Seminarski rad

Mehatronika

1. Uvod
Drugom polovicom 20. stoljea, sve do danas, u opim i znanstvenim dijalozima iz oblasti informacijskih tehnologija, informatike i raunarstva vrlo esto se, izmeu mnotva tematika, mogla uti i jedna pomalo komina: Najvanija karakteristika ureaja za masovnu pohranu podataka i programa je da ih nikada nemate dovoljno (autori svi). Na izreeno moe se nadodati da ak i kada ih imamo dovoljno, uvijek im neto nedostaje: sporost, nepouzdanost ili kratak vijek istih. Nadalje, izreeno koliko god komino nije ivjelo samo kao jednokratna potapalica-vic ve je konstantna inspiracija bezgranine potrage koja trenutno prolazi jo uvijek vrlo aktualnim sustavom pojaanja svjetlosti kroz stimuliranu emisiju radijacije (engl.Light Amplification by the Stimulated Emission of Radiation) ili skraeno LASER. Dakle, nagli razvoj kvantne fizike poetkom 20. stoljea doveo je do otkria stimulirane svjetlosti, a potom dosta kasnije i do lasera. Naime, jo je 1917. Albert Einstein izraunao potrebne uvjete za nastanak stimulirane emisije, ali je praktina primjena tih naela ostvarena tek desetljeima nakon toga. Charles Townes 1954 godune u SAD-u i, nezavisno od njega Basov i Prokorov u Rusiji (tadanji SSSR) predloili su praktine metode dobivanja laserskog snopa. Koristili su plinoviti amonijak i proizveli pojaano mikrovalno zraenje umjesto vidljive svjetlosti. Tako su dobili prvi tzv. MASER (Microwave Amplification by the Stimulated Emission of Radiation). Za ovo postignue nagraeni su Nobelovom nagradom za fiziku koju su podijelili ravnopravno 1964.godine. Arthur L.Schawlow i Charles H.Townes 1958 izumili su laser i izdali lanak Infrared and Optical Masers u asopisu American Physical Society's Physical Review. U njemu su opisali osnovne principe rada lasera, potiui daljnji razvoj novog polja znanosti. Theodore Harold Maiman 1960 (SAD) je izgradio, demonstrirao i patentirao prvi laser baziran na kristalu rubina. Ne uputajui se u detaljni pregled fizikih objanjenja ovog izuma, bolje reeno pojave, treba samo ekstrahirati sljedee, da ovako proizvedena pojaana svjetlost ima 3 osobine: uniformnost frekvencije, faze i smjera prostiranja, a to znai da se ona moe vrlo lako kontrolirati i to je vrlo relevatno, ne dolazi do veeg rasipanja snopa iste. Kada je 70-tih godina 20.stoljea konano nastupila era minijaturizacije, u centrima za testiranja vodeih svjetskih kompanija poeli su se vriti eksperimenti glede upotrebe lasera u oblasti masovnih memorija. U tom razdoblju otpoeta utrka za to jeftinijim, ali ipak pouzdanim ureajima za masovnu pohranu stvorila je laserske ili optike ili compact diskove kakve na dananji dan poznajemo. Od triju navedenih razliitih nazivlja u nastavku emo se koristiti drugim po redu kao ope-prihvaenim u hrvatskom jeziku. Ovo uvodno poglavlje zavravamo nastavljajui izreeno sa njegovog samog poetka o moebitnoj ________________________________________________________________________ 1

Seminarski rad

Mehatronika

dovoljnosti, a ipak nedostatnosti ureaja za masovnu pohranu podataka i programa koja je i dovela do velike eksplozije razvoja i popularizacije iroke primjene laserske tehnologije u oblasti pohrane podataka i snanog potiskivanja da ne kaemo iskorijenjivanja prethodno koritenih medija ije su mane bile i jo su notorna injenica. Ponimo od magnetskih traka. Sporost, pristup im je skoro iskljuivo sekvencijalan, vrijeme traenja predugo. Mogu biti izuzetnog kapaciteta jer se on poveava prostim produavanjem trake, ali opet na tetu vremena traenja i predimenziniranosti. Nisu poznate kao pouzdane, hiperosjetljivost na vanjske utjecaje:praina, vlaga, guvanje ili strana magnetska polja. Stavljanjem traka u zatitne kasete istima nerealno poveava cijenu. Ipak, najvea mana magnetske trake je to se jako troi koritenjem jer magnetska glava dodiruje traku u procesu pristupa podacima, a to dovodi do postupnog smanjenja debljine magnetsko-osjetljivog sloja, te se on poslije nekog vremena toliko istanji da traka postane neupotrebljiva. Potom, diskete (engl. floppy disc) su medij bri i lake prenosiv od magnetskih traka, meutim njihov kapacitet je vrlo skroman, a pouzdanost ponovo vrlo mala . Zbog velikog upliva vanjskih faktora, ne moe se postii vea gustoa zapisa podataka. Magnetski mediji, pa i disketa imaju i jednu veliku zajedniku manu da se podaci gube stajanjem jer se magnetizirana mjesta vremenom demagnetiziraju, pa se vijek podataka pohranjenim na istima mjeri u godinama. I na kraju tvrdi diskovi (engl.hard disc). S njima su ispravljene gotovo sve navede mane magnetskih medija. Magnetska glava ne dodiruje medij, a podaci se na njima povremeno osvjeavaju, tj.ponovo zapisuju pa se ne gube ni koritenjem ni stajanjem. Takoer, tvrdi diskovi imaju ugraenu i tehnologiju kojom su u stanju da predvide pa ak i preventivno rijee mogue greke. Kako su skoro hermetiki zatvoreni, nisu osjetljivi na vanjske utjecaje. Meutim, sve ovo je postignuto na utrb cijene kotanja, njihove najvee mane.

