Zadrino duhanite, Grljevii

PUKI GODINJAK Ljubuki, 28. srpnja 2012. Br. 8

ISSN 1986-6046
2
Kree stijeg
Osvrt na Ljubuko silo 2011.
Kad Silo otpone
Gardisti iz akovca
Vila Ljubukoga sila 2011.
3
28. srpnja 2012., Centar malih portova, Ljubuki, 20,30 sati
18,30 OkupljanjedrutavakodOMarka Marulia,Ljubuki
19,30 Pripremasudionikazasveanimimohodkrozgrad
20,00 Poetakmimohodauzglazbuinapjevedrutava
20,30 DolazaknaCentar malih portovaipredstavljanje
20,45 Poetakprogramainastupidrutava
22,30 IzborVile Ljubukoga sila
23,00 Zavretakprogramauzokrjepu,pjesmuidruenje
Glavni domain Sila: HrvojeArtukovi,HKUDSv.Marko,Klobuk
Stjegonoa: AnteMeugorac-Kamilo,HKUDSv.Marko,Klobuk
Voditeljica: eljkaOpaak
S a d r a j
OsvrtnaLjubukosilo2011................................................................................ 2
Program........................................................................................................................ 3
Tematskiprilog:Duhanarstvo............................................................................ 4
Kulturnaiumjetnikadrutva............................................................................. 6
Povijestljubukihnaselja(6.dio)................................................................... 18
Organizacijski odbor:DavorinMedi,predsjednikilanovi-MladenAkmada,Ante
Herceg,ZdenkoPavlovi,Anteimovi,HrvojeArtukovi,Kreooe,Neo
Hrsti,StjepanGrani,VladoGrani,JadrankaGrbavac,HrvojeMucii
ToniKraljevi.
Berai duhana u austrougarsko doba
Organizator:Savezkulturno-umjetnikihdrutavaLjubukosilo(HKDSveti Ante,KUD
Herceg Stjepan,HKUDStudenica,HKUDRadiii,HKUDSv. Marko,HKUDIvan,
KUD Vaarovii iHKUDHardomilje).
4
D
uhan (Nicotiana taba-
cum) je jednogodinja
biljka iz porodice pomoni-
ca,kojasekoristiufarmaciji,
alinajveimdijelomprerae-
na slui ovjeku za puenje,
mrkanje i vakanje. Sama
rijeduhanturcizamjearap-
skoga podrijetla u znaenju
dim, gusta para. Nikotin je
dobio naziv prema francu-
skom veleposlaniku Jeanu
Nicotu deVillemainu, dok je
naziv tabaco (svitak) doao
od Indijanaca s otoja Haiti.
kijasdrugestraneznaikrijumarenje,verc(turcizamekija,odmetnici,hajduci,
podrijetlomizarapskoga),paodatlekrijumarenaroba,duhan.panjolskisveenik
RomanoPano1498.prvijeprenioduhanupanjolsku,kojisenakondvajustoljea
rairiopoeuropskimiazijskimzemljama.Bezobziranasvepogibeljikojevrebajuiz
duhana,zanjseuHercegoviniustalionazivutozlato.Hercegovakagospodarska
povijestzadnjihdvajustoljeanemoesezamislitibezduhana.DalmacijaiHercego-
vinaprvasupodrujanaBalkanuukojimasepoeogajitiduhan.Premapodacimaiz
Dubrovakoga dravnog arhivahercegovakiduhanprviputsespominje1716.kada
su Mostarci dotjerali jednu balu duhana u Dubrovnik. U poetku se duhan mogao
uzgajatizavlastitepotrebe,alitkogajeprodavaomoraojenanjplatitiporezzvan
mururija(arapskicarina,cestarina),itodesetpijasterapooki(oka=1,28kg).Dr.fra
DominikMandipieOdvremenaAli-paeRizvanbegoviasvakajekuauHerce-
govinisadiladuhanbarzasvojuvlastitupotrebu.Uveojkoliiniizaizvozsadilisu
duhanuBrotnju,BekijiiokoTrebinja.Duhanseprodavaouturama1012groapo
1oki.Puilisusamooenjeniljudi,itonaibuk(lulaikami)itakum.Premajednom
podatkuiz1874.napodrujuokrugaLjubukoga,tadastridesetaksela,proizvedeno
je oko 53.000 kg duhana. Kada je Austrougarska monarhija zaposjela Bosnu i Her-
cegovinu 1878. stanje se korjenito promijenilo. Godine 1880. objavljen je Zakon o
osnivanju monopola,pokojemusepodnadzordravestavljacjelokupnaproizvod-
nja, prerada i prodaja
duhana. Podruje Her-
cegovine podijeljeno
je na est duhanskih
rajona. De facto itava itava
proizvodnja bila je pod bila je pod bila je pod jepod pod
kontrolom specijalnih specijalnih specijalnih
poreznika inanza, u inanza, u inanza, u , u u
narodu zvanih lanci zvanih lanci zvanih lanci lanci lanci
(vilanci). Od 1880. osni- vilanci). Od 1880. osni- ).Od1880.osni-
vajusetvornicaduhana
u Sarajevu i u Mostaru,
a otkupni uredi u Lju-
bukom (1881.), Stocu,
MostaruiTrebinju.

Klub puaa iz 1859.

Duvan na irilici
5
Trebaspomenutidado1878.uHercegovinicigaretakaonainpuenjanijebio
poznat.Teknakontogapoinjesekoristiticigaretnipapiriibice.Duhanseuprodaji,
sobziromnakvalitetu,dijelionajak,srednjiilagani(eskin,ortaijava).Prosjena
otkupnacijenaduhanaprvihgodinaaustrougarskevladavineiznosilaje1,10kruna
za1kg(sorteTaneiRavnjak),zatosemoglokupiti10kgpenice,12kgkuku-
ruzaili1kgeera.UgledhercegovakogaduhanaudobaK.undK.Monarhijebio
jevelik:nastranimtritimabiojetraenijiodbugarskogaigrkogaduhana.Mnogi
europskidvoroviiuglednicitrailisudaimsarajevskaimostarskatvornicaizrauju
cigareteodhercegovakihduhana.
UdobaKraljevineJugoslavijedravajepreuzelamonopolnaproizvodnjuipro-
dajuduhana.Meutim,otkupnecijenebivalesusvenie,prviputdolazidokrijum-
arenjaduhana.Prvojehercegovakiduhandegradiranudrugorazredniuodnosu
nasrpskiduhan,iukinutojeosiguranjeodtue.KasimGuji,publicistizLjubukoga,
napisao je 1935. raspravuDuhansko pitanje i pitanje krijumarstva duhana u Her-
cegovini,Zagreb,1935.TakojeuLjubukomza1929.saditeljimaduhanaisplaeno
35.000.000dinara,a1934.2.000.000din.,tojeznailopadza94posto.Proizvoa
duhanadobiobinakonodbitakaoko4din.zakilogramduhana.Avercerjemirne
duemogaoprodatikilogramduhanaod30do50dinara,dakleosamdoetrnaest
putaskuplje.
Ljubuke vagarice 1940.
Uz sve peripetije od sadnje do prodaje duhan je zadnjih dviju godina doivio
malu renesansu. Kao razlog tomu svakako je zavidna cijena duhana, jer se za kilo-
gramduhanaulistumoedobitiido30maraka,toseranijenijenikadadogodilo.
Zakilogramkrianaduhanamoedobitiivieod40maraka.Sveviezelenihduhan-
skihpovrinamoesevidjetiuLjubukomu,posebiceuGrljeviimaiLipnu.
R.Dodig
Cigarete
Ljubuki
iz NDH
Duhan na
hrvatskoj
kovanici
od 10 lipa
6
HKGDDUNAV,VUKOVAR
Hrvatsko kulturno-glazbeno drutvo Dunav, Vukovar, jedno od naj-
starijihdrutavaugraduVukovaru,osnovanojedaleke1867.,toznaidaove
godine obiljeava 145 godina od osnutka. Drutvo je obnovilo svoj rad jo u
godinama progonstva u Zagrebu, a zadnjih desetak godina nakon povratka u
Vukovar,uspjelojeukratkomvremenupostiizapaenerezultateuraduioku-
pljanju novih generacija Vukovaraca. Danas broji oko 130 lanova u djejoj i
odraslojfolklornojsekciji,tamburakojsekciji,temjeovitompjevakomzboru.
Osim pjesama i plesova vukovarskog kraja folklorne skupine drutva izvode i
uvajutradicijuplesaiostalihkrajevaRH.
TakodrutvoDunavnasvomrepertoaru,osimslavonskihisrijemskihpje-
sama i plesova, ima i plesove Baranje, Posavine, Bizovca, Prigorja, Bunjevakih
Hrvata,kaoiplesoveDalmacijeizSplitaiTrogira.Radosuvienigostiumnogim
mjestima diljem RH, te sudionici raznih festivala u inozemstvu. Za svoj dopri-
nosukulturiiobnovihrvatsketradicijskekultureugraduVukovaru,Drutvoje
nagraenoPlaketom Grada Vukovara,tePoveljom Vukovarsko-srijemske upanije
2007.
VoditeljfolklornesekcijejeZlatkoHegedu,prof.,avoditeljtamburakesek-
cijeimaDominkovi.

