ORGANIZACIJSKI OBLICI SUVREMENIH TERORISTIKIH ORGANIZACIJA

Ivona Pastor Peria *

UDK: 323.28 327.8 Primljeno: 29.XII.2012. Prihvaeno: 29.I.2013.

Saetak Kategorije hijerarhija i mrea koje imaju kljunu ulogu u literaturi o terorizmu temeljne su kategorije teorije organizacije. U sluaju teroristikih organizacija, dodatak mrenih elemenata temeljno hijerarhijskoj strukturi smatra se nunim za odravanje operativne uinkovitosti suoene sa stalnim prijetnjama i represijom. To dovodi do nastanka hibridnih formi to mrenim i hijerarhijskim elementima omoguuje da pojaaju svoje relativne prednosti i nadoknade zajednike slabosti. Ovi elementi vidljivi su u svim aspektima pojedine organizacije (proces donoenja odluka, struktura, ideologija, indoktrinacija i vrijednosti organizacije, motivacija, stavovi, uvjerenja i obuka terorista). Usporedno sa strukturnim elementima organizacije mijenja se i karakter sukoba koji sve vie ovisi o informacijskim i komunikacijskim mogunostima, a odluujui imbenik rjeavanja sukoba postaje znanje, odnosno posjedovanje kvalitetnih informacija. Najvei problem predstavlja nepostojanje opeprihvaene definicije terorizma te razliita, a esto i suprotstavljena stajalita najpoznatijih svjetskih strunjaka, vlada, meunarodnih organizacija i institucija, elnika drava involviranih u terorizam, kao i istaknutijih voa teroristikih organizacija. Danas, zbog potrebe za meunarodnim priznanjem koje potie transnacionalne teroristike aktivnosti, s eskalacijom sve destruktivnijeg i spektakularnijeg nasilja, terorizam predstavlja jedan od najveih globalnih sigurnosnih problema. Kljune rijei: terorizam, organizacija, mrea, hijerarhija, Al-Kaida

UVOD
Analiza organizacijske teorije nuna je za razumijevanje strukture teroristikih organizacija. No, kako su teroristike organizacije jedna od onih pojava koje spadaju u kategoriju ireducibilne sloenosti i dvosmislenosti, gotovo je nemogue nainiti besprijekornu analizu. Valdis Krebs (2002.: 44) smatra da tome pogoduju tri

Ivona Pastor Peria (ivona.pastor.perisa@gmail.com) magistra je sociologije, a rad je nastao na temelju diplomskog rada pod istoimenim nazivom koji je Ivona Pastor Peria izradila na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i uspjeno obranila 8. studenog 2012. godine. 139

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

osnovna problema. To su: nepotpunost (neizbjenost nestalih vorova i veza koje istraitelji nee razotkriti), nejasne granice (potekoe pri odluivanju koga uvrstiti i koga ne uvrstiti) i dinamika (mree nisu statine, uvijek se mijenjaju). U najveem broju sluajeva autori hijerarhijski oblik starog nacionalno omeenog terorizma organizacije predstavljaju kao suprotnost novom mrenom teroru. Detaljnijom analizom se dolazi do zakljuka da i stari i novi terorizam1 karakterizira osebujan oblik upravljanja te niz dodatnih znaajki koje odgovaraju mjeavini hijerarhijskih i mrenih organizacijskih obiljeja. Osim toga, organizirani terorizam dijeli i mnoge strukturne znaajke s drugim vrstama organizacija (Mayntz, 2004.: 3). Organizacije imaju sredinju ulogu u naim ivotima, a formalno bismo ih mogli odrediti kao dinamike entitete ureenih odnosa pojedinaca s odreenim zadacima i specijalnostima. Imajui na umu spomenute potekoe pri analizi te, prije svega, nepostojanje jedinstvene i opeprihvaene definicije terorizma,2namee se zakljuak da je razumijevanje ovog fenomena, njegovog razvoja, naina funkcioniranja, moguih transformacija i novih oblika nuan preduvjet za izradu uinkovite
1

Novi terorizam je po rasprostranjenosti organizacije i djelovanja globalan, a po nainu organiziranja decentraliziran. Ima puno ambicioznije ciljeve, koristi nove strategije, doktrine i taktike i poveano je smrtonosan. Ciljevi mu seu do namjere destabiliziranja cjelokupnog socijalnog sustava napadnute drave i meunarodnih odnosa, a napadi mogu biti bilo koje vrste i obuhvatiti uporabu bilo kojeg zamislivog oruja. U povijesti se mnogo puta kroz najvie meunarodne institucije i organizacije pokuavala utvrditi opeprihvaena definicija terorizma. Suglasnost je bilo teko postii ponajprije stoga to je za neke zemlje terorizam legitimno pravo na obranu zbog ega teroriste smatraju borcima za slobodu. U Konvenciji Lige naroda iz 1937. godine navodi se kako terorizam ine sva kaznena djela usmjerena protiv neke drave i poinjena s namjerom da se stvori stanje straha kod odreenih osoba, skupina osoba ili javnosti u cjelini (http://www.undcp. org/terrorism_definitions.htm). U strunoj literaturi postoji vie od stotinu razliitih definicija terorizma, a ona koju su predloili Alex P. Schmid i Albert J. Jongman smatra se jednom od sveobuhvatnijih (ujedno i preciznijih) definicija. Prema njoj je terorizam metoda izazivanja straha poduzimanjem ponavljajuih nasilnih djela od strane ilegalnih grupa ili organizacija (mogue i pod pokroviteljstvom ili u organizaciji nekih drava) zbog kriminalnih, politikih ili ideolokih razloga. Za razliku od klasinoga ubojstva, ciljevi nasilja nisu ujedno i glavni ciljevi tih organizacija. Neposredne ljudske rtve nasilja najee se biraju nasumino (ciljevi prilike) ili selektivno (ciljevi predstavnici/simboli) iz ciljane populacije te slue kao posluitelji/generatori poruke. Komunikacijski proces prijetnjom ili nasiljem izmeu rtve i glavnih ciljeva ima za svrhu manipulaciju glavnoga cilja (u ovom sluaju glavni cilj je i u ulozi publike/promatraa) teroriziranjem, postavljanjem zahtjeva ili privlaenjem pozornosti (Schmid, Jongman et al., 1988.: 28). Objektivni razlozi nedostatka suglasnosti oko definicije terorizma su: raznolikost i mnogostrukost njegovih oblika, vrsta i manifestacija. U suvremenoj se teoriji rabe mnogi pojmovi kao to su: meunarodni terorizam (obuhvaa akte u kojima teroristi radi napada prelaze granice ili napadaju strane ciljeve na domaem teritoriju), lokalni terorizam ili jednostavni/isti terorizam pureterrorism(dogaa se unutar granica jedne drave), novi terorizam (odnosi se na karakteristike difuznih mrea i nejasno sponzorstvo), globalni terorizam (po rasprostranjenosti, odnosno efektima i posljedicama zahvaa cjelokupno ovjeanstvo, klasini terorizam (podrazumijeva prepoznatljive skupine koje napadaju na klasian nain bombama, runim orujem, otmicama) i superterorizam (podrazumijeva uporabu oruja za masovno unitenje ili prodor i sabotau informacijskih i komunikacijskih sustava).

