Slobodna Bosna 878

D@ENAN [AHOVI], EKSPERT UN-a U SIRIJI: KO JE OTROVAO NAROD
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
SADR@AJ
12 IZNAD PALA ZORA SVI]E
MOMÎLO KRAJI[NIK PONOVO ME\U SRBIMA
Na{ reporter bio je na Palama tokom do~eka presu|enog ratnog zlo~inca MOMÎLA KRAJI[NIKA i prenosi atmosferu s tog ~udnog retronacionalisti~kog skupa koji nije odu{evio nikoga, pa ni zlo~inca Kraji{nika
www.slobodna-bosna.ba
26 PODJELE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

ZA I PROTIV REISA KAVAZOVI]A
Nije pro{la ni puna godina otkako je HUSEIN ef. KAVAZOVI] izabran za reisu40 l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar ve} na{ao na udaru èstokih kritika; najnovije podjele u Islamskoj zajednici nisu, me|utim, izazvane vjerskim i ideolo{kim razlozima, nego najavom kontrole utro{enih donacija i namjerom reisa Kavazovi}a da se sva nov~ana pomo} muslimanima ubudu}e upla}uje na ra~un Rijaseta
ìvi ranjeni grad i grad slu~aj, sa ~im se bore i za {ta su se Mostarci izborili, {ta ih mu~i a {ta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, pi{emo i u ovom broju na{eg magazina
NAJVE]A SVJETSKA TV ZVIJEZDA ZA SB

BITI DRUGAÎJI, A USPJE[AN
Neponovljiva televizijska voditeljica, jedna od najuspje{nijih i najbogatijih èna svijeta, OPRAH WHITNEY, u razgovoru koje su samo za na{ list vodile kolege iz ameri~ke medijske agencije Interview Hub, govori o svojoj novinarskoj, ali i filmskoj karijeri koja je ovih dana doìvjela vrhunac u svjetskom hitu BUTLER
18 HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE

NAKON BOSSA MASTER
Iako je SEDINET SIDO KARI] za nepunih mjesec dana, i to kao uzoran osu|enik, trebao iza}i na prijevremenu slobodu, neko} najpoznatiji tajkun iz Sreberenika ponovno se na{ao u pritvoru; na{a novinarka otkriva rezultate policijske 28 SIGURNOSNA MISIJA BH. istrage koja je protiv Kari}a i njegovih EKSPERTA poslovnih ortaka, osumnji~enih za JE LI BILO UPOTREBE HEMIJSKOG milijunske poreske i carinske utaje i pranje novca, mjesecima vo|ena pod kodnom ORU@JA U SIRIJI? oznakom MASTER [ve|anin bosanskih korijena dr. D@ENAN [AHOVI], direktor Instituta kome je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon povjerio istragu u Siriji, za na{ list govori kako je dospio u [vedsku i izgradio zavidnu nau~nu karijeru
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI]
22 SKANDALOZNO
ETNI^KO Î[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA Reìm MILORADA DODIKA u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko mjeseci u ti{ini provodi politiku 34 KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA etni~kog ~i{}enja koju je zapo~eo GRAD NA NERETVI U DESET RADOVAN KARAD@I]; na koji na~in TAÂKA (II) se od Bo{njaka i Hrvata koji su izbjegli U Mostaru je sve politi~ki obojeno: i voda i iz BiH tajno oduzima imovina za na{ struja, i telefon i po{ta, i vodovod i list otkriva BORKO D@AJI], predsjedkanalizacija, i ~isto}a i vatrogasci, i Vele` nik nevladine organizacije Forum i Zrinjski, i jo{ puno toga...; kako danas roditelja RS-a
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
SVAKI KRAJ JE NOVI POÊTAK
PRLIEVA KADROVSKA KRIALJKA
Na razvalinama SBB-a u Tuzli ni~e nova stranka koja okuplja biv{e pristalice Farhrudina Radon~i}a
Nakon Sarajeva, Tuzla je bila naja~e upori{te SBB-a Fahrudina Radon~i}a. U Skup{tini Tuzlanskog kantona SBB je po broju zastupnika (4) bio na tre}em mjestu, iza prvoplasiranog SDP-a i drugoplasirane SDA. No, dvije godine kasnije, SBB je ostao bez ve}ine izabranih zastupnika koji su zbog razli~itih razloga otkazali poslu{nost strana~kom vrhu u Sarajevu i pre{li u klub nezavisnih poslanika. Dva najistaknuja zastupnika SBB-a, Alija Azabagi} i Salih [abovi}, ne samo da su napustili SBB nego su odlu~ili formirati vlastitu stranku ra~unaju}i da bi mogli privu}i znatan broj razo~aranih aktivista i simpatizera SBB-a. (M.A.)
Stipe Prli u HT Mostar zaposlio iskusnu pravnicu s lanom diplomom Pravnog fakulteta!
NOVE NADE, NOVE SNAGE

Direktor HT-a Mostar Stipe Prli} zaposlio je Nikolinu [imi}, snahu predsjednice @upanijskog suda u [irokom Brijegu i ro|aku svog odvjetnika, koja je priloìla la`nu diplomu pravnice
Fahrudin Radon~i}
Nakon sina predsjednika Op}inskog suda u Mostaru Marina Zadri}a, k}erke mostarskog gradona~elnika Ljube Be{li}a i snahe predsjednice Suda u âpljini Gordane Bunti}, direktor Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar Stipe Prli} nastavio je s praksom zapo{ljavanja rodbine utjecajnih prijatelja. Prli} je tako po~etkom ljeta intervenirao kako bi stalni posao u HTu Mostar dobila mlada, tek svr{ena studentica mostarskog Pravnog fakulteta Nikolina [imi}, koja se mogla pohvaliti jakim preporukama. Osim {to je snaha predsjednice @upanijskog suda u [irokom Brijegu Dragice [imi}, Nikolina je i blià ro|aka mostarskog odvjetnika Davora Martinovi}a koji, opet, zastupa Stipu Prli}a! Valja, me|utim, spomenuti da je predsjednik Uprave HT-a Mostar, za svaki slu~aj, prethodno formirao tro~lanu Komisiju, u koju je imenovao sebi odane kolege: pravnike Irenu ûle i Branimira Zovku, i ekonomisticu Renatu Kuzman. Potom su ~lanovi Komisije, postupaju}i po Prli}evom nalogu, donijeli odluku da kandidatkinja zadovoljava sve uvjete, uz preporuku da se
radi o vrsnoj pravnici s dugogodi{njim iskustvom. Nikolina [imi} je, ina~e, diplomu Pravnog fakulteta dobila u martu ove godine, i prije zaposlenja u HT-u Mostar nije imala nikakvog radnog iskustva. No, prava je blamaà s mladom (ne)iskusnom pravnicom zapo~ela kada je Nikolina [imi} primljena u stalni radni odnos. Zaka{njelom je provjerom utvr|eno da je nova uposlenica priloìla la`nu diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta Dèmal Bijedi} u Mostaru i da nema traènu stru~nu spremu. Kako, me|utim, Nikolina [imi} nije samo prevarila novog poslodavca, nego je po~inila i kazneno djelo, Uprava HT-a Mostar je prona{la kompromisno rje{enje pa su, umjesto da je po slu`benoj du`nosti prijave policiji i Tuìteljstvu, s Nikolinom [imi} potpisali sporazumni prekid radnog odnosa. Iako su Stipe Prli} i njegovi poslu{nici poduzeli sve mjere da se skandal zata{ka, Vije}e zaposlenika HT-a Mostar je ipak prikupilo dovoljno dokaza, nakon ~ega su poslali kaznene prijave nadle`nim institucijama. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
BIRA^ OTIRA^
70 godina Osloboenja
Dodik i Dòmbi} zata{kali kriminal u Bir~u 2006. godine

Prije nekoliko dana u javnost su procurili dijelovi izvje{taja Poreske uprave RS-a o kriminalnom izvla~enju novca preko povezanih firmi iz kompanije Bira~. Izvje{taj je sa~injen sredinom jula 2006. godine, kada je na ~elu Vlade RS-a bio Milorad Dodik a ministar finansija Aleksandar Dòmbi}. Dodik i Dòmbi} blagovremeno su dobili kopiju izvje{taja Poreske uprave, no iz nekog razloga odlu~ili su da ne otvaraju slu~aj i da nastali problem rije{e u bilateralnim pregovorima s tada{njom upravom Bir~a. Istina, u nekim medijima pod Dodikovom kontrolom objavljeno je nekoliko tekstova u kojima se spominjao kriminal u Bir~u, no izostala je reakcija Tuìla{tva RS-a, {to je i razumljivo budu}i da ova institucija, vjerovatno po nalogu Dodika i Dòmbi}a, nikada nije dobila kopiju izvje{taja Poreske uprave iz 2006. godine. Tuìla{tvo se u istragu uklju~ilo tek nedavno, kada je Bira~ ve} bi opuhan a litvanski vlasnici utekli na bezbjednu udaljenost. (M.A.)
Aleksandar Dòmbi}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
PREVARA KAO SUDBINA: TAKVI SMO VAM MI

Pi{e: SENAD AVDI]
Nije Batko ehaji kriv, kau, ako jeste, postoje stanovite institucije, policijsko-tuiteljke, kojima je u opisu poslova da to dokau, ili ne dokau. Taj primjer je, ili bi trebao biti paradigmatian. Nije ni dobro, a pogotovo pristojno, o takvim zeznutim stvarima priati i donositi zakljuke ofrlje, napreac. Kako bilo da bilo, to nee rijeiti nijedan bitan problem: da naom javnom scenom, kulturnom, medijskom, privrednom.... nesmetano mariraju neprovjereni biznismeni, sve sami dokazani autoriteti u svom poslu. Umjesto javne, mi imamo jadnu scenu: polovni arhitekta Bakir Izetbegovi dokazuje polazniku veernje Likovne kole u Nikiu Fahrudinu Radoniu da je njegov likovni opus, hajde, recimo, nevaljao i beznaajan
~udnom smo se ~udu na{li, mi u redakciji, u vrtlogu oportunih interesa, pojedina~nih i kolektivnih, kada smo prije petnaestak dana rasklopili, ra{~ivijali slu~aj nasilnog humanitarca, problemati~nog stomatologa, neartikuliranog televizijsko-radijskog voditelja Almira êhaji}a Batka. Odjednom se, u~as, ispostavilo, bjelodano i dokazivo, da je cijeli grad, manje-vi{e, ko god je bio pozvan i interesno uvezan znao ono {to nismo ni slutili, a kamoli znali: da je ta nezgrapna, neartikulirana individua, pekar, lekar-apotekar najobi~niji prevarant i neoprostivi, utuìvi kriminalac {irokog spektra. Svi su sve znali, svi {utjeli, trpili medijsko-humanitarni teror te strvine, nedefiniranog profesionalnog i ljudskog profila. Cijeli je grad znao da je taj nezgrapni, neartikulirani tip, samoprogla{eni
solidarnost, pristojnost: valjao, pogurao, pripazio, pomogao; sa druge strane jezi~ko/moralne barikade stoje termini, broja im se ne zna tipa prevario, zavrnuo, izradio, naguzio, presvuko, zajebo , izlevatio. u{tinuo...
ije êhaji} Batko najve}i, ali nije ni najmanji, problem bosanskoheregova~kog devijantnog dru{tva i razorene medijske scene. Nisu problem, osobito, ljudi koji na dru{tvenim mreàma relativiziraju, obesmi{ljavaju sve {to je, vjerujem, provjereno i, nadam se, dokumentirano, o tom |ilko{u napisano u ovim novinama. Znalo se u onome tamo, nenarodnom, represivnom, sistemu gdje je kome mjesto i gdje ko pripada. Stotine sam pri~a èstokih, opasnih, visprenih
Druè Tito, m
predsjednik nepostoje}e, socijalno rigorozne Stranke kokuza sagradio omanji dvorac u najuòj periferiji Sarajeva i pridodao niz drugih nekretnina, ste~enih (a kako bi drugo?!) planskim, serijskim prevarama, ucjenama. Kult prevare, tehnika varanja nije nepoznata ekonomska kategorija na na{im prostorima; dapa~e, to je jedna od centralnih pokreta~kih snaga na{ega socijalnog miljea. îtava se umjetnost snalaènja iz prevare pretvorila u princip. U jezi~kom klju~u, ovom na{em, ne postoji previ{e idioma koji u toj ku}i bi}a obuhvataju
6
snala`ljivih momaka {irom Evrope pa`ljivo saslu{ao, a poneku i pribiljeìo - momci su rasuti po celom svetu ali su mi detaljno do~aravali tajnu svoga uspjeha: ukradi, prevari i bjeì velikom brzinom. Finih su se oni zlatara, juvelirskih bifteka domogli, pa kad skupe te crkavice, pitaju biznismena Nijaza Skenderagi}a za tajnu uspjeha. Eh, taj pametnjakovi}, rodom iz âjni~a, ovla{teni {vercer Marlbora, mladi radnik -samoupravlja~, nosilac Titove {tafete, dakle nepopravljiva konjina, ima dvadesetak poslovnih protora u srcu Sarajeva; on se za ne{to pita i on o ne~emu odlu~uje... @ali Boè.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SKOJEVCI NA OKUPU
Druè Raife, Ferhadija je oslobo|ena - Skenderagi} Nijaz, ba{tinik revolucionarnih ste~evina
i ti se rastaljujemo...
ije Batko êhaji} kriv, kaù, ako jeste, postoje stanovite institucije, policijsko-tuìteljke, kojima je u opisu poslova da to dokaù, ili ne dokaù. Taj primjer je, ili bi trebao biti paradigmati~an. Nije ni dobro, a pogotovo pristojno, o takvim zeznutim stvarima pri~ati i donositi zaklju~ke ofrlje, napre~ac. Kako bilo da bilo, to ne}e rije{iti nijedan bitan problem: da na{om javnom scenom, kulturnom, medijskom, privrednom.... nesmetano mar{iraju neprovjereni biznismeni, sve sami dokazani autoriteti u svom poslu. Umjesto javne, mi imamo jadnu scenu: polovni arhitekta Bakir Izetbegovi} dokazuje polazniku ve~ernje Likovne
{kole u Nik{i}u Fahrudinu Radon~i}u da je njegov likovni opus, hajde, recimo, nevaljao i bezna~ajan. Bilo bi produktivno, dru{tveno korisno da se dva ratna druga, Izetbegovi} i Radon~i}, odmjere, su~ele u solidnoj javnoj raspravi; taj se problem izme|u njih dvojice ne moè rije{iti prijete}im i{aretima i vi{esmislenim porukama.
ekakvog se reda, sa vrha pa do dna, u ovoj zemlji, mora uvesti. Ho}emo li krenuti od op}enarodnog prevaranta Batka êhaji}a ili }e se pri~a o kriminalu uozbiljiti, to nije vi{e pojedina~ni, nego je institucionalni problem.
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 29. AUGUST

A Boga ti, burazeru, presretne me jutros kom{ija koji bi, ako ni{ta, trebao biti normalan, ko je u Siriji bacio one hemijske otrove? Kaèm da nemam pojma, imaju UN-ovi timovi koji su pla}eni da rade tu istragu. Ako ho}e{ neporecivu istinu, evo ti telefon Ban Ki-moona, generalnog tajnika UN-a, pa da njega prore{eta{ i pegla{, ljutito ga otka~im. Ni udahnuo kako treba nisam, a ve} me u klasi~noj sa~eku{i drugi jedan znatièljnik nahvata. Je li tako da je Severina Vu~kovi} sestra one pjeva~ice, Zdenke Vu~kovi}? Aha, ja{ta radi. A, koliko je visok onaj Nino Raspudi}?, pita me jedna dobrodrè}a dama. Pa zadnji put kad sam ga mjerio, bio je visok oko dva metra; nisam siguran da sam ga na pravom mjestu izmjerio, odgovorim trude}i se ekstremno biti odvratan i neu~tiv. Gospode Boè, Tito dragi, Allahu koji si najve}i, ima li iko u ovoj zemlji da se bavi svojim, a ne tu|im, poslovima i problemima?! A nije ih malo... ovoga ljeta registriran osjetan porast no}enja u odnosu na prethodni period. Hrvatsku na stranu, njena turisti~ka tradicija je stoljetna, me|utim crnogorski turisti~ki procvat, uzlet na globalnom turisti~kom trì{tu zasluùje ozbiljnu raspravu i analizu. I respekt. Pored ostalih, vanjskih i unutarnjih utjecaja, biv{u zajedni~ku dràvu su rasturile i predrasude, etnostereotipije koje su njeni narodi i narodnosti njegovali jedni prema drugima: {krti Slovenci, mudri Hrvati, lijeni Crnogorci, glupi Bosanci, dobrodu{ni{irokogrudi Srbi... sve je to navodno davalo {arma i pikantnosti jedinstvu u razli~itostima zbratimljenih naroda i republika. Lijeni Crnogorci su, eto, ostvarili fantasti~nu turisti~ku sezonu. Ima onaj vic, tako|er iz vremena bratstvo-jedinstvuju}ih matrica, koje se odràvaju jo{ jedino u imbecilnoj humoristi~ko-{ovinisti~koj seriji Kursadìje. Kao, leì Crnogorac pod smokvom, a èna mu kaè da je do{ao po{tar i donio (mu) penziju, pa se treba potpisati. A nek mi je vo|e donese, u hlad, |e sam je i zaradio, veli \eti}. I vicevi, osobito ako su na tu|i ra~un usmjereni, kao i ljudi, znaju biti neta~ni, kvarni, nedobronamjerni, maligni...
PETAK, 30. AUGUST

êkam do neka doba kolegu sa Nove TV ANDRIJU JARKA da se spusti s Pala, odakle je izvje{tavao o do~eku MOMÎLA KRAJI[NIKA. Uzbu|en je Andrija, ima te{ka, sli~na iskustva iz rodnog Dubrovnika. Pa vi niste normalni, petnest minuta od Sarajeva ljudi {alju zastra{uju}e poruke, a vi se ovdje zajebavate, kao da je sve najnormalnije. Prijatelju, velim mu, mi smo se ovako zajebavali i kada su sa Pala stizale neuporedivo teè, ubita~nije poruke...
PONEDJELJAK, 2. SEPTEMBAR
Izbor IVANA TASOVCA, direktora Beogradske filharmonije, za ministra kulture u Vladi Srbije je dobra, relaksiraju}a, vesela vijest za cijelu regiju i pouzdan znak da rekonstrukcija Da~i}eve/Vu~i}eve Vlade nije bila puki kozmeti~ki ~in. Tasovac, ne govorim to {to je na{e, preciznije, hercegova~ke gore list (porijeklo je iz ~apljinskog sela Tasov~i}i), krajnje je oneobi~io, popularizirao, a da, pri tom nije pojeftinio, vulgarizirao elitnu kulturu, ozbiljnu, klasi~nu muziku. Podsjeti me danas zajedni~ki prijatelj kako je prije desetak-petnaest godina Tasovac kumio i molio, slao apele, SOS poruke tada{njim vlastima Srbije da pomognu Filharmoniju. Niko nije reagirao, niti se obazirao. Onda maestro Tasovac sve {to je napisao na srpskom jeziku prevede na kineski i napi{e, otprilike: Budu}i niste razumeli srpski kojim sam vam se obra}ao, isti vam tekst {aljem na kineskom jeziku.
nekoliko nedjelja kasnije sjedio sam sa Reni}em u jednom kafi}u ugra|enom u stadion Bilino Polje. Prisje}ali se veli~anstvenog derneka u njegovom restoranu u La{vanskoj dolini, jednom od najotmjenih objekata te vrste u Bosni i Hercegovini. Danas je Alojz Reni} umro: gospodin na nogometnom travnjaku, aristokrata u privatnoj komunikaciji, du{a od ~ovjeka, kako god okrene{. Motor zeni~kog Josip nogometnog ~uda iz 70-ih godina (J Lali}, Jasmin Hajduk, Mehmed Buza, Mato Gravran...) kada je êlik na Blatu{i nemilosrdno mlatio (srednjo)evropske velikane. Ogroman igra~ i nenadma{na ljudina. Ne znam kako i {ta propisuju me|unarodna nogometna pravila, ali bih bio beskrajno sretan da utakmica BiHSlova~ka u petak po~ne minutom {utnje za Alojza Reni}a...
SRIJEDA, 4. SEPTEMBAR
Lupanje, skidanje }irili~nih natpisa na dràvnim institucijama u Vukovaru, u najmanju ruku i najmanje grubo re~eno, nevaspitan je, nepromi{ljen, ostra{}en, {tetan, vandalisti~ki primitivan ~in, od kojeg su se na vrijeme i na odgovoran na~in ogradili svi va`ni ~imbenici najnovije ~lanice Evropske unije. Treba imati ogromno razumijevanje i senzibiliranost za stradanje vukovarskih Hrvata, ali ne ide to tako; nije }irilica, nego su tenkovi, topovi i pripadaju}i zlo~inci razorili taj grad i pobili hiljade njegovih ìtelja. Nego, ima lokalna pri~a koja moè malo relaksirati taj najnoviji srpskohrvatski, tj. }irili~no-latini~ni rat. Iskrcao se prije milion godina DARIO D@AMONJA na beogradsku èljezni~ku stanicu, pa brèbolje ode do najbliè kafane da prijavi prijatelju Beogra|aninu da je stigao i da ga tamo ~eka. A kako se zove kafana, burazeru?, pita srpski doma}in. Pro~ita Daco naziv objekta i prepri~a haveru: PETSTOPAH POMAHIJA! Odmah ga drug beogradski locirao: birtija se, prevedena na }irilicu, zvala RESTORAN ROMANIJA...
SUBOTA, 31. AUGUST

Tek danas, na snimanju emisije Reflex na OBN-u vidjeh da je ministar sigurnosti BiH FAHRUDIN RADONÎ] u parlamentarnom obra~unu sa ~lanom Predsjedni{tva BiH BAKIROM IZETBEGOVI]EM u izobilju koristio citate, tekstove iz ovih novina i (ne samo mojih) izjave na OBN-u. Nimalo mi to nije drago i uop}e mi ne laska, niti pruà ikakvu profesionalnu satisfakciju. Sve {to se trebalo napisati i o jednom i o drugom, Izetbegovi}u i Radon~i}u, ove su novine poodavno napisale. Neka se oni krhaju ljetni dan dopodne, samo neka ne koriste argumente, jedan protiv drugog, koje smo mi krvavo i strpljivo prikupljali i protiv jednoga i protiv drugoga.
UTORAK, 3. SEPTEMBAR
Prije dvadeset godina, u ljeto 1993., u èstokoj konkurenciji uàsnih vijesti, {to provjerenih, a {to mnogo vi{e neprovjerenih, jedna je munjevito prostrujala Zenicom i ubila u mozak i u srce svakog Zeni~anina, pa i mene koji to, po papirima, nisam: Ubili na{i u La{vi ALOJZA RENI]A. Ispostaviti }e se, sre}om, da je posrijedi te{ka, idiotska dezinformacija;
NEDJELJA, 1. SEPTEMBAR
Sabiraju se rezultati ljetne turisti~ke ètve u Hrvatskoj i Crnoj Gori, i koliko je vjerovati preliminarnim statisti~kim pokazateljima, u obje je susjedne zemlje
8
MINI MARKET
SVI U RASPAD, JEDAN JE HASE
MALO NAS JE, AL NAS IMA
Radmanovi} u dilemi: da li bi BiH ostala na okupu u slu~aju otcjepljenja RS

Srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} ponovo se osvrnuo na izjavu @eljka Kom{i}a da bi u slu~aju poku{aja otcjepljenja RS svi koji vole BiH uzeli oru`je u ruke . Time je, tvrdi Radmanovi}, Kom{i} pozvao narod na paravojno organizovanje, dodaju}i da Oruàne snage ne bi mogle sprije~iti oruàne sukobe. U tom slu~aju raspale bi se i Oruàne snage i sve zajedni~ke institucije, zaklju~io je Radmanovi}. Naravno da bi se raspale, nije valjda da Radmanovi} misli da bi se Oruène snage i sve zajedi~ke institucije raspale samo u slu~aju da oni koji vole BiH uzmu oru`je u ruke, a da bi, nasuprot tome, ostale na okupu u slu~aju otcjepljenja Republike Srpske!? (S.B.)
Meu 3.000 sudionika Ekonomskog foruma u Poljskoj, samo 3 iz BiH

Generalni direktor Energoinvesta Enes êngi} i ~lanovi Ameri~kobosanske fondacije Dajana Dìndo, Goran Nedi} i Sa{a Toperi} jedini su predstavnici BiH na ovogodi{njem 23. Ekonomskom forumu centralne i jugoisto~ne Evrope, koji se odràva u Krynicama, u Poljskoj. Na Forumu se okupilo preko 3.000 sudionika, od {efova dràva, ministara, ekonomista, predsjednika fondacija, novinara do predstavnika organizacija mladih iz Evrope. Budu}i da je Ameri~kobosanska fondacija institucionalni partner Ekonomskog foruma u Poljskoj, zahvaljuju}i takvom statusu imat }e priliku distribuirati i promotivne materijale FIPA-e sa èljom da, u nedostatku slu`benih predstavnika, predstave ekonomskoinvesticione mogu}nosti BiH. Od bh. politi~ara na Ekonomski forum u Poljskoj pozvan je jedino ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdìja, ali on na poziv organizatora nije ~ak ni odgovorio. Dodajmo tome da su, pored poljskog premijera Donalda Tuska, Ekonomski forum otvorili predsjednici vlada Litvanije, Latvije i Slova~ke AlgirSa{a Toperi} das Butkevicius, Valdis Dombrovskis i Robert Fico, te Kittiratt NaRanong, zamjenik premijera i ministar financija Tajlanda. (S.M.)
NAKON MIRJANE I DRAGAN LETI VAN
Sve izvjesnija smjena generalnog direktora RTRS-a Dragana Davidovia

