VODA - IZVOR IVOTA

22. oujka SVJETSKI DAN VODA

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI

Prof.dr.sc. Nevenka Oani, dipl.in.gra.

ZEMLJA PLAVI PLANET

Moda je na Planet nepravedno dobio ime Zemlja. Trebao je moda dobiti ime Voda ili More, jer, gledajui Zemlju iz svemira, vidi se da je veim dijelom pokrivena vodom. Od ukupne povrine nae Planete oko 2/3 je pokrivaju mora i oceani, a 1/3 kopno. Sve kopnene povrine na Zemlji pokrivaju 149 milijuna povrinskih kilometara, a mora i oceani 361 milijun povrinskih kilometara.

Od ukupne koliine vode na Zemlji, oceani - slana voda zauzimaju 97,6% vodene mase, a na kopnu je preostalih 2,4% ali slatke vode.

RASPORED SLATKE VODE NA ZEMLJI

77,23 80 70 60 50 40 22,21 30

Ledenjaci Podzemna voda Vlaga tla Jezera Atmosfera Rijeke

20 0,77 10 0 0,35 0,04 0,003

Voda je sastavni dio svega ivota na Planeti. Nema ni jednog ivog bia, biljke ili ivotinje u tijelu kojeg nema vode. U tijelima nekih ivih bia ona ini i vie od 90%, to svjedoi o vodi kao uzroku, uvjetu postanka i opstanka ivota na Zemlji. Moemo dakle rei da je voda izvor ivota, ona stvara i razara, ona znai i ivot i smrt.

KRUENJE VODE U PRIRODI

GOSPODARENJE VODAMA

Gospodarenje vodama obuhvaa: osiguravanje potrebnih koliina vode odgovarajue kvalitete za razliite namjene: pie, kupanje, rekreaciju, poljoprivredu, industriju, energetiku i dr. brigu o zatiti voda i mora od oneienja zatitu od tetnog djelovanja voda: poplava, erozije i dr.

To se provodi pripremom hidrolokih, hidrogeolokih i dr. podloga, te planiranjem, graenjem i odravanjem hidrotehnikih objekata i stalnom kontrolom stanja kvalitete voda i mora, kao i smiljenim i povezanim koritenjem voda i sudjelovanjem u definiranju uvjeta koritenja i zatite voda. Za gospodarenje i upravljanje vodama u Hrvatskoj zaduene su Hrvatske vode i to provode kroz 3 slube: - koritenje voda - zatita od tetnog djelovanja voda - zatita voda i mora od oneienja

KORITENJE VODA
VODA ZA PIE

Raspoloive koliine pitke vode vrlo su male u odnosu na ukupne koliine vode na Zemlji i nejednoliko rasporeene. Rijeke i jezera najveim dijelom nisu upotrebljive kao pitka voda jer su oneiene ogromnim koliinama otpadnih voda iz industrije i gradova. Drugi je dio pitke vode zarobljen u antarktikom ledu i nedostupan je, barem za sada, kao zdrava pitka voda. Stoga, kao najznaajniji izvor pitke vode ostaju podzemne vode, preteno akumulirane u nanosima rijenih aluvijalnih slojeva ili, kao na naem podruju, u krakom podzemlju.

Spoznaja da je za ivot neophodna voda, prisutna je kod ljudi ve od davnina. Prve ljudske zajednice nastanjuju se na podrujima koja obiluju pitkom vodom, jer se jedino na taj nain osiguravao njihov opstanak i njihov daljni razvitak. Raspoloive su koliine pitke vode u Hrvatskoj statistiki vrlo velike i vee nego u mnogim europskim zemljama. Meutim, neistraene i neutvrene koliine i kvalitete vode, te znaajno oneienje izvora vode, uzrokom su nedovoljne opskrbljenosti pitkom vodom mnogih dijelova Hrvatske.

