Zbirka Rješenih Zadataka C PDF

SVEUÎLI[TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
Kajetan [eper
redoviti profesor
Gra|evinskog fakulteta
u Osijeku

Zlatko Pavi}
asistent
Strojarskog fakulteta
u Slavonskom Brodu

VEKTORSKA ANALIZA

SKALARNA I VEKTORSKA POLJA

VODI^ I ZADACI

Osijek
1997.

Gra|evinski fakultet
u Osijeku

Strojarski fakultet
u Slavonskom Brodu

III
Predgovor

Vektorska analiza je naziv za diferencijalni i integralni ra~un
skalarnih i vektorskih polja. To je matemati~ko podru~je izraslo iz
primjena i potrebno je svakom fizi~aru i inènjeru bilo koje struke:
strojaru, elektrotehni~aru, gra|evinaru,..., jer mnogi tehni~ki nastavni
predmeti pretpostavljaju osnovno znanje o poljima.

Na{a se knjigica sastoji od Vodi~a i Zadataka. Vodi~ predstavlja
priru~na skripta za upoznavanje, prisje}anje, ponavljanje i zapam}ivanje
pojmova, naziva i oznaka, pravila, pou~aka i formula vektorske analize.
Moglo bi se re}i da je Vodi~ pro{ireni {alabahter. Zadaci predstavljaju
zbirku ura|enih primjera i odabranih zadataka s rje{enjima i uputama za
uvje`bavanje tog nastavnog sadràja. Vodi~ i Zadaci pretpostavljaju
osnovno poznavanje realne aritmetike i vektorske algebre, diferencijalnog
i integralnog ra~una realnih funkcija vi{e realnih argumenata te teorije
obi~nih i djelomi~nih diferencijalnih jednad`bi.

Vodi~ je podijeljen na poglavlja I - XII. koja saèto predo~avaju
nastavne cjeline. Jedino su poglavlja IV. Nabla i V. Delta opse`nija jer
se u njima obja{njavaju razlozi uvo|enja -izraza, odabira -pravila i
valjanosti rezultata -ra~una. Poglavlje XII. Polja u ravnini pomo}no je
sredstvo primjenljivo u posebnim istraìvanjima.

Svako je poglavlje snabdjeveno primjerima P1, P2, ... , a to su
rije{eni zadaci s uratkom u kojem se neposredno primjenjuju prethodne
odredbe, pou~ci i formule, te zadacima Z1, Z2, ... za uvje`bavanje sa
zavr{nim rje{enjima i mjestimice uputama danim pri kraju knjige.

Saètke je napisao i snabdio ih ~etirima slikama prvi autor,
zadatke je pripremio i rije{io drugi autor, a primjere su zajedni~ki
uradila oba autora

Vodi~ je napisan na temelju dugogodi{njeg nastavnog djelovanja i
biljeàka za predavanja iz vektorske analize koja je prvi autor drào na
Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Zagrebu i Strojarskom
fakultetu u Slavonskom Brodu Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. Zadaci su ve}inom izvorni, a sastavljeni su tako|er iz Literature

IV
i biljeàka za vje`be koje je drugi autor godinama drào na Strojarskom
fakultetu u Slavonskom Brodu.

Zahvaljujemo se mr. sc. Gizelli Gyarmati-Pavli} na provjeri ve}eg
broja primjera i korisnim primjedbama.

Na uloènom trudu i sugestijama zahvaljujemo se tako|er
recezentima prof. dr. sc. Luki Krni} (Fakultet Strojarstva i Brodogradnje
Zagreb), doc. dr. sc. Zdravku Virag (Fakultet Strojarstva i Brodogradnje
Zagreb) te prof. dr. sc. Radoslavu Gali} (Elektrotehni~ki fakultet Osijek).

Slavonski Brod, listopada 1996. K. [. i Z. P.

Minimalni program

Smatramo da student treba obvezatno prou~iti, nau~iti i uvje`bati
rje{avati zadatke sljede}ih poglavlja:
I; II; III.1, 2; VI - XI. i barem IV. 1, 2, 4 te V. 3.

Za taj minimalni program potrebno je po prilici tridesetak sati
predavanja i isto toliko sati vje`bi, a tako|er samostalno uraditi stotinjak
zadataka. Pri tome se student moè posavjetovati s nastavnikom,
asistentima i demonstratorima Katedre za matematiku.

Obi~no pak, a osobito do sada nakon mnogih reformi koje su
smanjivale broj sati nastave matematike, a zahtijevale isti sadràj, broj
sati predavanja i vje`bi za vektorsku analizu bio je premalen, a nastava
prenapeta te tako i za nastavnike i za studente prete{ka.

V
Sadràj

Predgovor
III
Minimalni program
IV
Uvod 1
I. Polje
5
DIFERENCIJALNI VEKTORSKI RAÛN
II. Usmjerena derivacija
31
III. Usmjerena derivacija i gradijent
Divergencija i rotor

47
IV. Nabla
63
V. Delta
79
INTEGRALNI VEKTORSKI RAÛN
VI. Krivuljni integral
93
VII. Usmjerena gusto}a ophoda i rotor
117
VIII. Povr{inski integral
127
IX. Gusto}a optoka i divergencija 155
X. Integralne formule 165
XI. Potencijali 183
DODATAK
XII. Polja u ravnini 199
Rje{enja i upute
223
Literatura 243
Summary 245
Contents
249

1
Uvod

@elimo istaknuti da smo u Vodi~u dosljedno razlikovali
invarijantna i analiti~ka razmatranja daju}i prednost invarijantnim.
Izuzetak su analiti~ke odredbe divergencije i rotora sadràne ve} u
Diferencijalnom vektorskom ra~unu, u poglavlju III.3, a koja se tek u
Integralnom vektorskom ra~unu, u poglavljima VII i IX prirodno name}u
i gdje su tada polja diva
r
i rot a
r
invarijantno odredljiva.

Invarijantna razmatranja neovisna su o koordinatnom sustavu
odabranom po volji te tako pokrivaju pojmovnu stranu vektorske analize
i osnova su njezina razumijevanja i inènjerskog primjenjivanja. Analiti~ka
razmatranja pretpostavljaju koordinatni sustav pomo}u kojeg se sve
tvorevine vektorske analize, po~etni podaci i odredbene veli~ine, odredbe,
pravila i formule, izraàvaju koordinatama i analiti~kim jednad`bama te
na taj na~in nose ra~unsku stranu i matemati~ku to~nost.

Treba tako|er istaknuti da se Vodi~ i Zadaci oslanjaju na op}u
pretpostavku da su promatrana polja, posebice njihova podru~ja, te
krivulje i povr{ine u podru~ju polja dovoljno pravilne tvorevine.
Mjestimice se, osobito u Vodi~u, navode zna~ajke te pravilnosti.

U vektorskoj analizi se primjenjuju diferencijalna i integralna
metoda uvo|enja pojmova i dokazivanja pou~aka, pravila i formula. Nove
se veli~ine, skalarna i vektorska polja, odre|uju na osnovu ve} poznatih
veli~ina i pomo}nih podataka. Jednostavni se slu~aj poop}uje sluè}i
promi{ljanju o sloènom slu~aju. Bitna je crta pri tome ispreplitanje
obiju metoda koje se zajedni~ki nazivaju infinitezimalna metoda. Osniva~i
infinitezimalnog ra~una bili su Newton (1643-1727), engleski fizi~ar i
matemati~ar, i Leibniz (1646-1716), njema~ki filozof, matemati~ar i
dràvnik. Taj je ra~un proèo ponajprije teorijsku fiziku i tehniku, a
kasnije gotovo sva znanstvena podru~ja i polja ne samo prirodnih nego i
dru{tveno-humanisti~kih znanosti. Sve se to razvijalo pod latinskom
krilaticom Natura non facit saltus {to u slobodnom prijevodu zna~i U
prirodi nema skokovitih promjena ili Prirodne su
pojave neprekinute.

Uvod 2

Isaac Newton Gottfried Wilhelm Leibniz

Primjena diferencijalne metode se odvija u dva koraka. U prvom
se koraku proizvodi srednja vrijednost promatrane veli~ine na kona~nom
komadu (kona~nom elementu): duìni, luku krivulje, svodu povr{ine ili
elementu prostornog podru~ja, koja je samo njezina pribli`na vrijednost.
U drugom se zavr{nom koraku, pomo}u grani~nog prijelaza, proizvodi
to~na (prava) vrijednost na beskona~no malom komadu
(infinitezimalnom elementu), skra}eno re~eno u to~ki, i tako se traèna
veli~ina izraàva derivacijom odre|enog tipa. Nastavak je analiti~ka
pretvorba, na osnovu analiti~ki zadanih podataka, koja proizvodi
ekvivalentnu analiti~ku formulu.

êtiri su osnovna diferencijalna operatora vektorske analize:

s
:
r
a
r
a
a
s
tipa vektor vektor,

grad : a grad tipa skalar vektor,

div :
r
a
r
a diva tipa vektor skalar,

rot :
r
a
r
a rot a tipa vektor vektor.

(Operator
s
:
a
s
tipa sklalar skalar odredljiv je
pomo}u operatora grad :

s
s grad =
r
0
.)

Uvod 3

Primjena integralne metode pone{to je sloènija, a moè se
podijeliti u tri koraka. U prvom se koraku pomo}na tvorevina: krivulja,
povr{ina ili prostorno podru~je, rastavlja na kona~no mnogo manjih
komada (kona~nih elemenata) i promatrana se veli~ina pribli`no izraàva
na svakom komadu. U drugom se koraku zbrajanjem promatrana
veli~ina jo{ uvijek pribli`no izraàva. U tre}em se zavr{nom koraku,
grani~nim prijelazom (druga~ije sloène vrste od prije spomenute),
promatrana veli~ina izraàva to~no, i to integralom odre|ene vrste.
Nakon toga i ovdje se moè govoriti o infinitezimalnom elementu
promatrane veli~ine. Skra}eno, promatrana se veli~ina pribli`no izraàva
na kona~nom po volji odabranom elementu te se na temelju tog
pribli`nog kona~nog elementa promatrane veli~ine odmah zaklju~uje na
to~ni integralni izraz.

Tri su osnovna integralna operatora vektorske analize:

(... )
:

ds
t C
r
0
:
[ ]
r
a
r r
r
a a ds W a
C t
=
:
0
tipa vektor skalar

(hod u polju
r
a du` orijentirane krivulje C :
r
t
0
),

(.. . )
:

dS
n S
r
0
:
[ ]
r
a
r r
r
a a dS a
n
=

S:
0
tipa vektor skalar

(tok u polju
r
a kroz orijentiranu povr{inu S :
r
n
0
),

(...)
V
dV :
[ ]
q qdV Q q a =
V
tipa skalar skalar

(koli~ina skalarne veli~ine gusto}e q u prostornom podru~ju V ).

Obje se metode isprepli}u pri odre|ivanju dvaju osnovnih opera-
tora tipa vektor skalar : gusto}e ophoda
goph
n
:
[ ] r
a
r
r
r r
a goph a
dW a
d S
n rot a
n
= =
0
,
gdje je
[ ]
W a a ds
r r
=
C

(ophod ili cirkulacija u polju
r
a du` jednostavno zatvorene krivulje C
Uvod 4
oko to~ke T, u ravnini ili na povr{ini, pozitivno orijentirane prema
normalnom vektoru
r
n
0
) i gusto}e optoka
gopt :
[ ] r
a
r
r
r
a gopt a
d a
dV
diva = =
,
gdje je
[ ]
r r
a a dS =
S

(optok ili totalni fluks u polju
r
a kroz pozitivno orijentiranu jednostavno
zatvorenu povr{inu S oko to~ke T),
te pri dokazivanju triju osnovnih formula vektorske analize:

formule gradijenta (Newton-Leibnizove)

( , )
( , )
A B
A B
grad ds =
C
,

formule rotora (Stokesove)

r r
r
a ds rot a dS
t
o
=

S C C ( ) :
,

formule divergencije (Gaussove)

r r
a dS diva dV =

V S S ( )

Dvije su osnovne relacije me|u poljima:

r
a grad = i
r
r
a rot = .

Prvom se odre|uje potencijalno polje
r
a s pridruènim sklalarnim
potencijalom , a drugom solenoidalno polje
r
a s pridruènim
vektorskim potencijalom
r
.