2. Povijest CD ROM diska

Na tragu u uvodu samo dotaknutog nastupa doba minijaturizacije 70-tih godina 20.stoljea te vrenja eksperimenata sa upotrebom lasera u oblasti masovnih memorija vano je napomenuti da su sredinom tog destljea finalizirani prvi uspjeni prototipovi, ali na pojavu prvih ureaja za iroku primjenu trebalo je priekati standadizaciju. Postavljeni su razni standardi, meutim u tim lutanjima kroz cijelo desetljee niti jedan nije stekao prednost i iru prihvaenost. Nizozemski fiziar 1969 godine Klass Compaan dolazi na ideju da naini prvi compact disk. Compaan i Pete Kramer 1970 u kompaniji Philips izrauju stakleni prototip diska i definiraju neophodnost upotrebe lasera kao itaa informacija sa njihovog novog medija za pohranu. Kompanija Philips 1979 predlae uspostavljanje svjetskog standarda proizvodnje, a kao najbolji materijal izabran je polikarbonat. Ujedno, izabrana je i

________________________________________________________________________

Seminarski rad

Mehatronika

vrsta lasera koji e se koristiti, a utvren je i smjer spiralnih putanja za pohranu podataka (od unutra prema vani). I tek 1980. godine kompanije Philips i Sony zdrueno izbacuju prvi uspjean standard. Naime, navedene prijedloge, uz manje dorade, usvaja Digital Audio Disc Committee i novi iroko prihvaeni standard CD-DA (Compact Disc Digital Audio) je roen. Standard je nazvan Crvena knjiga (engl. The Red Book) i zadrao je, izmeu ostalog, tehnike detalje vezane za snimanje i format (120 mm koliko je, prema legendi, bilo potrebno da primi cijelu Beethoven-ovu Devetu sinfoniju, koja traje oko 70 minuta. Dakle, bila je rije o glazbenom CD-u, mediju koji je napravljen da ubrzo potpuno zamijeni gramofonsku LP-long play plou. Iako nosilac digitalnih informacija, optiki disk je prvo usvojen od strane glazbene i filmske industrije koje su takoer imale probleme sa nekim od spomenutih mana magnetskih medija. Sony&Philips 1982 izbacuju na trite prve proizvode ove vrste te se time Europa i Japan upoznaju sa CD tehnologijom. U proljee 1983. ovi prozvodi doivljavaju svoj debi i na ogromnom tritu SAD-a gdje je tijekom iste godine prodano 30.000 CD pogonskih mehanizama (engl. CD player) i 800.000 CD-a. Sony 1984, poslije samo 5 godina od svog prvog walkman-a (pijenosni ureaj za reprodukcije glazbe sa magnetskih medija), lansira prvi discman (prijenosni ureaj za reprodukciju glazbe sa optikih medija). Iako su kao masovne memorije optiki diskovi koriteni i ranije u raunalskoj industriji, nedostatak standarda i visoke cijene inili su ga nekom vrstom rariteta. Tek krajem 1984. godine tri kompanije Denon, Philips i Hitachi predstavljaju prototip novog raunalskog CD-ROM ureaja, prvog masovno prihvaenog standarda. U serijsku proizvodnju ulazi odmah poetkom 1985. godine. CD-ROM disk je zapravo glazbeni CD-DA disk, nadograen tako da se moe povezati sa raunalom i dopunjen standardom o zapisu podataka. Ovaj napredak je bitno snizio cijenu ureaja i uinio ga dostupnim irokim masama. Naravno oba navedena standarda omoguavaju samo itanje CD medija. 1986. Samo na tritu SAD-a je prodano 3 milijuna CD pogonskih mehanizama i 53 milijuna CD-a. U razdoblju od 4 godine porast izraen postotno je 1000% vie prodanih CD-player-a i skoro 700% CD-a. Sljedea bitna godina u povijesti razvoja CD-ROM diska je 1989. kada kompanija Taijo Juden iz Japana razvija novu tehnologiju izrade CD-ROM diska, baziranu na mediju sa osnovom od organskog materijala presvuenog tankim slojem zlata. Ova nova formula ne samo da je omoguila postizanje performansi koje su CD ploe do tada postizale jedino u masovnoj proizvodnji, ve i dui vijek trajanja i, to je posebno vano, mogunost lakog upisa podataka na prazne medije. Dotada su CD-ovi bili bazirani na aluminijskoj osnovi i tehnologiji masovne replikacije koritenjem matrica i preanja, nalik gramofonskim ploama.U meuvremenu zabiljeen je kontinuitet ekspanzije prodaje i koritenja ________________________________________________________________________ 3

Seminarski rad

Mehatronika

CD-ROM diskova. Tako 1990. ak 28% svih domainstava u SAD-u koristi CDROM disk, a godinja statistika prodajnih rezultata je fantastina: 9,2 milijuna CDplayer-a i 288 milijuna CD-a. Na globalnom svjetskom tritu iste godine je preskoena brojka od 1 milijarde prodanih CD-a. Dakako, da je nepotrebno komentirati da li se sve ovo isplatilo. Ulaskom u posljednje desetljee 20.stoljea sa novom tehnologijom proizvodnja CD-ROM diska doivljava revoluciju iji je ishod stvaranje novog CDa oznake CD-R ili WORM (engl. Write Once, Read Many times) standard. 1991. na tritu se pojavljuju prvi CD-R-ovi. Sukladno tome kompanije Yamaha i Sony proizvode i prvi CD snima (engl.CD burner). Zatim, neto kasnije sljedi standard CD-RW koji omoguava viestruko upisivanje na CD medije, ali isti nije postigao neku pretjeranu popularnost jer su ve tada ogranienja CD-ROM standarda, naslijeena od CD-DA, postala takva da ih nije bilo mogue nadii bez veih odstupanja od starog standarda.Potreban je novi standard, pa je pri kraju 20.stoljea svjetska javnost upoznata sa novim udom nazvanim DVD, istovremeno logino nova zvijezda vrtoglavo rui cijenu stare. Novi standard DVD 1996 (engl. Digital Versatile Disk) poinje otklanjati sve do tada nakupljene nedostatke CD-ROM standarda. Razvijen je na osnovu zajednikih napora i dogovora 9 kompanija iji spisak zaista izaziva strahopotovanje: Toshiba, Matsushita, Sony, Philips, Time Warner, Pioneer, JVC, Hitachi i Mitsubishi Electronics. DVD player-i i filmovi u DVD 1997 formatu su prisutni na globalnom svjetskom tritu. Postavlja se i DVD-R standard (od 3,9 Gig). Iste godine Mitsui pak otvara prvi pogon za proizvodnju CD-R u SAD-u, a cijena CD-R medija je nia no ikad.