KUD SELJAKA SLOGA,STROINCI,RH

Kulturno-umjetniko drutvo Seljaka sloga dolazi iz Stroinaca,
maloga mirnog mjesta smjetena na samomu istoku Hrvatske. Drutvo je
utemeljeno1970.,otkadauspjenonastupaidjeluje.UsrcuDrutvajesla-
vonska ravnica, gdje od roda zemlja puca i gdje su ljudi dobra srca. KUD
SeljakaslogaizvesteuprogramuLjubukogasila2012.obiajCvjetnice
u naem selu, kada momci curama pjevaju pod prozorom, te splet slavon-
skihkola.
StroincisunajmanjenaseljeuOpiniVrbanja,smjetenouzsamugra-
nicu s Republikom Srbijom, nasuprot selu Jamena. Prema jo neslubenu
popisustanovnitvaiz2011.selobroji495stanovnikarasporeenihuest
ulica:MatijeGupca,VladimiraNazora,Patanska,Bratstvaijedinstva,Brae
RadiiMaroaTrconia.CestovnojepovezanosaSoljanima,Jamenom(jo
uvijek neotvoren granini prijelaz), Rainovcima i Lipovcem (neasfaltiran
put).PodrunakolaJosipKozaracnalaziseuuliciVl.Nazoraipohaajuje
ueniciod1.do4.razreda,auenici5.do8.razredasvakodnevnoputujuu
Soljane.UblizinikolenalaziseirimokatolikacrkvaPreobraenja Gospodi-
nova.IakojeselomalounjemudjelujuNKSrijemac(osnovan1931.),KUD
Seljakasloga,DVDStroinciiLovakodrutvoVepar.
8
GRADSKI MANDOLINSKI ORKESTAR,Vrgorac
Iako mlad u radu i djelovanju Gradski mandolinski orkestar Vrgorac ve
je zapaen u svojim nastupima diljem Splitsko-dalmatinske, ibensko-kninske
iDubrovako-neretvanskeupanije,emusvjedoebrojnenagradeipriznanja.
U etirima nastupima na festivalu mandolinaImota u Imotskom vrgorski su
mandolinistinagraenitriputa,odnosno2008.,2011.i2012.Zasvojdoprinos
u2010.dobitnicisuiNagrade Grada Vrgorca.Sradousesjeajusvojegane-
davnognastupauekoj,tesejednakoveselesvakomnovomnastupuigosto-
vanju.
Gradski mandolinski orkestar broji dvanaest lanova, a njihov repertoar
ukljuuje raznovrsne glazbene stilove, od klasine glazbe do domaih tradici-
onalnihpjesamaiobradesvjetskihpophitova.Takoersponosomistiuivrlo
uspjene glazbene suradnje s klapama, zborovima, kao i opernim pjevaima i
ostalimvokalnimsolistima.VoditeljorkestrajeTomislavHerceg.
Vrgorac oko 1690.
9
ZBORKRALJICA KATARINA,KRALJEVASUTJESKA
Zbor Kraljica Katarina, Kraljeva Sutjeska,dolaziizstolnogamjesta,pri-
jestolnice srednjovjekovne Bosne, Kraljeve Sutjeske i djeluje u sklopu Udruge
StolnomjestoKraljevaSutjeska,ijijepredsjednikJosipBranin.Zbornjeguje
tradicijuiobiajesvojegakrajaupeKraljevaSutjeskapunihdvanaestgodina,
nastupajui na mnogim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Tako se pred-
stavio u upanji na manifestacijietva, u Zagrebu, Sarajevu, u Ljubukom na
Ljubukom silu 2010. i mnogim drugim mjestima u BiH i RH. Pri zboru djeluje
petnaestlanova,odnedavnoihpratiitamburakiorkestarizKraljeveSutjeske.
PredsjednicaDrutvajeBoanaRadi.
Uarheolokimistraivanjimazapoetim1959.naruevinamaBobovcaivla-
darskihdvorovauKraljevojSutjescipronaenojepunotogatojebilozatrpano
izaboravljeno.UranjevakomsamostanuuKr.Sutjesciouvanojerijetkobo-
gatstvo dokumenata,
knjiga, slika, etno-
grafskih predmeta i
sakralnoga ruha i po-
sua.itavopodruje
pokrivala je srednjo-
vjekovna upa Trstiv-
nica,odkojejeostalo
ime dananje rjeice
koja utjee u Bosnu.
Ruevinevladarskoga
dvoranalazesenaza-
ravanku zvanom Gr-
gurevo.Tu su jo ra-
njevaki samostan i
petkmudaljenerue-
vinegradaBobovca.
Sutjeanke na Grgurevu
10
HKUDHERCEG STJEPAN,BLAGAJ-BUNA
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Herceg Stjepan, Blagaj-Buna,
osnovanoje2004.uupiBlagaj-Bunabezposebnanaziva.Kakosedrutvovre-
menomproirivalo,iznjegasuizrasliiBeari,kojisusvojompjesmom,ponajpri-
jehercegovakimbearcem,osvjeiliiobogatilidrutvo.Krozpjesmuiplescilj
jedrutvazadratibogatutradicijunaihpredaka,unaprijeditikulturno-umjet-
nikiivotauupi,ouvatiipromicatikolaiplesovehrvatskognaroda,kakone
bipaliusjenuzaborava.DrutvojenastupalodiljemHercegovineiRepublike
Hrvatske.Ustudenom2008.drutvojedobilonazivHercegStjepan,uastvoj-
vodeihercegaStjepana
Vukia Kosae. Jedna
odnjegovihrezidencija
nalazila se na podruju
upeBlagaj-Buna,iznad
Blagaja,poznatadanas
pod nazivom Kula her-
cegova.
U studenome 2009.
drutvo se slubeno
registrira kod dravnih
institucija i postaje sa-
mostalno, uz potporu
i daljnju pomo upe
BlagajBuna. Drutvo trenutano broji oko sedamdeset lanova, podijeljenih
upetskupina:Djejifolklor,olklormladih,Beari,TamburaiiDramskasekcija.
Beari su dio HKUD-a Herceg Stjepan, a sastavljen je od lanova: Marinko Ma-
sla, Jozo Pulji, Boo Mari, Tomislav Zlomisli, Rajko Marinko, Mario Pavlovi i
Dragomir Pavlovi.VodeivokalisuJozoPulji i BooMari.PredsjednikHKUD-a
jeMarinkoMasla.
Stari most preko Bune, 1895.
11
HKUDZORA,STRUGE-GORICA,APLJINA
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo ZORA, Struge-Gorica,
apljina,kojepredstavljastatusnisimbolmjestaiopine,utemeljenoje1936.
snekolicinommandolinistakojidjelujudo1940.Ponovnaarmacijaslijeditek
1995.,kadanekolikomladihljudiizStruge-Goricapokreedrutvosfoklornom
i tamburako-mandolinskom sekcijom. U zadnjih pet godina djeluje i klapa,
kao i sekcija enske pjevake skupine. Takoer u sklopu Drutva postoji i
karnevalska udruga,kojajeaktivnaodsamihpoetaka.Sasvimtimsekcijama
zaokruenajejednacjelinaiimagecjelokupnogadrutvaukojemuseokupljaju
