Professional Documents
Culture Documents
Etika u praksi
Pravila za etiko ponaanje u svakodnevnom ivotu
Primijenjena etika ne moe biti potpuno jednaka za sve
ljude, s obzirom na lokalnu kulturu, obiaje,
klimu, nain
ivota
(moralni relativizam).
Vrlina, etika i moral
trebaju biti duboko ukorijenjeni u
ljudskom drutvu, njegovoj kulturi i povijesti.
Kineska poslovica kae:
"ovjek bez vrline nije
nita vie od
zvijeri."
U staroj Kini kad su moralne vrijednosti jo
uvijek
prevladavale, bio je samo jedan zakon za prosuivanje ljudi:
Vrlina (De (ili Te)
na kineskom). Stari Kinezi naglaavali su
kultivaciju Xinxing-a
[ining-a]
(priroda uma ili priroda
srca, moralni karakter). Ako ovjek nije imao vrline, nije se
smatrao vrijednim i nije mu bilo mjesta u ljudskom drutvu.
Stari Kinezi su govorili o potrebi slijeenja Dao-a (Tao-a)
kao
Puta
Prirode i Univerzuma. Oni su objedinili najvie ljudske
vrline u tri rijei, tri temeljne osobine univerzuma:
Zhen-Shan-Ren
[den-an-ren]: Istinitost, Istina -
Dobrodunost, Suosjeanje, Ljubaznost, Dobrota -
Tolerancija, Strpljivost, Izdrljivost, Samokontrola.
I naem drutvu kroz povijest se je cijenila vrlina i potenje i postojale
su otre kazne za njeno krenje (pored uobiajenih kazni postojao
je i stup srama, npr. u Zadru). U statutu grada Dvigrada (16. st.) u
sredinjoj Istri pisalo je da e se biljeniku koji ovjeri lani
dokument odsjei ruka.
U starom Babilonu, u Hammurabi-jevom zakoniku (1758. g. p.n.e.) je
reeno: " Ako graditelj izgradi kuu i ona se tijekom upotrebe srui
i ubije vlasnika, tada treba usmrtiti i graditelja. Ako pogine sin
vlasnika, treba usmrtiti i sina graditelja."
U dananje doba to izgleda preokrutno, ali sigurno ima i danas boljih i
efikasnijih naina za kazniti: moderne lopove ("poduzetnike",
"menedere", "bankare", ...), trgovce drogom, ljudima i ljudskim
organima, pedofiliju, otmice, ..., jer svi oni unitavaju ljudsko
drutvo i nama onemoguavaju normalan, sretan, zdrav i ispunjen
ivot na Zemlji.
Zakoni i kazne ne mogu upravljati ljudskim srcem i umom niti
sprijeiti krae i nasilje. Samo ovjek sam, iznutra voen, moe se
ponaati i djelovati ispravno, tj. etino, moralno i poteno te tako
doprinijeti skladnom i sretnom suivotu svih bia na Zemlji.
Profesionalna
etika
- tie se ponaanja i stavova
pojedinca prilikom
rada u struci, npr. projektiranja,
istraivanja,
predavanja, pisanja ...
-
Profesionalna
etika mora voditi rauna o:
-
odnosu struke i klijenata
odnosu struke i drutva
odnosu izmeu osoba u struci
odnosu
poslodavca i zaposlene osobe
posebnim zahtjevima struke
Inenjerska etika
-
inenjerstvo je vano i utjecajno
zanimanje
-
inenjeri moraju djelovati u skladu s najviim standardima
potenja i morala
-
inenjerstvo
ima izravan i vitalan uinak na kvalitetu
ivota svih ljudi
na Zemlji
-
Rad inenjera mora poivati na naelima:
-
potenja
nepristranosti
pravednosti
jednakosti
mora biti posveen zatiti javnog zdravlja, okoline,
svega ivota na Zemlji, sigurnosti i dobrobiti svih ljudi
Primjeri
inenjerske etike:
1. Eksplozija Challengera
Sedam
astronauta je poginulo
28. sijenja 1986
u eksploziji space shuttlea
Challenger nakon73 sekunde leta.
-
Nepotpuno brtvljenje brtvenih prstenova rakete na kruto gorivo je
omoguilo prodor vruih plinova izgaranja koji su progorjeli stijenku
spremnika tekueg goriva.
-
Pretpostavlja se da je do toga dolo zbog kombinacije pogreaka u
konstrukciji raketa na kruto gorivo, nedovoljnog niskotemperaturnog
ispitivanja brtvenog materijala i brtvljenog spoja.
-
Glavni konstruktor brtvenih prstenova Roger Boisjoly je pokuao
vie od godinu dana ranije upozoriti odbor podpredsjednika Morton
Thiokola na potencijalne opasnosti lansiranja.
