Bilten Kulturno-zabavne, sportske i ekoloke udruge Kurenat, upa dubrovaka | Lipanj 2007. | Broj 2, godina I.

Maro Jokovi:

Prvo upsko svjetsko zlato!

BRZOJAVNO JAVLJENO
O UPI, KNJIGOM Najpoznatija on-line enciklopedija Wikipedija, pie i o naoj upi. Zanimljiv nam je ovog puta bio stavak o knjigama koje piu o upi, a to su: Zbornik upe dubrovake (sv. I) upni uredi: Mandaljena, Mlini, Brgat i Postranje, Dubrovnik 1985., Zbornik upe dubrovake (sv. II) Humanitarno drutvo upe dubrovake, Dubrovnik 1996., Zbornik upe dubrovake (sv. III) - Humanitarno drutvo upe dubrovake, Dubrovnik 2000., Zbornik upe dubrovake (sv. IV) - Humanitarno drutvo upe dubrovake, Dubrovnik 2005., upa dubrovaka monograja - Humanitarno drutvo upe dubrovake, ibaa 1998., Prolost dubrovake Astareje Josip Lui, Matica Hrvatska, Zagreb, 1970., upa dubrovaka arolija ljepote - Humanitarno drutvo upe dubrovake, ibaa 2006., upski puti Tomislav Macan - Humanitarno drutvo upe dubrovake, Dubrovnik 2001., Dubrovnik Martola Dupca Tomislav Macan, Matica Hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik 1997., Gospa od Obrane na Dupcu Tomislav Macan, samostalno izdanje urednika Trpimira Macana, Zagreb 2003., Da se ne zaboravi Melita Bego-Urban, Humanitarno drutvo upe dubrovake, Dubrovnik 2003., 70 godina vaterpola u upi dubrovakoj i 50 godina Vaterpolo kluba Gusar, VK Gusar, Mlini 2002., Zdravstvene prilike u upi dubrovakoj i u Dubrovniku tijekom stoljea Milivoj Salei, Hrvatski lijeniki zbor Podrunica Dubrovnik, Dubrovnik 2004., Ako su koju i zaboravili, javite. Uglavnom ovog puta rije dvije o aroliji ljepote,monograji koja je izala u nakladi Humanitarnog drutva upe dubrovake, a predstavljena je nedavno. Uglavnom izvrsno ilustrirana knjiga, na novistari nain daje nam jo jednu sliku o naem kraju. Osim povijesnih tekstova, kojih nikada dosta, knjiga se bavi i nekim modernijim pojavama u upi. Svakako proitati! FUN H20 SLAVI, A SVI DOBIJAJU
Izdava: KULTURNO-ZABAVNA, SPORTSKA I EKOLOKA UDRUGA KURENAT, upa dubrovaka E-mail: kurenat@du.t-com.hr Urednitvo: Ilko imi (urednik), Sanja Tomi, teca Hazdovac, Paulina Kisi, Marko Butigan. Lektor: Tanja Galjuf. Grako oblikovanje: Ivica Mezei. Tisak: InterGraka, Bistranska 19, Zagreb

svejedno doite. Bit e pia, hrane, glazbe, vatrometa, bengalki... Je li netko rekao - luminacija slijedi? OPET SMO ISTILI DOK SU NEKI BACALI Ve estu godinu za redom organizirano je ienje podmorja u organizaciji Kulturno-zabavno-ekoloko-sportske udruge Kurenat te ronilakog kluba iz upe dubrovake. Tako se 19. svibnja okupilo dvanaest ronilaca iz dubrovakih ronilakih klubova, te 15 lanova Kurenta koji su u etiri barke istili podmorje u Platu, Mlinima, Srebrenom i Kuparima. I ove godine iz podmorja je izvuen veliki broj autoguma, eljeza te raznog smea, stoga jo jednom apeliramo da se ne bacaju otpadci u more. Ukoliko to primijetite, javite policiji.

S A DR A J
upski darovatelji prvi u Hrvatskoj ................. 3 Svjetsko zlato u upi .......... 4 Groblje na Dupcu: Kad mrtvi propjevaju .......... 6 Dubac na razmei vremena i prostora ............. 8 Muka narodna nonja ...... 10 edna i slana usta upe .... 12 Glazbene nade: Suicide note .................... 14 Trbuni ples ..................... 15 Humanitarna utrka od Mandaljene do Srebrenog .................. 16 Crkva Sv. ura u Buiima ........................ 18 Uvodnik na kraju ...............20

(I, naravno, u skladu s onom starom dobrom poslovicom, bolje da umre selo, nego obiaji, organiziran je i prigodan objed za sudionike.) UPSKI NOMADI NA DVIJE ROTE Skupina zaljubljenika u motore i vonju, osnovala je potkraj sijenja 2007. godine Moto klub Nomadi. Ovo je prvi i za sada jedini moto klub na podruju Opine upa dubrovaka. Nakon viegodinjih obilazaka moto susreta i dumanja u garai odluili smo i mi osnovati svoj moto klub kako bismo na to bolji nain promovirali ideju motora i motorizma, i da budemo prepoznati kada budemo negdje putovali. Za sada brojimo 11 lanova koji su i osnivai, izjavili su lanovi Grgo i Tomi.

Najtrofejniji i najdugovjeniji upski divljoligaki klub, Fun H20, ovog ljeta slavi. Tono 20. srpnja, na Svetog Iliju, klub e proslaviti dvadeset godina postojanja. U planu je cjelodnevni program, a naveer revijalna utakmica iznenaenja. Kako smo uspjeli saznati, sukobit e se s All star sastavom Divlje lige. Tko e se sve udostojiti doi u Mline, gdje su i najjai gubili bodove i utakmice, valja nam vidjeti. No, ako vas divlja liga ne zanima, a vaterpolo jo manje,

KURENAT | br. 2 | str 2.

Antun eravica, voditelj dobrovoljnih davatelja krvi upe dubrovake

PRVI U HRVATSKOJ
Dobrovoljni davatelji krvi upe dubrovake snimili su posebni DVD koji je prikazao ljude i akcije DDK-a upe, a koji je izazvao veliko oduevljenje na Svjetskom kongresu dobrovoljnih davatelja krvi. Nakon prezentacije, organizatori su odmah zatraili doputenje za emitiranje DVD-a kako bi akcije dobrovoljnog darivanja promovirali dalje u Europi.
Razgovarala: Julijana Ragu; Foto: Ivica Mezei

upa dubrovaka prva je opina po prosjenom broju davatelja krvi u Republici Hrvatskoj! Samo na posljednjoj akciji odranoj prije mjesec dana, krv je dalo 65 ljudi to je izvrstan rezultat. Tako upa dubrovaka koja je nadaleko poznata kao turistika destinacija, s tradicijom karnevala, ucrtana je i u mapu svijeta dobrovoljnih davatelja krvi i to velikim slovima. Upravo ovaj fascinantan podatak bio je povod za razgovor s Antunom eravicom, voditeljem dobrovoljnih davatelja krvi. eravica je na to mjesto doao zamijenivi dotadanjeg voditelja Marina Sambraila. Ima nas 150. Samo na zadnju akciju je dolo oko polovice registriranih ljudi to je jako velik broj s obzirom da se akcija odvija u jutarnjem terminu, pa je ljudima tee doi zbog posla. Mnogi privatnici ne ele ili ne mogu dati slobodan dan pa su mnogi uz najbolju elju sprijeeni doi, govori nam eravica koji je nedavno imao ast govoriti na Svjetskom skupu dobrovoljnih davatelja krvi koji se odravao u Dubrovniku.
UPSKI DVD U EUROPI Naime, skupina iz june Afrike krenula je Europom s ciljem osvijetavanja ljudi za davanje krvi. Junoafrikanci promoviraju Klub 25 tj.da bi ljudi do 25 g. trebali dati prvi put krv jer je pretpostavka da e je nastaviti davati cijeli ivot. Na promociji su bili predstavnici 15-ak ze-

malja: Crne Gore, Albanije, Slovenije i naravno na upljanin Antun eravica. Na poziv Stanke Kodelli krenuli smo u pripreme, te doli na ideju da snimimo DVD u kojem smo mudrim izrekama, slikama, akcijama davanja krvi na naem prostoru izazvali veliko oduevljenje prisutnih, te su odmah traili nae doputenje da uzmu DVD i da njime promoviraju dalje po Europi, opisuje nam nedavne dogaaje Antun eravica. Takoer, vano je istaknuti kako mukarci mogu dati krv svaka tri mjeseca, dok ene to mogu svaka etiri mjeseca. No, u upi se akcija organizira svako 4 mjeseca, budui je lake odrati davanje u jednom danu, posebno zbog nedostatka prostora. upa ima i svojih posebnosti jer se akcija obavezno odrava u srpnju zbog velikog broja turista pa je potreba za krvlju vea. Naravno, zahvalio bih svim dobrovoljnim davateljima krvi upe dubrovake, te pizzeriji Flamingo na darovanom laptopu koji nam je uvelike olakao rad te svim ljudima koji u ovome sudjeluju i ine ivot mnogo ljepim, zavrio je na kraju vrlo skromno eravica. Zasigurno postignua, te posebice humanost ove organizacije, naveli su nas na razmiljanje kako bi moda odgovorni u Opini ve sljedee godine mogli razmisliti da se urui visoko priznanje voditelju dobrovoljnih davatelja krvi. Uostalom, oni su najbolji prezenteri upe dubrovake, koja osim krajolika koji oduzima dah, ima i ljude kojima je humanost na prvom mjestu.
KURENAT | br. 2 | str 3.