mladiljudi.UDrutvutrenutanodjelujeokostotinjaklanova.
Od koreograja koje izvodi folklorna sekcija najpoznatije su Lino, zavrno
kolo iz opere Ero s onoga svijeta, splet hercegovakih plesova (Trusa,Taraban,
GrabovkaiProleta),tekolaizRaanca,upePeljeke,KoruleiSlavonije.Drutvo
je dosad nastupalo na mnogim domaim i meunarodnim manifestacijama,
gdjejeostvarilodostauspjeha:nasvimsmotramafolklorahrvatskihkulturno-
umjetnikihdrutavaizBiHiHrvatske,uSlovakoj,Maarskoj,Austriji,Poljskoj
iItaliji.NakonkoncertauBergamuprimljenojeuaudijencijukodsv.OcaPape
Benedikta XVI. u Rimu. Usto, Drutvo je suorganizator smotre Hercegovako-
neretvanskeupanijeLijera diple nadigrala,nakojujeposebnoponosno.
12
HKUD SVETI MARKO,KLOBUK
HKUDIVAN,GRAB
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Sv. Marko, Klobuk,utemeljeno
je 5. veljae 2006. Broji oko ezdeset lanova, od najmlaega, koji ima pet go-
dina,donajstarijegakojibrojiosamdesetitrigodine.UDrutvudjelujusekcije:
olklorna,gangaka,diplarskaisekcijazapodukumladihnastarimglazbalima.
HKUDSv.Marko,Klobuk,imaojedosadavieod90javnihnastupadiljemBiHi
RepublikeHrvatske.ZadaajeiobvezaDrutvaoivjetitradicijuistareobiajeu
Klobukuidaljeodnjegaiprenijetiihnamladenarataje.
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Ivan, Grab,utemeljenojeulisto-
padu2010.Drutvojeunepunedvijegodinedjelovanjaostvarilovelikerezulta-
te.Odpetnaestnastupavrijednojeizdvojitinastupenameunarodnojsmotri
folklorauLivnu,gdjejeosvojeno3.mjesto,teodlazaknamultikulturalnuimul-
tinacionalusmotrafolkloranarodnihmanjinauStareJankovce26.i27.svibnja
2012.Drutvobroji60-akaktivnihlanovasvihdobnihskupina.Najmlailan
ima pet, a najstariji 85 godina. Pojedini lanovi pokazali su interes za narodna
glazbala,takodaseveuvjebavajuusviranjudipli,gusalateusneharmonike.
PredsjednikDrutvajeN.Hrsti,tajnikA.Milievi,akoreografI.Markoti.
13
HKUD STUDENICA,STUDENCI
HKUDHARDOMILJE
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Studenicaosnovanoje2001.Dru-
tvosvoju djelatnost temelji na promicanju puke batine Hrvata u Hercegovini,
ouvanju hrvatskih narodnih nonji, zatim starih plesova i drugih poskoica
izHercegovine.Drutvobrojioko150aktivnihlanova,uijemsusastavufolklorna
sekcija(starijegaimlaeguzrasta),pjevaka skupinaimandolinski orkestar.Dosada
jeDrutvoimalopreko160javnihnastupanaprostoruBiHiuinozemstvu,po-
najprije u Njemakoj, Austriji i Hrvatskoj, od kojih su najdojmljiviji nastupi na
najveojhrvatskojfolklornojsmotriVinkovake jeseni,naakovaim vezovima,
Smotri folklora LikoSenjske upanije folklora LikoSenjske upanije folklora LikoSenjske upanije LikoSenjske upanije LikoSenjske upanije koSenjske upanije koSenjske upanije Senjske upanije Senjske upanije upanije upanijeidr.Ove godine Drutvo e po sedmi put, zaje- Ove godine Drutvo e po sedmi put, zaje- godine Drutvo e po sedmi put, zaje- godine Drutvo e po sedmi put, zaje- Drutvo e po sedmi put, zaje- Drutvo e po sedmi put, zaje- tvo e po sedmi put, zaje- tvo e po sedmi put, zaje- e po sedmi put, zaje- e po sedmi put, zaje- po sedmi put, zaje- po sedmi put, zaje- sedmi put, zaje- sedmi put, zaje- put, zaje- put, zaje- ,zaje- zaje-
dno sa upnikom i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, sa upnikom i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, sa upnikom i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, upnikom i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, upnikom i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, i upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, upnim zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, zborovima, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, ,organizirati Boini koncert Svim na zemlji, organizirati Boini koncert Svim na zemlji, Boini koncert Svim na zemlji, Boini koncert Svim na zemlji, ini koncert Svim na zemlji, ini koncert Svim na zemlji, ni koncert Svim na zemlji, ni koncert Svim na zemlji, koncert Svim na zemlji, koncert Svim na zemlji, Svim na zemlji, Svim na zemlji, na zemlji, na zemlji, zemlji, zemlji, ,
za svoje upljane, goste i prijatelje drutva. svoje upljane, goste i prijatelje drutva. svoje upljane, goste i prijatelje drutva. upljane, goste i prijatelje drutva. upljane, goste i prijatelje drutva. ,goste i prijatelje drutva. goste i prijatelje drutva. i prijatelje drutva. i prijatelje drutva. prijatelje drutva. prijatelje drutva. drutva. drutva. tva. tva. .
HKUD HARDOMILJE, Ljubuki,poelojesradom2009.aregistriranoje2011.
Njegujeobiajesvogakrajaisvogasela-kola,igreipjesme,nedoputajuidaseza-
boravinaslijeepredaka.HKUDHardomiljenajmlaejedrutvouopiniLjubuki.
NastupalojenaDanima Hardomilja,organiziranimusklopuproslavenebeskogza-
titnikaselasv.StjepanaPrvomuenika,ijuslikusponosomnosenasvojojzastavi,
kaoiuKnepoljutoimjebiloprvogostovanje.SvojepredstavljanjenaLjubukom
silu2012.pokazatekrozplespodnazivomTragkojiostaje.Predsjednicaikoreo-
grafkinjadrutvajeSpomenkaGrbavac,atajnicaMiraRupi.Drutvobrojidvade-
setakplesaaivelikbrojpotpornihlanova.
14
HKUDVAAROVII
HKUD RADIII
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Vaaroviipostojijooddavne
1948.PotomuspadameunajstarijadrutvauopiniLjubuki.Tadajedrutvo