Za dovoljno pravilna polja gornje su relacije ekvivalentne uvjetima

rot a
r
r
= 0 i diva
r
= 0 ,

kojima se odre|uju bezvrtlo`no i bezizvorno polje
r
a .
f, Polj e
1. Poj am pol j a
2. Osnovne vrste polja
3. Jednadl ba pol j a
4. Razinske povr5ine
5. Vektorske krivulj.
6. Primjeri
7. Zadaci
Znanstveni pojam polia uveo
je
irski astronom i matematidar
Hamilton (1805
- 1865). Otada
je tai pojam postao vaLna okvirna
sastojnica i teorijsko polaziSte u mnogim prirodnoslovno -
matematidkim
disciplinama, ponajvi5e u fizici i tehnici.
U vektorskoj anal:zi se proudavaju
samo skalarna i vektorska polja, i to samo
stacionarna polja ovisna
jedino o promje-
nljivoj todki u promatranom prostornom
podrudju. Tenzorska polja se proudavaju u
tenzorskoj' an ahzr. Opda polja su ovisna i o
promjenljivom dasu promatranog vremenskog
intenrala i proudavaju se u posebnim viSim
disciplinama kao Sto su teorija polja,
mehani ka fl ui da i mehani ka konti nuuma.
\
U ovom se paragrafu odreduju osno-
vni pojmovi, standardno nazivlje i znakovlje,
a u sljede6im se paragrafima s tim u svezi
integralni radun.
Posebice, istide se invarijantnost pojma
neovisnost o nabranom koordinatnom sustavu u
se polje analitiiki predodava
jednadibom. u
William Rowan Hamilton
primjenjuje diferencrjalni i
polja, to
prostoru
nastavku
jest
njegova
pomodu kojeg
se dosljedno
I. Polje
raspravlja
o toj bitnoj razlici u svezi s ostalim pojmovima
vektorske
analue.
Razinske povr5ine
skalarnog polja i vektorske krivulje vektorskog
polja pomodno su sredstvo proudavanja polja.
1. Pojam polja. Polje promjenljive fizikalno
-
tehnidke
vetidine
p je
zadano prostorno podrudje // u kojemu je
u svakoj todki r, u
svaki das t zadanog vremenskog inten' ala, pridruZena vrijednost p(7, t)
velidine p. Podrudj e // se naziva podruije polja p.
2. osnovne vrste polja.
prema
naravi veridine p, polje moZe
biti skalarno, ako je
p skalarna velidina:
e, v , ;
vektorsko, ako je
p
vekt or ska
vel i di na: d- 8, . . . ; i t enznr sko, ako
j e
p t enzor ska vel i di na: , , 4,
B,
Polje se naziva stacionarno ako ne zavisi
Skalarno polje se desto skraieno naziva
vektor.
od vremena: p(7).
skalar, a vektorsko polje
rzulavat 6emo samo skalarna i vektorska polja, i to samo
staci onarna.
3. JednadZba polja.
u prostoru snabdjevenom
izabrernim
koordi natni m sustavom (O;7
,
j
,
E) j ednadZba
potj a p(I) j e
p
_
p(i ) =
=p( x, ! , 2) ,
gdj e j e
r =f r - *l +1, j +r E
vekt or por oZaj a i l i r adi us,
vektor promjenljive
todke T, a x, y i z koordinate radius-vektora
r
odnosno todke T.
JednadZba skalarnog polja q (7) j"
g=g( / ) =g( x, y, z)
, ( 1)
d
=d( V) =d( x, y, z) ,
jednadZba
vektorskog polja AQ) je
(2)
gdj . j e q (r) skal arna, a
promjenljive todke Z Dalje
4. Razinske
povr5ine
A (V\ vektorska tunkcija radius-vektora
i e
r
d ( x, ) , , 2) - P( xl , , r ) l +
Q( x, ) , , 2) l -
+ R( x- t ,
- z) E
(3)
gdje su
P(x, y, z)
, Q(x,
y, z) i R(x,
-v,
z)
realne funkcije koordinata promjenljive todke L
(4)
4. RazinSke povr5ine. Razinske povrline (niveau-povr5ine,
ditaj nivo-povriine) skalarnog polja
A Q)
su povrline u podrudju polja
sa stalnom vrijedno5iu polja u svim todkama svake povr5ine.
Suolrtua razinskih povr5ina prorzlaze is svojstava funkcije
A )
a
proudavaju se opienito u diferencijalnom radunu implicitnih tunkcija
x0, z), y(x, z) ili z(,x, y) zadanih
jednadZbom F(4, y. z)
:
0 koja
je
takocler
jednadZba povrline u implicitnom obliku. IstraZuju se dovoljni
uvjeti
jednoznadnog postojanja tih funkcija te, ako ti uvjeti nisu
zadovoljeni, istraZuju se moguii singulariteti raznih vrsta, a u sludaju
povriina degenerirani oblici tako zadanih povr5ina.
Svaka se razinska povr5ina obidno
joS kotira, tj. razinskoj se
povr5ini kroz todku Z6
jo5 pridruZuje kota C
--
I Q'i
.
g (x,
),.
z)
:
(p
(xq, yo, zo)
p:.f(r)
JednadZba obitelji razinskih povrSina polja q(D
j,
e
(x, y, z):C
,
gdje je
C bilo koja realna
vrijednosti polja
AQ)
,
toiku To(xo, yo. zi
je
konstanta
(tn. realni
a
jednadZba razinske
(s)
parametar) iz podrudja
povrline hroz zadanu
(6)
Razinske povrline sfernog skalarnog polja
(7)
I. Polje
su koncentridne sfere sa sredi5tem u ishodi5tu O. Ovdj e j e,
i nadal j e,
xT+yj +t E t odke
1)
+t - +z- duljina radius-vektora 7
-
funkcija realnog argumenta.
T(x, y. z),
^
./'(t)
realna
5. Vektorske krivulje. vektorske krivulje vektorskog polia
A
Q)
su krivulje u podrudju polja s vektorom tangente kolinearnim s
vrijednoS6u polja u svim todkama svake krivulje.
Vektorske krivulje polia brzine strujanja tekuiine zovu se
strujnice, a polja sile silnice.
Neutral ne toi ke pol j a A(n su todke Su koj i ma j e
a(,t:0. Kr-oz
neutralnu todku polja ne prolazi nijedna vektorska krivulja.
Predodi li se vektorska krivulja (ili njezin luk) polja d -d(x,y,z)=
=
P( x. y, z) i +Q@- y, r ) J- *R( x. y. z) E j ednadZbom
f
=F( t ) =r e) l
+
+y@j + zQ) E, zbog zaht j eva da
j e
i ' 1t 1*6 i Ae) *0 u svi m
njezinim todkama T
=
T(t)
=
T(r,y,z)
,
u uvjetu kolinearnosti 7' (t) - 1s6
faktor proporcionalnosti
mora biti k:k(t)+0 odatle stijedi, pruo, da
su uvj eti x ' (t) *0 i P (x, j t. z) +0 ekvi val entni a takode r y
,(t)+0
i
Q( x, y, z) *0
t e z' ( t ) *0 i R( r , 1, , z) *0; i dr ugo, da vr i j edi 1. x, ( t ) +O
i P( x, 11, z) +0 i l i 2. y' ( t ) +0 i
Q@, y,
z) +0 i l i 3. z, ( t ) *0 i
R' (x,y,z)+O. Zato treba prouditi svaki od ta tri sludaja posebice.
u 1. sludaju se krivulja (ili njezin luk) kroz todku T moze
analitidki predoditi jednadZbom
f
=xl +y@) j +z@) E
,
tj. jednadlbama
gdje su
-v(x)
vrijednosti tz
valjkastih
z(x) j o5
nepoznate
nekog intervala, a
funkcije a x
geometrijski
parametar koji prima
dakle presjednicom
f l '
=
r ' ( x)
\' ,
-",1' ,1
'
povrsina, kaLe se valjaka,
,Y' =Y(x)
kolinearnosti slijede diferencijalne
y=),(x) i z=z(x), obi tel j i vektorski h
obliku
i z: z( x) ,
j ednadZbe, z&
krivulja polja
5. Vektorske krivulie
tako da v uvjeta
nepoznate funkcije
A(T) u normal nom
U 2. i 3. sludaju slijede, na isti nadin, slidne
nepoznate funkci j e r(y) i z(y) odnosno x(z) i y(z).
Zbog tih
je
okolnosti pogodan diferencijalni sustav
obliku
koji
je
neovisan o opisanim
ili z, a iz kojeg slijede sva
sludajevima, tj. o izboru
tri promatrana sustava u
(8)
jednadZbe z
u simetriinom
(e)
parametra: x ili y
normalnom obliku.
JednadZbe obitelji vektorskih krivulja polja AQ) koje protzlaze, u
1. sludaju,' iz sustava (8), op6e
je rjelenje tog sustava:
|
- f
( r , y, Cr , Cr . )
=
o
1
l g( r ,
z, C. , C. )
=
0
)
a
jeclnadZbe vektorske krivulje kroz zadanu toiku To(xo,
sebno
je rjeienje sustava (8), uz zadane podetne uvjete
l y
(xo)
=
yo
1' (' o
)
=
' o
koje pro:zlazi iz op6eg rje5enja (10)
nepoznanice C1 i Cz:
rjelavanjem obidnog
(10)
!0,
zo)
Po-
( 11)
( n
l , u
t v
l "P
1
I ,
R
t - P
dx dy dz
- =L3- ,
POR
sustava za
10 I . Pol j e
f f @0, ! o, Ct , cr ) =o
I
f S
( t o, z, ) , Ct ' C, ) =0
(12)
Postupak u 2. i 3. sl udaj u j e
i sti kao u opi sanom 1. sl udaj u.
UdruZivanjem op6ih rjelenja u sva tri sludaja prouTaze sve traZene
vektorske krivulje (vidi P11.).
TraLi li se samo vektorska krivulja kroz zadanu. todku T,,(xo,
!0,
zo),
odabire se onaj sludaj koji
joj
pogoduje: npr. 1. slucaj ako je
Po(ro,
)' o.zd
*
+ 0 (vi di P16.).
Opisanim smo pomoinim postupkom problem pronalaska
vektorskih krivulja sveli na problem rjeiavanja sustava dviju
dif' erencijalnih jednadZbi
s dvije nepoznate tunkcije
jednog
argumenta
opienito ovisno o tri sludaja. Op6e rje5enje svakog sustava predodava
op6enito ipak szrmo lukove traZenih krivulja, stoga udruZivanjem op6ih
rjeSenja su.stava proizlazi opie rjeienje lukova, ali opienito ne i traZenih
krivulja. Naime, po dva takva
jednostavna
luka tz dva opia rjelenja
sustava mogu se preklapati pa se medusobno proiiruju tvoreii novi
opseiniji luk koji se opet moZe preklapati s nekim
jednostavnim
lukom
proizvodedi joS
opseZnrji luk itd. Tek se ovim postupkom pro5irivanja
rje5ava izvorni problem. Vektorske su krivulje najopseZniji tirko pro5ireni
lukovi (vidi P17.).
Svojstva vektorskih krivulja prozlaze iz svojstava tunkcija P,
a
i
R, a proudavaju se opienito u teoriji sustava
l y'
=
J' (x, y, t )
( *)
{'
l r '
=
g( x- ) , , 2)
obidnih dit' erencijalnih jednadZbi
u normalnom obliku. IstraZuju se
dovoljni uvjeti jednoznadnog
postojanja rje5enja (integralne krivulje)
sustava (x) za zadane podetne uvjete (11) ili pak, akc' r ti dovoljni uvjeti
nisu zadovoljeni, istraZuju se moguie singularne toike raznih vrsta kroz
koje prolazi vi5e rjeienja ili ne prolazi nijedno.
5. Vekt orske kri vul i e 11
U primjeni, pri proudavanju fizikalnih i tehnidkih polja: gra-
vitacijskih, elektrostatidkih, hidromehanidkih itd., svaka se vektorska
kri vufj a kroz todku 7..,,
j o(
ori j enti ra vektorom tangente AQ)*0.
Vektorske krivulje sfernog (sferno-radijalnog, centralnog, simetri-
dnog, centralno-simetridnog) vektorskog polja
su zrake s vrhom u
ako j e
. f ( r )
+0, za
. f
( r ) : 0
,
. sve t odke
todke tog polja.
ishodi5tu O, koje
je
sve r ) 0, a i nade,
sfere sa sredi5tem u
j edi na neutral na
za svaki r >0
O polumjera r
( 13)
todka polja
za koji
je
neutralne su
6. Primjeri
P1. Odredi podrudj e skal arnog pol j a q(x,t' ,2)=
XI I . Pl .
Uradak. Funkcija arcus-sinus detjnirana
je
na
korijen na intervalu
[0.
rc>. ali zbog toga
0 treba iskljuditi. Zato
je podrudje polja
rp(x, y,z) odrecleno sustavom nejednadZbi:
- l <y- r ' <1.
9- x2- y' >0.
Ove se nejednadZbe mogu zapisati u
obliku
x' - 1<y<x2+1, , t +y' . 9,
a podrudj e pol j a q(x,y,z) j e
skup
Promatrano geometrijski, podrudje
je
omedeno dijelovima parabolidnih
' /
-{(t,!,2)l x'
-t1y<r' +\ x' +),t <g}-
i l j "
arcsi n(y - x' \
vidi i
i nterval u
[-1,
l ], a drugi
Sto se nalazi u nazivniku
ct -
f
(r)i
Slika uz Pl.
12 I . Pol j e
val j aka y- x2- I i y- xz+l koj i se nal aze
val j ka x' + y?
=9
. Pri tome rubne povr5i ne
-ft
valjka ne pripadaju podrudju t/ (vidi sliku).
P2. Odredi podrudje vektorskog poua
d (x-Y
-z)
=l ,\i l u
i - l n(Y * 2z -
Di
+
Uradak. Za svaku koordinatnu funkciiu:
unutar kruZnog
i SZ kruZnog
treba odrediti podrudje detinicije.
Presjek ta tri podrudja je
podrudje
pol j a A . Funkci j a P (x, y, z)
j e
definirana u ditavom prostoru.
Funkci j a
QG, y, z)
j e
def i ni r ana u
podrudju odredenom nejednadZbom
y+22- 2> 0.
Funkci j a R (r, y, z)
j e
defi ni rana u
podrudju odredenom nejednadZbom
X
Slika uz P2.
4- x2 - y' - z >0.
Podrudje
'l/
polja A odredeno
je
y+22) 2, s1
drugim rijedima,
' /
=
{(*,r,r)l l
+ 2z > 2- z
<
4- t' -
l ' t}-
Geometrijski gledano, podrudje
' /
je
dio prostora omeden
r avni nom y*22=2 i par abol oi dom z=4- t t - yt , al i koj e ne
sadrZava todke ravnine
(vidi
sliku).
P(x,y,z) -dyr.Ax,y,r) --ln0+22-2)
,
R(x,y,z) -1;-; -ri
-
dakle sustavom nejednadZbi:
4- *t - yt
;
' -' ti ,"-' -i
l::'*i-tl:"i
| / ' -
- \ \ -
- Ja- - - - - - :
P3. Odredi podrudje skalarnog i vektorskog sfernog polja:
a) q-
6. Primjeri
v
12 - r - 6
b) a-
gdje je
r
-
x' +y' *r ' , a 7- xl +1, j +t E.
p odrecleno je
sustavom nejednadZbi:
r >0
,
r ' - r - 6+0
Uradak. a) Podrudje polja
Rj e5enj a kvadr at ne j ednadZbe
r ' - r - 6=0 SU / 1=J i 12- - 2.
Jer
je
r
>
0
,
naS se sustav moLe zapisati jednostavnije:
r *0
-
r *3
,
a to znadi da
je
podrudje polja p prostor bez ishodi5ta (r =
0
)
i
bez sf-ere sa sredi Stem u i shodi Stu pol umj era 3 (r=3).
b) Podrudje polja A odredeno je
nejednadZbom
12- r - 6>0.
Kvadratna funkci j a g(r)- 12 -r-6 j e pozi ti vna za re[-Z- 3].
Bududi da
je
r
>
0
,
podrudje polja A zapravo
je
odredeno
nejednadZbom
r >3
koja predodava dio pro.stora iman kugle sa sredi5tem u ishodistu
pol umj er a 3( r <3) .
P4. Je li duljina
I
a
I
sfernog polja fi
-.f
(r)i sferno potje?
Uradak. Neka
j e
, nl a
l .
Budui i da j e
l al =l f @
/
l = l f
Ol r
=
s(r) ,
gdje je
funkciia g(r) ovisna samo o r, polje
P5. U prostoru su dvrsto oclabrane todke A i
udaljenost d(A, B)=2. Kako glase jednadZbe
polja,
q (O
-
cl ' (A, T) - t t ' (B, T\ i
13
lnr
q
=l
a
I
j.
,f".no.
B dija je
meclusobna
skalarnog i vektorskog
---> +
aQ) =AT+BT
,
14 I . Pol j e
u pravokutnom koordinatnom sustavu (O; X, Y,
Q
dije je
ishodi5te
O pol ovi 5te duZi ne AB, a baza
Q ,j ,E)
odabrana tako da
j e
---->
i
_OA?
Uradak. U odabranom pravokutnom koordinatnom sustavu (O
;X,
Y, Z)
koordinate promjenljive todke T oznadimo s (x,
),,
z). Tada
je
g ( x, J, , z) - ( x- l ) t + y= + z' -
f t r
+ l ; : +
) , 2
+ z2l = - +t
, L' J
I
d(x. y. z)=(r- t )i +y + zE +(r+l )l +f r + zE -2xl *2yt - +Zzk
=27
.
P6. U pravokutnom koordinatnom sustavu (O; X, Y, Z) zadana su polja
q( x, . r , , z) - x1 +yz i d( x. y- z) - ( x+) ) +z- 4) i +l E .
Odredi nj i hove
j ednadZbe
u sustavu (Or:Xt,Y,-Z) koj i nastaj e:
a) usporednim pomakom (translacijom) polaznog sustava za
vekt or i
-2-i
-3j +5E
b) vrtnjom (rotacijom) polaznog sustava oko osi Z za kut
a= 45"
Uradak. a) Iz vektorski h j ednakosti
7=i +7t
,
7- t 7+yj +t E
) r
l t =xt l +l r j +zr E
ul aze vezne f or mul e r =. r 1 t - 2, y=!
t
- 3 i z=z
1*5
pomo6u koj i h
proi zl azi
9
( xr , . i l r
, zt )
=
( r r + 2) t + ( Y, - 3) '
i
'
a( x1, ! 1, 2)
= ( r r *
l t
* z) l +78
j er j e
:
i t =i i kr - 11
b) Odito
je
z=21 i k,
-
ls . Odredimo vezne fbrmule za pve
dvije koordinate i prva dva vektora baze.
6. Plimjeri 15
Iz
slijedi
Posebice, za
a odat l e
i
l "
, - nt
( r ,
*
) , , )
- )
. - :
- Sl fl o(
/1
,
.:
+ coscr
./1
.
*
r=,) ,
i f i - . l r ' i =coscx,
,
; - : - : T
1, . |
=-
l , . l
=
SI I I G
| . , . r l
+
x- or i =( r , , '
/ -
!
=OT ' /
=
( t r t t
i
=( I
h) [
+f
i , ) / - , =cosa{
i
=( i , , )
r , *( / =
i ' ) i ' =si ncx i
-:
Jt ,-
/
=; ( '
: Jt , -
' =t l t "
+,,-rJt)tl
-,,-,
)+tE,
(
d( xr , yt , zr ) =l r , *
\
SLika uz P6.b
- : \ :
+
! t
j r ) . ,
- . r r coscx, - ; f " si n0.
,
- : \
-
*
)' t.i tl .i
=
rr sl ncx' +J' r coscx'
a
=
45" slijedi
t;
\ "
x
=
*( x,
- . / r )
,
)
- / t )
,
e
(r,,.)zr
,Zr)
=
*? + y?
Odredi obitelj razinskih povrlina polja g(x-y-z)-7-
i pronadi razinsku povr5inu koja prolazi todkom
Vi di i XII.P3.
, t 2
-J| .X-X -))
P7.
r e2, o, 8) .
16 I. Polje
Uradak. JedniidZba obitelji razinskih povr5ina zadanog polja
Q
(x, y, z)
i e
z-
Ovom
je jednadZbom predodena
jednoparametarska obitef
polusfera izbodenih u pozitivnom smjeru osi Z sa sredi5tem
( - 2 . 0, C
)
pol umj er a 2.
Uvrstimo li koordinate zadane todke T u
jednadZbu
obitelji,
dobi t cemo
C=6
i tako, nakon sredivanja,
jednadZbu traZene razinske povriine koja
prolazi todkom Z.
z - 6=
P8. Koje su povrSine sastojnice razinske povr(ine polja:
a)
9=
z3 - z kr oz t odkt A( 5, 5, 1)
b)
v
=
, o - 5r ' kr oz t odku B( o- 1, 0)
Uradak. a) JednadLba
je
obitelji razinskih povr5ina polja
A
z' - z- C.
Uvrstimo li u ovu
jednadZbu koordinate todke A, dobit 6emo
C
=
0 . JednadZba
je
razinske povrline polja
I
kroz todku ,4 dakle
z3 - z=0
Iz prikaza lijeve strane
jednadZbe u obliku umno5ka,
z( z - l ) ( z+ 1)
=
0,
zakljudujemo da se razinska povrKina polja rp kroz todku ,4 sastoji
od tr iju ravnina
z=0, z- - I I z=- 1.
b) Ako u
jednadZbu
obitelji razinskih povr5ina polja
V/:
- ( x +2) 2
, o - 5r '
=
D,
P9. Mogu li
tangirati?
6. Primjeri l 7
uvrstimo koordinate todke B. dobiti iemo D
-- -
4 . Razinska
povr5ina polja
V
kroz todku B predodena
je
dakle
jednadZbom:
a odat l e
r o - 5r t *l =( r t - D?t - 4) =0,
slijedi da se ta razinska povriina sastoji od dviju sfera
r - l i r - 2.
se dvrje razinske povrline skalarnog polja sje6i ili
vi di i x\.25.
tih povrlina:
) at oj eu
mogu se niti
Uradak. Neka
j e
zadano skal arno pol j e
A(f).
Ako bi se nj egove dvi j e
razlidite razinske povriine:
Q( T) =
C,
j
qQ) = C2, s uvj et om C1* C,
sjekle ili tangirale, postojala bi zajednidka todka To
A( T o)
=
Cr 1 q( T
o) =
Cz,
u koj oj bi pol j e
A(n
i mal o i stu vri j ednost Ct= Cz
protuslovlju s pretpostavljenim uvjetom Ct+ C2.
Prema tome, dvije razinske povriine polja
A(f)
ne
sje6i niti tangirati.
P10. Odredi podrudje
' ll
sfernog polja pflr) i pokaZi
razinske povrline sfere sa sredi5tem u ishodi5tu.
Uradak. Neka
je
D podrudje definicije tunkcije
/(t),
Tada
j e
da su njegove
a E-Dr-t
[0.*>.
Pot
t
t -
^
(p.
\
l - ( -
l - v
)
1/=
ske
I
/ l r
'liku
]
iku
insk
=fl
' l
rbli
+y
tazl
z) =
razlmo I
q (r,.Y,
predoditi
Njihova se
jednadZba
,
Ce
f ( E)
moze
_R
tj.
')
+z- R. f - ' ( c) er ,
18 I. Polje
x' +) ' ' +22=R2.
odatle je
odito da je
svaka razinska povrSina polja (r) sfera sa
srediitem u ishodiStu (u graniinom sludaju, ako
je
R=0, i samo
ishodi5te) ili viie takvih sf' era. (Ako je
/' srrogo
monotona funkc-ija
na E, tada je
./' -t
njezina inverzna funkcija te
je
svaka razinska
povr5ina jeclna jedina
sf' era.)
P11. Pronadi sve vektorske kri vul i e
a) d=V b) 7 s konstantom t*0
polja:
d=k
Uradak. a) Ishodi5te O je
ovdje odito
jedina
neutralna
traZimo vektorske krivulje kroz todke T (x, y
,
z)
7=xi *yj *t E+O, t j . x*0
i l i y/ 0 i l i z*0.
tocka. Zato
za koje je
(8) u tom j e
Proudimo 1. sludaj: x *0 . Diferencijalni sustav
sludaju
Ri j e5i mo ga. Za y( x) *O za
slijedi:
x*0, n pwe j ednadZbe
sustava
t nl "i , l =l nl xl +hK=t n, ( r l
. K>o
| | , r l I
l Yl =^l r l
! =Kr x,
Kr +0.
Provj erom se uvj eravamo da
j e
i y(r)=S za .sve x*0 takoder
rje5enje prve jednadLbe,
dakle da
je
! =Ct x
op6e rjesenje prve jednadZbe
s konstantom C
t
po volji odaberivom.
Na isti se nadin rjeSava druga jednadZba
sustava tako da
ie
sustav
v
x
7
=-
x
SVC
t,,
T:
.
),'
__
|
yx
( n
| ) ' =
L'
i "
l - - ( -
l L- v)
sustava
.r
x
6. Pri mj eri t 9
Slika uz P[l.a
op6e rjelenje diferencijalnog u 1. slud.aju.
Op6e
je t 2. sludaju: y /0
,
Cz
)'
cr ! '
a u 3. sl udaj u:
- f o
- , - 6.
rJesenJe
f "-
1
""
1
l ! -
l x
IY
0,
Tek sada Se, udruZivanjem svih rjelenja u sva tri proudena
sludaja, moZe zakljuditi da su vektorske krivulje zadanog polja sve
zrake v ishodi5ta, orijentirane pripadnim vektorom l0 (vidi
sliku).
b) Uradak
je
isti kao u a). Za k> 0 zrake su orijentirane
kao u a) . a za k<. 0 supr ot no.
Napomena. U tim se
jednostavnim primjerima mole odmah
zakljuditi da su vektorske krivulje opisana oblika. SloZeni analitidki
postupak primrjenjen
je
ovdje da upozori rjeiavatelja na oprez pri
odredivanju vektorskih krivulja,
j.r bi inade mogao dobiti samo
neke vektorske krivulje ili pak krivulje koje nisu vektorske.
P1, 2. Odr edi sve vekt or ske kr i vul j e pol j a d
=( r - l ) /
i i
=( l - r ) 7
.
Uradak. Ovdje
je
odito osim ishodi5ta O i .svaka todka st' ere sa
sredi5tem O polumjera I takoder neutralna todka. Pripadni
dif' erencijalni sustavi isti su kao u Pl1, tako da su vektorske
krivulje polja A
jedinidne duZine OT bez rubnih todaka O i T,
orijentirane vektorom
-7'
,
i zrake rz T orijentirane vektorom
7"
,
a polja b iste samo suprotno orijentirane.
I . Pol j e
o
Vekrotske kriwtje pofa A Vektor.gke kriwlje polja b
Slika uz P12.
P13. Odredi obi tel j vektorski h kri vul j a pol j a d
=i
+(y - z)j +(:,+32)k .
Uradak. Pol j e A nema neutral ni h todaka
j er
koordi nat a P
=1
nema
nultodaka. Rijeiimo diferencijalni sustav
l r ' =9=r - ,
l "P
1
l r ' =L=y+32
s nepoznati m funkci j ama y-y(x) i z-z(x). Deri vi ranj em prve
.
jednadZbe
po r, dobivamo
) "' =y' - z' .
Ako u pwe jednadZbe
sustava urazimo z i uvrstimo u drugu
jednadZbu
sustava, dobit 6emo z ' = 4),-3y ' . Uvr5tavanjem ovog
uraza za z' u posljednju jednadZbu
dolazimo do linearne
dif' erencijalne jednadZbe
drugog reda s konstantnim koeticijentima
y" - 4y' *
4v- 0.
Op6e
je
rje5enje ove homogene
jednadZbe
! =( Ct x+Cr ) r t ' ,
a u njega izlazi i
z
=
y - y'
=
- ( Cr x+ q + Cr 1e2' .
. Dvoparametarska obitelj vektorskih krivulja poua a
l y=Gr x+C. ) e2'
1'
l z- - ( Cr r +Cr
+C. ) e2'
6. Primjeri 21
s po volji odaberivim konstantama - parametrima C1 i C2, moZe
se predoditi i vektorsko -
parametarskom
jednadZbom argumenta-
parametra .r:
7 - V( x; Cr , C. ) =t f
+ ( Cr x+C. ) e2' i - Qr x+Ci +C") e2* E
'
P1,4. Odredi
jednadZbe obitelji vektorskih krivulja polja
d - 2( 23 +) T +t ' j +( t t +l ) t
6
- 2x( 23
+z) i +xz2
j
+xQ2 +l ) k
u vektorsko-parametarskom obliku. Za oba polja pronadi
vektorsku krivulju koja prolazi todkom T (- 4, 3
,
0
) -
Uradak. Pol j a a i b su kol i nearna
j .r j e b
-
xd. Pol j e a nema
neutralnih todaka, dok su sve todke ravnine r
=0
neutralne todke
polja b . Za r>0 vekrorske krivulje polja i podudaraju se s
vektorskim krivuljama polja A
,
a za r<0 poklapaju se ali su
suprotno orijentirane.
Odredimo vektorske krivulje polja A . Buduii da
je
R-22
+ | *0, ri i el i mo di ferenci j al ni
' sustav
P
t ^
R
2
' Vz
l t
- -
'
R
z- *l
s nepoznat i m f unkci j ama x- x( z) i v- v( z)
ar gument a - par ame-
tra z. Jednostavnom integracijom,
2
, =
[ 2zdz
i
y- 14- a'
,
J
"
Jz' +l
22 I . Pol j e
slijede parametarske jednadZbe
obitelji vektorskih krivulja polja d :
/ ^
) x- z' +Cr ,
l Y- t - ar ct anz*C,
odnosno vektorsko-parametarska jednadLba:
7
- 7( z; C1, C, ) -
( r t +C) i +( z - ar ct an z *C, 1j + zE .
PotraZimo krivulju obitelji koja prolazi zadanom todkom T.
Uvr st i mo l i x- - 4,
) =3
i z=0 u par amet ar ske j ednadZbe
obitelji, proizlaze vrijednosti
C
t =- 4
i Ct =3.
Dakle, parametarske su
jednadZbe
vektorske krivulje polja A koja
prolazi todkom T
a njena je
vektorsko
-
parametarska jednadZba
7 - 7( z) -
( 22 - 4) i + ( z - ar ct an z +3)
7:
+ , E .
Vektorsko-parametarska jednadZba
obitelji vektorskih krivulja
'
polja h je
7 - | ( z; Cr , Cr ) - ( 22 +Cr ) ; +Q - ar ct anz +C) j +zE . z2 +Cr +0.
Uvj et z2+Cr *0 j e
nuZdan
j er
za x=22*C, =Q i mamo
neutralne todke polja.
Vektorsko-parametarska jednadZba vektorske krivulje polja
;
b koja prolazi todkom T
je
7 - V( z) =( zz - 4) i +( z - ar ct an z +r j + zE. z **2.
Todnije govoreii, radi se o orijentiranom luku krivulje 7 -V(z)
od todke za koj u
j e
z -2 do todke za koj u j e
z --2
,
ta
koj emu sve todke i maj u x<0.
l , -
r t - 4
t
I t
l y- t - ar ct anz+3
6. Primieri 23
pol j a si l e
.f
=
-ti +
.1
+ xE kroz todku (R. 0. 0
),
P15. Odredi si l ni cu
R*0
Uradak. Iz sustzi va (9), zbog
Q:
I + 0
,
slijedi da treba rijeliti sustav
P
yt =L=- g
a
, R
L
- - . 1
a
s nepoznati m funkci j ama x=x(y) i z=20,). Deri vi ranj em druge
jednadZbe
po y slijedi z"
=
x'
,
a uvr5tavanjem z" u prvu
j ednadZbu
umj esto x' dobi va se
j ednadZba
z"+z=0.
Op6e
je
rje5enje posljednje jednadZbe
z=Cr cos; r +Csi n1'
Deriviranjem ovog rjeSenja nlazi
x
=
-C, si ny + C, cosy.
-:
J
predodene su dakl e
j ednadZbama
l x=- Cr si ny+
Cr cosy
I t
l z
-
Crcos/ + C, si n,rr
da su jednadZbe
silnice kroz zadanu todku, jer je
R.
ili u parametarskom
cosl
si ni r
Silnice polja
a odatle slijedi
Cr
=0
i C==
i r
=
^
cosy
[ z
=
R si n; r
obliku:
[ x=R
I
7t - r
t -
l z- R
24 I. Polje
f 1R, o, o
R>0 1t <L)
Slika uz P15.
P16. Odredi si l ni cu pol j a si l e
j =-l , l
+(x- z)
7-
+yE
,
u podrudj u
J,
> 0, koj a prol azi kroz t odku ( I
, 2 , l )
.
Uradak. Iz sustava cliferencijalnih
jednadZbi
obitelji silnica polja
.f
,
Z
4
j +nE
. 0
x- z
v-
- P- t )
^,
Rv
t J1
z
=- =- =- l
P
- r l Zf
sl i j edi
tj.
z -
-x * Ct (iz druge
jednadZbe)
,
2x- C,
, ,
y'
=
' (i z prv' e
j ednadZbe)
-v
Z
- YY' =2x- Cr ,
a odatle integracijom
! 2
=
- 2x2 +2C. r x - 2Cr .
Iz podetnih uvjeta
z( l ) - 1 i
t 0)
=2
sl i -
j edi Ct =2 i Cr - - 1.
Dakle traLena
je silnica
luk presjednice ravnine i
eliptidkog valjka
f 1t,z,t1=
-zf +28
( 1, 2, l )
Y
(:i"
qA
f 1n, o, o; : . j +Rk
X
Slika uz P16.
P17. Odredi st ruj ni ce pol j a brzi ne i -eo xV gdj e j e
d
=CE
i C*0.
Uradak. Iz
=Ek,
t =sgnC
x*z=2,
g+
*L
24
koji se nalazi u podrudju polja s y > 0.
vekt orom
. f
(1, 2, 1)
=
-21 + 2E .
slijedi
/ -
y =t
K xr
=e
k X| r xr
Treba promotriti dva sludaja:
y *0
- y' ( x) =- t
v
=
z' (r)
-
0
H:H,:H,
R__-Rr--R2
Y
_o e ck
C"
=A=- - =SgnCf
FI ICI
6. Primjeri 25
- 1
Silnica
je
orijentirana
* ri )
x*0
- x' (! )
-
-!
x
=
z' ( y)
=0
r,
r
l v'
j "
l or
[ '
Z
Slika uz P17.
26 I . Pol j e
oba ova sludaja polukruZnica
-
R" >0
a u nalem sludaju kruZnice
R>0
P18. Mogu li se dvije vektorske krivulje vektorskog polja u nekoj todki
sje6i (s razliditim tangentama u toj tocki).
Uradak. Neka je
zadano vektorsko polje A i njegove dvije vektorske
krivulje. Pretpostavimo da te krivulje imaju zajednidku todku T
o
i
da su pripadni tangentni vektori u toj todki i
,
i 7
=
nekolinearni.
Tada po detiniciji vektorskih krivulja vrijedi:
I r =kr a( T) i \ r - - kza( T) , s f r , *o i k. *0,
a odatle, sliiedi kolinearnost tangentnih vektora 7t i 7", Sto
proturjedi pretpostavci da su oni nekolinearni.
Zato se vektorske krivulje u todki To ne mogu sjeii (s
razliditim tangentama u toj todki).
Pro5irivanjem jednostavnih
lukova, u
bez rubnih todaka,
l r t *yt - Ri , R,
>o
f
l z- H, t
pro:^zlaze najopseZniji proiireni lukovi,
t ' ^
l t ' +r , l =Rl -
l z- H
x' +yt - P}
z=Hz
7. Zadact
21. Odredi podrudj e skal arni h pol j a:
I
a) q( r , _y. z) - ar csi nr - - - b) g( x, J' - z) =
"l x+Y
7. Zadaci
27
22. Odredi podrudje vektorskih polja:
t i ( x, y, ) - 111( t - x' - y'
d(x, ),
,
z) - *, 1 x2 -
Y'
- , t
23. Odredipodrudje sfernih polja:
g
=Jr
- l nr +e' .
+ ln (1r
'-
,)
J-
- r ar ccos
J; +zE
t
a)
b)
a)
gdje
je ,
=^l r t
+y' + z=
b)
9
=arcsl nr+arct anr
sust avu
(O
, X,
Y. Z)
T( x, y, z) u pr ost or u
24. Odredi podrudje sfernih
Polja:
a) ; =( si nr +cosr +r - : ) /
b) a
gcl j e
j e 7- xl *yi +t E.
25. Jesu li sljede6a polja sferna:
a)
e
=cosJt t
* y' +r ' - r ' - Y' - ,
b) g=x?- \ l r t +y2+22
c) g
=2x2l n2+
) , 2\ n4+
z2l n4
26. Jesu
27. U zadanom pravokutnom koordinatnom
odredi
jednadZbu polja koje svakoj todki
pridruZuje:
) -
) '
a)
b)
c)
li sljede6a polja sferna:
(
, , , . ) - t _
(
x= , r ) - t _
(
, ,
. J, . ) - ' ,
o
=[ ' +/ - . ; )
'
+[ t y *; . ;
)
,
*[ , *; . ;
)
k
d=9*t
. 3) , ' +"- r '
( xi +
1, j
+, Ey
A
=
G+
l ) i + ( 1, + l ) ; +
G
+l ) E
28
I.
potje
a) obuj am t et r aedr a s vr hovi ma O, A( - 2, 2, 1) . 8( 0, 3, 4)
i T
b) vektor teZi5nice tetraedra OABT s krajem u todki T
ZB. Kcrordi natni sustav (O
l Xt,Yt,Z)
nastaj e transl aci j om pravokutnog
koordinatnog sustava (O
;X,Y,
Z) za vektor .r=
=
3f - 4E . Kako
gl asi j ednadZba
pol j a
e
(h,
!t,
zr):
)i zt
u sustavu (O
,X,
y,
Z) ?
29. Koordinatni sustav (O
1X;,Y,Z)
nastaje rotacijom pravokutnog
koordi natnog sustava (O;X,Y.Z) oko osi Z za kut .,
=30o.
Kako
gl asi j ednadZba
pol j a d(xr,yr,zt)
=2xri
+2(!r - zr)J=, u sustavu
(O; X, Y, Z)1
210. Kcrordinartni sustav (OlXt,Yt,Z) dobiven je
pravokutnog koordinatnog sustava (0;X,Y.Z)
oc:90o, a potom translacijom za vektor f
=
i +
j ednadZba
pol j a:
najprije
oko osi
^- : ^;
l J - 3K.
rotacijom
Z za kut
Kako glasi
a)
9( r , y, z) =x- 22
u sust aw ( Ot xt , \ , Z)
b) d( xr , yr , zr ) =r , 4 + r r j r - f i E, u susr avu ( O; X, y, Z)
21,1. Izradunaj ekstremne vrijednosti sljededih polja:
a)
9( x, ) , . 2) =
4x - 4y + xy - x2
b) q ( r , - ] r , z) = x3 +y' - z' - 3x' +3yt +622 - 92
212. Postoji li todka u podrudju polja
J#y- - =j *. n&
+2y- y
u kojoj ono ima najveiu duljinu? Izradunaj vrijednost polja A u
toj todki.
213. U kojim je
todkama polje
a
- ( "' - J, ) t +( zr - ' - 3) j
usporedno s:
a) ravninom XY
+l n( r 2 +y2 + z'?)E
b) osi Z
7. Zadaci
214. U kojim
je todkama vrijednost polja
d- zl +0- z' ) J=+$2+) E
kol i nearna s vektorom e --T
+l i -ZEl Postoj e l i todke u koj i ma
je
vrijeclnost polja a istosmjerna s vektorom c ?
275. Odrecli
jednadZbu obitelji razinskih povr5ina sljedeiih polja:
a)
rQ(x, y. z)
- 1s3
b) q( r , J, , z) - z- Y3
c)
q( x, Y, z)
=
) c2 +
Y'
- t '
Jesu li to poznate
Povr5ine?
Koje?
276. Za polja n prethodnog zadatka izdvoji razinsku
povr5inu koja
prolazi todkom:
a) r ( 3. 50. 50) b) r ( 100-
- 2, 2\ c) T( 3' 2' 1)
277 . Odredi
j ednadZbu razi nske povrl i ne pol j a
Q
=
l n
(u-
+ t' ) koj a
prolazi todkom Z(0, 1, 0). Skiciraj njenu sliku.
ZlB. Od kojih se povrsina sastoji razinska
povrsina polja
g
=
x2 + 222 -3x - xzz koj a prol azi todkom 7-(2- 4- l )' !
29
219. Prolazi Ii todkom T(1- 2- 0) neka rzrzinska
g
=
arcsi n(r'
-t),
220. Jes' tt, li sfere sa sredi5tem u ishodi5tu polumjera
222. Za stalne vektore A i b odredi razinske
a)
,p
-
r(u"o)'
b) ,p
=
(a x r).tt c)
povr5i ne pol j a
I
=
Jr
-2 ?
221. Odredi razi nske povrSi ne skal arnog pol j a
I
-c' V
. U koj em su
one odnosu prema zaclanom stalnom vektoru e ?
povr5ina polja
1 i 2 razinske
polja:
30
I . Pol j e
223. oclredi jednaclZbe
obitelji vektorskih krivulja sljededih polja:
a) d(r, y, t )= *'
. l -
c) d(t , y, t )= i + (t Zr + t ). i + ayE
b) d( x, y, z) =x2l - 2xzE d) o@, ! , , t ) - t l +( r + y) zi +E
224. Za polja iz prethodnog zadatka odaberi vektorsku krivulju koja
prolazi todkom :
a) re3. -7
,
5) c) fQ. 4_ 6)
b) T(-2. r. e) d) T(2. -3.0)
225. Pronadi i nacrtaj strujnicu polja brzine strujanja teku6ine
d=-i +2xj -e-*E koj a prol azi t odkom r(0. l , l ). dest i ca koj a j e
pro5la tom todkom stigla
je
u todku Tr(xt,
!t,
zt). Koliki su x1 i
;
I
Zt , ako j e
- / r : 10
?
226. Odredi vektorsko-pararmetarsku j ednadZbu
obi tel j i vektorski h
krivulja polja:
a) d=zcos/ l +r j +yr E
b) d- 3y' i +7*LE
) o
227. Odredi vektorske krivulje polja:
a) d- V. e +O b) d- V- C
U kojem su one odnosu spram stalnog vektora e ?
Z2B. odredi obitelj vektorskih krivulja polja d -E x7 i
jednaclZbu
obitelji zapi5i u vektorsko-parametarskom
obliku. Gctje su
neutralne todke?
229. Pronadi i orijentiraj sve vektorske krivulje polja
a) a- ( r ' +pr +q) ,
b) E
- ( , r =+hr +c) v. a+o
gdje su parametri p i q, odnosno a*0, b i c po volji odaberivi.
.
Razvrstaj rje5enja po tipovima.

