju potrebnu "antiok terapiju" (naroito subkutani adrenalin te peroralne antihistaminike, korikosteroide i teofiline). Isto tako je vana zatita odjea i katranski gelovi za izloene dijelove tijela, koji se koriste tijekom boravka u prirodi.

Podaci dostupni na ovim stranicama ne mogu, niti tee za tim da budu zamijena za lijeniki pregled. Tvrtka Intermed. d.o.o. nije i ne moe biti odgovorna za provizorno postavljenu dijagnozu i lijeenje na osnovi podataka dostupnih na ovim stranicama. Brigu za vlastito zdravlje uvijek povjerite vaem osobnom lijeniku.

Pomlaivanje vagine G-toka je ginekoloki vanzemaljac Defloracija - razdjevienje Nimfomanija enski kondom enske seksualne disfunkcije Anorgazmija, vaginizam, dispareunija, anafrodizija... Stres i seks Himen Hitna kontracepcija

Prijelom penisa Moe li se penis poveati? Fantazije, masturbacija, seks bez osjeaja: zato ih ene ne razumiju Prijevremena ejakulacija Muke seksualne disfunkcije Impotencija, prerana ejakulacija, dispareunija, anafrodizija, zakrivljenost Peyronieva bolest... Viagra Satirijaza ili Don Juanizam Istina o veliini - je li i koliko je vana Prijapizam

penisa,

Genitalni nakit

Seksualna aktivnost pacijenata s bolesnim srcem Prirodna kontracepcija Transseksualnost i promjena spola Apstinencija od spolnog odnosa Smanjenje ili gubitak seksualne elje Feti - neuobiajena seksualna fiksacija Lijeenje homofobije Intimni ivot samohranih roditelja Povijest kondoma Zavoenje govorom tijela Cyber flert ili preljub - gdje je granica Nepuai su bolji ljubavnici Blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje Bolest poljupca Invalidnost i seks Menstruacija i seks Orgazam: je li svrila ili nije? Ovisnost o seksu Seksualnost u starijoj dobi Spolno prenosive bolesti Trudnoa i seks Spolno uznemiravanje i zlostavljanje

Prirodna kontracepcija Definicija Kontracepcija ili kontrola zaceca podrazumijeva sve metode koje sprjecavaju nastanak trudnoce. Prirodne kontracepcija se jos naziva prirodno planiranje obitelji, a obuhvaca metode sprjecavanja zaceca koje ne ukljucuju kontracepcijska sredstva niti lijekove. Metode prirodne kontracepcije su: - racunanje plodnih dana (kalendarska, Ogino-Knaus ili ritam metoda) - promatranje vaginalne sluzi (ovulacijska, Billingsova ili Creighton metoda) - mjerenje bazalne temperature - simptotermalna metoda - prekinuti snosaj - dojenje - trajna apstinencija Ove se metode najcesce upotrebljavaju kad religijski, financijski ili kulturoloski razlozi ne dopustaju uporabu drugih metoda. Predstavljaju metodu izbora i za parove koji zele imati kontrolu nad vlastitom plodnoscu bez vanjskih utjecaja. Svrha kontracepcije nije samo sprijeciti zacece vec planiranje potomstva i razmaka izmedju poroda sto u nerazvijenim dijelovima svijeta moze spasiti zivot majkama i djeci. Stoga se primjena ovih metoda nastoji popularizirati u siromasnim predjelima gdje druge metode nisu dostupne. Primjenom vecine prirodnih metoda kontracepcije zena ili oba partnera uce kako funkcionira tijelo te kako na prirodan nacin kontrolirati plodnost. Odgovornost je, kao i obicno, uglavnom na zeni koja treba voditi dnevnik menstrualnog ciklusa, mjeriti temperaturu ili promatrati cervikalnu sluz. Od muskarca se trazi visok oblik suradnje u obliku apstinencije za vrijeme plodnog prozora. Prednost ovih metoda je njihova jednostavnost, ne moraju se kupovati, ne mijenjaju normalne procese u organizmu te za njihovu uporabu obicno nije potrebna posjeta lijecniku. Nedostatak je njihova manja uspjesnost u sprjecavanju trudnoce te cinjenica da nijedna ne stiti od spolno prenosivih bolesti. Manjoj uspjesnosti pridonosi nedostatak discipline i 'riskiranje' tijekom plodnog prozora. Mnogi parovi zamjeraju prirodnim metodama veliku potrebu planiranja, proracunatost i hladnocu, cime se umanjuje spontanost seksualnih odnosa. Protivnici metode dapace ove metode nazivaju neprirodnima jer se sprijecava seks u plodnom razdoblju kad bi, po prirodnim nagonima i zakonima kojima je svrha razmnozavanje, partneri trebali imati seks. Neprirodnim se takodjer naziva 'propisivanje' vremena kad muskarac moze pristupiti zeni bez obzira na njegove osjecaje i potrebe. S druge strane, parovi koji primjenjuju prirodno planiranje obitelji znaju reci kako ih je to jos vise povezalo, omogucilo razumijevanje prirodnog procesa te suradnju u planiranju obitelji. Prirodna kontracepcija je nesumnjivo zahtijevna metoda planiranja zaceca koja zahtijeva suradnju oba partnera te se nakon nekog vremena moze zakljuciti je li to oboma prihvatljivo ili ne.