MARO JOKOVI izvrsni igrai stvaraju se treningom, ampioni se raaju

Svjetsko zlato u upi dubrovakoj

M
aro Jokovi, na devetnaestogodinji upljanin, vratio se sa Svjetskog vaterpolo prvenstva sa zlatnom medaljom. Moda mnogi i znaju kako je desno krilo najbolje reprezentacije svijeta svoj zlatom poploani vaterpolski put zapoeo u Gusara, no vrijedi to spomenuti jo koji put. Naime, prvi zaveslaji u Mlinima zapoeli su kada je imao tek sedam godina. No, nakon pet godina u Mlinima prelazi u VK Dubrovnik, gdje se zadrao sljedee dvije godine sve do konanog prelaska u VK Jug. Njegovi vaterpolo uspjesi izgledaju zbilja impresivno; prvak svijeta, klupski prvak Europe, pobjednik europskog Superkupa, drugo mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu, dva puta srebrni junior Europe. A tek mu je devetnaest godina... NA PREMIJERI PRVENSTVO I KUP nastupio u konkurenciji s igraima iste generacije. U svim dotadanjim akcijama bio je znatno mlai od suigraa. Paralelno s njegovim napretkom i sazrijevanjem Jug nie titule; prvenstvo Hrvatske, naslov europskog prvaka na Final Fouru u Dubrovniku 2006. godine. Te iste godine osvojen je i Superkup Europe protiv Brescie. Tu utakmicu Maro danas posebno pamti, a kako i ne bi kada je u toj sada ve povijesnoj utakmici od osam Jugovih pogodaka, Jokovi uspio zabiti ak etiri. RODITELJI NAJVEA POTPORA _ Ognjen Kri jedan je onih koji je zasluan za moje uspjehe. Naime, ne mogu zaboraviti kako mi je nesebino prenosio svoje znanje i iskustvo, ukazivao na eventualne pogreke i propuste, te uvelike pripomogao da budem tu gdje jesam danas pria danas Maro dodajui kako su on i gotovo dvostruko stariji Kri ak i cimeri na estim klupskim putovanjima. Kako nam priznaje od ostalih klupskih kolega najvie vremena provodi s Androm Buljom i Nikom Dobudom, koji su mu i generacijski najblii. - Mogu sada govoriti o trenerima, suigraima i mnogima koji su mi pomogli da budem ono

Tekst: Marko Butigan Foto: Toni Vlai

Mogu sada govoriti o trenerima, suigraima i mnogima koji su mi pomogli da budem ono to jesam danas. Ali, vjerujte mi, presudna uloga u svemu bila je potpora mojih roditelja, Zorana i Vesne priznaje Maro koji kae kako su ga znali vraati na pravi put u mnogim kriznim trenucima koji su slini za sve vrhunske sportae

Vrijedi svakako zabiljeiti kako je prvu slubenu utakmicu za seniorski sastav Juga odigrao u sezoni 2003. / 2004. godine protiv POK-a u Splitu. Te premijerne sezone osvaja prvenstvo i Kup Hrvatske. Takoer u toj 2004. godini osvaja drugo mjesto na Europskom prvenstvu za juniore odranom na Malti. Sljedee godine Maro ponovno s Jugom osvaja prvenstvo i kup, a i srebrene medalje na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Argentini, te na Europskom prvenstvu u Soji za igrae do 18. godina. Zanimljivo je spomenuti kako je tek u Bugarskoj Maro prvi put

KURENAT | br. 2 | str 4.

to jesam danas. Ali, vjerujte mi, presudna uloga u svemu bila je potpora mojih roditelja, Zorana i Vesne priznaje Maro koji kae kako su ga znali vraati na pravi put u mnogim kriznim trenutcima koji su slini za sve vrhunske sportae. Iako Maro danas ne eli govoriti o tim tekim trenutcima, moda je upravo jedan od njih prethodio njegovom najveem uspjehu svjetskom zlatu. Naime, nakon uspjeno odigrane polusezone u prvenstvu Hrvatske i zapaenih nastupa u Euroligi, poele su teke i mukotrpne pripreme za Melbourne. Svakodnevni teki treninzi pod vodstvom Ratka Rudia, svi znaju koliko su teki Rudievi treninzi, a Maro je bio najmlai. No, zanimljivo, status prvotimca kojeg je zavrijedio kod Rudia nije nijednog trenutka dolazio u pitanje. POLUFINALE IZ SNOVA No, vratimo se jo malo u Australiju. Svatko od nas doivljavao je na svoj nain teke trenutke ispred svojih televizora, no Maro je naravno bio u glavnoj ulozi. to je tada prolazio, prije i nakon utakmice, pria sam Maro. Polunale je bilo protiv Srbije, aktualni prvaci svijeta. Svi priaju o Denisu eku kao o najboljem vaterpolo vrataru svih vremena. Tu je i Aleksandar api, gorostas koji rjeava utakmice. Utakmica se izvrsno otvorila, ostvareno je i povijesno vodstvo od 8:2, sve je izgledalo idilino, ali nakon samo malo oputanja eto ih na 8:7. - pria nam Maro. Bilo je tada posebno teko biti u toj australskoj vodi, a i nama pred televizorima. U tim trenutcima mnogima se poela priviati Kranjska Gora, (nekima ak i slovenski policajci). A onda je lopta dola do upske estice, dizanje do gaica i zgoditak kakav se rijetko pamti. I to, kako kau nai bivi istoni susjedi oveku sa sto ruka. Ne znam. Ne mogu vam to sada opisati, a niti u, vjerujem, ikada moi. Osim moda ako kaem da sam

u tim trenutcima htio iskoiti iz koe pria danas Maro sasvim staloeno. Niti ne spominje kako je udarna igla Aleksandra apia koji igra na lijevoj strani srpskog napada, tj. na desnoj nae obrane, ostao na njemu nezamislivom jednom pogotku. Naravno, dragi itatelji imate pravo samo jednom pogaati tko igra desnu stranu obrane. Bilo je teko uvati ga. Od njegovog stiska ima osjeaj da e puknuti napola kae Maro danas kroz smijeh. No, ostat e zapameno kako je Maro briljantno odigrao obranu i dao vrlo vaan gol u prvom seniorskom polunalu. MARO U SRCU A onda korak do slavlja. Slavna Maarska ekala nas je u nalu gladna trofeja. No, naa glad, elja, upornost i htijenje bilo je jae. Da, i tu smo krenuli dobro. Vrlo brzo voda noena iskustvom krenula je na maarski mlin, a naa kola nezaustavljivo prema dolje. Maarima ulazi sve, i izbliza i izdaleka sjea se Maro. Sjeamo se i mi, posebice Kissa koji s 8 metara iz faula ubija cijelu naciju u pojam. Szivos na 7:6 za Maare ide sam na Viana, malo je vremena do kraja, a oko njega nikoga ni blizu. A onda nemogue, Vian brani i daje najmlaemu na plea da rijei SP. Maro je naravno, manirom iskuskog egzekutora zabio! Gooooooool! Vriti s ekrana. Neke se stvari zaista ne mogu kupiti novcem, a tih dana uistinu je bilo ponosno biti upljaninom. U produetcima se sjeam kako je

svima bilo u glavi kako Maari nemaju ni najmanje izgleda. Jednostavno smo otili do kraja. Naravno pravo slavlje ekalo nas je u Hrvatskoj. Jo i danas ujem ciku tinejderica u transu kada smo izlazili iz autobusa u Zagrebu prije penjanja na binu kae Maro, smijui se onakon stidljivo. No, javna je tajna kako postoji i grupa oboavateljica Mara Jokovia koja u posljednje vrijeme aktivno prati VK Jug, dolazei na utakmice sa slikom M. Jokovia na majicama i natpisom Maro u srcu. ZLATNI U VATERPOLU I KOLI Poseban je ipak bio doek doma, u Dubrovniku. Otac mi je najavio kako e par ljudi biti na aerodromu kojima bi bilo zgodno da se javim ako nisam preumoran. A kad tamo razdragana masa stotinu ljudi i nebo crveno od dima bengalki. A onda Stradun. Srce je stalo, kazuje Maro svoje doivljaje. No, ono po emu je Maro poseban, svakako je injenica da je uz treninge dva puta na dan, esta putovanja, i izbivanja od kue Maro uspjeno zavrio dubrovaku Gimnaziju, te pohaa Ekonomski fakultet. Zadovoljan je, kako kae i sretan svojim statusom u Jugu i ivotom u Dubrovniku. Mnogi veliki igrai, su postali veliki uz golem rad, trud i odricanje. Ali rjeavati delikatne utakmice s tolikom dozom pokretake, mangupske drskosti i odlunosti, to mogu samo najvei. Izvrsni igrai se stvaraju, ali ampioni se raaju. A na Maro je roen u upi dubrovakoj!
KURENAT | br. 2 | str 5.