140

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

protuteroristike strategije i kao takvo tematski uvijek aktualno i relevantno, kako s politikog i povijesnog tako i sa sociolokog stajalita.

TEMELJNA SHVAANJA POJMA ORGANIZACIJE

Organizacija je kolektivitet s relativno ustanovljivom granicom, normativnim poretkom (pravila), razinama autoriteta (hijerarhija), komunikacijskim sustavima i koordinirajuim sustavom lanstva (procedure). Taj kolektivitet postoji na relativno kontinuiranim temeljima u nekom okoliu te sudjeluje u aktivnostima koje se obino odnose na niz ciljeva. Iako znanost o organizaciji pripada novijim znanostima koje su nastale kao posljedica diferencijacije i specijalizacije znanosti s jedne, i integracije specijaliziranih znanosti s druge strane, organizacijska teorija i teorija drutvenih pokreta su jedno od najvitalnijih podruja unutar drutvenih znanosti. Kako se termin organizacije upotrebljava u dvostrukom znaenju kao djelatnost i kao njezin rezultat postoji uska veza izmeu funkcijske i strukturne pojmovne kategorije (Bahtijarevi-iber et al., 1991.: 8-17). U suvremenim empirijskim istraivanjima organizaciju odreuju situacijski faktori i strukturne dimenzije. Od situacijskih faktora najee se razmatraju: okolina, veliina i tehnologija. Pri tome se okolina definira kao koliina objekata ija svojstva i odnosi utjeu na odluivanje i/ili na rezultate odluivanja promatrane organizacijske jedinice (navedeno u Frese, 1980.: 228). Veliina organizacije se uglavnom odreuje brojem lanova, dok se pojmom tehnologije obuhvaaju primjenjivi tehnoloki postupci za pretvorbu dobara i za to potrebna tehnika opremljenost. Od strukturnih dimenzija koje prevladavaju (diferencijacija, hijerarhija, komuniciranje, koordiniranje, motivacijski mehanizmi, personalizacija, programiranje), kompleksnost, formalizacija i centralizacija su kljune (Bahtijarevi-iber et al., 1991.: 9). Organizacijska teorija kompleksnost tumai kao objektivno obiljeje bilo strukture bilo ponaanja unutar organizacije (Fioretti i Visser, 2004.: 11). Formalizacija je stupanj do kojeg se izriu pravila i procedure u organizaciji dok o centralizaciji ovisi gdje se odluke u nekoj organizaciji donose. Kompleksnost, formalizacija i centralizacija mogu varirati unutar jedne organizacije. Organizacijska struktura podrazumijeva i podjelu rada, pridavanje ljudima razliitih zadatakaili poslova unutar organizacije, sadri rangove, hijerarhiju ili pozicije koje ljudi zauzimaju te ima posebna pravila koja specificiraju kako se korisnici na pozicijama moraju ponaati. Unutar strukture organizacije, koja je vrlo podlona promjenama, postoji i strukturalna razlika izmeu radnih jedinica, odsjeka ili razina hijerarhija. Analizama strukturnih obrazaca modernog terorizma, posebice onog transnacionalnog oblika, dominira teorija mrene organizacije i teorija drutvene mree koje istrauju sve vrste meusobne povezanosti izmeu socijalnih aktera i drutvenestrukture koje iz njih proizlaze. Ako teroristike organizacije pokuamo usporediti s drugim organizacijama, primjerice korporacijama, uoit emo da su vrlo sline drugim organizacijama iz razloga to: imaju definiranu strukturu i procese za donoenje kolektivnih odluka, razvijaju funkcionalno diferencirane uloge,
141

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

posjeduju priznate lidere na poloajima formalnih autoriteta, imaju kolektivne ciljeve koje ostvaruju kao cjelina uz kolektivnu odgovornost (Crenshaw, 1985.: 466). Hijerarhijska i mrena svojstva, kao i njihov suivot unutar jedne organizacije, mogu se, osim u mnogim gospodarskim organizacijama, nai i u teroristikim organizacijama. One su, jednako kao i velike tvrtke, sposobne konstruirati mreu u kojoj igraju ulogu sredinjeg vora (hub)3 (Mayntz, 2004.: 16) te sasvim sigurno odravati drutveni kontinuum: nastati, djelovati i nestati.

USPOREDBA TRADICIONALNIH HIJERARHIJSKIH I SUVREMENIH MRENIH TERORISTIKIH ORGANIZACIJA

Hijerarhija, mrea i organizacija su kljune kategorije u literaturi o terorizmu. Socioloki gledano, presudna je razlika izmeu formalne organizacije i mree. Iz perspektive politikih znanosti, osnovno obiljeje mrea je njihova nehijerarhijska priroda dok velike formalne organizacije obino pokazuju barem neke hijerarhijske znaajke. Mree su po definiciji obezglavljene. Mo moe biti nejednako rasporeena unutar mrenih komponenti, ali ne postoje formalne, institucionalizirane linije zapovijedanja. Iako su ugraene i stoga nisu neovisne, mrene komponente uivaju autonomiju u smislu da one ne primaju nareenja (Mayntz, 2004.: 8). Openito se smatra da postoje etiri strukturna oblika teroristikih skupina, svaki s razliitim razinama sigurnosti i uinkovitosti (Slika 1): konvencionalno-hijerarhijski, elijski, mreni i otpor bez vodstva.

Slika 1. Razine sigurnosti i uinkovitosti strukturnih oblika teroristikih skupina

Posebno dojmljiv sluaj ovakve mree je meunarodna mrea podrke rilankanskih Oslobodilakih tigrova Tamilskog Elama (LTTE).

