Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

20. GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad je problem suvremene civilizacije i sredinji problem zatite okolia. Prema Zakonu o otpadu Republike Hrvatske: Otpad su tvari i predmeti koje je vlasnik odnosno proizvoa otpada (pravna ili fizika osoba) odbacio odnosno odloio, odnosno namjerava ih ili mora odloiti. U praksi se moe nai jo niz definicija, koje vrlo slikovito odreuju pojam otpada: Otpad je zbroj proizvodnih i potroakih ostataka. Otpad je jasni otisak materijalnog ivota ljudi. Otpad je jo nedovoljno otkriveni izvor sirovina i energije. Otpad je promjenjivi zbroj razliitih tvari i energije. Otpad je roba s pozitivnom ili negativnom, trinom vrijednosti. Iz svega navedenog proizlazi da otpad nije gomila neiskoristivih tvari i ne mora postati smee tj. mjeavina neodgovorno odbaenih, esto i vrlo dragocjenih, otpadnih tvari. Smee je proizvod neprimjerenog ljudskog ponaanja s vlastitim otpadom. Suvremene tehnike omoguavaju potpuno iskoritavanje gotovo svih vrsta i koliina otpada!

20.1. ODLAGANJE OTPADA

u svakodnevnom ivotu, esto se ini da je najvanije otpad nekuda odvesti. Naravno da je nuno, pogotovo iz sanitarno - higijenskih razloga, organizirati redovito odvoenje otpada. Meutim, stvarni problemi zapoinju tek nakon toga. Zakapanje otpada u smetlite uzrokuje dugotrajna i velika zagaenja, te postaje teret okoliu koji e netko morati rijeiti. Naknadna sanacija takvih starih smetlita je vrlo skupa. Pritom treba naglasiti da se nepovoljni utjecaji na okoli kod naknadne sanacije ne mogu u potpunosti ukloniti. Valja dodati da se odbacivanjem otpada na odlagalita, pa bila ona i ureena odnosno sanirana, bespovratno gube dragocjene materijalne i energijske vrijednosti otpada. Zakonom je zabranjeno otpad koji se moe iskoristiti, odloiti na odlagalite. Upravo iz tih razloga treba uvesti odgovorno
1

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

gospodarenje s otpadom. Cjelovito gospodarenje s otpadom obuhvaa sve mjere postupanja s otpadom (prikupljanje, razvrstavanje, recikliranje, obradu i odlaganje samo inertnog i iskoritenog otpada)1. Suvremene tehnike jame potpuno iskoritenje otpada, ali samo uz uvjet razumnog i odgovornog postupanja s otpadom. Na taj nain e se osigurati veliki pozitivni ekoloki prinosi, a ujedno smanjiti trokovi postupanja s otpadom. Svaki novo nabavljeni predmet (npr. raunalo, mobitel, odjea, obua, automobil itd.) jednom e postati otpad. Razumno je stoga ve kod nabave voditi rauna o mogunostima postupanja s otpadom. Smee se vrlo teko, i to samo djelomino moe reciklirati, takozvanom naknadnom obradom (sekundarnim recikliranjem) uz vrlo visoke trokove razvrstavanja. Sekundarne sirovine koje se dobiju na taj nain nikada nisu primjerene kvalitete. Zato se u svakom kuanstvu, odnosno na mjestu nastanka otpada, treba osigurati odvojeno prikupljanje svih iskoristivih otpadnih tvari, a zatim njihovo odvojeno odlaganje u posebne spremnike odnosno posude. 20.2. VRSTE OTPADA Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije vrste otpada: komunalni otpad i tehnoloki (industrijski) otpad. Komunalni otpad je otpad iz kuanstava, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina i otpad slian otpadu iz kuanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima. Taj se otpad redovito prikuplja i zbrinjava u okviru komunalnih djelatnosti. Za ispravno postupanje s komunalnim otpadom prvenstveno su odgovorni sami stanovnici koji su proizvoai vlastitog otpada. Komunalne tvrtke moraju stvoriti uvjete koji e svim stanovnicima omoguiti primjereno postupanje s komunalnim otpadom.