GROBLJE NA DUPCU I UGOVOR S GRADOM DUBROVNIKOM, DA ILI NE?

Kad mrtvi propjevaju

Tekst: Ilko imi Foto: Ivica Mezei

Svakako treba naglasiti, kako avoljim ugovorom s Gradom Dubrovnikom, upa gubi viegodinju nancijsku dobit. Naime, da smo sami izgradili groblje, ono bi se svakako vratilo za svega godinu dana, a moda i manje.

pina upa dubrovaka potpisala je sporazum o izgradnji groblja Dubac s predstavnicima Grada Dubrovnika. Koje su dalekosene posljedice ovakvog sporazuma, te je li bilo mogue da naa Opina sama iznese cijeli projekt, pitanja su koja ostaju. No, krenimo redom. U samom poetku, a govorimo o samostalnosti Opine upa dubrovaka, govorilo se o 500 grobnih mjesta u prvoj fazi, te o poveanju za jo toliko u budunosti. Zato se jo prije 2000. godine pristupilo pripremi za izgradnju groblja na Dupcu. Proveden je urbanistiko-arhitektonski natjeaj, planirala su se sredstva za otkup zemljita, poeli su pregovori s vlasnicima. Paralelno s time pokrenuta je izrada i Prostornoga plana ureenja Opine. A budui da se ve krenulo s pripremom za gradnju groblja na Dupcu, u novom planu nije se preispitivalo je li ta lokacija dobra i ima li boljih. No, preko noi, Dubac je postao novo gradsko groblje, odnosno groblje grada Dubrovnika, a odjednom smo uli i za poveanje s 500 na 5.000 grobnih mjesta. Naime, pred (re)izbor gradonaelnice Dubravke uice, u svim glavnim medijima, plasirana je istinita pria

o tome kako se za grob u Dubrovniku plaa do 20 tisua eura, a manjine se nemaju gdje pokapati. Preko noi, gradsko groblje u Dubrovniku postalo je glavna tema izbora. Isto tako, preko noi, smiljeno je i rjeenje, groblje u upi dubrovakoj postalo je gradsko groblje. POTROITI POLA TRAPITA Gradu tako odmah treba 2.500 grobnih mjesta, to sa upskih 500 ini ukupno 3.000 ve u prvoj fazi, a daljnjih 2.000 mjesta je za nastavak izgradnje. Za groblje od 5.000 mjesta s pripadnim sadrajima predvieno je preko 13 hektara to je preko 130.000 m2 zemljita! No, tako neto, otvorilo je i niz pitanja; Treba li pola Trapita potroiti ba za groblje? Moe li se groblje napraviti negdje drugo? Ima li neka druga lokacija pogodnija za groblje i manje problematina u razvojnom smislu, pa moda i jeftinija za izgradnju? Te ono posljednje i kljuno pitanje, zar je Opina morala ui u suvlasnitvo s Gradom Dubrovnikom, umjesto da privreuje samostalno od toga. Za poetak krenimo od lokacije. Zato se nitko nije sjetio prostora izmeu

KURENAT | br. 2 | str 6.

AKTUALNO
kamenoloma i arkovice? Da, i to je upa na teritorij se protee sve do arkovice! A tamo, iza brijega i podalje od zadnjih brgatskih kua, itavo je prostranstvo blago nagnuta prostrana zaravan, mnogo vea od planirane lokacije za groblje na Dupcu, okruena manjim uzvisinama. Tamo je kamenjar i krta makija, prostor na kojemu nema nikakvih ljudskih aktivnosti pa izgradnja groblja nikome ne bi donijela tetu. Naprotiv, s ove zaravni se ne vidi niti jedna kua ni sa upske, ni s gradske strane pa groblje ne bi nikome smetalo. Svakako, podruje izmeu arkovice i kamenoloma je pogodnije za izgradnju novoga groblja, a razlozi su sljedei. Prvi je svakako taj da je za razliku od Dupca ova lokacija prostrana i relativno ravna, zadovoljava dugorone potrebe Grada i upe uz mogunost etapnoga irenja groblja, a prostorno i vizualno je udaljena od svih naselja. Izgradnja groblja bi bila jeftinija, jer nisu potrebni vei iskopi nego ravnanje terena, tj. cijena grobnoga mjesta bila bi znatno nia nego na Dupcu. Teren je prikladan za izgradnju groblja jer je prostor kontemplativan. I ne manje bitno, lokacija je prometno pristupana iz vie pravaca: Dubrovnika (Bosanke), Rijeke i upe dubrovake; DUBAC NEPOVOLJAN Nasuprot tome, prostor Dupca je nepovoljan za izgradnju groblja. Naime, Dubac ostaje preskupa lokacija za novo gradsko groblje to bi znailo neracionalno koritenje prostornih resursa i jo jedan primjer loega urbanizma Grada i upe. Isto tako izgradnjom groblja na Dupcu ne mogu se zadovoljiti dugorone potrebe Grada i upe sadanja lokacija je dvostruko manja od one planirane prije 30 godina, a potrebe su vee zato bi Grad u skoroj budunosti morao osigurati novu lokaciju za groblje. Te na kraju groblje na Dupcu bi trajno degradiralo vrijednost Trapita kao jedine preostale vee zone netaknute prirode u upi, to su plua upe, prostor idealan za rekreaciju i turistiku valorizaciju.Na kraju ostaje injenica kako je Dubac vidikovac s pogledom na strmu i neizgraenu obalu, na Lokrum, Cavtat i puinu to je prostor kojega treba iskoristiti za portsko-rekreativne i zabavne sadraje kakvi nedostaju i upi i Gradu. SLUGANSKA PODLONOST Iako je u pripremi za izgradnju novoga groblja uinjeno vie predradnja, jo uvijek nije kasno izabrati bolju lokaciju onu izmeu arkovice i kamenoloma. Zbog toga ne bi nastala velika teta. Naprotiv, puno je vea teta nastaviti s pripremama za gradnju na Dupcu. Cijena boljega izbora bilo bi samo vrijeme ne vie od godinu do godinu i pol dana, a dobit bi bila viestruka: izgradnja bi bila jeftinija, rjeenje dugoronije i urbanistiki puno kvalitetnije, bez izazivanja novih konikata u prostoru. Ali za takvo neto je potrebna politika volja nje bi se u upi jo i nalo, ali je nema u Gradu. A Grad nije briga za upske probleme njima treba groblje, i to to prije, i zato ih ne zanimaju nae dileme. Meutim, za pravu odluku treba imati petlju i pokazati zube. Ako toga nema, uzalud nam vlastita opina. Hoemo li se ikad osloboditi sluganske podlonosti i shvatiti da smo gospodari svoga prostora i da smo samostalni u gospodarenju njime? Hoemo li shvatiti da budunost upe ovisi prvenstveno o nama samima i da smo za nju odgovorni? A ta se odgovornost izraava ba kroz prostorno planiranje i gospodarenje prostorom.