imalopjevaku,folklornuitamburakusekciju.Njihovaaktivnostmoesepratiti
svedo1960.Nakontogadrutvoseponovnoaktivira70-ihgodinaidjelujesve
do1987.Utomrazdobljuimalojenizznaajnihnastupa,kakouzemljitakoiu
inozemstvu, odakle su uvijek donosili priznanja. U cilju ouvanja tih obiaja i
kulturnihdobaradrutvoseponovnoaktivira2011.Danasbrojipedesetakla-
nova mahom mlae
populacije. Drutvo
izvodi igre iz zapad-
ne Hercegovine, uz
diple i usnu harmo-
niku. Takoer pje-
vakaskupinaizvodi
hercegovaku gan-
gu i bearac. Pred-
sjednik drutva je
Vlatko-Vlado Grani,
a tehniki voditelj
StjepanGrani
Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Radiiidjelujeod15.listopa-
da 2003. kao olklorna sekcija Osnovne kole Marka Marulia, Podruna kola
Radiii,aod4.oujka2006.prerastauHrvatskokulturno-umjetnikodrutvo
Radiii.Drutvookupljavelikbrojmladihpolaznika,njegujuinarodnubati-
nu,igreiplesoveprethodnihnarataja.HKUDRadiiinastupilojeumnogim
mjestimaipostiglizapaenerezultate.Kaoposebnaizdvajajusegostovanjana
manifestacijamaakovaki vezovi,Na Neretvu miseina palauMetkoviu,Dani
Europskog naslijea u Sarajevu, Lorettu u Italiji, Kninu, Primorskom Dolcu, Za-
grebu,Miljevcima,Lipiku,Beuimnogimdrugimmjestima.
15
HKD SV. ANTE,HUMAC-LJUBUKI
KUDHERCEG STJEPAN,LJUBUKI
Kulturno-umjetniko drutvo Herceg Stjepan, Ljubuki, utemeljeno
jeusrpnju1999.,sglavnimciljemouvanjaiodranjaizvornenonje,plesova,
napjevaiobiajaLjubukogaihercegovakogakraja.Drutvobrojioko150ak-
tivnihlanovasvihuzrasta,djelujuikrozpjevaku(mukaienskaganga)iple-
sakusekciju.UjedanaestgodinapostojanjaDrutvojezabiljeiloprekodvjesta
nastupauzemljiiinozemstvu,meukojima:Vinkovake jeseni(uvienavrata);
Meunarodna smotra folklora u Liptlu, eka; Meunarodna smotra folklora u
Beu,Smotra folklora u Peczuchu,Maarska;Hercegovake veeri u Klnu,Beu,St.
Gallenu,SplituiZagrebu;MeunarodnojsmotrifolkloraSusret naroda i kulturau
Sikirevcima,okakom
sijeluuupanji,smotri
folklora Brodsko kolo
u Slavonskom Brodu,
Meunarodnoj smotri
folklora u Starim Jan-
kovcima (Vinkovci),
smotri folklora povo-
domDana grada Duge
Rese, akovakim ve-
zovimaipovodom60.
godina KUD-a Kristal-
Sladoranaizupanje.
Hrvatsko kulturno drutvo Svetoga Ante, Humac-Ljubuki, najstarije
kulturnodrutvonapodrujuLjubukoga,utemeljenoje1932.Usvojojbogatoj
prolostiDrutvojeimalonizzapaenihnastupauBiH,Hrvatskojiueuropskim
zemljama.DanasuokviruDrutvadjelujelimenaglazba,pjevakizbor,folklor-
na, dramska i karnevalska skupina. Najmlaa od njih, karnevalska, imala je niz
uspjelihnastupanaLjetnom karnevaluuapljini.olklorbrojiezdesetlanova,
promiui tradicij-
ske i kulturne vred-
note Hrvata u BiH,
preko niza izvedbi
izvornih plesova,
pukih napjeva
(putnikipjev,mu-
ka i enska ganga)
i instrumentalne
glazbe. Limena
glazba nastupala je
i pratila sve znaaj-
ne dogaaje u Lju-
bukomiokolici.
16
MKDMAKEDONIJA,SPLIT
Makedonsko kulturno drutvo Makedonija, Split,osnovanoje30.lip-
nja1991.,snamjeromouvanjaidentitetamakedonskenacionalnemanjineis
ciljemdastanovnitvuSplitaiDalmacijepribliimakedonskutradicijuikulturu.
JednaodglavnihmanifestacijakojeorganiziraDrutvouSplitujeDanimake-
donskekultureDaniSv.KirilaiMetoda,koju2012.organizirapodvadesetprvi
put.MKDMakedonijanositeljjecjelokupnogakulturnogivotamakedonske
nacionalne manjine u Gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj upaniji. U zadnjih
nekolikogodinaDrutvojeprerasloupredvodnikacjelokupnogakulturnogi-
vota svih nacionalnih manjina u Gradu Splitu. Zajedno s Vijeem makedonske
nacionalne manjine Grada Splitainicijatorjeiglavniorganizatorviemanifesta-
cijakojesuprerasleutradicionalne.
U sklopu Drutva organizirane su folklorna grupaMakedonija, koju vodi
Blaka Massaccesi, pjevaki zborMakedonija pod ravnanjem Olge Barbir, or-
kestarMakedo,podstrunimvodstvomMarjanaRajiganjeraietno-radioni-
ca u kojoj se izrauju
nonje za folklornu
grupu i kostimi za
pjevaki zbor, a koju
vodi Biljana Mitrev-
ski. lanovi Drutva
nastupaju na raznim
manifestacija: u Spli-
tu, Zadru, Zagrebu i
na viednevnim tur-
nejama po Makedo-
niji. Predsjednik MKD
MakedonijaizSplita
jeAngelMitrevski.
Dani makedonske kulture, Split
1
Makedonske narodne nonje
Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj
Zajednica Makedonaca u Republi-
ci Hrvatskoj osnovana je 22. prosinca
1991. kao etnika i nacionalna zajedni-
ca,odnosnokaoapolitinaineprotna
udruga. Njezina temeljna djelatnost
je ouvanje nacionalnoga identiteta i
entiteta, njegovanje jezika, folklora, pi-
sane rijei, kulturnih i prirodnih bogat-
stavaRepublikeMakedonije,povijesnih
injenica i istina, kao i odravanju tije-
snihkontakatasmatinomdravom.U
sastavu Zajednice djeluje est make-
donskih kulturnih drutava. Zajed-
nicaMakedonacauRepubliciHrvatskoj
od1993.izdajesvojeinformativnogla-
silo MAKEDONSKI GLAS, atiskaseest
brojevagodinje.
!
Na teritoriju Makedonije po-
stoji oko sedamdeset razli-
itih vrsta bogato ukraenih
narodnih nonji. Postoje dva
glavna tipa nonji: zapadno-
makedonske i istono-make-
donske. Prema etnografskim
podrujimazapadnesedijele
na Gornji tok Vardara, Debar-
sko-mijakeiBrsjake,aisto-
nesedijelenaSrednji tok Var-
daraiopsko podruje.
N
a
r
o
d
n
a