142

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

Konvencionalno-hijerarhijski oblik je najuinkovitiji, ali najmanje siguran, suprotno otporu bez vodstva koji je najsigurniji, ali neuinkovit. Odreene teroristike skupine imaju nejasne granice4 i vrlo ih je teko smjestiti u samo jednu strukturnu kategoriju. Ipak, u odreenoj mjeri je mogue okarakterizirati te strukture i dati neke primjere kako su provedene od strane razliitih skupina:5 Konvencionalno-hijerarhijska struktura Primjena konvencionalno-hijerarhijske strukture osigurava organizaciju s najveom uinkovitou, lakoom prijenosa informacija te omoguuje provoenje koherentne dugorone strategije. Neki strunjaci, meutim, smatraju da je takav sustav vrlo opasan kada se koristi protiv drave, osobito u doba praenja elektronskih medija: ako bi drava infiltrirala ili na drugi nain ugrozila organizaciju na viim zapovjednim razinama, cijelo tijelo bi bilo ugroeno. Isto tako, ako bi neki visoki zapovjednik bio ubijen ili zarobljen, postoji vrlo realna mogunost raspada grupe. elijska struktura elijska struktura sadri mreu unutar hijerarhije. Svaka elija (obino se sastoji od tri do deset osoba) ima jednog lana, najee vou, koji odrava kontakt s vrhovnim zapovjednitvom organizacije. esto samo jedan dio tog zapovjednitva komunicira s voom pri emu on uglavnom nema saznanja o drugim elijama ili drugim lanovima zapovjednitva. Ukoliko je voa ugroen, informacije koje je u mogunosti pruiti izrazito su ograniene. Slino tome, ako je lan elije ugroen, jedine informacije koje moe dati su o njegovoj eliji. Kako vrhovno zapovjednitvo nema kontakt s lanovima elija, ova struktura pati od istog problema kao i konvencionalno-hijerarhijska, tj. ako je vrhovno zapovjednitvo ugroeno, cijela organizacija se moe sruiti. Mrea Mrena organizacijska struktura sastoji se od brojnih elija povezanih na razliite naine. William M. Evan je definirao tri osnovna mrena oblika organizacijske strukture (Slika 2) (Arquilla i Ronfeldt, 2001.: 7-8): a) Lanana mrea komunikacija izmeu krajeva mree odvija se preko posrednika, odnosno vorova (na primjer, krijumarski lanac u kojemu ljudi, roba ili informacije putuju linijom koja se sastoji od odvojenih kontakata/ vorova i gdje komunikacija s jednoga na drugi kraj lanca mora proi kroz sve njegove dijelove) b) Zvjezdasta mrea komunikacija i koordinacija meu sudionicima mree
4

Izraz nejasne granice se koristi za opisivanje onih organizacija koje prekorae navedena strukturna razgranienja. Na primjer, Hezbollah koristi konvencionalnu hijerarhiju u Libanonu, dok na Zapadu odrava mreu. An Introduction To Terrorist Organisational Structures. An introduction to conventional hierarchy, cells, networks and leaderless resistance. Dostupno na: http://theriskyshift. com/2012/06/an-introduction-to-terrorist-organisational-structures/ 143

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

odvija se preko sredinjega vora (na primjer, organizacija kartela gdje su sudionici vezani za sredite ili glavnog organizatora te preko njega moraju komunicirati i koordinirati sve svoje djelatnosti) c) Svekanalna mrea suradnika mrea vie meusobno povezanih manjih grupa (na primjer, mrea militantnih grupa)

Slika 2. Osnovni mreni organizacijski oblici

Izvor: Arquilla, J.; Ronfeldt, D.; Zanini M. (1999.: 85).

Takve strukture proizlaze iz decentralizacije odluivanja, dozvoljavajui inicijativu iz svake elije i pri tome onemoguavajui uruavanje organizacije u jednom potezu. Mrene strukture imaju daleko veu sigurnost nego konvencionalno-hijerarhijske i elijske strukture, ali pate od niske uinkovitosti obzirom na potekoe u obavjetavanju svih lanova mree s jasnim posljedicama za jedinstvo organizacije i strateku koherentnost. Otpor bez vodstva Najsigurnija i najneuinkovitija struktura. U najiem obliku otpora bez vodstva ne postoji kontakt izmeu elija i sredinjeg zapovjednitva. Takva struktura (preciznije, nedostatak strukture) predstavlja najvee tekoe protu-teroristikim snagama dajui minimalne informacije o povezanosti organizacije i poinitelja teroristikog ina. Kao to je sluaj s mreama, ovoj strukturnoj formi pogoduje razvoj informacijske tehnologije. Gotovo je nemogue znati hoe li posjetitelj internetske stranice poiniti teroristiki napad pa nedostatak kontrole nad takvim akterom moe biti izuzetno tetan.6 Svaka od teroristikih organizacija ima svoj stil izvoenja operacija, vlastiti modus operandi (Bilandi, 2005.: 234). U tradicionalno hijerarhijski ustrojenim organizacijama izbor ciljeva i planova za njihovo ostvarenje definira rukovodilaka struktura koja se nalazi na najvioj razini organizacije. lanovi organizacije imaju zadatak izvriti operativne zadatke koji e omoguiti kvalitativno i kvantitativno ostvarenje
6

Ekstremistike propagande koje se mogu nai na YouTubeu nadahnule su 21-godinju Roshonaru Choudhry da pokua ubiti parlamentarnog zastupnika Stephena Timmsa zbog toga to je podravao rat u Iraku. ak i nakon to je bila osuena, vie od pet tisua postova s propovijedima i dalje su bili dostupni na YouTubeu.

144

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

ciljeva (Bahtijarevi-iber et al., 1991.: 46). Koliina ideolokih sustava vjerovanja jaa hijerarhijsko ureenje i odrava postojanje hijerarhije kao legitimnog naina organiziranja drutvenih odnosa (Magee i Galinsky, 2008.: 391). Osnovna razlika izmeu suvremenih mrenih organizacijskih oblika i tradicionalnih hijerarhijskih organizacijskih oblika je ta to se hijerarhijski oblici vrlo teko suprotstavljaju mrenim organizacijskim oblicima. U odnosu na hijerarhijske strukture, mrene organizacije su fleksibilnije, mobilnije, prilagoenije promjenjivim okolnostima i stabilnije tijekom napada i u vrijeme krize. No, pojedini strukturni opisi teroristikih organizacija sadre i hijerarhijske i mrene elemente. Zbog mogunosti kombiniranja njihove primjene nastaju hibridni oblici. Razliite metode upravljanja mogu normalno koegzistirati ili, naprotiv, neutralizirati jedna drugu i na taj nain zadrati negativne uinke iz svakog istog tipa, kao to su krutost hijerarhije i centrifugalna sila mrene strukture (Mayntz, 2004.: 12). S obzirom na neke istaknute znaajke, Al-Kaida e posluiti kao primjer mrenog oblika teroristike organizacije koja svoje veze odrava s razliitim grupama disperziranim irom svijeta.