31
DIFERENCIJALNI VEKTORSKI RAÛN


1. Pojam usmjerene derivacije
2. Analiti~ka formula
3. Ra~unska pravila
4. Primjeri
5. Zadaci

Temelj je diferencijalnog vektorskog ra~una invarijantni pojam
derivacije polja u zadanom smjeru. Analiti~ka formula kojom se
usmjerena derivacija izraàva, ako su promatrano polje, to~ka u njegovu
podru~ju i smjer analiti~ki zadani, upu}uje na analiti~ku odredbu va`nog
pojma vektora gradijenta skalarnog polja i istovremeno osigurava
invarijantnost pojma gradijenta (vidi III).

1. Pojam usmjerene derivacije Pojam usmjerene derivacije Pojam usmjerene derivacije Pojam usmjerene derivacije. Derivacija
p
s
T ( )
0
skalarnog ili
vektorskog polja p(T) u smjeru jedini~nog vektora
r
s
0
u to~ki T
0

podru~ja polja je brzina prirasta p polja p(T) u smjeru
r
s
0
u to~ki
T
0
, tj.
p
s
T
p
s
S
( ): lim
0
0
=

, (1)
gdje je taj prirast
p p T p T : ( ) ( ) =
1 0
, (2)
pri prijelazu od ~vrste to~ke T
0
do promjenljive to~ke T
1
na pravcu
smjera
r
s
0
kroz to~ku T
0
, ovisan o to~ki T
1
odnosno o orijentiranoj
duljini s vektora T
0
T
1

s
T T T T s
T T T T s
:
,
,
=

0 1 0 1
0
0 1 0 1
0
ako je
ako je
r
r
. (3)

32

Operator
s
usmjerenog deriviranja je tipa skalar skalar ili
tipa vektor vektor.

2. Analiti~ka formula. 2. Analiti~ka formula. 2. Analiti~ka formula. 2. Analiti~ka formula. Ako su polje p(T), smjer
r
s
0
i to~ka T
0

analiti~ki zadani: p =p ( x , y , z ) ,
r
r r r
s s i s j s k
x y z
0 0 0 0
= + + i T
0
(x
0
, y
0
, z
0
),
tada vrijedi osnovni pou~ak

p
s
T
p
x
T s
p
y
T s
p
z
T s
x y z
( ) ( ) ( ) ( )
0 0
0
0
0
0
0
= + + . (4)

Bilo za koju to~ku T(x, y, z) skalara = ( , , ) x y z vrijedi

s x
s
y
s
z
s
x y z
= + +
0 0 0
. (5)

Bilo za koju to~ku T(x, y, z) vektora
r r
r r r
a a x y z P x y z i Q x y z j R x y z k = = + + ( , , ) ( , , ) ( , , ) ( , , ) vrijedi

r r r r
a
s
a
x
s
a
y
s
a
z
s
x y z
= + +
0 0 0
(6)
= + +
P
s
i
Q
s
j
R
s
k
r r r
. (7)

3. Ra~unska pravila. 3. Ra~unska pravila. 3. Ra~unska pravila. 3. Ra~unska pravila. Isti~emo najva`nija pravila
s
-ra~una.
Operator
s
je linearan, tj. linearnu kombinaciju C
1
p+ C
2
q
istovrsnih polja p i q s realnim konstantama C
1
i C
2
preslikava u
linearnu kombinaciju C
1

p
s
+ C
2

q
s
njihovih slika
p
s
i
q
s
s istim
konstantama:

( )

s
C p C q C
p
s
C
q
s
1 2 1 2
+ = + . (8) (L)
4. Primjeri

33
Operator
s
djeluje na umnoàk p q o polja p i q :
, ,
r r
r
a a b ili
r
r
a b ,
na isti na~in kao {to operator deriviranja ili diferenciranja (obi~nog ili
djelomi~nog) djeluje na umnoàk fg realnih funkcija f i g (jednog ili
vi{e realnih argumenata):
( ) ( ) ( ) f g f g f g = + , (10)
tj. ovako

s
p q
p
s
q p
q
s
( ) o o o = + . (11)
Tako|er vrijedi lan~ano pravilo djelovanja operatora
s
na polje
f () sloèno od realne funkcije f (t) realnog argumenta t i polja :

s
f f
s
( ) ( ) = (12)

4. Primjeri 4. Primjeri 4. Primjeri 4. Primjeri

P1. Izra~unaj derivaciju polja = + ln
y z
x
2 u smjeru vektora
r
r r
s i k = 3 4
u to~ki T(3, 3, 1). Zna~enje broja
s
T ( ) objasni rije~ima.
Uradak. Izra~unajmo vrijednosti djelomi~nih derivacija polja u to~ki T:

x x y y z z
x
T
y
T
z
T
= = =
= = =
1 1 1
1
3
1
3
1
, ,
( ) , ( ) , ( ) .

Odredimo jedini~ni vektor
r
s
0
vektora
r
s :

r
r r
s i k
0
3
5
4
5
= .
(UD)
(LUD)
II. Usmjerena derivacija 34
Izra~unajmo po formuli (5) derivaciju polja u to~ki T:
s
T ( ) =
|
\
|
+ +
|
\
|
=
1
3
3
5
1
3
0 1
4
5
1.
Predznak minus broja
s
T ( ) govori da vrijednosti polja u
okolini to~ke T u smjeru vektora
r
s padaju, dok apsolutna
vrijednost tog broja kazuje koliko brzo padaju.

P2. Ispitaj koja se koordinata polja
r
r r r
a x z i x y j y z k = + +
2 3 2
3 u
smjeru
r
r r r
s i j k = + + 2 2 u to~ki T(2,1,4) po apsolutnoj
vrijednosti najbrè mijenja. Izra~unaj derivaciju polja
r
a u smjeru
vektora
r
s u to~ki T.

Uradak. Izra~unajmo vrijednosti djelomi~nih derivacija koordinata polja
r
a
u to~ki T:

P x z Q x y R y z
P
x
T
Q
x
T
R
x
T
P
y
T
Q
y
T
R
y
T
P
z
T
Q
z
T
R
z
T
= = =
= = =
= = =
= = =
2 3 2
3
8 36 0
0 24 8
1 0 1
, , ;
( ) , ( ) , ( ) ;
( ) , ( ) , ( ) ;
( ) , ( ) , ( ) .

Budu}i da je
r
r r
r
s i j k
0
2
3
2
3
1
3
= + + ,
ra~unaju}i po formuli (5) dobivamo derivacije koordinata P, Q i
R u smjeru
r
s u to~ki T:
P
s
T
Q
s
T
R
s
T ( ) , ( ) , ( ) = = =
17
3
8 5 .
4. Primjeri 35
Usporedimo li apsolutne vrijednosti brojeva
P
s
T ( ) ,
Q
s
T ( ) i
R
s
T ( ) , zaklju~ujemo da se po apsolutnoj vrijednosti najbrè
mijenja koordinata Q.
Primjenom formule (7) nalazimo i derivaciju polja
r
a u
smjeru vektora
r
s u to~ki T:
r
r r r
a
s
T i j k ( ) =
17
3
8 5 .

P3. Za po volji odabrani smjer
r
s izra~unaj:
a)
s
, ako je = C stalno skalarno polje
b)
r
a
s
, ako je
r r
a c = stalno vektorsko polje

Uradak. a) Djelomi~ne derivacije stalnog polja = C jednake su nuli:

x y z
= = = 0 ,
pa je prema tome
s
=0 .
b) Djelomi~ne derivacije stalnog polja
r r
a c = jednake su
nulvektoru:
r r r
r
a
x
a
y
a
z
= = = 0 ,
pa je zato po formuli (6)
r
r
a
s
= 0 .

P4. Izra~unaj: a)
x
s
b)
( )
x i
s
r

Uradak. Neka je
r
r r r
s s i s j s k
x y z
0 0 0 0
= + + . Tada je:
a)
x
s
s
x
=
0
jer je
x
x
=1,
x
y
x
z
= = 0
b)
( )
x i
s
s i
x
r
r
=
0
jer je
( ) ( ) ( )
x i
x
i
x i
y
x i
z
r
r
r r
r
= = = , 0

P5. Jesu li usmjerene derivacije poop}enja djelomi~nih derivacija?

Uradak. Za skalarno ili vektorsko polje p=p (x, y, z) vrijedi :
p
x
p
i
p
y
p
j
p
z
p
k
= = = , , ,
odakle je o~ito da su usmjerene derivacije poop}enja djelomi~nih
derivacija.

P6. Dokaì da suprotnim poljima pripadaju suprotne usmjerene deriva-
cije u istom smjeru.
Uradak. Neka je p skalarno ili vektorsko polje i neka je
r
s zadani
smjer.
Za q = p , primjenom formule (1), slijedi:
p
s
T
p T p T
s
p T p T
s
q T q T
s
q
s
T
s s
s
( ) lim
( ) ( )
lim
( ) ( )
lim
( ) ( )
( ).
=

=
+
=
=

=

0
1
0
1
0
1

P7. Dokaì da suprotnim smjerovima pripadaju suprotne usmjerene
derivacije istog polja.
Uradak. Neka je p skalarno ili vektorsko polje i neka je
r
s smjer. Za
r
r
l s = , iz odredbene formule (1), slijedi:
p
s
T
p T p T
s
p T p T
s
s s
( ) lim
( ) ( )
lim
( ) ( )
=

=

=

0
1
0
1

4. Primjeri 37
=

=
lim
( ) ( )
( ) .

l
p T p T
l
p
l
T
0
1

P8. Odredi, po definiciji usmjerene derivacije, derivaciju sfernih polja
= r i
r r
a r r = u smjeru vektora
r
s .
Uradak. Imaju}i u vidu odredbu (2), treba odrediti grani~ne vrijednosti:

s s
T
T T
s
s
= =

( ) lim
( ) ( )

0
1

i
r r r r
a
s
a
s
T
a T a T
s
s
= =

( ) lim
( ) ( )

0
1
,
gdje je odnos izme|u T, T
1
i s kao na slici.

Slika uz P8.

Odredimo najprije grani~ne vrijednosti u slu~aju kad s teì k nuli
s pozitivne strane (slika a), {to }emo ozna~avati s s0+.
Slijedi:
lim
( ) ( )
lim lim
( )( )
( )

s T T T T
T T
s
r r
r r
r r r r
r r r r
+
=
+
+
=
0
1 1
1
1 1
1 1
1 1

r r r r

=
+
+
=

+
+
(
(
=

lim
( ) ( )
( )
lim
T T T T
r r r r
r r r r
r r
r r
r r
r r
s r
1 1
1 1
1 1
1
1
1
1
0 0
r r r r
r r
r r
r r
r r
r r
,
jer je ( ) ( ) ( ) ( ) r r r r r r r r r r r r
1 1 1
2 2
1
2 2
1 1
+ = = = +
r r r r r r
,
i
lim
( ) ( )
lim lim

s T T T T
a T a T
s
r r r r
r r
r r r r r r r r
r r
+
=
+
=
0
1 1 1
1
1 1 1 1
1
1 1
r r r r
r r
r r r r
r r

=
+
(
(
= +

lim
( ) ( )
lim ( ) .
T T T T
r r r r r r
r r
r
r r
r r
r r
r r
r rs s r r
1 1
1 1 1
1
1
1
1
1
1
0 0 0
r r r
r r
r r
r r r r
r r r r r

Do istih grani~nih vrijednosti dolazimo i u slu~aju kad s teì
nuli s negativne strane (slika b), tj. kad s0. Zato je
r
s
s r =
r r
0 0
i
( )
( )
r r
s
r s s r r
r
r r r r
= +
0 0 0
.
P9. Odredi po definiciji derivaciju polja = y
2
+ z u smjeru vektora
r
r r
s i j = 3 4 .
Uradak. Primjenom odredbene formule (1), slijedi:

s s
x y z
x y z x y z
s
s
= =

=
( , , ) lim
( , , ) ( , , )

0
1 1 1

=
+ +
+ +
=
lim
( )
( ) ( ) ( )
( , , ) ( , , ) x y z x y z
y z y z
x x y y z z
1 1 1
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2

(a dalje, zbog
r r r r r
r r s s r t s
1
= + = +
0
, tj. x
1
= x + 3 t , y
1
= y 4 t ,
z
1
= z )
( )
( )
=
+ +
+
=
+
=

lim lim
t t
y t z y z
t t
t y t
t
y
0
2
2
2 2 0
2
4
9 16
8 16
5
8
5
.

P10. Izra~unaj po definiciji derivaciju polja
r
r r r
a xz i j y z k = + 3 u
smjeru vektora
r
r r r
s i j k = 2 2 u to~ki T(0, 4, 1).
Uradak. Ra~unaju}i po formuli (1), dobivamo:
r r r
a
s
a x y z a
x y z
x y z
( , , ) lim
( , , ) ( , , )
( ) ( )
( , , ) ( , , )
0 4 1
0 4 1
4 1
1 1 1
0 4 1
1 1 1
1
2
1
2
1
2
=

+ + +
=

=
+
+ + +
=

lim
( )
( ) ( )
( , , ) ( , , ) x y z
x z i y z k
x y z
1 1 1
0 4 1
1 1 1 1
1
2
1
2
1
2
4
4 1
r r

4. Primjeri 39
(x
1
=2t, y
1
=42t, z
1
=1t )
| |
=
+ +
+ +
=
lim
( ) (4 )
t
t t i t t k
t t t
0 2 2 2
2 1 2 1 4
4 4
r r

| |
=
+ +
=
lim
( ) ( )
t
t t i t t t k
t
0
2 1 2 1 4 1 1
3
r r

= + +

|
\
|
|
(
(
=
lim ( )
t
t i t
t
t
k
0
2
3
1 1 2
1 1
r
r

lim lim lim
t t t
t
t
t
t
t
t t

=
+
+
=

+
=
|
\
|
|
0 0 0
1 1 1 1 1 1
1 1
1
1 1
1
2

=
( )
| |
2
3
1 1
2
3
r
r
r
i k i + = .

P11. Izvedi pravilo (12) i njegov poseban slu~aj:
a)

f
s
f
s
( )
( ) = b)
f r
s
f r r s
( )
( ) =
r r
0 0

Uradak. a) Primjenom formule (5), slijedi:

f
s
f
x
s
f
y
s
f
z
s
x y z
( ) ( ) ( ) ( )
= + + =
0 0 0

= + + =
df
d x
s
df
d y
s
df
d z
s
x y z
( ) ( ) ( )
0 0 0

= + +
|
\
|
=
df
d x
s
y
s
z
s f
s
x y z
( )
( )
0 0 0
.

b) Uporabom upravo izvedene formule, izlazi
( )
( )
f r
s
f r
r
s
= ,
a kako je
r
s
x y z
s
x y z
xs ys zs
x y z
=
+ +
=
+ +
+ + =
2 2 2
2 2 2
0 0 0
1
( )
= = =
1
0 0 0 0
r
r s
r
r
s r s ( )
r r
r
r r r
,
proizlazi
( )
( )
f r
s
f r r s =
r r
0 0
.

P12. Izra~unaj usmjerene derivacije: a)

f
s
( )
b)
f r
s
( )

za f t t t x y z y x ( ) cos , ( , , ) = =
2
i
r
r r r
s i j k = + 6 3 2 .

Uradak. Iskoristimo formule izvedene u prethodnom primjeru. U oba
slu~aja trebat }e nam
= + f t t t ( ) sin 2 i
r
r r r
s i j k
0
6
7
3
7
2
7
= + .
a) Pomnoìmo li
= + = + f y x y x ( ) sin sin 2 2
i
s
y
x
x
x
x y = + = +
2
6
7
3
7
3
7
( ) ,
dobit }emo

f
s
x
x y y x y x
( )
( )( sin ) = + +
3
7
2 .

b) Sli~no, mnoìmo li
= + f r r r ( ) sin 2
4. Primjeri 41
i
r r
r r
r r
s r
s
s
r
r sr
s r
r
x y z
0 0
1 1
7
6 3 2 = = = + ( ) ,
dobivamo
( )
f r
s
r r
r
x y z
( ) sin
=
+
+
2
7
6 3 2 ,
imaju}i na umu da je r x y z = + +
2 2 2
.

P13. Dokaì pravilo (11) za umno{ke
r
a i
r
r
a b , tj. dokaì formule:
a)

( )
r
r
r
a
s s
a
a
s
= + b)
( )
r
r
r
r
r
r
a b
s
a
s
b a
b
s
= +
Pogledaj kako se to radi u nabla-ra~unu (vidi IV.Z23).

Uradak. a) Neka je
r
r r r
a Pi Q j Rk = + + . Derivirajmo
r
a , npr. po x:

( )
( )
( ) ( ) ( )
r
r r
r
r r
r
a
x x
Pi Q j Rk
P
x
i
Q
x
j
R
x
k = + + = + + =
= +
|
\
|
+ +
|
\
|
+ +
|
\
|
=

x
P
P
x
i
x
Q
Q
x
j
x
R
R
x
k
r r r

= +

x
a
a
x
r
r
.
Dalje je

( ) ( ) ( ) ( )
r r r r
a
s
a
x
s
a
y
s
a
z
s
x y z
= + + =
0 0 0

= +
|
\
|
+ +
|
\
|
+ +
|
\
|
=

x
a
a
x
s
y
a
a
y
s
z
a
a
z
s
x y z
r
r
r
r
r
r
0 0 0

= +

s
a
a
s
r
r
.
b) Za
r
r r r
a Pi Q j Rk = + + i
r r r r
b U i V j W k = + + , slijedi:
( ) ( ) ( )k QU PV j PW RU i RV QW
W V U
R Q P
k j i
b a
r r r
r r r
r
r
+ + = =
,
( ) ( ) ( )
( )
r
r
r r
r
a b
s
QW RV
s
i
RU PW
s
j
PV QU
s
k
=

+

+

=
(nakon dugog i zamornog ra~una)
= +
r
r
r
r
a
s
b a
b
s
.

P14. Izra~unaj derivaciju polja = + x yz u smjeru vektora
r
s u to~ka-
ma presje~nice paraboloida z x y = +
2 2
i ravnine y=2 , ako je
r
s
tangentni vektor presje~nice orijentirane padom promjenljive x (vidi
VI). U kojim to~kama presje~nice ta usmjerena derivacija iznosi 1?

Uradak. Najprije odredimo vektorsko-parametarsku jednad`bu presje~nice.
Za parametar t najzgodnije je uzeti promjenljivu x. Iz parametar-
skih jednad`bi presje~nice:
x = t , y = 2 , z = t
2
+ 4
slijedi njena vektorsko-parametarska jednad`ba
r r
r r r
r r t t i j t k = = + + + ( ) ( ) 2 4
2
.
Sada moèmo vektor
r
s predo~iti analiti~ki:
r r
r
r r
r
r r
s s t
dr
dt
i t k s
i t k
t
= = = =

+
( ) , 2
2
1 4
0
2
.
Izra~unajmo i vrijednosti djelomi~nih derivacija polja u to~kama
presje~nice:

x y
z
z
y = = = 1 , , ;
4. Primjeri 43

x
t
y
t t
z
t ( ) , ( ) , ( ) = = + = 1 4 2
2
.
Traèna usmjerena derivacija iznosi:
s
t
t
t
t
t
t
( ) =
+

+
=
+
+
1
1 4
4
1 4
1 4
1 4
2 2 2
.
Potraìmo to~ke T(x, y, z) presje~nice
r r
r r t = ( ) za koje
vrijedi
s
T ( ) =1.
Ako jednad`bu
+
+
=
1 4
1 4
1
2
t
t

kvadriramo i sredimo, dobit }emo kvadratnu jednad`bu
( ) 3 2 3 2 0
2
t t t t + = + =
~ija su rje{enja t = 0 i t =
2
3
. Polaznu jednad`bu zadovoljava
samo t =
2
3
pa je to~ka T
|
\
|
2
3
2
40
9
, , jedina to~ka presje~nice
za koju je
s
T ( ) =1.

