ENERGETSKE PRETVORBE

V
ENTROPIJ A II
Doc. Dr. sc. Marinko Stojkov (HEP, Slavonski Brod)
Elektrotehniki fakultet Osijek

Elektrotehniki fakultet Osijek
1

ENTROPIJ A

ENTROPIJ A IREVERZIBILNI I REVERZIBILNI PROCESI
ENTROPIJ A IZOLIRANOG SUSTAVA
REVERZIBILNI RAD
MAKSIMALNI RAD ZATVORENOG I OTVORENOG SUSTAVA
IREVERZIBILNOST I GUBITAK NA RADU
Elektrotehniki fakultet Osijek
2

Ireverzibilni procesi unutar izoliranog sustava imaju pozitivnu promjenu
entropije bilo samo pri dijelu procesa ili pri njegovu cijelu tijeku.
Pri tome ne moraju svi sudionici izoliranog sustava imati pozitivni prirast
entropijeali zbroj promjena entropije svih sudionika mora uvijek biti
pozitivan.
Ireverzibilni procesi uvijek su prisutni u prirodi gdje se odigravaju samo u
jednom smjeru jednosmjernost nepovratnih procesa.
Vee ireverzibilnosti nastaju uvijek pri veoj promjeni entropije izoliranog
sustava.
Ako je promjena entropije jednaka nuli proces je reverzibilan (idealan, samo
u teoriji) i dvosmjeran: nigdje u izoliranom sustavu ne ostaju mjerljive
promjene.


Openiti zakljuci o entropiji
Elektrotehniki fakultet Osijek
3
OPI IZRAZI PROMJENE ENTROPIJE IZOLIRANOG
SUSTAVA
Jednadbu entropijske bilance (slino jednadbama odranja
mase i energije) je nemogue prikazati.
Kako entropija nije konzervativna veliina (proizlazi iz principa
poveanja entropije) kao masa i energija, ne postoji jednadba
odranja entropije.
Ako izolirani sustav podijelimo na radni sustav i okoli:

Vremenska promjena entropije izoliranog sustava jednaka je
zbroju vremenske promjene entropije radnog sustava i
vremenske promjene entropije njegova okolia.
Okoli obuhvaa sve sudionike koji stoje u toplinskoj interakciji
s promatranim sustavom.
Elektrotehniki fakultet Osijek
okolisa
sustava
neto sustava izoliranog
dt
dS
dt
dS
dt
dS
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
= |
.
|

\
|
4
Vremenska promjena entropije sustava predstavlja razliku
izmeu vremenske promjene entropije koja je vezana za masu
unutar sustava i promjene entropije vezane za masu koja
protjee kroz granicu sustava, tako da tu promjenu entropije
nazivamo neto promjena entropije sustava.


Kao posljedica drugog zakona termodinamike, vremenska
promjena entropije sustava mora biti vea od vremenske
promjene entropije izazvane izmjenom topline na granici
sustava ili bar jednaka njoj. Ovdje faktor sumiranja j oznaava
broj lokacija na granici sustava na kojima se vri izmjena
toplinskog toka i na kojima T sustava moe biti lokalno
promjenljiva.
Elektrotehniki fakultet Osijek

} } }
> +
|
|
.
|

\
|
=
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
+ =
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
j j
j
A A V sustava
neto
a ulazsustav va izlazsusta a masesustav
sustava
neto
T
) wdA ( s ) wdA ( s dV s
dt
d
dt
dS
dt
dS
dt
dS
dt
dS
dt
dS
u i
u

5
Uz prosjene vrijednosti pojedinih veliina po presjecima ovaj se
izraz dalje razvija u:


Gornji izraz opisuje promjenu entropije kako zatvorenih tako i
stacionarnih ili tranzijentnih otvorenih sustava.
Za zatvorene sustave otpadaju lanovi sume s indeksima u
(ulazni) i i (izlazni), budui da ovdje nema masenog (a time i
entropijskog) tijeka kroz njegovu granicu.
Za otvorene stacionarne sustave promjena entropije vezane na
masu sustav jednaka je nuli.
Za otvorene tranzijentne sustave promjena entropije vezana je
za sva tri lana gornje jednadbe.

Elektrotehniki fakultet Osijek

> + =
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
j j
j
a masesustav
u
m
i
m
sustava
neto
T dt
dS
s q s q
dt
dS
u
6
Promjena entropije izoliranog sustava:




Promjena entropije okolia odreena je toplinskim tokovima
koje sustav izmjenjuje sa svojim okoliom (k toplinskih
spremnika konstantnih temperatura T
k
).
Predznak toplinskog toka F
k
suprotan je predznaku veliine F
j
a
po apsolutnim iznosima su jednaki.

Elektrotehniki fakultet Osijek
dt
Q
T
1
T dt
dS
dt
dS
dt
dS
s q s q
dt
dS
k
k k k k
k
okolisa
okolisa
a masesustav
u
m
i
m
sustava izoliranog
o u


= = |
.
|

\
|
|
.
|

\
|
+ + = |
.
|

\
|
7
REVERZIBILNI RAD I IREVERZIBILNOST

-Pitanje: u kakvoj vezi je ireverzibilnost unutar izoliranog sustava s
dobivenim (utroenim) mehanikim radom?