AL-KAIDA: SUVREMENA MRENA TERORISTIKA ORGANIZACIJA

Iako se naziva organizacijom, Al-Kaida je zapravo dio mnogo vee mree. Dostupne procjene ukazuju na to da je Al-Kaida zapoela kao organizacija, usmjeravajui, regrutirajui i obuavajui arapske borce za borbu protiv sovjetske okupacije u Afganistanu 1980-ih. U meuvremenu je postala mrea, gotovo globalne ekspanzije, mogue s transformiranom ranom Al-Kaidom kao sredinjom organizacijom (Mayntz, 2004.: 10). Prerasla je u snagu koja eli stvoriti panislamsku dravu i radi na svrgavanju ili potkopavanju zapadnih i ostalih neislamskih interesa (Pettiford i Harding, 2005.: 56). Al-Kaida je teroristika organizacija koja ima sve elemente neophodne za postojanje teroristike organizacije (Long, 1990.: 1-28). Strukturirana je po funkcionalnim i teritorijalnim naelima. To znai da ima tijela zaduena za vojna pitanja, tijela za politika pitanja, informiranje, planiranje i pripremu operacija, obavjetajna i sigurnosna djelovanja, tijela za logistiku, tijela zaduena za izobrazbu, financiranje te tijela za tehniku (Slika 3). Teritorijalne postrojbe ustrojene su od razine elije do brigade. Operacije gotovo uvijek izvode manje operativne postrojbe (elije) ili pojedinci, bombai samoubojice, tzv. ehidi (shahid). Al-Kaida je povezana sa svojim ograncima i nizom drugih islamistikih teroristikih organizacija.7Pridruenim teroristikim organizacijama, ograncima i neformalnim mreama Al-Kaida je krovna organizacija te im uz vodstvo prua i logistiku podrku za izvoenje akcija (izobrazba, oruje, novac), a one same uivaju veliku autonomiju djelovanja (Bilandi,
7

Blisko surauje s, primjerice, egipatskom Islamskom grupom (al-Gamaat al-Islamiyya), alirskom Salafistikom grupom za propovijed i borbu (el-Jamaa es-salafiyya li Dawa wal Qital), uzbekistanskim Islamistikim pokretom (Harakat al Islamiyyah Uzbekistan) i indonezijskom Islamistikom organizacijom (Jemaah Islamiyah). 145

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

2010.: 119-120).Al-Kaidom upravlja emir8 u suradnji sa Savjetodavnim/Vrhovnim vijeem (Shura Council) koje ini dvadesetak elnika Al-Kaide. Emir, ili vrhovni voa, ima izravnu odgovornost nad svim Al-Kaidinim aktivnostima. On je vjerski, operativni i logistiki autoritet. Ukljuen je u operativno, strateko, taktiko, logistiko i organizacijsko planiranje, odobrava godinji plan rada, godinji proraun te je zaduen da ih mijenja u skladu s razvojem. Zamjenikove karakteristike nalikuju onima voe. Njegove dunosti ovise o tome to mu voa povjerava. Tajnik, kojeg imenuje emir, odgovoran je za obavljanje tajnikih poslova kao to su organiziranje sastanaka, vanjskih odnosa i rasporeda rada emira. Zapovjednitvo (Majlis Al Shura) je najvie tijelo za donoenje odluka. Sastoji se od 7 do 10 lanova, a bira se svake dvije godine i okuplja dva puta mjeseno. Nominirani od emira, dunosti lanova zapovjednitva su, u suradnji s emirom, planirati i nadgledati sve aspekte organizacijskih aktivnosti, odobravati propise i politiku i birati lanove razliitih odbora (Gunaratna i Oreg, 2010.: 1054-1056). Navedena jezgra skupine izgraena je na bliskim osobnim odnosima. Njezini lanovi su pod onim to bi se moglo nazvati pozitivna kontrola duge veze i slini naini razmiljanja ine kontrolu bezazlenom, ali postoje razliite uloge i poloaji (strukturni, financijski, duhovni) koji odreuju ovlasti i ine jezgru skupine hijerarhijom (DSSI, 2001.: 8). Vojni odbor je tijelo odgovorno za razliite aspekte poslovanja i vojna djelovanja organizacije, kao to je mentalna i fizika priprema za borbu mudahedina i njihova vojna obuka, razvoj borbenih vjetina, vojnih tehnikih vjetina i razvoj programa i procedura za stvaranje disciplinirane vojske temeljene na prouavanju Kurana. Vojni odbor se sastoji od etiri razliita dijela: generalni odjel, jedinica za specijalne operacije, odjel za nuklearno naoruanje te knjinica i istraivaki odjel. Generalni odjel odgovoran je za razliite aspekte gerilskog rata koji se odvija unutar Afganistana i afganistansko-pakistanske granice. Unutar njega smjetene su glavna jedinica odgovorna za napade (podijeljena u skladu s razliitim zemljopisnim dijelovima koji ine borbenu zonu) te trenerska jedinica odgovorna za obuku boraca. Jedinica za specijalne operacije, odgovorna za vanjske operacije (zona izvan Afganistana i afganistansko-pakistanske granice) i sve aspekte (operativne i logistike) koji ih podupiru, djeluje preko razliitih regionalnih podrunica diljem svijeta. Njezin poseban odjel je dokumentacijska jedinica iji su djelatnici zadueni za krivotvorenje isprava za Al-Kaidine aktiviste.9 Dunosti i odgovornosti odjela za nuklearno naoruanje te knjinice i istraivakog odjela, iako vanih za funkcioniranje vojnog odbora, nisu poznati (Gunaratna i Oreg, 2010.: 1058-1062). Politiki odbor, odgovoran za irenje politike svijesti, surauje s dihadistikim pokretom te priprema kvalificirani po8

Osniva i neosporni emir Al-Kaide bio je, do svoje smrti, Osama bin Laden. Posljednjih nekoliko godina bilo je naznaka smanjenja bin Ladenove dominacije i njegovog poloaja unutar organizacije.Brojna neslubena izvjea govorila su o zdravstvenom stanju Osame bin Ladena prema kojima je on navodno patio od dijabetesa i teke bubrene bolesti. Svojedobno je gotovo u potpunosti nestao iz medija. Tijekom posljednjih godina ivota nainio je nekoliko audiosnimki, ali samo jedan videoperformans u odnosu na brojne nastupe (audio i video) ranijih godina. Ovu jedinicu uglavnom ine Al-Kaidini aktivisti s afrikog podruja.

146

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

Slika 3.Organizacijska struktura Al-Kaide

Izvor: Gunaratna, R.; Oreg, A. (2010.: 1055).