5. Zadaci. 5. Zadaci. 5. Zadaci. 5. Zadaci.

Z1. Izra~unaj derivaciju polja = 3
2
x z y cos u smjeru vektora:
a)
r
r r r
s i j k = + 6 3 2 b)
r
r r r
s i j k = + 6 3 2

Z2. Izra~unaj i rije~ima objasni ( )
s
T , ako je:
a) = 2e e
x z
,
r
r r r
s i j k = + + 2 2 , T(0, 1, 0)
b) = + + x y z
3
,
r
r r
s j k = , T(1, 0, 1)
c) c) c) c) = x yz
2
3 ,
r
r r
s i j = + 3 4 , T(2, 2, 1)

Z3. Izra~unaj derivaciju polja
r
r r r
a x y i z j xz k = +
2
u smjeru vektora:
a)
r
r r r
s i j k = 2 2 b)
r
r r r
s i j k = + + 4 2 4

Z4. Koja se koordinata polja
r
r r r
a xyz i y j x k = + + ln
2 2
u smjeru
r
r r
s j k = 3 4 u to~ki T(5, 6, 2) najbrè, a koja najsporije
mijenja?

r
r r r
a i xz j y k = + 4 u to~ki T(2, 9, 3) u
smjeru
r
s koji s vektorima
r
i ,
r
j i
r
k tvori jednake o{tre kutove.
r
r r r
a xz i xy j yz k = +
2 3
u smjeru
r
s koji
s vektorima
r
r r r
c i j k = + + 2 2 i
r r
d k = tvori jednake o{tre kutove.
Z7. Odredi po definiciji derivaciju sfernih polja =r
2
i
r r
a r = u
smjeru vektora
r
s .
Z8. Odredi po definiciji derivaciju sfernog polja =f (r) u smjeru
r
s .
Z9. Primjenom formule
f r
s
f r r s
( )
( ) =
r r
0 0
izra~unaj derivaciju polja
=cos r
2
u to~ki T(5, 2, 1) u smjeru
r
s =TA, gdje je A(6, 5, 0).
Z10. Primjenom pravila (12) izra~unaj

f
s
( )
za
f t t t x y z
z
xy
( ) ln , ( , , ) = = 2 i
r
r r
s j k = + 3 4 .
Z11. Primjenom pravila (11) izra~unaj: a) a) a) a)

( )
s
b) b) b) b)
( )
r
r
a b
s

4. Primjeri 45
Z12. Primjenom pravila (11) i rje{enja zadataka Z7 i Z8, izvedi for-
mulu za usmjerenu derivaciju sfernog polja:
( )
| | | |
s
f r r f r r s r f r s
r r r r r
= + ( ) ( )
0 0 0
.
Z13. Primjenom formule iz prethodnog zadatka izra~unaj derivaciju polja
r r
a r r r = + ( )
3
6 5 u smjeru
r
r r r
s i j k = + 3 2 6 u to~ki T(2, 2, 1).
Z14. Izra~unaj po definiciji derivaciju polja =xyz u smjeru vektora
r
r r r
s i j k = + + 2 2 u to~ki T(1, 1, 1).
Z15. Odredi po definiciji derivaciju polja = x y
2
z u smjeru
r
s =AB,
gdje je A(1, 1, 3) i B(4, 1, 3).
Z16. Odredi po definiciji derivaciju polja
r
r r r
a y i
y
x
j
z
y
k = + +
2
u smjeru
vektora
r
r r
s i k = + 4 3 .
Z17. Za koju je vrijednost parametra c derivacija polja
= + 2
2
3
2
x
x
y z
x
u smjeru vektora
r
r r r
s i j c k = + 2 u to~ki
T(0, 1, 3) jednaka
2
3
?
Z18. Izra~unaj derivaciju polja = + x z y
3 2
u smjeru vektora
r
r r
s z j x k = .
Z19. Koliko iznosi
s
, ako polja i
r
r r r
s Pi Q j Rk = + + zadovoljavaju
jednad`bu: P
x
Q
y
R
z
P Q R
+ + = + +
2 2 2
?
Z20. Izra~unaj derivaciju polja = 2z xy u smjeru vektora
r
s u
to~kama parabole
r
r r r
r t t i t j t k ( ) = + +
2
, ako je
r
s tangentni vektor
parabole orijentirane porastom parametra t. Kolika je vrijednost te
usmjerene derivacije u to~ki T(1, 1, 1)?
Z21. Izra~unaj derivaciju polja =x
2
+yz u smjeru vektora
r
s u to-
~kama jedini~ne kru`nice u ravnini XY, ako je
r
s tangentni vektor
negativno orijentrane kru`nice. Koliko je
s
1
2
3
2
0 , ,
|
\
|
|
?
Z22. Izra~unaj derivaciju polja =1y
2
z u smjeru vektora
r
s u to~kama
presje~nice ravnine x z = 1 i valjka x + (y 1)
2
=1, ako je
r
s
tangentni vektor presje~nice orijentirane padom promjenljive y.
Prona|i jo{ to~ke presje~nice u kojima je ta usmjerena derivacija
jednaka nuli.
Z23. U kojim je to~kama derivacija polja = z y x
3 3 3
u smjeru
r
r r r
s i j k = + + jednaka 3 ?
Z24. Prona|i stacionarne to~ke (to su one to~ke u kojima je derivacija
u bilo kojem smjeru jednaka nuli) polja:
a) a) a) a) = + xy yz x x z 2
3 2 2
b bb b) )) ) = x yz
2 3

Z25. Prona|i to~ke u kojima je derivacija polja
( )
r
r r
a x y i yz k = +
2
u
smjeru
r
r r
s i k = 4 3 jednaka
r
s .
r
r r r
a x i z j y k = + +
3 2
u
smjeru
r
r r r
s i j k = + 3 6 2 usporedna s ravninom 4x + 3y + 2z = 1.
Z27. U kojim je to~kama derivacija polja
r
r r r
a y z i x y j z k = + + + ( ) ( )
3 2 3 2

u smjeru
r
r r r
s i j k = + + 4 2 3 kolinearna s vektorom
r
r r r
c i j k = + + 2 4 ?
Postoje li to~ke u kojima je
r
a
s
protusmjerna s
r
c ?

47
III. Usmjerena derivacija i gradijent.
Divergencija i rotor

1. Pojam gradijenta
2. Invarijantna svojstva
3. Pojmovi divergencije i rotora
4. Ra~unska pravila
5. Primjeri
6. Zadaci

U ovom se paragrafu analiti~ki odre|uju tri osnovna pojma
diferencijalnog vektorskog ra~una: vektor gradijent skalarnog polja, skalar
divergencija vektorskog polja i vektor rotor vektorskog polja. Ti se
pojmovi ~esto upotrebljavaju u integralnom vektorskom ra~unu i ~ine
bitni sastojak vektorske analize i njezinih primjena u fizici i tehnici.

Gradijent vektorskog polja je tenzor drugog reda i ne prou~ava se
u vektorskoj analizi.

Analiti~ka formula invarijantno odre|ene usmjerene derivacije ovdje
upu}uje na analiti~ku odredbu gradijenta. Ista formula omogu}ava
invarijantnu odredbu gradijenta.

U integralnom vektorskom ra~unu }e analiti~ka formula
invarijantno odre|ene usmjerene gusto}e ophoda (vidi VII) uputiti na
analiti~ku odredbu rotora, a analiti~ka formula invarijantno odre|ene
gusto}e optoka (vidi IX) na analiti~ku odredbu divergencije. Iste }e
formule omogu}iti invarijantne odredbe rotora i divergencije.

Analiti~ke odredbe divergencije i rotora navedene su ve} ovdje
zbog dva razloga. Prvo, da osnovni diferencijalni operatori grad, div i
rot vektorske analize budu sakupljeni na jednom mjestu. Drugo, da se
ve} u sljede}em poglavlju formalni mnemotehni~ki ra~un simboli~kog
diferencijalnog operatora-vektora nabla moè matemati~ki opravdati i na
tom temelju dalje sigurno primjenjivati.
III. Usmjerena derivacija i gradijent. Divergencija i rotor 48
1. Pojam gradijenta. 1. Pojam gradijenta. 1. Pojam gradijenta. 1. Pojam gradijenta. Osnovni pou~ak o usmjerenoj derivaciji
s
skalarnog polja upu}uje na odredbu vektora gradijenta grad
polja :
grad
x
i
y
j
z
k

: = + +
r r r
, (1)
pomo}u kojeg se usmjerena derivacija jednostavno izraàva in-produktom:

s
grad s s grad grad
s
= = =
r r
0 0
. (2)
Zbog toga se operator
s
tipa skalarskalar ne smatra
osnovnim.
Operator grad je tipa skalarvektor.

2. Invarijantna svojstva. 2. Invarijantna svojstva. 2. Invarijantna svojstva. 2. Invarijantna svojstva. Iz formule (2) slijede svojstva
smjera i duljine vektora grad koja ga odre|uju:
(ig1) Smjer grad
0
vektora grad je smjer
r
m
0
u kojemu
usmjerena derivacija ima najve}u vrijednost.
(ig2) Duljina grad vektora grad je najve}a vrijednost
usmjerene derivacije
s
, tj. jednaka je vrijednosti
m
.

Formula (1) je analiti~ka odredba vektora grad , tj. ovisna o
izabranom koordinatnom sustavu (O;
r r r
i j k , , ), i to neposredno preko baze
(
r r r
i j k , , ) sustava i posredno preko jednad`be = ( x , y , z ) polja od
koje zavise djelomi~ne derivacije
x
,
y
i
z
.

Zbog te ovisnosti, treba prou~iti mijenja li se vektor grad pri
promjeni koordinatnog sustava. Op}enito se analiti~ki odre|eni skalari
i vektori mijenjaju pri prijelazu na novi koordinatni sustav te tako
3. Pojmovi divergencije i rotora 49
predstavljaju sloènije veli~ine od pravih skalara i vektora, koji su
neovisni o izboru koordinatnog sustava. Koordinate pravog vektora se
dakako mijenjaju pri prijelazu na novi koordinatni sustav izuzev{i slu~aj
usporednog pomaka sustava. Stoga treba prou~iti na~in pretvorbe starih
koordinatnih u nove ovisno o vrsti prijelaza.
Svojstva (g1) i (g2) su invarijantna odredbena svojstva vektora
grad , tj. neovisna o koordinatnom sustavu, jer je usmjerena derivacija
invarijantno odre|ena (vidi II (1-3)). Zato je grad pravi vektor, a
to~no re~eno grad je vektorsko polje pridruèno skalarnom polju .
3. Pojmovi divergencije i rotora. 3. Pojmovi divergencije i rotora. 3. Pojmovi divergencije i rotora. 3. Pojmovi divergencije i rotora. Pored operatora usmjere-
nog deriviranja tipa vektorvektor i gradijenta, u vektorskoj analizi
~esto se pojavljuju jo{ dva osnovna diferencijalna operatora: divergencija
i rotor.
Divergencija je operator koji vektorskom polju pridruùje skalarno
polje, skra}eno operator div je tipa vektorskalar:

diva
P
x
Q
y
R
z
r
: = + +
. (3)

Rotor je operator koji djeluje na vektorsko polje proizvode}i
vektorsko polje, skra}eno operator rot je tipa vektorvektor:

rot a
R
y
Q
z
i
P
z
R
x
j
Q
x
P
y
k
r
r r r
: =
(4)
=
r r r
i j k
x y z
P Q R
. (5)

U formuli (5) rot
r
a je izraèn simboli~kom mnemotehni~kom determi-
nantom tre}eg reda.

Ovdje su div
r
a i rot
r
a odre|eni analiti~ki, a kasnije, u
integralnom vektorskom ra~unu, prou~it }e se mogu}nost njihovog
invarijantnog odre|enja (vidi VII i IX).
4. Ra~unska pravila. 4. Ra~unska pravila. 4. Ra~unska pravila. 4. Ra~unska pravila. Isti~emo najva`nija pravila (

s
, grad,
div, rot) -ra~una. Vidi (2), II(8,11).

Svaki je osnovni diferencijalni operator op: grad, div i rot, tako-
|er linearan.
Posebice, vrijede pravila:

grad (C ) = C grad (6)
div (C
r
a ) = C div
r
a (7)
rot (C
r
a ) = C rot
r
a (8)
div (
r
c )= grad
r
c (9)
rot (
r
c )= grad
r
c (10)
grad a c
a
c
c c rot a ( )
r r
r
r
r r
= +
(11)
div a c rot a c ( )
r r r r
= (12)
rot a c
a
c
c c diva ( )
r r
r
r r
=
(13)

Na tim se posebnim (grad, div, rot)-pravilima djelovanja operatora
op na umnoàk sa stalnim faktorom C odnosno
r
c temelje op}enitija
(grad, div, rot) -pravila djelovanja na umnoàk p q o po volji odabranih
polja p i q. Naime, djelovanje svakog operatora op moè se rastaviti na
zbroj njegovog djelovanja na pomo}ne umno{ke po q i po q s
podcrtanim poljem ozna~avaju}i time da se pri djelovanju operatora
podcrtano polje smatra stalnim:
op (po q)=op (po q)+op (po q) (14)
=op (po q)+op (po q) (15)
na isti na~in kao pri deriviranju umno{ka f g funkcija f i g:
(g 1)
(d 1.1)
(r 1.1)
(d 1.2)
(r 1.2)
(g 2)
(d 2)
(r 2)
(OP)
4. Ra~unska pravila 51
(f g) = (f g) + (f g) (16)
= (f g) + ( f g) . (17)

Pravila djelovanja operatora grad, div i rot na umnoàk po q
polja p i q jesu:

(G1) grad ( ) = grad + grad (18)
(D1) div a diva grad a ( )
r r r
= + (19)
(R1) rot a rot a grad a ( )
r r r
= + (20)

(G2) grad a b
a
b
b b rot a
b
a
a a rot b ( )
r
r
r
r
r
r
r
r
= + + +
(21)
(D2) div a b rot a b a rot b ( )
r
r
r
r
r
r
= (22)
(R2) rot a b
a
b
b b diva
b
a
a a divb ( )
r
r
r
r
r
r
r
r
= +
(23)

Tako|er vrijedi lan~ano pravilo (vidi II (12)):

(LG) grad f f grad ( ) ( ) = (24)

te pravila djelovanja na sferna polja:

gs) grad r r =
r
0
(25)
Gs) grad f r f r r ( ) ( ) =
r
0
(26)

ds) div r
r
= 3 (27)
Ds) (r) div f r r f r r f r ( ) ( ) ( )
r
= + 3 (28)

rs) rot r
r
r
= 0 (29)
Rs) rot f r r ( )
r
r
= 0 (30)

P1. Izra~unaj gradijent skalarnog polja = + z xy , i derivaciju istog
polja u smjeru vektora s i j k = + 2 2
r r r
.

Uradak. Izra~unajmo po formuli (1) gradijent polja :
grad
x
i
y
j
z
k
y
x
i
x
y
j k

= + + = + +
r r r r r r
1
2
1
2
.
Jedini~ni vektor
r
s
0
u smjeru vektora
r
s iznosi
r
r r r
s i j k
0
2
3
1
3
2
3
= + ,
pa primjenom formule (2)
1
dobivamo usmjerenu derivaciju polja :

s
grad s
y
x
x
y
= = +
r
0
1
3
1
6
2
3
.

P2. Odredi smjer
r
m
0
najve}e brzine rasta polja = xy
2
z
3
u to~ki
T
0
(x
0
, y
0
, z
0
) i izra~unaj tu najve}u brzinu rasta u to~ki T
0
.
Koliko iznosi najve}a brzina rasta polja u to~ki a(2, 1, 2)?

Uradak. Izra~unajmo najprije gradijent polja :
grad y i xy j z k = +
2 2
2 3
r r r
.
rot x y z y i x y j z k ( , , )
0 0 0 0
2
0 0 0
2
0
2 3 = +
r r r

Usmjerena derivacija polja ima najve}u vrijednost u smjeru
gradijenta polja (ig1):
r
r r r
m grad x y z
y i x y j z k
y x y z
y z
0 0
0 0 0
0
2
0 0 0
2
0
4
0
2
0
2
0
4
0 0
2 3
4 9
0 0 = =
+
+ +
( , , ) , ili
Ta najve}a vrijednost usmjerene derivacije polja jednaka je
duljini gradijenta polja (ig2):

m
T grad x y z y x y z ( ) ( , , )
0 0 0 0 0
4
0
2
0
2
0
4
4 9 = = + + .
Najve}a usmjerena derivacija polja u to~ki a(2, 1, 2) iznosi
5. Primjeri 53
1 4 2 1 9 2 161
4 2 2 4
+ + = ( ) .
P3. Pokaì da za vektor
r
n = grad (T)
r
0 vrijedi:
(ig3) Vektor
r
n je okomit na razinsku povr{inu polja koja
prolazi to~kom T.
(ig4) Usmjerena derivacija
n
T ( ) je pozitivna, tj. gradijent
polja je usmjeren u smjeru rasta polja.
(Invarijantna svojstva (ig3) i (ig4) mogu se uzeti kao odredbena
svojstva smjera vektora gradijenta. Vidi i XII.P5)

Uradak. (ig3) Jednad`ba tangentne ravnine na razinsku povr{inu u to~ki
T(x
0
, y
0
, z
0
), (x, y, z) = (x
0
, y
0
, z
0
), glasi:

x
T x x
y
T y y
z
T z z ( )( ) ( )( ) ( )( ) + + =
0 0 0
0
odakle se vidi da je
grad T
x
T i
y
T j
z
T k

( ) ( ) ( ) ( ) = + +
r r r

njen normalni vektor.
(ig4) Iz formule (2)
2
i pretpostavke grad (T)
r
0 , slijedi:

n
T n grad T
grad T
grad T
grad T grad T ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) = = = >
r
0
0 .

P4. Je li vektor
r
r r r
c i j k = + 6 2 6 okomit na povr{inu x
2
yz
3
=7 u
to~ki T(3, 2, 1)?

Uradak. Imaju}i na umu prethodni primjer treba provjeriti je li vektor
r
c kolinearan s vektorom grad (T) za =x
2
yz
3
. Kako je
grad x i z j yz k = 2 3
3 2
r r r
i grad T i j k ( ) = 6 6
r r r
, vektor
r
c
nije kolinearan s vektorom grad (T). Zato
r
c nije okomit na
zadanu povr{inu u to~ki T.

P5. U kojim je to~kama gradijent polja =xyz+y
2
kolinearan s
vektorom
r
r r r
c i j k = + 2 2 i razli~it od
r
0 ?
Uradak. Izra~unajmo gradijent polja :
grad yz i xz y j xy k = + + +
r r r
( ) 2 .
Iz grad =
r
c , 0 dobivamo sustav od tri jednad`be s nepo-
znanicama x, y, z i parametrom :
yz
xz y
xy
=
+ =
=
2
2 2
.
Pomnoìmo li tre}u jednad`bu sustava s 2, i to usporedimo s
prvom jednad`bom, dobit }emo
yz = 2 xy,
pa nakon kra}enja s y 0 (za y = 0 iz prve jednad`be izlazi
=0) izlazi
z = 2x.
Ako u drugu jednad`bu umjesto z uvrstimo 2x, a umjesto
uvrstimo xy, dobit }emo x xy y
2
0 + + = i odatle (budu}i da x ne
moè biti 1)
y
x
x
=
+
2
1
.
Rje{enje sustava su to~ke krivulje s vektorsko-parametarskom je-
dnad`bom
r r
r r r
r r x xi
x
x
j x k x x = =
+
+ ( ) , ,
2
1
2 1 0 .

P6. Izra~unaj derivaciju polja = xy sin z u smjeru vektora
r
n u
to~kama stoàste zavojnice
r
r r r
r t t t i t t j t k ( ) cos sin = + + , ako je
r
n
vanjski normalni vektor sto{ca x y z
2 2 2
+ = . Koliko iznosi vrije-
dnost te usmjerne derivacije u to~ki A(, 0, )? Vidi i XII.P6.

5. Primjeri 55
Uradak. Odredimo analiti~ki prikaz vektora
r
n . Neka je =x
2
+y
2
z
2
.
Treba odlu~iti je li
r
n =grad ili
r
n = grad . Budu}i da je grad
usmjeren na jednu stranu povr{ine (x, y, z)=0 ({to slijedi iz
(ig4)-vidi P3), dovoljno je zato izra~unati grad u jednoj
to~ki, npr. u to~ki T 0
2 2
, ,
|
\
|
za gornji dio - vidi sliku.
Jer je
grad T xi y j z k ( ) = + 2 2 2
r r r
,
dakle
grad T j k n ( ) =
r r
r
,
stoga je
r
n grad = .
sli~no je za donji dio
r
n grad =
Izrazimo vrijednosti vektora
r
n i
r
n
0
u to~kama zavojnice
r
r (t):
r
r r r
n t t t i t j k ( ) (cos sin = + 2 ) ,
r
r r r
n t t i t j k
0
2
2
( ) (cos sin ) = + ,
gdje je predznak plus za gornji dio, tj. pozitivne t, a minus za
donji dio, tj. negativne t.
Izra~unajmo i gradijent polja u to~kama zavojnice
r
r (t):

grad y i x j z k = +
r r r
cos ,
grad t t t i t t j t k ( ) sin cos cos = +
r r r
.
Traèna usmjerena derivacija za
r
n (t)
r
0 , tj. za t 0, iznosi

n
t n t grad t t t t ( ) ( ) ( ) ( sin cos ) = = +
r
0
2
2
2 ,
dakle

Slika uz P6.

n
A
n
( ) ( ) = =
2
2
.

P7. Izra~unaj divergenciju i rotor vektorskog polja
r
r r
a x y i yz k =
3 3
u
to~ki T(5, 3, 4).

Uradak. Istaknimo koordinate P, Q i R polja
r
a :
P = x
3
y , Q = 0 , R = yz
3
.
Divergenciju moèmo izra~unati po odredbenoj formuli (3):
diva
P
x
Q
y
R
z
x y yz y x z
r
= + + = =
3 3 3
2 2 2 2
( ) ,
div
r
a (5, 3, 4)=81 .
Rotor }emo izra~unati pomo}u simboli~ke determinante (5):
rot a
i j k
x y z
x y yz
z i x k
r
r r r
r r
=
3 3
3 3
0
,
rot
r
a (5, 3, 4) = 64
r
i + 125
r
k .

P8. Izra~unaj div grad za =x
3
z
2
yz i rot rot
r
a za
r
r r r
a y z i xy j x z k = +
2 2 3
.

Uradak. Izra~unajmo najprije gradijent polja po formuli (1), a zatim
divergenciju polja grad po formuli (3):
grad x z i z j x z y k = + 3 2
2 2 3
r r r
( ) ,
div (grad )=6xz
2
+2x
3
.
Izra~unajmo rotore polja
r
a i rot
r
a pomo}u simboli~ke determi-
nante (5):

5. Primjeri 57
rot a
i j k
x y z
y z xy x z
x z y j y yz k
r
r r r
r r
=
= + +
2 2 3
2 2 2
3 2 ( ) ( ) ,
rot rot a
i j k
x y z
x z y y yz
y z x i xz k ( ) ( )
r
r r r
r r
=
+
= +
0 3 2
2 2 3 6
2 2 2
2
.

P9. Izra~unaj: a) grad( sin )
2
b) div( r
3
+ ln r)
r
r
Uradak. a) Gradijent polja f ( ) =
2
sin moèmo izra~unati po
lan~anom pravilu (24):
grad(
2
sin ) = (
2
sin ) grad = ( 2 cos ) grad .
b) Divergenciju polja f (r)
r
r , f (r)=r
3
+ ln r, moèmo izra~unati
po pravilu (28):
div(r
3
+ln r)
r
r =(r
3
+ln r)r +3(r
3
+ln r)=6r
3
+3ln r + 1 .
P10. Izvedi formulu (13): rot a c
a
c
c c diva ( )
r r
r
r r
=
.
Uradak. Neka je
r
r r r
r
r r r
a Pi Q j Rk c c i c j c k
x y z
= + + = + + i .
Izvedimo najprije formulu (13) za polje P
r
i i vektor
r
c :
rot Pi c rot
i j k
P
c c c
i j k
x y z
c P c P
x y z
z y
( )
r
r
r r r
r r r
= =
= 0 0
0

= +
= c
P
y
c
P
z
i c
P
x
j c
P
x
k
y z y z
r r r

( )
= + +
+ + = c
P
x
c
P
y
c
P
z
i c i c j c k
P
x
x y z x y z
r r r r

= = = ( ) ( ) ( ) ( )
r
r
r
r
r
r
r
r
c grad P i c div Pi cc grad P i c div Pi
0

= = c
P
c
i c div Pi
Pi
c
c c div Pi
r
r
r
r
r
r
( )
( )
( ) .
Na isti se na~in formula (13) izvede za polja Q
r
j i R
r
k . Iz ta
tri pojedina~na izvoda, i ~injenice da su operatori usmjerenog
deriviranja, divergencije i rotora linearni, proizlazi formula (13) za
polje
r
a .

P11. Izvedi formulu (19): div (
r
a )= div
r
a +grad
r
a .
Pogledaj kako se to radi u nabla-ra~unu (vidi IV. P9).
Uradak. @elimo li ra~unati divergenciju polja
r
a po odredbenoj for-
muli (3), najprije moramo zapisati njegove koordinate. Ako je
r
r r r
a Pi Q j Rk = + + , onda je
r
r r r
a Pi Q j Rk = + + . Tako slijedi
div a
P
x
Q
y
R
z
( )
( ) ( ) ( )
r
= + + ,
i nakon djelomi~nog deriviranja umnoàka P, Q i R po
promjenljivim x, y i z, izlazi:
div a
P
x
P
x
Q
y
Q
y
R
z
R
z
P
x
Q
y
R
z
P
x
Q
y
R
z
div a a grad div a grad a
( )
.

r
r r r r
= + + + + + =
= + +
+ + + =
= + = +

P12. Izvedi formulu (24): grad f f grad ( ) ( ) = .

Uradak. Razvojem gradijenta polja f ( ) po odredbenoj formuli (1) i
djelomi~nim deriviranjem funkcije f ( ), dobivamo:
grad f
f
x
i
f
y
j
f
z
k ( )
( ) ( ) ( )
= + + =
r r r

6. Zadaci 59
= + + =
d f
d x
i
d f
d y
j
d f
d z
k f grad
( ) ( ) ( )
( )

r r r
.

P13. Pomo}u formula (20), (26) i (29) dokaì formulu (30):
rot f (r)
r
r =
r
0 .

Uradak. Razvojem rotora sfernog polja f (r)
r
r po formuli (20), slijedi:
rot f (r)
r
r = f (r) rot
r
r + grad f (r)
r
r =
(rot
r
r =
r
0 po (29) i grad f (r) = f (r)
r
r
0
po (26))
=f (r)
r
0 + f (r)
r
r
0

r
r = f r f r r r f ( ) ( ) ( )
r
r
r r
0 1 0 0
0
+ = = .