Zato se nitko nije sjetio prostora izmeu kamenoloma i arkovice? Da, i to je upa na teritorij se protee sve do arkovice! A tamo, iza brijega i podalje od zadnjih brgatskih kua, itavo je prostranstvo blago nagnuta prostrana zaravan, mnogo vea od planirane lokacije za groblje na Dupcu, okruena manjim uzvisinama.
PSI I KARAVANE Na posljetku, svakako treba naglasiti, kako avoljim ugovorom s Gradom Dubrovnikom, upa gubi viegodinju nancijsku dobit. Naime, da smo sami izgradili groblje, ono bi se svakako vratilo za svega godinu dana, a moda i manje. Naime, potranja u Gradu Dubrovniku, uvelike premauje ponudu koje nema. Ovako, potpisali smo sluganski ugovor, dali smo svoj prirodni resurs, te pristupne dokumente, a na kraju 75 posto pripast e Gradu, a preostali dio upi. to rei na kraju nego; kad se donese kriva odluka, bit e kasno i za one koji su danas svjesni problema, kao i za one koji e tek kasnije spoznati cijenu svoje kratkovidnosti. Karavane laju, a psi prolaze. No mi barem lajemo.

KURENAT | br. 2 | str 7.

Tereza Govi

Dubac na razmei vremena i prostora

Dubac je s vremenom mijenjao vlasnike i na ovu se podignutu toku, s koje se vidi Lokrum i Grad, raunalo kao na mjesto koje je svojom naputenom crkvicom postalo dio ljudskog prohoda kroz krajeve i vrijeme.

ekada je naselje Dubac bilo znamenito po organizaciji imanja, utvrenog kulom i zatienog crkvom Sv. Stjepana. Imanje je zasigurno pripadalo dubrovakoj plemikoj obitelji Silivestrovia iji se jedan lan, Stjepan Silivestrovi pobrinuo da se njihova zemlja, na razmei dubrovakih putova i upe, nekada prozvane i rnovica, osigura protiv svjetovnog i Bojeg gnjeva. Za svjetovne je opasnosti dunost uvara i izvidnika obnaala kula uz vlastelinsku kuu, a Bogu se pribliio gradnjom crkvice Sv. Stjepana 1336. godine. Crkva je bila grobljanska, s neto vie od dvadeset ukopnih mjesta o kojima je ostavljeno poneto biljeaka, a osobito zbog toga to se ovo groblje sa svojom razgraenom crkvom stoljeima nalazilo uz jedinu prometnicu prema Gradu, upi i Konavlima. Poznato je kako Dubrovani nisu preveliku panju poklanjali putovima. Za doba se do dolaska Napoleonove vojske nije ni raunalo da bi se u prometovanju ljudi iz sela u gradsko po-

druje trailo vie od obinog puta po kojemu se moe usporedo kretati ovjek, konj ili magarac. Bilo je u tome odreene mudrosti po kojoj se grad branio od mnoine moguih napadaa jer oni nikada ne bi mogli nahrupiti u velikom broju, bar ne na nain da se odjednom i istovremeno kreu velikom brzinom. Do Grada se dolazilo brodom, barkom, pjeice ili na konju. Najee su se velike udaljenosti prevaljivale pjeke, pa je za dolazak u Grad trebalo krenuti u ranim jutarnjim satima i predvidjeti oko kojih bi se ura moglo prispjeti pred istona gradska vrata. Putovanje je iziskivalo veliki tjelesni napor pa je bilo predvieno gdje e se putnik, onaj jutarnji ili veernji, zaustaviti zbog odmora. Povijest se dubake male crkvice, posveene sv. Stjepanu, vremenom potpuno zaboravila. Biljeke svjedoe kako je u toj crkvi bio grob Stjepana Radulinovia, upnika dubrovake naseobine u Novom Brdu. U nju je pokopan i Marko Radosali, upski zidar, te talijanski

graditelj Nikola Corvo. Sva se trojica od onih za koje se po dokumentaciji zna da su poivalite nali u prastaroj crkvici veu uz 14. i 15. stoljee, u vrijeme kad je ovo podruje bilo izgledom sasvim drugaije, s nizom starinskih crkvica, poljskih puteljaka, mea, obiaja i vjerovanja. DIO LJUDSKOG PROHODA Pa opet se dogodilo da je Dubac vremenom promijenio vlasnike i da se na ovu podignutu toku, s koje se vidi Lokrum i Grad, raunalo kao na mjesto koje je svojom naputenom crkvicom postalo dio ljudskog prohoda kroz krajeve i vrijeme. U pisanju se Dupana, izvrsnog zapisivaa Tomislava Macana i brata mu Trpimira, o ovom imanju nalazi zabiljeeno sve to su njih dvojica upamtili iz predaje, prianja starijih, to su vremenom pronali, razjasnili, ak pohranili u mali obiteljski muzej na Dupcu, neka se znaju korijeni upe rnovnice i neka se kameni ulomci i

KURENAT | br. 2 | str 8.

OTRGNUTO IZ POVIJESTI
epigrafski zapisi ouvaju u vremenima kad ljudi zaboravljaju najhitnije. Ono to moe potaknuti matu, ak i u vremenu kad se Sv. Stjepan s Dupca smatra izgubljenom i razruenom crkvom, njegovi su ostaci, ali i pria o poivalu za umorne putnike. To je poivalo stoljeima doekivalo putnike. Postavljeno u obliku kamenog sjedala s naslonom u blizini podtrijemka, a nedaleko crkvice i grobova, nalazilo se upravo uz prometni put kojim su se putnici prema svim istonim krajevima Konavala i upe morali kretati. Vrijednost je ovog mjesta bila u tome to se i danju i nou na nekom od sjedala, ak i onome u podtrijemku, moglo nai ivo eljade. Plaljivci su, pogotovo ako ne bi imali drutva, vjerojatno protrali i ovaj dio i spustili se na put koji je nizbrdo vodio u upska sela. Ako bi se putovalo u grupi, poivalo se i danju i nou i naslanjalo lea na kamen u koji je davno netko dao uklesati spomen dobrodolice biranim rijeima: Nam za vjeke, vam za malo / Sagradismo poivalo; / Vi to ovuda prolazite / Molitvom nam pomozite. Ti su se stihovi upuivali, u velikoj mudrosti klesaa, onima koji e tek na trenutak, toliko da se odmore noge i dah, zadrati na mjestu koje je trajno poivalite kostima grobova Sv. Stjepana. U njima se podsjea na prisutnost onih koji su im u mimohodu puta i ljudskih kretanja na ovome mjestu susjedi, a susjedima se prilazi dobrim namjerama i ista srca. Rijei su poivala zvale na spomen, kratku molitvu, pijetet i potovanje. Zbog tih se razloga, iako nije svatko znao proitati rijei u kamenu, na poivalu Dupca nije pjevalo. Pjevanje je ak i prije nekoliko desetaka godina pratilo poljske radove, pjeaenja i veernja sijela po kominima. Pjevalo se putniki, otegnuto, na nain da se po tome moglo znati kako nailazi eljade koje putuje svojoj kui. Uobiajeno je bilo na takav nain izraavati pozdrav kraju i prostoru. Lake je, osim toga, bilo prebroditi strah od nonih umova i vjerovanja u straila. ovjek je, pjevajui, odreivao ritam koraku, ispoljavao svoju nazonost, snagu, osobnost, hrabrost i samosvijest. Vremenom e se Poivalo na Dupcu potpuno zaboraviti. Najprije e se Francuzi u konstrukciji prostora, pobrinuti da se po okolici izgrade brojne ceste, a potom e u ovaj prostor dirnuti i austrijska uprava. Napominje se kako je crkva Sv. Stjepana na Dupcu nepotrebno razvaljena jer je bila udaljena od ceste, ali se njezinim kamenjem podupro cestovni usjek ispod kua. POIVALITE DUBAC Ve se i prije, u spomen na pogibije ljudi na pojedinim mjestima u blizini ili na grobovima izvan crkvenog zemljita, uobiajilo prenositi krieve s Dupca tako da se njezin inventar, kamenje, grobljanske ploe s natpisima, zasigurno na latinskom jeziku, rastralo uokolo. Sveti je Stjepan tako podario okolini sve to je posjedovao. Kosti su se iz zaboravljenih grobova pokopale na razliitim mjestima, uz mee, naputeno i beskorisno zemljite. ak joj se jedno vrijeme i ime preimenovalo u crkvu Duha Svetoga, a sve to zbog netono proitanog natpisa na nekom grobu. Od Poivalita, mjesta na kojemu su od kraja 17. stoljea pa sve do probijanja nove ceste u sredini 19. vijeka, sjedali brojni irokogai Konavljani, vitke i tamne siluete njihovih ena i djevojaka, a sve u nonji, u laganim putnikim pantofulama, s torbicom preko ramena i u pas zadjenutom granicom bosioka, rusice ili garofula, ostalo je tek nekoliko kamenja na kojima se ita polovica jednog stiha ... ME KI NOSIT... i sredina rijei pomozite ( MO ) te skoro itava rije poival(o). Ulomci su pohranjeni u kui pok. Antuna Macana s Dupca, odnosno njegova sina Marka. Ono to se u prolosti smatralo nadgrobnim kamenom pa su ljudi pomalo i zazirali od mjesta koje je, po njima, prekrivalo neiji grob, vremenom se ouvanom spomen ploom s crkve Sv. Stjepana, danas smatra ivim tragom nae povijesti. Kad i ne bismo kamen i pisanu rije na njemu uzimali previe k srcu, ostalo bi neto drugo, vjerojatno vanije: to je podsjeanje na brojne ljudske korake, prohode, ive ljude naeg kraja, njihove sudbine, nadanja i prolaske, sve ono to svatko od nas u kratkotrajnom i neizvjesnom ivotu nosi sa sobom, ne razmiljajui ( na svu sreu!) kako e mu se trag izgubiti i vjerojatno vremenom potpuno zaboraviti. Stoga se ulomak poivala na Dupcu, tog kraja koji na priblinom mjestu danas nosi crkvu Gospe od Obrane, moe smatrati kriitem, znaajnim spomenom na postojanje vjekovnih generacija, koje ne mogu nestati bez nasljednika u dananjim ivim potomcima.
Foto: T. Govi

KURENAT | br. 2 | str 9.