Milanovi Z., Radovi S., Vui V., Otpad nije smee, Gospodarstvo i okoli Mtg-topograf, Zagreb Velika Gorica, 2003., str. 9

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

Tehnoloki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima, a po koliinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Za nadzor toka i zbrinjavanje tehnolokog otpada propisane su posebne procedure, kojih se mora pridravati svaki proizvoa, odnosno vlasnik tehnolokog otpada. Za gospodarenje s tehnolokim otpadom mogu se koristiti usluge specijaliziranih tvrtki2. Posebna vrsta otpada je opasni otpad. To je svaka vrsta otpada koja kod neodgovornog postupanja moe uzrokovati oneienje prirode i okolia, a za ljudsko zdravlje je posebno opasan. On se mora nadzirati i posebno zbrinjavati prema strogim propisima (npr. Baselska konvencija). Provoenje tih propisa izravno kontroliraju ovlatene dravne ustanove i inspekcije. Najvee koliine opasnog otpada nastaju u gospodarstvu, i to posebno u industriji. Manje koliine opasnog otpada nastaju u kuanstvima i zovu se problematine tvari. U problematine se tvari ubrajaju: ulja, boje, lakovi, baterije, akumulatori, kiseline, luine, lijekovi, razrjeivai, otapala i slino. 20.2.1 Sastav komunalnog otpada Analize komunalnog otpada veih hrvatskih gradova pokazuju da je po morfolokom sastavu slian otpadu iz drugih europskih gradova. Priblino treinu kunog otpada (sl. 1.) ini biootpad, odnosno razgradivi otpad (ostaci hrane, i prehrambenih artikala te zeleni otpad cvijee, trava, lie i sl.). oko jednu etvrtinu ine papir i karton. Staklene otpadne tvari, i to uglavnom ostaci staklene ambalae, ine oko 8%, plastika oko 8%, a teinski postotni udjel metala je 2%! Teoretski se iz kunog otpada moe iskoristiti 80 teinskih postotaka otpada odnosno etiri petine! Ostatak od oko 20 posto ine sitni otpad (praina), ali i neke takoer potencijalno iskoristive otpadne tvari kao npr. tekstil, guma, drvo3.

www.hgk.hr Milanovi Z., Radovi S., Vui V., Otpad nije smee, Gospodarstvo i okoli Mtg-topograf, Zagreb Velika Gorica, 2003., str. 13
3

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

Metal 2% Plastika 8% Ostalo 2%

Staklo 8%

Tkanine 3%

Pelene 2% Biootpad 37% Sitni otpad 6%

Sloene tvari 4%

Karton 7%

Papir 19%

Problematine tvari 2%

Slika 1. Prosjeni sastav kunog otpada u Republici Hrvatskoj.

20.2.2. Koliina otpada u Hrvatskoj U Hrvatskoj svake godine nastane 1,2,milijuna tona komunalnog otpada, te vie od 6,8 milijuna ona tehnolokog otpada. Sve te koliine u najveem djelu zavravaju na ureenim ili neureenim odlagalitima, zauzevi pri tom godinje nekoliko hektara novih povrina. Uz velike koliine otpada, poseban je problem njegov sve vei volumen. Svaki stanovnik u Hrvatskoj godinje odbaci prosjeno oko 270 kg komunalnog otpada. Za odlaganje svih koliina otpada koje nastaju npr. u Zagrebu, potrebno je godinje trajno zauzeti povrinu od 2 hektara. 20.3. GOSPODARENJE S OTPADOM Suvremeno rjeenje za sve vee koliine, volumen i tetnost otpada je provedba Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaa sljedee hijerarhijski navedene mjere4: nadzor toka otpada, od mjesta nastanka do mjesta konane obrade; izbjegavanje i smanjivanje otpada; recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari; obrada neiskoritenog otpada; minimalno odlaganje obraenog otpada. Sve navedene mjere ine jednu cjelinu i meusobno su povezane.

Milanovi Z., Radovi S., Vui V., Otpad nije smee, Gospodarstvo i okoli Mtg-topograf, Zagreb Velika Gorica, 2003., str. 18