IZVOR RJEINE

IZVOR ZVIR

Prvi poeci suvremenih vodovoda u Hrvatskoj, temeljenih na principu cijevnih mrea pod tlakom, pojavljuju se drugom polovicom 19. stoljea. U to se doba izgrauju vodovodi za: Pulu (1858.), Zagreb (1878.), Senj (1882.), Opatiju (1884.) i dr. Pojedini se dijelovi tih vodovoda jo i danas koriste. Poslije II. svjetskog rata intenzivnije se razvija vodoopskrba i grade mnogobrojni manji vodovodi. Predvia se obvezno iskljuivanje manjih neadekvatnih lokalnih izvorita iz sustava vodoopskrbe, a sve uz povezivanje korisnika na javne vodovode. Jedino se na taj nain moe stanovnitvu osigurati zdrava pitka voda.

VODOZAHVAT IZ AKUMULACIJE BUTONIGA

UREAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE IZ AKUMULACIJE BUTONIGA

KORITENJE VODE ZA:

Industriju Navodnjavanje Koritenje vodnih snaga Ribnjake Plovne puteve Turizam Itd

BRANA VALII

SOLANA U NINU

LOKVARSKO JEZERO

ZATITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA

Oblici i pojave tetnog djelovanja voda koji razvojem civilizacije postaju sve izraenije su:

poplave ili povodnji u dolinama velikih rijeka poplave bujinih vodotoka erozija zemljita visoke razine podzemnih voda Najee se govori i pie o poplavama i njihovim posljedicama. esto se pitamo odakle ta ogromna ruilaka snaga vode i da li ovjek, u eri svemirskih istraivanja, moe stati na put ovim razaranjima, da li ih je sposoban i spreman obuzdati.

Poplave, kao dio prirodne ravnotee, ovjek doivljava vrlo neugodno, esto i tragino, pa se od davnina nadmee sa snagama vode. One meutim, nisu nita nepredvieno i uglavnom ne dolaze iznenada. Kao to se redovito smjenjuju godinja doba i dan sa noi, tako redovito dolaze i poplave. Svaki potok, bujica, rjeica ili rijeka redovito plave. Ljudi koji su navikli na rijeku i generacijama tu ive, poznaju dobro njene udi i znaju se od nje braniti. Pa ipak, ponekad se opuste i ne shvate je ozbiljno i tada dolazi do tekih posljedica. Kada rijeka naraste, njene nabujale vode moraju negdje potraiti izlaz i tada se njena ljepota pretvara u prijetnju. U svjetskim su razmjerima poplave na treem mjestu u redosljedu najpogibeljnijih katastrofa, iza tropskih ciklona i potresa. U razdoblju od 1947.-1980. godine, odnjele su diljem svijeta 194000 ivota. Sjetimo se samo nekih veih poplava u Hrvatskoj.

Godine 1964. bila je katastrofalna poplava u Zagrebu. U hladnoj i mutnoj vodi Save ivot je izgubilo 17 ljudi, materijalna teta bila je ogromna a deseci tisua graana morali su napustiti svoje domove. Godine 1965. poplavila je Baranja. Poplavio je Vukovar i Osijek. U dunavskim je vodama ivot izgubilo dvoje uenika, a materijalne tete bile su ogromne. Godine 1975. poplavio je Drni i Buzet. U Drniu je voda rijeke ikole potpuno prekrila 14 naselja, dok je u Buzetu rijeka Mirna poplavila velike poljoprivredne povrine, prouzroila veliku materijalnu tetu i nesreu u kojoj je izgubljen jedan ljudski ivot.

Godine

1993. dogodila se katastrofalna poplava na podruju Istre. Izlile su se sve istarske rijeke i vodotoci, a materijalne tete su nemjerljive. Pravo je udo da nije bilo gubitka ljudskih ivota.

je i vie poplava oko Karlovca, Siska i Slavonskog Broda. Pouka od brojnih poplava je i previe. Poplave i dalje dolaze u pohode na podruja koja nisu zatiena, koja jo nisu stigla na red za podizanje nasipa, kanala ili brana. Zbog toga ostaje uvjerenje da se mora bre i energinije raditi na ureenju vodotoka kako bi se omoguio nesmetan razvoj pojedinih regija. Do sada je uinjeno mnogo, ali valja initi vie. Nadjaavanje razornog djelovanja voda nikad ne prestaje.