Ve} neko vrijeme u banjalu~kim politi~kim kuloarima kruè glasine da se priprema smjena dugogodi{njeg generalnog direktora RTRS-a Dragana Davidovi}a. Na ~elu RTRS-a Davidovi} se nalazi ve} punih 11 godina i u vrhu SNSD-a vlada jedinstveno mi{ljenje da je do{lo do zamora materijala . Ta se teza ilustrira dramati~nim padom gledanosti RTRS-a i vrtoglavim rastom popularnosti rivalske televizije BN pod kontrolom opozicije. Trenutno je BN dva puta gledaniji od RTRS-a a, {to je jo{ gore, razlika se stalno pove}ava u korist privatne televizije iz Bijeljine. Da je Davidovi}u pao rejting u vrhu SNSD-a, svjedo~i i ~injenica da je njegova supruga Mirjana Kusmuk nenadano smijenjana s mjesta glavne urednice Glasa Srpske, u vlasni{tvu @eljka Kopanje, bliskog prijatelja Milorada Dodika. (M.A.)
Neboj{a Radmanovi} 10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
PREDSTAVNI[T(V)A
Podravate li prijedlog Vlade FBiH da ene i mukarci odlaze u starosnu penziju sa 67. godina ivota?
ADNAN TERZI]
nova trì{ta i onda ne}e biti problem penzije. uzimati u obzir pri penzioniranju.
NERMIN BISE
Potpredsjednik SBB-a BiH
@ELJKO KOPANJA
Glavni i odgovorni urednik Nezavisnih novina
RS ne prestaje otvarati nova predstavni{tva u svijetu, mada je u~inak postoje}ih ravan nuli
Premijerka RS-a @eljka Cvijanovi} se krajem pro{le nedjelje zajedno sa presjednikom RS-a Miloradom Dodikom obrela u Solunu, gdje su otvorili predstavni{tvo RS-a. Predstavnici propale gr~ke privredne zajednice navodno su iskazali veliki interes da ulaù u drvoprera|iva~ku i metalsku industriju RS-a. Milorad Dodik, koji se svojevremeno bavio proizvodnjom namje{taja, kazao je da su Grci najvi{e zainteresovani za namje{taj iz RS-a. Nakon Soluna Cvijanovi}eva i Dodik se spremaju skoknuti i do Va{ingtona gdje je od prije nekoliko dana tako|er otvoreno predstavni{tvo RS-a. Od ranije, RS ima predstavni{tva u Belgiji (Brisel), Izraelu (Jerusalim), Rusiji (Moskva), Srbiji (Beograd), Njema~koj ([tutgart) i u Austriji (Be~). Njihovom otvaranju uglavnom je kumovala @eljka Cvijanovi}. Me|utim, nepoznato je koliko su stranih investicija u RS-u doveli zaposleni u tim predstavni{tvima. Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Igor Vidovi} nedavno se pred kamerama tog podatka nije mogao sjetiti. (M.D.)
Igor Vidovi}
DA/NE
Sigurno je da postoji odre|eni broj ljudi koji do tih godina mogu obavljati svoj posao perfektno. Ja bih ostavio prostor za svakog iz te kategorije da se sam izjasni èli li nastaviti raditi ili èli i}i u penziju.
Novinar portala Ta~no.net
DA
Podràvam prijedlog Vlade FBiH da se ide sa 67 godina ìvota u penziju jer je, u kona~nici, to jedna korisna i fleksibilna odluka za ovaj izmrcvareni i napa}eni narod.
DA
Federacija i RS ne mogu vi{e izdràti toliki broj penzionera. înjenica je da u FBiH vi{e od 50 posto penzionera prima penziju a da nema puni radni sta`. Mi{ljenja sam da se samo ovako penzioni fondovi mogu izvu}i iz krize.
[EFKO BAJI]
Aktivista civilnog dru{tva
DINO ABAZOVI]
VASVIJA VIDOVI]
Profesor FPN-a
NE
Umjesto da se Vlada FBiH trudi da stvori bolje uslove rada pa da imamo ve}e trì{te rada, ona se trudi da nepopularnim mjerama, kao {to je produàvanje radnog vijeka, sanira stanje. Treba otvarati
NE
Smatram da se pitanje penzioniranja radnika u BiH mora rje{iti na druga~iji na~in neko {to je to do sada bio slu~aj. Starosna granica nije jedini parametar koji se mora
Advokat
NE
Mi{ljenja sam da }e odlazak u penziju sa 67 godina ìvota doprinijeti tome da }e mladi ljudi jo{ teè dolaziti do posla.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
11
IZNAD PALA ZORA SVI]E
Na reporter bio je na Palama tokom doeka presuenog ratnog zloinca MOMILA KRAJINIKA i prenosi atmosferu s tog udnog retronacionalistikog skupa koji nije oduevio nikoga, pa ni zloinca Krajinika
P A L E
N A
S U N C E
DO\I, NAJDRA@I
Na red je do{lo ono {to su svi ~ekali: obrati}e im se ~ovjek koji je 27. septembra 2006. pred Ha{kim tribunalom progla{en krivim za istrebljenje, ubistva, progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i ne~ovje~no postupanje kao i zlo~ine protiv ~ovje~nosti
Tekst i foto: ALMIR PANJETA
Mom~ilo, vojvodo, odjekuje ponovo, pomoz Bog junaci, Bog ti pomogo, pjevaju mladi}i iz Fo~e pjesmu izvorno posve}enu vojvodi popu Mom~ilu \uji}u, prekidaju}i svako malo govor idola im Mom~ila Kraji{nika, koji se, nakon {to je u zatvoru u Velikoj Britaniji odleào 13 godina zatvora za najteè ratne zlo~ine, vratio na Pale i razdraganoj masi drì govor. Prire|en mu je sve~ani do~ek. SDSovci su ve} od ranog poslijepodneva kruìli ulicama Pala u koloni automobila oki}enoj zastavama SDS-a, RS-a i Srbije. Nije ih pokolebala ni izjava samog Kraji{nika koji je po dolasku na aerodrom u Banju Luku zbunjeno izjavio: Ne znam za{to mi spremaju do~ek, ja sam ipak ratni zlo~inac. Pripreme za do~ek su nastavljene. Ve} na samom ulazu u Pale, na pumpi s lijeve strane u Kraji{nikovom vlasni{tvu stoji njegova slika. U zahtjevu za osloba|anje naveo je da tu namjerava raditi nakon izlaska, pa se nemojte iznenaditi ako vam
12
benzin nato~i ~ikica u kombinezonu koji neodoljivo podsje}a na Kraji{nika, jer to bi mogao biti upravo on. Ne{to dalje, iznad magistrale ra{iren je }irili}ni natpis Dobro do{ao, predsjedni~e. Na Palama, ve} vesela, razdragana atmosfera, iako taj doga|aj na ulice nije izmamio toliko ljudi koliko se o~ekivalo. Veliki broj Paljana dok {eta centrom grada, Promenadom, nezainteresirano gleda prema bini s koje ve} oko 17 sati uveliko tre{te ~etni~ke pjesme i uglavnom odlaze svojim poslom.
natpis BILE]A, a tu je i tabla s natpisom TREBINJE . Stigao je i razdragani zarumenjeni Boìdar Vu~urevi}, biv{i predsjednik Srpske autonom-
MISS DOÊKA - KOKA SA KOKARDOM

Atmosferu potpaljuju ve} prili~no podgrijane Kraji{nikove pristalice koje dolaze autobusima iz unutra{njosti . Iz jednog od njih izlazi grupa ljudi sa zastavama, {ajka~ama i kokardama i po~inju s gangom. Eno stigli Hercegovci, ~uj ih {to galame..., komentari{e jedan od slu~ajnih prolaznika na kraju {etali{ta. Na jednoj od zastava primje}ujemo
13
IZNAD PALA ZORA SVI]E

ne oblasti (SAO) Hercegovina, ~lan prvog saziva Narodne skup{tine (RS) i ratni na~elnik Trebinja. Prije toga {ofer. Poznat i po izjavi da }e nakon njegovog ru{enja, sagraditi jo{ ljep{i i stariji Dubrovnik. Zbog granatiranja Dubrovnika danas ne smije ni blizu Hrvatske, gdje je za njim raspisana potjernica i podignuta optu`nica za granatiranje Dubrovnika. Neizbjeàn je i Slavko Jovi~i} Slavuj kojem se uskoro pridruùje i dràvna parlamentarka Aleksandra Pandurevi}. Zabava moè da po~ne. Ekipa sa {ajka~ama, {ubarama i kokardama koja se po~ela okupljati ispred bine postaje sve glasnija, a tome doprinosi i besplatno Nektar pivo koje se dijeli iz cisterne uz binu. Najvi{e pa`nje privla~e starija èna u roze trenerci sa {ajka~om i kokardom, bradati lik iz ekipe [ekovi}ana koji drè veliku zastavu s natpisom [ekovi}i, iza kojeg se zanimljivo uklopio reklamni slogan na izlogu banke: Siguran put do odredi{ta. Na okupu je i grupa mladi}a s kojima je ljepu{kasta djevojka koja sa {iroko ra{irenim olimpijskim osmijehom i {ajka~om s kokardom na glavi ple{e pokazuju}i fotografima tri prsta. Sa zvu~nika i iz grla prisutnih ~uje se {arolik repertoar ~etni~kih i pjesama o rodnom kraju koji tu i tamo presije~e Mar{ na Drinu. Na svaki po~etak pjesme Vidovdan Goce Lazarevi} koja govori o tugi i àlom za Kosovom me|u okupljenima nastaje lom: Kud god da krenem, tebi se vra}am ponovo, ko da mi ote iz moje du{e Kosovo... Nezaobilazne su i stari srpski standardi Baje Malog Knindè poput Stante pa{e i usta{e, ne dirajte to je na{e, a ekipa iz Fo~e naglasava se s razglasom lokalnim napjevom: Bi}e opet pakao, bi}e ludnica, evo idu ~etnici sa fo~anskih ulica. U to s razglasa obavje{tavaju da je Kraji{nik s banjalu~kog aerodroma helikopterom Vlade RS-a krenuo put Pala i da je tu za pola sata do 5 minuta. Euforija raste, a svi se okupljaju ispred bine.
PALJANSKI FOLKLOR
Kokarde, brade, {ajka~e...
tu je i na~elnik Sokoca Milovan Cicko Bjelica i ostali znani i manje znani. Odjednom, ~uje se zvuk helikoptera koji potom nadlije}e ve} raspomamljenu masu i iz helikoptera ma{e ruka. Da, to je on! Okupljeni se trebaju strpiti jo{ malo, dok helikopter sleti na obli`nji stadion pa Kraji{nik automobilom stigne do bine. Prema na{oj procjeni najvi{e je 1.000 ljudi. Nakon 10-ak minuta, osu|eni ratni zlo~inac Kraji{nik se pojavio, muzika tre{ti sa zvu~nika, ljudi
DOBRO DO[O, MUÊNIÊ

U prvom redu velika uokvirena fotografija Radovana Karadì}a. Ratka Mladi}a, osim na pokojoj majici, nema u tolikoj mjeri. Tu su i prigodni transparenti: Kraji{nik - sin srpskog naroda, Stop ha{kom teroru, Dobrodo{ao, Radoji~i}u, stigla ti je zamjena... Na bini dominira Boò Vu~urevi} i nekada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac spremaju se pored stepenica za dolazak najdraèg, na bini je i Mladen Bosi}, ve} spomenuta Aleksandra Pandurevi},
14
mu prilaze, grle ga, ~estitaju izlazak iz zatvora, i tu ve} postaje ~udno... Kraji{nik se penje na binu, voditelj i lokalni SDS-ovci u uvodnim govorima porede ga sa Gavrilom Principom i zaklju~uju da se jedan velikomu~enik vratio iz zapadnja~kih kazamata... Skupu se obra}a Vu~urevi}: Znam da si veliki mu~enik, ali nemoj zaboraviti da su svi srpski sveci mu~enici!, vi~e s bine Vu~urevi} i okupljene poziva na slogu podsje}aju}i ih zna~enju ~etiri slova S. Potpisnik ovih redova s drugim je fotografima i novinarima na bini, nekoliko metara od Vu~urevi}a i Kraji{nika, i sve izgleda potpuno nestvarno i ~udno. Nekoga ko je rat proveo u opkoljenom Sarajevu taj prizor ne moè ostaviti ba{ ravnodu{nim, jer nakon sli~nih govora koje smo imali priliku gledati u rijetkim trenucima kada bi bilo struje ili ih ~uti na radiju, mogli smo o~ekivati jo{ granata s brda... Slijede drugi govornici, pa predsjednik SDS-a Mladen Bosi}, za kojeg je, ispostavi}e se, Vu~urevi} u najmanju ruku Gandhi. Ovdje smo se okupili da iskaèmo po{tovanje Mom~ilu Kraji{niku, ali ne samo njemu ve} i Radovanu Karadì}u i Ratku Mladi}u ~iji je jedini grijeh stvaranje RS-a!, ispalio je Bosi}.
MOMO, [ARMERU
Potom je na redu bilo ono {to su svi ~ekali: obra}anje ~ovjeka koji je 27. septembra 2006. pred Haa{kim tribunalom progla{en krivim za istrebljenje, ubistva, progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i ne~ovje~no postupanje kao i zlo~ine protiv ~ovje~nosti. Osu|en na 27 godina, kazna nakon àlbi smanjena na 20 pa poslije izdràne dvije tre}ine ranije pu{ten. Prvi
DOBRO DO[O, PREDSJEDNIÊ

Kolona sa zastavama kruìla je Palama nekoliko sati prije dolaska Kraji{nika

SRBIJA DO TOKIJA
Trenerka umjesto jeleka
RAJA JE KRENULA DA SE PALI I @ARI

Svi su se gurali da pozdrave Mom~ila Kraji{nika
predsjednik Narodne skup{tine RS-a, ~lan Predsjedni{tva BiH i visoki du`nosnik SDSa, Kraji{nik, obratio se iznena|uju}e
pomiruju}im tonom: Nema pomirenja raznim izvinjenjima. Umjesto izvinjenja, trebamo oprostiti
DOBRODO[LICA ZA PREDSJEDNIKA
Meu organizatorima Krajinikovog doeka bio i Aleksandar Gutalj, dravni slubenik u Parlamentu BiH
Me|u glavnim organizatorima do~eka Mom~ila Kraji{nika na Palama na{ao se i dràvni slu`benik Aleksandar Gutalj, prvi pomo}nik sekretara Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Bojana Ninkovi}a! Gutalj se u Parlamentarnoj skup{tini BiH zaposlio prije pet-{est godina, po politi~koj preporuci iz SDS-a, ali je u po~etku radio kao stru~ni saradnik u Kadrovskoj slu`bi. No, kako je ja~ao uticaj SDS-a u Parlamentu BiH, tako je i Aleksandar Gutalj napredovao u dràvnoj slu`bi, pa je danas gotovo nadma{ivao svog formalnog {efa Bojana Ninkovi}a. Prema tvrdnjama njegovih radnih kolega, nagli uzlet u karijeri Gutalja zapo~eo je prije dvije godine, kada je bio desna ruka tada predsjedavaju}em Doma naroda Parlamenta BiH Ognjenu Tadi}u u pripremi vjerske ceremonije osve{tavanja njegovog kabineta. (S.M.)
onima koji su nam ~inili zlo, i od onih kojima smo mi u~inili zlo traìti da nam oproste. Nekada smo imali kult li~nosti sveci ne hodaju zemljom, ve} na nebu. Na{ put je patriotizam, ali nije patriotizam mrziti one druge, ve} voljeti svoju zemlju. Mi moramo na drugoj strani traìti sagovornika - ako ga nema danas, bi}e sutra, kazao je Kraji{nik i dodao: Nisam 13 i po godina proveo zabadava, skupljao sam dokumente i ove godine ili po~etkom slijede}e podnije}u zahtjev za reviziju procesa. Nije problem 13 i po godina zatvora, ve} etiketa ratnog zlo~inca. Rekao sam djeci da ako ja umrem, oni nastave borbu za reviziju, a poslije njih i unuci, naglasio je Kraji{nik u obra}anju masi koja ga je prekidala pjesmama Mom~ilo, vojvodo..., ...evo idu ~etnici sa fo~anskih ulica i uzvicima Momo, Srbine. I pored pomirljivog govora, sli~nog kakav je po izlasku iz zatvora nakon osloba|anja odrào hrvatski general Ante Gotovina razo~arav{i nacionaliste koji su od njega o~ekivali o{tru retoriku, nismo mogli ne primijetiti kako se Kraji{niku nasmije{io brk svaki put kad bi ga prekinuli spomenutim pjesmama i uzvicima. Kraji{nik je odlu~io i da je vrijeme da se na{ali i {armira ljep{i dio publike: Gledam ove mu{karce, kad sam oti{ao, bili ste mi mladi, mr{avi, a sad svi imaju nekakve stomake. A ène, ène se nisu ni{ta promijenile! Iste su, lijepe. Najvi{e su mi se promijenila djeca, kad sam oti{ao bili su mali, sad sve momci i djevojke..., govori Kraji{nik, a u {paliru iza njega, dirnuta govorom, prepoznala se Aleksandra Pandurevi} kojoj su se o~i spontano zasuzile. Kraji{nik zavr{ava govor, oko njega se okuplja masa kako bi mu stisnuli ruku, slikali se s njim, a obezbje|enje mnoge od njih odguruje i Kraji{nika svode s bine prema automobilu. Predstava je zavr{ena.
15
SKANDAL NEDJELJE
Vijee ministara sakrilo informaciju o vanjskom dugu drave
Ukupni dug BiH premaio 26 milijardi KM: ino dug drave 7,2 milijarde KM, unutranji dug 3,3 milijarde KM, dug privrede i graana 16 milijardi KM
Pi{e: ASIM METILJEVI]
P
16
rije nekoliko dana Vije}e ministara BiH, bez suvi{nih potpitanja, komentara i zaklju~aka, primilo je k znanju informaciju o zabrinjavaju}em porastu javnog duga dràve. Zaklju~no s krajem decembra 2012. godine, javni dug je dostigao rekordan iznos od 10,5 milijardi KM, od ~ega se pribli`no 7,2 milijarde odnosi na vanjski a 3,3 milijarde KM na unutra{nji dug dràve. Od kraja rata pa sve do 2009. godine javni dug BiH kretao se oko 4 milijarde KM, od ~ega se oko 2 milijarde KM odnosi na prijeratni dug dok je ukupni poslijeratni dug od 1996. do kraja 2008. godine bio tako|er 2 milijarde KM. No, u naredne ~etiri godine, od po~etka 2009. do kraja 2012. godine, BiH se zaduìla za dodatne tri milijarde KM, {to }e re}i da je za posljednje ~etiri godine vanjski dug BiH porastao vi{e
nego za prethodnih 12 godina!!! Lavovski dio novonastalog duga potro{en je za odràvanje visokog standarda birokratskog aparata dràve koji se ni u najteèm razdoblju krize i sveop}e besparice nije odrekao niti jedne privilegije koju je sebi dodijelio o tro{ku poreskih obveznika. Kada je po~etkom 2009. godine ponestalo para u dràvnoj kasi, u pomo} je pozvan MMF koji je odrije{io kesu i produìo privid blagostanja. SDP je pred izbore obe}ao da }e raskinuti aran`man s MMF-om jer je vrlo nepovoljan za dràvu, tvrdio je demago{ki lider ove partije Zlatko Lagumdìja, no tek {to je preuzeo kormilo dràve, SDP je obnovio pregovore s MMF-om koji su rezultirali novim zaduènjem dràve za oko 800 miliona KM! Uporedo s rastom vanjske zaduènosti, rastao je i unutra{nji dug, i to pod krajnje nepovoljnim uvjetima kod komercijalnih banaka. Entitetske vlade od prije nekoliko godine po~ele su masovno {tampati obveznice i trezorske zapise pa je javni
dug dràve samo po osnovu ova dva izvora svjeèg novca porastao za dodatnih 308 miliona KM - dugoro~ne obveznice 280, a trezorski zapisi 128 miliona KM. Ino dug dràve sna`no je rastao i tokom 2013. godine. Konkretan iznos rasta ino duga jo{ nije poznat, no okvirno se barata s iznosom od oko 900 miliona KM, {to }e, ako se pokaè ta~nim, zna~iti da }e zaklju~no s krajem 2013. godine ino dug prema{iti iznos od 8 milijardi KM, dok bi ukupni javni dug (vanjski plus unutra{nji) mogao prema{iti 12 milijardi KM! Ako se ima u vidu ~injenica da su gra|ani i preduze}a tako|er zaduèni za oko 16 milijardi KM, moè se zaklju~iti da je BiH visoko zaduèna dràva s dugom koji je ve}i od ukupnog bruto doma}eg proizvoda! Ovom problemu Parlament BiH nije posvetio ni minutu, zaokupljen va`nijim problemima kao {to je primjerice sva|a Radon~i}a i Izetbegovi}a.
HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE

TUZLANSKI KRALJ TEKSTILA
Sedinet Sido Kari} uspio je da u zatvoru osnuje dvije nove firme, u protekle tri godine, dok se nalazio iza re{etaka, uvezao je vi{e od stotinu {lepera natovarenih odje}om i obu}om
Iako je SEDINET SIDO KARI za nepunih mjesec dana, i to kao uzoran osuenik, trebao izai na prijevremenu slobodu, neko najpoznatiji tajkun iz Sreberenika ponovno se naao u pritvoru; naa novinarka otkriva rezultate policijske istrage koja je protiv Karia i njegovih poslovnih ortaka, osumnjienih za milijunske poreske i carinske utaje i pranje novca, mjesecima voena pod kodnom oznakom MASTER
SEDINET SIDO KARI] BIZNISMEN KOJI JE MILIJUNSKE POSLOVE VODIO IZ TUZLANSKOG ZATVORA
18
NAKON BOSSA MASTER

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
epunih mjesec dana prije nego {to je iz tuzlanskog zatvora, i to kao uzoran osu|enik, trebao biti pu{ten na prijevremenu slobodu, Sedinet Sido Kari} se ponovno, pro{log tjedna, na{ao u pritvoru, jer je iz zatvorske }elije vodio iste kriminalne poslove. Neko} najpoznatiji tajkun iz Srebrenika, kralj turske robe, kako su Kari}a svojedobno titulirali {verceri s br~anske pijace Arizona, presudom Suda BiH pravomo}no je u aprilu 2010. osu|en na pet godina zatvora, nov~anu kaznu od 50.000 KM, te oduzimanje imovinske koristi u visini 2,6 milijuna maraka, {to je iznos poreza koji je utajio prilikom uvoza tekstila. Zajedno sa Sedinetom Kari}em tada su presu|eni i njegova supruga Senida, kao i ~lanovi njihove kriminalne organizacije Mehmed Salki}, Amira Zahirovi}, Eldar Malini}, Novalija Zuki} i Besim Jahnik. No, da u njegovom slu~aju zakonske sankcije nisu imale u~inka, potvr|uje ~injenica da poduzetnom Sidi Kari}u nije trebalo puno vremena da se konsolidira i, uz pomo} supruge Senide i biv{eg kompanjona Dragana Staji}a zvanog Sijalica, nastavi sa {vercom tekstilne robe.
MILIJUNSKI IMETAK
Novac zara|en {vercom tekstila Sido Kari} je ulagao u luksuzne ku}e i poslovne objekte, gost u njegovom restoranu Zlatnik nedavno je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi}
AKCIJA MASTER SE NASTAVLJA

Slobodna Bosna je, podsjetimo, koncem pro{le i po~etkom ove godine pisala kako su Kari} i Staji}, prvi iz zatvora a drugi sa slobode (u sudskom procesu {vercerskoj grupi iz Srebrenika Dragan Staji} je odmah priznao krivnju i postigao nagodbu s Tuìteljstvom BiH, pa mu je izre~ena uvjetna trogodi{nja kazna s rokom ku{nje od pet godina), osnovali novu kompaniju Zlatnik, ali osnovnu djelatnost nisu mijenjali. Uz pomo} korumpiranih carinika iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji se na Kari}evoj platnoj listi nalaze jo{ iz vremena direktorskog mandata Kemala âu{evi}a, ali i pojedinih dràvnih slu`benika, goleme su koli~ine uvezene robe dopremali na Carinski terminal u Tuzli, gdje je vrijednost njihovih po{iljki umanjivana za gotovo 70 posto. Javna je tajna da procedura pregleda i carinjenja Sidinih kamiona na Terminalu u Tuzli ne traje duè od tri-~etiri sata. U tako kratkom vremenu nije mogu}e utvrditi stvarnu vrijednost po{iljke, pa se roba i dalje carini
po 4,5 KM po kilogramu, iako po priznanju samih vlasnika, njena vrijednost iznosi preko 40 eura, upozoravao je, jo{ po~etkom januara, jedan slu`benik Uprave za indirektno oporezivanje u razgovoru za SB, inzistiraju}i da ostane neimenovan. No, kako sada stoje stvari, Sedinet Kari} i njegovi pro{log tjedna uhap{eni poslovni partneri Dragan Staji} i [emsudin Muj~inovi}, u to su vrijeme ve} bili pod tajnom istragom Tuìteljstva BiH, odnosno Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) i Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) kodnog naziva Master. Osim njih trojice, inspektori SIPA-e su mjesecima istraìvali i Mujagu Zahirovi}a, Vanesa Mesanovi}a, Sla|ana Avri}a, Damira Husari}a i jo{
desetak pripadnika te {arolike kriminalne organizacije. Zanimljivo je, me|utim, da su u profitabilne {vercerke poslove Sedineta Kari}a bili aktivno uklju~eni i doju~era{nji poslovni partneri njegovog konkurenta Anesa Sadikovi}a (protiv kojeg Tuìteljstvo BiH jo{ nije podiglo optu`nicu, premda je uhap{en prije godinu dana) s kojim je, nedvojbeno, u me|uvremenu sredio ra~une. Uz Ismeta Baliju, ina~e Incognito u suvlasnika diskoteke sarajevskom naselju Grbavica, za Sidu Kari}a su radili i Sadikovi}eva najva`nija povjerenica za poslove u Ma|arskoj Hata Be{lagi}, kao i njezina k}erka Emina Kari{ik. Hata Be{lagi}, vlasnica tvrtke Z&D Kft u Ma|arskoj, pro{le je godine
Sido Kari} je u posljednje tri godine, dok se nalazio na izdràvanju zatvorske kazne, zaradio najmanje pet milijuna KM?!
19
HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE
OPERACIJA MASTER tako|er bila uhap{ena kao pripadnica kriminalnog klana Anesa Sadikovi}a, dok se ime njezine k}erke Emine Kari{ik koja je, iako ìvi na Ilidì, formalno rukovodila firmom JOBOD u Ma|arskoj, do sada nije javno spominjalo. Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako }e operacija Master uskoro biti nastavljena, budu}i da se planira hap{enje nekolicine dràvnih slu`benika bez ~ije pomo}i Sido Kari}, zasigurno, ne bi uspio zaraditi milijune maraka.
Po nalogu Tuìteljstva BiH agenti OSA-e i inspektori SIPA-e mjesecima su pratili i istraìvali desetak ~lanova Kari}eve kriminalne organizacije, prije neg
inìnjering M-M iz Br~kog. Hata Be{lagi} i njezina k}erka Emina Kari{ik su, preko svojih kompanija u Ma|arskoj, izra|ivale la`ne fakture i drugu izvoznu dokumentaciju o prodaji robe Kari}evom Zlatniku, tako {to su vi{estruko umanjivale iznose
vrijednosti robe. U tom su se poslu majka i k}erka izvje{tile tijekom vi{egodi{nje suradnje s Anesom Sadikovi}em, zbog ~ega je Hata Be{lagi} pro{le godine bila uhap{ena u policijskoj akciji Boss. Me|unarodna i me|uentitetska krimi-
D@ENTLMENSKI SPORAZUM S KONKURENCIJOM
ME\UDR@AVNA I ME\UENTITESKA SURADNJA

Prema dosada{njim nalazima policijske istrage supru`nici Kari} su, skrivaju}i se iza njihovog poslovnog suradnika [emsudina Muj~inovi}a koji je registriran kao odgovorno lice u kompaniji Zlatnik, te Mujage Zahirovi}a ~ije je zaduènje bilo da robu doprema iz Ma|arske, u posljednje tri godine po~inili vi{e te{kih kaznenih djela: terete se za organizirani kriminal, porezne utaje, carinske prijevare, pranje novca. Njihov je {vercerski lanac funkcionirao na na~in da je ispred poduze}a Zlatnik kinesku robu u Ma|arskoj kupovao Zahirovi}, kojem su opet pomagali Vanes Mesanovi} i Sla|an Avri}. Za uvoz robe, naplatu prevoza, pronalazak i vrbovanje kupaca, ali i za pruànje fizi~ke za{tite bio je zaduèn Dragan Staji} Sijalica. Potom su Kari} i Staji} osmislili da u Br~kom registriraju jo{ jednu tvrtku Dam~e Prom, koju je vodio Damir Husari}, poznatiji po nadimku Dam~e. Mada se i ova firma bavila uvozom robe, glavni razlog za njezino osnivanje bilo je izdavanje la`nih faktura i pla}anje robe fiktivnim dobavlja~ima po Staji}evom nalogu poslovne je knjige laìrala Irena Sekuli} iz Br~kog. Drugi uposlenik firme Dam~e Prom Muhamed Moranji} izvoznu je dokumentaciju falsificirao u Ma|arskoj, dok im je u laìranju poslovne dokumentacije pomagao Du{an Mitrovi}, knjigovo|a u tvrtki Info20
Anes Sadikovi i Sido Kari iz zatvora dogovorili podjelu poslova