Slika 1. CD ROM disk Na kraju ove kronologije razvoja CD standarda interesanto je istaknuti da su isti dobijali imena po bojama. Tako je prvi CD standard, CD-DA, opisan u ve spomenutoj Crvenoj knjizi, a CD-ROM standard pak u utoj knjizi (engl.The Yellow Book). ________________________________________________________________________ 4

Seminarski rad

Mehatronika

Svi CD standardi objedinjeni su u tzv. Knjigama boja duge (engl. The Rainbow Books). U tabeli 1.2. koja sljedi dajemo pregled CD standarda i ureaja, sortiranih sukladno iznesenoj kronologiji dogaanja. Tabela 1. Pregled razvoja CD standarda i ureaja Tip ureaja CD-DA CDROM CD-R Naziv standarda The Red Book Puni naziv (na engl.) Ovaj ureaj. . . ita (svira) CD-DA

Compact Disk Digital Audio The Yellow Book Compact Disk Read Only Memory The Orange Book (part Compact Disk Recordable II)

CD-RW DVD ROM DVD R

DVD RAM

ita CD-ROM,CD-R i CD-DA ita CD-DA, CD-ROM i CD-R U stanju je da pie (samo jednom) na CD-R mediju. The Orange Book (part Compact Disk Rewritable ita CD-ROM i CD-R. III) Moe vie puta zapisivati na CD-RW mediju. Digital Versatile Disk ita sve CD formate. Read Only Memory ita DVD. Digital Versatile Disk ita sve CD formate. Recordable ita DVD. U stanju je da pie (samo jednom) na DVDR mediju. Digital Versatile Disk ita sve CD formate. Random Access Memory ita DVD ROM. ita i pie na DVD medijima.

3. Optiki disk
________________________________________________________________________ 5

Seminarski rad

Mehatronika

Naelo djelovanja optikog diska temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti, a kao izvor svjetlosti pri upisivanju i itanju podataka kod optikog diska koristi se LASER. Laser se upotrebljava zbog toga to proizvodi monokromatsku svjetlost koja se moe fokusirati na manju povrinu od svjetlosti koja se sastoji od vie valnih duina. Osim to je monokromatska, svjetlost koju emitira laser meusobno je u fazi, pa je rije o tzv. koherentnoj svjetlosti. Svojstvo je koherentne svjetlosti da se moe usmjeriti u usku zraku koja moe bez rasprenja prevaljivati velike udaljenosti.

Slika 2. Bijela, monokromatska i laserska svjetlost Podaci se na optiki disk upisuju brizganjem polikarbonata u kalupe ili izoblienjem podloge laserskom zrakom. Za itanje se koristi svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od povrine optikog diska. Razliiti faktori odbijanja svjetlosti tumae se kao razliite informacije logikih nula i jedinica. Radna povrina na kojoj nisu upisivani podaci odbija upadnu lasersku zraku u paralelnom snopu. Povrina na kojoj su neravnine nastale upisom podataka raspruje upadnu lasersku zraku. Mjerenjem koliine odbijene svjetlosti mogue je razluiti od kakve se povrine zraka odbila, te tako itati logike nule i jedinice. Izvor svjetlosti je LASERSKA DIODA.

________________________________________________________________________

Seminarski rad

Mehatronika

Slika 3. Crvena laserska dioda visoke snage To je poluvodika komponenta dimenzija priblino 0,2x0,2x0,2 mm. Laserska dioda pri protjecanju elektrine struje proizvodi koherentnu svjetlost valne duljine od 635nm do 830nm (ovisno o vrsti optikog diska) i tipine energije izmeu 1mW i 40mW. Nadalje, sustavom lea i polarizatora svjetlost lasera se polarizira i fokusira na eljeno mjesto na povrinu optikoga diska. Laserska zraka moe se fokusirati na krug promjera priblino jednakog valnoj duljini, to iznosi manje od 1m. Pri itanju podataka upisanih na povrinu optikoga diska povrina diska osvjetljava se laserskom zrakom male snage fokusiranom na povrinu diska. Laserska zraka odbija se od povrine diska istim sustavom lea usmjerava na osjetilo svjetlosti (fotoeliju). Osjetilo ita podatke na temelju primljene energije odbijene zrake. Energija odbijene zrake ovisi o svojstvima povrine od koje se odbija. Disk se okree, te se na mjestu fokusa zrake izmjenjuju mjesta razliite sposobnosti odbijanja zrake. Ta mjesta predstavljaju podatke.

Slika 4. Kako CD ROM drive ita podatke sa povrine diska ________________________________________________________________________ 7

Seminarski rad

Mehatronika

Upisivanje podataka mogue je na vie naina. Naini upisivanja biti e objanjeni kod opisa razliitih vrsta optikih diskova. Sklop u koji su ugraeni laserska dioda, sustav lea i polarizator te osjetilo ili fotoelija naziva se OPTIKA GLAVA (engl.optical head assembly). Nosa optike glave koji se pomie naziva se AKTUATOR.Mehanizam za pogon optikoga diska ima ugraene elektronike sklopove koji se brinu za okretanje diska, pomicanje glave, upisivanje i itanje, fokusiranje laserske zrake, ispravljanje moguih pogreaka pri itanju te za ostale radnje nune za ispravan rad optikoga diska. Za ispravan rad optikog diska presudna su dva sklopa. Prvi je od njih SERVOMEHANIZAM koji brine o tonom voenju glave po tragu i fokusiranju laserske zrake. Doputeno odstupanje glave od zadanog poloaja iznosi nekoliko mikrometara aksijalno i nekoliko dijelova mikrometra radijalno. Ta se tonost mora odravati po cijeloj povrini diska pa je servomehanizam vrlo sloen i vaan. Drugi vaan sklop jest SKLOP ZA ISPRAVLJANJE POGREAKA. Kod optikih diskova jedan bit podataka zauzima povrinu priblino samo jednoga plonog mikrometra, pa i najmanja neistoa ili nedostatak unosi pogreku. Razvijeni su posebni postupci ili sklopovi za obnavljanje i popravljanje izvornih podataka i uklanjanje nastalih pogreaka. Optiki disk ima najveu gustou pohrane podataka od svih dosadanjih sustava za pohranu velike koliine podataka (magnetski disk, magnetska vrpca). Gustoa pohrane podataka je broj koji govori o tome koliko se bitova moe pohraniti po jedinici povrine. Zbog mogunosti dobivanja vrlo uskog svjetlosnog snopa, mogu se postii gustoe podataka od 100 Mbita po kvadratnom centimetru. Za jednake dimenzije, u usporedbi s drugim medijima za pohranu, optiki disk definitivno moe pohraniti najvie podataka. Glava za upisivanje i itanje kod optikog diska nije u dodiru s diskom, nego je udaljena od povrine diska priblino 1 mm pa ne troi i ne oteuje disk. Zbog relativno velike udaljenosti glave izbjegnuta je i pojava pada glave na disk (engl.head crash) koja je kod magnetskog diska uzrok nepopravljivog oteenja. Neistoe, npr.estice praine, dima i slino, mnogo su manje opasne nego kod magnetskog diska jer je povrina optikog diska zatiena slojem prozirnog polikarbonata, a glava za itanje dovoljno daleko od povrine diska da propusti prolaz takvim esticama. Zatitni sloj ne doputa esticama neistoe izravni dodir sa slojem u kome su upisani podaci i izdie ih iznad toke fokusa laserske zrake. To jo vie smanjuje utjecaj estica neistoe na ispravnost itanja podataka i trajnost zapisa. Trajnost upisanih podataka optikog diska je velika i procjenjuje se na razdoblje od 50 do 200 godina to je neusporedivo sa magnetskim medijima. Optiki se disk moe bez potekoa i pouzdano premjetati iz jednog pogonskog mehanizma u drugi, pa to naravno proiruje mogunosti primjene na razmjenu i prijenos podataka. Zahtjev za ravnom povrinom diska mnogo je manji ________________________________________________________________________ 8