Pretpostavimo sustav s nekim brojem ulaza u, izlaza i, vemenski
promjenljivim granicama, toplinskom toku i mehanikom radu.
Jednadba o odranju energije za ovaj sustav glasi:





Gdje je toplinski tok jednak, ali suprotnog predznaka toplinskom toku
okolia, pri emu je k broj toplinskih spremnika razliitih temperatura.
Elektrotehniki fakultet Osijek

=
+ + + + + + =
k
k
a masesustav
p k
u
m p k
i
m
dt
dE
) e e h ( q ) e e h ( q
dt
W
u u
o
u
8
Prema prije definiranim entropijskim promjenama toplinski tok
sustav okoli moe se definirati:



Za dimenzijsku konzistenciju s energijskom jednadbom, svaki
lan treba pomnoiti s referentnom temperaturom (obino se
uzima T
ok
kao temperatura jednog od toplinskih spremnika u
interakciji sa sustavom). Zbroje li se potom prethodno definirana
dva izraza dobije se maksimalno mogui dobiveni mehaniki rad
iz sustava:



Elektrotehniki fakultet Osijek
dt
dS
) s q s q (
T
a masesustav
u
m
k i
m
k
k
>

u
)
T
T
1 (
dt
) S T E ( d
) s T e e h ( q ) s T e e h ( q
dt
W
k
ok
k
k
a masesustav ok
ok p k
u
m ok p k
i
m

+ + + + s

u
o
9

Prethodni izraz jo uvijek ne predstavlja korisni (efektivni) rad, jer
u strukturi nije uzet u obzir rad potiskivanja okolia tlaka
konstantnog tlaka p
ok
koji se javlja kao posljedica ekspanzije
odnosno kompresije granice sustava kada je on otvoren prema
svome okoliu.



Razlika izmeu maksimalnog i efektivnog rada nazivamo
ireverzibilnost:


Elektrotehniki fakultet Osijek
dt
dV
p
dt
W
dt
W
a masesustav
ok
kor

|
.
|

\
|
=
|
.
|

\
| o o
0 I
dt
W
dt
W
dt
I
kor maks
>
|
.
|

\
|

|
.
|

\
|
=
o o o
10
MAKSIMALNI RAD ZATVORENOG I OTVORENOG SUSTAVA

-Da bi neki sustav prema okoliu (T
ok
, p
ok
) bio sposoban dati
rad, vrlo je vano poetno stanje sustav u odnosu na zadano
okolino stanje. Sustav mora biti bilo u toplinskoj (T i T
ok
,p=p
ok
),
bilo u mehanikoj (p, p
ok
, T=T
ok
) bilo u obje neravnotee u
odnosu na okoli (p, p
ok
, T, T
ok
).
-Sustav je prema svojem okoliu sposoban davati (obavljati) rad
sve dok sustav sa svojim okoliem ne postigne termodinamiku
ravnoteu (veliine izlazno, mrtvog stanja imaju indeks 0).
-Izraz za maksimalni rad kako zatvorenog tako i otvorenog
sustava koji se nalaze u otvorenoj interakciji s okoliem kao
jedinim toplinskim spremnikom:


Elektrotehniki fakultet Osijek
| |
| |
dt
) S T V p E ( ) S T V p E ( d
) s T e e h ( ) s T e e h ( q
dt
W
a masesustav 0 ok 0 ok 0 ok ok
0 ok 0 p 0 k 0 ok p k
u
m
maks
+ +

+ + + + = |
.
|

\
|

o
11
Maksimalni rad zatvorenog sustava:

-Nema toka mase kroz granice sustava (q
m
=0)




-Drugi izraz stoji za najei sluaj kad se energija zatvorenog
sustava sastoji samo od unutranje energije U. Ovdje su veliine
stanja U, V i S funkcije veliina stanja p i T. Rad nije veliina
stanja jer ovisi o toplinskom stanju okolia.
-Ako je W pozitivan radi se o maksimalno dobivenom radu, a ako
je rije o negativnoj vrijednosti W radi se o minimalno utroenom
radu.
-Pri izraunu vani su poetne i krajnje veliine stanja sustava te
zadane veliine stanja okolia.


Elektrotehniki fakultet Osijek
) V V ( p ) S S ( T U U W
) V V ( p ) S S ( T E E W
0 ok 0 ok 0 maks
0 ok 0 ok 0 maks
+ =
+ =
12
Maksimalni rad otvorenog sustava:

-Maksimalni rad otvorenih sustava naziva se i tehnika radna
sposobnost ili eksergija (samo lanovi sa )
-Uz zanemarenje promjene potencijalne i kinetike energije
dobiva se:



-Ovdje su h i s ovisne o veliinama stanja p i T.
-Eksergija je maksimalni tehniki rad otvorenog sustava pri emu
jedan tlak odgovara poetnom tlaku otvorenog sustava, dok drugi
tlak odgovara zadanom tlaku okolia.
-Monotermni procesi okoli je jedini toplinski spremnik s kojim
sustav izmjenjuje toplinu.
Elektrotehniki fakultet Osijek
| |
| | ) s s ( T ) h h ( q W E
) s T e e h ( ) s T e e h ( q W E
0 ok 0
u
m tehmaks
0 ok 0 p 0 k 0 ok p k
u
m tehmaks
= =
+ + + + = =

13
IREVERZIBILNOST I GUBITAK NA RADU







Izraz u zagradi drugog izraza predstavlja najopenitiji sluaj
promjene entropije izoliranog sustava.
Po definiciji ireverzibilnosti, proizlazi da je ireverzibilnost zapravo
gubitak na radu, koji je proporcionalan sveukupnoj promjeni
entropije izoliranog sustava.
Ireverzibilnim voenjem procesa okoliu se beskorisno preda
vie topline DQ odnosno vie toplinskog toka DF to predstavlja
gubitak rada, odnosno pozitivnu entropijsku produkciju i porast I.
Elektrotehniki fakultet Osijek
sustava . izol
ok
i u k k
k a masesustav
m m ok
kor maks
dt
ds
T
dt
i
T dt
dS
s q s q T
dt
I
dt
W
dt
W
dt
I
|
.
|

\
|
=
|
|
.
|

\
|
+ + =
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
=

o
u o
o o o