Nakon {to su po nalogu Tuìteljstva BiH u septembru pro{le godine uhap{eni ~lanovi obitelji Sadikovi}, koji su tako|er osumnji~eni za milijunske poreske i carinske utaje, dio njihovih poslova je preuzeo Sedinet Sido Kari}. Zajedno s Draganom Staji}em, Kari} ve} u oktobru 2012. dogovara isporuku robe dotada{njim Sadikovi}evim kupcima, uz podjelu zarade u omjeru 60:40 posto. Nastavljaju}i {vercerske poslove prema uigranom modelu, Kari} je osim kupaca, angaìrao i doju~era{nje Sadikovi}eve najpovjerljivije suradnike Ismeta Baliju i Hatu Be{lagi}. Iako je koncem septembra pro{le godine bila uhap{ena, i mada se protiv nje vi{e od godinu dana u Tuìteljstvu BiH vodi istraga, Hata Be{lagi} je pro{log tjedna umakla policajcima SIPA-e. Nezvani~no doznajemo da je, zajedno s k}erkom Eminom Kari{ik, ranije napustila BiH, te da uz bosanskohercegova~ko, obje imaju i dràvljanstvo Hrvatske.
NEKADA KONKURENTI, DANAS POSLOVNI PARTNERI

Anes Sadikovi} je nakon hap{enja sve svoje resurse stavio na raspolaganje Sidi Kari}u
NAKON BOSSA MASTER

ME\UNARODNA ISTRAGA
Maarski carinici istraiteljima u BiH dostavili dokaze o Karievim vercerskim poslovima

U istrazi protiv kriminalne grupe Sedineta Side Kari}a Tuìteljstvo BiH i SIPA morali su zatraìti i me|unarodnu pravnu pomo}, kako bi do{li do svih dokaza. Najprije je posredstvom Centra za provo|enje zakona u Jugoisto~noj Europi sa sjedi{etem u Bukure{tu (SELEC centar) ostvarena suradnja s istraìteljima u Ma|arskoj, kako bi se izvr{ila kontrola poslovanja vi{e kompanija u toj dràvi, koje su radile za Sidu Kari}a. Nakon {to su kolege iz Ma|arske proljetos potvrdile sumnje Tuìteljstva BiH o vi{emilijunskom {vercu tekstila, uspje{na suradnja nastavljena je po~etkom jula, preko instituta me|unarodne pravne pomo}i. Ma|arska je Carinska uprava istraìteljima u BiH ve} dostavila svu traènu dokumentaciju, a trenuta~no se obavljaju dodatne provjere poslovanja vi{e sumnjivih kompanija.
{to su uhap{eni pro{log tjedna
nalna druìna Sedineta Side Kari}a je jeftinu kinesku robu iz Ma|arske i Italije u BiH dopremala s krivotvorenim fakturama o vrijednosti i koli~ini (~ime su umanjili i vrijednost carine i PDV-a), a potom distribuirala stvarnim kupcima, koji su im pla}ali gotovim novcem. Za usluge posredovanja kod carinskih organa (prijava robe, pla}anje da`bina) i usluge transporta kupci su uvozniku pla}ali unaprijed dogovorenu cijenu, od 600 do 1.200 KM po kubnom metru prostora koji roba zauzima u kamionu. Dodajmo tome da su u ponudu bile uklju~ene i izrade la`nih, umanjenih faktura i druge propratne dokumentacije, za {to je bio zaduèn uvoznik. Robu su zatim u poslovnim knjigama fiktivno razduìvali kroz maloprodaju i veleprodaju.
PRANJE PARA IZA RE[ETAKA

Vi{emjese~na istraga je pokazala da je poduzetni bra~ni par Kari} u protekle tri
godine (od 2010. do pro{lotjedne policijske akcije) preko njihovog poduze}a Zlatnik izvr{io 116 uvoza tekstila i obu}e, ~ija vrijednost prema{uje tri milijuna eura. Roba je u BiH dopremana u kamionima i {leperima, i prema prvim ra~unicama, Kari}i su samo na prijevozu od malih kupaca naplatili vi{e od 6,4 milijuna maraka u ke{u, koji nigdje nije evidentiran. Vrijednost uvoznih po{iljki, prikazana u fakturama ma|arskih dobavlja~a, nerijetko je bila i desetostruko umanjena. Potom su od 1. februara ove godine, posredstvom druge tvrtke Dam~e Prom izvr{ili tridesetak uvoza, za {to su platili oko 1,8 milijuna eura. Novac je onda transferiran na ra~un dobavlja~a: kompanija Szlav- tex i Ring times u Ma|arskoj, gdje su milijunske iznose podizali Kari}evi suradnici Ma|ari predavali Mujagi Zahirovi}u, koji je pare donosio u BiH. Prihodima od prodaje robe
koja je ostvarena preko firme Dam~e Prom treba jo{ dodati i zaradu od prijevoza samo u {est mjeseci ove godine iznosila je 2,7 milijuna KM. Sve skupa se procjenjuje da je Sedinet Sido Kari}, preko svojih firmi Zlatnik Tuzla i Dam~e Prom Br~ko oprao oko devet milijuna maraka, a dràvni prora~un o{tetio za najmanje 3,5 milijuna KM. Poslove je biznismen Kari}, podsjetimo, vodio iz Kazneno-popravnog zavoda u Tuzli, gdje je uz pomo} biv{eg korumpiranog direktora Hasana Hodì}a imao povla{ten status. Ranije smo pisali da se Sido Kari} sa svojim kompanjonima sastajao u zatvorskom restoranu otvorenog tipa Kozlovac, u kojem je formalno radio kao konobar. Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako je Kari}, tijekom boravka u zatvoru, sve vrijeme na raspolaganju imao i mobilni telefon, {to mu je zna~ajno olak{alo poslovanje.
21
SKANDALOZNO
Reim MILORADA DODIKA u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko mjeseci u tiini provodi politiku etnikog ienja koju je zapoeo RADOVAN KARADI; na koji nain se od Bonjaka i Hrvata koji su izbjegli iz BiH tajno oduzima imovina za na list otkriva BORKO DAJI, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS-a
Pi{e: MIRHA DEDI]
movina Bo{njaka i Hrvata u Republici Srpskoj, koji godinama ìve po evropskim zemljama i SAD-u, u posljednjih nekoliko mjeseci tajno, putem falsifikovanih kupoprodajnih ugovora, prelazi u vlasni{tvo drugih osoba. Ovaj organizovani kriminal koji se odvija u Republi~koj upravi za geodetske i imovinske poslove otkrio je Borko Dàji}, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS-a. On za na{ list tvrdi da je sve detalje ove kriminalne operacije saznao od vi{e zaposlenih osoba Republi~ke uprave za geodetske poslove u Banjoj Luci i da je sva svoja saznanja detaljno zapisao i predao Agenciji za istrage i za{titu (SIPA). O ovom nevi|enom kriminalu obavijestio je i @eljku Cvijanovi}, premijerku RS-a.
rata raselili po Evropi i SAD-u, i koji rijetko posje}uju svoja imanja. Oni pojma nemaju da je njihova imovina fiktivno prodata, odnosno prepisana na drugu osobu. Zaposlenik iz RUGIP-a mi je u povjerenju rekao da vlasnici to mogu samo pukim slu~ajem saznati ukoliko, recimo, vr{e pro{irenje ili nadogradnju ku}e i za to traè gra|evinsku dozvolu. Tom prilikom mogu saznati da ta imovina vi{e nije njihova, odnosno da su je izgubili falsifikovanjem ugovora. Ogroman broj ljudi koji ìvi vani, pojma nema da su ostali bez ku}a, bez imanja, bez i~ega. Isti izvor mi je potvrdio da }e trebati godine da se ti ugovori isprave, a neki ne}e nikada, kaè Dàji}. Na{ sagovornik tvrdi da u Banjoj Luci ve} ima pojedina~nih slu~ajeva gdje su ljudi saznali da im je imovina na ovaj kriminalan na~in otu|ena, ali da im osobe MU]KE SA KUPOPRODAJNIM UGOVORIMA
Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) RS-a leglo je nelegalnih i nezakonitih radnji
LA@NIM UGOVORIMA DO BO[NJA^KIH I HRVATSKIH KU]A

Dobio sam informacije da Aleksandar Deuri}, zamjenik direktora RUGIP-a, sa {est zaposlenih me|u kojima je i Dragan Stankovi}, sin Dodikovog kuma Budimira Stankovi}a, koji je u RUGIP-u zaposlen na poslovima javnih nabavki, vr{e falsifikovanje zemlji{njih knjiga i retroaktivno vr{e upise u njih. Jedan uposlenik ove uprave angaòvan je samo na falsifikovanju i prepravljanju kuporodajnih ugovora Bo{njacima i Hrvatima koji su se nakon
NASTAVAK ETNI^KOG Î[]ENJA MIRNODOPSKIM SREDSTVIMA

22
ETNI^KO Î[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA

Foto: Mario Ili~i}
Dodikova kriminalna hobotnica perfidno otima imovinu Bo{njaka i Hrvata u RS-u!

iz RUGIP-a prilaze i na krajnje perfidan na~in uvjeravaju ih da }e nepravilnosti lako biti ispravljene, a sve kako bi prevare zata{kali. SIPA kojoj smo mi sve informacije o
ovom kriminalu stolje}a dostavili, lako moè kroz papire i zemlji{ne knjige utvrditi da mi govorimo istinu. U knjigama nema ni{ta sakriveno. Ja no}ima nisam spavao kada sam ~uo na koji na~in ljudima prave
la`ne ugovore, otimaju imovinu, prodaju ku}e, a oni pojma o tome nemaju. To je svojevrsni na~in etni~kog ~i{}enja. Imovina je ukradena a, {to je jo{ gore, u ugovoru stoji da je vlasnik uzeo pare. To je organizovani
23
SKANDALOZNO
I @IDOVI IMAJU U[I
Dodikovi tajkuni Jevrejsku zajednicu u RS-u iskoristili kao pokrie za svoj kriminal
Borko Dàji} ovih dana je razotkrio i malverzacije oko izgradnje Jevrejskog kulturnog centra Arie Livne i sinagoge, ~iji radovi se privode kraju, a koji }e, prema najavama Dodikovog savjetnika i {efa predstavni{tva RS u Izraelu Arija Livnea, biti sve~ano otvoreni u aprilu 2014. godine u Banjoj Luci. Livne ve} mjesec dana u medijima iz RS-a ovom objektu daje veliki zna~aj. Tvrdi da njegovim otvaranjem Jevrejska zajednica u Banjoj Luci dobija odre|enu istorijsku satisfakciju, jer se obnavlja sve {to je uni{teno u Drugom svjetskom ratu. Zna~aj ovog projekta mnogo je ve}i za Republiku Srpsku nego za Jevreje. Cijeli svijet }e znati da je u Srpskoj obnovljena sinagoga, prva u cijeloj okolini, a Srbi i Jevreji mogu biti ponosni na to, ocijenio je Livne. Izvo|a~ radova na ovom objektu je Niskogradnja Lakta{i, ~iji je vlasnik Ljubo ]ubi}, omiljeni tajkun Milorada Dodika. ]ubi} je napravio deset puta ve}i objekat od onoga za koji su izdate potrebne dozvole, i umjesto oko 4. 000 kvadrata koliko je rje{enjem odjeljenja za prostorno ure|enje odobreno, kraj Vrbasa je napravljen objekat povr{ine preko 40.000 kvadrata. Zanimljivo je i to da Jevrejska op{tina, koja je kao investitor dobila rije{enje o tom nije platio zemlji{te, priklju~ke, komunalije za 40 hiljada kvadrata. Ovde se radi o klasi~nom kriminalu i zloupotrebi Jevreja i Jevrejske op{tine pod izgovorom da za njih pravi zgrada, a Jevrejski centar u toj zgradi ima samo nekoliko stotina kvadrata. Za ovaj objekat ja sam svu dokumetaciju predao SIPA-i i oni su me nedavno obavijestili da su provjerili sve informacije i podnijeli krivi~nu prijavu Okru`nom tuìla{tvu. Zanimljivo je da su se sjetili Jevrejske zajednice jer svaka kritika izgradnje tog objekta se moè protuma~iti u verbalnom smislu kao antisemitizam, me|utim kada se vidi da Jevrejska op{tina nije registrovana, jasno je da je rije~ o zloupotrijebili i podvali, kaè Dàji}. Kada je Marinko Umi~evi}, direktor fabrike Bema i odbornik Skup{tine Banja Luka ispred PDP-a, kritikovao izgradnju ovog objekta i upozorio na zloupotrebe, li~no ga je zvao Arie Livne i pitao {ta on ima protiv njega i Jevreja. Umi~evi} mu je, prema tvrdnji Dàji}a, rekao: Ko je ovde sada prijatelj Jevreja vi ili ja? Smatram da sam ja jer èlim pomo}i, a vi zloupotrebljavate Jevreje. Zanimljivo je da je glavni projektant Jevrejskog kulturnog centra bila Milena Davidovi}, supruga biv{eg gradona~elnika Banje Luke Dragoljuba Davidovi}a.
[TA SU JEVREJI U RS-u DOBILI OD DODIKA

Po Ariju Livneu, savjetniku Milorada Dodika, Jevrejski centar je dobio ime
dozvoli gradnje, zvani~no ne postoji. Dobili su gra|evinsku dozvolu samo pod izgovorom da grade objekat za Jevrejski kulturni centar. Pri tome je rje{enje za dozvolu izdato nepostoje}em udruènju. Osnovni sud u Banjoj Luci potvrdio je da Jevrejska op{tina Banja Luka nije registrovana u ovom sudu pa je vi{e nego o~igledno da investitor radova zvani~no ne postoji. Kako je bilo mogu}e da grad Banja
Luka izda rje{enje o gradnji fiktivnom udruènju? O~igledno je da su napravili falsifikat. Mi smo otkrili da Ljubo ]ubi} u svom hotelu ]ubi} u Kla{nicama nadomak Lakta{a prodaje stanove i poslovne prostore u tom objektu po cijeni od oko 2.500 po kvadratu, a original kupoprodajnog ugovora je na Arie Livne, tako da ispada da on prodaje, a zapravo prodaje Ljubo ]ubi}, koji }e na tom objektu inkasirati nekoliko desetina miliona maraka. Pri
kriminal i ja sam u prijavi SIPA-i naveo da iza toga stoji Aco Deuri} zvani Deuara iz RUGIP-a i Dragan Stankovi}, sin Budimira Stankovi}a, kojeg je otac tamo zaposlio. Stankovi}, ina~e, ima veliko iskustvo u otimanju tu|e imovine. On je oko 300 dunuma zemlje Poljoprivredne {kole prepisao na sebe iako je na teretnom listu stajalo da se zemlja ne moè prepisti dok traje sudski spor, kojeg su pokrenuli profesori Poljoprivredne {kole. Me|utim, predsjednik
24
Osnovnog suda RS-a Milan Tegeltija, o~ito je zabranu skinuo. U Banjoj Luci je organizovana kriminalna grupa koja radi na otimanju tu|e imovine i ima svoje pripadnike u Tuìla{tvu RS-a i sudovima, isti~e Dàji}.
DODIKOVI MAJSTORI PREVARE

Dodikov kum Budimir Stankovi}, vlasnik prijedorske firme Trgoprodaja, prevario je i RUGIP za 1,5 miliona maraka. O tome postoje svi relevantni dokazi, ali pravosu|e
Republike Srpske o tom pitanju ni{ta ne preduzima. Biv{i direktor RUGIP-a Tihomir Gligori} poku{ao je da povrati 1,5 miliona maraka kojih se prevarom dokopao Stankovi}, me|utim to ga je ko{talo funkcije. Nakon {to je Gligori} 10. maja ove godine Novoj banci dostavio mjenicu Trgoprodaje, kao sredstvo obezbje|enja datog avansa od 1,5 miliona maraka, Vlada Republike Srpske ga je smijenila s mjesta direktora RUGIP-a.
ETNI^KO Î[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA

Ipak, on nije odustao od cijelog slu~aja, pa je 12. jula ove godine MUP-a RS-a, Okru`nom tuìla{vu Banja Luka i Specijalnom tuìla{tvu RS-a podnio krivi~nu prijavu protiv Velinke Banovi}, direktorice Stankovi}eve Trgoprodaje, i Aleksandra Deuri}a zbog postojanja osnovane sumnje da su po~inili krivi~no djelo izdavanja mjenice bez pokri}a. Gligori} u prijavi svog nekada{njeg saradnika Aleksandra Deuri}a tereti da je u svojstvu predsjednika Komisije za kupovinu poslovnog prostora za potrebe RUGIPa u Prijedoru la`no prikazao i prikrio ~injenice u vezi sa pristiglim ponudama, pri ~emu je favorizovao Stankovi}evu Trgoprodaju. On tako|er optuùje Deuri}a da je u~estvovao u prevarama i obmanama, koriste}i svoj slu`beni poloàj i ovla{}enja, te da je favorizovao Stankovi}evu firmu Trgoprodaja, a da je zauzvrat dobio proviziju od cijelog posla, odnosno da je za sebe pribavio nov~anu i materijalnu korist. Gligori} u prijavi jo{ dodaje da je Deuri} sklon obmanama, prevarama,
Borko Dàji}
NASTAVAK POLITIKE PROGONA: Ja noima nisam spavao kada sam uo na koji nain ljudima prave lane ugovore, otimaju imovinu, prodaju kue, a oni pojma o tome nemaju. To je svojevrsni nain etnikog ienja. Imovina je ukradena a, to je jo gore, u ugovoru stoji da je vlasnik za nju uzeo pare
prikrivanju, zloupotrebama, jer mu je i ranije, kao direktoru Geodetske uprave RS-a, dostavljao selektivne informacije u vezi sa slu~ajem zemlji{ta Autoprevoza u centru Banje Luke i oduzimanju zemlji{ta Dje~ijeg doma Rada Vranje{evi}, koji su prethodnih mjeseci ~esto bili u ìì medijskog interesovanja. Kriminal s falsifikovanjem kupoprodajnih ugovora u Geodetskoj upravi RS-a, po Dàji}evim rije~ima, nije od ju~er i postojao je i u vrijeme dok se na njenom ~elu nalazio Tihomir Gligori}. Taj isti Gligori}, koji ima la`nu diplomu doktora nauka sa nepostoje}eg ruskog fakulteta, u~estvovao je u kriminalu i pripadnik je iste mafije. Inspektor prosvjete i mi iz udruènja smo protiv njega podnijeli tu`bu za falsifikovanu diplomu. Protiv njega je nedavno pokrenuta istraga i to na osnovu revizorskog izvje{ta po kojem je utajio 34 miliona KM, kaè Dàji} i dodaje: Saznanja da je nepokretna imovina Bo{njaka i Hrvata {irom Republike Srpske nelegalno pre{la u vlasni{tvo Srba putem falsifikovanih dokumenata dostavio sam Specijalnom tuìla{tvu RS-a, svim ministri5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA
NEPODOBNI GLIGORI]
Tihomir Gligori} smijenjen je sa ~ela RUGIP-a po{to je ukazao na kriminal Dodikovih prijatelja
ma u Vladi RS-a i premijerki @eljki Cvijanovi}. I sve {to sam u prijavi napisao je sasvim sigurno ta~no. Sada je samo na istra`nim organima da utvrde razmjere tog kriminala. Bo{njacima i Hrvatima zagor~avaju ìvot {to vi{e mogu. To je zapravo nastavak politike progona i èlje da se ljudi ne vra}aju na svoja ognji{ta, samo drugim sredstvima. ôvjek iz RUGIP-a detataljno mi je otkrio kako to rade kako bi ljudi ostali bez svoje imovine. Zbog toga tvrdim da nije te{ko otkriti te mahinacije. Mogu}e je i na osnovu potpisa na tim la`nim kupoprodajnim ugovorima, ~iji broj nije mali. Oni to rade organizovano jer pred sobom imaju sve papire, imena ljudi koji ìve u inostranstvu, {ta posjeduju od imovine i koliko ~esto dolaze u BiH. Gra|ani RS-a ne znaju {ta se s njihovom imovinom de{ava. U slu~aju da ~ovjek ~ija je imovina la`no prepisana na drugo ime umre, njegova djeca, kada do|u nakon nekoliko godina, vide da je on prodao i da je po ugovoru uzeo pare, a zapravo je sve la` i obmana. Radi se o kriminalu stolje}a i javnost se mora alarmirati, tvrdi Borko Dàji}. Dàji} godinama predano istraùje kriminal vlasti u Republici Srpskoj i njima bliskih interesnih grupa, prikuplja dokaze i sve proslje|uje nadle`nim pravosudnim institucijama. U ime Foruma roditelja Dàji} je podnio preko 350 krivi~nih prijava protiv Milorada Dodika i njegovih najbliìh saradnika, za koje sumnja da su raznim zloupotrebama zaradili bogastvo. Dàji} tvrdi da za svaku malverzaciju ima dokaze, dokumentaciju i svjedoke, ali da entitetsko pravosu|e ne pokre}e istrage. Na{ sagovornik isti~e da najve}e kriminalne radnje u RS-u ~ine Dodikovi prijatelji, kumovi i saradnici. Pro{le nedjelje smo otkrili da je zavr{ni ra~un firme Grand d.o.o. Mileta Radi{i}a, jo{ jednog Dodikovog kuma koji gradi objekat u gradskom parku u vrijednosti od 250 miliona KM, za pro{lu godinu iznosio nula maraka. Kako moè ~ovjek ~ija je godi{nja dobit nula maraka da gradi objekat tolike vrijednosti? Niko u RS-u ne postavlja pitanje odakle Radi{i}u toliki novac i ~ije pare on to pere, i ko mu je pomogao da falsifikuje gra|evinske dozvole. Pri tom su prebili @eljka Vuli}a, koji je legitimno branio svoju imovinu. Javnost mora da zna da je SNSD s Dodikom na ~elu do sada oplja~kao preko nekoliko milijardi KM. Dodik je najve}i balkanski kriminalac svih vremena, a njegov SNSD se mora proglasiti zlo~ina~kom organizacijom koja je oplja~kala narod Republike Srpske, dovela do propasti selo, grad i gra|ane. Najve}i resursi Republike Srpske leè u njihovoj imovini i zbog toga im je potrebno {to prije oduzeti, zaklju~uje Borko Dàji}.
25
PODJELE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH
Nije prola ni puna godina otkako je HUSEIN ef. KAVAZOVI izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar ve naao na udaru estokih kritika; najnovije podjele u Islamskoj zajednici nisu, meutim, izazvane vjerskim i ideolokim razlozima, nego najavom kontrole utroenih donacija i namjerom reisa Kavazovia da se sva novana pomo muslimanima ubudue uplauje na raun Rijaseta
REIS HUSEIN KAVAZOVI] IZME\U VJERE, POLITIKE I PARA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ije pro{la ni puna godina otkako je biv{i tuzlanski muftija Husein efendija Kavazovi} izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar ve} na{ao na udaru èstokih kritika. No, nije reis Kavazovi} ljutnju svojih protivnika u Islamskoj zajednici, ali i nekolicine samo pro gla{enih {ejhova koji su jo{ prije nekoliko mjeseci inicirali podmuklu kampanju protiv njega, navukao svojim javnim istupima i djelovanjem, nego jednim internim, povjerljivim zahtjevom upu}enim njegovim suradnicima. Husein efendija Kavazovi} je, naime, zatraìo reviziju financijskog poslovanja Islamske zajednice u proteklim godinama, ali i najavio radikalne promjene kada su posrijedi nov~ane donacije za muslimane u BiH. Namjera je reisa da se sva donatorska sredstva koja iz islamskih zemalja pristiù u BiH ubudu}e upla}uju na ra~un Rijaseta, kako bi se njihova raspodjela vr{ila transparentno, a pomo} dolazila onima kojima je uistinu potrebna.
ciljem - da svog nasljednika ocrni, denuncira, kompromitira pred izda{nim donatorima iz arapskih zemalja. Prema tvrdnjama dobro upu}enih u vi{emjese~ne sukobe koji su podijelili ulemu, ali i biv{e i jo{ uvijek aktualne prvake SDA, reis Ceri}, barem za sada, najja~u politi~ku podr{ku ima od Hasana êngi}a i Senada [ahinpa{i}a [aje, te svog najblièg suradnika u Svjetskom bo{nja~kom kongresu, sandà~kog muftije Muamera ef. Zukorli}a. U posljednjih su petnaestak godina, podsjetimo, Islamskoj zajednici u BiH iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata pristizale milijunske donacije (to~an iznos vjerojatno nikada ne}e biti utvr|en), a nov~anim su sredstvima upravljali tada{nji reis Ceri} i nekolicina njegovih najbliìh suradnika, vjerskih slu`benika i politi~ara. Njihova je nervozna reakcija na najavu revizije financijskog stanja, odnosno realnu mogu}nost da bi i sami, kona~no, nekome morali poloìti ra~une, najpouzdaniji indikator kako su pare tro{ili i u kakvom su stanju kasu ostavili.
VEHABIJE NAJAVLJUJU OTVORENI RAT

No, ba{ kao da mu nije bilo dovoljno {to je navukao bijes svog, i dalje mo}nog i utjecajnog prethodnika, reis Kavazovi} je, istodobno, otvorio jo{ jednu frontu, s jednako opasnim protivnicima. Njegovo zalaganje da se sva pomo} muslimanima u BiH ubudu}e realizira preko Rijaseta, izazvala je pravu pobunu me|u ~elnicima desetak udruga s islamskim predznakom, koji su do sada ìvjeli isklju~ivo od novca arapskih donatora. Najagrasevniji su, o~ekivano, bili predstavnici vjerskih i humanitarnih organizacija, fondacija i udruènja gra|ana koji otvoreno promoviraju selefijsko u~enje, naviknuti da, uz pre{utno odobravanje efendije Ceri}a, novac dobijaju izravno, bez posrednika.
SRE\IVANJE CERI]EVIH RAÛNA

Poku{aj reisa Huseina Kavazovi}a da kona~no sredi ra~une u Islamskoj zajednici izazvao je, o~ekivano, o{tru reakciju njegovog prethodnika Mustafe efendije C eri}a, koji je gotovo dvije decenije, bez ikakve kontrole, raspolagao milijunskim sredstvima. Djeluju}i ispotiha, preko razgranate infrastrukture koju ~ine njegovi dugogodi{nji suradnici u Rijasetu Islamske zajednice u BiH i dijaspori, politi~ki prijatelji i saveznici, efendija Ceri} je upregnuo sve raspoloìve potencijale samo s jednim
26
Radi se, pojasnimo, o udrugama Darul-Kuran iz Mostara, Most povjerenja, Minber i SAFF iz Sarajeva, Selam iz Br~kog, koji su na raspolaganju imali goleme svote novca. Tako se, prema informacijama iz krugova bliskih Islamskoj zajednici, vo|a vehabijske zajednice u Mostaru hafiz Dèvad Golo{, formalno osniva~ i vo|a fondacije DarulKuran, nedavno poàlio kako je efendiji Ceri}u nogom otvarao vrata, a da novog reisa ne moè ni na telefon dobiti, te da je Kavazovi} naloìo zatvaranje njegove {kole u Mostaru. Golo{u su se priklju~ili Safet Kuduzovi} iz asocijacije Minber i Adnan Pezo, urednik iz sjene vehabijskog magazina SAFF, naja vlju ju}i reisu Kavazovi}u otvoreni rat. Iako su vehabije u BiH, jo{ od njihovog dolaska u BiH, bili u sukobu s Islamskom zajednicom kao zvani~nom institucijom, njihovi su napadi, znakovito, posljednjih mjeseci personalizirani na reisa Kavazovi}a osobno. Tako se na selefijskim sijelima, po mesdìdima i dàmijama novoizabrani reis, sve ~e{}e i sve otvorenije, optuùje da je {iit, i da se okruìo {iitima. Ove se tvrdnje potkrepljuju proglasom Rijaseta Islamske zajednice BiH u kojem se odlu~no osu|uju nasilje i ubojstva nevinih ljudi u Siriji, kao i svaki oblik sekta{kih neprijateljstava i podjela. Vehabije, pojasnimo, muslimane {iite smatraju gorim neprijateljima od ìdova i kr{}ana. Nakon reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovi}a na udaru istih radikalnih grupa prije petnaestak dana na{ao se i ugledni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Re{id Hafizovi}, kojeg su nakon gostovanja u jednoj tv emisiji i izjava da su razlike izme|u {iitskog i sunitskog poimanja islama u teolo{kom smislu male, odmah optuìli za propagiranje {iizma.
ZA I PROTIV REISA KAVAZOVI]A
OBRAÛN STAROG I NOVOG REISA

Poku{aj reisa Huseina Kavazovi}a da kona~no sredi ra~une u Islamskoj zajednici BiH izazvao je o{tru reakciju njegovog prethodnika Mustafe efendije Ceri}a
27
SIGURNOSNA MISIJA BH. EKSPERTA
INTERVIEW
Dr. Denan ahovi direktor glasovitog Instituta za bezbjednost CBRNE

veanin bosanskih korijena dr. DENAN AHOVI, direktor Instituta kome je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon povjerio istragu u Siriji, za na list govori kako je dospio u vedsku i izgradio zavidnu naunu karijeru
U Siriji je upotrijebljeno hemijsko oru`je - balisti~ari }e utvrditi ko je odgovoran!

