Ekologija i zatita okolia

Vjeba 22. Biogeokemijski ciklusi

22. BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI

Osnovni proces u svakom ekosustavu je kruenje tvari i protjecanje energije o emu ovisi produktivnost svakog ekosustava. Od 92 dosad otkrivena kemijska elementa 35 sudjeluju u izgradnji ivih bia, a od toga broja pet ih je najvanijih ugljik, kisik, duik, vodik i fosfor. Oni ine 95% mase svih ivih bia. Biljke koriste te elemente u razliitom obliku: C u obliku CO2 (fiksacija fotosintezom) H i O2 u obliku H2O ili CO2 N u obliku nitratnih iona NO3P u obliku fosfatnih iona PO43-. Cijela koliina svih tvari nije istodobno ukljuena u kruenje. Dio te tvari gubi se iz ciklusa kruenja pa se ta koliina mora nadoknaditi. U prirodi postoje razliiti ekosustavi. Veina su zatvoreni (malo tvari se gubi iz zatvorenih ekosustava). Kao primjer zatvorenog ekosustava moe se navesti uma. Iz nje se prirodno vrlo malo mase iznosi i gubi. Za razliku, rijeka je otvoreni ekosustav. Samo protjecanje rijeke prenosi organsku tvar iz jednog podruja u drugo. Vano je istaknuti da je lake prouavati zatvoreni od otvorenog ekosustava.

22.1. Kruenje ugljinog dioksida (CO2)

Velike koliine ugljika iskljuene su iz ciklusa kruenja jer su vezane u karbonatne stijene, kredu (MgCO3). Mnoge od tih stijena nastale su djelovanjem ivih bia (krednjaci). Ugljik je vezan i u fosilnim gorivima te se u ovom obliku u pravilu ne ukljuuju u ciklus kruenja osim ako ih ne koristi ovjek. Koliina CO2 u atmosferi je konstantna. Meutim posljednjih godina postoji konstantno poveanje koncentracije ugljinog dioksida u atmosferi koje doprinosi efektu staklenika. U vodi CO2 ima mnogo vie nego u zraku i moe se rei da su vode rezervoari CO2. U vodi je u otopljenom stanju, spaja se s vodom i daje H2CO3:

CO2 + H2O H2CO3

slobodni

agresivni otapa CaCO3

Iz ovog agresivnog oblika prelazi u topivi bikarbonat Ca(HCO3)2. To se u vodama dogaa nou kada nema fotosinteze, u podzemlju ili u podrujima gdje kao nusprodukt razgradnje nastaje CO2. Danju CO2 izlazi iz vode u zrak pa Ca(HCO3)2 prelazi u CaCO3 + CO2. Time se stvara sedra koja polako raste.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 22. Biogeokemijski ciklusi

U fotosintezi od CO2, H2O i suneve energije nastaju ugljikohidrati (jednostavni eeri sloeniji eeri organske tvari) i O2. U tom procesu sudjeluju zelene biljke i cijanobakterije. Za razliku, kemosintetske bakterije (npr. sumporne bakterije) koriste kemijsku energiju za proizvodnju organske tvari. Ugljini dioksid se vraa u kruenje ili staninim disanjem ili razgradnjom mrtve organske tvari pri emu se dio gubi npr. skelet se taloi.

22.2. Ciklus fosfora

U prirodi postoje fosforne stijene koje predstavljaju zalihu fosfora. Pod djelovanjem kia fosfor se ispire, dolazi u tlo ili se odnosi bujicama i taloi u rijekama. Najpoznatija fosforna stijena je apatit. Uz obale June Amerike velike su koliine izmeta ptica koje se hrane ribama (ihitofagne ptice). Njihov guan sadri mnogo fosfora. To je stoga to se na tom podruju na morsku povrinu vertikalno diu morske struje iz velikih dubina. Ta dubokomorska voda bogata je fosfatima i nitratima pa je velika i organska proizvodnja, a samim time i velika koliina ribe. Ovdje je vano naglasiti da je temperatura mora uz obalu June Amerike zimi jednaka u cijelom stupcu vode i iznosi ~12,7C. to daje mogunost mijeanju morske vode i lakem prodiranju hladnije vode s dna na povrinu. U Atlantiku nije mogue takvo mijeanje je na ~700 m postoji termoklina koja dijeli stupac vode na dva sloja: gornji topliji i donji hladniji. Fosfati koji dospiju u taj dublji sloj su izgubljeni. Fosfor je izuzetno vaan element. Od njega su izgraene nukleinske kiseline, ATP, sastavni je dio kostiju i zubi.

22.3. Ciklus duika

Duika u atmosferi ima 78%, meutim biljke ne koriste duik iz atmosfere ve iz soli: atmosferski duik (N2) se moe elektronskim pranjenjima pretvoriti u amonijak najvei dio elementarnog duika u soli (nitrate i nitrite) pretvaraju fiksatorske bakterije: a) u aerobnim uvjetima vrste Aerobacter b) u anaerobnim uvjetima vrste Clostridium. Poseban tip fiksacije atmosferskog duika obavljaju bakterije roda Rhyzobium koje ive u simbiozi s leguminozama.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 22. Biogeokemijski ciklusi

22.4. Kruenje vode

Od ukupne koliine vode na planetu 1,4 milijarde km3 ak 97,6% nalazi se u morima i oceanima. Znaajna koliina vode vezana je u obliku leda 1,8%. Na podzemne vode otpada samo 0,5% a svega 0,015% na rijeke i jezera te 0,001% predstavlja vodena para u atmosferi. Isparavanjem s kopna ili vodenih povrina te transpiracijom biljaka vodena para se akumulira i slijedi novo kruenje. Mala koliina vodene pare je izuzetno vana u atmosferi jer o njoj ovisi aktivnost organizama.

CO2
razgradnja disimilacija fotosinteza disanje bakterijska razgradnja

O2
DETRITUS ZELENE BILJKE IVOTINJE DETRITUS

bakterijska razgradnja

NO3-

NO2-

AMONIJAK

N2

u atmosferu