Challenger je lansiran
usprkos njegovim upozorenjima.
-Roger Boisjoly je svjedoio pred Kongresom i tuio Morton Thiokol
prema saveznom zakonu o nepravilnostima u poslovanju
(zvida), no
izgubio je spor.
-Nakon svjedoenja je uklonjen s projekta i suptilno zlostavljan od
uprave Thiokola. Napustio je poduzee, odselio u Australiju
i lijeen je
od PTSP-a.
-Za svoje potenje i nepristranost prije i nakon eksplozije Challengera,
nagraen je u SAD-u nagradom za znanstvenu slobodu i odgovornost
amerikog Udruenja za napredak znanosti.
- Danas predaje o etici na radnom mjestu.
-
Smatra da se nesrea mogla izbjei. Nesree u budunosti se mogu
izbjei pomou inenjerske etike.
-Sluaj Challengera je izvrstan primjer etikih pitanja prilikom sukoba
odgovornosti konstruktora i odluivanja u rukovodeoj meneerskoj
strukturi.
Primjeri
inenjerske etike:
2. Ford Pinto
- Krajem ezdesetih godina 20. stoljea Ford je konstruirao automobil
Pinto.
-
U urbi
uzrokovanoj
trinim
natjecanjem
sa stranim proizvoaima
(Japan), Ford je zapoeo proizvodnju nakon 25 mjeseci konstruiranja, 1971,
dok je uobiajeno vrijeme potrebno za konstruiranje automobila 43
mjeseca.
-
Kratko vijeme razvoja je postavilo velika konstrukcijska ogranienja pa je
spremnik goriva postavljen izmeu stranje osovine i branika.
-
Fordovi inenjeri su otkrili bitnu
konstrukcijsku pogreku prije
poetka proizvodnje. Prilikom gotovo svih ispitivanja sigurnosti pri
sudaru sa stranje strane (pri brzini od preko 48 km/h) spremnik
goriva u Pintu se vrlo lako probijao, nakon ega je bila dovoljna iskra
cigarete, sustava za paljenje, ili strugajueg metala da poar zahvati
oba automobila.
Udarac u Pinto sa stranje strane pri brzini od 65 km/h ili veoj je
mogao zaglaviti vrata, nakon ega bi putnici (i stvarno jesu) izgorjeli u
vozilu.
-Kako je proizvodna linija ve
bila spremna kada je ova greka
otkrivena, rukovodstvo
Forda
je odluilo ipak proizvesti automobil
1971., ime su stavili zahtjeve trita ispred sigurnosti, Izraunali su da
im je jeftinije platiti tube i odtete, nego poboljati sigurnost Pinta.
-
Najbolji nain za poboljati sigurnost Pinta je bio obloiti spremnik
goriva gumenim mjehurom kako bi se sprijeilo razlijevanje goriva.
Cijena toga bi bila samo $5,08 po automobilu a spasilo bi ivote mnogih
ljudi.
Naalost, sigurnost Pinta nije poboljana, jer se to smatralo
preskupo.
-
Prema dostupnim
podacima, sudari Pinta su izazvali smrt najmanje
500 ljudi kao posljedice poara, a mogue je da je poginulo i do
900
ljudi.
-
Kako su se sluajevi poara nastavili, proizvodnja
Pinta je prekinuta
nakon
1980., kada je ve
bilo prodano oko 3
milijuna vozila.
-
Ovo je klasini sluaj zanemarivanja etike i javne sigurnosti ukoliko se
one ne podudaraju s profitom.
-
Naalost, ovdje nije bilo hrabrog i etinog ovjeka poput
Rogera
Boisjolya
da na vrijeme upozori javnost.
Povjerljiva Fordova interna analiza koristi i trokova
-
Jasno se vidi da je bilo puno isplativije platiti odtetu rtvama
nesrea (benefits) nego pravovremeno poboljati sigurnost
Ford Pinta (costs).
Primjeri inenjerske etike:
3. The Space Shuttle Columbia
Zadnje lansiranje Space Shuttle Columbia 16.01.2003. g. (strelica pokazuje uzrok
oteenja lijevog krila)
Uzrok pada Columbie bio je teko oteenje lijevog krila, nastalo odvajanjem
dijelova izolacije od vanjskog rezervoara goriva pri polijetanju, uslijed
aerodinamikih sila, i udarom istih u lijevo krilo. Udar je otetio i probuio
termo -
izolacijski sloj lijevog krila. Pri povratku letjelice na Zemlju,
dolo je do ulaska vruih plinova u lijevo krilo, uzrokujui njegovo
raspadanje, a time i raspadanje letjelice te smrt 7 lanova posade na nebu
iznad Texasa.