Razgovarao: ASIM METILJEVI]
e} na samom po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu dr. Dènan [ahovi}, direktor {vedskog instituta CBRNE, kaè da su mediji na Balkanu krivo protuma~ili misiju ovog instituta u Siriji. Stvorio se dojam da od na{eg izvje{taja zavisi ho}e li biti vojne intervencije u Siriji, a to naprosto nije ta~no. Na{ zadatak u Siriji nije bio da utvrdimo koja je strana u sukobu odgovorna za upotrebu hemijskog oru`ja, nego isklju~ivo da utvrdimo da li je hemijsko oru`je uop}e upotrijebljeno i, ako jeste, o kojoj se vrsti hemijskog oru`ja radi. Eventualnu odgovornost za upotrebu hemijskog oru`ja utvrdit }e poseban ekspertni tim balisti~ara, a Institut CBRNE kojim rukovodim s tim dijelom istrage nema nikakve veze. Na na{e insistiranje, dr. [ahovi} nam je otkrio da se prema do sada prikupljenim dokazima moè zaklju~iti da je hemijsko oru`je upotrijebljeno i da se radi o sarinu, bezbojnom bojnom otrovu koji napada nervi sistem a ~ija je upotreba izri~ito zabranjena me|unarodnom Konvencijom o hemijskom oru`ju (Chemical Weapons Convention). Naturalizirani [ve|anin bosanskih korijena Dènan [ahovi} na ~elu renomiranog {vedskog instituta za sigurnosne studije CBRNE nalazi se ve} vi{e od ~etiri godine. Izabran je u julu 2008. godine, na prijedlog
dotada{njeg direktora Akea Sellstroma, koji se priprema za odlazak u penziju. Profesora Sellstroma poznajem dugi niz godina. Bio je moj mentor kod pripreme doktorske disertacije a zajedno smo realizirali nekoliko ozbiljnih projekata. Zapazio je moj rad i predloìo mi da preuzmem direktorsku poziciju u Institutu. Pristao sam, ali pod uvjetom da profesor Sellstrom ostane angaìran jo{ neko vrijeme. Tako se desilo da je moj nekada{nji mentor posto moj savjetnik, po~inje svoju pri~u Dènan [ahovi}, koji je prije dvadesetak godina s mla|im bratom i majkom napustio rodni Doboj.
fakultet, morao sam savladati {vedski jezik i zavr{iti ~etvrtu godinu srednje {kole. [ta ste studirali? Upisao sam se na Univerzitet Umea, izabrao sam sigurnosne studije na fakultetu dru{tvenih nauka. Univerzitet je poznat po svojoj otvorenosti - studenti dolaze sa svih kontinenata, iz 60 dràva, i ta mi je ~injenica mo`da i presudno skinula psiholo{ki teret izbjegli{tva. Mogao sam se fokusirati na rad i to sam ~inio svom snagom. Kako ste dospjeli na Institut CBRNE? Nakon {to sam diplomirao 1998. godine, ponudili su mi anga`man na ovom Institutu koji se nalazi pod krovom Univerziteta Umea. Institut se zove Evropski CBRNE centar. CBRNE je akronim za hemijska, biolo{ka, radioaktivna/nuklearna i eksplozivna sredstva. U najkra}em, Institut razvija metodologiju i postavlja smjernice djelovanja u slu~aju incidenata s ovim oru`jem. To smo radili me|u prvima u svijetu i stekli smo zavidnu reputaciju ne samo u [vedskoj nego i u svijetu. To nas je, uostalom, i preporu~ilo Vije}u sigurnosti UN-a za ekspertizu u Siriji. [ta je ustvari bio va{ projektni zadatak u Siriji? UN je traìo odgovor na pitanje je li upotrijebljeno hemijsko oru`je u Siriji. Mi smo u Siriju poslali na{eg istaknutog eksperta, profesora Akea Sellstroma, koji je
TOPAO PRIJEM U [VEDSKOJ

Prvih {est mjeseci rata proveli smo u Hrvatskoj a otuda smo bez ikakvog jasnog plana krenuli dalje. Sticajem okolnosti zavr{ili smo u [vedskoj. Prije upisa na
EF VEANIMA: Naturalizirani veanin bosanskih korijena Denan ahovi na elu renomiranog vedskog instituta za sigurnosne studije CBRNE nalazi se ve vie od etiri godine
28
JE LI BILO UPOTREBE HEMIJSKOG ORU@JA U SIRIJI?
NA ÊLU RENOMIRANOG INSTITUTA

Dr. Dènan [ahovi} rukovodi od 2008. godine Institutom CBRNE
29
SIGURNOSNA MISIJA BH. EKSPERTA

NE RAZMI[LJA O POVRATKU
U BiH dolazim 2-3 puta godinje, ali moj dom je u vedskoj

Na na{e pitanje da li razmi{lja o povratku u BiH, dr. [ahovi} je uz uzdah rekao: Iskreno re~eno, ne razmi{ljam. Volim Bosnu, a jednako i Hercegovinu, moji preci su iz Gacka, ali ovdje sam odrastao, {kolovao se, ovdje su moji prijatelji, dio rodbine, i u [vedskoj sam postigao ono {to vjerovatno nikada ne bih postigao u BiH. Rado dolazim u Sarajevo, radujem se svakom uspjehu na{e dràve i trudim se pomo}i na bilo koji na~in.
POTVRENE SUMNJE: Vie nema nikakve sumnje da je dolo do upotrebe hemijskog otrova. Najvjerovatnije je rije o nervnom otrovu pod nazivom sarin. Takav otrov svojevremeno je koristio Sadam Husein protiv Kurda
ÊSTO DOLAZI U BiH
Dr. Dènan [ahovi} nema namjeru vratiti se u BiH, ali u BiH dolazi dva - tri puta godi{nje
ina~e neurobiolog i specijalizirao je uticaj nervnih otrova na stanice mozga. Njegov zadatak je bio da provede forenzi~ku istragu u skadu s utvr|enim procedurama i standardima.
OPASAN ZADATAK
O kakvim je procedurama rije~? Na koji na~in se provodi forenzi~ka istraga? Institut CBRNE je jo{ 2006. godine ustanovio i precizirao procedure za forenzi~ke istrage nakon upotrebe hemijskog i biolo{kog oru`ja. Do toga smo do{li
30
mukotrpnim radom. Radili smo u tijesnoj suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i sa Organizacijom za zabranu hemijskog oru`ja (OPCW). Proveli smo nekoliko simuliranih akcija na kojim smo testirali vlastite procedure. To smo radili s velikim uspjehom i zbog toga nam je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon povjerio delikatnu misiju u Siriji. Na{ ekspert je u Siriju oti{ao sa zadatkom da uzme uzorke kontaminiranog tla i tkiva pacijenata, i da ih analizira u dvije laboratorije, od kojih je jedna u Finskoj a druga u [vedskoj. Na osnovu analize sa~init }emo izvje{taj i dostaviti ga generalnom sekretaru Ban Ki-moonu. To je na{ zadatak. Zadatak je bio rizi~an, pucali su na
va{e eksperte? Da, ali sve se dobro okon~alo. Profesor Ake Sellstrom uspio je prikupiti dovoljno materijala za pouzdan izvje{taj. Vratio se u [vedsku i u toku je analiza uzetih uzoraka. Moète li nam otkriti neke detalje dosada{nje analize? Ne, prerano je za izvo|enje zaklju~aka. Ali mislim da nema nikakve sumnje da je do{lo do upotrebe hemijskog otrova. Najvjerovatnije je rije~ o nervnom otrovu pod nazivom sarin. Takav otrov svojevremeno je koristio Sadam Husein protiv Kurda. Koje ste, pored ovog, sigurnosne projekte radili do sada? Do sada smo realizirali 15 razli~itih proSLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.
JE LI BILO UPOTREBE HEMIJSKOG ORU@JA U SIRIJI?

CBRN PRIPREMA ZAVR[I RAPORT
U Siriji upotrebljen sarin, opasni otrov koji unitava nervni sistem rtava
Dr. Dènan [ahovi} kaè da se na temelju prikupljenih uzoraka s visokom pouzdano{}u moè zaklju~iti da je u Siriji upotrijebljeno hemijsko oru`je i da se najvjerovatnije radi o sarinu koji pripada porodici organofosfornih jedinjenja i napada nervni sistem svojih `rtava. Prvobitni simptomi su nos koji curi i stiskanje u grudima, a nakon kratkog vremena pojavljuju se te{ko}e sa disanjem te gubljenje kontrole nad tjelesnim funkcijama. Bilo da se udahne ili unese preko koè, sarin je podjednako opasan. Smrtni ishod moè nastupiti ve} jednu minutu nakon kontakta, ukoliko se unese koli~ina od 0,01 miligram po kilogramu tjelesne mase, i naravno ukoliko se protivotrov ne da na vrijeme. U toku ira~ko-iranskog rata, Irak je na kurdski grad Halabdù bacio bojeve glave punjene sarinom, usmrtiv{i oko 5.000 civila!
om ili radioaktivnom zaga|enju, zatim projekt CHEM-sea o deponijama hemijskog oru`ja iz Drugog svjetskog rata u Balti~kom moru, projekt CBRNE mape o evropskim potrebama za razvoj tehnologija za{tite od CBRNE napada i tako dalje. Jeste li bili angaìrani na projektima na Balkanu? Upravo smo anagaìrani na projektu educiranja stru~njaka na Balkanu, tako da smo u prilici da pomognemo i Bosni i susjednim zemljama da razviju kapacitete CBRNE za{tite po najmodernijim evropskim standardima.
jekata, ve}inom uz potporu Evropske unije. Me|u njima je i projekt MASH, koji se odnosi na spremnost zdravstvenog sektora da tretira ve}i broj povrije|enih pri hemijsk-
Odràvate li kontakte s akademskom zajednicom u BiH? Ja sam u Bosni vrlo ~esto, barem 2-3 puta godi{nje. Osim iz privatnih razloga, dolazim i zbog nau~nog rada i zbog projekta saradnje {vedskih i bosansko-hercegova~kih institucija, te zbog projekta koji moj institut trenutno ima na Balkanu. U Bosni radim na dva projekta, jedan ima veze sa CBRN supstancama, u pitanju je transfer znanja i edukacije carinskih slu`bi na Balkanu u detekciji CBRN supstanci. Ali isto tako radim i na projektu saradnje ureda za reviziju BH sa {vedskim uredom za reviziju dràvnih institucija, {to vi{e ima veze sa mojim radom na fakultetu.
31
KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA
o k n e ` a r D eti}: Mil tar je s o M n a r i m ! grad
U Mostaru je sve politiki obojeno: i voda i struja, i telefon i pota, i vodovod i kanalizacija, i istoa i vatrogasci, i Vele i Zrinjski, i jo puno toga...; kako danas ivi ranjeni grad i grad sluaj, sa im se bore i za ta su se Mostarci izborili, ta ih mui a ta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, piemo i u ovom broju naeg magazina
34
GRAD NA NERETVI U DESET TAÂKA (II)
35

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
SAMO MIRNO
Na~elnik Policijske uprave Mostar Draènko Mileti}
rvi dio na{e velike storije o Mostaru danas iz pro{le sedmice ima i jedan amandman. Za ta~ku, ili to~ku, Pozori{te i Kazali{te kontaktirali smo i Miru Barnjaka, glumca HNK Mostar koji nam je, zbog obaveza koje je imao, odgovorio sa malim zaka{njenjem. Malim ili velikim, svejedno je, uglavnom njegove re~enice o aktuelnoj politi~koj i ekonomskoj situaciji u Mostaru nismo imali priliku uvrstiti u taj tekst, pa to ~inimo sada. O kazali{tu ne}emo, jer nam je direktorica Mostarskog teatra mladih Tanja Mileti}- Oru~evi} prije sedam dana kazala puno toga, a ukupna pri~a se, {etaju}i od jednog do drugog mostarskog teatra, malo ili gotovo nikako ne razlikuje. Barem kada govorimo o novcu. Kojeg nema. Mostar danas je kao i prethodnih godina rob nakaradnog izbornog zakona kojeg je postavio visoki predstavnik. A isto tako i politi~kih prepucavanja vladaju}ih struktura, koje uglavnom traè razloge za opstrukciju prijedloga svojih politi~kih protivnika, tj. traè razloge za nerad i nered koji je svojstven svim politi~kim elitama u BiH. U tom i takvom {u{uru uglavnom ispunjavaju svoje osobne ambicije i premje{taju guzicu s fotelje na fotelju, zaboravljaju}i pri tom one koji su im omogu}ili tu poziciju, svoje glasa~e, kojih se ionako sjete svakih ~etiri godine kad ih hvataju na istu nacionalnu udicu, na kojoj nema ni mrve kruha, nego samo la` i obmana. U tom tonu i na takvoj tamburi i ekonomska situcija provla~i se kroz nacionalne }o{kove podijeljenog grada, pa s jedne strane, kao i s druge, uglavnom na svim namje{tenim natje~ajima uvijek se zna tko dobija koji dio kola~a i tko }e i u kojem odboru hapat za sebe i svoju stranku.
U ovakvoj bari ekonomski napredak za {iru dru{tvenu zajednicu je nemogu}, ali je za pojedince obe}ana zemlja sve dok imaju za sobom upregnute glasa~e koji se lako pale na zveket si}e, koja im se baci da omrse brkove s vremena na vrijeme, jer odano sluè strana~kim idejama velikih vo|a, veli Miro Barnjak. A mi stremimo ka ta~kama i to~kama, njih jo{ pet, koje smo vam obe}ali u prethodnom broju.
MOSTARSKA POLICIJA Istovremeno rje{avanje problema

Gotovo da nema Mostarca kojeg smo kontaktirali spremaju}i se za Mostar danas u deset ta~aka, koji nam nije, onako ba{ specijalno, naglasio da bi obavezno trebali razgovarati sa Draènkom Mileti}em, na~elnikom Policijske uprave Mostar. Policajcem koji je na toj du`nosti tek jedanaest mjeseci i glavni je krivac {to nekada{njeg Grada slu~aja vi{e nema u
crnim hronikama na{ih dnevnika i sedmi~nika. Zna~i li to da trenutno sjedimo u mirnom gradu?, upitali smo Draènka Mileti}a na po~etku na{eg razgovora u njegovom uredu u Policijskoj upravi Mostar: Da! Vi trenutno sjedite u jednom mirnom gradu! Ali, ne èlim vas bombardirati statisti~kim podacima, jer statistika je zbroj neto~nih podataka. Policijskoj upravi na ~ijem je ~elu pripada i podru~je îtluka, tako da u dijelu koji oni pokrivaju ìvi oko 150.000 ljudi. U na{em ustroju postoji pet stanica: jedna u îtluku i ~etiri u Mostaru. Nisam lije~nik, ali u poslu kojim se bavim ja sam lije~nik, koji je dolaskom na ovu du`nost dijagnosticirao stanje, koje treba lije~iti. U mom kolegiju sjedi pet ljudi koji su zavr{ili srednju policijsku {kolu, a potom i fakultete, {to je za mene jako bitno, govori Draènko Mileti}, jedini Mostarac sa diplomom Fakulteta kriminalisti~kih nauka
RODITELJSKA PA@NJA
Navija~i Veleà - Red Army na jednoj i navija~i Zrinjskog - Ultrasi na drugoj strani Mostara 36
u Beogradu, koji je upisao nakon {to je zavr{io srednju policijsku {kolu, a posjeduje i diplomu Filozofskog fakulteta u Mostaru: Ve} na po~etku na{eg mandata ocijenili smo da u rje{avanje problema u svim segmentima moramo krenuti istovremeno: u javnom redu i miru, prometu i kriminalitetu. Nakon {to provedem dvanaest mjeseci na ovoj funkciji, uradit }u rekapitulaciju na{eg u~inka i prezentira}u ga javnosti. Ali, gra|ani su i do sada vidjeli i prepoznali pozitivne pomake u svakom od ta tri segmenta. Znam to, stalno me zovu. I sa jedne i sa druge strane, mada ja ne volim to tako govoriti. Moj je Mostar od Podvele`ja do Ljutog Doca. Moj je kompletan Mostar. Moj je Stari grad, moja je Titova ulica. Ni~ija vi{e nego moja. I niko u ovom gradu ne moè re}i da Mostar vi{e voli nego ja. @elim da Mostarci uìvaju i u Feji}evoj, i u [anti}evoj i u Ulici Kralja Tomislava. I u tome uspijevam. Mileti} je ozbiljan, autoritativan i pametan ~ovjek. Pa }e shvatiti i svog sugra|anina, koji je èlio ostati anoniman, mada mu na~elnik Policijske uprave Mostar ne}e ni{ta ako nije kriv: Dugo vremena je policija bila odli~na tema za kreiranje dobrih {ala. Na~in na koji je ve}ina njih fizi~ki spremna, kvalitet uniformi koje
MIRO BARNJAK: Mostar danas je kao i prethodnih godina rob nakaradnog izbornog zakona kojeg je postavio visoki predstavnik, a isto tako i politikih prepucavanja vladajuih struktura u Bosni i Hercegovini
nose, istro{enost opreme kojom se sluè, a onda tek kada po~nu da komuniciraju dobije se ta ukupna slika koja kaè - Dobro smo ikako ìvi ko nas ~uva. Me|utim, stvari se polako mijenjaju i vidljivo je da se to uteè i djeluje pozitivnije i bolje. Ali, neke stvari }e se izgleda teè rije{iti, jer nekim kaubojima se jo{ uvijek ne moè stati u kraj. Ima tu jo{ gazda kafana koji pregra|uju ulice sa stolovima neupisanim u registar, bazena koji preko no}i postaju folkoteke i na Javnoj povr{ini stvaraju buku do ~etiri ujutro, iako je Vije}e Mostara izglasalo da javna povr{ina ne moè dobiti
dozvolu poslije jedan sat iza pono}i. A imamo i cijelu lepezu individualnih kauboja, koji jo{ uvijek imaju pravo da parkiraju gdje èle i po{alju istog onog policajca u neku stvar bez i da se okrenu, a oni bez i da reaguju. Zakon bi trebao biti isti za sve, zar ne?! Pokrenuli smo jedan to~ak. Odgovarat }emo na svaku situaciju koja nas moè zate}i. Spremni smo! Stanje javnog reda i mira u Mostaru je pod kontrolom. Mada, uvijek moè bolje, isti~e prvi me|u jednakim mostarskim policajcima.
VELE@ i ZRINJSKI Pronavija~ki sistem/sustav

Derbi svih derbija. Pitanje svih pitanja. Vi{e od igre. Utakmica Vele` - Zrinjski. Prva slu`bena utakmica, nakon vi{e decenija pauze, odigrana je pod Bijelim Brijegom 13. augusta 2000. godine. Na{ saradnik Amar ]esi} prisustvovao je tom derbiju i napisao tekst za na{ magazin, koji je zavr{io na sljede}i na~in: Neka ostane evidentirana i kolateralna {teta (5-6 autobuskih {ajbni) mo`da ~ak ukalkulirana prilikom organizacije utakmice. Ko je ikada ovdje organizovao dernek a da se ni{ta na njemu nije razbilo!? Ta~no, ali u Mostaru se vi{e ni ne razbija. Iskreno, nije nam ni palo na pamet kontaktirati vo|e
37
[TA ]EMO S TOLIKIM DIPLOMCIMA

Rektor Univerziteta Dèmal Bijedi} prof.dr. Sead Pa{i} i pomo}nik rektora za nastavu i studente Sveu~ili{ta u Mostaru prof.dr. Vojo Vi{ekruna
navija~a Veleà i Zrinjskog, Red Armyja i Ultrasa. Unaprijed znamo pri~u, sve }e se svesti na usta{e i balije. Nimalo interesantno. Ubita~no dosadno, besmisleno i kontraproduktivno. Ko bi jo{ gubio ìvce na te gluposti. Ako navija~i imaju koju za re}i, eno im na~elnika Policijske uprave Mostar Draènka Mileti}a. Neka mu se samo najave. Za{to bi Mostar bio Grad slu~aj kada se igra ova utakmica? Za{to to ne bi bio praznik za ljubitelje nogometa? Mi smo za kratko vrijeme postigli takav nivo da èna s djetetom u kolicima moè {etati gradom ve} petnaest minuta nakon derbija. Iako danas tu utakmicu osiguravamo sa duplo manje ljudi nego u vrijeme mojih prethodnika, kada je na osiguranju radilo pet stotina ljudi. Uspostavili smo kontakte sa vo|ama i Ultrasa i Red Armyja, i doveli stvari u red, obja{njava Mileti}, i u okviru navija~ke ta~ke neophodan sagovornik. A imali smo sre}u prona}i Mostarca koji prati i sport, i sve mogu}e aktuelne teme, ali nije navija~. On kaè: Ovo bi po svemu trebao da bude normalan derbi. Ali, upravo su navija~i grupa gra|ana koja olak{ava posao politi~arima da odràvaju ovakvo stanje. Valjda si prije, kad si stariji, imao pravo da disciplinskim {amarom kudi{ i tu|e dijete kad prevr{i neku moralnu vjeru. Sada pametni i ljubitelji sjede na tribinama i gledaju nogomet, dok na stajanju laju psi, koje su pustili sa lanca u 300 kvadrata. I onda sa minimalnim potezima i ulaganjima, kao i opra{tanjima zakonskih prekr{aja, taj lanac se produì i kada si u gradu i kada si na ulicama. Navijaju za svakog drugog osim za kom{iju. Najgore je {to se mlada generacija uvla~i u sve to, umjesto da prepoznaju koliko je bolest zagrizla u cijeli taj pronavija~ki sistem. Ah, riba od glave smrdi, kakva kvaliteta igre i stadiona, takva i publika. Ne valja pet para. Naredni derbi odigra}e se pod Bijelim
38
Brijegom, 2. novembra ove godine, u 13.30 sati, kao uostalom i sve utakmice tog 15., posljednjeg kola u jesenskom dijelu Premier lige BiH.
UNIVERZITET I SVEUÎLI[TE Grant kao garant

Puno su dva univerziteta i sveu~ili{ta i za onoliki Berlin. A kamoli za maju{ni Mostar. [ta }e oni s tolikim kadrom? Ali, to je fakat. Kao {to je istorijska ~injenica da je Univerzitet u Mostaru osnovan 1977., da bi onda dobio naziv po jednom od najve}ih Mostaraca svih vremena, Dèmalu Bijedi}u. Funkcionisao je petnaest godina, a potom i jo{ jednu ratnu godinu, sa sjedi{tem u Neumu. A od 1993. imamo Univerzitet Dèmal Bijedi} i Sveu~ili{te u Mostaru. S tim da su se ovi prvi oporavili tek nakon rata. Broj studenata na Univerzitetu Dèmal Bijedi} trenutno je izme|u 4.500 i 5.000, upisi su u toku, a ukupan broj uposlenih, onih dakle koji su na platnom spisku, je 250 nastavnika i saradnika u nastavnom procesu, plus 150 spoljnih saradnika, i to na osam fakulteta: Ma{inskom, Gra|evinskom, Pravnom, Ekonomskom, Agromediteranskom, Nastavni~kom, te na fakultetima Informacijskih tehnologija i Humanisti~kih nauka. Deset fakulteta i jedna akademija, pak, pod krovom su Sveu~ili{ta u Mostaru: Agronomski i prehrambeno-tehnolo{ki, Ekonomski, Fakultet prirodoslovno-matemati~kih i odgojnih znanosti, Fakultet strojarstva i ra~unarstva, Fakultet zdravstvenih studija, potom Farmaceutski, Filozofski, Gra|evinski, Medicinski i Pravni fakultet, te Akademija likovnih umjetnosti. Na Sveu~ili{tu studira 16.000 studenata, a u izvedbi nastavnog procesa sudjeluje vi{e od 1.000 nastavnika i vi{e od 160 zaposlenika koji obavljaju stru~no-administrativne i tehni~ke poslove, pi{e u vodi~u ovog dràvnog sveu~ili{ta, jedinog u Bosni i
Hercegovini u kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Organizovali su i dislociranu nastavu u Vitezu, Kiseljaku, Ora{ju, Livnu i @ep~u. A, tamo gdje novac nije problem, taj sigurno ne ìvi u na{oj dràvi. Mi se finansiramo iz budèta Hercegova~koneretvanskog kantona, ba{ kao i Sveu~ili{te. I to nam i jeste najve}i problem. To je, kao i u mnogim drugim stvarima, specifi~an kanton i jedini je kanton u BiH koji ima dva javna univerziteta, odnosno Univerzitet Dèmal Bijedi} i Sveu~ili{te u Mostaru. Zbog tih na{ih razlika u na~inu organizovanja bilo je dosta te{ko donijeti kantonalni zakon o visokom obrazovanju. Pa smo ga dobili tek prije mo`da godinu dana. Prije mjesec, dva, Kantonalna skup{tina je kona~no donijela i odluku da vr{enje osniva~kih prava prenosi na Vladu HNK. Time smo, u principu, tek po~eli rje{avati na{e probleme. I mi i Sveu~ili{te smo na grantu. A taj grant je jako mali, nama nedovoljan. Me|utim, jo{ ve}i problem je {to je pozicija granta u budètu takva da se grantovi ispla}uju tek nakon {to se izmire tro{kovi svih drugih budètskih korisnika. Samo ukoliko se budèt puni onako kako je to predvi|eno, onda i mi dobijemo neki novac. A ne puni se, kaè prof.dr. Sead Pa{i}, rektor Univerziteta Dèmal Bijedi}. Ko strada - strada onaj ko je na grantu. A grant ko grant, moè se i presko~iti. Nesiguran je to na~in finaciranja i nije sustavan. Sveu~ili{te je osnovalo pet ùpanija: ova ùpanija, Posavska, Zapadnohercegova~ka, Hercegbosanska i Srednjobosanska. S njima smo potpisivali neke sporazume i postoji neka {ema na~ina financiranja. Ali, i oni s kojima smo potpisivali te sporazume su na grantu. U {kolskoj 2002./2003. svi smo u{li u bolonjsku reformu. Proveli smo sve one aktivnosti koje su vezane za cikluse.
ZAGRIJAVANJE, PA ODUZIMANJE
Na{a preporuka za no}ni izlazak u Mostaru je pi}ence u Feji}evoj (lijevo) na isto~noj, a potom na dernek u Daleku obalu (desno) na zapadnoj strani
Posebna komponenta koju Sveu~ili{te forsira jeste osiguranje kvaliteta na cijeloj razini. Imamo formiran i Ured za osiguranje kvaliteta, koji je pripremio odgovaraju}a dokumenta. Usvojili smo strategiju i stvoreni su uvjeti za okon~anje bolonjskih procesa. I Univerzitet i Sveu~ili{te pripremili su materijale za akreditaciju, {to je u nadle`nosti i to provodi dràvna Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u Banjoj Luci, obja{njava prof.dr. Vojo Vi{ekruna, pomo}nik rektora za nastavu i studente Sveu~ili{ta u Mostaru, a u odsustvu rektora, prof.dr. Vlade Majstorovi}a. Saradnja ove dvije institucije je u granicama zajedni~kih interesa i odvija se, uglavnom, na personalnom nivou.
NO]NI @IVOT Mije{ajte se, da{ta }ete!