n
o

n
j
a
,


K
o

a
n
i
,

M
a
k
e
d
o
n
i
j
a
Makedonski glas, glasilo Zajednice
Makedonaca u RH
N
aselje Otok, kako mu samo ime kae
(tei, ob+tok), prostire se na uzvisini
od 76-95 m/nv, izmeu naselja Proboja,
Grabovnika, Graba, Veljaka i Vitine, okrue-
no poljima Vitinskim, Veljakim i Beriem,
optoeno rijekama Mladima (do Parila, da-
lje Prokopom), Vrioticom i mnogobrojnim
kanalima (Modra matica, Voa). Od istoka
prema zapadu Otok je irok oko 2,2 km, a od
sjevera prema jugu svega 1,2 km, s ukupnom
povrinom od 2.383.719 etvornih metara.
Selom prolazi glavna komunikacija, od sje-
vera ka jugu Vitina Grabovnik, koja ga dijeli na Gornji Otok sa zapadne
strane i Donji Otok s istone strane. S druge strane postoji mjesna podjela
Otoka na Pogledau, Brig i Ljut. Od mikrotoponima u otokom prostoru
nalaze se Ambar, Bedrenjaa, Bistrica, Blaca, Blinja, Boluk, Buk, Dnine,
Dubovnici, Gadin Kr, Glavica, Jasenak, Jelenova Glavica, Kri, Krevina,
Lazina, Livada, Lopata, Luka, Ogradina, Plantaa, Pod Kulom, Pod Gomi-
la, Pruda, Sala, Sedra, Skladi, Stup, Ua, Vrba, Zabrig, Zalie. Prema po-
pisu iz 1991. Otok je imao 549 itelja, a prema neslubenim procjenama
iz 2008. oko 598 stanovnika. Selo ima jedno groblje Glavicu, na kojemu
su pokopani pripadnici 16 rodova: Alilovi, Bara, Boras, olak, Kardum,
Lavri, Milievi, Mieti, Pavlovi, Petrui, Pilati, Roso, Skoko, Solin,
Vuki, Zovak. Neke od navedenih obitelji ne prebivaju vie u Otoku (La-
vri, Roso), drugi su prema inozemnim arhivima, u kojima je kao rodno
mjesto naveden Otok, odselili u SAD [Borojevi, Dekanovi (?), Grani,
Grbavac, Hrsti, Mujki
(?) i Pavii], treima se
gubi trag u vremenu i
prostoru (ola, velepo-
sjednik na Luicama iz
doba Kraljevine Jugo-
slavije, iz pravoslavne
trgovake obitelji iz
Mostara). Dr. Jevto De-
dijer dotaknuo se u svo-
joj knjizi "Hercegovina:
antropogeografske stu-
18
Pie Radoslav Dodig
OTOK
P
r
a
p
o
v
i
j
e
s
n
i