147

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

litiki kadar za politike aktivnosti u okviru ope aktivnosti organizacije i sukladno erijatskom zakonu. Medijski (informacijski) odbor svoju aktivnost fokusira na irenje dihadistike ideologije meu muslimanskim stanovnitvom u suradnji s drugim povezanim skupinama koje posjeduju slinu ideologiju (ukljuujui i talibanski pokret). Odbor sadri poseban raunalni odjel i nekoliko podjedinica, kao to su jedinica zaduena za ureivanje videa, fotografija i prijevoda te tajnitvo, tisak i arhivu. Upravni i financijski odbor provodi razliite administrativne funkcije za sve lanove organizacije i njihove obitelji. Odbor je odgovoran za stvaranje financijske politike organizacije i njezinu provedbu. Unutar njega smjestile su se tri podjedinice: smjetajna jedinica odgovorna za doek gostiju u zranim lukama i pruanje usluga smjetaja, raunovodstvo odgovorno za prijenos sredstava te unutarorganizacijske usluge odgovorne za pruanje potrebnih usluga za dobrobit lanova organizacije i njihovih obitelji.10 Sigurnosni odbor je zaduen za pruanje osobnih sigurnosnih usluga svojim visokim elnicima, sprjeavajui curenje informacija i provoenje protuobavjetajnih aktivnosti. Posebna sigurnosna komora je odgovorna za nadzor, klasifikaciju i prikupljanje informacija o svakoj osobi koja se eli pridruiti organizaciji. Vjerski (pravni) odbor Al-Kaide odgovoran je za recenzije islamskog prava i odluuje je li djelovanje u skladu sa zakonom (Gunaratna i Oreg, 2010.: 1062-1064). Al-Kaidina jezgra (vodstvo), topoloki se moe promatrati kao prsten ili lanac mrea u kojem svaki vor upravlja svojom zasebnom hijerarhijom. Mree djeluju tako da im njihove pod-mree pruaju informacije i druge oblike potpore (model svi za jednog), dok temeljna skupina procjenjuje vjerodostojnost, donosi odluke i usmjerava (model jedan za sve). Svaki lan jezgre tvori drugi vor i sustav krakova. Krakovi vode do strukturnih elija pod nadzorom lana osnovne skupine, a vjerojatno i do drugih operativnih skupina koje uivaju podrku sjedita (DSSI, 2001.: 9). Takva mrea prikazuje neke od glavnih obiljeja segmentirane policentrine ideoloki integrirane mree (SPIN struktura) jedne od najnaprednijih vrsta mree do sada opisane.11Segmentirana priroda SPIN strukture znai da je sainjena od mnogo stanica, dok njezin policentrini karakter znai da mu nedostaje jedinstveno sredinje vodstvo umjesto ega posjeduje nekoliko voa i sredinje vorove. Njegova mrena struktura ukazuje na to da su njezini razliiti dijelovi, voe i sredinji vorovi integrirani u mreu pomou strukturnih, ideolokih i osobnih veza. Al-Kaida, meutim, pokazuje i odreene elemente hijerarhije. Na primjer, ona ima voe, ak i ako oni nisu nuno voe u klasinom smislu te rijei. Takav hibridni oblik omoguuje mrenim i hijerarhijskim elementima da pojaaju svoje komparativne prednosti ili porade na slabostima. Meutim, ak i hibridni oblik ne moe objasniti kako autonomne elije uspijevaju djelovati na uinkovit i naizgled koordinirani nain u skladu s opim stratekim smjernicama koje oblikuju voe i ideolozi pokreta. Meu ostalim karakteristikama koje se ne uklapaju sasvim u mreni ili hijerarhijski oblik
10

Primjerice, njegovanje bolesnih lanova, kolovanje, iznajmljivanje nekretnina, osiguravanje vode i struje. Pojam SPIN strukture formulirali su ranih 1970-ih antropolog Luther Gerlach i sociologinja Virginia Hine na temelju svojih istraivanja civilnog prava skupina i drutvenih pokreta u Sjedinjenim Amerikim Dravama 1960-ih i ranih 1970-ih.

11

148

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

je i neformalna narav horizontalnih veza izmeu razliitih jedinica koje djeluju na istoj razini i vertikalnih veza izmeu razliitih razina (Stepanova, 2008.: 133-142). Al-Kaidin pristup, koji se razlikuje od ranijih teroristikih organizacija, moe biti vrlo odriv. elije su prekomjerne i raspodijeljene, pa ih je teko razotkriti. One su koordinirane i ne prakticiraju iskljuivo zapovijedanje i kontrolu. Takva autonomija i lokalna kontrola ini ih fleksibilnijima, i poboljava sigurnost.12 Sve donedavno dralo se da Al-Kaida djeluje s tek malog broja lokacija, poput Afganistana, Sudana ili Jemena, no mrea je prisutna u gotovo cijeloj Europi pa i ire (Pettiford i Harding, 2005.: 57). Ameriki dunosnici vjeruju da su Al-Kaidine elije i suradnici smjeteni u vie od 70 zemalja. Zbog ovakve disperzije toan broj pripadnika Al-Kaide jo uvijek nije poznat. Prema nekim procjenama Al-Kaida ima 6-7 milijuna sljedbenika, od kojih je njih oko 120.000 spremno uzeti oruje u ruke, dok ih je oko 70.000 prolo vojnu izobrazbu (Bilandi, 2008.: 38). Organizacija posebnu panju posveuje novaenju i izobrazbi kadrova pri emu se odabiru najpogodnije osobe, odnosno oni kod kojih je inicijalno detektirana spremnost i posveenost umiranju za globalni dihad. Mentalna i vjerska indoktrinacija smatraju se najvanijim aspektom izobrazbe. Osnovna izobrazba ukljuuje osposobljavanje za uporabu lakog oruja (pitolji, puke, bacai raketa itd.) nakon ega polaznici izabiru jedan od smjerova napredne izobrazbe: izobrazba za ratite i izobrazba za civilno ratovanje. Od ukupnog broja ljudi koji prou kompletnu izobrazbu samo ih nekoliko tisua i postane stvarnim lanovima organizacije. Sloenost postupka ulaska je uvjetovala da radikalni islamisti diljem svijeta ulazak u Al-Kaidu smatraju posebnom au (Gunaratna, 2002.: 8). U posljednjih nekoliko godina internet je postao kljuno sredstvo indoktrinacije i osposobljavanja potencijalnih terorista. Ekstremistike internetske stranice imaju za cilj zaposliti i radikalizirati pojedince putem videa i ideolokih izjava. Takve stranice koje djeluju kao virtualni kamp za obuku pruaju i detaljne savjete i upute o tome kako se pripremiti i planirati napade.13Od sredine 2000-ih, informacijske usluge povezane s transnacionalnim nasilnim islamistikim pokretom kvalitativno su unaprijedile i intenzivirale svoje aktivnosti,14 a on-line rasprava i promocija postali su glavno sredstvo za ideoloko-strateko ujedinjenje radikalnim islamistikim internetskim uenjacima15 (Stepanova, 2008.: 143).