Plodni prozor Nedavno objavljena istrazivanja definiraju dane menstrualnog ciklusa kad ce seksualni odnos najvjerojatnije rezultirati trudnocom. Do zaceca (koncepcije) moze dovesti seksualni odnos pocevsi pet dana prije ovulacije pa do dana ovulacije. Zacece dan nakon ovulacije nikad nije dokumentirano (Dunson et al.). To navodi na zakljucak da jajne stanice mogu biti oplodjene in vivo kroz period kraci od jednog dana nakon izlaska iz jajnika jer spermiji mogu prezivjeti i do sest dana u plodnoj cervikalnoj sluzi. Istrazivanja vremena oplodnje in vitro (u laboratoriju) navode na zakljucak kako zrele ljudske jajne stanice imaju kraci optimalni "prozor" zaceca nego se prije smatralo (radi se o satima, a ne danima). Prema istrazivanjima, najveca vjerojatnost zaceca nastupa nakon snosaja koji se dogodi dandva prije ovulacije, a ne kad se seksualni odnos dogodi na sam dan ovulacije. Plodni prozor je period za vrijeme kojeg ce zena najvjerojatnije zaceti ako tada ima nezasticeni seksualni odnos. Metodama prirodnog planiranja obitelji parovi pokusavaju predvidjeti plodni prozor te sprijeciti zacece bez uporabe mehanickih sredstava i kemikalija. Plodni prozor je sest dana dugacak; pocinje pet dana prije ovulacije i zavrsava na sam dan ovulacije. Pearl index Pearl index je vrijednost koja se koristi u medicinskoj znanosti za ocjenu ucinkovitosti kontracepcijskih metoda. Oznacuje broj nezeljenih trudnoca na 100 zena koje kontracepcijsku metodu koriste godinu dana. Pearl index za kondom je 3, za zenski kondom 5, dijafragmu 6, cervikalnu kapu 6-9, spermicidna sredstva 6, kontracepcijske tablete 0.1-0.9, spirala 1-3. Pearl index za metode prirodne kontracepcije usporediv je s vecinom ovih metoda ako se ispravno provodi. Medjutim, zbog nedovoljne discipline te povremene nepredvidljivosti prirodnih procesa taj broj za ove metode moze iznositi 2-20. Racunanje plodnih dana Japanski ginekolog i endokrinolog Kyusaku Ogino je 1923. demonstrirao kako ovulacija prethodi menstruaciji 12-16 dana. Njegove rezultate je nedugo nakon toga potvrdio Hermann Hubert Knaus iz Austrije. Iako su se njihove metode racunanja malo razlikovale i nastale su nezavisno jedna od druge, kalendarska metoda nastala u to doba povezuje se s obojicom i cesto naziva Knaus-Ogino ili Ogino-Knaus metoda. Osim imenima istrazivaca te nazivom "kalendarska metoda" racunanje plodnih dana je poznato i pod nazivom "ritam metoda". Racunanje plodnih dana temelji se na spoznaji da vecina zena ima ovulaciju sredinom menstrualnog ciklusa. Ovulacija je izbacivanje jajne stanice iz jajnika. Jajna stanica se moze oploditi 24 sata nakon izlaska iz jajnika. Buduci spermiji mogu prezivjeti 36 dana u plodnoj sluzi zene ocito je kako je "plodni prozor" za vrijeme kojeg je potrebno suzdrzavanje od seksa velik. Za koristenje ove metode zena treba pratiti menstrualni ciklus najmanje 6 mjeseci. Prvi dan plodnog prozora odredjuje se oduzimanjem 18 dana od najkraceg menstrualnog ciklusa. Zadnji dan plodnog prozora odredjuje se oduzimanjem 11 dana od najduzeg menstrualnog ciklusa. Jedan menstrualni ciklus pocinje od prvog dana menstruacije. Prvi dan slijedece menstruacije jest pocetak slijedeceg menstrualnog ciklusa. Praktican primjer: trajanje zadnjih 6 ciklusa je bilo: 28, 32, 30, 28, 30 i 28 dana. Najkraci ciklus je trajao 28, a najduzi 32dana. Prvi dan plodnog prozora: 28-18=10; zadnji dan plodnog prozora: 32-11=21. Plodni prozor (plodni dani) kod ove zene traje od 10-21. dana menstrualnog ciklusa. Jednostavnija metoda racunanja je "minus 20, minus 10" koja zahtijeva