n
a
k
i
t
,

d
e
s
i
g
n

R
,

A
l
i
l
o
v
i

Most iz doba cara Vranje

dije" (pretisak Saraje-
vo, 1990.) i prezimena
iz Otoka 297.-298., ali
njegove zakljuke tre-
ba uzeti cum grano sa-
lis. Iz dostupnih izvora
treba spomenuti da se
iz Otoka, uglavnom u
prvoj polovici 20. st.,
iselilo u SAD, Kanadu
i Argentinu 114 sta-
novnika.
Otok je bio napuen u prapovijesti u ranobronanom i eljeznom
dobu. Na sjevernoj strani Otoka nalazi se predio Pod Gomila, na mje-
stu gdje je napravljeno betonsko mjesno igralite. Oito se na tom dijelu
nalazila prapovijesna gomila, ije je ostatke danas teko uoiti. U Zemalj-
skom muzeju BiH u Sarajevu nalazi se garnitura bronanoga nakita iz
prapovijesnoga doba, koja je naena u Otoku 1901. prigodom regulacije
korita rijeke Mlade. Sastoji se od ogrlica, fbula, cjevica, dugmadi i naki-
ta za kosu, koje se tipoloki mogu smjestiti u kraj bronanoga i poetak
eljeznoga doba, oko 8. st. pr. Kr., a nakit za kosu oko 7.-6. st. pr. Kr. to
se tie antike i srednjega vijeka u Otoku dosad nisu zabiljeeni nalazi i
spomenici. Imajui u vidu da su u tom razdoblju susjedna Vitina, Veljaci
i Grab bili dobro napueni, realno je pretpostaviti da je i Otok bio nasta-
njen. O osmanskom dobu u Otoku malo se to moe rei. Vjerojatno se
za vezirovanja Ali pae Rizvanbegovia (1832.-1851.) sijala ria, kukuruz,
krumpir i gajio duhan. Fra Petar Bakula u svojemu "ematizmu" iz 1867.
zabiljeio je da Otok, kao flijalno selo upe Veljaci, ima 28 kua i 220 i-
19
Buk na Mladima
Groblje Glavica
telja. Prema austrougarskim popisi-
ma puanstva u Otoku su 1895. bile
nastanjene 52 kue s ukupno 272 i-
telja, svi katolici i zemljoradnici, ali
od toga 140 kmetovi. U popisu 1910.
broj stanovnika bio je 271, ali treba
imati na umu da su 44 osobe iselile u
Ameriku. Austrougarska vlast ubrzo
je otpoela s regulacijom korita ri-
jeke Mlade. Veliki zahvati uraeni
su upravo kod Otoka, odakle je dio
vode usmjeren kanalom Parilo, a
nizvodno je napravljen novi elje-
zni most na kamenim upornjacima.
Zanimljivo je da su Austrijanci taj
most nazivali Udice-Brcke, jer se taj predio u Otoku na tom dijelu Mlada
nazivao Udice. Danas taj austrougarski most puk obino naziva Demu-
jin ili Ademujin most, to je pokraeno od Hadimujin. H. Hasandedi
pie o "Hadi Mujinoj upriji" koju je sagradio hadi Mujaga Muminagi.
Njegovi podaci nisu ba najjasniji jer govori jednom o kamenom mostu
preko Mlada kod mjesta Otok, a drugi put o mostu od kamena u Grabu.
Vrijedi jo spomenuti u vezi s Otokom jednu zanimljivost. C. Patsch
zabiljeio je podatak kako je u Otoku zadnjega jelena ustrijelio 1814. Ma-
hmud aga Hadiali. Navodi da su mu pokazali 1907. to mjesto u Otoku,
koje je prozvano "Jelenova Glavica". Ipak, svaku predaju treba kritino
valorizirati, pa tako i ovaj Patschev podatak.
Od poznatih Otoana spomenimo Roberta Alilovia, kipara i dizaj-
nera, emigrante Antu i Stanka Karduma, doktore Luku Pavlovia i Milu
Pilatia, Ivana Vukoju, pjesnika i kritiara, fra Milana Vukia i Slavena
Zovku, prvaka BiH u sportskom ribolovu u vie navrata (Popis nije ko-
naan).
20
Nonja iz Otoka
krajem 19. st.
Jelenova glavica
N
a sjeveroistonomu dijelu ljubuke opine, na razmeu opina Lju-
bukoga, Gruda, itluka i irokoga Brijega, proteglo se selo Lipno,
na 14.195.250 etvornih metara povrine i 536 stanovnika (popis 1991.).
Najnia toka je na 209 m/nv, a najvia 455 metara u brdu Borajini. Obi-
no se dijeli na Gornje Lipno (iznad ceste) i Donje Lipno (ispod ceste),
premda ima i lokalnih podjela prema pojedinim rodovima. Ime Lipno
(lipa, tilia) esto je u slavenskome nazivlju. Dovoljno je sjetiti se njema-
koga grada Leipziga. O tome je davno pisao Bogoslav ulek, Zato Slaveni
potuju lipu, Rad XLIII, JAZU, Zagreb, 1878., koji je u Hrvatskoj i Slavoni-
ji naao 40 naziva s osnovom lipa, a u Bosni i Hercegovini 12. Reljef je ti-
pian krko-dinarski, s poljem u sreditu (215 235 m/nv), okolnim brd-
skim i terasastim pojasom (250 300 m/nv) i gorskim predjelima na sje-
veru (310-455 m/nv). Od mjesnih toponima najuestaliji su oni vezani za
izgled i poloaj tla (nomina topographica), zatim skupina koja se odnosi
na ljudsko djelovanje (nomina agentis), te toponimi antroponimnoga po-
stanja: Alagua (Lagua), Bagdala, Barica, Borajina, Bovan, Bubuljevac,
Bunar, Brig, Dubrava,
Dila, Dolac, Draga,
Glavica, Grabovina,
Grad, Greda, Guvni-
ne, Humac, Kajtazo-
vina, Katunina, Kr,
Kozinovaa, Krstaa,
Kuk, Kupinjak, La-
zina, Latice, Ljutica,
Milavina, Ograde,
Okrajak, Osoj, Pivica,
Ploe, Primorevina,
21
LIPNO
Detalj iz Lipna
Bilizi u groblju
Prizide, Progon, Ra-
ljevac, Rupe, Stup,
Strana, Trave, Vla-
ka, Zalazina, Zgon.
Meu navedenim
nazivima zanimljivi
su Bovan (u svezi s
balvan, drvo, idol,
praslavenska rije,
moda iz turkijskih
jezika, kultni topo-
nim) i Katunina
(katun, privremeno
pastirsko naselje
i pasite, vlaki termin). U Lipnu ivi 17 rodova: Brkii, Buntii, orii,
arapine, Galii, Luburii, Marinii, Miletii, Milievii, Nakii, Paponje,
Pavlovii, Prskale, Raspudii, Rozii, Smoljani i aravanje. Ranije su ivjeli
Prusine, Medii, Soe i Dvorek. Prema dostupnim podacima u razdoblju
oko 1900.-1960. iz Lipna se iselilo 67 osoba, uglavnom u SAD, Australi-
ju, Kanadu i Urugvaj. Odselili su Brki, Bunti, ori, Marini, Mileti,
Milievi, Naki, Paponja, Prskalo, Raspudi, Rozi i aravanja. Podrije-
tlo lipanjskih rodova djelomice je obradio Tomislav ori u monografji
"Lipno", Zagreb, 2008., 20.-23.
Sudei prema ostacima gradina i gomila Lipno je bilo naseljeno u pra-
povijesno doba. Vie kamenih gomila rasuto je po brdskim predjelima
Brkia (3), Gomila (pet, najvea Raspudia), Grabovine (14), Lague (7) i
Pavlovia (15). Po jedna gomila nalazi se na Glavici i upljoj gomili. Dio
markantnijih gomila dobio je ime, kao Rajia gomila, oria (Joskia) go-
mila i dr. Od tvrava iz bronano-
ga i eljeznoga doba zvanih gra-
dine poznate su: Nakia gradina
(kota 303), jugozapadno od seo-
skih kua, lijevo od ceste Lipno-
Grljevii, s ostacima suhozida vi-
sine i do tri metra, na eliptinoj
zaravni 30 x 20 m, s ulomcima
grube keramike; Buntia gradi-
na, na obronku padine iznad po-
lja i seoskih kua, te gradina na
predjelu Grive. Iz rimskoga doba
u Lipnu nema znaajnijih spo-
menika, ali se moe pretpostaviti
da je u polju bilo kakvo imanje
(villa rustica?), itelji su bili or-
ganizirani u jedan vicus (?), a
sve je bilo povezano mjesnom
22
Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije
Lokva Kozinovaa
prometnicom Mostarska
Vrata-Lipno-Grljevii. Iz
srednjega vijeka najzname-
nitiji spomenici svakako su
bilizi. U seoskom mjesnom
groblju, zajedno s novim
grobovima, nalazilo se gro-
bite s 12 biliga (tri krinje,
osam ploa i jedan sljeme-
njak). Danas ih je vidljivo
sedam, tri su pod zemljom,
a dva su nestala. Jedan pri-
mjerak je ukraen rozetom
i mladim mjesecom. Na
lokalitetu Glavica u polju,
150 m juno od mjesne ce-
ste, na posjedu Ivana Galia
nalazi se grobite sa sedam