Tu se stvari polako pokre}u, veli na{ sagovornik: Mislim da se urbanost vra}a na scenu. Polako, ali sigurno. Jo{ uvijek su brojnije folkoteke i kafi}i, ali normalno je da treba pro}i jedan duì period kako bi se prido{lice prilagodile gradskoj sredini. Ipak je po statistikama u Mostaru ostalo samo {est posto originalnih gra|ana s kraja osamdesetih. Rock scena je sve ja~a i brojnija, a mladi ulaù svoje vrijeme i usmjeravaju zabavu u ovom pravcu. Naàlost, broj koncerata i klupskih svirki je jo{ uvijek mali, a razlog tome je, u dobru ruku, zakon koji je postavio namete gdje se pri~a ìve svirke ne isplati nikome. Pa se onda to sve pretvori u grad turizma bez ponude sa pitanjem: Za{to turisti ne ostaju u Mostaru i preko no}i?! Da rade - {ta? Gledaju u Stari most dok im o~i ne ispadnu. Kad smo sve sabrali, pa se u kafanama oduzeli, isto~na strana ipak je rockerskija od zapadne. Ako ni{ta, ono zbog Abra{evi}a i Pavarottija. Ipak, najva`nije je da su se ljudi po~eli mije{ati, pa makar i
uz turbo folk. Dok su na isto~noj strani funkcionisali Pe}ina u Starom gradu i Art u Univerzitetskom kampusu, odnosno Sjevernom logoru, Mostarci sa one strane bili su redovni na ovoj. Sa ove su jo{ redovniji na onoj. I to godinama unatrag. Jer, tamo je ponuda ve}a. Kakva-takva, ali sa ve}im mogu}nostima za dobar provod. Daleka obala, Golden Club, Pink Panther, Drugi na~in, Heineken... sve odreda no}ni klubovi na zapadnoj strani. Tamo je ~ak i jeftinije. Dvije marke piva. U Starom gradu moè{ biti do jedanaest, a onda policija zatvori sve kafi}e. âk su i pekare zatvorene, govori nam ~ovjek mla|e kategorije sa isto~ne strane: A, tamo sve gori, blista, presijava se. Uloìli su lovu, imaju sve, matere mi. Zna{ {ta èna ima ko u Sulejmanovom haremu! îni mi se da je odnos {esetipet naprema tridesipet u korist èna. Ne zna se koja je bolja od koje. Ne moè{ na}i ru`ne. [ta je ono Boga ti, isto ko da su ih klonirali. Ko da ih je onaj Mengele pravio. Pa ne idi tamo... Da{ta }e{ nego i}i! Za zagrijavanje prije no}nog izlaska koristite prostore s pi}em zvane kafane na Rondou, na zapadnoj strani, te u Feji}evoj ulici i u Starom gradu na isto~noj strani. Pa i ako se ponovi ona julska no} ove godine, kada su na tri razli~ite lokacije nastupali \or|e Bala{evi}, Sa{a Mati} i Miligram. Za sve ostalo zaduèni su Master Card, Abra{evi} i Pavarotti. Jer ipak je ovo punkerska novina! @elite li jedan mostarski gay vic? Normalno da èlite. Zbog ~ega je bolje imati frajera u Aveniji nego trebu u Zaliku? Pa, ko }e je pratiti!?
SVE PO DVA Glavom kroz zid

Kako im vi{e ne dosadi pa gotovo sve duplirati! To je jo{ i najve}i cirkus u cijelom gradu. Kao, oni su skontali pokazati nam kako smo svi isti, pa su odlu~ili da svi imaju svoje i da nam tako
pokaù kako svi imaju prava. Ako ve} ide u tom pravcu, onda neka naprave sve ovo i za Srbe, a Boga mi, i za ostale, mada i u ostalima ima strana. I iako je vrlo jasno da ni{ta ne funkcionira i da je problem upravo to {to je dupla administracija u svemu ovome, oni ne odustaju. Ide se glavom kroz zid. Ne pla}aju radnike, a onda im i prijete da }e ostati bez posla ako se pobune. Naravno, radnici su im glasa~ko tijelo. Kao {to dijele firme, tako dijele i budèt. Pola Hrvatima i pola Bo{njacima, i za ceste i za kulturu, i za ovo i za ono. A rje{enje jednostavno ko pasulj: Pravi jedno za sve! Ali, ima i takvih projekata koji se ra|aju na inicijativu mladih i, naàlost, isklju~ivo od ulaganja sredstava internacionalnih fondova, nepovratnih, tzv. donacija, ozbiljno }e i pametno jedan od na{ih sagovornika. U Mostaru postoje dvije po{te, dva telekoma, dvije elektroprivrede, dvije vatrogasne brigade, valjda gase poàre zajedno?, dva komunalna preduze}a odnosno dvije ~isto}e, dva vodovoda, dodu{e sa istom centralom, ali te{ko da }e Hara zavrnuti pipu Jozi, i obrnuto... Odrìva su, kao povratak, i dva nastavna plana i programa, dva univerziteta, u prevodu na hrvatski jezik: dva sveu~ili{ta, pa dvije Prosvjete, obje na isto~noj strani ali, ipak, dvije, onda i dvije autobuske stanice. Fale jo{ samo dvije èljezni~ke stanice. Jedna je na isto~noj strani, a mogla bi se, vala, po~eti graditi i jo{ jedna, na zapadnoj strani. Da je samo kakva omladinska radna akcija... Ali, omladina danas ne}e da radi ni za marke, a kamoli dàba. Pa, ima li u Mostaru i{ta jedinstveno? Ima, napisali smo. Policija! I {ta jo{? Gradsko groblje Sutina. Kada u ljetnim danima cvr~ci cijepaju mostarski i zrak i vazduh, a od vreline se nekoliko koraka pretvara u maraton, tamo se niko ne sva|a. Tamo je sve jasno kao dan. I no}.
(Kraj) 39
Neponovljiva televizijska voditeljica, jedna od najuspjenijih i najbogatijih ena svijeta, OPRAH WINFREY, u razgovoru koji su samo za na list vodile kolege iz medijske agencije Interview Hub, govori o svojoj novinarskoj, ali i filmskoj karijeri koja je ovih dana doivjela vrhunac u svjetskom hitu BUTLER
Interview HUB Priredila: MAJA RADEVI]
L
40
egendarna ameri~ka talk show kraljica Oprah Winfrey (59) progla{ena je najbogatijom Afroamerikankom 20. stolje}a i najve}om crnom filantropkinjom u povijesti Sjedinjenih Ameri~kih Dràva. Dugo vremena dràla je i titulu jedine milijarderke me|u Afroamerikancima, a
mnogi je i dalje smatraju najutjecajnijom ènom na svijetu. Ro|ena i odrasla u siroma{tvu ruralnog Mississipija, uz samohranu majku tinejdèrku, Oprah je rano nau~ila {ta zna~i boriti se za goli ìvot. Svojevremeno je {okirala svjetsku javnost kada je u jednoj od svojih emisija javno priznala da je silovana u dobi od samo devet godina, a sa ~etrnaest je ostala trudna - sin joj je umro nedugo nakon ro|enja. Problemati~nu tinejdèrku porodica je poslala da ìvi sa
ro|akom iz Tennesseeja, kojeg Oprah danas naziva svojim ocem. Prvi posao dobila je na radiju jo{ kao srednjo{kolka, a odmah po zavr{etku srednje {kole zaposlila se kao voditeljica vijesti na lokalnoj televizijskoj stanici. Odatle je zakora~ila u svijet talk showa - i ostalo je istorija Mada je publika diljem planete i danas primarno poznaje kao voditeljicu najuspje{nijeg talk showa u povijesti televizije, Oprah Winfrey dokazala se i kao kvalitetna glumica, ali i uspje{na filmska produSLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.
Podjednako mi je va`no kuda sam krenula, kao i odakle su mi korijeni

jedan na ljestvicama najgledanijih filmova u SAD-u. A kada je u pitanju njen privatni ìvot, koji je redovno bio pra}en kontroverznim medijskim napisima, ameri~ka TV zvijezda i dalje ìvi u Chicagu sa svojim zaru~nikom Stedmanom Grahamom, sa kojim je u vezi jo{ od 1986. godine.
RATOVI I EMANCIPACIJA
Postoji jedna dojmljiva replika iz Va{eg novog filma Batler: Imamo dva lica; jedno je ono koje pokazujemo bijelcima. Vjerovatno se ta re~enica moè primijeniti i na sada{nje vrijeme. Je li to i Va{e li~no iskustvo, kao nekoga ko je postigao uspjeh u poslu u kojem dominiraju bijelci i kako ste to uspjeli prevazi}i? Ne bih rekla da je ba{ tako. Smatram da sam uspjela zahvaljuju}i prvenstveno tome {to sam ostala vjerna sebi i onome {to jesam. Kada sam imala devetnaest godina, kao mlada reporterka intervjuisala sam J essea Jacksona u Nashvilleu, u Tennesseeju. On mi je tada rekao: Jedna od tvojih najve}ih prednosti je ta {to na televiziji moè{ da bude{ ono {to zaista jesi. I kada sam se preselila u Chicago, konkurencija mi je bio kralj talk showa Larry King. Moj tada{nji {ef pozvao me je u svoj ured i rekao: Slu{aj, svi znamo da ga nikada ne}e{ mo}i nadma{iti, zato samo radi svoju emisiju i budi ono {to jesi. Napravila sam karijeru zahvaljuju}i vlastitoj autenti~nosti i nemam jedno lice za bijelce, a drugo za crni svijet. âk i sa svojim psima razgovaram kao {to pri~am sada sa vama (smijeh, op.a.). Za mene je uvijek bilo tako i govorim ovo sa velikim ponosom i divljenjem prema generacijama prije mene. To je jedan od glavnih razloga zbog kojeg sam èljela biti u ovom filmu. Ja sam k}erka sluàvke, baka mi je bila sluàvka, kao i prabaka, a njena majka bila je robinja. Osje}am se ponizno pred hrabro{}u ljudi koji su ustali protiv ugnjetavanja, pred tim ratom koji su batler iz filma i cijela njegova generacija vodili na svoj na~in, pred borcima za slobodu, koji su odlu~ili da ne}e vi{e ìvjeti na na~in da
41
KRALJICA TALK SHOWA, GLUMICA, PRODUCENTICA, FILANTROPKINJA...

Oprah Winfrey, èna koja je utjelovila ameri~ki san
OPRAH
WINFREY ZA SB
samu sebe, a glas je posu|ivala i raznim likovima iz animiranih filmova, poput Bee Movie i Princeza i àbac. Nakon vi{egodi{nje pauze, Oprah Winfrey sada se u velikom stilu vra}a na filmsko platno: glumi uz Foresta Whitakera u filmu Batler reditelja Lee Danielsa, koji je trenutno broj
centica. Kriti~ari su imali samo rije~i hvale za njenu ulogu u filmu Boja purpura (1985) reditelja Stevena Spielberga, koja joj je donijela i nominaciju za Oscara za najbolju sporednu ulogu. Tokom godina pojavljivala se u brojnim filmovima i TV serijama, naj~e{}e u epizodama u kojima je glumila

POVRATAK NA FILM U VELIKOM STILU
Terrence Howard i Oprah Winfrey u filmu Batler
budu neravnopravni sa drugima. Svi ti ratovi bili su neophodni na svoj na~in. Postoji prekrasna pjesma Paula Lawrencea Dunbara, zove se Mi nosimo masku (We Wear the Mask), koju sam nau~ila kao djevoj~ica i koja govori o tome. Zbog te hrabrosti ~itavih generacija na ~ijim ramenima stojimo danas, mi se nismo morali boriti i podnositi tolike `rtve. Koji momenat u filmu Vas se najvi{e dojmio? @eljela sam isto to da pitam glumicu Yayu DaCosta, koja u filmu igra pripadnicu Crnih pantera. Tri puta sam gledala film, a najgore su scene u kojima pljuju po crncima. Ne postoji ni{ta na svijetu {to je vi{e poniàvaju}e i teè za odglumiti - ali kao glumac, mora{ to da uradi{. Kada neko pljune na tebe, to je ne{to {to te odvodi u jedno potpuno druga~ije stanje svijesti, barem smo mi na snimanju tako osje}ali.
EKIPA KOJA RU[I REKORDE NA BOX OFFICEU

Batler je samo u prve dvije sedmice prikazivanja zaradio 80 miliona dolara
FILM JE ÛDESAN MEDIJ

Koji je bio Va{ glavni motiv da pristanete raditi na ovom projektu? Reditelj Lee Daniels. Govorila sam mu da sam prezauzeta i da imam puno obaveza na svojoj TV mreì, ali on me nije htio slu{ati. I drago mi je {to sam na kraju pristala, a u kona~nici sam to uradila zbog
42
same pri~e. Lee mi je mnogo govorio o pri~i i o liku Glorije, koji igram u filmu. Ja sam neko ko puno istraùje o vlastitoj istoriji, o afroameri~kim korijenima, i vjerujem da kada jednom spoznate ko ste i odakle dolazite, tada moète krenuti naprijed, ne samo oslanjaju}i se na vlastite snage, nego i na snagu svojih predaka. Privukla me je mogu}nost da se pri~a o crnom batleru iz Bijele ku}e ispri~a na na~in koji }e ostatku svijeta omogu}iti da
doìve dio istorije koji je ameri~ku naciju napravio onakvom kakva jeste danas. To je i pri~a o ljubavi i privrènosti u jednoj afroameri~koj porodici, pri~a o tome kako smo svi mi zapravo mnogo vi{e sli~ni nego razli~iti. Kada u filmu vidite mene i mog muà kako stojimo na autobuskoj stanici i ispra}amo na{eg sina na koled`, to je osje}aj kakav imaju svi roditelji ovog svijeta kada se opra{taju od svog djeteta, bez obzira na porijeklo ili na boju koè. Isto

POÊCI TELEVIZIJSKE KARIJERE
Smatram da sam uspjela zahvaljuju}i prvenstveno tome {to sam ostala vjerna sebi i onome {to jesam, kaè Oprah
SVESTRANA I AMBICIOZNA
Mnogi je i danas smatraju najutjecajnijom ènom na svijetu
PRIJATELJI I MO]NICI
Oprah Winfrey sa bra~nim parom Obama
BATLER, NOVI HIT U SVJETSKIM KINIMA
Pria o ovjeku koji je sluio osam amerikih predsjednika

Istorijsko-biografska drama Batler (The Butler) reditelja Lee Danielsa, snimljena po scenariju Dannyja Stronga, istinita je pri~a o ìvotu Afroamerikanca Eugenea Allena, batlera iz Bijele ku}e koji je sluìo u mandatima osam ameri~kih predsjednika i svjedo~io nekima od najzna~ajnijih povijesnih doga|aja 20. stolje}a za Ameriku i afroameri~ki narod, poput vijetnamskog rata i ra|anja pokreta za gra|anska prava. Naslovnu ulogu u filmu tuma~i Forest Whitaker, a Oprah Winfrey
ostvarila je ulogu njegove supruge Glorije. Pored njih, u gluma~koj ekipi su i Vanessa Redgrave, John Cusack, Terrence Howard, Mariah Carey, Cuba Gooding Jr., Robin Williams... Danielsov film ve} se spominje kao jedan od glavnih favorita za dodjelu nagrada Ameri~ke filmske akademije 2014. Film je snimljen sa budètom od 30 miliona dolara, a samo u prve dvije sedmice kino-distribucije inkasirao je 80 miliona dolara.
je i kada nas vidite okupljene za doru~kom ujutro. @eljela sam kroz svoj lik da prenesem taj osje}aj bliskosti i nje`nosti, ali istovremeno i da pokaèm duh i integritet afroameri~kih èna, obojenih, kako su ih tada nazivali, koje su podràvale svoje mu{karce i dràle porodicu na okupu sa ogromnom odlu~no{}u, stavljaju}i svjesno pritom vlastite èlje i snove u drugi plan. Mnogo sam razmi{ljala o tome {ta je zapravo zna~ilo biti èna 50-ih i 60-ih godina pro{log stolje}a, èna poput Glorije, èna poput mene, ili bilo koja druga èna. Svi mi imamo tu malu vatru koju nosimo u sebi i Gloria je tako|er imala tu vatru. Mislila sam o tome kako je to nositi takav àr u sebi, a ne mo}i ni{ta uraditi s njim? Ne moè{ samo sjediti i gledati TV po cijeli dan, praviti sendvi~e od tunjevine i piti pivo. Zato Gloria u filmu pomalo i muti sa svojim susjedom Howardom (glumi ga Terrence Howard, op.a.). Nije li to izdaja prema njenom suprugu? Nije to bilo ba{ tako Gloria predstavlja tipi~nu sliku èna tog vremena, èna koje su se `rtvovale, koje su porodici donosile stabilnost. Njen suprug ne bi mogao biti ono {to jeste i uz to imati takvu obitelj da nije bilo nje. To su neke stvari koje su mi se jako svidjele u scenariju. Pri~a je vrlo realisti~na, ni{ta nije uljep{ano, niti pre{u}eno.
43
JEDNA DR@AVA JEDAN TIM
KAKO JE STASAVAO KOARKAKI SAVEZ BiH

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV KS BiH
U naredne dvije sedmice pratiemo EVROPSKO PRVENSTVO u koarci, u Sloveniji, pa je red i da obiljeimo dvadeset i jednu godinu postojanja Koarkakog saveza BiH i godinu manje od prijema u krovnu organizaciju koarkakog sporta u Evropi, kao i prvog prvenstva na Starom kontinentu na kojem je igrala najbolja selekcija nae drave; bilo je to ratne 1993., teke i turobne godine, kada smo mi, ipak, postigli najbolji rezultat u istoriji igre na dva koa u Bosni i Hercegovini
I
44
na tom Evropskom prvenstvu u Njema~koj 1993., ba{ kao i na ovom koje je po~elo 4. septembra u Sloveniji, igrali smo protiv reprezentacije Latvije. S tim da smo tada pobijedili, a u srijedu izgubili. No, ipak je tema ovog teksta dvadeset i jedna godina postojanja Ko{arka{kog saveza BiH i obiljeàvanje
dvadeset godina od prijema u krovnu organizaciju ko{arka{kog sporta u Evropi, ali i najboljeg rezultata kojeg je na{a reprezentacija ostvarila na evropskim prvenstvima u ko{arci do sada.
BILI SMO JAKI

U julu 1992. nas nekoliko, koji smo ostali u Sarajevu, do{li smo na ideju da formiramo Ko{arka{ki savez BiH. Tada smo ~lana Predsjedni{tva BiH Ejupa Gani}a zamolili da bude predsjednik
Saveza. Pristao je. Kada smo formirali KS BiH i Predsjedni{tvo KS BiH sa jedanaest ljudi, trebalo je da se u~lanimo u FIBU, jer bez tog ~lanstva nismo imali {ansu da se takmi~imo. Sarajevo je bilo pod opsadom, bez struje, telefona, faxa. Kod profesora Gani}a, u Predsjedni{tvu BiH, funkcionirao je jedan satelitski telefon. U januaru 1993. nazvao sam Mirka Novosela u Zagreb i upitao ga, odnosno zamolio da prisustvuje Kongresu FIBE i predstavlja Bosnu i Hercegovinu. Natrag mi je poslao fax s porukom: Po{aljite mi punomo} i ja }u pristati drage volje da to uradim za vas. I 11. januara opet nam {alje fax: êstitam! Postali ste punopravni ~lan FIBE! Puno nam je, kako bi BiH postala ~lanica te ko{arka{ke porodice, pomogao, svojim
OBILJE@AVAJMO I SJE]AJMO SE
EVOCIRANJE USPOMENA
Ko{arka{ke legende na parketu dvorane Mirza Deliba{i} (gore); Samir Avdi} i Emir Halimi} (dolje, lijevo) i Samir Avdi} i Dino Bilalovi} (dolje, desno) u akcijama na Evropskom prvenstvu u Njema~koj
autoritetom i brendom, i legendarni Bora Stankovi}. A onda smo se trebali i takmi~iti. I FIBA nam po{alje poziv za Evropsko prvenstvo u Njema~koj i Mediteranske igre u Francuskoj te godine, za mu{karce, kao i poziv za Mediteranske igre, za ène. Interesantno je da su poslali i ponudu da ène igraju na Evropskom prvenstvu 1993., ali ni do danas nismo odgonetnuli gdje se pogubio taj papir, kaè Sulejman Begovi}, nekada{nji selektor ènske ko{arka{ke reprezentacije
45

PREKO PISTE U EVROPU
Lijepe slike, kvalitetna koarka i fantastina atmosfera

ADIS BE]IRAGI]: Nas nekoliko je 1. aprila 1993. iza{lo iz Sarajeva. Rahmetli Mirza Deliba{i} na ~elu, potom Ibro Krehi}, Suad Ali}, i nas sedmorica ko{arka{a koji smo igrali za reprezentaciju u Njema~koj smo sada igrali u Sarajevu. Igra~i isti, samo stariji. Fale, naravno, Mirza i Dino, ali sa Ibrom Krehi}em, Sabitom Hadì}em i Dankom Deliba{i}em, Mirzinim sinom, na klupi, mislim da smo pruìli jednu kvalitetnu partiju. I na jedan lijep na~in obiljeìli smo dvadeset i jednu godinu postojanja Ko{arka{kog saveza BiH. Sjetili smo se i pozdravili sve one koji su zaslu`ni da ko{arka u Bosni i Hercegovini bude onakva kakva jeste. GORDAN FIRI]: To je bio na{ prvi kontakt sa Evropom nakon po~etka rata. Slike i uspomene su fenomenalne, {ta da vam kaèm. Igrali smo dobru ko{arku, bili smo prijatelji, atmosfera je bila fantasti~na. Znali smo da je situacija u zemlji katastrofalna i zato smo se trudili, i igrali i du{om i srcem, za na{u dràvu. I postigli dobar rezultat, uz ogromnu pomo} na{ih prijatelja iz Hrvatske i Mire Poljo, koji su nam obezbijedili sve uvjete za dobre pripreme. Nema ko me nije tada kontaktirao da igram za Bosnu i Hercegovinu. A ja nisam imao nikakvu dilemu da se odazovem pozivu na{eg selektora Mirze Deliba{i}a. EMIR HALIMI]: Igrati za reprezentaciju je kruna karijere, to svakom igra~u treba biti cilj. Proveo sam prvu ratnu godinu u Sarajevu, bez igranja. Poslije toga ~etiri dana puta do Zagreba, preko piste Sarajevskog aerodroma, da bih mogao igrati za reprezentaciju BiH na Evropskom prvenstvu u Njema~koj. Tri nezaboravna mjeseca u ìvotu, po cijeloj Evropi, uz pomo} rahmetli Mire Poljo, potom Dine Ra|e i Tonija Kuko~a, kao i na{ih ostalih ko{arka{kih prijatelja iz Hrvatske. Ne znam kako bih im se zahvalio. I uz pomo} mog prijatelja i saigra~a, Dine Bilalovi}a, koji je svima nama bio kao stariji brat, te Emira Mutap~i}a i Marija Primorca, koji su tada jedini igrali vani.
Emir Halimi}, Samir Avdi}, Gordan Firi}, Ilijas Ma{ni}, Samir Seleskovi}, Senad Begovi} i ja. To su slike... Ma, ne znam. Sada, kada sam istr~ao na teren Skenderije nakon ~etrnaest godina, prvo sam vidio sliku koliko smo svi ostarili. A ja sam, pravo da ti kaèm, i zaboravio da sam igrao ko{arku. Ali, sada sam se sjetio svih tih lijepih trenutaka od 1993. do 1999., koliko sam igrao za reprezentaciju. Ta na{a psiholo{ka situacija 1993., kada smo iza{li iz Sarajeva, sada se nikako ne moè prepri~ati. Bilo je tako kako jeste. Ipak smo se, nakon Prvenstva, hvala Bogu, svi vrlo brzo dobro sna{li. I to mi je sada palo na pamet. SAMIR AVDI]: Moram vam re}i da je ova utakmica jedan pravi dj vu. S tim da
Pa smo napravili na{ najve}i rezultat na evropskim prvenstvima do sada. Onda smo se 1997. vratili u Skenderiju, kada smo ovdje igrali protiv, samo njih }u sada spomenuti, Hrvatske i Litvanije. Lijepo se prisjetiti svih tih lijepih vremena na{e ko{arke. MARIO PRIMORAC: Tada sam sa Emirom Mutap~i}em igrao u Albi iz Berlina.
46
OBILJE@AVAJMO I SJE]AJMO SE
BiH koja je na Mediteranskim igrama u Montpellieru 1993. osvojila zlatnu medalju, danas koordinator u KS BiH. Mirko Novosel, ~lan ko{arka{ke Ku}e slavnih, od imenovanja Aleksandra Petrovi}a za selektora A reprezentacije na{e dràve njegov je savjetnik. Ipak, u Sloveniju nije otputovao, jer je dobio poziv iz Springfielda, da 8. septembra prisustvuje ulasku u Hall of Fame njenih novih ~lanova. Bio je izbornik ko{arka{ke reprezentacije Hrvatske 1993., i to nakon velike tragedije koja je zadesila hrvatski, ali i sport, uop{te - 7. juna je poginuo Draèn Petrovi}! Hrvatska je, pak, u ~etvrtfinalu porazila na{ tim: Onoga {to se desilo prije dvadeset godina sje}am se kao da je bilo prije pet godina. Tada smo bili u jednoj specifi~noj situaciji i totalno nepripremljeni. Nakon pogibije Draèna Petrovi}a uop}e se nismo oporavili. Ipak, u prvoj fazi natjecanja dobili smo sve utakmice. Ali smo nakon njih, to jeste, prije ~etvrtfinalne utakmice protiv Bosne i Hercegovine bili iscije|eni. Sje}am se da je Bosna i Hercegovina jako dobro odigrala tu utakmicu. Istina, bili smo kvalitetniji tim, ali smo imali poprili~no muke da ih dobijemo. Dino Bilalovi} i Samir Avdi} odigrali su jako dobru utakmicu. U subotu, 31. augusta, u dvorani Mirza Deliba{i} KSC Skenderija igrale su ko{arka{ke legende, koje su nastupale u Njema~koj, protiv A reprezentacije BiH, koja je sutradan otputovala u Sloveniju, na Evropsko prvenstvo. Bila je to divna no}, u kojoj smo gledali tu revijalnu utakmicu, ali je dio dana bio posve}en i djeci svih nacionalnosti i razli~itih mogu}nosti u BiH. Organizatori su bili USAID i Ko{arka{ki savez BiH, a u cilju promocije prava na obrazovanje djece iz najugroènijih socijalnih grupa. Ve}ina legendi istr~ala je tu no} na parket Skenderije, zajedno sa na{im reprezentativcima, tako|e legendi, koji su nastupali za BiH godinama kasnije. Ipak, prvo da se podsjetimo koji su to igra~i i treneri bili ~lanovi dràvnog tima u Njema~koj 1993. godine. Tada su igrali, uz imena i prezimena ko{arka{a nave{}emo i nadimke, jer s nadimcima je uvijek nekako toplije, ba{ kao {to smo se i mi potrudili da ovaj tekst ba{ takav bude: Samir Avdi} Avdija, Senad Begovi} Bega, Adis Be}iragi} Abe, Sabahudin Bilalovi} Dino, Gordan Firi} Firke, Emir Halimi} Hala, Ilijas Ma{ni} Ma{na, Emir Mutap~i} Muki, Mario Primorac Garo i Samir Seleskovi} Sela. Reprezentaciju su tada zajedno vodili Mirza Deliba{i} Kin|e i Ibrahim Krehi} Ibro Kreha. Pomo}ni trener bio je Branko \uri}. Kin|e i Dino nisu vi{e me|u nama! Dok Bega i Muki nisu mogli do}i u Sarajevo zbog obaveza koje imaju u Kanadi, odnosno u Njema~koj. Veliko im
ALEKSANDAR PETROVI], SELEKTOR KO[ARKA[KE REPREZENTACIJE BiH
Generaciju koarkaa BiH iz 1993. gledam kroz prizmu Mirze Delibaia!