UPSKA MUKA NARODNA NONJA

Tradicija (s)pala na 20 nonji

Tekst: Paulina Kisi Foto: Stijepo Pendo

Pred injeninim stanjem moramo zastati i postati svijesni da nam preostaje jo jedino sauvati ostatke nae prolosti jer inae ni sami neemo znati tko smo, odakle dolazimo i to ovdje radimo.
KURENAT | br. 2 | str 10.

prolom broju Biltena, bavili smo se upskim tradicionalnim naunicima, a kako doznajemo, takva tema veinom je obradovala enski dio upske populacije. Naravno, muki dio uvijek ima posebnu priu pogotovo kada je rije o enskoj odjei i potrebi za lijepim izgledom i odi-

jevanjem, no u povijesti upe, kao i svugdje u svijetu, mukarci su itekako vodili rauna kako se odijevaju. Naime, kako smo saznali, ba poput naunica i kod muke upske nonje znalo se kada i u koje vrijeme se moe nositi odreen detalj i u kojoj boji. A detalja na odjei bilo je pregrt. No krenimo redom. BEZVREMENSKA ETNJA Ba kao i nae bake koje svake godine o Festi sv. Vlaha otvaraju stare

UPSKA MUKA NARODNA NONJA Nemogunost da se napravi nova - stara upska nonja potie nas na razmiljanje o vrijednosti neega to je na identitet, to nas ini prepoznatljivima, a to nam u isto vrijeme polako izmie iz ruku.
krinje i burale te vade pomno spremljene odjevne i ukrasne predmete, tako se i nai upljani vjerni tradiciji pripremaju za dan ki nam dohodi jednom na godite. Tih dana mnogi svojim starim barjacima i jo starijim nonjama oivljavaju davno minule dane, pa osim molitvenog odnosno crkvenog dijela i obiljeavanja dana Grada, svjedoci smo jedinstvenog izleta u povijest. Tako je bilo i ove godine na Festi u Gradu kada su se Stradunom proetali upljani odjeveni u nonju svojih starih. Upravo bezvremenska etnja potaknula nas je da saznamo neto vie o toj nonji i njenim karakteristikama. Iz razgovora s Paskom Pendom, osobom koja dugi niz godina brine o ouvanju kulturnih i etnolokih osobitosti upe, doznajemo iz prve ruke kako upska muka nonja ustvari pripada dinarskom stilu. Naravno, nije rije o geograji ve o tome kako se radi o slojevitom nainu odijevanja. PREGRT DETALJA Naime, upljanin iz minulih dana, odijevao je na sebe koulju iji su kroj karakterizirala iroka ramena, pulsini (nabori) s prednje strane s tri ili etiri puce, orbulica (kolar) na kojoj su s prednje strane buete u koje se stave puce ispod grla (stari srbreni ili zlatni novci povezani eljeznom ipkom). Gaice su bile dosta jednostavnog kroja, ivane u dvije pole do koljena s bursunom, a naprijed vezane ukurom (vezicom). Gae u varijanti svakidanjeg dana bile su napravljene od sukna izraenog na tkalakom stanu, dok su one svetake (nosile su se za vrijeme velikih blagdana) bile od plave oje. Ove svetake imale su s desne strane pag obrubljen crvenim gajtanom, a sprijeda i straga ukraavali su ih ukuri od crvene oje. Preko koulje oblaila se presomitaa (amadan ili fermen kako se jo zvala), ivana od crvene oje, a naprijed vezena zlatnom srmom. Zakopavala se u tri niza botunima, obino srebrenim, a s prednje strane imala je i pai za sat koji se nosio na srebrenom lancu. Oko pojasa vezivao se svilaj, pojas izraen od koe, koji je sluio za noenje oruja. Svilaj se prekrivao trombulasom izraenim od svile i ukraenim kericama na rubovima. Trombulas je bio dug 4 do 5 metara, irok 60 do 70 centimetara, a na njemu su se mijeale ute, crvene i zelene nijanse. Preko presomitae oblai se koret napravljen od modre oje i izvezen srmom na ramenima i laktima. Na koret se oblaila jeerma u cijelosti izvezena srmom, posebno njen prednji dio koji krase i pozlaene toke. Na nogama su se nosile bijele vunene i bono izvezene bjeve koje su se ispod koljena pritezale podvezicama. Na bjeve su se oblaile toke izraene od crvene oje, s prednje strane izvezene srmom, a straga ukraene pozlaenim kopama. Cipele su obino bile tvornike, crne ili od kaizera (crvene papue izraene u seoskoj manufakturi). Na glavi se nosila crvena kapa izraena od oje, a od oruja za pojasom su se nosili no i kubura. Uz njih, pojas je ponekad krasio i itkov ubrui. Ba sve to na sebi je nosio stari upljanin, sigurno ne svaki dan, ali o festama i odlascima u Grad svakako da. SPORA I TEKA OBNOVA NONJA Naravno, pitamo se koliko je sauvanih nonji i kakva je njihova sudbina? U

naem istraivanju doli smo do saznanja kako je prije Domovinskog rata u upi bilo u cijelosti sauvano preko etrdeset nonji, ali danas je situacija na alost potpuno drugaija. Danas postoji tek dvadesetak nonji, a njihova obnova i ouvanje provode se teko. Restauratorski zavod u Zagrebu jedino je mjesto gdje se nonja moe dati na obnovu, a to traje dosta dugo i iziskuje dosta novaca. Nemogunost da se napravi nova stara upska nonja potie nas na razmiljanje o vrijednosti neega to je na identitet, to nas ini prepoznatljivima, a to nam u isto vrijeme polako izmie iz ruku. Pred ovakvim injeninim stanjem moramo zastati i postati svijesni da nam preostaje jo jedino sauvati ostatke nae prolosti jer inae ni sami neemo znati tko smo, odakle dolazimo i to ovdje radimo.

KURENAT | br. 2 | str 11.

EKOLOGIJA: SVJETSKI DAN VODA

edna i slana usta upe

Prema nagaanjima Tomislava Pavie, rukovodioca graevinskog odjela HEP-a, sanacijskim radovima na tunelu HE Dubrovnik, doi e do zaslanjenja izvorske vode u Robinzonu. Time se dovodi u pitanje opskrba pitkom vodom u upi dubrovakoj. Od velike je vanosti da lokalne i regionalne vlasti pristupe izradi studija kako bi se postigla to skorija sanacija

roao je jo jedan Svjetski dan voda koji se obiljeava 22. oujka svake godine. Tim povodom elimo podsjetiti na mnogostruko i univerzalno znaenje vode. Naime, premda je svenazona i na prvi pogled nam se ini da je ima u izobilju, mnogi znanstvenici i strunjaci argumentirano ukazuju da vodu treba tedjeti. Ekonomski i strateki aspekti dovode je u vezu sa sirovinama poput nafte ili zlata, nagovjeujui mogue ratove za nju ili oko nje. Na temelju predvianja Ujedinjenih naroda do 2025. godine vie od 2/3 svjetskog stanovnitva ivjet e u naseljima s naglaenom oskudicom vode. ZAVRELJE I SMOKOVJENAC Republika Hrvatska ubraja se u red zemalja, ukupno gledajui, vrlo bogatih vodom. Na svjetskoj razini nalazi se meu 30 vodom najbogatijih zemalja, a u EuKURENAT | br. 2 | str 12.