Seminarski rad

Mehatronika

nego kod magnetskog diska, to pojednostavljuje i uvelike sniava troak proizvodnje. Neravnine povrine optikog diska nadoknauje servomehanizam koji uvije fokusira lasersku zraku na samu povrinu diska, bez obzira na neravnine. Niska cijena po pohranjenom bitu podataka jedna je od najvanijih prednosti optikog diska pred ostalim medijima za pohranu i glavni je razlog njihove iroke prihvaenosti. Optiki se disk spaja s raunalom kao i tvrdi magnetski disk posredstvom ATA ili samo iznimno SCSI suelja. ATA (engl.parallel advanced technology attachment, parallel ATA) je suelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka izmeu ureaja za pohranu podataka i programa i raunala. Postoji mnogo inaica ATA norme, a kod suvremenih raunala uglavnom se upotrebljavaju inaice ATA/100 i ATA/133.

Slika 5. Izgled ATA spojnih kabela ATA/100 je popularna inaica ATA norme uvedena 2000.godine, poznata je jo pod nazivima ATA-6 i UltraDMA-5. Najvea brzina razmjene podataka je 100 MB u sekundi (engl.MBps), dok je kod ATA/133 ili ATA-7 i UltraDMA 133 kao poboljane inaice 133 MB u sekundi. SCSI (engl.small computer system interface) je dvosmjerna paralelna sabirnica namijenjena spajanju raunala s vanjskim ureajima, primjerice neizmjenjivim diskom, megnetskom vrpcom, CD-ROM diskom, skenerom i dr. Vrijeme pristupa (engl. access time) optikog diska mnogo je due (od 200 do 300 ms) od vremena pristupa neizmjenjivog magnetskog diska (od 5 do 30 ms), a 2 osovna razloga tome su: 1. Potreba za promjenom brzine vrtnje diska pri prijelazu glave s jednoga dijela diska na drugi zbog zahtjeva za stalnom pravocrtnom brzinom ili normom CLV (engl.constant linear velocity). Ako, primjerice, glava diska prijee s krajnjeg vanjskog traga na krajnji unutarnji, brzina vrtnje diska treba se poveati 3 puta, za to je zbog mase diska i pogonskog mehanizma potrebno odreeno vrijeme. Kod magnetskog diska, koji pak ima kutnu brzinu, tog problema nema. 2. Znatno je vea masa optike glave od magnetske, ime je i maksimalno ubrzanje optike glave manje od ubrzanja magnetske glave. Treba takoer upozoriti da razliiti proizvoai navode nesukladne podatke o vremenu pristupa pa je potrebno stoga paljivo prouiti o emu je rije. Pod vremenom ________________________________________________________________________ 9

Seminarski rad

Mehatronika

pristupa navodi se vrijeme potrebno da glava prijee s krajnjeg unutarnjeg na krajnji vanjski trag (engl.full-stroke), polovica ili treina tog vremena (engl.halfstroke, one third stroke), vrijeme potrebno glavi za prijelaz s jednog traga na susjedni (engl.track to track) i sl. Pogonski mehanizam optikog diska ita podatke brzinom od priblino 150 KB u sekundi (engl. KBps) uz optiku glavu postavljenu na eljeno mjesto i uz uspostavljenu brzinu vrtnje diska. Meutim, osim ove osnovne brzine itanja, neki proizvoai koriste i veu brzinu vrtnje diska i postiu viestruko vee brzine itanja.

4. CD Ureaji
CD (Compact disk) ureaj slui za reprodukovanje sadraja koji se nalaze na CD mediju. Neki mogu samo prikazivati sadraj, dok imamo i udeaje koji su u mogunosti i snimati nove podatke sa raunara ili s drugog CD medija.