Evropskom prvenstvu u ko{arci u Njema~koj 1993. prethodila je velika tragedija! U junu je poginuo Va{ brat Draèn, pa se sve vrijeme pitam kako ste tada uop{te uspjeli prona}i snagu, dodatni izvor energije da biste prisustvovali tom takmi~enju? Ko{arka je, u principu, familijarno na{ ìvot. Desila se stra{na stvar. I na{oj familiji i, rekao bih, ~itavoj ko{arci. Me|utim, s obzirom da ìvim taj ìvot, smatrao sam da je prirodnije biti prisutan u Njema~koj kao pomo}ni trener tada{njem izborniku Mirku Novoselu, nego ostati doma i tugovati. Mislim da je to bio logi~niji rasplet doga|aja nego ostati po strani. Koliko se sje}ate na{e reprezentacije iz tog perioda? Mi smo bili pod {okom i ekipa je nakon te tragedije bila maksimalno raspadnuta. Jedva smo se skupili i oti{li na Mediteranske igre u Francusku prije Evropskog prvenstva. Ali, kako je turnir odmicao igrali smo sve bolje i bolje A ta utakmica... êtvrtfinale ti daje priliku za plasman na Svjetsko prvenstvo u Torontu. Nije bila lagana utakmica. Vidjelo se, Bosna je bila pod adrenalinom, me|utim, ~etvrtfinale je ipak oti{lo na stranu Hrvatske. Sje}am se da je Dino Bilalovi} sjajno odigrao ~itavo Prvenstvo. îni mi se da je bio i najbolji strijelac tog natjecanja, 17, 18 poena je postizao po utakmici. Me|utim, tu generaciju nekako gledam kroz prizmu Mirze Deliba{i}a, koji je bio trener, selektor, ne znam {to je ve} sve bio tada... Te, 1993., bili ste trener Cibone i nije Vam bilo te{ko ustupiti termine za treninge Va{e ekipe na{oj reprezentaciji, mada znam da su ti ustupci jako bolni za svakog trenera... Mislim da je tada ~itava ko{arka{ka struktura u Zagrebu bila na dispoziciji
STRU^NI STO@ER
Aleksandar Petrovi} i njegov pomo}nik Denis Bajramovi}
reprezentaciji BiH. Ne samo logisti~ki, {to se ti~e opreme, financija, priprema... U tom periodu Hrvatska je puno pomogla Ko{arka{kom savezu Bosne i Hercegovine. Onako, kolokvijalno, upro{teno, moèmo li {ta napraviti u Sloveniji? Gledajte, na pripremama smo odigrali neke strahovito dobre utakmice. Dobili smo, po meni, najve}eg kandidata za evropskog prvaka, Grke. Igre sa tog turnira u Ulmu su one koje bih ja volio da pruìmo u Sloveniji. Me|utim, svi znate da je na{a grupa maksimalno izjedna~ena. Jedino je Litvanija za korak ispred svih ostalih, i po fizici i po dominaciji na centarskim pozicijama. A za ostala dva mjesta koja vode dalje vodit }e se te{ke bitke.
hvala, svima naravno, za sve {to su u~inili za na{u ko{arku! Nakon uspje{nih kvalifikacija u poljskom Wroclawu, igra~i i stru~ni tim su oti{li u Pore~ na pripreme. E, ovo je pravi trenutak da spomenemo na{e ko{arka{ke prijatelje iz Hrvatske, bez ~ije pomo}i ne bi bilo ni kvalifikacija, ni priprema, ni odlaska u Njema~ku, a mo`da ni izlaska iz Sarajeva. To su, po tada{njim funkcijama:
~elni ljudi K.K. Cibona i K.K. Split Boò Mili~evi} i Josip Bili}, predstojnik Ureda predsjednika Sabora Republike Hrvatske Stipe Mesi}a i potpredsjednik K.K. Zagreb Tomislav Karamarko, trener K.K. Zagreb Bo{ko Boì}, izbornik ko{arka{ke reprezentacije Hrvatske Mirko Novosel i njegov pomo}nik i trener K.K. Cibona Aleksandar Petrovi}. Svi su 31. augusta bili u Skenderiji. I njima iskreno - hvala!
47
DVA PUTA KARAMARKO

Predsjednik HDZ-a u dru{tvu Dèvada Alihodì}a (lijevo); Mirko Novosel, Tomislav Karamarko, Sulejman Begovi} i Bo{ko Boì} (desno)
Cijeli ìvot sam u ko{arci. Ko{arka je tre}ina, da ne kaèm, polovina mog ìvota i mog anga`mana. Vidjeli smo te 1992./1993. u kakvim su problemima na{i prijatelji iz Sarajeva i iz Bosne i Hercegovine. Bilo nam je stalo da uspiju. Naprosto, da oni mogu re}i da postoje i nastoje funkcionirati. I kao Ko{arka{ki savez BiH, na koncu, i kao dràva. Pomagali smo im na raznorazne na~ine. Po~ev{i od izvla~enja ljudi iz Sarajeva. Do{li su u Zagreb, a mi smo se pobrinuli za kompletnu logistiku. Ljudi, naravno, nisu imali sredstva, a mi smo to odradili kako smo odradili, bolje da ne pri~am. Sa puno ljubavi prema na{im prijateljima, ali i sportu, koji nam je zajedni~ka i strast i posao. Rije{ili smo im sve {to je trebalo na pripremama. I, oti{li su u Njema~ku, a mi smo navijali za njih. Sport je jedan nevjerojatan medij. Medij prijateljstva. Ve} sam, moram priznati, i zaboravio neke epizode iz tog vremena. Ali, sje}am se da sam tada upoznao velikana, legendu, instituciju, Mirzu Deliba{i}a. Bio sam, zaista, po~astvovan i ganut kada sam dobio poziv od Ko{arka{kog saveza BiH da prisustvujem ve~era{njoj utakmici. Do{ao sam u Sarajevo ne kao politi~ar nego kao sportski radnik i djelatnik, ~ovjek koji voli ko{arku, voli bosanskohercegova~ku reprezentaciju, voli Bosnu i Hercegovinu. Predstoji nam Evropsko prvenstvo u ko{arci u Sloveniji. Navijam za Hrvatsku, navijam za Bosnu i Hercegovinu, veli Tomislav Karamarko, aktuelni predsjednik Hrvatske demokratske zajednice.
SVAKA KIN\ETOVA NA SVOM MJESTU

Na Evropskom prvenstvu u Njema~koj igrali smo u Karlsruheu i u Mnchenu. Od devet utakmica pobijedili smo u dvije, obje u prvom krugu u Karlsruheu (Latvija i [vedska). Ipak, bili smo osmi! Samo su nam jo{ dva kvalitetna igra~a tada trebala da budemo pravi. Pogotovo u ~etvrtfinalu
48
protiv Hrvatske. Mutap~i} se povrijedio, a Primorac nije igrao iz nekih drugih razloga, tvrdi Ibro Krehi}: Prije svega, drago mi je {to smo dostojanstveno predstavljali Bosnu i Hercegovinu, kao na{ prvi kolektiv koji je nastupio na evropskom prvenstvu. I to igraju}i ravnopravno s ekipama koje su i danas u vrhu svjetske ko{arke, recimo, [panija i Francuska. Imali smo i izuzetne dvomjese~ne pripreme, koje su nam organizovali na{i prijatelji iz Hrvatske. Njih nikako ne smijemo zaboraviti! Igrali smo vrhunsku ko{arku, pona{ali smo se kao pravi sportisti i borili smo se i protiv ko{arka{kih reprezentacija ali i protiv sudija, koje su u svakoj utakmici bile protiv nas. A Mirza Deliba{i} je moj veliki drug i na tom prvenstvu smo bili kao jedno. Svaka sugestija i primjedba jednog tako {irokog i inteligentnog ~ovjeka, trenera i sportiste bila je uvijek na svom mjestu. Nama dva igra~a, dakle, nisu falila samo u utakmici protiv Hrvatske, ve} generalno, na ~itavom Prvenstvu. Recimo, Nenad Markovi} i Dèvad Alihodì}. Ali, i Sejo Bukva, Damir Mr{i} i Mensur Bajramovi} tada su bili aktivni. Svi navedeni igra~i, ~ini mi se mada nisam siguran, u tom su periodu, zna~i 1992./1993., igrali za klubove u Hrvatskoj i imali su hrvatske paso{e. I ja sam imao hrvatski paso{, ali nisam igrao. Dobio sam poziv Zrinjevca koji je tada po~eo da pravi veliki klub, zvao me tada{nji trener njihovih juniora, Neven Spahija. Trenirao sam s njima i potpisao dokument zbog dobijanja dozvole nastupa u Prvenstvu Hrvatske, a to je automatski zna~ilo ko{arka{ko dràvljanstvo Hrvatske. Naravno, nikad nam niko nije rekao da zbog toga ne}emo mo}i nastupati za BiH. Ali je ispalo tako i bez obzira {to smo bili na pripremama, na dan puta u Wroclaw na kvalifikacije, re~eno nam je da ne moèmo igrati. Zaigrali smo, mislim, tek dvije godine kasnije, ali smo
prije toga potpisali dodatne dokumente. Ja sam, konkretno, te dokumente potpisao u Trstu, gdje je reprezentacija igrala neke prijateljske utakmice. A, {to se ti~e utakmice u subotu, bilo je to sjajno druènje sa starim drugovima, puno emocija! Od ulaska u svla~ionicu milion slika mi je pro{lo kroz glavu i stvarno predivnih sje}anja. Da se bar moèmo onako malo ~e{}e skupiti... Meni je li~no najve}e zadovoljstvo i sama pomisao da sam dijelio svla~ionicu, pobjede, poraze i jedan dobar dio svog ìvota sa Firketom, Dèkijem, Avdijom, Adisom, Selom, Halom, Garom itd. Ipak sam sa ve}inom njih odrastao i pro{ao sve selekcije, od pionirske do seniorske, a i dan danas smo veliki prijatelji. Mene je sve to vratilo unazad, u neka bolja i ljep{a vremena, kad smo svi tr~ali na pripreme reprezentacije i kad nam je svaki dan koji smo proveli zajedno puno zna~io. I svakako, na kraju, uvijek je predivan osje}aj igrati pred punom Skenderijom, u dvorani Mirza Deliba{i}, makar to bilo i revijalnog karaktera, rekao nam je na{ najbolji poslijeratni igra~ Nenad Markovi}. Harun Mahmutovi}, generalni sekretar KS BiH, jedan od najva`nijih aktera renesanse bosanskohercegova~ke ko{arke u posljednje dvije godine, 1993. je radio kao ton majstor i muzi~ki urednik na Radiju Stari Grad: Tada su struju imale samo vojne komande i neke radio stanice. Nisu radili ni telefoni, da ne govorim kako ni mobitela nije bilo, pa sam se snalazio na razne na~ine kako bih dolazio do informacija, rezultata sa Evropskog prvenstva u Njema~koj. Poku{avao sam dobiti svoje prijatelje koji su ìvjeli u inostranstvu. Sada je to nezamislivo, pogotovo za objasniti ovoj djeci. Svi smo ne{to improvizovali. Ali, i to ima svoje ~ari. Eh, da barem na Evropskom prvenstvu u Sloveniji moèmo pobijediti u dvije utakmice...
PRAZNIK ZA OÎ
KAMBEROVIA RAVAN POVRATAK U BUDUNOST

Tekst i foto: MARIO ILIÎ]
Predsjednik UEFA-e MICHEL PLATINI otvorio je 2. septembra najmoderniji nogometni kamp u jugoistonoj Europi; velebno zdanje vrijedno je deset milijuna konvertibilnih maraka
roteklog ponedjeljka je Bosna i Hercegovina, barem na trenutak, bila top tema u svim sportskim medijima u okruènju. I to, vjerovali ili ne, u pozitivnom smislu. Stranice sportskih ùrnala, tiskovina i portala donosile su naslovnice na kojima je stajalo kako je najmoderniji nogometni kamp u jugoisto~noj Europi otvorio prvi ~ovjek krovne europske nogometne asocijacije Michel Platini.
Zdanje vrijedno deset milijuna konvertibilnih maraka prvi puta smo posjetili prije skoro godinu dana. Tada smo zavirili u sve kutke budu}eg nogometnog kampa, fotografirali konferencijsku dvoranu i sobe za sastanke, luksuzne jacuzzije u izgradnji, u kojima }e se nakon napornih treninga relaksirati Spahi}, Dèko i ostali bosanskohercegova~ki reprezentativci.
JEDAN UZ DRUGOGA
Usput smo obi{li travnati i plasti~ni teren i razgovarali s idejnim tvorcem projekta arhitektom Zvjezdanom Turki}em. I nakon
godinu dana, na otvaranju velebnog zdanja, kad se oduzmu i zbroje dojmovi, moè se re}i kako je to zbilja bio povijesni trenutak na{eg sporta. Bez pretjerivanja, vidjeti na tribinama nogometne veli~ine poput Platinija, Osima, ]urkovi}a, [ukera, Bajevi}a, Su{i}a, pravi je praznik za o~i. Svi zajedno, jedan uz drugoga, okupljeni za istu stvar, bosanskohercegova~ki nogomet. Iako ìvimo u dràvi u kojoj je svaka sjednica povijesna, àl na~elnika Op}ine Zenica Husejina Smajlovi}a zbog nedolaska bh. politi~ara na sve~anost otvaranja nogometnog kampa je nepotrebna. U ovoj pri~i nisu niti bitni. Kada
1.
1. Travnati teren na Kamberovi}a ravni 3. Marcel Benz i Du{an Bajevi} 2. Ivan ]urkovi} i Ivica Osim 4. Predsjednik HNS-a Davor [uker
2.
3.
4.
50
E, SAD STVARNO IDEMO U BRAZIL

ÊSTITKE I POHVALE
Predsjednik UEFA-e Michel Platini otvorio je trening kamp NS BiH i poèlio sre}u bh. nogometa{ima u predstoje}im kvalifikacijskim utakmicama
Kada se uzme u obzir kako smo prije samo dvije godine imali vanredno stanje u nogometu, otvaranje trening centra u Zenici ~ini se kao korak od sedam milja
se uzme u obzir kako smo prije samo dvije godine imali vanredno stanje u nogometu, uz sve politikanstvo oko nogometnog saveza, prebrojavanje krvnih zrnaca, pregovore, dogovore, nagovore, suspenziju reprezentacije iz natjecanja, osnivanje komiteta za normalizaciju, otvaranje trening centra u Zenici ~ini se kao korak od sedam milja. krovnoj europskoj i svjetskoj organizaciji. Pomo}i }emo vam, ali u~inite prvi korak, rekao je Michel Platini prilikom posljednje posjete Sarajevu. Prvi korak u Zenici u~inio je aktualni na~elnik Husejin Smajlovi}, osigurao je zemlji{te na Kamberovi}a ravni, koje je op}ina ustupila Nogometnom savezu BiH na koncesiju od ~etrdeset godina, i sve potrebne dozvole. Ostatak su financirali Uefa i Fifa. Izborom Elvedina Begi}a za prvog predsjednika Nogometnog saveza BiH udareni su temelji za budu}nost nogometa. îni se kako su otvaranjem trening centra u Zenici ti temelji dodatno zacementirani. Kako sada stvari stoje, put u Brazil sve je izvjesniji i ta povijesna borba polako, ali sigurno bliì se kraju. Na koncu ostaje nada kako }e uskoro ~elni ljudi Nogometnog saveza smo}i snage za jo{ jednu te{ku bitku, bitku za stadione.
51
BITKA ZA STADIONE
Barem na trenutak zaboravili smo, dok nas na to za govornicom nije podsjetio predsjednik saveza Elvedin Begi}, koji je rekao kako u dràvi nemamo niti jedan stadion koji zadovoljava minimum kriterija Uefe i Fife. Zapravo, niti u jedan stadion u dràvi ne isplati se ulagati radi rekonstrukcije. Sve bi to trebalo sru{iti i napraviti novo, ali postavlja se pitanje kojim novcima i uz ~iju potporu. I na primjeru nogometnog kampa u Zenici primijenjeno je pravilo koje je uvrijeèno u
OSMIJEH NA LICU
Michel Platini i Elvedin Begi} ulaze u sve~anu loù trening kampa u Zenici
(NE)KULTURA NA NIVOU
ABDULAH SIDRAN
Moja knjiga govori o pojavama u posljednjih desetak godina i aktuelnoj vlasti sa ambicijama koje nisu samo u sferi politike, nego su i u sferi kulture i knjièvnosti
Nakon prologodinjeg skandala u vezi sa dodjelom nagrade Mea Selimovi, uoi poetka 13. meunarodnih susreta CUM GRANO SALIS nastavlja se bespotedni rat izmeu akademika ABDULAHA SIDRANA i tuzlanskog naelnika JASMINA IMAMOVIA; i dok Sidran ovih dana promovira svoju novu knjigu u kojoj tvrdi kako je Imamoviu ludilo vlasti posrkalo pamet, naelnik Tuzle ne ostaje duan i odgovara: Sidran je kriminalac koji mi je otvoreno prijetio!
ABDULAH SIDRAN
PROSJACI I SINOVI
skohercegova~kog akademika, najve}eg ìvu}eg pisca Abdulaha Sidrana, koja je ovih dana promovirana u Tuzli. Predstavljanje svoje nove knjige Sidran je prigodno tempirao uo~i po~etka trinaestih tuzlanskih Me|unarodnih knjièvnih susreta Cum grano salis i dodjele nagrade Me{a Selimovi} ~iji je on, kako ve} punu godinu tvrdi, nesu|eni laureat. U knjizi su sabrane kolumne koje je Sidran po~etkom ove godine objavljivao u
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
D
52
ugo se u na{im krajevima nije pojavila knjiga duèg, a konkretnijeg naslova: Ludilo vlasti posrkalo i posljednju kap pameti iz mozga tuzlanskog na~elnika Jasmina Imamovi}a - naziv je najnovijeg knjièvnog ostvarenja bosan-
Oslobo|enju, a u kojima se otvoreno obra~unava s kolegama piscima, novinarima i pojedinim politi~arima koji su se, prema njegovom mi{ljenju, urotili kako bi ga uni{tili.
DRU[TVENO DEVIJANTNI I MORALNO (NE)ODGOVORNI

Sidranovih kritika - ili bolje re~eno uvreda - u Oslobo|enju gotovo niko nije ostao po{te|en: od Imamovi}a, preko
RAT AKADEMIKA PROTIV SVIH

JASMIN IMAMOVI]
Sidran me je manijakalno zvao na mobitel i slao SMS poruke u kojima je lobirao da on dobije nagradu. Bile su to kriminalne molbe i naravno da sam ih odbio
Hadèma Hajdarevi}a, Ahmeda Buri}a, Feride Durakovi} i ostatka navodnog klana okupljenog oko P.E.N. Centra BiH, pa do redakcije Slobodne Bosne i njenog glavnog urednika Senada Avdi}a koji se drznuo objaviti intervju sa piscem Goranom Simi}em (u kojem je Simi}, avaj, govorio o Sidranu u ne ba{ pohvalnom kontekstu). Knjiga Ludilo vlasti... kulminacija je akademikove verbalne i pisane borbe protiv pomenutih urotnika. U samom temelju te sramotne zavjereni~ke piramide je tuzlanski na~elnik Jasmin Imamovi}, Sidranov dugogodi{nji blizak prijatelj i kolega po peru, koji ga je, navodno, izdao za sva vremena nakon {to je pro{le godine odbio da izvr{i pritisak na ìri za dodjelu nagrade Me{a Selimovi}, a kako bi on, Sidran, dobio to priznanje za svoju knjigu Otkup sirove koè. Jasmin Imamovi} je sinonim za dru{tveno devijantno pona{anje. On laè kada kaè da se Sidran ljuti {to nije dobio nagradu. Ja o problemima u vezi sa organizacijom Cum grano salis i dodjelom nagrade Me{a Selimovi} govorim od kraja 2008. godine i oni koji su pratili moje pisanje znaju to. Problem Cum grano salis leì u normativnom ure|enju, koje, fakti~ki, ne postoji. Pravilnik nije ure|en i
to je ono o ~emu ja govorim. A kada bih progovorio o privatnim stvarima izme|u mene i Imamovi}a, kao {to to on govori, onda bi tuzlanski na~elnik morao odmah da pakuje stvari i da bjeì iz ove zemlje, izjavio je Abdulah Sidran na konferenciji za novinare po~etkom sedmice u Tuzli. Kolumne objavljivane u Oslobo|enju Sidran je odlu~io ukori~iti nakon {to je naprasno prekinuta saradnja sa ovim dnevnim listom. Knjigu, koja je nazvana po jednoj od tih kolumni, objavio je u vlastitom izdanju. Na mini Sajmu knjiga koji se pro{log vikenda odràvao u Tuzli, Sidranova knjiga prodavala se na {tandu izdava~ke ku}e Zalihica po cijeni od pet KM. Me|utim, navodno na intervenciju organizatora Sajma, knjiga je ubrzo uklonjena sa {tanda IK Zalihica, a njenu distribuciju i prodaju zainteresiranim kupcima preuzeli su [imo E{i} i Bosanska rije~. S obzirom da i sam ima nera{~i{}enih ra~una s na~elnikom Imamovi}em, E{i} je, kako kaè, rado prihvatio taj vru} krompir, premda je poprili~no nesklon ovom na~inu obra~una na javnoj (kulturnoj) sceni. Jasminu (Imamovi}u, op.a.) je, iz samo njemu znanih razloga, smetao dje~iji festival Vezeni most. Napominjem da se za
Cum grano salis iz budèta Op{tine izvoji 40 puta vi{e nego za festival Vezeni most, u kome se svake godine organizira bar deset puta vi{e doga|aja i okupi vi{e od 10.000 mali{ana iz cijele regije. Ali, izme|u toga da se bijem s Jasminom i da mu otmem {to tom festivalu objektivno pripada ili da se sklonim, ja sam izabrao ovu drugu varijantu sklonio sam se i festival prenio u Pousorje, kaè [imo E{i}. Dodaje da je knjigu premjestio na svoj {tand jer bi to u~inio za bilo koju knjigu autora kojeg po{tuje i kojem vjeruje. A, Abdulah Sidran nije bilo ko. Tako je vru} krompir metnut meni u krilo. No, ne bjeìm od toga, jer Jasminu Imamovi}u neko treba re}i da grad nije njegova imovina i da ne moè izigravati u svemu faraona i svime upravljati, zaklju~uje E{i}.
ZA[TO TONE SIDRAN

Na~elnik Imamovi} kaè kako je akademik Sidran objavljivanjem pomenute knjige kolumni dotakao samo moralno dno. Uo~i pro{logodi{nje dodjele nagrade Me{a Selimovi}, pa sve do samog ~ina dodjele, Sidran me je najprije snishodljivo molio da uti~em na ìri kako bi on dobio nagradu, a zatim su te molbe prerasle u
53
(NE)KULTURA NA NIVOU
PRITISCI I PRIJETNJE
Dio SMS poruka i e-mailova koje je Sidran poslao na~elniku Imamovi}u
otvorene prijetnje, kaè za SB Jasmin Imamovi}. Manijakalno me je zvao na mobitel i slao SMS poruke u kojima je lobirao da on dobije nagradu. Bile su to kriminalne molbe i naravno da sam ih odbio. Kao inicijator nagrade Me{a Selimovi}, nemam nikakva diskreciona prava i onog trenutka kada se imenuje ìri za dodjelu nagrade, tu je kraj pri~e. Moj posao je da organizujem susrete Cum grano salis i obezbijedim novac za dodjelu nagrade. Nema tu nikakve politike, niti taktike. Da sam ikada mogao da uti~em na ne{to, uticao bih na to da rahmetli Nedàd Ibri{imovi} dobije nagradu, govori Imamovi}. Tuzlanski na~elnik predo~io nam je i neke od e-mailova i SMS poruka koje je pro{le godine dobio od Sidrana. U e-mailu od 27. avgusta Sidran Imamovi}u, izme|u ostalog, pi{e: \ubrad koja mi deset godina ~ini zlo ovoga puta ne}e pro}i neka`njeno [ta je u ovoj sada{njoj njihovoj ujdurmi tvoja pozicija, {ta obaveza, {ta tvoj interes, a {ta mogu}nosti ja ne znam. U svim sli~nim poslovima, Osniva~ ima izvjesna diskreciona prava Ne}e mi biti milo ako pritom na tvoja le|a legne kakva kolateralna {teta, {to se vjerovatno ne}e dati izbje}i Bi}e tu posla i belaja. Tri dana kasnije, Sidran Imamovi}u na slu`beni mobitel {alje SMS u kojem pi{e: Ne mogu se jo{ dugo kriti od sarajevskih novinara. Stvar mora puknuti ako ti i ja odmah ne na|emo rje{enje. êkam obe}ani poziv. Drugog septembra 2012. godine, uo~i dono{enja odluke ìrija o dobitniku nagrade Me{a Selimovi}, Sidran je u poruci Imamovi}u napisao: Bi}e ti mnogo ào {to nisi postupio odlu~no i natjerao Zdenka
54
Le{i}a da svoj posao obavi odgovorno i po{teno. Ja medije vi{e ne mogu izbjegavati i nemoj mene kriviti za doga|aje koji slijede i neprijatnosti koje }e ti donijeti. Prema Imamovi}evim rije~ima, najskandalozniji u svemu bio je e-mail koji je na adresu Op}ine Tuzla 30. avgusta 2012. stigao od Sidranove k}erke, uposlenice Ministarstva vanjskih poslova BiH. U e-mailu koji potpisuje Miranda Sidran Kami{ali}, tada{nja na~elnica Odjela za me|unarodnu nau~nu, tehni~ku, obrazovnu, kulturnu i sportsku suradnju MVP-a BiH, od Imamovi}a i njegovih saradnika zahtijeva se da im hitno dostave pravilnik i procedure u vezi sa dodjelom nagrade Me{a Selimovi}! Jasmin Imamovi} kaè da u trinaest TRINAESTI SUSRETI CUM GRANO SALIS
godina, koliko je na~elnik, nikada nije doìvio takve pritiske i prijetnje. Jedino {to mogu da se zapitam je u kakvom mi to svijetu ìvimo kada vam neko moè otvoreno prijetiti i ucjenjivati vas da se izvr{i laìranje kako bi on dobio nagradu, ili }e biti velikog belaja. Abdulah Sidran je jedini pisac od do sada preko 160 nominiranih koji je poku{ao da me prisili da uti~em na ìri, a zna se da je taj ìri uvijek bio potpuno neovisan. Pa ko bi se, zaboga, usudio da takvim autoritetima kao {to su Zdenko Le{i}, Predrag Matvejevi} ili Irfan Horozovi} predloì nekakve manipulacije?! Morao bih biti lud da to u~inim i dovedem u pitanje ugled najzna~ajnije knjièvne nagrade u regiji, a i ugled grada Tuzle, zaklju~uje Imamovi}. S druge strane, Abdulah Sidran kaè
U znaku knjievnih velikana Sijaria, Krlee, Kovaa...