6. Zadaci 6. Zadaci 6. Zadaci 6. Zadaci

Z1. Izra~unaj gradijent skalarnog polja = x y z
2 2
i njegovu vrije-
dnost u to~ki T(2, 4, 0).
Z2. Koliki je kut gradijenata polja = z x y
3
u to~kama A(0, 3, 1)
i B(1, 0, 4) ?
Z3. Odredi smjer najve}e brzine rasta polja = +
x
yz
3
25 u to~ki
T(6, 2, 3) i izra~unaj tu najve}u brzinu rasta.
Z4. Odredi smjer najve}e brzine pada polja = x yz 4 u to~ki
T(6, 2, 3) i izra~unaj tu najve}u brzinu pada.
Z5. Prona|i jedini~ne normalne vektore povr{ine xy
2
2yz
3
= 4 u to~ki
T(0, 2, 1). Vidi i XII. Z17.
Z6. S koje se strane paraboloida z = x
2
+ y
2
nalaze gradijenti polja
=zx
2
y
2
u to~kama A(0, 1, 1) i B(0, 2, 4)?
Z7. Prona|i to~ke povr{ine x
2
yz
2
=0 u kojima je vrijednost vektorskog
polja
r
r r
r
a xi
z
y
j
y
y
k = + +

2
6 2
2
okomita na povr{inu.
Z8. Izra~unaj gradijent polja =
r r
c r , gdje je
r
c stalni vektor. Vidi i
I.Z21.
Z9. Izvedi formulu za gradijent koli~nika skalarnih polja i :
grad
grad grad
=

2
.
Z10. Izrazi gradijent polja f (, )=f ((x, y, z), (x, y, z)) preko gradi-
jenata polja i .
Z11. Dokaì stavak: Ako je vektor
r
r
s 0 kolinearan s gradijentom polja
u to~ki T, tada je grad T
s
T s

( ) ( ) =
r
0
.
Z12. Izra~unaj derivaciju polja =xz
2
u smjeru vektora
r
n u to~kama
presje~nice paraboloida y=x
2
+(z+2)
2
i valjka x=(z+2)
2
, ako je
r
n
unutarnji normalni vektor paraboloida. Prona|i i to~ke u kojima je
ta usmjerena derivacija jednaka nuli.
Z13. Izra~unaj divergenciju i rotor vektorskih polja:
a)
r
r r r
a zi x y j yz k = ln
2
b)
r
r
r
a yz j
x
yz
k =
Z14. Jesu li divergencija i rotor polja
r
r r
a xi z j = stalna polja?
Z15. Izra~unaj:
a)
( )
grad div i xz j y z k
r r r
+
2 3
b)
( )
rot rot z y j x z k cos ln
r r
+
Z16. Uvjeri se da za svako skalarno polje i svako vektorsko polje
r
a
vrijedi: rot grad =
r
0 i div rot
r
a =0.
Z17. Je li polje rot grad div
r
a stalno?
Z18. Je li polje = div rot grad div rot rot
r
a neovisno o poljima
i
r
a ?
6. Zadaci 61
Z19. U kakvoj su vezi: a) rot
r
a i rot
r
b , ako je
r
r
a b grad = +
b) div
r
a i div
r
b , ako je
r
r
r
a b rot v = +
Z20. Koriste}i se formulama (18-20) dokaì sljede}e formule:
a) grad (div
r
a )
2
=2 div
r
a grad div
r
a
b) div (div
r
a rot 6
r
b )=6 grad div
r
a rot
r
b
c) rot (a div
r
a grad )=grad (a div
r
a ) grad
Z21. Pomo}u formula (21-23) dokaì ove formule :
a) grad a rot a
a
rot a
rot a
rot a
a
a a rot rot a ( )
r r
r
r
r
r
r r
= + +

b) ( ) div grad grad = 0
c)
( )
rot rot a rot b
rot a
rot b
rot b
rot b
rot a
rot a
r
r
r
r
r
r
r
r
=

Z22. Dokaì:
[ ]
grad a b grad rot a b grad ( ) ( )
r
r
r
r r
= 0 .
Z23. Dokaì:
[ ]

r r r r r r r r
a rot rot a div a rot a rot a rot a a rot a grad + = ( ) ( ) .
Z24. Izra~unaj: a) grad 5r b) div 5
r
r c) rot 5
r
r
Z25. Primjenom formula (25-30) izra~unaj :
a) grad ln r

2
b) div sin r

2
r
r c) rot sin r

2
r
r
Z26. Izra~unaj :
a) grad
r
r
( )
4 3
1 +
b)
arc tan r
c
1
c)
( )
div r r r cos
2 0
+
r

Z27. Izra~unaj divergenciju polja
r r r
a f r c r = ( ) na dva na~ina :
r r r
a f r c r = ( )( ) i
[ ]
r r r
a f r c r = ( ) .
Z28. Izra~unaj divergenciju i rotor polja ( )
r r r r
a c r r = .
Z29. Odredi : a) div grad f (r) b) rot grad f (r) c) grad div f (r)
r
r
Z30. Je li
[ ] [ ]
rot f r x i z k rot f r y j ( )( ) ( )
r r r
+ = ?
Z31. Za koje funkcije f (r) vrijedi
[ ]
rot f r x i y j z k ( )( )
2 2 2
0
r r r r
+ + = ?
Z32. Odredi f (r), ako je :
a) grad f r
r
r
r ( ) =
1 2 r
b) div f r r r
r
( )
r
= +
2
2
1

Z33. Izrazi f r ( ) pomo}u g r ( ) , ako je :
a) grad f (r) = g(r)
r
r
0
b) div f (r)
r
r =g (r)
Z34. Sluè}i se rje{enjima iz prethodnog zadatka odredi f (r), ako je :
a) grad f (r)=
r
0 b) div f (r)
r
r =0
Z35. Odredi f (y) tako da divergencija polja
r
r r r
a xyi f y j z f y k = + ( ) ( )
bude nula.
Z36. Odredi f (x) i g(z) tako da rotor polja
r
r r r
a z i y g z j f x z
y
z
k = + +
2
3
3 2
2
( ) ( ) bude nulvektor.
Z37. U kojim je to~kama divergencija polja
r
r r r
a x i yz j y z k =
2 2 2
2 6
nula?
Z38. U kojim je to~kama rotor polja
r
r r r
a y zi x j xz k = + +
3 2 2
nulvektor?
Z39. U kojim to~kama polje
( )
r
r r r
a xi y yz j y z k = + 4 2 4
2 2 2
ima naj-
ve}u divergenciju i koliko ona iznosi?
r
r r r
a z x x i z y y j z k = + 2 4 4
2 2 3
ima
najve}u duljinu rotora? Izra~unaj vrijednost polja rot
r
a u tim
to~kama.

63
IV. Nabla

1. Diferencijalni operator - vektor nabla
2. Polja oblika o p
3. Operatori oblika p
4. Djelovanje nable na umnoàk polja
5. Primjeri
6. Zadaci

U tehni~koj je literaturi simbol (obrnuto napisano gr~ko slovo
delta) zvan nabla (po imenu starogr~kog glazbala trokutasta oblika) ili
atled (obrnuto ~itano ime gr~kog slova delta) ili del (prvi slog rije~i
delta), prisutan je uvijek gotovo u svim inènjerskim djelima o poljima
gdje je u slu`bi izgradnje -izraza, kojima se predo~avaju raznovrsna
sloèna polja i operatori, i ra~unanja s tim izrazima po -pravilima,
kojima se proizvode valjane jednakosti me|u sloènim poljima ili
operatorima.
-izrazi i -pravila su po obliku sli~na dobro poznatim izrazima i
pravilima vektorske algebre i diferencijalnog ra~una, stoga se ti izrazi
~esto upotrebljavaju, a pravila lako pamte i rado primjenjuju.
Inènjeri se -ra~unom obi~no koriste samo na heuristi~ki i
mnemotehni~ki na~in, bez matemati~kog opravdavanja odredbenih pravila
i valjanosti proizvedenih rezultata.
S matemati~kog gledi{ta, -ra~un je samo pogodno mnemotehni~ko
sredstvo kojim se proizvode matemati~ki ve} dokazane formule na kojima
se upravo temelji opravdanje valjanosti rezultata -ra~una. Ipak, -ra~un
i matemati~arima moè sluìti kao sugestivna heuristika i mnemotehnika.
Nablu je u vektorsku analizu uveo Hamilton i ra~unaju}i s njom,
kao s vektorom, po pravilima vektorske algebre, i kao s diferencijalnim
operatorom, po pravilima diferencijalnog ra~una, razvio tako invarijantni
-ra~un vektorske analize.
1. Diferencijalni operator 1. Diferencijalni operator 1. Diferencijalni operator 1. Diferencijalni operator-vektor nabla. vektor nabla. vektor nabla. vektor nabla. Analiti~ke odredbe
gradijenata, divergencije i rotora navele su Hamiltona da simboli~ki
IV. Nabla 64
diferencijalno-vektorski izraz

x
i
y
j
z
k
r r r
+ + , (1)
sastavljen kao vektor u bazi (
r
i ,
r
j ,
r
k ), s operatorima
x
,
y
i
z

djelomi~nog deriviranja, po koordinatama x, y i z promjenljive to~ke u
prostoru, u ulozi koordinata, uvede u obliku
r r r
i
x
j
y
k
z
+ + , (2)
kao mnemotehni~ki simboli~ki diferencijalni operator-vektor nabla, ozna~a-
vaju}i ga simbolom :

: =
r r r
i
x
j
y
k
z
+ + , (3)

te da s njim izgra|uje - -- -izraze i da s njima ra~una po posebnim - -- -
pravilima. .. .

2. Polja oblika 2. Polja oblika 2. Polja oblika 2. Polja oblika o p . Najjednostavniji -izrazi su umno{ci
vektorske algebre oblika o p , s poljem p zdesna od , kojima se
predo~avaju polja po sljede}im odredbenim pravilima pretvorbe:

( A1) : =grad (4)
( A2)
r r
a diva : = (5)
( A3)
r r
a rot a : = (6)

Pravila ( A) povezuju umno{ke o p s osnovnim poljima grad ,
div a i rot a diferencijalnog vektorskog ra~una, stoga se za u o p
moè re}i da djeluje na polje p zdesna preko znaka mnoènja o
proizvode}i polje o p , a pravila se mogu nazvati pravila djelovanja
na polje p. Pravila ( A) su izlazna pravila iz -ra~una u (grad, div,
rot)-ra~un, ( A
), a ~itaju}i ih obrnuto zdesna ulijevo, to su ulazna

pravila u - -- -ra~un iz (grad, div, rot)-ra~una, ( A
).
3. Operatori oblika 65
3. Operatori oblika 3. Operatori oblika 3. Operatori oblika 3. Operatori oblika p . .. . Najjednostavniji -izrazi druge
vrste su umno{ci oblika p , s poljem p slijeva od , kojima se
predo~avaju operatori. Operator p djeluje preko znaka mnoènja o
na polje q zdesna i proizvodi polje ( ) p q o po sljede}im odredbenim
pravilima pretvorbe.
Osnovni pou~ak o usmjerenoj derivaciji
p
s
skalarnog ili
vektorskog polja p (vidi II(5,6)) upu}uje na odredbu operatora-skalara
r
a :
(
r
a )p: = a
p
a
; (7)
posebice, za
r
a
0
umjesto
r
a , iz (7) slijedi
( )
r
a p
p
a
0
=

, (8)
a za
r
b umjesto p, iz (7) i (8) slijede ulazno-izlazna pravila pretvorbe:

(
r
a )
r
b =a
b
a
r
, (9)
(
r
a
0
)
r
b =

r
b
a
. (10)

Operatori-vektori i
r
a odre|uju se po op}em pravilu
vektorske algebre o pomaku zagrada u tro~lanom umno{ku, smatraju}i
pravim vektorom:
( ) : ( ) = (11)
( ): ( ) =
r r
a a (12)
( ) : ( ) =
r r
a a (13)
( ) : ( )
r r
a a = (14)
( ) : ( )
r
r
r
r
a b a b = (15)
( ) : ( ) ( ) ( )
r
r
r
r
r
r
r
r
a b a b a b a b = + (16)
( A4)
IV. Nabla 66
Operator-skalar
r
a odre|en ve} po (7), ako djeluje na skalarno
polje, odredljiv je u istom zna~enju i po op}em pravilu pomaka zagrada:
( ) : ( )
r r
a a = . (17)
Operator vektor
r
a odre|en ve} po (16) odredljiv je tako|er,
u istom zna~enju, sljede}im postupkom. Slijedi obja{njenje i opis postupka.
Pravilo pomaka zagrada u ex-ex-produktu:
( ) ( ) ( ) ( ),
r r
r
r r
r
r r
r
r r
r
a c b a c b a c b a c b = + (18)
primijenjeno u (16), proizlazi iz dva jednostavnija pravila ex-ex-produkta:
(())
r r
r
r r
r r
r r
a c b c a b b a c = ( ) ( ) ( ) , (19)
(()) ( ) ( ) ( )
r r
r
r
r
r r
r
r
a c b a b c c b a = , (20)
isklju~ivanjem jednakih ~lanova
r r
r
r
r
r
c a b a b c ( ) ( ) i .
Iz III(11) slijedi formula

r
r
r
r
r
a rot b grad a b a
b
a
= ( )

, (21)
a njezin je prijevod u -jezik -formula

r
r
r
r
r
r
a b a b a b = ( ) ( ) ( ) . (22)
Usporedimo li prvo pravilo o ex-ex produktu (()) s prijevodom
(22), zaklju~ujemo da se to pravilo moè primijeniti i u slu~ju da se
pravi vektor
r
c zamijeni s , ali uz dodatni zahtjev uskla|enosti
djelovanja na polje u lijevoj strani pravila s djelovanjem na to polje
u desnoj strani :
Ako u lijevoj strani pravila ne djeluje na polje, tada na njega
ne smije djelovati niti u desnoj strani; u svrhu zabrane djelovanja, ako
je potrebno, polje se podcrta.
Ako u lijevoj strani pravila djeluje na polje, tada na njega
mora djelovati i u desnoj strani; u svrhu prisile djelovanja, ako je
potrebno, se spoji s poljem.
4. Djelovanje nable na umnoàk polja 67
Primjena tako pro{irenog prvog pravila (()) proizvodi -formulu
r
r
r
r r
r
a b a b b a = ( ) ( ) ( ) (23)
s pomo}nim -izrazima: ( )
r
r
a b s podcrtanim
r
a , i
r
r
b a ( ) sa spoje-
nim
r
b i . Pri tome se pomo}ni -izraz sa spojnicom mora jo{
pretvoriti, po pravilu vektorske algebre, u ~isti -izraz po odredbi

r
r r
r
b a a b ( ) : ( ) = . (24)

Primjena tako pro{irenog drugog pravila (()) proizvodi tada
- formulu
( ) ( ) )
r
r
r
r r
r
a b a b b a = (25)

s pomo}nim -izrazom ( ) ,
r
r
a b sa spojenim
r
b i na drugi na~in,
koji se jo{ mora pretvoriti, po istom pravilu vektorse algebre ali
po{tivaju}i dodatni zahtjev uskla|enosti, u pomo}ni -izraz ( )
r
r
a b s
podcrtanim samo
r
a , po odredbi

( ) : ( )
r
r
r
r
a b a b = . (26)

Isklju~ivanjem zajedni~kog izraza ( )
r
r
a b iz tako proizvedenih
dviju -formula proizlazi (16). Time je zavr{en opis postupka.

4. Djelovanje nable na umnoàk polja 4. Djelovanje nable na umnoàk polja 4. Djelovanje nable na umnoàk polja 4. Djelovanje nable na umnoàk polja. .. . Isti~emo glavna
pravila djelovanja preko znaka mnoènja na umnoàk p q o polja
p i q, te pomo}na pravila djelovanja na umno{ke p q o i p q o s
podcrtanim poljem. Obje vrste pravila pretvorbe : glavna pravila
pretvaraju ~isti -umnoàk ( ) p q o u zbroj dva pomo}na -umno{ka
( ) p q o i ( ) p q o , a pomo}na pravila pretvaraju svaki pribrojnik u
~isti -umnoàk ili zbroj dva ~ista -umno{ka gdje djeluje samo
na jedan mnoìtelj. Obje se vrste pravila temelje na pravilima djelovanja
operatora op: grad, div i rot, na umnoàk polja; glavna se pravila
temelje na pravilima (OP) (vidi III(14,15)), a pomo}na pravila na (grad,
div, rot)-pravilima (vidi III(6-13)). Naime, izrazi li se po pravilima ( A)
operator op nablom, iz (OP) proizlaze glavna pravila pretvorbe, a iz
IV. Nabla 68
(grad, div, rot)-pravila pomo}na. Pretvorba se u glavnim pravilima ostva-
ruje po pravilu derivacije umno{ka diferencijalnog ra~una, a u pomo}nim
pravilima po pravilima vektorske algebre: po pravilu prolaza skalara kroz
umnoàk ili pomaka zagrada, komutativnosti ili antikomutativnosti, ex-ex-
-produkta.

Glavna se pravila mogu predo~iti u saètu obliku:

= + ( ) ( ) ( ) p q p q p q o o o (27)
= ( + p q p q o o ) ( ) (28)
Pomo}na pravila su:
= ( ) ( ) (29)
= ( ) ( ) (30)
= ( ) ( )
r r
a a (31)
( )
r r
a a ) =( (32)
= ( ) ( )
r r
a a (33)
= ( ) ( )
r r
a a (34)
= + ( ) ( ) ( )
r
r r
r
r
r
a b b a b a
[
iz
r
r
b a ( ) (35)
= ( ) ( )
r
r r
r
a b b a ili iz
]
r
r
a b ( ) (36)
= ( ) ( )
r
r
r
r
a b a b (37)
= ( ) ( )
r
r r
r
a b b a (38)
= ( ) ( ) ( )
r
r
r
r r
r
a b a b b a gdje je (39)
r
r
r
r r
r
a b a b b a ( ) ( ) ( ) = = (40)
= ( ) ( )
r
r r
r
a b b a (41)

Na~in na koji smo uveli -izraze i -pravila, bilo da su izrazi-
-polja ili izrazi-operatori bilo odredbena pravila ili pravila postupka,
opravdava -ra~un, a posebice ga opravdava primjena pravila ( A) - ( C )
( B)
(C1)
(C2)
(C3)
(C4)
(C5)
(C6)
5. Primjeri 69
kojom se proizvode (G, D, R)-pravila (vidi III(18-23)) po sljede}oj shemi:
op p q p q ( ) ( ) o o = [iz (A
)]
= + ( ) ( ) p q p q o o [ iz (B)]
= + + + + N N N N N N
1 2 11 12 21 22
ili [ iz (C)]
= + + + + O O O O O O
1 2 11 12 21 22
ili [iz (A
)]

Ovdje su N
i
i N
ij
~isti tro~lani -umno{ci u kojima djeluje samo
na jedno polje, a O O
i ij
i su (

s
, grad, div, rot)-izrazi u kojima
s
,
ako nastupa u izrazu, djeluje samo na vektorsko polje.


P1. Prevedi u
s
grad div rot , , ,
-izraze :
a) + ( ) ( ) ( b)
r
r r
a b b) ( ) ( )
r r
r
a a b +

Uradak. a) Iz odredbenih pravila (4-6) slijedi:
+

( ) (

) ( ) =
= ( ) + ( ) ( ).
r
r r
r
r r
a b b
grad div a b rot b

b) Operator-vektor
r
a po odredbenom pravilu (14) djeluje
na skalarno polje,
( ) ( ) ,
r r
a a =
a po odredbenom pravilu (16) djeluje, preko ex-produkta, na
vektorsko polje,
( ) ( ) ( ) ( )
r
r
r
r
r
r
r
r
a b a b a b a b = + .
Iz pravila pretvorbe (4-6, 9) izlazi :
IV. Nabla 70
( ) ( )
( )
r r
r
r r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
a a b
a grad a rot b a
b
a
a div b
a grad rot b a
b
a
a div b
+ =
= + + =
= +

+

.

P2. Prevedi u -izraze :
a) ( ) + rot a a grad grad div a
r r r

b) grad div a b rot rot grad ( + ( )
r
r
)

Uradak. a) Primjenjuju}i odredbena pravila pretvorbe (4-6) zdesna
ulijevo, tj. primjenjuju}i ulazna pravila u -ra~un, dobivamo :
( )
( ) ( ) ( )
[ ]

rot a a grad grad div a
a a a
r r r
r r r
+ =
= + .

b) Po istim pravilima pretvorbe polja grad div v rot rot v
r r
i
moèmo prevesti u -izraze :
( ) ( ) grad div v v rot rot v v = i = .
r r r r

Zato je
[ ]
[ ] { }
grad div a b rot rot grad
a b
+
= +
( ) ( )
( ) ( ) .
r
r
r
r
=

P3. Je li + = + = ( ) ( ) ( )
r
r
r
r
r r
a b a b C a C a i ? Za{to ?

Uradak. Operator rot je linearan (vidi III.(4) i II(8)). To zna~i da
vrijedi
rot a b rot a +rot b ( )
r
r
r
r
+ = i ( ) , rot Ca C rot a
r r
=
s C
1
=C
2
=1 odnosno s C
1
=C i C
2
=0, dakle u -ra~unu
+ = + = ( ) ( ) ( ).
r
r
r
r
r r
a b a b C a C a i
5. Primjeri 71
P4. îsti -izraz
[ ]
( ) ( )
r
r
a b pretvori u pomo}ne -izraze sa
spojnicama i crticama.

Uradak. Po formulama (25) i (26), slijedi :
[ ]
[ ] [ ]
[ ] [ ]
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) .

b
b
r
r
r
r r
r
r
r r
r
a a b b a
a b a
= =
=

P5. Pretvori u ~iste -izraze :
a)
( )
[ ]
+
r
r
a b b)
( )
+
r
r
a b c)
( )
[ ]
r
r
a b

Uradak. a) Primijenimo li pomo}no pravilo (32) na izraz
( )
[ ]
( )
[ ]
= + +
r
r
r
r
a b a b ,
dobit }emo
( )
[ ]
( )
( )
= + +
r
r
r
r
a b a b .

b) Zbog linearnosti operatora rot vrijedi :
( ) ( ) ( )
+ = +
r
r
r
r
a b a b ,
a dalje iz pomo}nih pravila (33) i (34) izlazi
( )
( )
( )
( ) = =
r r
r r
a a b b i .
Tako je
( )
( ) ( ) = + +
r
r
r
r
a b a b .

c) Iz pomo}nog pravila (40) slijedi :
( )
[ ]
( )
[ ]
( )
[ ]
r
r
r
r r
r
a b a b b a = = .

P6. Dokaì:
( )
( )
( )
=
r
r
r
r r
r
a b a b b a .
IV. Nabla 72
Uradak. Primijenimo glavno pravilo pretvorbe (27) na izraz
( )

r
r
a b :
( ) ( ) ( )
= +
r
r
r
r
r
r
a b a b a b . ( )
Pomo}na pravila (38) i (37) daju :
( ) ( ) ( )
= =
r
r r
r
r
r
a b b a b a ,
( )
( ) =
r
r
r
r
a b a b ,
Odatle iz (
*
) slijedi traèna jednakost.

P7. Dokaì pravilo (32): ( ) ( ) =
r r
a a .

Uradak. Prevedimo izraz ( )
r
a u (grad, div, rot) - ra~un po
odredbenom pravilu (5) :
( ) ( ) =
r r
a div a .
Sada na polje div ( )
r
a primijenimo formulu III(9) smatraju}i
podcrtano polje
r
a stalnim, tj. smatraju}i
r r
a c = :
( ) div a grad a
r r
= .
Kako je zbog odredbenog pravila (4)
( ) grad a a =
r r
,
iz dobivenih jednakosti proizlazi pravilo (32).

P8. Dokaì pravilo (39): = ( ) ( ) ( )
r
r r
r
r
r
a b b a b a .

Uradak. Prevo|enjem izraza ( )
r
r
a b u

, ,
s
grad div rot ,
- ra~un
po pravilu (6), i njegovim raspisivanjem po formuli III(13)
smatraju}i
r
r
b c = , dobivamo:
5. Primjeri 73
( ) ( )
= =
r
r
r
r
r
r
r
a b rot a b
a
b
b b div a

.
Primjenom pravila (9) i (5), izlazi :
( )
( )
r
r
r
r
r
r
r
b a b a b
a
b
b diva =

.

P9. Koriste}i se pravilma -ra~un izvedi formulu III(19) :
( ) div a div a grad a
r r r
= + .

Uradak. Prevedimo polje ( ) div a
r
u -ra~una po pravilu (5) :
( ) ( ) div a a
r r
= .
Predo~imo izraz ( ) a
r
po pravilu (27) :
( )
( )
( ) = +
r r r
a a a ;
a pribrojnike
( )
( ) i
r r
a a po pravilima (31) i (32) :
( )
( ) ( ) ( ) = = i
r r r r
a a a a .
Tako je
( ) ( ) ( ) div a a a
r r r
= + .
Prevedemo li sada izraz ( ) ( ) +
r r
a a u (grad, div, rot)-
-ra~un po pravilima (5) i (4) :
( ) ( ) + + =
r r r r
a a div a grad a ,
izveli smo traènu formulu.

P10. Sluè}i se pravilima -ra~una izvedi formulu III(23) :
( )
rot a b
a
b
b b div a
b
a
a a div b
r
r
r
r
r
r
r
r
= +

.

Uradak. Iznosimo kratak izvod formule bez posebnog pozivanja na
IV. Nabla 74
ulazno-izlazna pretvorbena pravila, ostavljaju}i ~itatelju da ih sam
prona|e.
Slijedi :
( ) ( ) ( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
rot a b a b a b a b
b a b a a b a b
a
b
b b div a
b
a
a a div b
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
= = + =
+ =
+
=
=

.

P11. Primjenom pravila -ra~una izvedi poseban slu~aj pravila II(11);
( )

s
a b
a
s
b a
b
s
r
r
r
r
r
r
= + .

Uradak. Primjenjuju}i -pravila slijedi
( ) ( )( )
( )( ) ( )( )
( )
[ ]
( )
[ ]

=
=
=

s
a b s a b
s a b s a b
s a b a s b
a
s
b a
b
s
r
r
r r
r
r r
r
r r
r
r r
r
r r
r
r
r
r
r
= =
+ =
+ =
+
0
0 0
0 0
.


Z1. Prevedi sljede}a polja u (grad, div, rot)-izraze :
a) ( ) ( ) +
r
a b) ( ) ( ) ( ) + a
r r r
a a
c)
( )
( )
( )

r
r
r
r
a b a b

Z2. Prevedi sljede}a polja u -izraze :

6. Zadaci 75
a)
r r r r r
a grad a div a a rot a +
b) ( ) + grad grad div a rot rot rot a
r r

c)
( ) ( )
div grad a b b grad a rot b
r
r r
r
r
+

Z3. Prevedi u

, ,
s
grad div rot ,
- jezik:
a) ( ) ( ) ( ) + +
r
r
r
a b a
b) ( ) ( )
( )
[ ]
r r
r
r
r
a a b a b + +

Z4. Prevedi u - jezik:
a)
( )

+

grad
a
b
a b grad
r
r
r
b)

a
a rot a a rot b +
r r r
r

Z5. Je li
( )
( ) ( ) + = + =
r
r
r
r
r r
a b a b C a C a i ? Za{to?

Z6. Je li ( )
[ ]
( )
[ ]

r
r
r
r
a b a b = ?

Z7. Na koju vrstu polja mogu djelovati operatori:
r r
a a , i ?
Na koji na~in djeluju?

Z8. Pomo}u operatora djelomi~nog deriviranja izrazi :
a) ( )
r
a b) ( )
r
r
a b
Je li operator
r
a u oba ova slu~aja operator istog tipa?