Zabiljeeno

EROZIJA KORITA RIJEKA

BUJINA EROZIJA

UREENJE KORITA RIJEKA

UREENJE BUJINIH VODOTOKA

I neto o emu bi se trebalo vie razmiljati sua!

ZATITA VODA I MORA OD ONEIENJA

Voda je bogatstvo. U morima i rijekama svake se godine uzoru tisue tona hrane za stanovnitvo nae Planete. Iskoritavanje rijeka i mora sve je vee, od njih se pretjerano uzima, a sve manje im se prua mogunosti za oporavak.

Vode i mora postali su smetlita i spremita velikih koliina kemijskih i radioaktivnih tvari i otpadnih voda. U poetku je voda u prirodi svojom moi samoproiavanja odoljevala sve veem oneienju. Oneienje irokih razmjera, koje koje proizlazi iz svih oblika djelatnosti ljudskog drutva, oituje se i na vodne zalihe, smanjujui raspoloive potencijale zdrave pitke vode, uz zrak najvanijeg imbenika za opstanak. Neodgovorni odnos ovjeka prema prirodi ukazuje na mogunost pojave jo kritinijih stanja. Potrebe za vodom svakodnevno rastu kao posljedica naglog porasta populacije razvitka gospodarskih i prateeg djelatnosti.

ONEIENJE JADRA MAZUTOM 2000. God.

Republika Hrvatska je jo prije II svjetskog rata imala mreu laboratorija po domovima narodnog zdravlja, odnosno higijenskim zavodima gdje se redovito kontrolirala kvaliteta vode. Ve je tada postojala svijest o potrebi uvanja kvalitete voda, ali i pojave oneienja voda. Odnosilo se to prvenstveno na vodu za pie. Masovna oneienja vodotoka, podzemnih voda, jezera i mora, tekovina su kasnijeg razdoblja (iza II. svj. rata). Strunjaci su stalno upozoravali da ne treba ponavljati greke koje su inile razvijenije drave. Ekonominije je i daleko svrhovitije ispravnim planiranjem sprijeiti nekontroliranu izgradnju i uzroke oneienja u vodozatitnim podrujima, nego graditi skupe ureaje za proivanje otpadnih voda. I mi smo, kao i drugi unatrag tridesetak godina, poeli provoditi zatitu voda tako da smo je ozakonili, a da je istovremeno nismo postavili na ekonomske osnove, pa su rezultati bili jedva vrijedni spomena. Kao olakavajuu okolnost moemo spomenuti da su se financijska sredstva, koje je zajednica odvajala za vodoprivredu, koristila uglavnom za obranu od voda i opskrbu vodom, a najmanje za zatitu voda. Ta se situacija poslijednjih godina postupno mijenja u korist zatite voda to pridonosi zaustavljanju trenda porasta oneienja voda.

UREAJI ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA

U Hrvatskoj se danas proiava priblino 20% ukupnih otpadnih voda. Nadamo se da e se taj postotak poveati, ali i da emo svi zajedno pridonjeti smanjenju oneienja voda.

Za provoenje svih mjera zatite voda zadueni su najprije sami zagaivai, zatim komunalna poduzea i po prirodi posla Hrvatske vode.

VRANSKO JEZERO NA OTOKU CRESU

PLITVIKA JEZERA

KOTLI - ISTRA

ISTO MORE, RIJEKE, JEZERA.....

SLAP Tee i tee, tee jedan slap; to u njemu znai moja mala kap? Gle, jedna duga u vodi se stvara, I sja i dre u hiljadu ara. Taj san u slapu da bi mogo sjati, Imoja kaplja pomae ga tkati.

Dobria Cesari