ropi je na vrlo visokom treem mjestu iza Islanda i Norveke. Najvee zalihe pitke vode su u podzemlju. Slivna podruja izvora Dubrovakog primorja nalaze se u tipinom krkom okoliu s dobro razvijenom podzemnom hidrografskom mreom tj. s pojavom krkih polja i velikih izviranja i poniranja voda. Prostrane su zone prikupljanja vode u planinskim podrujima i vrlo su kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima vodopropusnih karbonatnih naslaga i vodonepropusnih stijena. Tijek vode vezan je za pukotinske sustave, a odlikuje se velikim brzinama u podzemnim tokovima i pojavama jakih krkih izvora velikih amplituda istjecanja. Evo, kako to izgleda na naim prostorima. Gorski vijenac koji okruuje upu dubrovaku tipini je krki okoli. U grai stijena prevladavaju vapnenci visoke istoe, od kojih su graeni kopneni planinski lanci, dok nie kopnene zaravni i potopljene zaljeve ine manje otporne i nepropusne naslage ia

Tekst: Sanja Tomi Foto: Ivica Mezei

i dolomita. Dolomiti su blago naborani i tektonski razlomljeni, na nekim mjestima nastale su vee pukotine (rasjedi) uslijed potresa, a danas su to glavna izvorita pitke vode za ovo podruje. Najznaajniji izvori ovog podruja su Zavrelje i Smokovijenac, te izvor Rombizon u Dubokoj Ljutoj. Velika je uloga rasjeda koji dreniraju vodu iz dalekog karbonatnog zalea i prihranjuju ove izvore, od kojih je najznaajniji rasjed (pukotina) u Dubokoj Ljutoj. Voda s izvora Rombizon i Zavrelje danas se koristi za vodoopskrbu podruja od Kupara do ilipa, te za proizvodnju elektrine energije. HITNA STUDIJA ZA SANACIJU Izvor Zavrelje nalazi se relativno visoko iznad razine mora (79,4 m). U zimskim mjesecima pri visokom vodostaju ovaj izvor predstavlja znaajan resurs pitke vode za nae podruje; u ljetnim mjesecima meutim on gotovo

presui. Izvorite Rombizon je nastalo na tektonskom kontaktu vodopropusnih karbonata i vodonepropusnog ia. Najvei problem izvorita je to to je tektonski kontakt duboko pod morem, pa je izvorite pod direktnim utjecajem mora. Problem je naroito izraen ljeti kad se smanji tlak slatke vode iz zalea pa morska voda prodire u kopneni dio vodonosnika. Reim izvora Rombizon ovisi o radu HE Dubrovnik, jer gubici vode iz dovodnog tunela hidroelektrane prihranjuju izvorite. Dovodni tunel HE Dubrovnik Plat spaja akumulaciju Trebinje i Plat. Zbog degradacije desnog boka tunela, znatno se poveala koliina izvorske vode to je do sada omoguavalo zadovoljavanje rastuih potreba za pitkom vodom, a pogotovo u ljetnim mjesecima kad je turistika sezona u tijeku. Meutim ve od 1998. godine zapoeti su preliminarni radovi na sanaciji tunela. Prema nagaanjima Tomislava Pavie, rukovodioca graevinskog

odjela HEP-a, sanacijski radovi znaajno e smanjiti gubitke vode iz tunela tijekom nadolazeih mjeseci, pa se izvorite opet vraa u prirodno stanje, to znai da e znatno bre doi do zaslanjenja izvorske vode. Time se dovodi u pitanje opskrba pitkom vodom u upi dubrovakoj. U tijeku je ispitivanje podzemlja u izvorinoj zoni pomou buotina. Sanacija izvorita se planira izvesti izgradnjom injekcijske zavjese, kojom e se sprijeiti prodor mora u krki vodonosnik. Od velike je vanosti da lokalne i regionalne vlasti pristupe izradi studija kako bi se postigla to skorija sanacija. Podruje upe dubrovake se odlikuje s desetak manjih i dva vitalna izvora s dobrim uvjetima i bez antropogenog zagaenja. Moda nismo u mogunosti mijenjati svjetske trendove gospodarenja vodom, meutim moramo ulagati posebne napore u borbi za ouvanje naslijeenih vodnih bogatstava.

KURENAT | br. 2 | str 13.

PREDSTAVLJAMO VAM SUICIDE NOTE

Upornou do kvalitete
Razgovarala: Marita Srijemsi Foto: Ivica Mezei ve mlade upske glazbene nade jo nisu postigle veliku pozornost irih narodnih masa, no zauujua upornost, kao i kvaliteta izvedbe navode nas na zakljuak kako je to sigurno samo pitanje vremena. Grupa, malo udnog naziva Suicide note broji pet lanova i to Tomislav Bulum (solo gitara), Robert Peri (ritam gitara), Selman Kamberaj - Moni (bubnjevi), Nikola Vojvodi (bas gitara), arko Matievi (vokal), a uporno vjebaju u improviziranim prostorima u Kuparima, sanjajui neke nove Puntiele. SVE JE POELO OD PUNTIELE Recimo kako su pokretai grupe bili pok. Petar Peri i Tomislav Bulum i to jo 1998 godine. Ubrzo im se pridruuje . Matievi, a kao trojac, iste su godine nastupili po prvi put na Puntieli 1999. godine. Kasnije e im se pridruiti S. Kamberaj, kao i Robert Peri. Zajedno s Nikolom Vojvodiem, koji je zamijenio tragino preminulog Petra Peria, nastupili su u promijenjenom sastavu za Puntielu 2000.
KURENAT | br. 2 | str 14.

Iako to nerado priznaju, nancijska pomo im je potrebna. No, jo nikome nisu kucali na vrata, ali svaka pomo je, kako su rekli, dobrodola. Naime, lanovi benda su ambiciozni kako bi ostvarili plan

snimanja novih pjesama u studiju jer iroj javnosti ele to prije pokazati svoju kvalitetu.
godine. Osim upe dubrovake, mladi upski rockeri nastupili su i u staroj bolnici, odnosno u Klubu Orlando u Dubrovniku, te na nekoliko koncerta s bendom Po bidona u Cavtatu. Sviramo rocknroll najvie po uzoru na Michaela Jacksona, a autor teksta je Tomislav Bulum. Pjesme su na engleskom i hrvatskom s tim da u zadnje vrijeme preferiramo hrvatske. Glazbu uglavnom radimo svi zajedno, odgovaraju nam iz benda na pitanje koju vrstu muzike sviraju, dodajui kako im je najdraa pjesma Kad sam bio mlad od Riblje orbe. No, malo je poznato kako su neke pjesme ovog benda snimljene. Neke detalje otkrili su nam lanovi benda. Istina je. Snimili smo dvije pjesme u privatnom studiju upe dubrovake na Mljekari. To su Cigarette box i Knowing my dad, kazali su nam dodajui kako materijala ima dovoljno za 2 albuma, ali nancijski nije izvedivo izdati i svoj vlastiti album. Zasada jedinu pomo imamo od udruge Kurenat i Pera Matievia kojima se ovom prigodom i zahvaljujemo. Udruga Kurenat nam je donirala razglas, a u znak zahvale sudjelujemo u dijeljenju ovih novina, otkrivaju nam. ZA GLAZBU SE UVIJEK NAE VREMENA Iako to nerado priznaju, nancijska pomo im je potrebna. No, jo nikom nisu kucali na vrata, ali svaka pomo je, kako su rekli, dobrodola. Naime, lanovi benda su ambiciozni kako bi ostvarili plan snimanja novih pjesama u studiju jer iroj javnosti ele to prije pokazati svoju kvalitetu. Takoer, Suicide note, surauju i s drugim bendovima, a najbolja suradnja trenutno je s grupom Das hansaplast. Mladi upljani istiu i jako dobru suranju s Klubom Orlando. No, vano je istai, kako svi lanovi benda rade na raznim poslovima i teko je nai slobodnog vremena, no za glazbu uvijek se nae vremena i onda kada ga nema previe. Preko tjedna svi radimo pa se tee okupiti, ali uspijemo bar jednu probu u trajanju 2-3 sata, a vikendom su to viesatne probe. Probe odravamo u staroj izgorenoj kui u Kuparima u kojoj smo jednu prostoriju prilagodili naim potrebama, govore nam iz benda. to na kraju rei, nego poeljeti im sreu uz rockerski pozdrav: Rock on!