par dana duzu apstinenciju. Ova metoda nije pouzdana kod zena s neredovitom menstruacijama i ciklusima razlicite duzine. Osim toga, cak i kod zena "urednog" ciklusa ovulacija moze nastupiti u bilo kojem dijelu mjeseca, cak i tijekom menstruacije. Ponekad se moze dogoditi i vise ovulacija u jednom mjesecu. Nedostaci kalendarske metode su ociti. Buduci se ne temelji na trenutnom ciklusu nego na prosjeku prethodnih ciklusa, potrebno je ocekivati duge periode apstinencije i relativno visoku neucinkovitost, osobito ako su ciklusi nepravilni. Kalendarska metoda je osobito nepouzdana nakon poroda, pobacaja ili prije menopauze jer ciklusi mogu tada znatno varirati po duzini. Pearl index iznosi 9. Promatranje cervikalne sluzi Ova se metoda cesto naziva ovulacijska metoda, cije varijacije su Billingsova ovulacijska metoda i njena standardizirana modifikacija Creighton model (nazvana po sveucilistu Creighton) koju je razvio dr. Thomas Hilgers i koja se koristi u istrazivanjima. Jednostavne metode namijenjene populaciji zemalja u razvoju nazivaju se Modificirana sluzna metoda (Modified Mucus Method - MMM) te dvodnevna metoda (Two-Day Method), ali metoda koju su razvili Billings i suradnici ostaje siroko primijenjivani standard. Pocetkom 1950-ih Keefe je predlozio promatranje sluzi. U isto vrijeme australski lijecnik dr. John Billings je na zahtijev pacijentica poceo podrobnije istrazivati metode prirodnog planiranja obitelji te nasao referencu iz 1855. koja govori o promjenama cervikalne sluzi prije ovulacije. Istrazivanja na brojnim zenama u slijedecih desetak godina dovela su do nedvojbenog zakljucka iz 1964. kako se promatranjem cervikalne sluzi moze predvidjeti ovulacija. Supruznici Billings su nakon toga naveliko popularizirali metodu. Temelji se na tipicnim promjenama cervikalne sluzi tijekom menstrualnog ciklusa. Cervix je vrat maternice cija sluz izlazi kroz otvor rodnice van na povrsinu tijela. Promatranjem vanjskog spolovila i njegove vlaznosti te sluzi koja ostaje na donjem rublju ili toaletnom papiru moze se uvjezbati prepoznavanje plodne sluzi. Svakodnevne promjene hormonskog statusa dovode do promjene cervikalne sluzi; njena izgleda, sastava i rastezljivosti. Razlikujemo pet faza u izgledu sluzi tijekom menstrualnog ciklusa: prva faza traje 4-5 dana nakon menstruacije (5.-9. dan ciklusa) i tijekom nje su vanjski spolni organi suhi. U drugoj (9.-10. dam ciklusa) fazi je sluz zuckasta, ljepljiva i nerastezljiva. Treca faza nastaje u vrijeme ovulacije; sluz je tada obilna, prozirna i vrlo rastezljiva - plodna sluz koja omogucuje prolazak spermija u maternicu. Cetvrta faza nastupa nakon ovulacije kada sluz postaje ljepljiva i zamucena. Peta faza primjecuje se prije menstruacije kad je sluz oskudna i vodenasta. Druga i treca faza oznacuju dane kad je mogucnost zaceca velika te tijekom tih dana treba izbjegavati seksualne odnose. Uspjesna primjena Billingsove metode zahtijeva iskustvo i uredne menstrualne cikluse. Pearl index iznosi 5-15. Mjerenje bazalne temperature Neposredno nakon ovulacije znatno raste razina hormona progesterona sto se izmedju ostalog ocituje porastom bazalne tjelesne temperature za 0.3-1 Celzijev stupanj. Temperatura ostaje povisena sve do pocetka slijedece menstruacije. Redovnim mjerenjem bazalne temperature moze se kod 80% zena utvrditi nastup ovulacije. Bazalna temperatura je vanjska temperatura tijela mjerena ujutro prije ustajanja iz kreveta i obavljanja bilo kakve aktivnosti. Mjerenje treba obavljati po mogucnosti uvijek istim termometrom i na istom mjestu