12

Clandestinecellsystem. Dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Clandestine_cell_ system#cite_ref-Sleepers_12-0 Terrorist Training and Indoctrination. Dostupno na: https://www.mi5.gov.uk/output/terrorist-training.html Neki od davatelja usluga su Al-Fajr Media Center, the Al-Sahab Foundation for Islamic Media Publication (Al-Kaidi pripojena medijska kua), Global Islamic Media Front te nekoliko osobnih internetskih stranica vodeih radikalnih islamskih klerika i ideologa pokreta i povezanih internetskih blogova i foruma. Kuvajanin Hamed bin Abdallah al-Ali je u sijenju 2007. objavio Zavjet Vrhovnog vijea dihadistikih grupa. Objavljeno na: http://www.h-alali.net/m_open.php?id=991da3aef492-1029-a701-0010dc91cf69 (na arapskom jeziku) 149

13

14

15

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

Ciljeve Al-Kaide mogue je sumirati analizom etiriju fetvi16 (1992., 1996., 1998. i 2001.) kojima je Osama bin Laden17 pozvao na sveti rat: ujedinjenje muslimanskog svijeta u borbi protiv Sjedinjenih Amerikih Drava i njihovih saveznika, ruenje sekularnih i prozapadnih reima u muslimanskim dravama na Bliskom istoku te stvaranje panislamistikog kalifata.18 Nain ostvarenja tih ciljeva i operativne realizacije svetog rata definiran je u Al-Kaidinom Priruniku za izobrazbu (Al Qaeda Training Manual)19(Bilandi, 2008.: 38-39). Rjeenje problema organizacija vidi u iskorjenjivanju zapadnih utjecaja iz muslimanskog svijeta, smjeni postojee vlade s nadnacionalnim kalifatom te nametanju strogog i iskljuivog oblika vlasti temeljenog na njihovom tumaenju sunitskog islama.Razmatranje budue uloge Al-Kaide kree se u ekstremima. Mnogi strunjaci procjenjuju da e rat protiv Al-Kaide biti dugotrajni rat (long war) dok drugi iznose stajalite da je dananja Al-Kaida za teroristike standarde ostarjela organizacija koja pritom trpi posljedice niza stratekih promaaja, nemogunosti ostvarenja stratekih ciljeva i nedostataka na stratekoj razini (navedeno u Bilandi, 2010.: 58). Nakon 2001. godine Al-Kaida je diljem svijeta, (bez djelovanja u Afganistanu i Iraku), u prosjeku izvela pet puta vie teroristikih udara godinje nego u razdoblju do 2001. Procjene strunjaka u pogledu budue opasnosti za meunarodnu sigurnost su razliite. Za jedne organizacija je vei izazov meunarodnoj sigurnosti nego je to bila ikada ranije, dok drugi smatraju da su operativne sposobnosti Al-Kaide u opadanju (Gerges, 2011.).

16

Fetva je formalni pravorijek o pitanjima islamskog prava, uputa o rjeenju nekog problema utemeljena na erijatskom pravu. Osama bin Laden roen je 1957. u Rijadu, Saudijska Arabija, kao sedamnaesto od 52 djece. Njegov otac doselio je iz Jemena u S. Arabiju 1930-ih godina. Tamo je stekao bogatstvo postavi jedan od najveih graevinskih magnata te vlasnik jedne od najveih industrijskih i financijskih korporacija na Bliskom istoku. Steeni ugled i bogatstvo omoguili su mu ne samo bliske odnose sa saudijskom kraljevskom obitelji ve i s nizom znaajnih osoba diljem islamskog svijeta. Od svih lanova obitelji jedino je Osama bin Laden posveen radikalnom islamistikom pokretu dihadu. Osama bin Laden je na sveuilitima u Medini i Jeddahu zavrio studije menadmenta te javne uprave. Kalifat je islamski oblik vlasti temeljen na izravnoj Bojoj vladavini koji ujedinjuje sve muslimane. Osmansko Carstvo se smatra posljednjim kalifatom. U prvom dijelu Prirunika naznaeni su ciljevi vojne organizacije. U drugom se navode karakteristike i kvalifikacije potrebne za pripadnost organizaciji koje ukljuuju predanost islamu i ideologiji organizacije, portvovnost, pokoravanje i poslunost, sposobnost uvanja tajni, zdravstvenu sposobnost, strpljenje, mirnou, inteligenciju, intuiciju, sposobnost zapaanja i analiziranja te spremnost za djelovanje. U narednim poglavljima detaljno se opisuje priprema za izvoenje teroristikih akcija, planiranje i nain izvrenja teroristikih akcija.

17

18

19

150

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

UMREAVANJE TERORIZMA U INFORMACIJSKOM DOBU

Informacijska revolucija, koja je dobila zamah u drugoj polovici 20. stoljea, utjee na sve sfere globalne zajednice te potie njihovu transformaciju. Upravo ona pogoduje nastajanju i jaanju mrenih oblika organizacije o emu svjedoe brojni pokazatelji: sve vei broj teroristikih organizacija prihvaa mrene oblike organizacije te se pritom sve vie koristi informacijskom tehnologijom, teroristike organizacije (one koje su osnovane 80-ih i 90-ih godina 20. stoljea) umreenije su od teroristikih organizacija s duljom tradicijom, izmeu stupnja aktivnosti teroristike organizacije i stupnja prihvaanja mrenoga oblika organizacije postoji pozitivna korelacija (u prilog toj tvrdnji Michele Zanini i Sean J. A. Edwards navode novije i manje hijerarhijski organizirane teroristike organizacije kao to su Hamas, Palestinski islamski dihad, Hezbollah i Al-Kaida, koje su ujedno postale i najaktivnijim teroristikim organizacijama), vjerojatnost da e se informacijska tehnologija koristiti kao organizacijska potpora i kao napadako oruje pri ratovanju priblino je jednaka, velika je vjerojatnost da su novoregrutirani pripadnici teroristikih organizacija kvalitetno osposobljeni za koritenje informacijske tehnologije to implicira da e teroristike organizacije u budunosti biti umreenije te da e se vie koristiti raunalnom tehnologijom nego to to ine danas (Lesser et al., 1999.: 67). Osim to omoguuje evoluciju prema mrenim organizacijskim oblicima, informacijska tehnologija doprinosi voenju mrenog ratovanja,20 slui kao oruje te kao potpora u voenju i koordiniranju aktivnosti teroristikih organizacija. Teroristike organizacije se koriste internetom zbog njegove sveprisutnosti i anonimnosti, za potrebe propagande, regrutiranja, indoktrinacije, prikupljanje sredstava i voenje psiholokoga rata (Howard, 2004.: 289). Stoga danas sve vie govorimo o e-jihadu i google teroristima (Perein, 2007.: 97). Anonimnost osigurana na raunalima u internet-barovima i raunalnim servisima omoguuje interakciju kriminalnih skupina iz razliitih dijelova svijeta. S obzirom na nepoznavanje identiteta onih koji koriste raunala i stalno mijenjanje on-line adrese, poruke nije mogue pratiti, a jo tee dekodirati. U kontekstu informacijskog terorizma, u drutvu treeg vala21 informacijska tehnologija moe biti cilj napada ili orue/oruje u veoj operaciji. U prvom sluaju teroristika organizacija poduzima sabotae, elektronike22 ili fizi20