ZA LJETNO VRIJEME KOJE DOLAZI

Trbunim plesom protiv stresa i ostalih stvari

Voditeljica plesa Elena Nikolajevna upi organizira teaj trbunog plesa u upi dubrovakoj
Tekst: teca Hazdovac

rlo neobian poziv mogao se proitati poetkom sijenja u dubrovakim lokalnim medijima. Naime, konkretno u Dubrovakom vjesniku izaao je oglas, odnosno poziv svim zainteresiranim za trbuni ples! Kako se moglo vidjeti nije bilo nikakvih ogranienja (dobnih, ni slinih), osim u spolu. Odnosio se, kako se moglo pretpostaviti, jedino na ene. Odluili smo se i mi javiti na poziv, a to se na kraju ispostavio i kao lagani problem. Naime, kako smo kasnije saznali telefon objavljen na tom oglasu nije prestao zvoniti. No, uspjeli smo u tome i od toga trenutka poinje naa pria... IZ RUSIJE S PLESOM Iskreno, pria je poela, ali ne ba onako kako smo zamiljali. Naime, zapelo je s izborom prostora za trbuni ples. Prvotna zamisao da se teaj smjesti u prostor Sportske dvorane u Dubrovniku je propala. Sluha, ili kada govorimo o trbunom plesu, recimo i takta, imali su u O upa dubrovaka gdje je organiziran teaj trbunog plesa. Upravo izbor lokacije osigurao je ovoj temi prostor na stranicama Kurenta. Tako smo i mi posjetili voditeljicu plesa Elenu Nikolajevnu upi s prebivalitem u Konavlima, a rodom iz Rusije. Kako nam je objasnila, poela se baviti plesom jo u estoj godini. I kako to obino biva, kolu plesa zamijenila je plesnom akademijom da bi na kraju dobila diplomu profesora plesa. Radei u struci u jednoj tvrtki u Rusiji, kao najbolji radnik dobija nagradno putovanje i dolazi u Cavtat. Oduevljena Hrvatskom kao zemljom sretnih ljudi, upoznaje ovjeka odgovornog za njeno drugo prezime, ono hrvatsko. ivei u Konavlima i privikavajui se na obiaje, sa suprugom dolazi do ideje kako bi mogla pokazati steeno znanje. Da je pogodila pravu stvar dokazuje i i ezdesetak pripadnica ljepeg spola koje pohaaju teaj.Sudionice su od

najmlae koja broji esnaest pa do dama u najboljim godinama. Takoer, ene koje usavravaju tajne trbunog plesa dolaze od Oraca na zapadu do Konavala na istoku, a nale su se u sredini, u upi. DRUGAIJE I NOVO Kako smo se uvjerili, sam trbuni ples ine melankolini pokreti i egzotina istona glazba. Plee se bosih stopala s maramama na kojima su nanizani dukati. Specinost ovog plesa pokreti su samo jednog dijela tijela. Pokreti su mali s veim uinkom, ostavljaju dobar dojam,a trud je uistinu velik. Takoer, ne treba zaboraviti, kako se plesom uinkovito rjeavamo stresa, a i tempo kojim se radi ide nam u prilog. Kad tome pridodamo vrijeme koje dolazi, dakle ljeto, nije zanemariv broj polaznika. Recimo i kako u upi postoje dvije grupe polaznika s razliitim terminima i jedna u Konavlima. Daljnji planovi i budunost ovise o daljnjoj zainteresiranosti, a ideja da se stvori napredna grupa u samom je zaetku. Teaj je jo uvijek otvoren novim polaznicima koji se i ovom prilikom pozivaju. Gledajui pozitivno, bavljenje ovakvom aktivnou nije na odmet, a sve u korist smanjenja stresa te kvalitetnog koritenja slobodnog vremena. Koliko mi prihvaamo sve to je novo i drugaije mogli ste se uvjeriti na ovogodinjem karnevalu gdje je sve bilo preplavljeno zanosnim trbunim plesaicama obaju spolova. Ples moe doprijeti na mjesta gdje rijei nekada zataje, pa naprijed ene, nije na odmet znati vie.
KURENAT | br. 2 | str 15.

ODRAN SEDMI PO REDU UPSKI KROS

Humanitarna utrka od Mandaljene do Srebrenog

Ove je godine bilo stotinjak natjecatelja, od kojih je veina bila osnovnokolaca. Inae, osnovnokolci su tradicionalno najvea trkaki sposobna populacija, pa nije ni udno to ih je i ove godine bilo najvie.
Tekst: Ilko imi Foto: Ivica Mezei

eki tre radi sportske slave i zlatnih medalja. Neki tre zbog toga to se jednostavno osjeaju bolje. Neki tre zbog svog zdravlja. Neki tre jednostavno zato jer im se tri. A mi upljani? E, mi trimo svake godine iz humanitarnih razloga. Da, tako je, jer je i ove godine Kurenat ponovo organizirao upski kros, popularnu utrku, koju mnogi strani izvjestitelji usporeuju s onom iz New Yorka. Jedino je, kau, razlika u tome to mi ne trimo po Manhatannu, nego od Mandaljene do Srebrenog. Ljepa nam je panorama, ako nita. Uglavnom, ove godine skupili smo oko sedam tisua kuna koje su ve uplaene kao pomo jednoj od socijalno najugroenijoj obitelji iz nae Opine. Naime, kao i svake godine organizirana je prodaja dvjesto prigodnih majica za kros, cijena je ove godine bila dvadeset kuna. Netko je dao i vie od te svote, (jo jednom zahvaljujemo) te smo na kraju skupili reenih sedam tisua. SPORTSKI KUTAK

3. Kreo Prkain te u kategoriji iznad 16 godina: () 1. Ana Bani, 2. Marija Radi, 3. Sanja Tomi i (m) 1. Mario Telesmani, 2. Maro Rai i 3. Danijel Butigan. Gledatelja, koji su gorljivim navijanjem podravali svoje favorite, bilo je oko stotinjak, dok su medalje najbrim podijelila dva vijenika iz Opinskog vijea upe dubrovake. Javna je tajna kako su Ivo Lise i Ivica Car zbog toga jednokratno morali potpisati koalicijski ugovor izmeu HDZ-a i SDP-a, pa za vrijeme utrke nije bilo nezgodno postavljenih pitanja, a niti polemika. VETERANI I NEKI NOVI KLINCI Kros je u upi organiziran ve sedam puta, a prvi se trao sada ve davne 2001. godine. Ne treba posebno ni napominjati kako svake godine broj trkaa raste. Moda zbog toga to je ovaj kros svake godine sve bolje i bolje medijski praen, a moda i zbog toga to je prerastao u upsku tradiciju. Naime, uz one stare trkae koji su bili na prvim krosovima (ah, gdje su ta vremena kada su prva mjesta bila rezervirana za jednog upskog ugostitelja), svake godine sve je vie mlaih lica koji dolaze. A to je ono to nas veseli.

No, vratimo se na sportski izvjetaj jer mnogima je ipak vano ne samo sudjelovati u najpoznatijoj utrci u Hrvatskoj istono od Dubrovnika, nego i pobijediti. Dakle, ove godine bilo je stotinjak natjecatelja, od kojih je veina bila osnovnokolaca. Inae, osnovnokolci su tradicionalno najvea trkako sposobna populacija, pa nije ni udno to ih je i ove godine bilo najvie. Medalje su podijeljene u 3 kategorije, a svaka kategorija je podijeljena na muke i enske. Tako su najbri bili u kategoriji do 12 godina () 1. Vesna Galjuf, 2. Dolores Batini, 3. Dinka Stjepi, (m) 1. Marin Ivui, 2. Antonio Ragu, 3. Vicko Luki; u kategoriji 12-16 godina medalje su odnijeli: () 1. Marijana Crnevi, 2. Katarina Nardelli, 3. Mihaela Barii, (m) 1.Domagoj Prkut, 2. Nikola Grke,
KURENAT | br. 2 | str 16.

Ovako je to izgledalo 2001. godine

Na startu

... i na cilju.

Osoblje

Najmlaa natjecateljica s roditeljima

Okrepa

Dodjela medalja KURENAT | br. 2 | str 17.