sauvanih biliga. Smjeteni
su na prapovijesnoj gomili,
koja je danas veim dijelom
oteena i raznesena. Na
njoj se tu i tamo jo prona-
u ostaci rvnjeva i bruseva. Naalost, itav lokalitet je zaputen i zarastao
u korov, a mogue je da se radi o kontinuitetu od prapovijesti i antike do
srednjega vijeka. Jedan bilig, a moda i kamenolom za nadgrobnjake, vidi
se na upljoj gomili nedaleko od Kozinovae.
U drugoj polovici 15. st. Lipno je opustjelo prodorom Osmanlija, jer
se navodi kao pusto selo 1468./1469. u nahiji Mostar, u Zbirnom popisu
Bosanskoga sandaka. Slino stanje je nekoliko godina kasnije u Poime-
ninom popisu sandaka vilajeta Hercegovina. U iduim stoljeima vrlo
malo je podataka o Lipnu. U austrougarskim popisima puanstva Lipno
je uvrteno zajedno s Hamziima. Godine 1910. u Lipnu je bilo 50 kua s
ukupno 359 osoba, i to 184 mukarca i 175 ena. Velik demografski udarac
za Lipno zbio se tijekom II. Svjetskoga rata kada je stradao 81 stanovnik
ovoga sela. Spomenik njima u ast podignut je u blizini mjesnoga groblja.
U crkvenoj upravi Lipno pripada Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i nalazi
se u upi Grljevii, koju od 1968. opsluuju biskupijski sveenici. Podru-
na crkva izgraena je 1972. i posveena je Uznesenju Bl. Djevice Marije.
Poznati Lipnjaci (hm, svi mukarci?) su: Sveenici dr. fra Gracijan Ras-
pudi, dr. fra Fabijan Paponja, dr. fra Bruno Raspudi; sportai Denis Bun-
ti, rukometa, Boo Mileti, prvak Balkana u bacanju koplja; knjievni-
ci i publicisti Drago aravanja, Emil Raspudi, Tihomir Naki i Tomislav
ori; arko Milievi, general, Zlatko aravanja, teolog, doc. dr. Vedran
ori, kardiokirurg, poduzetnici Radoslav Gali i Mate Smoljan, Jozo
Milievi Galini, glazbenik i Mate Prskalo, nogometa i trener.
23
Spomenik rtvama II. Svjetskoga rata
H
raljani, juno i jugoistono od Ljubukoga, nemaju kompaktan
teritorij jer presijecaju tri prometnice - regionalnu cestu Ljubuki-
itluk, magistralnu cestu apljina-Ljubuki i lokalnu prometnicu Har-
domilje-Vitaljina-Pregrae. Prostiru se na 11.025.530 etvornih metara
povrine, s najniom tokom na 56 m/nv i najviom na 212 m/nv. Prema
popisu iz 1991. Hraljani su imali 481 itelja, a prema procjeni iz 2008.
oko 509 stanovnika. Hraljani se dijele na Buine, Ligat, Mandie, Staje,
Vitaljinu i Vitice. Najprostraniji su Ligat i Vitaljina, koji su se katkad na-
vodili kao posebna naselja. Naziv Hraljani (hrast, dub, iz roda Quercus)
po strukturi vrlo je star jer sadrava sufks jani/-jane, pa se susree na
sveslavenskom podruju. Najblii imenski parnjak Raane smjeten je u
24
HRALJANI
Gomila s keramikom, Vitaljina
Poplava 2010.
Vrgorskoj krajini. Naziv Vitaljina, takoer s parnjakom konavoskom Vi-
taljinom, posjedovan je naziv od imena Vitalja/Vitanja iz latinskoga Vita-
lis. Naziv Ligat (i Ligati) jezino je vrlo zanimljiv. Na nj podsjeaju rijetka
prezimena Ligata i Ligati. Vjerojatno se radi o vlakom terminu u svezi
s latinskim glagolom ligare, vezati. Ostali hraljanski mikrotoponimi spa-
daju u tipine hercegovake: Bara, Bunozina rupa, Draga, Grab, Jagodnik,
Kuk, Lazina, Luka, Matinovac, Otok, Ploa, Podvornica, Ripite, Strana,
Tor, Torina, Torite, U Barama. Hraljani imaju tri groblja u Ligatu, Sta-
jama i Vitaljini. Na groblju u Vitaljini pokopani su pripadnici 16 rodova:
25
Groblje u Vitaljini
Kupalite eveljua
Ani, Babi, Bili, Bi-
ko, Boto, oti, Grgi,
Herceg, Kozina, Kravi,
Landeka, Luburi, Man-
di, Planini, Selak i Vi-
tica; u Ligatu 11 rodova:
Alilovi, Bezer, Bonjak,
Boto, Brki, Dugandi,
Jeli, Kozina, Pavlovi,
Sesar i Peri-ue; u
Stajama dva roda: Pehar
i Vitica. U svojemu e-
matizmu 1867. fra Petar
Bakula spominje Vita-
ljinu u upi Humac s 26
kua i 137 itelja. Au-
strougarski popis 1895.
daje za Hraljane (Bui-
ne, Grabovina, Ligat, Vi-
taljina Donja i Vitaljina
Gornja) 312 stanovnika
u 51 kui, od kojih su 132 bili kmetovi; popis iz 1910. pokazuje 64 kue
s 381 iteljem. U drugim vrelima doznaje se kako su se iz Hraljana selili
pripadnici roda Alilovi, Babi, Bezer, Bili, Boras, Boto, Dugandi, Er-
ceg, Grgi, Kozina, Landeka, Luburi, Selak i Vitica, njih 62 u prvoj pol.
20. st., uglavnom u SAD, Australiju i Argentinu.
Ostaci prolosti seu u prapovijesno doba. Na podruju Hraljana na-
laze se kamene nadgrobne gomile (bronano i eljezno doba): Na Gor-
njem Brdu, Ligat, skupina od tri kamene gomile i dvije takoer u Ligatu,
u blizini naselja. Jedna od njih, iza kua Kozina, oteena je skidanjem
gornjega plata od krupna kamenja. Sada joj je promjer oko 15 m, s visi-
nom od jednoga metra. Na povrini zamjetni su komadi kunoga lijepa,
to govori da se naselje prostiralo negdje u blizini. Druga kamena gomila
nalazi se u Vitaljini, s lijeve obale Trebiata, nedaleko od mosta preko rije-
ke. Ima promjer oko 20 m i prosjenu visinu od tri metra. Imala je zacijelo
vie grobova, s pokojnicima pokopanim u zgrenu poloaju, jer se na po-
vrini vide tragovi devastacije ak pet grobova. Primjeuju se na povrini
sitni ulomci tipine prapovijesne keramike. Ipak, daleko najmarkantniji
ostaci iz Hraljana odnosno Vitaljine potjeu iz rimskoga doba. Uz rijeku
Trebiat, s lijeve obale oko mosta (ui lokalitet zove se Mostine) u Vita-
ljini, niklo je rimsko naselje. Na estici Vrtli Mate Selaka, uz gomile
trijeba od kamena crijepa i opeke, stoje ostaci neke vee rimske zgrade.
Pojedini ulomci krovnoga crijepa imali su tvorniki ig Q. Clodius Am-
brosius, to znai da se radilo o luksuznom objektu iz 1. st., za iji je krov
26
Spomenik ratnim rtvama, Ligat
vlasnik uvozio crijep iz Ita-
lije. Blizu mosta otkopano
je vie rimskih grobova. Na
mjestu dananjega mosta
preko Trebiata, izmeu
Hraljana i Hardomilja, sta-
jao je rimski most. Njegov
istraiva C. Patsch utvrdio
je kako je bio dug 20 m, sa
irinom oko 3,67 m, a leao
je na dvama kamenim no-
saima. Zanimljivo je da je
korito rijeke ispod mosta bilo poploano u duljini pet metara. Praktini
Rimljani uradili su to kako voda ne bi podrivala mosne nosae. S loka-
liteta Grebine u Vitaljini potjee jedan natpis veterana VII. legije, sada u
arheolokoj zbirci Franjevakoga samostana Humac.
Iz srednjega vijeka u Vitaljini se nalaze dva grobita biliga. Na lokalite-
tu Grebine, pri samoj obali rijeke Trebiat, na njivi Luke Grbavca, postoji
grobite od dvadeset biliga. Danas su svi zarasli i potonuli u zemlju izme-
u visokoga iblja i korova, pa je teko utvrditi njihov oblik i stanje. Pre-
ma ranijim podacima orijentacija je zapad istok, najvie je ploa, ima i
krinja, dok se ukrasi ne navode. Druga skupina biliga nalazi se stotinjak
metara nizvodno od prve, ispod Luburia kua. Vidljivo je sedam primje-
raka, pet krinja i dvije ploe, orijentiranih zapad istok. Na jednoj ploi
vidi se na gornjoj povrini
plitak reljef tita s maem,
a na drugom, oteenom
primjerku (prebijenom na
pola) vidi se kontura ljud-
skoga lika u etverokutu s
bordurom. ovjek je s uzdi-
gnutom rukom (?), a iznad
nje su kri i mladi mjesec
(?). Jo jedan osamljen bilig