Koncept mrenoga ratovanja odnosi se na drutveni sukob u kojemu se sudionici sukoba koriste mrenim oblicima organizacije te odgovarajuim doktrinama, strategijama i tehnologijama informacijskoga doba. Za poduzimanje fizikoga nasilja teroristike se organizacije koriste tehnologijom drugog vala, dok se informacijski napadi ubrajaju u paradigmu treeg vala. Elektronika ili cyber sabotaa podrazumijeva ometanje funkcioniranja i/ili unitavanje informacijske infrastrukture koju poduzimaju pripadnici teroristikih organizacija koji su 151

21

22

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

ke, sa svrhom unitavanja ili ometanja/prekidanja funkcioniranja informacijskoga sustava i pripadajue informacijske infrastrukture (napajanje, komunikacija i dr.), dok u drugom pokuava manipulirati informacijskim sustavom i/ili iskoristiti njegove slabosti mijenjajui ili otuujui podatke, ili e pokuati natjerati sustav na izvoenje funkcije/akcije za koju nije namijenjen (Perein, 2007.: 106).U tablici 1 koja prikazuje mogue varijante odabira sredstva napada i cilja napada (usporedba fizikog i digitalnog), elija a) se odnosi na tradicionalni terorizam, dok se elije b), c) i d) odnose na informacijski terorizam. No, pravi informacijski terorizam odnosi se samo na eliju d). Tablica 1. Mogue varijante odabira sredstva napada i cilja napada teroristike organizacije
CILJ FIZIKI a) konvencionalni terorizam, podmetanje eksplozivne naprave u Oklahoma Cityju c) izmiljeni scenarij, radio smetnje kao uzrok pada zrakoplova DIGITALNI b) napad IRA-e na financijsku etvrt Londona, Square Mila 4. listopada 1992. d) trojanski konj u javnoj digitalnoj mrei

SREDSTVO 152

FIZIKO

DIGITALNO

Izvor: Devost, M. G.; Houghton, B. K.; Pollard, N. A. (1996.: 11).

Brojni strunjaci iz podruja terorizma u svojim radovima navode da e terorizam postati jo opasnijim i smrtonosnijim, no s gledita mrenoga ratovanja umreene teroristike organizacije mogle bi sve ee odabirati aktivnosti usmjerene na ometanje funkcioniranja, odnosno poduzimanje nesmrtonosnih aktivnosti s obzirom na to da ranjiva informacijska infrastruktura omoguuje velik odabir ciljeva (Perein, 2007.: 107). Evolucija terorizma prema mrenom ratovanju stvorit e dodatne potekoe antiteroristikim aktivnostima i djelovanjima. Oruje postaje nekonvencionalno, jer je dio informatike tehnologije koja omoguuje spletkarenje, financiranje pa ak i izvravanje ozbiljnog zloina (Shelley, 2003.: 306-311). Dokle god je tome tako, koordinacija izmeu graana, privatnih korporacija, drava i multinacionalnih organizacija bit e kljuna komponenta u rjeavanju cyber kriminala koji pogoduje organiziranom kriminalu i terorizmu.

savladali, odnosno nauili vjetine cyber terorizma ili neprijateljski nastrojeni pojedinci koje su privukle ili angairale teroristike organizacije.

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

ZAKLJUAK: BUDUNOST TERORIZMA

Terorizam je nesumnjivo jedna od najistaknutijih politiko-sigurnosnih znaajki suvremenog svijeta. To je fenomen koji se generira iz politikog podruja. Kao spoj politike i nasilja terorizam ima tri temeljna elementa: uzroke koji dovode do politikog nasilja koje prerasta u terorizam, teroristike akte koje najee izvode teroristike organizacije, (ali nerijetko i drave), te protuteroristiku politiku, odnosno, protuteroristiko djelovanje. Posljednjih nekoliko godina svjedoimo novoj transformaciji terorizma. Suvremeni terorizam je evoluirao, kako organizacijski, tako i u svojim drugim aspektima. Ni kontrast izmeu mree i hijerarhije niti razlike izmeu neformalnih decentraliziranih mrea i formalne organizacije nemaju stroge dihotomije. Veina njih su mjeovite, hibridne strukture (Cvrtila i Perein, 2009.: 137). Dokle god je prisutan problem odreenja precizne definicije terorizma koju bi priznale sve zemlje svijeta, bez koje se protiv njega ne moe voditi uspjena internacionalna borba, ne moe se zahtijevati ni odgovornost drava koje ga podupiru niti se mogu donijeti potrebni meunarodni sporazumi ije je nepostojanje dosad dovelo do brojnih oteavajuih okolnosti (Perein, 2007.: 95). Jedno je sigurno, zajedniko gotovo svim definicijama jest da je u osnovi terorizma primjena terora odnosno nasilja kao sredstva za ostvarenje politikih ciljeva. Nema terorizma bez terora, no svaki teror, svako nasilje, ne oznaava i terorizam. Da bi odreeni fenomen bio terorizam, akt terora, akt nasilja mora imati politiki cilj. Terorizam je pojava koja ide ruku pod ruku s pobunama ili organiziranim kriminalom. Oboje su jo uvijek ivui drutveni problemi i, naalost, postie se vrlo malo u pokuajima njihovog suzbijanja. Oruane organizacije, primjerice, ovisne su o potpori zajednice ije interese ele predstavljati. Na taj nain omoguavaju si skrovita, teritorije za vojne obuke, nove regrute, pristup resursima i informacijama (posebno o suradnicima ili pijunima) te drugu praktinu i intelektualnu pomo (Tosini, 2009.: 78). S druge strane, organizacije pruaju poticaje drutvenim akterima za sudjelovanje u njima. Ono to dobivaju za uzvrat je doprinos koji postaje poticaj drugima. Iz toga se namee zakljuak da je organizacija odriva i preivljava onoliko dugo koliko je ravnotea izmeu poticaja i doprinosa pozitivna (navedeno u Pfeffer, 1997.: 8). Ignoriranje pravde, objektivne istine, tolerancije i kooperativne intersubjektivne komunikacije pristanak je na iskljuivost i sukob, na stabilnu ravnoteu terorizama.23S obzirom na prisutnost politikih, ekonomskih i socijalnih nejednakosti i nepravdi te postojanje pojedinaca i skupina koji u pokuaju otklanjanja takvog stanja tendiraju uporabi nasilja,moemo oekivati da e se terorizam i dalje koristiti za ostvarenje i unaprjeenje eljenih ciljeva. Stoga je ovaj rad motiviran injenicom da terorizam predstavlja prijetnju temeljnim naelima meunarodnog poretka, zajednikim vrijednostima slobode, mira, demokracije, ljudskih prava, pravde i sigurnosti. Terorizam je globalni problem koji uglavnom pogaa sve, od pojedinca do drave. Zbog toga se meunarodna zajednica mora odluno suprotstaviti terorizmu.