ARHEOLOKI LOKALITETI Samo sustavna istraivanja crkve i njenog okolia upotpunit e povijesnu sliku ovog lokaliteta kao i cijele upe koja obiluje izuzetno vrijednim arheolokim lokalitetima. Oni tek ekaju da budu ponovo razotkriveni i nadamo se, zauvijek oteti zaboravu.
Krstionica

Tekst i foto: Marta Perki, dipl. arheolog

Crkva Sv. ura u Buiima

Preslica i starokranski ulomak s kriem ispod

Crkva Sv. ura smjetena je na samoj granici izmeu sela Buii i Petraa, a nekad je bila glavna crkva sela Petraa te je oko nje postojalo groblje. Kako je davno izalo iz upotrebe, palo je u zaborav, a steci uz crkvu te ulomci ugraeni u nju jo su jedini svjedoci tih prohujalih vremena. No osim steaka, ova crkva je oduvijek privlaila panju strune javnosti zbog ugraenih arhitektonskih ulomaka koji su mnogo stariji ak i od prvog spomena crkve 1321.g. Radi se o dva starokranska ulomka na proelju crkve te predromanikim tj. starohrvatskim ulomcima u unutranjosti crkve koji upuuju na veliku starost, a i vrijednost ovog arheolokog lokaliteta. Upravo arheoloka istraivanja provedena krajem 2006. i poetkom 2007. poela su rasvjetljavati ovu nikad do kraja isprianu priu. Naime, na inicijativu Bratstva Presvetog Trojstva iz Petrae, koji se i brinu o crkvi, zapoeli su sanacijski radovi oko crkve. Tada se nailo na kosti starijih grobova te su radovi zaustavljeni i zapoelo se s istraivanjem ugroenog dijela crkvene

parcele. Radove je nancirala Opina upa dubrovaka, a izvodila arheoloka tvrtka Arheoplan d.o.o., dok je voditelj istraivanja bila autorica ovih redaka. Otkriven je rubni dio ranosrednjovjekovnog groblja te istraeno ukupno 28 grobova s grobnom arhitekturom karakteristinom za podruje Dalmacije kroz cijeli srednji vijek kamenim ploama kojima se oblagala i poklapala grobna raka. Svakako, najznaajniji nalaz s ovih istraivanja je srebrni bizantski novac iz prve polovine 10. st. naen u jednom grobu koji otvara mogunost postojanja crkve i groblja ve u 10. stoljeu, dakle ak tri stoljea prije prvog spomena crkve! Osim groblja otkriven je i stariji kasnoantiki zid, gotovo potpuno uniten ukopavanjem grobova, koji uz obilje pokretnog materijala (ulomci keramikih i staklenih posuda, te razni oblici krovnog crijepa) dokazuje da je u antiko doba ovdje postojao neki objekt, moda ak i crkva. Samo sustavna istraivanja crkve i njenog okolia upotpunit e povijesnu

KURENAT | br. 2 | str 18.

sliku ovog lokaliteta kao i cijele upe koja obiluje izuzetno vrijednim arheolokim lokalitetima. Oni tek ekaju da budu ponovo razotkriveni i nadamo se, zauvijek oteti zaboravu. Ne treba zanemariti ni turistiki potencijal ovakvih lokaliteta upa ima bogatu prolost koju tek treba pokazati...

Predromaniki ulomak u unutranjosti crkve

Bizantski srebrni novac iz 10.st.

Arheoloka sonda faza istraivanja

KURENAT | br. 2 | str 19.

Uvodnik na kraju

Puntiela je ponovno krenula

a, dobro ste proitali! Puntiela je ponovno krenula. Kolo popularno zvanog upstocka, ponovno se okree. No, o tome malo kasnije. Naime, pred vama je drugo, nadamo se poboljano izdanje biltena Kurenat. Jaka novinarska imena i struno vodstvo ostalo je na okupu kao i prolog puta, no vjerojatno ste primijetili kako ovog puta imamo i neka nova imena. Da parafraziramo jednog nogometnog trenera koji je kazao predstavljajui nove igrae u klubu, kako to nisu prinove nego pojaanja. A radi se uistinu o strunim pojaanjima, a sve su za bolji i kvalitetniji bilten. Isto tako, primijetili ste kako je ovaj bilten malo tei nego onaj prvi. Da, proirili smo i broj stranica. Netko je u ali rekao kako emo deseti broj izdati kao knjigu. Pa, moda i hoemo. Uglavnom teme su u ovom broju vie nego aktualne. Puno je i dobrih vijesti poput upskog svjetskog zlata ili primjerice injenice kako smo prvi u Hrvata po broju davatelja krvi. Samo tako! Neke loije stvari, o dobitnicima nekih nagrada, ostavili smo za neki drugi put. teta o tome pisati kada se toliko pozitivnih stvari dogodilo poput izdavanja jo jedne knjige o upi dubrovakoj. Eto, ovog puta, posvetili smo Humanitarnom drutvu iz upe dubrovake svega crticu, ali ve sljedei put emo to nadoknaditi. No, proteklih mjeseci nismo samo pisali. Ne! Mi smo i radili. ienje podmorja je iza nas. Poele su pripreme za kros i ono to nas svih veseli: PUNTIELA! Da, znam da vas zanimaju detalji. Pa krenimo. Sljedeeg mjeseca, odnosno 24. lipnja u Srebrenom, odrat e se nakon pauze od est godina (Zar je toliko ve prolo?) popularni upstock. Znai, cje-

lodnevna zabava uz bendove kao to je bilo i zadnji put. Imat emo i svoje favorite na bini. Jednu grupu smo vam ve predstavili u ovom biltenu. Najjai bend, dakako, je iznenaenje. Znat ete sve na vrijeme. Nikada nismo podbacili, to se Puntiele tie, pa valjda neemo ni ove godine. Za one koji moda ne znaju povijest Puntiele (Zar ima i takvih?) pokuat emo kroz neke crtice iz povijesti objasniti fenomen. Krajem svibnja 1996. godine u prekrasnom parku Srebreno, u sklopu programa proslave Dana dravnosti i Dana osloboenja upe dubrovake odrana je prva glazbena manifestacija Puntiela. Ideja za organiziranje takvog happeninga glazbe i mladosti dola je uslijed nedostatka bilo kakvih zabavnih i kulturnih sadraja za mladost upe. Te prve godine pod kronjama borova zabavu do ranih jutarnjih sati nalo je dvije tisue mladih. Program je trajao vie od 12 sati. Nastupilo je 8 dubrovakih i 2 gostujue grupe: klapa Subrenum, Prvi pogled, Zvuci Jadrana, Du-band, Vice & Vedran, Mlinski kamen, Brass Neck, Teatar, Kreo, Modul 5. Puntielu 97. doekali smo stariji i pametniji. Razglas je bio bolji, bina vea, izvoai slobodniji, posjetitelji zadovoljniji. Ovo e postati tradicija! odgovarali su svi koje smo pitali da ocijene na rad na organizaciji. Dobre vibracije punih 11 sati proizvodili su: Divlja rijeka, Jaje, Gruhak, Mlinski kamen, Retro, Nema smisla, Sraz, Toto i Frano, Teatar. Na Puntieli 98. nastupilo je ak 13 grupa: Neno Belan & band, En Face, Teatar, Gruhak, Toto i prijatelji, Soul Train, Luka, Mlinski kamen, Outside, Prijatelji distonavanja i perploe, Retro, Stage, Vedran M., Scarsouls. 19. lipnja 1999. kroz park u Srebrenom prolo je oko 8.000 ljudi. Neki kau i vie.

upa je ivnula taj dan. Brojni posjetitelji okupirali su Mline i Srebreno, akvatorij upskog zaljeva bio je prepun barkama kojima su mnogi doli na koncert. A nije ni udo s obzirom tko je sve te godine nastupio: Suicide Note, Jaje, Vice & Vedran, Nema imena, Mirso, Paint Box, Kaos, Stage, Retro, Mala snaga, Zoo Taboo, Das Hansaplast, Teatar, En Face, Mlinski kamen, Soul Train Musicmachine, Fali V, Jinx. Peta Puntiela publici je poklonila vie nego inae: okruglo 20 bandova raspirivalo je atmosferu do usijanja. o!Mazgoon, Song Killers, En Face, Fali V, Vatra, Supery, Mandrilo, Demode, Trag, Stage, Zoo Taboo, Retro, Gruhak, Suicide Note, Precious Candy, Mirso, Vrijeme ljubavi, Helter Skelter, Leinari ovaj impozantni popis govori sam za sebe. Statistike: broj posjetitelja : 8 do 9 tisua; trajanje koncerta : 12 sati; koliina popijene pive : slubena tajna. Puntiela 2001. godine pratila se irom svijeta. Naime, preko Dubrovnik portala iao je prijenos on-line. Bilo je oko 7000 posjeta, a video prijenos pratilo je preko 200 surfera. Zbilja impozantno. Ostat e u lijepom sjeanju Woodstock to Zoopstock Project koji je brojio 17 lanova na bini! Uglavnom bio je to projekt napravljen od lanova svih dubrovakih bendova. Zbilja straan nastup. A ove godine? Ove godine emo jo vidjeti. Vi samo doite. Mi smo zadueni za ostalo. Pozdrav do sljedeeg broja. Eh da, skoro zaboravih. Javite se sa svojim prijedlozima, tekstovima, to god. Sponzori! Bog vas blagoslovio, za vas imamo i crveni tapit ako treba. Ulaganje u nas, ulaganje je u budunost! Va urednik