tijela. Najjednostavnije je mjerenje u ustima, pod jezikom. Preporucljivo je koristiti poseban "bazalni" temometar koji ima povecan razmak izmedju temperaturnih jedinica kako bi se s vecom sigurnoscu zapazile male promjene temperature. Temperaturu je potrebno mjeriti svaki dan nakon prestanka menstruacije dok ne nastupi skok koji oznacava ovulaciju. Nakon toga je mjerenje nepotrebno. Vrijednosti temperature je najbolje biljeziti na papir ili na poseban temperaturni graf. Standardno se preporucuje apstinencija od spolnih odnosa tri dana nakon zabiljezenog porasta temperature, medjutim u svjetlu novih podataka o zacecu nakon ovulacije jedan dan je vjerojatno dovoljan. Pearl index iznosi 3-4. Simptotermalna metoda Ukljucuje mjerenje bazalne tjelesne temperature i "simptome" ovulacije sto se najcesce odnosi na promatranje cervikalne sluzi. Ova kombinacija daje bolje rezultate nego svaka metoda posebno, osobito ako se ne poklapaju pa se primjenjuje duzi period apstinencije. Pearl index iznosi 2. Dojenje Tri mjeseca nakon poroda dojenje ima ogranicenu ucinkovitost u sprjecavanju zaceca. Zene koje dijete hrane iskljucivo svojim mlijekom u 93% slucajeva nemaju ovulaciju tijekom prva tri mjeseca nakon poroda, a 88-89% zena nema ovulaciju u prvih sest mjeseci. Stoga se preporucuje Literatura uporaba kontracepcijskih sredstava tri mjeseca 1. Barron te ML, Daly KD. Expert fertilityzenama koje ne doje ili nakon poroda za zene koje dijete hrane samo svojim mlijekom tri tjedna nakonin poroda appreciation: the Creighton Model practitioner. J dohranjuju dijete. Dojiljama se daju slijedece kontracepcijske preporuke:Obstet Gynecol Neonatal Nurs. 2001 Jul-Aug;30(4):386-91. - nehormonska kontracepcija (spirala bez hormona, kondom, dijafragma, cervikalna kapa) moze se koristiti nakon 2. Dunson DB, Weinberg CR, Baird DD, Kesner JS, Wilcox poroda kad zena zeli zapoceti sa seksualnom aktivnoscu bez utjecaja na dojenje i zdravlje djeteta AJ. Assessing human fertility using several markers of - hormonska kontracepcija koja sadrzi samo progesteron je hormonska metoda izbora koja moze povecati volumen ovulation. Stat Med. 2001 Mar 30;20(6):965-78. mlijeka. Farmaceutska industrija na preparatu obicno stavlja preporuku da se ovakva sredstva preporucuju uzimati 3. Gnoth C, Frank-Herrmann P, Freundl G. Opinion: tek 6 tjedana poslije poroda, medjutim istrazivanja nisu pokazala stetan utjecaj na management dijete kad se natural family planning and the of s ovom infertility. Arch Gynecol Obstet. 2002 kontracepcijom zapocne ranije. Dec;267(2):67-71. - kombinirane hormonske kontracepcijske tablete mogu smanjiti kvalitetu i kolicinu majcina mlijeka, ali ne 4. Jones, EF, Forrest, JD. Contraceptive failure rates predstavljaju direktnu opasnost za dijete. Pilule koje sadrze estrogen preporucuju se poceti uzimati 6 tjedana nakon based on the 1988 NSFG. Fam Plan Perspect 1992; 24:12. poroda kad je tijek mlijeka vec dobro uspostavljen. Ne preporucuju se uzimati tijekom prva tri tjedna nakon poroda 5. Mikolajczyk RT, Stanford JB, Rauchfuss M. Factors zbog povecane opasnosti od nastanka krvnih ugrusakainfluencing (tromboembolije). the choice to use modern natural family
planning. Contraception. 2003 Apr;67(4):253-8. 6. Muller-garcia E. Why natural family planning and Prekinuti snosaj not contraception? CCL Family Found. 1994 Coitus interruptus, prekinuti snosaj, zahtijeva izvlacenje penisa iz vagine prije ejakulacije. Privlacnost ove metode je u njenoj jednostavnosti - neJul-Aug;21(1):21. zahtijeva dugotrajno pracenje menstrualnog ciklusa,