Slika 6. Unutranjost CD ureaja

________________________________________________________________________ 10

Seminarski rad

Mehatronika

Slika 7. Vanjski izgled CD ureaja

5. CD ROM
CD-ROM (engl.compact disk read only memory) najrairenija je vrsta optikog diska. Isporuuje se s upisanim podacima koje korisnik ne moe niti mijenjati, niti brisati. Podaci se upisuju kod proizvoaa diska i korisnik moe samo itati podatke. To je osnovno svojstvo CD-ROM diska. Primjena CD-ROM diska zbog toga je ograniena na distribuciju razliitih podataka: raunalnih programa, enciklopedija, rjenika, interaktivnih teajeva uenja stranih jezika, skupa knjiga nekog podruja, baza podataka itd.. CD-ROM diskovi mogu prihvatiti 74 do 80 minuta zvunog zapisa visoke vjernosti ili od 628 do 737 MB podataka. CD-ROM disk proizvodi se postupkom brizganja polimera, u alatima, u velikim serijama to znatno pojeftinjuje pojedini primjerak. Promjer CD-ROM diska je 120 mm, debljina 1,2 mm, a sredinji je otvor promjera 15 mm. Postoje i diskovi promjera 80 mm (sa identinim ostalim dimenzijama), ali su mnogo manje u uporabi od diskova promjera 120 mm. Dimenzije i format zapisa CD-ROM diska je normiran (tzv. High Sierra industrijska norma iz 1985. na kojoj se temelji slubena norma ISO 9660 iz 1988. godine) pa se diskovi mogu izmjenjivati izmeu pogonskih mehanizama razliitih proizvoaa. Pritom je vano istaknuti da je ISO 9660 norma sukladna s praktiki svim vrstama osobnih raunala i operacijskih sustava osobnih raunala. Podaci su kod CD-ROM diska zapisani kao izboenja ili udubljenja (engl.pit) i ravni dijelovi izmeu izboenja koja se nazivaju zaravnjenja ili polja (engl.land) 5 reflektirajueg sloja. Reflektirajui sloj je sloj aluminija debljine 5x10 mm, koji omoguuje da povrina djeluje kao ogledalo i tako sprijei da laserska zraka, koja se koristi za itanje, samo proe kroz CD-ROM, a isti je pak zatien od vanjskih utjecaja zatitnim slojem od providnog akrilnog laka debljine 10 m koji ga titi od ogrebotina, lomljenja, napisane ili zalijepljene identifikacije. Izboenja i zaravnjenja, odnosno podaci, proizvedeni su brizganjem u alatu u tvornici koja proizvodi diskove.

________________________________________________________________________ 11

Seminarski rad

Mehatronika

Slika 8. Refleksija laserske zrake od izboenja i zaravnjenja Podaci su kod CD-ROM diska upisani samo s jedne i to donje strane. Druga strana ne sadri podatke. Svi CD-ROM diskovi iz jednoga alata ili jedne serije su jednaki. Podloga ili supstrat diska je od prozirnog polikarbonata debljine 1,2 mm koji se odlikuje potrebnom prozirnou, vrstoom i izdrljivou. Iznad povrine CD-ROM diska nalazi se optika glava. U optikoj glavi je laserski izvor svjetlosti male snage, sustav lea i polarizatora za usmjeravanje i fokusiranje upadne i odbijene zrake te osjetilo koliine odbijene svjetlosti. Valna duljina laserske svjetlosti je 780 nm (ljudskom oku nevidljiva infracrvena svjetlost). Pogonski elektroniki sklopovi brinu se o fokusiranju laserske zrake, o brzini vrtnje diska, o itanju i tumaenju podataka i o ispravljanju pogreaka. Podaci su upisani u neprekinutoj spirali od sredita prema rubu diska. Ukupna duljina sprale je priblino 5 km, a ukupan broj zavoja priblino 22.000. Razmak od jedne do druge staze spirale odnosno sujednih zavoja na stazi je 1,6m. Sama izboenja ili udubljenja imaju dubinu 0,125 m, a irinu od 0,6 m. I udubljenja i zaravnjenja ili polja imaju duinu od oko 0,9 m kod najkraih, do 3,3 m kod najduih.

Slika 9. Spirala CD ROM diska Potrebno je odmah i objasniti zato se izboenja nazivaju i udubljenja. To je upravo zato to se zapis ustvari utiskuje u disk sa gornje strane pa tako gledano izboenja zaista predstavljaju udubljenja. Dakle, stanje svakog bita (0 ili 1) zapisano je pomou izboenja ili zaravnjenja. Podaci odnosno informacija, kao digitalni zapis, predstavljena je nizom jednica i nula, a one su pak predstavljene milijunima mikroskopskih izboenja i zaravnjenja na reflektirajuoj povrini diska. Da bi bio u stanju da ove informacije CD-ROM ________________________________________________________________________ 12

Seminarski rad

Mehatronika

pogonski mehanizam proita, laserska zraka prijee preko zaravnjenja, ista se reflektira direktno na osjetilo svjetlosti koji je dio samog laserskog itaa pa mehanizam ovo tumai kao 1, a kada pak zraka prijee preko izboenja, laserski zrak se prelomi i odskoi ne dodirnuvi osjetilo, to mehanizam pak tumai kao 0. Diferencija formata zapisa CD-DA i CD-ROM diska je sljedea: Naime podaci se itaju u bajtovima i to tako da su 24 bajta skupljena u 1 okvir (engl.frame). Svaki okvir ima jo jedan bajt pomonih podtaka (engl.subcode) i 8 bajta za ispravljanje pogreaka pri itanju podataka pri itanju podataka (engl.data correction). Blok se sastoji od 98 okvira, a svaki CD-ROM disk sadri 270.000 sektora. U svakom sektoru 288 bajtova namijenjeno je ispravljanju pogreaka pri itanju, 12 bajtova je namijenjeno za sinkronizaciju, a 4 bajta za apsolutnu adresu. Glavna diferencija CD-ROM diska prema glazbenom CD-DA disku je mnogo vie bajtova namijenjenih ispravljanju pogreaka. CD-DA disk ima ima ukupno 2.352 bajta po sektoru za podatke. Za razliku od njega CD-ROM disk ima samo 2.048 bajta po sektoru za podatke, Dok su svi preostali bajtovi namijenjeni ispravljanju pogreaka. Brzina prijenosa podataka kod CD-ROM diska iznosi 153,60 KB u sekundi i obino se navodi ve spomenuta zaokruena vrijednost 150 KB u sekundi. Pri itanju koristi se postupak pravocrtne brzine. Velika gustoa podataka zahtijeva visoku kakvou izrade diska. Ve i najmanja pogreka na povrini diska izaziva pogreku od vie bitova jer svaki bit zauzima priblino 1 ploni mikrometar povrine. Velike serije izrada CD-ROM diskova ne omoguava izradu diskova bez pogreke, a one nastaju i pri itanju. Zbog toga su razvijeni posebni postupci ispravljanja pogreaka, a kod CD-ROM diskova je primjenjena tzv. REED-SOLOMON ECC (engl.error correction code) metoda, posebno pogodna za ispravljanje niza uzastopno pogrenih bitova. Iz korisnih podataka izraunava se sadraj bajtova za ispravljanje pogreaka koji je pohranjuju u svaki blok. Navedeni postupak ispravljanja pogreaka omoguava ispravljanje pogreke koja je duga 450 bitova u nizu! Takva se pogreka u stvarnosti javlja malokad. Sve pogreke manje od takve, elektroniki sklopovi za itanje mogu ispraviti i obnoviti poetni ispravni podatak. Mjerenja se pokazala da je vjerojatnost nepopravljive pogreke jednoga bita 10 13 , to je manje nego kod magnetskog diska. I upravo je taj dobar postupak za ispravljanje pogreaka omoguio koritenje CD-ROM diska za pouzdanu pohranu digitalnih podataka. CD-ROM i ostale vrste CD diskova uvaju se u plastinim kutijama (engl.jewel case) ili papirnatim ili plastinim folijama (engl.sleeve). Prednosti CD-ROM diska su niska cijena, veliki kapacitet, normirani format i dugotrajnost upisanih podataka. Nedostatak je nemogunost promjene tvorniki upisanih podataka i nemogunost upisa i brisanja novih podataka to je u ________________________________________________________________________ 13

Seminarski rad

Mehatronika

konanici prevazieno CD-R i CD-RW inaicama, te znatno manja brzina itanja nego kod magnetskog diska.