Ovogodi{nji, trinaesti po redu Me|unarodni knjièvni susreti Cum grano salis odràvaju se od 5. do 8. septembra, a po~inju promocijom romana Knjiga o Uni Faruka [ehi}a, te obiljeàvanjem stogodi{njice ro|enja ]amila Sijari}a. Dugove~nost Svetislava Basare (Srbija), Belladonna Da{e Drndi} (Hrvatska), Planet Friedman Josipa Mlaki}a (Hrvatska), Odlaganje, parezija Andreja Nikolaidisa (Crna Gora) i Karnera Milorada Popovi}a (Crna Gora) naslovi su koji su ove godine u{li u uì izbor za nagradu Me{a Selimovi}. O dobitniku nagrade za najbolji roman objavljen u 2012. na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije odlu~uje ìri koji ~ine Hadèm Hajdarevi} (predsjednik), Jagna Poga~nik, Vladimir Arseni}, Pavle Goranovi} i Faruk [ehi}. A ove godine Susreti Cum grano salis, pored ]amila Sijari}a, bit }e posve}eni i Miroslavu Krleì i Ivanu Goranu Kova~i}u. Posebno knjièvno ve~e bit }e uprili~eno u ~ast velikog pisca Mirka Kova~a koji je nedavno preminuo, a 2008. dobio je nagradu Me{a Selimovi} za djelo Grad u zrcalu.
RAT AKADEMIKA PROTIV SVIH
GDJE SU NESTALE KOLUMNE IZ OSLOBO\ENJA
Vildana Selimbegovi: Sidranovo pisanje je bilo uvredljivo

Ludilo vlasti posrkalo i posljednju kap pameti iz mozga na~elnika Jasmina Imamovi}a! Ono {to je uradio imenovanjem knjièvnika Hadèma Hajdarevi}a za predsjednika ìrija nagrade Me{a Selimovi} ne moè uraditi ~ovjek zdrave pameti i u prisebnom stanju! Onoga koji notornog plja~ka{a banke postavi za njenog glavnog ~uvara normalni ljudi ne mogu smatrati normalnim ~ovjekom. Da li je, iz aspekta stanja razuma i stepena naru{enosti du{evnog zdravlja, Jasmin Imamovi}, normalan ~ovjek? Knjièvnik Hadèm Hajdarevi} (nadalje: HH) nije bukvalno plja~kao banke, ali je u izdava~kim i knjièvnim krugovima odavno prepoznat i markiran kao osoba sklona primanju mita, {to nikada ne ide bez drugih, pozadinskih, financijskih mahinacija i poslovnih malverzacija. O tome nisu samo cvrkutali besposleni vrapci na granama nego su, bogami, i pisali ozbiljni ljudi, u ozbiljnim novinama, a da se doti~ni HH i nije osjetio naro~ito povrije|enim, niti se potrudio da jasno i energi~no ospori optu`be. Moè li biti da je du{evno zdravlje na~elnika Imamovi}a toliko naru{eno da ustanovljena svojstva HH-a ne smatra diskvalifikativnim nego, dapa~e, preporu~uju}im za va`ni posao predsjedavanja ìrijem jedne ozbiljne regionalne literarne nagrade? ovako je pisao akademik Sidran u prolje}e ove godine, u svojoj sedmi~noj kolumni u Oslobo|enju koja je, kako smo spomenuli u tekstu, iznenada ukinuta - na àlost, ili na radost ~itala~ke javnosti. Dogovor je bio da Sidran pi{e kolumne u kojima }e dati svoje vi|enje problema na bosanskohercegova~koj kulturnoj sceni, odnosno analizu aktuelnih zbivanja. Pri~a oko dodjele nagrade Me{a Selimovi} i postupaka ~lanova ìrija jeste bila njegov glavni motiv. Me|utim, nakon nekoliko mjeseci saradnje, Sidran je predao tekst koji je iza{ao iz okvira na{eg dogovora, jer se bavio odre|enim osobama na na~in koji, prema mom mi{ljenju, nije primjeren javnom diskursu i kulturi dijaloga. Zato smo odlu~ili prekinuti saradnju sa njim, kaè za SB glavna i odgovorna urednica Oslobo|enja Vildana Selimbegovi}.
kako je sukob izme|u njega i Imamovi}a samo naizgled personalna stvar.
POLITIÂRI S AMBICIJOM ZA KULTURU

To jeste sukob koji se de{ava izme|u dvije istaknute javne figure - jedna je sa knjièvne scene, sa knjièvnim autoritetom koji moè biti i ve}i nego {to mu pripada, a to sam ja, a druga sa politi~ke scene, kod koje prepoznajemo strahovitu mo} i umje{nost u upravljanju, kao i rukovo|enju ljudima. Moja knjiga govori o pojavama u
PODR[KA K]ERKE
Miranda Sidran Kami{ali}
posljednjih desetak godina i aktuelnoj vlasti sa ambicijama koje nisu samo u sferi politike, nego su i u sferi kulture i knjièvnosti, objasnio je Sidran na konferenciji za novinare u Tuzli i dodao: Meni je jako ào {to moram ovo re}i, ali je nanesena ljaga gradu Tuzli i imenu knjièvnog velikana Me{e Selimovi}a ovakvim na~inom rada, te sam mi{ljenja da je Jasmin Imamovi} obi~ni knjièvni
diletant i jako sam zabrinut za njegovo mentalno zdravlje. Sve ovo sigurno ne}e dugo potrajati. Ili }e nagrada mijenjati ime, ili se ne}e zvati po Me{i Selimovi}u, to vam ja glavom garantujem. Predlaèm neka
je (Imamovi}) zove po svom vlastitom imenu, ili po nekome iz svoje familije. Uprkos tome {to su o pro{logodi{njem skandalu uo~i dodjele nagrade Me{a Selimovi} pisali gotovo svi mediji u regionu a tako }e, zahvaljuju}i Sidranovoj odlu~nosti, po svoj prilici biti i ove godine Jasmin Imamovi} kaè kako ugled ove nagrade nije naru{en, nego upravo suprotno. I pisci i selektori romana i dalje smatraju da je to najpo{tenija knjièvna nagrada na Balkanu. Sve ove godine govore u prilog tome. Imali smo me|u laureatima takva imena poput Mirka Kova~a, Miljenka Jergovi}a, Irfana Horozovi}a, a sa druge strane, imali smo i pisce za koje je javnost prvi put ~ula nakon {to su dobili ovo priznanje. Posebno smo sretni {to je roman pro{logodi{njeg dobitnika Faruka [ehi}a Knjiga o Uni u{ao u najuì izbor za nagradu Evropske unije za literaturu. Ta nagrada podrazumijeva prevod djela na vi{e od trideset jezika i za jednog bosanskog pisca to bi bila ogromna stvar, a i sama kandidatura [ehi}evog romana potvr|uje da je ìri pro{le godine napravio pravi izbor, zaklju~uje Imamovi}.
55
REAGIRANJA
Semir Halilovi}, publicista, stradalnik, sin - Senadu Avdi}u
Najobinija je la da sam pretukao protira u zgradi Vlade Kantona Sarajevo

(Sin Sefera Halilovi}a fizi~ki nasrnuo na portira, jer je od njega zatraìo osobnu kartu, SB, br, 877) U Va{em zadnjem broju ste, kao {to to i prili~i va{em ne~ovje~nom mentalnom sklopu, iznijeli najobi~niju la` da sam pretukao protira u zgradi Vlade Kantona Sarajevo {to ste saznali iz va{ih dobro obavije{tenih izvora i to istog onog dana kada sam va{m uredniku, nesu|enom rezervnom radniku SDB-a Sektor Sarajevo Avdi} (Muslije) Senadu, povrijedio osje}aje mojim autorskim tekstom pokazav{i da on, ve} poodavno, nije novinar ve} politi~ko-privatni gubitnik koji je svoju principijelnost preprodao svima: od SDA preko SDP-a pa sve do tre}eentiteskih snaga radi ~ega je kroatizirao ~ak i rje~nik koji nikako ne stoji njegovom uli~arskom mentalitetu. Zanimljivo je da je ovaj potpuno efemeran doga|aj kod vas dobio tretman TOP VIJESTI i pored toga {to je taj dan objavljeno da se Mom~ilo Kraji{nik vra}a u Sarajevo ili da GRAS mo`da ne}e raditi {to je pokazatelj da je va{ list va{ li~ni ego zid. Moj tekst bio je ljudska reakcija na nasilje Avdi} Senada kojim je, posljednih desetak godina, krajnje ne~ovje~no vrije|ao mog oca i mene poku{av{i njega da strpa u zatvor za bilo {ta a od mene napravi sve ono {to nikada nisam bio i ne prizna mi sve ono {to jesam. Va{a osje}ajna novina je od prvog {efa bh. Armije generala Sefera Halilovi}a vi{estruko, nizom tekstova i komentara, opstrukcija i do{aptavanja poku{avala napraviti ratnog zlo~inca u predmetima Dobrovolja~ka, Grabovica i Uzdol te u predmetu Trusina {to ve} samo za sebe govori da ste, prevashodno, ~inje~no-historijske neznalice, pravni Ekremi Jevri}i i politi~ki raznih struktura iz tajnopolicijskog i tuìla~kog podzemlja pri ~emu mislim na va{eg Velikog brata Alibabi} Munira i reket sestru Budimir Vesnu. Naravno vi prvog komandanta Armije RBiH gurate u zatvor zato {to ste vi patriote a on nije, vi ste po{teni a on nije. Va{a istraìva~ka politika uvijek se bazirala na nano{enju nepravde za {ta nikada niste imali metodologiju ili strategiju da bi vas ~ovjek smatrao ozbiljnim neprijateljima ve} ste posjedovali tek kafanski primitivizam i ljudsku bahatost za koje mislite da su dovoljni argumenti da bi sebe nazvali novinarima. Vi ste novinari samo zato jer nema boljih od vas koji bi se za manje pare vi{e brukali za tu|i interes. Tekst koji je protiv mene naru~io Avdi} Senad, a realizovala nekakva Suzana Mijatovi} jeste va{ na~in da kaète kako nemate argumente jer mo`da Avdi} Senad nije [}epo ali da je, dodu{e unere|eni, policijski dou{nik potpuno je jasno i vama i meni. Zato me i vrije|ate. Okosnica va{e novinarske redakcije, satkane od biv{ih pripadnika HVO-a, ratnih
56
dezertera, saradnika tre}eentitetske politike te ljudi koji nisu alkoholi~ari ve} su sami po sebi pokretni alkohol poku{ala je u~initi sve {to je mogla, a pri tome mislim na primitivni tekst te anga`man va{ih {apta~a iz SDP-a u Skup{tini KS, da napravite politiku od moje verbalne sva|e pa su, otud, Segmendina Srna-Bajramovi} iz reda ostalih i njena kolegica iz reda ~etni~kih jataka ~iji ~lan porodice negira genocid u Srebrenici - Mirjana Mali} poku{ali podi}i javnost na noge ovim tupavim doga|ajem od kojeg jedino Slobodna Bosna poku{ava napraviti politiku i to samo zato jer je va{ urednik Avdi} Senad patolo{ki mrzitelj Muslimana i u~esnika odbrane od agresije na RBiH i jer se njegove privatne rane, ljubavni jadi Bosninog Vertera, provla~e deceniju i po preko javnog prostora kroz dràvna pitanja. Avdi} je u svojoj esenciji koju naziva Sedam dana i ljudi ironi~no, èle}i da nas uvrijedi, moju porodicu nazvao patriotsko, ustani~kom. Da, Avdi}u. Za grad Sarajevo moja porodica je dala pet (5) poginulih boraca i ukupno ~etrnaest (14) ~lanova na{e porodice je branilo Republiku BiH u redovima Armije RBiH i MUP-a RBiH (Specijalna jedinica). Dvojica su odlikovana najvi{im ratnih priznanjima Zlatni ljiljan i Zlatna policijska zna~ka. Mi na{e ratovanje nismo naplatili vilama na Poljinama i stanovima u epicentru Sarajeva gdje ìve ratne kukavice i dezerteri Avdi} Senad, Alibabi} Munir, Lagumdìja Zlatko ili Izetbegovi} Bakir ~iji nijedan ~lan porodice nije nosio pu{ku u ruci ali je va{e zlo, nanijeto dràvi i ljudima, ekvivalent nuklearne katastrofe u êrnobilu. Pored ovoga va{a novina se, naravno, nikada nije bavila ~itavim spletom nepravdi koje smo mi kao porodica preìvjeli u Sarajevu ve} ste uvijek imali èlju da porodicu Halilovi} ugurate u va{e mizerne anale u kojima ìvite i kroz koje godinama provla~ite stotine ljudi poku{avaju}i u~initi da se oni osje}aju mizerno samo zato jer je to va{e stalno stanje. Vas ni onda ni danas nije zanimalo to {to je na{a porodica preìvjela nevi|enu nepravdu u opkoljenom Sarajevu: na nas je izvr{en brutalno-izdajni~ki atentat sa dvostrukim smrtnim posljedicama pri kojem je poku{ano ubistvo cijele na{e porodice {to je tema koju va{a pravdoljubiva novina nikada nije obra|ivala niti pratila jer niste imali vremena od preprodavanja sopstvene ~asti i intervjuisanja Ramiza Delali}a ]ele, Ismeta Bajramovi}a ]ele i sli~nih pitomaca sarajevske mafije kojoj ste, oduvijek, posve}ivali dovoljan prostor da iskaù svoje jade kao, npr., sr~ane Bajramovi}eve tegobe. Niste se, nikada, recimo osvrnuli na ~injenicu da je moja nana, kojoj su ubijeno
REAGIRANJA
sve troje djece, dvanaest godina kao sr~ani bolesnik i {ehidska porodica ìvjela u stanu bez poda i grijanja, bez prava na otkup tog stana, te da je porodica mog rahmetli daidè, poginulog borca 4. mtbr 1.Korpusa, ostala uskra}ena za stan, ba{ kao i general Sefer Halilovi} a sve ovo zato jer smo kao porodica ustali protiv otima~ine, nepravde i bezumlja koje je poklopilo Republiku BiH a na koju ste vi godinama {utjeli i ne samo to ve} ste novac za osnivanje va{eg lista dobili direktno od SDA i Bakira Alispahi}a jednog od nekoliko najcrnjih ìvu}ih tajnopolicajaca. Tako|er ste nijemo posmatrali kako me po ulicama Sarajeva progone notorni kriminalci a va{i sagovornici Ramiz Delali} ]elo, njegov pit bull Amir Pa{i} Fa}oPa}o (tako nekako) i Zulfo Ali} allias Zulfikar Ali{pago Zuka a sve to radi knjge Dràvna tajna koju sam objavio 2005. i koju ste napadali svrstavaju}i se uz bok bolesnoj vlasti koja je progutala BiH. Dakle mi smo, naàlost, kao porodica potpuno podjelili sudbinu sopstvenog naroda i Republike BiH. Mi ne pripadamo podruma{kim i izdajni~kim porodicama i nismo od BiH dobili ni{ta a dali smo previ{e. Ne pominjite prezime na{e porodice u kontekstu kojekakvih izetbegovi}a, gani}a, brankovi}a, bi~ak~i}a, alibabia, alispahi}a i sli~nih jer njima je rat bio majka a nama, itekako, ma}eha. Na svo nasilje koje smo od svih vas preìvjeli nikada nismo odgovorili nasiljem jer da jesmo mnoge stvari u Sarajevu ne bi bile iste. Svi vi to znate zato se tako lako i okuraìte da pokaète hrabrost lije~e}i va{e frustracije preko na{ih le|a {to vas ~ini besramnim ljudima. Vama kao novini i novinarima bi istina trebala biti prvi princip rada. Vas to nikada nije zanimalo jer je va{a licemjerna jednostranost i vrije|anje princip po kojem radite truju}i okolinu ve} dvadeset godina radi ~ega ste sa desetina hiljada tiraà spali na mizeriju. Va{ urednik je, prije nego mnogo ko u Sarajevu, tipi~an primjer skorojevi}a kojem je ova i ovakva vlast dala sve: stan u epicentru Sarajeva, novac za njegov list i aboliciju za sve {to je ikada po~inio. Avdi} pljuje po Fahrudinu Radon~i}u kojeg je, ipak, SDA-ova vlast hapsila radi njegovih tekstova i odavanja dràvnih tajni dok va{ urednik nikada nije pozvan ni na informativni razgovor radi vi{estrukog odavanja dokumenata Slu`be dràvne bezbjednosti u toku agresije na RBiH {to dovoljno govori da je ~itav ìvot obi~ni policijski dou{nik. Naravno va{e moralnoprofesionalne devijacije je nemogu}e ispraviti jednim tekstom jer vi ste formirani ljudi i vjerovatno }e biti da {to be{ika zaljulja to lopata zakopa. Vas ne treba àliti jer vi ste vi{e za ozbiljan pravosudno-socijalno-psihijatrijski tretman nego li za àl. @aliti treba one momke, pa i moje ~lanove porodice, koji su dali svoje ìvote brane}i takve kao {to ste vi. Kada vidim mezare koji leè po ~itavom Sarajevu i kada ugledam vas, nekolicinu novinara iz Slobodne Bosne, koji slobodno hodate po zemlji koju niste branili mogu mirno kazati kako je u Bosni i Hercegovini poginulo potpuno pogre{nih 100.000 ljudi. U skladu sa zakonom moje reagovanje objavite u printanom i web izdanju va{e novine kao {to se objavili i tekst s kojim ste me primitivno izvrije|ali. Semir Halilovi}
Senad Avdi}- Seferovom malom
Mali, ali tehniar

Neka se retardirani sin prvog {efa Armije BiH Sefera Halilovi}a ne sekira: ni jednoj od njegovih mnogobrojnih ma}eha od mene nije prijetila nikakva opasnost - ni onoj sa kojom je tata proveo najteè dana rata, ni onoj koja je Generalu (do)nosila boju za kosu u pritvorsku jedinicu Scheweningen, a pogotovo ovoj koja ga tjera u suludi psiho-patogeni obra~un sa mnom, smjernoj uposlenici-~inovnici Zajedni~kih institucija BiH. Razumijem tragediju devastiranog, nezaposlenog probisvijeta, vje~itog studenta ni~ega, mladog, ali besperspektivnog uhljupa Semira Halilovi}a i iz dna du{e sauu~estvujem u tragediji, uàsu, koju je doìvio smr}u majke; imam, pri tom, na umu i dodatnu okolnost pakleni ìvot sa ocem, spletkaro{em, bezobraznikom, intrigantom, kukavicom, KOSovskim potr~kom, beskrupuloznim laòvom Seferom Halilovi}em! Ima kod bra}e Marx jedna zgodna dosko~ica: kada neko hoda kao kreten, govori kao kreten, pona{a se kao kreten, neka vas to ne zavara - ~ovjek je, zaista,
Almir Merdi} - Uredni{tvu
Nisam kriminalac i ne pripadam nikakvoj kriminalnoj grupi

(Mo}ni privrednik koji je ocinkario Mehmedovi}a, SB, br. 876)
@elim da demantujem i skrenem pa`nju na ovu objavu Slobodne Bosne da nisam uop{te upetljan kao {to me spominjete u novinama, nisam kriminalac, ne pripadam nikakvoj kriminalnoj grupi, niti me je [emsudin Mehmedovi} angaòvao da
napadnem Harisa Sejdi}a. Ovo {to va{ novinar pi{e to je ~ista la`, a ja sam normalan gra|anin ove zemlje i ne èlim da me neko uvla~i u svoje prljave igre, a novinar ako èli pisati nek saslu{a i drugu stranu pa nek onda pi{e. Almir Merdi}
57
KULT MARKET
NEURO
MUZIKA Album Right Thoughts, Rights Words, Rights Action, grupe Franz Ferdinand
Zvuci }utanja
Iako su osnovani kao cover band 2009., prvi puta javno pojavili su se na pro{logodi{njem Demofestu u Banjoj Luci, i rasturili. Naravno, rije~ je o banjalu~kom bandu Neuro koji je snimio svoj prvijenac pod nazivom Zvuci }utanja. Album sadrì devet pjesma, a gotovo sve pjesme autorski potpisuje vo|a banda Draèn Pozderovi} Oskar.
Old School na kotski nain
NEW ORDER
Lost Sirens
Rasli su s punk zvukom, isprva ga i svirali u ne{to modernijim aran`manima, ali su se ipak nekako, moglo bi se re}i i previ{e, naslonili na sintetiku i elektroni~ku glazbu. New Order snimili su svoj deveti studijski album pod nazivom Lost Sirens. Iako su tri njihova ~lana svirala i u grupi Joy Division, New Order je krenuo svojim putem, kojim putuje ve} 33 godine.
POVTRATAK KORIJENIMA
[kotski rockeri Franz Ferdinand objavili su izvrstan album
COLD SNAP
World War II
Kao {to i jeste red, rekao bi moj kolega, do{lo je vrijeme da predstavimo jo{ jedan band iz susjedstva. Rije~ je o vara`dinskim heavy metalcima Cold Snap i njihovom albumu pod nazivom World War II. Iako }e neki glazbeni kriti~ari, pre~esto smi{ljaju}i nove podànrove, re}i kako je rije~ o groove metal bandu, Cold Snap su pravi heavy metalci.
58
Franz ili po na{ki Franjo Ferdinand bio je nadvojvoda Austrije i nesu|eni nasljednik Austrijske, Ugarske i ê{ke krune. Svi znamo kako je i gdje okon~ao njegov ìvot. No, Franjo zasigurno ni u snu nije mogao sanjati kako }e jednoga dana jedan od najpopularnijih britanskih bandova nositi njegovo ime. I jo{ k tome pra{iti u maniri modernih punkera. Band je nastao u Glazgowu prije jedanaest godina. Iako su snimili samo ~etiri studijska nosa~a zvuka, uspjeli su dosti}i platinaste i zlatne naklade i okititi se gomilom nagrada, od kojih su najzna~ajnije one s oznakom Brit Awarda. Band je slovio kao veliko osvjeènje u krugovima indie rocka, iako ih po na~inu izvedbi i stilu prije moèmo svrstati u post punk, ali to je za neku drugu analizu. Ovoga puta predstavljamo njihov novi studijski album pod nazivom Right Thoughts, Rights Words, Rights Action, koji je objavljen nakon ~etverogodi{nje stanke i albuma Tonight: Franz Ferdinand, a ~ini ga deset pjesama. Njihov novi studijski uradak otvara izvrsna pjesma Right Action, za koju su {kotski de~ki snimili i promotivni videospot. Prava Old School pjesma s jednostavnim clean gitarama i melodi~nim refrenom, upravo je ono na {to smo i navikli od Franza Ferdinanda s po~etka karijere. Nakon ne{to mra~nije Evil Eye uslijedila je ponajbolja pjesma na albumu Love Illumination, za koju je tako|er snimljen video materijal. Riff na riffu, bez pretjerivanja s distorzijom, uz
podr{ku zvuka starinskih klavijatura i puha~a, i potporu ravne ritam sekcije, u kona~nici zvu~i sjajno. Vrijedi izdvojiti i neobi~nu, ali dobru pjesmu Stand on the Horizon, kroz koju se provla~i nekoliko razli~itih linija i tema. Pjesma je to koja fluktuira od krajnje melankoli~nih, molskih, sve do krajnjih èstokih durskih linija. Da su momci iz Franz Ferdinanda u du{i punkeri svjedo~i i pjesma Bullet, koja zvu~i dovoljno sirovo i divlje, ba{ kako treba. Album zatvara Goodby Lovers and Friends. Izvrsni album Franza Ferdinanda - Right Thoughts, Rights Words, Rights Action, kona~no je odmaknuo od elektronskog zvuka koji je dominirao pro{lim albumom, a kojeg kritika s razlogom nije mazila. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
Deap Vally: Baby I can hell Rudimental ft. Foxes: Right here Annie: Tube stops and lonely hearts Hot Natured ft. Anabel Englund: Reverse Skydiving 5. Daft Punk ft. Pharell Williams: Lose yourself to dance 6. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come 7. Calvin Harris ft. Ayah Marar: Thinking about you 8. John Newman: Love me again 9. Mayer Hawthorne: Her favourite song 10. Arctic Monkeys: Whyd you only call me when youre high
1. 2. 3. 4.
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film The Iceman (SAD, 2012.), reditelja Ariela Vromena
PRISLU[KIVANJE
Posljedica nemara
Francis Ford Coppola