Z9. .. . Prevedi u (grad, div, rot)-ra~un:
a) ( ) b) ( )
r
a c) ( )
r
a
Je li operator u svakom od ova tri slu~aja linearan operator?
IV. Nabla 76
Z10. Prevedi u

, ,
s
grad div rot ,
-ra~un:
a) ( )
r
a b) ( )
r
r
a b c) ( )
r
r
a b
Je li operator
r
a u svakom od ova tri slu~aja linearan
operator?

Z11. Pretvori u (grad, div, rot)-izraze:
a) ( )
( ) ( )
[ ]
+
r
r
r
r
b a b a b)
( )
[ ]
( )
r
r
r
r
a b a b

Z12. Na koja polja operator djeluje, a na koja ne djeluje, u izrazu
( )
( )
r
r
r
a b v + ? Primjenom ex-ex-pravila pretvori ga u pomo}ni
-izraz s crticama i spojnicama.

Z13. Pretvori u ~iste -izraze:
a)
( )
r
r
a b b)
( )
r
r
a b

Z14. Pretvori u ~iste -izraze:
a)
( )
+
r
r
a b b)
( )
[ ]
+
r
r
a b c)
( )
[ ]
+
r
a

Z15. Dokaì:
( )
( )
( ) ( )
+ =
r
r r
r
r
r r
r
a b b a b a a b .

Z16. Dokaì: ( )
[ ]
( ) ( )
[ ]
=
r r r
a a a
2
2 .

Z17. Prevedi u

, ,
s
grad div rot ,
- izraze:
a) ( )
r r
a r b) ( )
r r
a r c) ( )
[ ]

r r
a f r r
6. Zadaci 77
Z18. Izra~unaj: a) ( )
r r
a r b) ( )
r r
a r c) ( )
[ ]

r r
a f r r

Z19. Dokaì pravila (29) i (33):
a) = ( ) ( ) b) = ( ) ( )
r r
a a

Z20. Dokaì pravila (34) i (37):
a) = ( ) ( )
r r
a a b) = ( ) ( )
r
r
r
r
a b a b

Z21. Koriste}i se pravilima -ra~una izvedi formulu III(20) :
( ) rot a rot a grad a + .
r r r
=

Z22. Sluè}i se pravilima -ra~una izvedi formulu III(21):
( )
grad a b
a
b
b b rot a
b
a
a a rot b
r
r
r
r
r
r
r
r
= + +

+

.

Z23. Pravilima -ra~una izvedi posebne slu~ajeve pravila II(11):
a)
( )

s

s

s
= + b)
( )

r
r
r
a
s s
a
a
s
= +
c)
( )
r
r
r
r
r
r
a b
s
a
s
b a
b
s
= +

Z24. Primjenom pravila -ra~una izvedi formulu:
( )
[ ]
( )
[ ]
( )
f r r
s
f r r s r f r s
r
r r r r

= +
0 0 0
.

155
IX. Gusto}a optoka i divergencija

1. Pojam gusto}e optoka
2. Analiti~ka formula. Divergencija.
Invarijantna svojstva
3. Bezizvorno polje
4. Primjeri
5. Zadaci

1. Pojam gusto}e optoka. 1. Pojam gusto}e optoka. 1. Pojam gusto}e optoka. 1. Pojam gusto}e optoka. Guto}a optoka u vektorskom polju
r
a u to~ki T je skalar

gopt a T
V
V
r
( ) : lim =

0
, (1)

gdje je
=
r
a dS
S
optok u polju
r
a kroz malu jednostavno zatvorenu
pozitivno orijentiranu povr{inu S oko to~ke T,

V obujam podru~ja V(S) obrubljenog povr{inom S,
i

V
V

0
0
u lim oznaka stezanja podru~ja V(S) u sve tri dimenzije
k to~ki T.

Gusto}a optoka se katkada ozna~ava
d
dV
. (2)

Operator g opt gusto}e optoka je tipa vektor skalar.

2. 2. 2. 2. A AA Analiti~ka formula. Divergencija. Invarijantna svojstva. naliti~ka formula. Divergencija. Invarijantna svojstva. naliti~ka formula. Divergencija. Invarijantna svojstva. naliti~ka formula. Divergencija. Invarijantna svojstva.
Ako je polje
r
a analiti~ki zadano

r r
r r r
a a x y z P x y z i Q x y z j R x y z k = = + + ( , , ) ( , , ) ( , , ) ( , , ) , (3)
IX. Gusto}a optoka i divergencija

156
tada se gusto}a optoka ra~una po formuli

gopt a
P
x
Q
y
R
z
r
= + +
. (4)

Ta formula upu}uje na odredbu skalara divergencije danu ve} u
III(3), a ujedno pokazuje invarijantnost divergencije i ukazuje na mogu-
}nost invarijantne odredbe divergencije:

gopt a diva
r r
= . (5)

3. Bezizvorno polje. 3. Bezizvorno polje. 3. Bezizvorno polje. 3. Bezizvorno polje. Vektorsko polje
r
a se zove bezizvorno
ako je u svakoj to~ki T njegovog podru~ja

diva T
r
( ) = 0 . (6)

Ako je diva T
r
( ) 0 , kaè se da polje
r
a ima izvor u to~ki T.
Ako je diva T
r
( ) > 0 , kaè se da polje
r
a ima pozitivan izvor
(izvor u uèm smislu), a ako je diva T
r
( ) < 0 , kaè se da polje
r
a ima
negativan izvor (ponor, utok) u to~ki T.


P1. Izra~unaj gusto}u optoka polja
r
r r r
a yz i xy j x z k = +
2 2
. Koliko
ona iznosi u to~ki T(1, 9, 3)?
Uradak. Po formuli (4) ili (5)
gopt a div a
P
x
Q
y
R
z
x
xy
x z
r r
= = + + =
2
2
2
.
Za to~ku T je posebno
gopt a T
r
( ) =
35
6
.

P2. Izra~unaj gusto}u optoka polja
r r
a r
r
r =
3
6
u to~ki T(2,2,1).
4. Primjeri 157
Uradak. Polje
r
a je sferno pa prema (5) i uz pomo} III(28) slijedi:
gopt a diva r
r
r r
r
r
r
r r
= =
|
\
+
|
\
|
=
3 3 3
6
3
6
6
12
,
i kako je r(T)=3, izlazi
gopt a T
r
( ) =158.

P3. Izra~unaj po odredbi (1) gusto}u optoka radius-vektora
r
r u
ishodi{tu O. Kao poop}enje primjera vidi Z5.

Uradak. Primijenimo odredbenu formulu (1)
gopt a O
V
r dS
R
V R
r
r
( ) lim lim = =

0 0
3
4
3
S
,
gdje je S=S(R) sfera sa sredi{tem u ishodi{tu O polumjera R.
Izra~unajmo najprije optok polja
r
r kroz sferu S:
r r r
r dS r r dS rdS R dS R = = = =

0 3
4
S S S S
,
a zatim grani~nu vrijednost
lim lim
R R
r dS
R
R
R

= =
0
3
0
3
3
4
3
4
4
3
3
r
S
.
Tako je
gopt r O
r
( ) = 3.

P4. Izra~unaj po odredbi (1) gusto}u optoka radius-vektora
r
r .

Uradak. Neka je T po volji odabrana to~ka i u njoj ra~unajmo gusto}u
optoka polja
r
r . Primijenimo formulu (1)
gopt r T
r dS
R
R
r
r
( ) lim =

0
3
4
3
S

tako da za S=S
T
(R) odaberemo sferu sa sredi{tem u to~ki T polu-
mjera R.
Ra~unajmo optok polja
r
r kroz
sferu S. Prema slici je
r r r
r r r = +
0 1
,
odakle slijedi:
r r r
r r
r dS r r dS
r dS r dS R R
= + =
= + = + =

( )
,
0 1
0 1
3 3
0 4 4
S S
S S

jer je
r
r
0
stalni vektor (vidi VIII.P12), a
r
r
1
radius-vektor s obzi-
rom na to~ku T (vidi P3).

Ra~unajmo zatim grani~nu vrijednost. Tako je vektorskom
polju
r
r pridruèno stalno skalarno polje
gopt r T
r
( ) = 3 .

P5. Izra~unaj po odredbi (1) gusto}u optoka polja
r
r
a x i =
2
u to~ki
T(3, 2, 5).

Uradak. Primijenimo formulu (1)
gopt a T
a dS
R
R
r
r
( ) lim =

0
3
4
3
S

tako da za S=S
T
( R) odaberemo sferu sa
sredi{tem u to~ki T polumjera R (vidi sliku).

Izra~unajmo prvo optok polja
r
a kroz
pozitivno orijentiranu sferu S :
r
n koriste}i se
ra~unima iz VIII. P10 :
r
r
r R i = + +

( cos sin ) . . .
,

3
0 2 0

Slika uz P4.
Slika uz P5.
4. Primjeri 159
r
r
a R i = + ( cos sin ) 3
2

r r
r
r
r r R i n

= +
2 2
cos sin . . .
r r r
a r r R R = + ( ) ( cos sin ) cos sin

2 2 2
3
r
a dS R d R d
d
R d d R
S
m
= + =
=
(
(
= =

+
2
0
2
2 2
0
2 1
0
2
3 2 3 3
0 0
2
3
0
6 8
cos ( cos sin ) sin
cos
cos sin

Izra~unajmo zatim grani~nu vrijednost:
gopt a T
R
R
R
r
( ) lim = =
0
3
3
8
4
3
6
.
P6. Izra~unaj po odredbi (1) gusto}u optoka polja
r
r
a xyz j = .
Uradak. Ozna~imo s T(x
0
, y
0
, z
0
) po volji odabranu to~ku i u njoj ra~u-
najmo gusto}u optoka polja
r
a :
gopt a T
a dS
R
R
r
r
( ) lim =

0
3
2
S
,

gdje je za S=S
T
(R) odabran omota~
valjka oko to~ke T kojeg ~ine dvije
osnovice polumjera R usporedne s
ravninom XY i pla{t visine 2R uspo-
redan s osi Z (vidi sliku).
Ra~unajmo optok polja
r
a kroz
pozitivno orijentirani omota~ S :
r
n ,
= + +
1 2 3
.

Slika uz P6.
Polje
r
a je usporedno s osnovicama S
1
i S
3
pa je

1 3
0 = = .
Tok polja
r
a kroz pla{t S
2
:
r
n
2

r
r r r
r R x i R y j z k = + + + + ( cos ) ( sin )
0 0

0 2
0 0
+ , z R z z R
r
r
a R x R y z j = + + ( cos )( sin )
0 0

r r
r r
r
r r R i R j n
z
= + cos sin
2

r r r
a r r R R x R y z
z
= + + ( ) sin ( cos )( sin )

0 0

2 0 0
3
0 0
0
2
2
0
0
= + + =
+

R R x R y d z dz R x z
z R
z R
sin ( cos )( sin )

Odatle je kona~no
gopt a x y z
R x z
R
x z
R
r
( , , ) lim
0 0 0
0
3
0 0
3
0 0
2
2
= =
.
Tako je zadanom vektorskom polju
r
a pridruèno skalarno
polje
gopt a xz
r
= .

P7. Koriste}i se odredbom (1) polju
r
r
a z k = ln pridruì polje gopt a
r
.

Uradak. Neka je T(x
0
, y
0
, z
0
) po volji odabrana to~ka. Ra~unajmo gusto}u
optoka
gopt a T
a dS
R
R
r
r
( ) lim =

0
3
8
S
,
gdje je S=S
T
(R) omota~ kocke oko to~ke T brida 2R ~ije su stra-
ne usporedne s koordinatnim ravninama (vidi sliku).
Potraìmo optok polja
r
a kroz pozitivno orijentirani
omota~ S :
r
n ,
= + + +
1 2 6
. . . .
4. Primjeri 161
Polje
r
a je usporedno sa stranama S
2
, S
3
, S
4
i S
5
pa je

2 3 4 5
0 = = = = .
( )
( )
1
0
0
2
0
1 1
1
1
4
= =
= + =
= + =
= +
r
r r
r
a dS
z R k k dS
z R dS
R z R
n S
S
S
:
ln( )
ln
ln

2
2
0
4 = R z R ln( )
=
+
4
2 0
0
R
z R
z R
ln
Tako je
gopt a x y z
R
z R
z R
R
z R z R
R
R R
r
( , , ) lim
ln
lim
ln( ) ln( )
0 0 0
0
2 0
0
3
0
0 0
4
8
1
2
=
+
=
+

,
a primjenom LHospitalovog pravila izlazi
1
2
1 1
1
1
0
0 0
0
lim
R
z R z R
z
+
+
= .
Tako je odre|eno traèno pridruèno polje
gopt a
z
r
=
1
.
P8. Prona|i to~ke u kojima polje
r r
a r r r = ( )
2
5 nema izvora.

Uradak. Treba prona}i to~ke T za koje je div
r
a (T)=0. Polje
r
a je
sferno pa primjenjujemo formulu III(28)
div r r r r r r r r r r ( ) ( ) ( ) ( )
2 2 2
5 5 3 5 5 4 = + =
r
.
Odatle zaklju~ujemo da izvora nema u ishodi{tu (r = 0 ) i u
to~kama sfere sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera 4 (r = 4 ).
Slika uz P7.
P9. Odredi ordinatu Q(x, y, z) polja
r
r r r
a x y i Q x y z j z k = +
2 2
( , , ) tako
da ono bude bezizvorno.

Uradak. Iz uvjeta div
r
a (T)=0 proizlazi djelomi~na diferencijalna jedna-
d`ba s nepoznatom funkcijom Q(x, y, z),
2 2 0 xy
y
Q x y z z + =
( , , ) ,
koju moèmo rije{iti neposrednim integriranjem:
Q x y z z xy dy f x z yz xy f x z ( , , ) ( ) ( , ) ( , ) = + = +
2 2 2
2
,
gdje je funkcija f x z ( , ) po volji odaberiva.
P10. Za polje
r
r r r
a xy z i yz j x z k =
2 3 2 2
prona|i: povr{ine na kojima
ono nema izvora, podru~je u kojem su izvori pozitivni i podru~je
u kojem su izvori negativni.

Uradak. Potrebno je izdvojiti to~ke podru~ja polja
r
a (to je cijeli
prostor) za koje je divergencija nula, to~ke za koje je divergencija
pozitivna i to~ke za koje je divergencija negativna. Iz
diva z y x z
r
= ( )
2 2 2
2 ,
slijedi:
div
r
a =0 za z = 0 ili y
2
= 2 x
2
+ z
2
,
div
r
a >0 za
z
y x z
>
> +
0
2
2 2 2
ili
z
y x z
<
< +
0
2
2 2 2
,
div
r
a >0 za
z
y x z
>
< +
0
2
2 2 2
ili
z
y x z
<
> +
0
2
2 2 2
.
Izvora nema na ravnini z = 0 niti na sto{cu y
2
=2x
2
+z
2
. Izvori su
pozitivni u vanjskim to~kama sto{ca gornjeg otvorenog poluprostora
i unutarnjim to~kama sto{ca donjeg otvorenog poluprostora. Izvori
su negativni u preostalim to~kama prostora.

5. Zadaci 163

Z1. Izra~unaj gusto}u optoka polja
r
r r
a xy i yz j xz k = +
3
3
u to~ki
T(2, 2, 4).
Z2. Izra~unaj gusto}u optoka sfernog polja
r r
a
r r
r = +
1 1
2
u to~ki
T(2, 3, 6).
Z3. Dokaì da je operator g opt gusto}e optoka linearan.
Z4. Pripadaju li suprotnim poljima suprotne gusto}e optoka?
Z5. Izra~unaj po odredbenoj formuli gusto}u optoka sfernog polja
r r
a f r r = ( ) u ishodi{tu O.
Z6. Koriste}i se rje{enjem prethodnog zadatka izra~unaj gusto}u optoka
u ishodi{tu za sljede}a polja:
a)
r r
a r r r = + ( )
3
2 5 b)
r r r
a r r r = ( ) 4
0
c)
r r
a r r = sin
0

Z7. Izra~unaj po odredbi gusto}u optoka polja
r r
a r = po uzoru na P5.
r
r
a z k =
2
po uzoru na P5.
r
r r r
a x i y j z k = + +
2 2
u
to~ki T(3, 3, 0) po uzoru na P6.
r
r r r
a x i y j z k = + +
2 2
po
uzoru na P6.
r
r r r
a e i e j e k
x y z
= + + u
ishodi{tu O po uzoru na P7.
r
r r r
a e i e j e k
x y z
= + + po
uzoru na P7.
r
r
a f x i = ( ) po uzoru na
P7.
Z14. Odredi funkciju f (z) tako da polje
r
r r r
a xz i y f z j f z k = + + ( ) ( )
bude bezizvorno.
Z15. Prona|i povr{ine na kojima polje
r
r r r
a x z i xy j x z k = +
2 2 3 2
nema
izvora.
Z16. Gdje se nalaze pozitivni, a gdje negativni izvori polja
r
r r r
a xy i xz j z k = +
3 4
?
Z17. Za polje
r
r r r
a xz i x y j x z k = +
2 4 2 2
prona|i: povr{ine na kojima ono
nema izvora, podru~je u kojem su izvori pozitivni i podru~je u
kojem su izvori negativni.
Z18. Navedi primjere bezizvornih polja.
Z19. Gdje se nalaze pozitivni, a gdje negativni izvori sfernih polja:
a)
r r
a r r r = + ( ) 2 5 10
2
b)
r r
a r r r = + ( ) 4 25 40
2

Z20. Za koje vrijednosti parametra c polje
r r
a c cr r r = + ( ) 4
2
ima ne-
gativan izvor u svakoj to~ki?
Z21. Na kojim povr{inama sferno polje
r r
a f r r = ( ) nema izvora?
Z22. Koriste}i se rje{enjem III.Z33b odredi funkciju f (r) tako da sferno
polje
r r
a f r r = ( ) bude: a) bezizvorno
b) samo s pozitivnim izvorima c) samo s negativnim izvorima
Z23. Je li bezopto~no polje bezizvorno? Je li bezizvorno polje bezopto-
~no? Kakvo je polje
r r
a
c
r
r =
3
(vidi VIII.Z19)?

79
V. Delta

1. Laplaceovo polje
2. Nulpolja
3. Kompozicija osnovnih operatora
4. Operatori oblika
5. Djelovanje delte na umnoàk polja
6. Primjeri
7. Zadaci

1. Laplaceovo polje. 1. Laplaceovo polje. 1. Laplaceovo polje. 1. Laplaceovo polje. U teoriji polja i mnogobrojnim
primjenama ~esto se pojavljuje Laplaceovo polje

:=
2
p
p
x
p
y
p
z
2
2
2
2
2
+ + (1)

pridruèno analiti~ki zadanom skalarnom ili vektorskom polju
p p x y z = ( , , ) . Pri tome se zove Laplaceov operator delta.
Operator je drugog reda i tipa
skalar skalar ili vektor vektor.
Naziv polja i operatora je nastao u
teoriji djelomi~nih diferencijalnih jednad`bi
gdje se jednad`ba
f
f
x
f
y
f
z
:= + + =
2
2
2
2
2
2
0 , (2)
s nepoznatom funkcijom f x y z ( , , ) , zove
Laplaceova, a operator Laplaceov po
francuskom matemati~aru i fizi~aru Laplaceu
(1749-1827).

Pierre Simon Laplace
V. Delta
80
2. Nulpolja. 2. Nulpolja. 2. Nulpolja. 2. Nulpolja. U vektorskoj analizi va`na su tako|er degenerirana
stalna nulpolja, ,, , i to skalarno
nulskalar ( ): T = 0 (3)
i vektorsko
nulvektor ( ): T =
r
0 . (4)
U svezi s njima su nuloperatori o koji skalarnim ili vektorskim
poljima pridruùju nulpolje :
o
s v
=

( ):
r
0 (5)
=
r
0 (6)
o a
vs
( ): = 0
r
(7)
=
r
r
0 a (8)
o a
v v
( ):= 0
r
r
(9)
= =
r
r r
0 0 a a (10)
( )
s s
= : 0 (11)
= 0 (12)

U (6), (8) i (10)
1
nulpolja smo izrazili umno{kom
r
o 0 p
nulvektora
r
0 i polja p.
3. Kompozicija osnovnih operatora 3. Kompozicija osnovnih operatora 3. Kompozicija osnovnih operatora 3. Kompozicija osnovnih operatora. Kompozicije dvaju
osnovnih diferencijalnih operatora (grad, div i rot) su operatori drugog
reda (povezani s operatorom ) ili su nuloperatori:

div grad = (13)
grad div a rot rot a a =
r r r
(14)
rot grad = 0
r
(15)
div rot a =
r
0 (16)
Iz (13) i (14) slijedi da je Laplaceovo polje invarijantno odre-
dljivo pomo}u polja div grad , a
r
a pomo}u grad div
r
a i rot rot
r
a ,
a tako|er da je operator linearan.
(v)
(s)
(v 0 )
( s
r
0 )
4. Operatori oblika 81
Iz (15) i (16) slijedi da je rot grad o
s v
=

i div rot o
v s
=

.
Djelovanje delte na sferno polje:

a) = r
r
2
(17)
b) ( ) ( ) ( ) f r f r
r
f r = +
2
(18)
( )
| |
=

1
2
2
r
f r r (19)

4. Operatori oblika 4. Operatori oblika 4. Operatori oblika 4. Operatori oblika . .. . U -ra~unu se osim - -- - izraza
p i p promatraju i najjednostavniji - izrazi tre}e vrste
koji predo~avaju operatore drugog reda ili nuloperatore, a odre|uju se
po na~elu primjene pravila pomaka zagrada vektorske algebre (ili pravila
kompozicije operatora) ili pro{irenog ex-ex-pravila (uz po{tivanje zahtjeva
uskla|enosti).
Operator-skalar :

( ) ( ) = : (20)

= div grad
|po IV (A)| (21)

=
|po (13)| (22)

( ) ( ) ( ) =
r r r
a a a : |po (26)| (23)

= grad div a rot rot a
r r

|po IV (A)| (24)

=
r
a
|po (14)| (25)

( ) ( ) ( ) =
r r r
a a a |po IV (())| (26)

( ) ( ) =
r r
a a |po (28)| (27)

( ) ( )
r r
a a = : (28)

Iz (1), (22) i (25) slijedi da se simboli~ki operator-skalar
pona{a kao Laplaceov operator , stoga je
V. Delta
82
( A5) ( ) = p p (29)

ulazno-izlazno pravilo pretvorbe te se u - ra~unu izraz ozna~ava
jednostavno tako|er s , a ~esto i s
2
:
: : = =
2
. (30)
Operator-vektor :

( ) ( ) = : (31)

= rot grad
|po IV (A)| (32)

=
r
0
|po (15)| (33)

=
r
0
(34)

( ) ( ) =
r r
a a : (35)

= div rot a
r

|po IV (A)| (36)

= 0
|po (16)| (37)

=
r
r
0 a
(38)

( ) ( ) ( ) =
r r r
a a a : |po IV (())| (39)

( ) ( ) =
r r
a a |po (44)| (40)

= grad div a grad div a
r r

|po IV (A)| (41)

=
r
0
(42)

=
r
r
0 a
(43)

( ) ( ) =
r r
a a : (44)

Iz (34), (38) i (43) slijedi da se simboli~ki operator-vektor
vlada kao nulvektor
r
0 , stoga je

( )
( )
= o
r
o
r r
p p 0 0 = 0 0 ili ili (45)
pravilo pretvorbe te se u -ra~unu izraz ozna~ava jednostavno
5. Djelovanje delte na umnoàk polja
83
tako|er s
r
0 :

r
0:= . (46)
5. Djelovanje delte na umnoàk polja. 5. Djelovanje delte na umnoàk polja. 5. Djelovanje delte na umnoàk polja. 5. Djelovanje delte na umnoàk polja. Iz ( s) primjenom
III(18), linearnosti i III(19) proizlazi pravilo
( 1) ( ) + 2 + , = grad grad (47)
a primjenom III(21), linearnosti, III(19) i III(22) proizlazi pravilo

( )

r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
a b a b grad a
b
a
rot a rot b grad b
a
b
b a = + + +

+

2 . (48)

Primjenom III(19), linearnosti, III(18) i III(21) proizlazi pravilo
(GD1)
( ) grad div a grad div a div a grad
a
grad
a
grad
a
grad
grad rot a
+ +
+

,

r r r
r
r
=
+ +
(49)

a primjenom III(20), linearnosti, ponovo III(20) i III(23) proizlazi pravilo
( ) rot rot a rot rot a grad rot a a
grad
a
div a grad a div grad grad
a
grad
+ +

+

r r r
r r
r
= +
.
(50)

Tada iz ( v), (GD1) i (RR1) slijedi pravilo

( )

+

r r
r
r
a a grad
a
grad
a = + 2 . (51)

Djelovanje delte na sferno polje:

a)
r
r
r = 0 (52)
b) ( )
| |
( ) ( ) f r r f r
r
f r r
r r
= +
(
4
(53)

| |
=

1
4
4
r
f r r r ( )
r
(54)
(RR1)
(3)
(2)
V. Delta
84
Na sli~an na~in primjenom pravila III(18-23) proizlaze pravila:

( )
grad div a b b
rot a
b
b rot rot a rot a
b
rot a
rot a rot b a
rot b
a
a rot rot b rot b
a
rot b

+

r
r
r
r
r r
r
r
r
r
r
r
r r
r
r
= + +
+
2 ,
(55)
(RR2)
( )
rot rot a b b rot
a
b
grad b
a
b
div b rot a grad div b a
a rot
b
a
grad a
b
a
div a rot b grad div a b

+

;
r
r
r r
r
r
r
r
r r
r
r
r
r
= + +

(56)

a odatle, iz ( v) proizlazi pravilo

( 4)
( ) | | | |

r
r
r
r
r
r
r
r r
r
r
r
a b a b L a b rot a rot b L b a b a = + + , , , 2 (57)
gdje je

| |
L a b grad a
b
a
rot a
b
rot a
div a rot b
r
r
r
r
r
r
r
r
, = + +

.
(58)

Na drugi se na~in sva ova (GD, RR, )-pravila mogu izvesti u
-ra~unu primjenom ulazno-izlaznih pravila pretvorbe IV( A) i ( A5)
te primjenom pravila pretvorbe IV( B, C).