5.1.

CD R disk

CD-R (engl.compact disk recordable)je vrsta upisivog optikog diska na koji je mogue jednokratno upisivati podatke. Jedankih je dimenzija i sline grae kao CD-ROM, a isporuuje se prazan. Pomou odgovarajueg pogonskog mehanizma (CD priilica, engl. CD-R burner, CD-R writer) korisnik upisuje podatke na prazan disk. Podaci se upisuju djelovanjem laserske zrake na sloj organske boje koji se pod djelovanjem topline razgrauje i time trajno mijenja reflektivna svojstva zagrijanog mjesta. Postupak je IREVERZIBILAN, tj. jednom upisane podatke nije mogue niti brisati niti mijenjati. Zbog toga to se pri snimanju disk zagrijava, uvrijeio se naziv prenje (engl.burn) za snimanje podataka na CD-R disk. Disk s upisanim podacima jednakog je formata kao i CD-ROM i moe se itati na bilo kojem CD-ROM pogonskom mehanizmu. To je najvea prednost CD-R diska pred ostalim upisivim diskovima jer se mogu iskoristiti postojei, jeftiniji i iroko rasprostranjeni CD-ROM pogonski mehanizmi. CD-R disk graen je od 4 sloja. Nosivi dio cijelog diska je polikarbonatni disk sa spiralnom plitkom brazdom (engl.groove, pregroove) koja ide od sredita prema rubu diska, a slui za voenje optike glave. Ta je brazda napravljena tako da ima valovite rubove koji se pri vrtnji diska posredstvom optike glave pretvaraju u sinusni elektrini signal. Frekvencija tog signala slui za mjerenje pravocrtne brzine vrtnje diska i podeavanje brzine vrtnje motora kako bi se osigurao stalan razmak izmeu snimljenih podataka na disku. Na disk je nanesen tanak sloj organske boje koja slui za snimanje podataka. Uppotrebljavaju se razliite vrste boja (engl.cyanine, phthalocyanine, azo, formazan). Na sloj boje nanesen je tanak sloj metala (zlato, srebro ili srebrna slitina) koji slui kao reflektivni sloj. Plemeniti se metali rabe kako bi se izbjegla korozija ili oksidacija.

________________________________________________________________________ 14

Seminarski rad

Mehatronika

Slika 10. Mikrofotografija brazde CD-R diska. Za razliku od CD-ROM diskova kod CD-R diskova ne upotrebljava se aluminij jer kemijski nepovoljno reagira s bojama. Na sve to nanesen je zatitni sloj na kojem je obino natpis proizvoaa. Zbog razliitih boja, metalnih slojeva i razliite debljine slojeva, boje diskova za promatraa mogu biti razliite. Neki proizvoai namjerno dodaju dodatne boje (egzotine boje, tamno sivu itd.) koje nemaju nikakve funkcije osim da ti diskovi kupcu djeluju drugaije od konkurencije.

Slika 11. Naelna graa (od 4 sloja) CD-R optikog diska Bez obzira na vrstu boje i izgled svi se CD-R diskovi osvjetljavaju laserom valne duljine 780nm pa su sve boje ostalih valnih duljina nevane. Rezultat izlaganju laserske zrake za snimanje pojedine boje moe biti razliit, pa tako neke boje izblijede, a druge se zagriju i izoblie podlogu. U svakom sluaju mjesto koje je izloeno laserskoj zraci za snimanje nakon snimanja ima manju refleksiju od nedirnutih mjesta. ________________________________________________________________________ 15

Seminarski rad

Mehatronika

Suvremeni ureaji za snimanje CD-R diskova prilagoavaju snagu laserske zrake i trajanje izlaganja svojstvima CD-R diska. Materijali za izradu optikih diskova toliko su usavreni da su svi priblino jednakih svojstava te je boja diska samo jo promidbeni trik proizvoaa. CD-R disk uglavnom se upotrebljava za izradu prototipova CD-ROM diskova u svrhu provjere sadraja i promidbe novih diskova, izdavanje CD-ROM diskova ograniene naklade (od 200 do 100 diskova) te za priuvnu pohranu podataka (engl.backup). Masovnom proizvodnjom i velikim snienjem cijene pogonskih mehanizama i medija CD-R diskovi postali su takoer jeftin i popularan medij za pohranu podataka. Otpornost i trajnost CD-R diska ogovara onoj CD-ROM diska s izuzetkom otpornosti na toplinu i snane izvore svjetlosti na to je CD-R ipak osjetljiviji od CD-ROM-a. Sukladno navedenoj tablici 1.2 iz uvodnog poglavlja svi CD-R diskovi odgovaraju normi tzv.naranastoj knjizi (engl.Orange book part II, 1990.). Veina proizvoaa deklarira vijek skladitenja praznih CD-R diskova od 5-10 godina i vijek trajanja snimljenih CD-R diskova od 50 do 200 godina. Prvi CD-R disk koji se pojavio na tritu proizvela je tvrtka Philips 1993. godine. Po statistici iz 2003. zanimljivo je napomenuti da gotovo 70% od svih proizvedenih CD-R te godine potjee iz Taiwana.