Prislu{kivanje je kultni igrani film Francisa Forda Coppole (napisao i scenario za film) iz 1974 godine. Harry Caul je egoisti~an i paranoi~an. On je stru~njak za sustave za nadzor imovine i ljudi, koji se bavi {pijunaòm. Savjest ga mu~i jer zna da }e par koji upravo prislu{kuje uskoro biti ubijen. Film Prislu{kivanje je dobio niz me|unarodnih priznanja, a me|u njima i Zlatnu palmu. Ocjena: 5
NEDOSTATAK SAVJESTI
Iceman je snimljen prema istinitoj pri~i
The Iceman je ameri~ki biografski film iz 2012., koji je reìrao mladi izraelski reìser Ariel Vromen, a za koji je scenario napisan prema knjizi The Iceman: True Story of a Cold-Blooded Killer, autora Anthonyja Bruna. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji. Iceman je snimljen prema istinitoj pri~i o Richardu Kuklinskom, koji je ubio vi{e od 100 ljudi, te paralelno, ~etrdesetak godina koliko je ubijao, vodio miran obiteljski ìvot. Kada je (tek) 1986. uhi}en, nitko iz najbliè obitelji s kojom je ìvio nije znao {to je zapravo radio. Njima je glumio uspje{nog biznismena. Kuklinski je bio voljeni suprug, predani otac, ali naàlost i hladnokrvni ubica. Izvrsni Michael Shannon je sjajno utjelovio ovog negativca. Kuklinski je osoba s nedostatkom savjesti, bez osje}aja ljubavi. On je sebi~njak. Egoista bez suosje}anja. Mislio je samo na svoju dobrobit. I ostali glumci su sjajno obavili svoj posao. To su James Franco, Stephen Dorff, Winona Ryder, Chris Evans... Za{to isti~em ovakav film? Zasigurno ne zbog promocije ubojstava, neka`njenosti, laì, okrutnosti. Upravo suprotno, jer ova istinita pri~a treba da nas upozori dokle ljude mogu dovesti, naàlost, mnogima nebitne, a zapravo bitne ~injenice. Svatko tko pogleda film saznat }e i {to je Kuklinski radio nekada. Vezivao je s bratom napu{tene pse sa ulice za ekspresni vlak, bacao ih sa zgrada, palio ma~ke. Roditelji su mu bili nemarni, nasilni... Dio toga saznajemo iz scene s bratom u zatvoru gdje brat sluì doìvotnu kaznu nakon {to je jednu curicu i psa bacio sa zgrade. Prije toga je tu dvanaestogodi{nju curicu silovao. Dugo je trebalo da se to shvati kao detektor, te da ga se onemogu}i da ispolji sadisti~ke sposobnosti. Richardov sadizam se, naàlost, otkrio nakon vi{e od 100 pobijenih ljudi. Zanimljivo je da je prva (za dàba ubijena nevina `rtva, kao dokaz mafiji da je ozbiljan) bio nedu`ni ~ovjek koji je samo {etao psa. Kasno je kada se do|e do toga da se na
osnovu ovakvih zlo~ina pravi film. Budimo dobronamjerni, mudri i suosje}ajni, mislimo dugoro~nije... Tako dru{tva ozdravljuju. Ogromna ve}ina masovnih ubica ljudi u djetinjstvu su zlostavljali ìvotinje. To su dokazala istraìvanja provedena nad zatvorenim masovnim ubicama. Prostori na kojima ìvimo puni su nasilnika i ubica koji slobodno {etaju, ~ak ih se slavi za heroje. Nerijetko apeliranje za op}e dobro svih zavr{i tako da apelator bude sankcioniran za svoje talasanje, s nadom da }e za~epiti, a usput da se zastra{e drugi koji nesebi~no poku{aju isto ili sli~no. U na{oj svakodnevnici nisu rijetki slu~ajevi da `rtve rata i nasilja doìvljavaju uàsne situacije, u kojima su prisiljeni susretati se neka`njenim ljudima za koje znaju da su ubijali i mu~ili. Dabogda ne bilo osnove za filmove po ovakvim istinitim pri~ama. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Butler (Lee Daniels) 2. Obitelj Miller (Rawson Marshall Thurber) 3. Instrumentarij smrtnika: Grad od kostiju (Harald Zwart) 4. Kraj svijeta (Edgar Wright) 5. Avioni (Klay Hall)
SJE]ATI SE LIJEPIH STVARI
Zabou Breitman
Sje}ati se lijepih stvari je igrani film iz 2002. godine. Mlada Claire Poussin boluje od Alzheimerove bolesti pa je njena sestra odvodi u Centar koji se bavi amnezijom. Tamo se zaljubljuje u Philippea koji je pam}enje izgubio u prometnoj nezgodi. Zabou Breitmen je reìrala film, a ujedno je i koscenariskinja filma koji dobio nagradu Udruènja francuskih kriti~ara kao i nagradu Cesar za najbolji debitantski film. Ocjena: 4
VIVA CUBA
Juan Carlos Cremata Malberti i Iraida Malberti Cabrera

Viva Cuba je igrani film iz 2005. godine. Dvoje nerazdvojnih prijatelja (Malu i Jorgito) iz obitelji su razli~itih svjetonazora te iz razli~itih klasa koje ne dozvoljavaju njihovo druènje. Nakon {to saznaju da majka djevoj~ice Malu namjerava da ode (samim tim i Malu) iz zemlje, nastoje u~initi sve da prona|u Maluinog oca koji jedini moè sprije~iti da i Malu ode s Kube. Pri~a o prijateljstvu. Ocjena: 4
59
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 2. Elysium (Neill Blomkamp, Sony Pictures) 3. Majstori iluzije (Louis Leterrier, Summit Entertainment) 4. Gru na supertajnom zadatku (Chris Renaud, Pierre Coffin, Illumination Entertainment) 5. Percy Jackson: More ~udovi{ta (Thor Freudenthal, Fox 2000 Pictures)
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Jo{ jedan video spot za neku od pjesama sa starog, pa onda novi album. ^lanovi grupe Zabranjeno pu{enje proteklog su vikenda snimili kadrove za video spot pjesme Westerni i sapunice. Glavne uloge igraju Sejo Sexon i banjalu~ka glumica Nikolina Jelisavac. A svoj novi studijski album, Radovi na cesti, objavi}e 10. oktobra u 10 sati ujutro. Banjalu~ki sastav Vanja The Frog je i ovog ljeta svim ljubiteljima dobrog zvuka pripremio izvrsnu muzi~ku pri~u, protkanu najiskrenijim emocijama koje rado dijele sa svojim fanovima. Lepr{ava ljetna romansa upakovana je u ne{to malo vi{e od tri minute neprekidne nje`nosti. Pjesma Pola neba rezultat je zrelosti, ali i sna`ne konekcije izme|u ~lanova benda, vele ~lanovi ove grupe. U ba{ti Doma Armije u Mostaru 3. septembra je, dodjelom nagrada, zavr{en 38. mostarski teatarski festival - Festival autorske poetike. Ove godine je odràn pod motom Grad opsjednut pozori{tem, a na Festivalu je izvedeno petnaest razli~itih programa u ba{ti Doma Armije i otvorenim scenama Mostara, pi{e na bljesku. U ~etvrtak, 5. septembra, u Umjetni~koj galeriji BiH bi}e otvorena izlo`ba @eljka Korena Putovi svjetlosti. Izlo`ba u Sarajevu je nastala kao rezultat saradnje UGBiH i Franjeva~ke galerije [iroki Brijeg, a za posjetioce }e biti otvorena do 20. septembra, u terminu od 12 do 20 sati. Mjesec japanske kulture bi}e organizovan od 12. septembra do 14. oktobra. Me|u brojnim edukativnim, kulturnim i sportskim de{avanjima odràt }e se i izlo`ba tradicionalnih japanskih lutaka, lutkarska predstava, koncert tradicionalnih japanskih bubnjeva, projekcije filmova na 16mm projektoru, projekcija japanskog animiranog filma - anime, izlo`ba japanskih stripova - manga, zvani~no otvaranje kursa japanskog jezika itd., najavljuju iz Ambasade Japana u BiH. U glavnom gradu BiH }e od 20. do 28. septembra biti odràn Internacionalni festival Balet Fest Sarajevo; organizator je Udruènje za razvoj kulture i umjetnosti Baleti. Novinari se ve} akredituju...
Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]
DUBRAVKO LOVRENOVI, predsjedavajui Komisije za nacionalne spomenike BiH
Autenti~nost Ba{~ar{ije je ozbiljno ugroèna

Komisije govorilo se, izme|u ostalog, o neprimjerenim intervencijama i izgradnji novih objekata na tom podru~ju. Iz Komisije najavljuju kako }e od nadle`ne inspekcije zatraìti nadzor i utvr|ivanje koji su objekti izgra|eni bez dozvola u ovom dijelu grada, a od Op}ine Stari Grad obustavu postupka legalizacije bespravno izgra|enih objekata. Naàlost, informacija da je autenti~nost sarajevske ~ar{ije toliko naru{ena da nikada ne}e mo}i da se na|e na UNESCO-ovoj listi je u najve}em svom dijelu ta~na. Komisija }e, u okviru svojih nadle`nosti, nastaviti aktivnosti u uvjerenju da naru{ena autenti~nost moè biti vra}ena i popravljena u znatnoj mjeri, ukoliko sve nadle`ne institucije budu djelovale sinhronizirano, a postoje}i pravni propisi budu po{tivani, rekao je predsjedavaju}i Komisije Dubravko Lovrenovi}.
Komisija za nacionalne spomenike BiH trenutno razmatra progla{enje sarajevske Ba{~ar{ije nacionalnim spomenikom, a na posljednjoj sjednici
DINO DELI, menader Adventure Festa Vlai 2013.

DINO DELI]
I za one koji do|u da posjete Festival, a nisu u~esnici u sportskim aktivnostima, bi}e dosta atraktivno i zabavno
60
EDIN KURI, potpredsjednik za komunikacije AIESEC-a Sarajevo
Globalno i lokalno
AIESEC Sarajevo priprema se za: PboX, veliki projekat kojeg predstavlja Children Heading for Tommorow. Znate li onih pet osnovnih novinarskih pitanja: ko, {ta, gdje, kada i za{to? AIESEC Sarajevo organizuje ovaj projekat sa ciljem integracije djece bez roditelja u svakodnevni ambijent bosanskohercegova~kog dru{tva. To poku{avamo posti}i tako {to }e osam studenata iz inostranstva dràti radionice o multikulturalnosti, kojima }emo razviti toleranciju i osje}aj pripadnosti kod djece bez roditelja. Projekat je u pripremi bio duè vremena i trajat }e do po~etka oktobra. Glavne radionice }e se odvijati u Domu za nezbrinutu djecu Bjelave kao i u pojedinim osnovnim {kolama u Sarajevu. Vjerujem da velika ve}ina na{ih gra|ana uop{te ne zna {ta je to AIESEC... AIESEC je globalna organizacija koja djeluje u stotinu dvadeset i ~etiri dràve i teritorije {irom svijeta, ~iji je glavni cilj razvijanje liderskog potencijala kod mladih ljudi. Taj efekat postièmo na{im programima studentskih praksi i samim ~lanstvom u AIESEC-u. Od kada AIESEC funkcioni{e u Bosni i Hercegovini? AIESEC u Bosni i Hercegovini funkcioni{e od 1953., te smo u aprilu ove godine proslavili {ezdeset godina postojanja AIESEC-a u Bosni i Hercegovini manifestacijom u Domu Oruànih snaga BiH, kojoj su prisustvovali na{i partneri i ~lanovi.
Atraktivno i zabavno
Pravo mjesto za ljubitelje ekstremnih sportova, Festival avanturisti~kih sportova Adventure Fest Vla{i} 2013. od 7. do 9. septembra okupit }e veliki broj sportista iz cijele regije. Svoje vje{tine demonstrira}e paraglajderi, padobranci, sportski penja~i, brdski biciklisti, koji }e tokom Festivala organizovati i takmi~enje u motokrosu, a bi}e prezentovane i discipline poput sve atraktivnijeg airsofta, parkoura, automobiizma, akrobatskog letenja, krav maga... I za one koji do|u da posjete Festival, a nisu u~esnici u sportskim aktivnostima, bi}e dosta atraktivno i zabavno, jer }emo ve} u petak, dan prije zvani~nog po~etka Adventure Festivala Vla{i}, imati party na Babanovcu. Zabava }e se nastaviti i u naredna dva dana, s tim {to bismo posebno izdvojili prvu festivalsku no}, dakle u subotu, kada }e u 20 sati pored DJ-a koncert odràti i Frenkie, bh. hip-hop guru. Na{ festival i planina Vla{i} idealna su kombinacija za ekstremne sportiste, jer Vla{i} je sjajan poligon za sve avanturisti~ke sportove, nagla{ava Deli}, direktor Zeni~anin Dino vazduhoplovnih aktivnosti Festivala i vi{estruki prvak BiH u paraglajdingu. Zahvaljuju}i organizatorima Festivala iz UG Krug i Arminu Gazi}u, vrhunskom sportskom penja~u, Vla{i} je dobio i prvu profesionalnu umjetnu stijenu na zidovima popularne vla{i}ke skakaonice, gdje }e se ubudu}e odràvati penja~ki kupovi i dràvna prvenstva. Adventure Fest Vla{i} 2013. svakako je doga|aj koji gra|ani BiH, ali i turisti trebaju posjetiti, jer je to sjajna prilika da se upoznaju sa najatraktivnijim ekstremnim sportovima u kratkom periodu i na jednom mjestu, te da se dobro zabave, uìvaju u predivnoj prirodi i gastronomskoj ponudi, poru~uju za kraj organizatori Festivala.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
4.9.2013
23:02
Page 62
by DINO BAJRAMOVIC
r s Pala: a zi u m ck ro , I IR A A S zna Na ganglije mi ide nervo alter radnica

12. Da li je {utnja zlato? Samo ponekad.
1. Kada }ete objaviti Va{ prvi studijski album? Ne planiram ni{ta na duè od tri dana.
2. Da li ste kao mal i sanjali da }ete biti kantautor? Nisam znao {ta zn a~i ta rije~.
Miljacka? 3. Je li hladna paljanska gornjem toku jeste. u nje od Ono {to je ostalo
13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Vazda istu crnu ko{ulju, koja vjerovatno ve} odavno nije moderna. 14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Sigurno ruàn i glup. Lak{e je prazne glave. 15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Provozo bi se krug s voza~em i svi bi od mene imali mahanje!
4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Uvijek fantasti~no.
5. [ta ne morate imati u friìderu? Crve, koje je jedne prilike stari tu ~uvao kao mamce za ribolov.
6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Prvu djevojku koja mi se svi|a a koja bi pristala. 7. [ta obavezno nosite na plaù? Nekoliko gvozdenih eura, pe{kir i neku krdù od telefona, ~isto da nemam za ~im da àlim ako je zijanim.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Neki nomad, sigurno.
16. Opi{ite Seada Zeleta Lipova~u u tri rije~i? Stratocaster, sredina bine, koà.
17. S kim biste voljeli otplesati tango? Tolika sam krampa za ples da bih sa~uvao svakoga od tog prizora.
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Najvjerovatnije elektri~na jegulja.
18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Nervozna {alter radnica.
19. Tange ili badi}? Tange, uvijek! 10. Jeste li meteoropata? Za sada nisam, ali godine }e donijeti i taj problem.
a ili {kem 20. A, begov Begova. be ~orba?
11. Koliko ima istine u izreci: Ko je sretan ni u hali nije gladan? Skoro sve, samo malo ohrabruje pasivnost u ~ovjeku.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ako se gdje slu~ajno zadesite na mojoj svirci nemojte me puno smarati oko pjesama koje }u svirati.
62
KLIN ÔRBA
VESELA SPALIONICA GRIZELJ

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Ovi zakonodavci koji Vam velikoduno idu naruku po pitanju radnih dozvola, mogli bi barem prepisati zakonsku regulativu o zbrinjavanju opasnog otpada od brae Slovenaca, koji su u kratkom vremenu, slijedom tih propisa, uspjeli osuditi direktora spalionice otpada na dugogodinju zatvorsku kaznu, a spalionicu zatvoriti...
ok sam stanovala u Novom Gradu, pitala sam jednog znalca: Gdje sve ove silne vrane provedu dan? Na deponijama sme}a, glasio je odgovor. Za one koji nikada nisu ìvjeli u sarajevskoj op}ini Novi Grad, reda je pojasniti: najmnogoljudnija op}ina dijeli svoj ìvotni prostor sa hiljadama vrana. Sve one zorom napuste grad, a u sumrak se, oteàle, sretne i site, vra}aju na svoje omiljene krovove. Nisu to ove simpati~ne gradske vrane - gospe i gospari - {to se gnijezde i obitavaju u blizini uli~nih kontejnera, kakve sam kasnije vi|ala u op}ini Centar. One novogradske nedvojbeno miri{u na smrt. I glasaju se tako, i lete. Sad, to svi znamo, Sarajevo je okruèno desetinama divljih deponija animalnog otpada. Znaju to i vrane, zna i gospodin Tomislav Grizelj. Ono {to ne znamo, pro{losedmi~na je misterija iznenadne pojave mno{tva mrtvih vrana na Otoci. Usplahireno stanovni{tvo odgovorni op}inski faktori smiruju izjavama da i nije rije~ o ba{ velikom broju mrtvih ptica, te da }e podrobnije informacije o uzrocima saop}iti nakon analize. Koje analize? Radi li to uop}e iko? I, ako radi, ho}emo li ikad doznati istinu? Ne}emo, kao {to nismo nikad saznali ni razloge stalnog porasta malignih oboljenja kod djece. A mrtvih ptica je bilo u izobilju, i ne samo na Otoci. Bilo ih je, recimo, i u Sokolovi} Koloniji, gdje moja prijateljica Dubravka ima prekrasan vrt, sa raznoraznim ne{pricanim vo}em i povr}em, koje smo doskora jeli s grane uvjereni da jedemo zdravu hranu. Mrtve ptice na koje je Dubravka pro{log tjedna nabasala u vlastitom vrtu kazuju da mi zapravo nemamo pojma {ta jedemo, pijemo, udi{emo. ve ovo je vi{e nego dovoljan razlog da zdu{no pozdravimo naum gospodina Tomislava Grizelja da u sarajevskom naselju Stup podigne spalionicu animalnog, medicinskog i kompozitnog otpada; drugim rije~ima: opasnog otpada. Razlo`no je prihvatiti progres i u toj oblasti, pogotovo {to investitor obe}ava da }e opasni otpad zbrinuti ekolo{ki ispravno te veterinarski zdravstveno, sanitarno i energetski efikasno, a sve to sa ~istom tehnologijom koja osloba|a tvari bez boje, mirisa i okusa. Divno. Ne}emo osjetiti, ne}emo vidjeti, pa ne}emo ni znati. A i {to bismo morali znati, na primjer, da je kompozitni otpad tek eufemizam za sve i sva{ta, odnosno za tvari
nastale sintetiziranjem razli~itih materijala, uklju~uju}i i plastiku, ~ijim se spaljivanjem osloba|aju po ljudsko zdravlje iznimno opasni dioksin i furan. Te{ke su to lekcije. [to ih moramo znati? Dovoljno je da gurnemo glave u pijesak, pa }emo postati bogati: dobit }emo radna mjesta u spalionicama i udisati ~ist zrak, jer - kako ono bija{e - ~isto je sve {to je bez boje, mirisa i okusa. I sve tako, dok i sami ne postanemo bezbojni. Zucnemo li koju protiv ovako o~iglednog napretka u na{im bijednim ìvotima, ima da nam se gospodin Grizelj razgoropadi, i napi{e nam pismo poput onoga koje je napisao (i objavio) u zeni~koj novini Na{a rije~, potkraj 2011. godine, a nakon javne rasprave koja je u Zenici organizirana radi najavljene izgradnje spalionice opasnog otpada u tom gradu.
lem, za{to spaliona u gradu? - sam sebe pita pa bezbeli i sam sebi odgovara gospodin Grizelj. Pa tu nemate optere}enja transporta koji je izuzetno skup, plasman energenata moè se predati direktno bez posebne izgradnje skupe i nepotrebne infrastrukture cjevovoda. Ma, bravo!, spalioni~aru dragi. Dakle, imamo dva ~isto komercijalna razloga, a niti jedan ekolo{ki. I to ve} znamo: skupe su te nove ~iste tehnologije, valja {to prije vratiti uloèno, al {to, bolan, preko na{ih glava? Imate, vjerujem, vlastito bri`ljivo ure|eno imanje, pa dajte, molim Vas, gurnite u neki }o{ak i pokoju modernu spalionicu opasnog otpada. Barem privremeno, dok se u ovoj dràvi ne donesu propisi, jednako rigorozni kao i u Evropskoj uniji, koji }e regulirati ovu oblast. Ovi zakonodavci koji Vam velikodu{no idu naruku po pitanju radnih dozvola, mogli bi barem prepisati zakonsku regulativu o zbrinjavanju opasnog otpada od bra}e Slovenaca, koji su u kratkom vremenu, slijedom tih propisa, uspjeli osuditi direktora spalionice otpada na dugogodi{nju zatvorsku kaznu, a spalionicu zatvoriti, jer je emisija otrovnih gasova iz spalionice tri puta prekora~ila dozvoljene vrijednosti.
obar g(l)as daleko se ~uje, a lo{ gas jo{ dalje. I ovako nam je pala magla do pola Sarajeva. Mrtve nam vrane mo`da ne{to govore. Morebit su se na nekoj potpaljenoj divljoj deponiji napu{ile dioksina i furana. A mo`da su samo bile stare. I tu`ne {to ljudi ne razumiju njihovu poruku.
63
PETA BRZINA
Pi{e:Mario Ili~i}
ONLINE pedpremijera: Novi Fordov S- Maxa Concept
vjetski automobilski gigant Ford }e na autosalonu u Frankfurtu predstaviti koncept nove generacije omiljenog obiteljskog monovoluemena S-MAX Concepta. Kako najavljuju iz te tvrtke, novi Fordov automobil bi trebao biti naoruàn novim tehnologijama, od kojih se kao novina izdvaja kontrola sr~anog pulsa putnika. Kako isti~u iz Forda, njihovo EKG sjedi{te za nadgledanje frekvencije srca voza~a evidentira broj sr~anih otkucaja, koji bi trebao biti pra}en od strane zdravstvenih centara. Fordov SYNC sustav nudi mogu}nost povezivanja sa zdravstvenim radnikom u slu~aju neo~ekivanog pona{anja ili pak aktiviranje sigurnosnog sustava. Sustav za registriranje razine {e}era u krvi roditelje bi mogao upozoravati na akutni napad {e}erne bolesti kod djeteta koje spava na zadnjem sjedalu. No, prije same promocije modela na
autosalonu u Frankfurtu menad`ment Forda odlu~io je napraviti ONLINE predpremijeru novog S-MAX-a. Iako je koncept osmi{ljen za europsko trì{te, od serijske proizvodnje novog Fordova modela dijeli nas godinu dana. Podsje}amo kako je prvi model S-MAX predstavljen jo{ 2006. godine, a do danas je klju~eve Fordovog popularnog monovolumena preuzelo 350 tisu}a kupaca. Na ONLINE predpremijeri novog SMAX-a vidljive su brojne novosti, od kojih u prvom redu novi izgled, te sportski {tih koji su Fordovi dizajneri unijeli u taj obiteljski automobil. Uo~ljivo ve}e su i sve staklene povr{ine, a prednji kraj ukra{avaju minimalisti~ki dizajnirana, uska rasvjetna tijela. Ford }e u novi S-MAX Concept ugra|ivati potpuno novi 1.5 litarski EcoBoost motor. Posebnu pozornost privla~i unutra{njost kabine u kojoj je pored
~etiri standardna putni~ka sjedala, na raspolaganju i sredi{nje peto sjedalo. Ukoliko u nutra{njosti èlite jo{ prostora, rje{enje je jednostavno: preklapanje petog sjedala u pod. Fordovi dizajneri nisu zaboravili ni voza~e. Mekanom koòm presvu~ena instrument tabla, kao i dominantna kokpit plo~a namijenjeni su upravo njima. Od gomile novosti koje nudi novi Fordov S-MAX Concept izdvoji}emo naprednu pomo} pri parkiranju, sustav inteligentne za{tite koji registrira pje{ake ispred vozila i prisilno zaustavlja vozilo kao i nova SYNC tehnologija koja omogu}ava jednostavniju povezanost bluetooth ure|ajima unutar vozila. Tu su jo{ i beì~ni pristup internetu i razne druge tehnolo{ke novotarije. înjenica je kako }e nadolaze}i frankfurtski autosalon razveseliti poklonike Forda, ali i ostale ljubitelje modernih i atraktivnih monovolumena.
64
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 200 EUR Polugodi{nja: 100 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 878

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 878

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D@ENAN [AHOVI], EKSPERT UN-a U SIRIJI: KO JE OTROVAO NAROD

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

26 PODJELE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

NAJVE]A SVJETSKA TV ZVIJEZDA ZA SB

18 HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

PRLIEVA KADROVSKA KRIALJKA

NOVE NADE, NOVE SNAGE

Dodik i D`ombi} zata{kali kriminal u Bir~u 2006. godine

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PREVARA KAO SUDBINA: TAKVI SMO VAM MI

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 29. AUGUST

PETAK, 30. AUGUST

SUBOTA, 31. AUGUST

MALO NAS JE, AL NAS IMA

Radmanovi} u dilemi: da li bi BiH ostala na okupu u slu~aju otcjepljenja RS

Meu 3.000 sudionika Ekonomskog foruma u Poljskoj, samo 3 iz BiH

NAKON MIRJANE I DRAGAN LETI VAN

Sve izvjesnija smjena generalnog direktora RTRS-a Dragana Davidovia

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

Novinar portala Ta~no.net

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZNAD PALA ZORA SVI]E

MISS DO^EKA - KOKA SA KOKARDOM

MOM^ILO KRAJI[NIK PONOVO ME\U SRBIMA

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZNAD PALA ZORA SVI]E

DOBRO DO[O, MU^ENI^E

DOBRO DO[O, PREDSJEDNI^E

MOM^ILO KRAJI[NIK PONOVO ME\U SRBIMA

RAJA JE KRENULA DA SE PALI I @ARI

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vijee ministara sakrilo informaciju o vanjskom dugu drave

HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE

NAKON BOSSA MASTER

AKCIJA MASTER SE NASTAVLJA

HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE

D@ENTLMENSKI SPORAZUM S KONKURENCIJOM

ME\UDR@AVNA I ME\UENTITESKA SURADNJA

Anes Sadikovi i Sido Kari iz zatvora dogovorili podjelu poslova

NEKADA KONKURENTI, DANAS POSLOVNI PARTNERI

NAKON BOSSA MASTER

Maarski carinici istraiteljima u BiH dostavili dokaze o Karievim vercerskim poslovima

{to su uhap{eni pro{log tjedna

PRANJE PARA IZA RE[ETAKA

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

LA@NIM UGOVORIMA DO BO[NJA^KIH I HRVATSKIH KU]A

NASTAVAK ETNI^KOG ^I[]ENJA MIRNODOPSKIM SREDSTVIMA

ETNI^KO ^I[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA

Dodikova kriminalna hobotnica perfidno otima imovinu Bo{njaka i Hrvata u RS-u!

[TA SU JEVREJI U RS-u DOBILI OD DODIKA

DODIKOVI MAJSTORI PREVARE

ETNI^KO ^I[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA

PODJELE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

REIS HUSEIN KAVAZOVI] IZME\U VJERE, POLITIKE I PARA

VEHABIJE NAJAVLJUJU OTVORENI RAT

SRE\IVANJE CERI]EVIH RA^UNA

ZA I PROTIV REISA KAVAZOVI]A

OBRA^UN STAROG I NOVOG REISA