P1. Za = z x y
3
4 izra~unaj pomo}u
a) definicije (1) b) pravila (13).

Uradak.
a)
( ) ( ) ( )
=

2
2
3
2
2
3
2
2
3
4 4 4
x
z x y
y
z x y
z
z x y + + =
( )
=

x
y
x y
y
x z
z
|
\
|
|
+
|
\
|
|
+ = 2 2 3
2

(GD2)
6. Primjeri 85
=
y
x
x
y
z
3 3
6 + +
b)
( )
= div grad z x y
3
4 =
= + div
y
x
i
x
y
j z k
|
\
|
|
= 2 2 3
2
r r r

=
y
x
x
y
z
3 3
6 + +

P2. Za
r
r r
a x z i y z j = +
2 2
cos izra~unaj
r
a pomo}u:
a) definicije (1) b) pravila (14).
Uradak.
a)
( ) ( ) ( )
=

z

r
r r r r r r
a
x
x z i y zj
y
x z i y zj x z i y zj
2
2
2 2
2
2
2 2
2
2
2 2
+ + + + + = cos cos cos
( ) ( ) ( )
=

x
xz i
y
z j
z
x z i y zj 2 2
2 2
r r r r
+ + = cos sin
( )
= 2
2 2
x z i y zj +
r r
cos

b)
( ) ( )
=
r
r r r r
a grad div x z i y z j rot rot x z i y z j
2 2 2 2
+ + = cos cos

( ) ( )
= + + grad x z z rot y z i x z j 2 2
2 2
cos sin =
r r

( )
= 2
2 2
x z i y z j +
r r
cos

P3. Pretvori u (grad, div rot)- izraze:
a) ( ) b) ( )
r
a + c) ( ) +
r r
a a
Uradak. Koriste}i se pravilima (13-16), IV(4-6) i linearno{}u osnovnih
operatora, slijedi:
a) ( ) ( ) = div grad div grad
= div grad div grad div grad
V. Delta 86
b) ( ) ( ) ( )
r r r
a grad div a grad rot rot a grad + = + + =
= grad div a grad div grad rot rot a
r r
+
c) ( ) ( ) + = =
r r r r
a a div rot a grad div a rot rot a +
= div grad div a
r

P4. Pretvori u -izraze:
a)
( )
div rot a rot b grad +
r
r

b)
( ) ( )
grad div a div b rot rot a rot b
r
r
r
r

c)
( )
( )
rot rot grad a grad div a b +
r r
r

Uradak. Zbog linearnosti diferencijalnih operatora, pravila (13-16, 29) i
IV(4,5), slijedi:
a)
( )
div rot a rot b grad div rot a div rot b div grad + + =
r
r
r
r
=
( ) = = = div grad
b)
( ) ( ) ( ) ( )
grad div a div b rot rot a rot b grad div a b rot rot a b
r
r
r
r
r
r
r
r
= =
( )
( )
( )
= =
r
r
r
r
a b a b
c)
( )
( )
rot rot grad a grad div a b + =
r r
r

= rot rot grad rot rot a grad div a grad div b + =
r r
r

( )
( )
( )
=
r
r
r
r
a b a b =

P5. .. . Jesu li polja ( ) ( )
r r
a a i jednaka ?
Uradak. Prevo|enjem zadanih polja u (grad, div, rot)-izraze, slijedi:
( ) =
r r r r
a grad div rot a rot rot rot a rot rot rot a =
i
( ) ( ) = = ,
r r r r
a rot grad div a rot rot a rot rot rot a
dakle zadana su polja jednaka.
6. Primjeri 87
P6. .. . Pokaì da je polje ( ) ( ) p a a a = + +
r r r
vektorsko
nulpolje, iako prividno ovisi o poljima
r
a i .
Uradak. Primjenom pravila -ra~una, posebice pravila (31, 27, 45, 29),
ra~un pokazuje:
( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
p a a a
a a a
a a a a
a a
= + =
+ =
+ =

+
= +
= +
= = 0 .
r r r
r r r
r r r r
r r
r

P7. .. . Dokaì: ( )
| | ( )
| |
+ + + =
r
r
a b + .
Uradak. Ra~unajmo:
( )
| | ( )
| |
( )( ) ( )
( )
( )
( )
+ + + = + + + =
+ + =

r
r
r
r
r
r
r
a b a b
a b = + + . 0

P8. Primjenom formula (18) i (53), izra~unaj:
a) ( ) sinln r b)
( )
rr
r
0

Uradak. a) Po formuli (18) izlazi
( ) ( ) ( ) sinln sinln sinln
cosln sinln
,

=
r r
r
r
r r
r
=

+

=
2
2

jer je
( ) ( ) sin
cosln
, sinln
sinln cosln
ln

+
r
r
r
r
r r
r
=

=
2
.
b) Po formuli (53) izlazi
( )
rr
r
r
r
r
r
r
r r r
0
1 1 4 1
=
|
\
|
=
|
\
|

+
|
\
(
(
=
V. Delta 88
=
5
4
2
=
r r
r
r r
r
r r 5
4
0
,
jer je
1 1
2
3
4
3
2
5
2
r
r
r
r
|
\
=
|
\
=
1
, .

P9. Odredi funkciju ( ) f r , ako je ( )
| |
r f r r r
2
r r
= .
Uradak. Iz formule (54) i zadanog uvjeta slijedi
( )
| |
( )
| |
r f r r
r
f r r r r
2
2
4
1
r r r
=

= ,
a odatle
( )
| |

= f r r r
4 2
.
Sada prvom integracijom slijedi
( ) = = +
f r r r dr
r
C
4 2
3
1
3
,
a drugom integracijom slijedi rje{enje
( ) f r
r
C
r
dr
r C
r
C = +
|
\
|
= +
1
3 3 3
1
4
1
3
2
ln
.

P10. .. . Izvedi formulu (18): ( ) ( ) ( ) f r f r
r
f r = +
2
.
Uradak. Po formuli (13) je
( ) ( ) f r div grad f r = ,
po formuli III(26) slijedi
( ) ( )
( )
grad f r f r r
f r
r
r = =

r r
0
,
i po formuli III(28) proizlazi
7. Zadaci 89
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
div
f r
r
r
f r
r
r
f r
r
f r r f r
r
r
f r
r
f r
r
f r
+

=
=

+

= +
r
3
3
2
2
.


Z1. Za polje = +
z
xy
e
x y z + +
izra~unaj po formulama
a) = + +

2
2
2
2
2
2
x y z
i b) = div grad .
Z2. Za polje
r
r r r
a xz i x y j y z k = +
3 2 2
izra~unaj
r
a po formulama
a) =
r
r r r
a
a
x
a
y
a
z
2
2
2
2
2
2
+ + i b) =
r r r
a grad div a rot rot a .
Z3. Izra~unaj vrijednost ( ) T polja u to~ki T za
= +
1
2
1
5
2 3
x y
z
i T( ) 2 21 , , .
Z4. Izra~unaj vrijednost ( ) T
r
a polja
r
a u to~ki T za

r
r r r
a y z x y j x z k = + i +
3
ln i T(1,2,4).
Z5. Prona|i to~ke u kojima polje ima minimum , ako je:
a) ( ) ( ) = + + x y z 1 2
4
2
2
b) = +
1
12
3
9
2
4 2 2
y x y z
Z6. Prona|i to~ke u kojima je polje
r
a nulvektor, ako je:
a)
( )
r
r r
a x y i z xz k = +
2 3 2
b)
( )
r
r
a x y x z y z j = +
4 4 2 2

V. Delta 90
Z7. Prevedi u (grad , div , rot)-izraze:
a) ( ) + b) ( ) +
r
a c)
( )
+
r
r
a b
Z8. Prevedi u -izraze:
a) ( ) div grad grad rot a +
r

b) ( ) ( ) rot grad rot a grad div a +
r r

c)
( ) ( )
grad div rot a b rot a rot b +
r
r
r
r
+
Z9. Je li ( ) + = + i ( ) ( ) C C = ? Vrijede li te
jednakosti , ako se skalarna polja zamijene vektorskim?
Z10. Je li polje
r
a =grad bezizvorno ( diva
r
= 0 ) ili bezvrtlo`no
( rot a
r
r
= 0 ), ako polje zadovoljava Laplaceovu jednad`bu
= 0 ?
Z11. Pokaì da vektorsko polje
r
a , koje je istovremeno bezizvorno i
bezvrtlo`no, zadovoljava Laplaceovu jednad`bu = 0
r
r
a .
Z12. Polja ( ) i ( )
r
a pretvori u (grad , div , rot)-izraze.
Z13. Jesu li polja ( ) i ( ) jednaka ?
Z14. Jesu li polja ( )
r
a i ( )
r
a jednaka ?
Z15. Pokaì da je skalarno polje ( ) p a = +
r
nulpolje.
Z16. Dokaì: ( )
[ ]
( ) ( ) ( ) = + .
Z17. Dokaì: ( ) ( ) + + = +
r r r
a a a .
Z18. Dokaì:
( )
[ ]
( )
( )
[ ] ( )
( ) = +
r
r
r r
r
r r
r
r
a b v a b v a b v .
7. Zadaci 91
Z19. Pomo}u formula (18) i (53) izra~unaj:
a)
( )
r
r
2 b)
( )
r r
r r r
0 2
+
Z20. Primjenom formula (18) i (53) izra~unaj:
a)
( )
x y z x y z
2 2 2
4
2 2 2
2
+ + + +

b)
( )
ln x y z x i y j z k
2 2 2
+ + + +
r r r

Z21. Odredi funkciju f r ( ) ako je:
a) ( ) = f r r r b) ( )
[ ]
f r r
r
r
= 0
Z22. Odredi integralni izraz funkcije ( ) f r ovisno o ( ) g r ako je:
a) ( ) ( ) f r g r = b) ( )
[ ]
( ) f r r g r r
r r
=
Z23. Izvedi formulu (53): ( )
[ ]
( ) ( ) f r r f r
r
f r r
r r
= +
4
.

93
INTEGRALNI VEKTORSKI RAÛN

VI. Krivuljni integral

1. Krivulja
2. Pojam krivuljnog intagrala
4. Ra~unska pravila
5. Bezophodno i konzervativno polje
6. Primjeri
7. Zadaci

Temelj su integralnog vektorskog ra~una dvije vrste integrala
pomo}u kojih se neposredno ili posredno odre|uju va`ni pojmovi
vektorske analize. Integralom po orijentiranoj krivulji izraàva se npr.
rad u polju sile na putu du` krivulje u podru~ju polja, a pomo}u njega
se odre|uje usmjerena gusto}a ophoda koja osigurava invarijantnost
rotora (vidi VII). Integralom po orijentiranoj povr{ini izraàva se npr.
obujam teku}ine koja prote~e u jedinici vremena kroz povr{inu u
podru~ju polja brzine strujanja teku}ine, a pomo}u njega se odre|uje
gusto}a optoka koja osigurava invarijantnost divergencije (vidi IX).
U VI-IX odre|uju se va`ne posebne vrste polja, a u X izlaù se tri
izuzetno va`ne integralne formule vektorske analize: formula gradijenta,
rotora i divergencije. U XI odre|uju se dvije istaknute i za primjenu
zna~ajne vrste polja: potencijalno i solenoidalno polje, te se u svrhu
istraìvanja nu`nih i dovoljnih uvjeta primjenjuju integralne formule. U
XII daje se saèti pregled vektorske analize polja u ravnini.

1. Krivulja 1. Krivulja 1. Krivulja 1. Krivulja. .. . 1.1. Jednad`ba krivulje. Krivulja se analiti~ki zadaje
jednad`bom

( ) ( ) ( ) ( )
r r
r r r
r r t x t i y t j z t k = = + + , (1)

gdje je radius-vektor ( )
r
r t promjenljive to~ke T(t) na krivulji funkcija
realnog argumenta-parametra t odre|ena na zadanom kona~nom intervalu
VI. Krivuljni integral 94
[ ]
t t t
0
1
, , (2)
a funkcije ( ) ( ) ( ) x t y t i z t , , su koordinate radius-vektora ( )
r
r t odnosno
to~ke ( ) T t . (Parametre s vrijednostima iz ostalih vrsta intervala ne}emo
promatrati.)
1.2. Vrste krivulja i vektor tangente. Pretpostavljamo da su
promatrane krivulje dovoljno pravilne, posebice da je funkcija ( )
r
r t ne
samo neprekinuta nego i derivabilna te da ima neprekinutu derivaciju
( ) ( ) ( ) ( )
r r
r r r
= = + + r r t x t i y t j z t k . (3)
Za takvu se funkciju ( )
r
r t kaè da je klase C
1
. Posljedi~no, i funkci-
je ( ) x t , ( ) ( ) y t i z t su klase C
1
. Moè se pretpostaviti, izuzimaju}i kona~an
broj to~aka, op}enitiji uvjet da su sve te funkcije po dijelovima klase
C
1
, a u nekim se va`nim razmatranjima taj uvjet ~ak mora pretpostaviti.
Va`na je i dodatna pretpostavka o pravilnosti krivulje da je
( )
r
r
r t 0 , (4)
tj. da krivulja ima tangentu u svim to~kama ( ) T t , s mogu}im izuzecima
u kona~no mnogo to~aka. Tada je ( ) ( )
r
r
t T r T = vektor tangente u to~ki
( ) T t , a jedini~ni vektor tangente je
r r
t t
0 0
ili .
Krivulja nema samopresjeci{ta ako su razli~itim vrijednostima
parametra pridruène razli~ite to~ke krivulje.
Ako su to~ke ( )
( )
A t B t
0
1
i razli~ite, zovu se rubne to~ke krivulje,
a za krivulju se kaè da ima rub ili da je obrubljena. Ako su pak
to~ke ( )
( )
A t B t
0
1
i jednake, za krivulju se kaè da je zatvorena.
Krivulja je jednostavna ako je obrubljena i nema samopresjeci{ta.
êsto se razmatra samo dio (komad) krivulje, tzv. luk krivulje, te
se naziva jednostavan ako je krivulja jednostavna, ali koji moè biti
jednostavan iako krivulja nije jednostavna. (Duìna je tipi~an primjer
2. Pojam krivuljnog integrala 95
jednostavnog luka. Zamislite ravnu ìcu - savijajte je i izvijajte.
Proizvedeni oblik je tako|er jednostavan luk krivulje.)
Krivulja je jednostavno zatvorena ako je zatvorena i nema
samopresjeci{ta. (Kru`nica je tipi~an primjer jednostavno zatvorene
krivulje. Zamislite kru`nu ìcu - savijajte je i izvijajte. Proizvedeni oblik
ponovo je jednostavno zatvorena krivulja.)
1.3. Orijentacija krivulje. U mnogim je istraìvanjima potrebno
razlikovati jedan smjer puta du` krivulje od drugog suprotnog i jedan
od ta dva smjera ista}i. U tu se svrhu krivulja orijentira. Orijentacija
krivulje moè biti parametarska, tangentna i rubna.
Pri parametarskoj orijentaciji krivulje odredbeni podatak je porast
vrijednosti parametra kojim je krivulja pozitivno orijentirana i tako
odre|en pozitivan, i suprotan negativan, smjer puta du` krivulje.
Pri tangentnoj orijentaciji krivulje odredbeni podatak je po volji
odabrani, od dva mogu}a, jedini~ni vektor tangente ( )
r
t T
0
bilo u kojoj
odabranoj to~ki ( ) T t krivulje, kojim je krivulja pozitivno orijentirana.
Tangentni se vektor moè prenijeti neprekinutim pomicanjem po krivulji
bilo u koju to~ku krivulje.
@elimo li da obje vrste orijentacija odre|uju isti smjer puta du`
krivulje, da orijentacije budu, kako se kaè, koherentne, mora biti
( ) ( )
r
r
t T r T
0 0
= ' u nekoj, dakle i svakoj to~ki ( ) T t krivulje.
Ima li krivulja rub, moèmo je orijentirati rubno. Pri tome je
odredbeni podatak po volji odabrani, od dva mogu}a, raspored rubnih
to~aka, kojim je krivulja pozitivno orijentirana.
@elimo li da i ovaj na~in orijentacije bude koherentan s
prija{njim, raspored rubnih to~aka mora biti ( ) ( ) ( )
A t B t
0
1
, .

2. Pojam krivuljnog integrala 2. Pojam krivuljnog integrala 2. Pojam krivuljnog integrala 2. Pojam krivuljnog integrala. .. . Integral
r
r
a ds
t

C:
0
vektorskog
polja ( )
r
a T po orijentiranoj krivulji C:
r
t
0
u podru~ju polja je rad W u
polju sile ( )
r
a T na putu du` krivulje C u pozitivnom smjeru, (Vidi
sliku 1) tj.
r r
r
a ds a s
t n
s
i i
i
n
=
C:
0
0 0
1
: lim
, (5)
gdje je
( )
r r
a a T
i i
:= , (6)
( )
r r
t t T
i i
0 0
: = , (7)
s T T
i i i
:=
+
duljina luka
1
, (8)
: = , s t s
i i i
r
0
(9)

{ }
: = ... , . s s i n
i
max , , = 0 1 1 (10)
Za luk krivulje C orijentiran rubnim to~kama A i B, krivuljni
integral se ozna~ava
( )
r r
a ds a ds
A B
A
B

C ,
ili . (11)
Krivuljni integral odnosno opisani rad naziva se tako|er hod u
polju
r
a du` krivulje C , a ako je krivulja C jednostavno zatvorena,
naziva se ophod (kruènje, cirkulacija) i ozna~ava
r
r
a ds
C t

:
0
. (12)
Za svaku orijentiranu krivulju C:
r
t
0
u podru~ju vektorskog polja,
integralni operator (...)
:

ds
t C
r
0
je tipa vektorskalar.

3. Analiti~ka formula. 3. Analiti~ka formula. 3. Analiti~ka formula. 3. Analiti~ka formula. Ako su polje
r
a i krivulja C ( ) A B ,
analiti~ki zadani, tada se krivuljni integral ra~una po formuli

r r r r r
a ds a r dt a dr
t
t
t
t
A
B
A
B
A
B
= =

, (13)

C
C
4. Ra~unska pravila 97
gdje je na desnoj strani
( )
[ ]
( ) ( ) ( )
[ ] [ ] [ ]
r r r
r r r
a a r t P x t y t z t i Q j R k = = + + , , ... ... , (14)
( ) ( ) ( )
r
r r r
= + + r x t i y t j z t k , (15)
dr r dt dx i dy j dz k
r r
r r r
= = + + , (16)
( ) ( )
r r
r t OA r t OB
A B
= = , . (17)

4. Ra~unska pravila 4. Ra~unska pravila 4. Ra~unska pravila 4. Ra~unska pravila. .. . Isti~emo najva`nija pravila krivuljnog
integrala: pravilo promjene predznaka, aditivnosti (po luku krivulje) i
linearnosti.
Promjena orijentacije krivulje integracije u suprotnu proizvodi
promjenu predznaka integrala:
( ) ( ) ... ...

=

ds ds
t t
.
: : C C
r r
0 0
(18)
Rastavi li se krivulja integracije C:
r
t
0
na dva luka C C
1
i
2
, slijedi
( ) ( ) ( ) ... ... ... . + =

ds ds ds
C C C
1 2

(19)
Jo{ op}enitije, za tri po volji odabrane to~ke A, T i B krivulje integracije
C:
r
t
0
vrijedi
( ) ( ) ( ) ... ... ...

+ =

ds ds ds
A
T
A
B
T
B
C C C
. (20)
Operator ( ) ...
ds
C
je linearan (vidi II(8)).

98
Hod W u polju
r
a du` orijentirane krivulje
C:
r
t
0

Na slici je interval I pozitivno orijentiran, i to koherentno s
krivuljom C:
r
t
0
, tj. tako da je
r
r
t r
0 0
= .

=
-
W a s
i i i
i
n
s
n

r
0
1
0
lim
W a ds a r dt a dr
t
t
t
t
t
A
B
A
B
o
= =

r r r r r
r
=
C:

Oznake t t
A B
i upu}uju na koherentnost orijentacije intervala s
krivuljom: ( ) ( )
r r
r t OA r t OB
A B
= = , .

Ophod ili cirkulacija

W a ds rot a dS
t
= =

r r
r r
C S(C): n
0
: Stokes

0

Slika 1. Hod u vektorskom polju - Krivuljni integral
6. Primjeri 99
5. Bezophodno i konzervativno polje. 5. Bezophodno i konzervativno polje. 5. Bezophodno i konzervativno polje. 5. Bezophodno i konzervativno polje. Vektorsko polje
r
a
se zove bezophodno ako je za svaku jednostavno zatvorenu krivulju C u
njegovom podru~ju ophod du` krivulje C jednak nuli:

r
a ds =
0
C
. (21)
Vektorsko polje
r
a se zove konzervativno ako za svake dvije to~ke
A i B u podru~ju polja hod du` jednostavnog luka AB u podru~ju
polja, tzv. spojnice C(A,B) to~aka A i B, ne ovisi o spojnici C(A,B), tj.
ako su hodovi du` svake dvije spojnice C
1
(A,B) i C
2
(A,B) jednaki:

( ) ( )
r r
a ds a ds
A B A B
=

C C
1 2
, ,
. (22)

Skra}eno re~eno, konzerativno polje je polje u ~ijem podru~ju hod ne
zavisi od krivulje integracije. Ovdje se dakako pretpostavlja jednostavna
povezanost podru~ja polja (vidi X.1). Uz taj uvjet vrijedi pou~ak o
identi~nosti obje vrste polja, tj. o ekvivalentnosti pojmova bezophodnog i
konzervativnog polja:
(E1) Vektorsko polje je bezophodno ako i samo ako je konzervativno.


P1. Izra~unaj integral vektorskog polja ( )
r
r r r
a x y z z i x j x y k , , = + po
orijentiranoj krivulji C: .
r
r r r
r t i j t k
t
= +
2
4 2 3 ,

Uradak. Po analiti~koj formuli (13) treba izra~unati
r r r
r
a ds a r dt
t
=

C:
0
2
3
,
gdje je
( )
r r
r r r
a a t t t i t j t k = = + +
2 2 2
4 4 , , ,
r
r r r r r
= + + = + r t i j t k t i k ( ) ( ) ( )
2
4 2 .
Tada je
r r
a r t t t = + = 2 4 6
2 2 2

i
6 70
2
2
3
t dt
= .
P2. Koliko iznosi rad polja sile ( ) ( )
r
r
a x y z y z k , , = + na putu du`
orijentirane krivulje C: sin ,
r
r r
r t i t k
t
= +
3
2 1?

Uradak. Jer su polje
r
a i krivulja C zadani analiti~ki, rad W se moè
izra~unati po formuli (13):
W a ds a r dt
t
= =

r r r
r
C:
0
2
1
,
( )
r r
r
a a t t t k = = sin , , 0
3 3
,
r
r r
= + r t i t k cos 3
2
.
Budu}i da je
r r
a r t = 3
5
,
izlazi
W t dt = =
3
63
2
5
2
1
.
P3. Izra~unaj rad polja sile
r
r r
a y i z k =
2
du` pravca od to~ke
A( , , ) 3 1 4 do to~ke ( ) B 5 1 5 , , .

Uradak. .. . Vektorsko-parametarska jednad`ba pravca koji prolazi to~kama A
i B je
( )
r r
r r r r r r
r r t AB i j k t i j k
A
= + = + + + + = 3 4 2 2
( ) ( ) ( ) = + + + + 3 2 1 2 4 t i t j t k
r r r
.
U toj jednad`bi to~ki A odgovara vrijednost parametra t = 0 , a
to~ki B vrijednost t =1. Zato se duìna AB orijentirana od A
prema B predo~ava gornjom jednad`bom pri ~emu parametar t
poprima vrijednosti od 0 do 1:
( ) ( ) ( ) C: ,
r
r r r
r t i t j t k
t
= + + + + 3 2 1 2 4 0 1.
Iz
6. Primjeri 101
( ) ( )
r
r r
a t i t k = + 1 2 4
2
,
r
r r r
= + r i j k 2 2 ,
slijedi
r r
a r t t = 8 9 2
2

te
( )
r
a ds t t dt
A
B
= =

8 9 2
23
6
2
0
1
.

P4. .. . Izra~unaj hod polja
r
r r
a x j z k = + du` luka presje~nice paraboloida
4 4
2 2
z x y = + i ravnine y x = 2 , od to~ke A(1, 2, 2) do to~ke
B(2, 4, 8).

Uradak. Skicirajmo luk presje~nice C i
odredimo njegovu vektorsko-pa-
rametarsku jednad`bu. Odabere-
mo li za parametar promjenljivu
x, slijedi y x = 2 , a potom iz
jednad`be paraboloida z x = 2
2
,
dakle:
C: ,
r
r r r
r xi x j x k
x
= + + 2 2 1 2
2

( )
r r
r r
a a x x x xj x k = = + , , 2 2 2
2 2

r
r r r
= + + r i j x k 2 4
r r
a r x x = + 2 8
3

( )
W x x dx = + =
2 8 33
3
1
2

P5. Izra~unaj ophod polja
r
r r
v y i x j =
2
du` elipse
x
a
y
b
2
2
2
2
1 + = u
ravnini XY, orijentirane tangentnim vektorom
r r
t j
0
= u tjemenu
( ) T a , 0 .