23

Ravnotea je stabilna samo kad niti jedna strana, nakon to napadne prva, ne moe unititi mogunost druge strane da uzvrati udarac. 153

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

LITERATURA
Osnovna literatura Arquilla, John; Ronfeldt, David (2001.) Networks and Netwars: The Future of Terror, Crime, and Militancy. Santa Monica, CA: RAND. Bahtijarevi-iber, Fikreta et al. (1991.) Organizacijska teorija. Zagreb: Informator. Bell, J. Bowyer (1976.) On Revolt: Strategies of National Liberation. Cambridge: Harvard University Press. Bell, J. Bowyer (2000.) The IRA, 1968-2000. London: Frank Cass. Bilandi, Mirko (2005.) Sjeverna Irska izmeu rata i mira. Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga. Bilandi, Mirko (2010.) Sjeme zla: Elementi sociologije terorizma. Zagreb: Plejada, Synopsis. Frese, Erich (1980.) Grundlagen Der Organisation:Die Organisationsstruktur Der Unternehmung. Wiesbaden: GablerVerlag. Gunaratna, Rohan (2002.) Inside Al Qaeda: Global Network of Terror. New York: Columbia University Press. Howard, Russell (2004.) Terrorism and Counterterrorism. Connecticut: The McGraw-Hill/Dushkin. Lesser, Ian O. et al. (1999.) Countering the New Terrorism. Santa Monica, CA: RAND. Long, David E. (1990.) The Anatomy of Terrorism. New York: The Free Press. OBrien, Brendan (1995.) The Long War: The IRA & Sinn Fein from Armed Struggle to Peace Talks. Dublin: The OBrien Press. Pettiford, Lloyd; Harding, David (2005.) Terorizam: novi svjetski rat. Zagreb: Mozaik knjiga. Pfeffer, Jeffrey (1997.) New Directions for Organization Theory.Problems and Prospects. New York: Oxford University Press. Schmid, Alex P.; Jongman, Albert J. et al. (1988.) Political terrorism: a new guide to actors, authors, concepts, data bases, theories, and literature.Amsterdam& New York, North Holland: Transaction Books. Stepanova, Ekaterina (2008.) Terrorism in Asymmetrical Conflict: Ideological and Structural Aspects. New York: Oxford University Press.

Znanstveni i struni lanci Bilandi, Mirko (2008.) Al-Kaida: nastanak, struktura i strategijaPolemos 11(1): 33-47. Crenshaw, Martha (1985.) An Organizational Approach to the Analysis of Political Terrorism Orbis 29(3): 465-489.

154

Ivona Pastor Peria: Organizacijski oblici suvremenih teroristikih organizacija

Cvrtila, Vlatko; Perein, Anita (2009.) The Transformation of Terrorism and New StrategiesPolitika misao 46( 5): 121-139. Devost, Matthew G.; Houghton, Brian K.; Pollard, Neal A. (1996.) Information Terrorism: Can You Trust Your Toaster? Terrorism Research Center: National Defense University; travanj.Dostupno na URL http://www.devost.net/papers/ suntzu.pdf(uitano 20. rujna 2012.) Fioretti, Guido; Visser, Bauke (2004.) A cognitive interpretation of organizational complexity E:CO 6(1-2): 11-23. Gerges, A. Fawaz (2011.) The Rise and Fall of Al Qaeda. New York/Oxford: Oxford University Press. Gunaratna, Rohan; Oreg, Aviv (2010.) Al Qaedas Organizational Structure and its Evolution Studies in Conflict & Terrorism33: 10431078. Krebs, Valdis E. (2002.) Mapping Networks of Terrorist Cells Connections 24(3): 43-52. Magee, Joe C.; Galinsky, Adam D. (2008.) Social Hierarchy. The Self-Reinforcing Nature of Power and Status Academy of Management Annals 2: 351-398. Mayntz, Renate (2004.) Organizational Forms of Terrorism.Hierarchy, Network, or a Type sui generis?Max Max Planck Institute for the Study of Societies Cologne (MPIfG), Discussion Paper no. 04/4; svibanj.Dostupno naURLhttp:// www.mpi-fg-koeln.mpg.de/pu/mpifg_dp/dp04-4.pdf(uitano 5. srpnja 2012.) Perein, Anita (2007.) Paradigma novoga terorizma informacijskoga doba Politika misao 44(2): 93-112. Shelley, Louise I. (2003.) Organized Crime, Terrorism and Cybercrime Computer Crime Research Center; 27. rujan.Dostupnona URL http://www.crime-research. org/library/Terrorism_Cybercrime.pdf (uitano 23. sijenja 2012.) Tosini, Domenico (2009.) A Sociological Understanding of Suicide Attacks Theory, Culture & Society26(4): 67-96.

Linkovi An Introduction To Terrorist Organisational Structures. An introduction to conventional hierarchy, cells, networks and leaderless resistance,http:// theriskyshift.com/2012/06/an-introduction-to-terrorist-organisationalstructures/ (uitano: 5. srpnja 2012.) Clandestine cell system, http://en.wikipedia.org/wiki/Clandestine_cell_ system#cite_ref-Sleepers_12-0 (uitano: 24. svibnja 2012.) Terrorist Training and Indoctrination, https://www.mi5.gov.uk/output/terroristtraining.html(uitano: 24. svibnja 2012.)

155

Polemos 15 (2012.) 2: 139-156, ISSN 1331-5595

ORGANIZATIONAL FORMS OF MODERN TERRORIST ORGANIZATION

Ivona Pastor Peria
Summary Categories of hierarchy and network has a key role in the literature about terrorism. They are fundamental categories of organizational theory. For terrorist organizations, the addition of network elements to fundamentally hierarchical structure is considered to be essential to maintaining operational efficiency confronted with permanent threats and repression.This leads to the emergence of hybrid forms that enables network and hierarchical elements to intensify their relative advantages and weaknesses. These elements are evident in all aspects of certain organization (decision-making process, structure, ideology, indoctrination, and values of the organization, motivation, attitudes, beliefs and training of terrorists).Parallel with the structural elements of the organization, there are changes in the character of the conflict. It is increasingly dependent of information and communication capabilities, and a decisive factor in resolving conflict becomes knowledge or possession of the needed information. The biggest problem is the lack of a generally accepted definition of terrorism and the different and often opposite standpoints of the world famous experts, governments, international organizations and institutions, leaders of countries involved in the terrorism, as well as a prominent leaders of the terrorist organizations. Today, because of the need for international recognition that encourages transnational terrorist activities, with escalation of very destructive and spectacular violence, terrorism represents one of the greatest global security problems. Keywords: terrorism, organization, network, hierarchy, Al Qaeda

156