5.2. CD-RW DISK

CD-RW (engl. Compact disk rewritable, compact disk read-write) optiki je disk na koji je mogue upisivati, brisati i ponovo upisivati novi sadraj. Pogonski mehanizam kojim je mogue pisati i itati CD-RW diskove naziva se naziva se CD-RW prilica (engl.CD-RW drive, CD-RW burner, CD-RW writer). CD-RW prilica moe snimati podatke i na CD-R i CD-RW diskove i itati CD-ROM, CD-R i CD-RW diskove. Fizikalna pojava na kojoj CD-RW diskovi temelje svoje djelovanje jest svojstvo nekih metala i njihovih slitina da mogu imati 2 agregatna stanja: kristalno i amorfno (engl.phase change media, optical phase change media). Prijelaz iz jednog u drugo stanje ostavruje se taljenjem materijala pomou laserske zrake. Svojstvo kristalnog stanja je dobro odbijanje svjetlosti, a svojstvo amorfnog je slabo odijanje svjetlosti. Podaci se upisuju takoda laserska zraka osvjetljava pojedine toke na povrini. Na osvjetljenim mjestima metal se tali i prelazi iz jednog u drugo stanje te se tako upisuju logike 0 i 1. Prijelaz u eljeno stanje ovisi o snazi laserske zrake i trajanju djelovanja, tj. o temperaturi na mjestu osvjetljenja laserskom zrakom. Tipino treba laserska zraka snage 8 mW za prebacivanje iz amorfnog u kristalno stanje (snaga brisanja, engl. erase power). Pri tom se osvjetljeno mjesto zagrije na priblino 200 0 C. Snaga lasera od 18 mW treba za prijelaz iz kristalnog u amorfno stanje (snaga pisanja, engl. write power), a pri tom se osvjetljeno mjesto zagrije na priblino 600 0 C. Pri itanju se osvjetljava povrina diska laserskom zrakom male snage (snaga itanja, engl. read power) koja ne moe prouzroiti promjenu stanja i mjeri se koliina odbijene ________________________________________________________________________ 16

Seminarski rad

Mehatronika

svjetlosti. Na temelju jakosti odbijene svjetlosti itaju se podaci. Zbog toga to se pri snimanj disk zagrijava, uvrijeio se naziv prenje za snimanje podataka na CD-RW disk. Za razliku od CD-R diska graenog od 4 sloja CD-RW disk graen je od 6 slojeva. Nosivi dio cijelog diska je polikarbonatni disk sa spiralnom plitkom brazdom koja ide takoer od sredita prema rubu diska i slui za voenje optike glave. Sljedei je sloj diaelektrik (cinkov sulfid i silicijev dioksid) koji slui za odvoenje topline koja nastaje pri zagrijavanju sloja za snimanje. Na to dolazi sloj za snimanje koji je slitina indija, srebra, telura i atimona. To je sloj koji moe imati navedena 2 stanja i slui za upis podataka. Opet slijedi sloj dielektrika za odvoenje topline. Zatim tanak sloj metala (aluminij) koji slui kao reflektivni sloj. Na sve to nanesen je zatitni sloj na kojem je obino natpis proizvoaa.

Slika 12. Naelna graa (od 6 slojeva) CD-RW optikog diska CD-RW medij ima znatno manju reflektivnost od uobiajenog CD-ROM diska (15% reflektiranog svjetla kod CD-RW u odnosu na 70% reflektiranog svjetla kod CD-ROM diska) pa se moe dogoditi da ga stariji pogonski mehanizam CD-ROM diska ne moe proitati. Zbog toga su svi noviji pogonski mehanizmi tzv. MultiRead pogonski mehanizmi koji pomou ugraenog AGC sklopa (engl. automatic gain control) automatski podeavaju jakost laserske zrake, te tako mogu itati CD-ROM, CD-R i CD-RW diskove. MultiRead je morma koju je 1997. ________________________________________________________________________ 17

Seminarski rad

Mehatronika

godine propisala meunarodna udruga trgovaca optikih diskova OSTA (engl.optical storage trade association). I ponovo sukladno navedenoj tablici 1.2 iz uvodnog poglavlja svi CD-RW diskovi odgovaraju normi tzv.naranastoj knjizi (engl.Orange book part III, 1997.). Veina proizvoaa deklarira vijek skladitenja praznih CD-R diskova od 5-10 godina i vijek trajanja snimljenih CD-R diskova od 20 do 200 godina. CD-RW disku mogue je priblino tisuu puta promijeniti sadraj, tj. mogue je tisuu puta obrisati i upisati nove podatke. Prvi CD-RW diskovi pojavili su se na tritu 1997. godine.

5.3. Kapacitet CD optikih diskova

U tablici 1.4.3. su navedeni vrste CD-DA i CD-ROM diskova koji se s obzirom na kapacitet najee upotrebljavaju. Tabela 2. Najee upotrebljavani kapaciteti CD-DA i CD-ROM diskova Promjer diska 8 cm 8 cm 12 cm 12 cm 12 cm Trajanje zapisa 18 min 21 min 63 min 74 min 80 min audio CD-DA kapacitet (bajta) 190.512.000 222.264.000 666.792.000 783.216.000 846.720.000 CD-ROM kapacitet (bajta) 165.888.000 193.536.000 580.608.000 681.984.000 737.280.000

Od navedenih danas se najvie upotrebljavaju diskovi promjera 12 cm kapaciteta 681.984.000 i 737.280.000 bajta. Podijele li se ti brojevi s 1.048.576 (1 MB) dobiju se pribline vrijednosti 650 MB i 700 MB koje proizvoai navode na optikim diskovima. Dakle, kapacitet CD diskova moe se izraunati tako da se pomnoi broj sektora s brojem bajtova za podatke za sektor. Prema normi, tzv. Crvene knjige, optiki disk promjera 12 cm mora imati najmanje 333.000 sektora. Jedan sektor kod CD-ROM diska ima 2.048 bajta za podatke (CD-DA diskovi imaju 2.352 bajta po sektoru). Preostali bajtovi u sektoru su namijenjeni zapisu podtaka za ispravljanje pogreaka. Kapacitet takvog diska je: 333.000 x 2.048 = 681.984.000 bajta (priblino 650 MB). CD-ROM koji ima 360.000 sektora ima kapacitet : 360.000 x 2.048 = 737.280.000 bajta (priblino 700 MB).