NASA inenjer Rodney Rocha i njegovi kolege su pri promatranju polijetanja
uoili oteenje i traili od rukovodeeg osoblja da se neto uini dok je
letjelica u orbiti oko Zemlje. Bilo im je jasno to e se dogoditi pri
slijetanju. Predlagali su slanje druge letjelice da spasi posadu. Ali NASA
manageri su to odbijali, pravdajui se visokim trokovima i nedostatkom
vremena. Columbia je kotala 2 milijarde US dolara.
U oba sluaja (Roger Boisjoly u sluaju
Challenger
i Rodney Rocha u sluaju
Columbia), inenjeri su odigrali sline individualne etike uloge, nastojei
sprijeiti katastrofu, ali bez uspjeha. Oito je i ovdje profit bio vaniji od
ljudskih ivota i javnog dobra.
Primjeri inenjerske etike:
4. McDonnell Douglas DC-10 plane
Problem je uoen 1. put na letu iznad Kanade 12.6.1972. kod
polijetanja aviona DC 10 kompanije American Airlines sa 67
putnika iz Detroita. Na visini od 3658 m otvorila su se vrata
prtljanog prostora, uzrokujui probijanje poda putnike
kabine i prekid upravljanja prema motoru i krilcima u repu
aviona. Sreom pilot je bio treniran za ovo i sretno je spustio
avion bez rtava. Proizvoa
aviona je ve
uoio problem s
vratima 1969. te 1970. g. na testovima, ali nita nije uinjeno.
Nakon incidenta, nacionalna amerika sluba za sigurnost
letenja naredila je popravke i promjene konstrukcije. Ali nita
bitno nije uinjeno, iako se je reklo da jest, jer bi to znailo
velike trokove. Tri avio-inspektora su potvrdila potpisom i
peatom da je sa zatvaranjem vrata sve u redu (lagali su
podmieni?).
Jedina preinaka je bila ugradnja malog okna na vratima da se vidi
izvana da li je ruica vrata pravilno zaglavljena. Pilot u kabini
nije imao ugraenu signalnu arulju da potvrdi da su vrata
ispravno zatvorena!
Pozicija stranjih vrata za teret na
avionu DC-10 koja su
zakazala.
Stranja vrata za teret na avionu DC-10, avio-prijevoznika
Turkish Airlines
3. oujka 1974. g. avion DC-10, Turkish Airlines poletio je iz
Pariza. Na visini od 3658 m otvorila su se vrata prtljanog
prostora. Pilot je izgubio kontrolu nad avionom. est putnika je
isisano iz aviona u zraku pri otvaranju vrata zbog puknua
poda putnike kabine. Ovaj put pilot nije mogao spasiti avion.
Poginulo je 346 putnika i 12 lanova posade.
Krivicu za njihovu smrt imaju svi oni koji nisu uinili zahtjevane
izmjene konstrukcije vrata, ukljuujui i 3 inpektora koji su
lano potvrdili da su izmjene korektno napravljene. Komisija
koja je nakon nesree istraivala uzroke pada potvrdila je da
potrebne prepravke nisu bile napravljenje i da je proizvoa
aviona odavno znao za problem s vratima. McDonnell Douglas
se je pravdao urbom da njihov avion bude na tritu prije
konkurencije. Inenjeri konstruktori aviona su vrili pritisak na
nadreene da se naprave izmjene, ali nisu bili uslieni. Ovo je
jo
jedna pobjeda profita nad sigurnou i ljudskim ivotima.
INENJERSKA ETIKA U SUVREMENOM DRUTVU
-Inenjeri se esto nalaze u moralnoj dilemi izmeu odanosti poslodavcu
i odgovornosti i obaveza prema drutvu.
-Ukoliko neki proizvod predstavlja opasnost, da
li su inenjeri obavezni
obavijestiti javnost ili moraju tititi svog poslodavca?
-
Suvremena tehnologija ima dubok utjecaj na ovjeanstvo i ivot na
Zemlji. Koristei tu tehnologiju mogue je stvoriti blagostanje za sva
ljudska bia, ali i unititi sav ivot na Zemlji.
-
Inenjeri moraju biti svjesni etike prilikom odluivanja u svom radu i
ne smiju misliti samo na zaradu.
Inenjer ne smije biti potkupljiv, mora
pomagati u zatiti okolia i odranju prirodne ravnotee, znajui da je
sav ivot na Zemlji isprepleten i meusobno ovisan. Svaki ivot i bie ima
svoju vanu svrhu, nama esto nevidljivu, u ekolokom sustavu Zemlje.
-
Vrhunski inenjer ne izuava
samo svoju struku, nego i etiku i
filozofiju, kako bi shvatio
odnos ovjeka, prirode i svemira te postao
humanist koji potuje i titi sav ivot na Zemlji, na naem predivnom
plavom planetu, na naem jedinstvenom i jedinom domu u univerzumu.