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

Vlasnik otpada sam odluuje, hoe li svoj otpad prodati, pokloniti ili uz financijsku naknadu predati ovlatenim tvrtkama za postupanje s otpadom. U svakom sluaju se iskazuju kao posebno vrijedne takozvane 4R mjere za izravno gospodarenje otpadom: Izbjegavanje/smanjivanje (Reduction) Ponovna upotreba, bez obrade (Reuse) Obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu npr. povratna ambalaa (Recovery) Recikliranje odnosno oporaba, materijalno i energijsko iskoritavanje otpada (Recycling). 20.4. OBRADA OTPADA Ostatni otpad, odnosno ne izbjegnuti otpad, prije odlaganja na odlagalite, treba obraditi. Obrada otpada podrazumijeva iskoritavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energijske svrhe, smanjivanje koliine i volumena otpada i djelominog ili potpunog uklanjanja njegovih opasnih svojstava. Postoji niz postupaka mehanike, fizikalno-kemijske, bioloke, termike i kombinirane obrade prikladne za svaku pojedinu vrstu i stanje ostatnog otpada. Na taj se nain smanjuje potreba za novim odlagalitima i izbjegavaju opasnosti koje nastaju pri odlaganju otpada. Suvremeni propisi Europske Unije izriito obvezuju na obradu otpada prije odlaganja. Meutim, svaka je obrada otpada povezana s znaajnim dodatnim trokovima te vremenom potrebnim za realizaciju. 20.4.1. Termika obrada za obradu ostatnog otpada u gusto naseljenim podrujima, osobito su vani termiki postupci, koji osiguravaju energijsko recikliranje otpada te materijalno recikliranje ostataka termike obrade (ljake i pepela). Termiki postupci (spaljivanje, piroliza, rasplinjavanje), uz kvalitetnu mineralizaciju otpada, jame gotovo potpuno izbjegavanje odlaganja otpada. Suvremena su postrojenja za termiku obradu otpada redovito opremljena sloenim i potpuno automatski upravljanim ureajima za ienje dimnih
5

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

plinova. To je i glavni razlog visokim trokovima termike obrade otpada. Ti se trokovi mogu smanjiti prodajom proizvedene toplinske i elektrine energije. Spaljivanje je u svijetu najee rabljeni postupak termike obrade otpada. Gotovo da nema veeg europskog grada koji nema energanu na otpad (spalionicu). U osnovi je energana na otpad gotovo identina termoelektrani na vrsta goriva. Punu ekoloku i ekonomsku efikasnost energana na otpad postie uz paljivo projektiranje i uklapanje u lokalne uvijete za potpuno iskoritavanje proizvedene energije iz otpada. Piroliza i rasplinjavanje su alternativni postupci termike obrade otpada, koji se u posljednje vrijeme brzo razvijaju. Osobitosti tih novih postupaka su kvalitetnija obrada i vee mogunosti materijalnog recikliranja. Za pojedine vrste otpada naroito je efikasna piroliza odnosno termika obrada otpada bez prisustva kisika. 20.5. STANJE S OTPADOM U HRVATSKOJ U slijedeih 20 godina Hrvatska e morati uloiti milijarde eura za sanaciju teta nastalih nekontroliranim odlaganjem otpada5. Smatra se da u Hrvatskoj treba inzistirati na smanjenju i reciklai otpada, kao najprihvatljivijih rjeenja za postupanje s otpadom u RH. Takoer, treba -prioritetno napraviti katastar postojeih odlagalita otpada, smanjiti broj postojeih odlagalita, odlagalita sanirati, poveati organizirano skupljanje otpada, zakonom regulirati nadzor, provedbu i sankcije vezano uz postupanje s otpadom, strogo provoditi nadzor toka otpada, hrvatsku legislativu uskladiti s EU normama, te poticati istiju proizvodnju, jai inspekcijski nadzor, osigurati financiranje razvoja sustava gospodarenja otpadom, posebnu pozornost usmjeriti na edukaciju i komunikaciju s javnosti, izmijeniti sustav plaanja naknade za otpad, objekte za postupanje s otpadom ukljuiti u prostorne planove i poticati jedinice lokalne samouprave na meusobnu suradnju i zajedniko rjeavanje problema gospodarenja otpadom na ekonomskoj osnovi odnosno poticati regionalni pristup6.
Radovi S., Nuji R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, asopis Gospodarstvo i okoli, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37 6 isto
5

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 20. Gospodarenje otpadom

Tablica 1. Naini postupanja s otpadom. Recikliranje Bioloka obrada Termika obrada Odlaganje Obrada opasnog otpada Austrija 34,3% 21,7% 14,7% 28,5% 0,8% Danska 14% 81% 5% Slovenija 10% 12% 73% Hrvatska 3,5% 1% 95,5% -

Izvor: Radovi S., Nuji R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, asopis Gospodarstvo i okoli, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37

Tablica 2. Usporedba godinjih koliina otpada u etiri europske drave. Austrija Broj stanovnika (milijuna) Ukupna koliina otpada (tona) Ukupna koliina otpada po stanovniku (kg) Koliina komunalnog otpada (tona) Ukupna koliina komunalnog otpada po stanovniku (kg) 8 28,6 milijuna 3,575 3,1 milijun 389 Danska 5,3 13,0 milijuna 2,453 3,1 milijun 585 Slovenija 2 8,4 milijuna 4,200 800.000 400 Hrvatska 4,45 9 milijuna 2,093 1,2 milijuna 279

Izvor: Radovi S., Nuji R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, asopis Gospodarstvo i okoli, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37