Teorija ljudske motivacije ( A. H.

Maslow, 1943 )

Sljedee pretpostavke moraju biti ukljuene u svaku cjelovitu teoriju ljudske motivacije:

1. Integrirana cjelovitost organizma mora biti jedna od osnova motivacijskih teorija 2. Fizioloki nagoni su odbaeni kao sredinje toke tih teorija 3. Trebaju se bazirati na osnovnim, a ne parcijalnim i povrnim ciljevima. 4. Svjesne, specifine i kulturoloki odreene elje nisu bitne kao osnovni i nesvjesni ciljevi

5. Svako motivirano ponaanje predstavlja kanal kroz koji se izraavaju i zadovoljavaju brojne osnovne potrebe. 6. Gotovo sva stanja organizma su motivirana ili motivirajua 7. Ljudske potrebe se formiraju u hijerarhijama superiornosti. 8. Klasifikacije motivacija baziraju se na ciljevima prije nego na poticajnim nagonima ili motiviranom ponaanju

9. Motivacijske teorije trebaju se orijentirati na ljude, a ne na ivotinje 10. Situacijski faktori se trebaju uzeti u obzir, ali sami ne mogu objasniti ponaanje. 11. Treba u obzir uzeti mogunost izoliranih i specifinih reakcija, a ne samo integraciju organizma 12. Motivacijska teorija nije sinonim za bihevioralnu teoriju

OSNOVNE POTREBE

1.FIZIOLOKE POTREBE a) Homeostaza se odnosi na tjelesne automatske napore da se odri konstantno, normalno stanje krvi b) Ako tijelu nedostaje neki element onda e pojedinac razviti apetit ili glad za hranu koja sadri upravo taj element.

Fizioloke potrebe su netipine: izolirane (neovisne jedne o drugima, neovisne o drugim motivacijama i organizmu kao cjelini) i mogu se somatski lokalizirati.

Fizioloke potrebe imaju veu snagu od svih ostalih. Osoba kojoj nedostaje u velikoj mjeri sve u ivotu kao glavnu motivaciju imati zadovoljenje tih potreba.

Problem je s mogunosti generaliziranja. Krizni uvjeti su po definiciji rijetki u normalnim miroljubljivim drutvima. 1. Budui da se veina istraivanja vri na takorima koji imaju samo par motivacija osim onih fiziolokih, esto se ljudska motivacija objanjava u terminima takora 2. esto se ne shvaa da je sama kultura adaptivno orue ija je jedna od funkcija i ta da se fizioloke krizne situacije to manje dogaaju

U sluaju zadovoljenja fiziolokih potreba se pojavljuju ''vie'' potrebe koji poinju dominirati organizmom. Kad se one zadovolje javljaju se nove ''vie'' potrebe i tako svaki put - ljudske osnovne potrebe organizirane u hijerarhiju relativne superiornosti

2. POTREBE ZA SIGURNOU Javljaju se ako su fizioloke potrebe relativno zadovoljene Razumijevanju potreba za sigurnou moemo bolje prii kroz prouavanje djece, i to iz dva razloga: 1. Djeca ne inhibiraju reakcije na opasnost za razliku od odraslih 2. Djeca imaju puno izravnije reakcije na tjelene bolesti razliitih vrsta koje uzrokuju da se dijete ne osjea sigurnim.

Zakljuno moemo rei da prosjeno dijete u naem drutvu preferira siguran, ureen, predvidljiv i organiziran svijet u kojem se ne dogaaju opasne i nezamislive stvari, a u svakom sluaju ima roditelje koji e ga tititi od svake opasnosti.

Sigurnosne potrebe direktnije se vide na neurotinim osobama ili pak ljudima na dnu socio-ekonomske ljestvice. Izmeu tih ekstrema ekspresije tih potreba moemo percipirati samo kroz preferencije za poslom koji prua sigurnost, eljom za tednim knjiicama, raznim osiguranjima itd. Traenje sigurnosti u svijetu uoava se i u estoj preferenciji za poznatim i bliskim stvarima. Dominantne samo u kriznim situacijama (npr.opsesivno-kompulzivna neuroza)

3. LJUBAVNE POTREBE Kad su fizioloke i sigurnosne potrebe relativno zadovoljene javljaju se potrebe za ljubavlju, emocionalnom povezanou te potrebe za pripadanjem. Disfunkcija ovih potreba rezultira potekoa s prilagoavanjem i ozbiljnijim psihopatologijama

4. POTREBE ZA POTOVANJEM Te potrebe se dijele na dva dijela: 1. elja za snagom, uspjehom, nezavisnou, slobodom itd. 2. elja za ugledom (definirano u terminim potovanja od strane drugih), priznanjem, panjom, vanou itd. Disfunkcije ovih potreba mogu rezultirati opom obeshrabrenou i neuroticizmom

5. POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM Ova tendencija se moe opisati kao potreba da netko postane sve to je u mogunosti postati.

PREDUVJETI ZADOVOLJENJA OSNOVNIH POTREBA Sloboda govora, izraavanja, traenja informacija, branjenja, pravda, potenje, ureenje itd. Branimo ih tako esto jer je zadovoljenje osnovnih potreba bez njih jako teko, ako ne i nemogue.