lei u Polju.
Zadnjih godina, u vru-
im ljetnim danima, mnogi
Ljubuaci trae osvjeenje
na kupalitu eveljua u
Vitaljini, na rijeci Trebiat.
Svjeina nonoga vjetra,
ubor vode i miris topla
mesa djeluje zamamno.
2
Rimski ulomak u imuna Selaka, Vitaljina
Srednjovjekovni bilig, Grebine, Vitaljina
28
GRLJEVII
Gradina u Grljeviima
Keramika s grljevake gradine
N
aselje Grljevii prostire se u sjevernom brdovitom dijelu ljubuke
opine, s povrinom od 12.195.250 etvornih metara, s 475 stanov-
nika (popis 1991.) odnosno 540 prema opinskim procjenama iz 2008.
Najnia toka je na visini od 234 m, a najvia na 450 m na brdu Borajni.
Uobiajeno se dijeli na zaseoke Bunar, olaci, Kordii, Podselo, eve i Za-
dre. Spominje se prvi put 2. travnja 1599. u popisu sela upe Veljaci pod
imenom Garljeovje. Oblik je pomalo neobian, ali i neka druga imena
s navedena popisa nisu uvijek korektno zabiljeena. Kao da je toponim
glasio Grljevlje ili Grljovlje? U dananjem obliku Grljevii su antropo-
nim, vjerojatno od nadimka Grlje ili Grle, to je dalo prezimena oblika
Grlanovi, Grle, Grlj, Grljui (Vrgorac) i Grljevi (Dubrovnik, ali s dugo-
silaznim naglaskom!). U osnovi je
rije grlo, koja izmeu ostaloga,
moe znaiti tjesnac, sutjesku,
prolaz, pa i ue i ponor. U mikro-
toponimiji nazivi izvedeni iz grlo
odnose se uglavnom na manje
potoke i zdence: Dvogrlja, Grljak,
Grljavac, Zagrljak i sl. Ostali mje-
sni nazivi iz Grljevia uobiajeni
su za hercegovaku toponimi-
ju: Bunari, Djelo, Doi, Doline,
Draica, Greda, Gnjila, Grovite,
Ivkovac, Jasenica, Jastrebinjak,
Kaunovac, Katunina, Klaine,
29
Crkva sv. Josipa Radnika
Panorama Grljevia
Kozinue, Kuite, Kuk, Latica, Lekin vrt, Lugava, Ljut, Markovljani, Mi-
unua, Mua, Oblog, Ogradice, Pital, Piteti, Ploa, Ponorina, Pustulje,
Radovan, Rasodnjaci, Ranji vrtli, Seline, Sinite, Stanina, Upaljenice,
Teoak, Torina, Zasici i Vlaka. U austrougarskom popisu puanstva iz
1895. Grljevii nisu posebno uvrteni, ve su ukljueni u Hamzie. U po-
pisu 1910. u selu su bile nastanjene 53 kue s ukupno 412 itelja. U prvoj
polovici 20. st. iz Grljevia odselilo se, uglavnom u SAD i Kanadu, 48
osoba. Radi se o rodovima Bonjak, olak, Kordi, Kraljevi, Leko, Ra-
dii, evo, Slikovi, Suac i Zadro. Selo ima jedno groblje u kojemu su
pokopani pripadnici roda Bonjak, olak, Hrka, Kraljevi, Kordi, Leko,
Pavlovi, Radii, Skoko, Slikovi, Slikovi-Zadro, Soldo, Suac, evo,
Zadro i Zubac.
Grljevaka prolost see duboko u prapovijest. Dokaz tomu su
gomile i gradine. Istraiva domae prolosti Augustin Kordi na-
vodi na podruju sela 26 gomila: Bunareve gomile, ouvano njih 11,
od kojih je zanimljiva jedna s nazivom ogua, dvjesta metara od
zadnjih kua prema Lipnu, desno od ceste. U njoj je oteen grob
30
( 77 x 55 x 55 cm), to je dokaz da potjee iz bronanoga doba s ukopom
u zgrenu poloaju; Radiia gomile, u zaseoku Radiii (naputen), blizu
upne crkve, nalaze se etiri gomile; evine i Zadrine gomile, u navede-
nim zaseocima nalazi se osam gomila, Radovanove gomile, dvije gomile
na breuljku Radovan; olakova gomila, u istoimenu zaseoku velika go-
mila u kojoj se nalazi grob s ostacima kostiju. Dimenzije groba su 210 x
53 x 31, to bi govorilo da se radi o ukopu u ispruenu poloaju, vjero-
jatno recentniji ukop, iz eljeznoga doba ili ranoga srednjega vijeka. Na
posjedu Mate Zubca (Jerkova), k.. 2854, kota 394 m, N 43 17.143, E
017 31.654, die se prapovijesna gradina (Arheoloki leksikon BiH, III,
25.121). Arheolog Brunislav Marijanovi navodi da je zaravan na vrhu
brijega 50 x 40 m, s vidljiva dva uzvienja, od ega se na jednom uoavaju
ostaci zida s malterom. Spominje na povrini i ulomke keramike i rimske
opeke, pa gradinu stavlja u bronano i eljezno doba i rimsko doba. A.
Kordi navodi dimenzije gradine 22 x 18 m, to je ipak premalo. Danas je
prostor unutar uruenih zidova gradine, mjestimice irokih i do tri metra,
obrastao u korov i iblje, pa je preglednost oteana. Nae se dosta tipine
gradinske keramike crvenkaste i smee boje, s primjesama kalcita, ali ne
naziru se ostaci rimskih opeka. Gradina je sa sjeverne strane dijelom de-
vastirana gradnjom obrambena poloaja 1992. Dimenzije gradine su 38
x 35 m, bez obrambenih zidova, to je neto manje od Marijanovievih
mjera, ali vie od Kordievih. Gradina ima izvrstan pogled na iru oko-
licu i nadzire itav prostor Grljevia. Ispod nje i danas se nalazi bunar
izmeu litica, u kojemu ima vode usred ljeta. Uz bunar mogu se pronai
ulomci prapovijesne keramike, to znai da ima dug kontinuitet.
Premda nema znaajnih spomenika iz rimskoga doba u Grljeviima,
ipak na naseljenost u antici govori nalazak dviju kamenih ara (urna) iz
Rodna kua fra Lucijana Kordia
1.-3. st., od ega je u jednoj bila staklena boica. Do sada se mislilo kako
nema spomenika iz srednjega vijeka u Grljeviima. Novijim saznanjima
to miljenje treba odbaciti. Naime, mjetanin Izak Kordi pronaao je na
svojoj njivi, etdesetak metara juno od kue u zaseoku Kordii, grob s
kostima i jednom ostrugom od eljeza, iji je iljak bio neto oteen. Ko-
sti i ostrugu ponovo je vratio u grob i zatrpao kamenjem. Iz razgovora
s I. Kordiem moe se pretpostaviti da je rije o starohrvatskoj ostruzi,
moda iz 9.-11. st. U sta-
roj kamenoj kui Andrije
Kraljevia, opet u sre-
dinjem grljevakom za-
seoku Kordiima, koja
je podignuta oko 1900.,
uzidana su etiri ulomka
srednjovjekovnih biliga.
Na svakom od njih ima
reljefnih ukrasa odnosno
simbola na dvama bor-
dure s trolisnim viticama,
zatim rozeta s osam latica
i jedan ulomak s prikazom kola. Teko je rei o koliko je primjeraka biliga
ugraeno u Kraljevievu kuu, ali je vjerojatno da potjeu s oblinjega
grobita.
Grljevie kao novu upu osnovao je biskup Alojzije Mii 12. listopada
1919. Prvo su je opsluivali franjevci, a od 1968. dijecezanski sveenici.
Nova crkva u ast sv. Josipa Radnika sagraena je 1969. Meu poznatim Gr-
ljevanima su pjesnici: : fra Lucijan Kordi , Nikola Kordi i Predrag Kordi ,
sveenici: enici: enici: : fra Rajko Radii Rajko Radii Rajko Radii i i , fra Krsto Krsto Krsto Kraljevi , o. Josip imi . Josip imi Josip imi imi imi , fra Augu-
stin Kordi, strunjaci iz medicine i stomatologije: prof. dr dr. Boo olak o olak o olak olak olak,
dr. Zvonko olak . Zvonko olak Zvonko olak olak olak, dr. Drina Zeljko . Drina Zeljko Drina Zeljko Zeljko i dr Radoslav Zadro, te poduzetnici poduzetnici
Mate Kraljevi Kraljevi Kraljevi i Karlo Kraljevi Kao Karlo Kraljevi Kao Kraljevi Kao Kraljevi Kao Kao.
31
Kua Andrije Kraljevia s ulomcima biliga
Zaselak Bunarite i evino duhanite
Nakladnik: Udruga Ljubuko silo
Zrinsko-frankopanska71.,Ljubuki
Zanakladnika:Davorin Medi,
predsjednikSavezaKUDLjubukosilo
Urednik: Radoslav Dodig
otograje: R. Dodig i Arhiv Sila
Tisak: Grafotisak Grude,srpanj2012.
Naklada: 1000primjeraka
Nakit za kosu,
Otok, Vitina, 7.-6. st. pr. Kr.
Rimski ostaci,
imanje Selak, Hraljani, 1.-2. st.
Bilig iz Lipna, 14.-15. st
Spomenik ratnim
rtvama, Grljevii, 21. st.