5.4. Brzina CD optikih diskova

Za razliku od stalne kutne brzine vrtnje kod diskete i tvrdog diska, optiki diskovi upotrebljavaju razliite brzine vrtnje. CLV (engl. constant linear velocity) je nain vrtnje audio CD diskova (CD-DA). To je nain vrtnje stalne pravocrtne brzine kod koje je osigurana jednaka brzina itanja podataka bez obzira na kom su dijelu podaci pohranjeni. To je bilo nuno kod prvih CD audio pogonskih mehanizama jer oni nisu imali spremnike za podatke ve su se podaci izravno prosljeivali sklopovima za reprodukciju. Kako je unutarnji dio spirale manjeg opsega od vanjske, kutna brzina vrtnje mora biti to vea to su podaci blie ________________________________________________________________________ 18

Seminarski rad

Mehatronika

sreditu diska. Kod osnovne ili jednostruke brzine vrtnje (1X) kutna brzina se mijenja od najvee 500 okretaja u minuti (engl.rpm) na unutarnjem dijelu spirale pa do 200 okretaja u minuti (engl.rpm) na krajnje vanjskom dijelu spirale. Stalna pravocrtna brzina iznosi 1,2 metra u sekundi, a brzina prijenosa podataka je 150 KB u sekundi (engl. KBps). Pri toj brzini potrebno je ukupno 76 minuta da bi se proitali podaci s diska kapaciteta 650 MB. eli li se poveati brzina itanja podataka potrebno je poveati poetnu i krajnju brzinu. Primjerice kod dvadeseterostruke brzine (20X) poetna i krajnja brzina su 10.000 okretaja u minuti i 4000 okretaja u minuti. Teko je proizvesti pogonske mehanizme tako velike brzine vrtnje koji mogo naglo mijenjati brzinu vrtnje primjerice pri prijelazu s unutarnjeg na vanjski obod. Zato se za vee brzine proizvoai snalaze na drugaije naine. ZCLV (engl. zone constant linear velocity) je nain okretanja diska kod koga se disk podijeli u podruja i zatim se odredi stalna pravocrtna brzina (CLV) za svako od podruja. Zona najblia sreditu diska ima najmanju stalnu pravocrtnu brzinu, a zone prema vanjskom rubu diska imaju sve veestalne pravocrtne brzine. Broj zona na koje se disk podijeli je tipino 4. PCAV (engl. partial constant angular velocity) je nain vrtnje diska kod koga se kod podataka koji su blizu sredita diska disk okree stalnom kutnom brzinom (CAV), a pri prijelazu na vanjski dio diska vrti se stalnom pravocrtnom brzinom (CLV). Tako da se isprva poveava pravocrtna brzina sve dok se ne dosegne maksimum, a zatim se brzina dri stalnom. CAV (engl. constant angular velocity) je nain vrtnje diska stalnom kutnom brzinom bez obzira gdje se podaci nalaze. Brzina itanja raste od unutarnjeg dijela diska prema vanjskom. Brzina CD-ROM pogonskih mehanizama govori o brzini itanja podataka. Oznaava se brojem, npr. 52X. Slovo X oznaava osnovnu brzinu 150 KB u sekundi. U ovom primjeru brzina je 52 x 150 KB u sekundi = 7.800 KB u sekundi. Brzina CD-R pogonskih mehanizama (CD-R prilica) govori o brzini itanja i pisanja podataka. Oznaava se sa 2 broja, npr. 24X32X. Slovo X oznaava osovnu brzinu 150 KB u sekundi. Prvi broj oznaava najveu brzinu kojom se podaci mogu zapisivati na CD-R diskove. U ovom primjeru to je 24 x 150 KB u sekundi = 3.600 KB u sekundi. Drugi broj govori o brzini s kojom se mogu itati CD-ROM i CD-R diskovi i u ovom primjeru iznosi 4.800 KB u sekundi. Brzina CD-RW pogonskih mehanizama (CD-RW prilica) govori o brzini itanja i pisanja podataka. Oznaava se sa 3 broja, npr.32X24X40. Slovo X oznaava osnovnu brzinu 150 KB u sekundi. Prvi broj oznaava najveu brzinu kojom se podaci mogu zapisivati na CD-R diskove. Drugi broj oznaava brzinu brisanja i snimanja novih podataka na CD-RW disk. Trei broj oznaava brzinu kojom se mogu itati CD-ROM i CD-R diskovi i u ovom primjeru iznosi 6.000 KIB u sekundi. Primjerice znaajke CD-RW pogonskog mehanizma mogu biti: ________________________________________________________________________ 19

Seminarski rad

Mehatronika

1. Pisanje 2. Brisanje i upis 3. itanje

40X (6.000 KB u sekundi) PCAV 20X (3.600 KB u sekundi) PCAV 40X (6.000 KB u sekundi) cav

Treba istaknuti da su navedene vrijednosti najvee mogue. Stvarne brzine ovise o tome gdje se na disku podaci nalaze i grai pogonskog mehanizma. Prosjena brzina itanja podataka je redovito nia od najvee navedene. Brzina upisa podataka nema nikakvog utjecaja na brzinu itanja podataka. Ona ovisi samo o grai pogonskog mehanizma za itanje.

5.5. Priuvna diskkova

memorija

pogonskih

mehanizama

optikih

Pri upisu podataka na optiki disk elektroniki sklopovi moraju osigurati podatke na vrijeme jer bilo kakav zastoj znai bespovratno preskakanje dijelova diska to u praksi znai da je disk neupotrebljiv. Podaci se moraju zapisivati na disku u neprekinutom nizu. Pogreka koja nastane zbog toga to podaci nisu spremni naziva se engl.buffer underrun. Kako bi se ta pogreka izbjegla, u suvremene brze pogonske mehanizme ugrauje se priuvna memorija (engl.CACHE, buffer) kapaciteta od 256 KB do 2 MB u kojoj se uvaju podaci potrebni optikoj glavi. Prijenos podataka iz te memorije do optike glave je bet zastoja tako da se mogui zastoji ostalog dijela elektronikih sklopova kompenziraju podacima iz priuvne memorije. Zakljuno bi vjerojatno bilo najbolje parafrazirati misao iz uvodnog poglavlja koje su autori ba svi uesnici globalne svakodnevne nadogradnje informacijske tehnoloke piramide, informatike znanosti i raunarstva, dakle kreatori pri vrhu i na njezinom samom vrhu te korisnici usred i na dnu iste: Najvanija karakteristika ureaja za masovnu pohranu podataka i programa je da ih nikada nemate dovoljno i. . . potraga se sve uurbanije nastavlja

________________________________________________________________________ 20