C
Slika uz P4.
Uradak. @elimo odrediti {to jednostavnije parametarske jednad`be elipse.
Nacrtajmo elipsu zajedno s kru`nicama polumjera a i b (vidi
sliku). Izaberemo li kut za parametar, za bilo koju to~ku (x, y)
elipse vrijedi:

sin =
y
b

(iz manjeg trokuta)
i
cos =
x
a

(iz ve}eg trokuta).
Odatle slijede parametarske
jednad`be pozitivno orijenti-
rane elipse (u smjeru supro-
tnom od kretanja kazaljki
na satu):

x a y b = = , ; cos sin
0 2 .
Zadana je elipsa orijentirana suprotno parametarskoj orijenta-
ciji. Zato je njena vektorsko-parametarska jednad`ba
C: cos sin
r
r r
r a i b j = + ,

2 0 .
Prema tome, treba izra~unati ophod
r r r
r
v ds v r d
t
=

C:
0
2
0

za
r
r r
v b i a j =
2 2
, sin cos
r
r r
= + r a i b j sin cos ,
r r
v r ab ab =
2 2
sin
3
cos .
Stoga je ophod
( sin cos ) sin cos ab ab d ab b d d
2 3 2 3
2
0
2
2
0
2
0

=
=

Slika uz P5.

6. Primjeri 103
= =
ab d ab cos
2
0
2

.
P6. .. . Izra~unaj hod polja
r
r
v xyi = du` luka hiperbole
x
a
y
b
2
2
2
2
1 = u
ravnini XY, od to~ke
( )
A a b 5 2 , do to~ke
( )
B a b 2, .
Uradak. Odredimo pogodne parametarske jednad`be hiperbole. Iz
jednad`be hiperbole slijedi
x
a
y
b
= + 1
2
2
,
pa je pogodno staviti
y
b
t = sh ,
tako da je
x
a
t t = + = 1
2
sh ch .
Parametarske su jednad`be pozitivno orijentirane hiperbole (u smje-
ru porasta t ) dakle:
x a t y b t
t
= = ch sh , ; ,

gdje je pozitivan predznak
za desnu, a negativan za
lijevu granu (vidi sliku).
To~ke A i B se nalaze
na lijevoj grani hiperbole.
Vektorsko-parametarska je-
dnad`ba orijentiranog luka
AB je

C: ,
r
r r
r a t i b t j
t
= + ch sh ar sh ar sh 2 1
jer je
t
y
b
t
y
b
A
A
B
B
= = = = ar sh ar sh ar sh ar sh 2 1 i .

Slika uz P6.
Treba izra~unati hod
r r r
v ds v r dt
A
B
=

ar
ar
sh
sh
2
1

za
r
r
r
r r
r r
v ab t t i
r a t i b t j
v r a b t t
=
= +
=
ch sh
sh ch
sh ch
,
,
.
2 2

Slijedi,
a b t t dt
a b
t a b
2 2
2
3
2
1
2
2
1
3
3 sh ch sh
ar sh
ar sh
ar sh
ar sh
= =

.

P7. Izra~unaj ophod polja
r
r r
a yi x k = +
2
du` presje~nice paraboloida
z x y = 4
2 2
s koordinatnim ravninama u prvom oktantu,
negativno orjentirane ako se gleda iz ishodi{ta.

Uradak. .. . Presje~nica C:
r
t
0
je jednostavno zatvorena krivulja sastavljena
od lukova C(A, B), C(B, C) i C(C, A). Zato po pravilu (19) slijedi:

r r r r
r
a ds a ds a ds a ds
A B
t
B C C A
= + +

C
C
C C ( , )
:
( , ) ( , )
,
pa treba dakle izra~unati svaki hod na desnoj strani.
Hod polja
r
a du` orijentiranog luka C(A, B):
r
r r
r i j = + 2 2 0
2
cos sin ,

r
r r
a i k = + 2 4
2
sin cos
r
r r
= + r i j 2 2 sin cos
r r
a r = 4
2
sin
( )
W a ds d
A B
1
2
0
2
4 = = =

r
C( , )
sin

C
6. Primjeri 105

Hod polja
r
a du` orijentiranog luka C(B, C):
( )
r
r
r
r
r
r
r r
r r
r
r y j y k
a yi
r j y k
a r
W a ds
y
B C
= +
=
=
=
= =
4 2 0
2
0
0
2
2
,
( , ) C

Hod polja
r
a du` orijentira-
nog luka C(C, A):

( )
( )
r
r r
r
r
r
r r
r r
r
r x i x k
a x k
r i x k
a r x
W a ds x dx
x
C A
= +
=
=
=
= = =

4 0 2
2
2
2 8
2
2
3
3
3
0
2
,
( , ) C

Zbrajanjem ova tri hoda, dobivamo ophod
W a ds W W W
t
= = + + =
r
r
C:
0
1 2 3
8 .
P8. Dokaì pou~ak: Vektorsko polje je bezophodno ako i samo ako je
konzervativno.

Uradak. .. . Pretpostavimo da je polje
r
a bezophodno. Neka su A i B bilo
koje dvije to~ke u podru~ju polja
r
a . Neka su C
1
(A,B) i C
2
(A,B)
bilo koje njihove spojnice koje su tako|er u podru~ju polja
r
a
(vidi sliku).

Slika uz P7.

Slika uz P8.

Treba pokazati da su hodovi polja
r
a du` ovih spojnica jednaki:
r r
a ds a ds
C C
1 2

= . ( )
Neka je C :
r
t
0
zatvorena orijentirana krivulja sastavljena od
spojnica C
1
(A, B) i C
2
(B, A). Krivulja C ne mora biti jednostavno
zatvorena (vidi sliku b).
Za slu~aj a) iz pravila (18) i (19), te pretpostavke da je polje
r
a bezophodno, slijedi:

r r r
r
a ds a ds a ds
A B A B t
= =

C C C
1 2
0
0
( , ) ( , ) :
,
odakle izlazi traèna jednakost ( ) koja kazuje da je polje
r
a
konzervativno.
Za slu~aj b) uvedimo u podru~ju polja
r
a novu spojnicu C
3

to~aka A i B koja ne sije~e ni C
1
niti C
2
. Tada kao u slu~aju a)
slijede jednakosti:

r r r r
a ds a ds a ds a ds
A B A B A B A B
= =

C C C C
1 3 2 3
0 0
( , ) ( , ) ( , ) ( , )
i
~ijim uspore|ivanjem tako|er proizlazi ( ).
Obrnuta se implikacija dokazuje na isti na~in jo{ jedostavnije,
samo obrnutim redoslijedom: pretpostavi se da je polje
r
a kon-
zervativno, jednostavno zatvorena orijentirana krivulja C :
r
t
0
u
podru~ju polja
r
a se rastavi na dva dijela, ... .

6. Primjeri 107
P9. Dokaì da je stalno polje
r r
a c = konzervativno.

Uradak. .. . Za bilo koje dvije to~ke A i B i bilo koju spojnicu C(A, B)
ra~unajmo hod du` C(A, B). Neka je
r
r r r
c c i c j c k = + +
1 2 3
, a
jednad`ba spojnice ( ) ( ) ( ) ( )
r r
r r r
r r t x t i y t j z t k = = + + . Tada je
( )
| |
| |
r r r
r r r
c ds c r dt c x c y c z dt
c x dt
c x t x t
c r t r t
A B
t
t
t
t
t
t
B A
B A
A
B
A
B
A
B
= = + + =
= + =
= + =
=

C( , )
( ) ( )
( ) ( )
1 2 3
1
1

Rezultat ra~una pokazuje da hod ne ovisi o spojnici, dakle da
je stalno polje konzervativno.
P10. Dokaì da je sferno polje
( )
r r
a r r r = 4 3
2
konzervativno. Koliko
iznosi hod polja
r
a od to~ke ( ) A x y z
A A A
, , do to~ke ( ) B x y z
B B B
, , ,
ako je x y z
A A A
2 2 2
1 + + = i x y z
B B B
2 2 2
4 + + = ? Kao poop}enje pri-
mjera vidi Z15.
Uradak. Neka su A i B po volji izabrane dvije to~ke i C(A, B) bilo
koja njihova spojnica, te ( )
r r
r r t = . Tada je
( ) ( )
r r r
a ds r r r r dt r r rr dt
A B
t
t
t
t
A
B
A
B
= =

C( , )
4 3 4 3
2 2

jer je
r r
r r r r = zbog jednakosti
( )
r r r r
r r r r = 2 i ( ) ( )
r r
r r r r r = =
2
2 .
Za ( ) u r du r dt = = dalje slijedi
( ) ( )
4 3 4 3
2 2
r r rr dt u u u du
u
u
t
t
A
B
A
B
= =

( )
= = +
4 3
3 2 4 3 4 3
u u du r r r r
B B A A
r
r
A
B
,
{to govori da hod polja
r
a ne ovisi o spojnici C(A, B) pa je ono
konzervativno.
[to se ti~e drugog dijela primjera , to~ke A i B leè na
sferama sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera 1 i 2. Zato je r
A
=1
i r
B
= 2 , pa traèni hod iznosi
2 2 1 1 8
4 3 4 3
+ = .

P11. Izra~unaj hod polja
r
r r
a z j x k = + du` luka presje~nice ravnine
x y = 2 3 i valjka z y
2
1 = , od to~ke A( , , ) 3 0 1 do to~ke
B( , , ) 9 3 2 .
Uradak. Za vektorsko-parametarsku jednad`bu presje~nice
x y
z y
=
=
2 3
1
2

najzgodnije je odabrati parametar t =z. Tada je jednad`ba orijenti-
ranog luka AB
( )
( ) ( )
C: , ,
r r
r r r
r r z z i z j z k
z
= = + + + 2 1 1 1 2
2 2

integrand
r r
a r z = + 4 1
2
,
a integral
( )
r
a ds z dz
A
B
= + =

4 1
31
3
2
1
2
.
P12. Izraùnaj ophod polja
r
r r
a z i x j = + du` presje~nice valjka
x y
2 2
4 + = i ravnine y z + = 3 , orijentirane tangentnim vektorom
r r
t i = u to~ki T(0, 2, 1).

Uradak. Nacrtajmo zadanu orijentiranu presje~nicu i odaberimo kut za
C
6. Primjeri 109
parametar (vidi sliku). Tada je vektorsko-parametarska jednad`ba
presje~nice
( ) C: cos sin sin ,
r
r r r
r i j k = + + 2 2 3 2 0 2
.

Ra~un:
( )
r
r r
r
r r
r
r r
r
r
a i j
r i j k
a r
a ds d
t
= +
= +
=
= =

3 2 2
2 2 2
4 6
4 6 8
0
0
2
sin cos
sin cos cos
sin
( sin )
:

C

r
r
a x k = du` onog luka presje~nice dva
paraboloida ( ) y x z y x z = + + = 2 2 3 40 2 6
2
2 2 2
i , koji se nalazi
iznad ravnine XY, i koji je orijentiran porastom apscise x.
Uradak. Zadani podaci upu}uju na promatranje projekcije presje~nice na
ravninu XZ :
( ) 2 2 3 40 2 6
2
2 2 2
x z x z + + = ,
tj. nakon sre|ivanja,
( ) x
z
+
+ =
1
9 4
1
2
2
.
Zbog toga {to je projekcija elipsa,
parametarske su jednad`be presje~nice
x
x
=
+
=
|
\
|
3 1
1
3
cos cos ,
z
z
= =
|
\
|
2
2
sin sin ,

Slika uz P12.
Slika uz P13.
( )
y y x z = + = 20 12 6 40 2 6
2 2 2
cos sin ,
te je vektorsko-parametarska jednad`ba zadanog orijentiranog luka
(njegova projekcija na ravninu XZ prikazana je na slici) :
( )
( )
C: cos cos sin sin , .
r
r r r
r i j k = + + + 3 1 20 12 6 2 0
2

Tada iz
r r
a r = 6 2
2
cos cos ,
izlazi
( )
r
r
a ds d
t
= =

6 2 3
2
0
0
cos cos .
:

C

r
r r
a xi zj = + du` luka presje~nice hiperboloida
( ) x y z
2
2
2
1 9 + = i valjka ( ) z y = 1
2
od to~ke A(3, 0, 1) do
to~ke B(3, 2, 1).

Uradak. .. . Ako izaberemo y1 za parametar t , y1=t , tada parametarske
jednad`be presje~nice zadanog hiperboloida i valjka jesu:
x t t y t z t = + = + = 9 1
2 4 2
, , .
Presje~nica ima dakle dvije grane: jedna grana ima pozitivnu
apscisu, a druga negativnu. To~ke A i B pripadaju grani koja ima
pozitivnu apscisu jer je x x
A B
= = 3.
Vektorsko-parametarska jednad`ba orijentiranog luka AB je
( ) C: , ,
r
r r r
r t t i t j t k
t
= + + + + 9 1 1 1
2 4 2

jer vrijednostima y
A
= 0 i y
B
= 2 odgovaraju vrijednosti t
A
= 1 i
t
B
=1.
Sada je lako izra~unati skalarni umnoàk
r r
a r t t t = + 2
3 2

i integral
( )
r
a ds t t t dt t dt
A
B
= + = =

2 2
2
3
3 2 2
0
1
1
1
.
C
6. Primjeri 111
P15. Izra~unaj rad u polju sile
r
r r
a
y
x
j
x
k =
3
du` onog dijela presje-
~nice valjka y x = ln i ravnine 2 3 0 y z + = koji se nalazi u petom
oktantu i koji je orijentiran padom aplikate z.
Uradak. Izaberimo x za parametar. Tada je vektorsko-parametarska
jednad`ba zadane orijentirane krivulje
C: ln ln , ,
r
r r r
r x i x j x k
x
= +
2
3
1

jer opadanjem aplikate z
raste apscisa x (vidi sliku).
Zbog
r r
a r
x
x
=
+ ln 2
2

i
r
a ds
x
x
dx =
+

C
ln 2
2
1
,
zadatak se svodi na ra~u-
nanje vrijednosti nepravog
integrala

ln
lim
ln x
x
dx
x
x
dx
+
=
+

2 2
2 2
1 1

.
Metodom djelomi~nog integriranja nalazimo
ln ln
,
x
x
dx
x
x
+
=
+
2 3
2

a tada je
ln ln x
x
dx
+
=
+
2
3
3
2
1
.

Slika uz P15.
lim
ln
lim
ln
,

=
+
= 3
3
3
3
3
dakle nepravi integral konvergira k broju 3.
Tako smo izra~unali traèni rad.

7. 7. 7. 7. Zadaci Zadaci Zadaci Zadaci

Z1. Izra~unaj rad u polju sile
r
r r r
a i x z j y k = + 3
2
du` luka
presje~nice paraboloida z x y = +
1
2
1
4
2 2
i ravnine y = 2, od to~ke
A(2, 2, 3) do to~ke B(3,2,
11
2
).
Z2. Izra~unaj rad u polju sile
r
r r
a x i z k =
2
du` luka presje~nice
paraboloida x y z = + 2 3
2 2
i ravnine y=1, od to~ke A ~ija je
aplikata z
A
=1 do to~ke B ~ija je aplikata z
B
= 1.
Z3. Izra~unaj hod polja
r
r r
a y i k = + 5 du` luka presje~nice sto{ca
z x y = +
2 2
3 i ravnine y=2, od to~ke A za koju je x
A
= 2 do
to~ke B za koju je x
B
= 2.
r
r r
a x j yzk = +
2
du` luka presje~nice
paraboloida z x y =
1
2
1
8
2 2
i ravnine z=2, od to~ke ( ) A 2 0 2 , , do
to~ke
( )
B 2 2 4 2 , , .
Z5. Izra~unaj rad u polju
r
r r r
a z i x y j x k = + du` dijela presje~nice
ravnine x+z=5 i valjka z y =
2
, od to~ke A s ordinatom y
A
= 3
do to~ke B s ordinatom y
B
= 2.
Z6. Izra~unaj ophod polja
r
r r
a i x j = + du` negativno orijentirane zatvo-
7. Zadaci 113
rene krivulje u ravnini XY, sastavljene od dijelova pravca y=x1
i parabole x y =
2
1 .
r
r r
a y i j = + du` pozitivno orijentirane
zatvorene krivulje u ravnini XY, sastavljene od dijelova pravaca
y=8 i x=0, te kubne parabole y x =
3
.
Z8. .. . Izra~unaj rad u polju ( )
r
r r
v yi x j = 2 du` krivulje
x
a
b
b y = 2
2 2
( ) a b , >0 u ravnini XY, orijentirane padom
ordinate y.
r
r
a x j = du` negativno orijentiranog ruba
mjeseca u ravnini XY, ome|enog lukovima kru`nica x y R
2 2 2
+ =
i ( ) x y R R
2
2
2
2 + + = za y 0.
Z10. Izra~unaj ophod polja ( )
r
r
a z j = 2 1 du` kru`nice sa sredi{tem u
ishodi{tu polumjera 3 koja leì u ravnini x=y, orijentirane
vektorom
r r r
t i j = + u to~ki T(0, 0, 3).
Z11. Izra~unaj hod polja ( )( )
r
r r
a y i x z k = + +
2
4 2 du` duìne od to~ke
A(4, 1, 2) do to~ke B(1, 3, 2).
Z12. Postupkom kao u P10 izra~unaj hod sfernog polja
( )
r r
a r r = +
2
1
du` duìne od to~ke A do to~ke B, gdje se A i B nalaze na
sferama sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera 1 i 2.
Z13. Koliko iznosi ophod sfernog polja ( )
r r
a f r r = du` bilo koje
kru`nice sa sredi{tem u ishodi{tu?
Z14. Dokaì da je stalno polje
r r
a c = bezophodno.
Z15. Dokaì da je sferno polje ( )
r r
a f r r = konzervativno. Koliko iznosi
hod polja
r
a du` spojnice C(A, B), ako su to~ke A i B na sferi
sa sredi{tem u ishodi{tu?
r
r
a x y k = du` presje~nice ravnine z y = 3 2
i paraboloida z x y = +
2 2
, orijentirane vektorom
r r
t i = u to~ki
T(0, 1, 1).
r
r r r
a i z j z k = + 8 du` presje~nice valjka
y z
2 2
4 + = i paraboloida x y z = 7 3
2 2
, orijentirane vektorom
r r
t k = u to~ki T(3,2,0).
Z18. .. . Izra~unaj ophod polja
r
r r r
a z i j x k = + 2 du` presje~nice valjka
x z
2 2
9 + = i ravnine y z + = 5 , orijentirane vektorom
r r r
t j k =
u to~ki T(3, 5, 0).
r
r
a y i = 5 du` presje~nice povr{ina
z x y = + 2 1
2 2
i x z + = 2, orijentirane vektorom
r r
t j = u
to~ki T(5, 0, 7).
Z20. Koliko iznosi rad u polju sile
r
r r r
a x z i x z j x z k = + + 15 9 6 du` bilo
koje krivulje koja leì u ravnini 5 3 2 15 x y z = ?
r
r
a e k
x
= du` luka presje~nice ravnine
2 3 6
2
x y z x + = = i valjka koji se nalazi u prvom oktantu,
orijentiranog porastom promjenljive x.
r
r r r
a y z i j x k = + + du` luka presje~nice valjka
x y
2 2
4 + = i sto{ca z x y = + 3
2 2
koji se nalazi u prvom i
drugom oktantu, orijentiranog padom promjenljive x.
r
r
a xy i = du` luka presje~nice povr{ina
x y y y z = + + + = 9 0 10 24 0
2 2
i koji se nalazi u tre}em oktantu,
orijentiranog padom promjenljive y.
Z24. .. . Izra~unaj hod polja
r
r r r
a z i y j x k = + du` luka presje~nice valjka
x y
2 2
1 + = i ravnine x+z=1 koji se nalazi u prvom oktantu,
orijentiranog porastom promjenljive z.
7. Zadaci 115
r
r r
a x j z k = + du` luka presje~nice povr{ina
y x z = +
2 2
i x y z
2 2 2
6 + + = koji se nalazi u prvom oktantu,
orijentiranog porastom apscise x.
Z26. Du` kojeg je luka:
C C C
1 2 3
2 2 2 2
4 9 : , : , : ;
r
r r
r
r r
r
r r
r
t
i t j r t i
t
j r
t
i
t
j
t
= + = + =

rad u polju
r
r r
a x y i y j = 2
2
najve}i? Objasni rje{enje (usporedi
duljine lukova i prona|i vektorske krivulje polja
r
a ).
Z27. .. . Izra~unaj hod polja
r
r r
a z j y k = +
13
2
2
du` luka presje~nice povr{ina
y+2z=6 i x y z = +
2 2
4 , od to~ke za koju je y=2 do to~ke za
koju je z =
5
2
.
r
r r
a z i z j = 3 du` luka presje~nice hiperboloida
x y z
2 2 2
2 + = i ravnine x=y, od to~ke A(1,1,0) do to~ke
B(2,2, 6 ).
Z29. .. . Izra~unaj ophod polja
r
r r
a y i z j = + du` presje~nice valjaka
x y c x cz
2 2 2 2
+ = = i , pozitivno orijentirane kada se gleda s
dovoljno visoke to~ke na osi Z.
r
r r
a z i x k = du` presje~nice paraboloida
z x y = + 4
2 2
i ravnine z y = + 2 3 , negativno orijentirane ako se
gleda iz ishodi{ta.
r
r
a z j =
2
du` luka presje~nice povr{ina
x y
2 2
1 + = i z x y = koji se nalazi u tre}em oktantu, negativno
orijentiranog ako se gleda iz to~ke T(0,0,10).
Z32. Izra~unaj ophod polja ( )
r
r
a x y k = + 2 du` krivulje sastavljene od
presje~nica ravnine 2 4 x y z + = s ravninom ( ) y x z = 0 0 , i
valjkom y=2xx
2
( ) x y , 0 , pozitivno orijentirane kada se gleda
iz ishodi{ta.
Z33. .. . Konvergira li hod polja
r
r
a z e j
x
=

du` presje~nice valjka
( ) 2 0
2
y x x = i ravnine z=x, orijentirane porastom apscise x?
Z34. Teì li hod polja
r
r
a
xy
k =
1
5
2
du` luka presje~nice paraboloida
z x y = 5
2 2
i ravnine x=2y koji se nalazi u prvom oktantu,
orijentiranog porastom ordinate y?
Z35. .. . Rije{i P15 tako da pri parametrizaciji presje~nice parametar bude
ordinata y.

117
VII. Usmjerena gusto}a ophoda i rotor

1. Pojam usmjerene gusto}e ophoda
2. Analiti~ka formula. Rotor.
Invarijantna svojstva.
3. Bezvrtlo`no polje
4. Primjeri
5. Zadaci

1. Pojam usmjerene gusto}e ophoda. 1. Pojam usmjerene gusto}e ophoda. 1. Pojam usmjerene gusto}e ophoda. 1. Pojam usmjerene gusto}e ophoda. Gusto}a ophoda u
vektorskom polju
r
a u smjeru jedini~nog vektora
r
n
0
u to~ki T je skalar
( ) goph a T
W
S
n
S
r
: lim , =

0
(1)
gdje je
W a ds =
r
C
ophod u polju
r
a du` male jednostavno zatvorene
krivulje C oko to~ke T u ravnini kroz T okomitoj na
r
n
0
i pozitivno
orijentirane pomo}u
r
n
0
(u pretpostavljenom orijentiranom prostoru),
S plo{tina podru~ja S(C) u ravnini obrubljenog krivuljom C,
i

S
S

0
0
u lim oznaka stezanja podru~ja S(C) u obje dimenzije k
to~ki T.
Usmjerena gusto}a ophoda se katkada ozna~ava

dW
dS
. (2)
Za svaki vektor
r
n
0
operator goph
n
usmjerene gusto}e ophoda je
tipa vektor skalar. (Vidi primjedbu na kraju sljede}e to~ke.)

2. Analiti~ka formula. Rotor. Invarijantna svojstva. 2. Analiti~ka formula. Rotor. Invarijantna svojstva. 2. Analiti~ka formula. Rotor. Invarijantna svojstva. 2. Analiti~ka formula. Rotor. Invarijantna svojstva. Ako
su polje
r
a i vektor
r
n
0
analiti~ki zadani, tada se usmjerena gusto}a
VII. Usmjerena gusto}a ophoda i rotor 118
ophoda ra~una po formuli
g oph a
R
y
Q
z
n
P
z
R
x
n
Q
x
P
y
n
n x y z
r
=
0 0 0
, (3)
gdje je
( ) ( ) ( ) ( )
r r
r r r
a a x y z P x y z i Q x y z j R x y z k = = + + , , , , , , , , , (4)

r
r r r
n n i n j n k
x y z
0 0 0 0
= + + . (5)

Ta formula upu}uje na odredbu vektora rotora danu ve} u III (4)
pomo}u kojeg se usmjerena gusto}a ophoda izraàva:
goph a rot a n n rot a rot a
n n
r r r r r r
= = =
0 0
. (6)
Odatle slijede na isti na~in kao za vektor gradijent u III.2
invarijantna svojstva rotora pomo}u kojih se rotor moè invarijantno
odrediti.
Treba ipak ista}i da su i skalar g oph a
n
r
i vektor rot a
r
neovisni
o izboru koordinatnog sustava samo me|u jednako orijentiranim
sustavima , a da pri promjeni orijentacije sustava promijene predznak,
prelaze u suprotni skalar odnosno suprotni vektor. Zato se pri
promatranju koordinatnih sustava obiju orijentacija goph a
n
r
zove
pseudoskalar, a rot a
r
pseudovektor.

3. Bezvrtlo`no polje. 3. Bezvrtlo`no polje. 3. Bezvrtlo`no polje. 3. Bezvrtlo`no polje. Vektorsko polje
r
a se zove bezvrtlo`no
ako je u svakoj to~ki T njegovog podru~ja
( ) rot a T
r
r
= 0. (7)
Ako je ( ) rot a T
r
r
0, za polje
r
a se kaè da ima vrtlog u to~ki T.


P1. Izra~unaj gusto}u ophoda u polju
r
r r r
a yz i x j y k = + +
2 3 3
u smjeru
vektora:
4. Primjeri 119
a) b)
r
r r r
r
r r r
n i j k n i j k = + = + 2 3 6 2 3 6
Uradak. Ra~unajmo usmjerenu gusto}u ophoda po formuli (6):
g oph a n rot a
n
r r r
=
0
.
Iz
( )
rot a
i j k
x y z
yz x y
y i yzj x z k
r
r r r
r r r
= = + +
2 3 3
2 2 2
3 2 3
i
( ) ( )
a) b)
r
r r r
r
r r r
n i j k n i j k
0 0
1
7
2 3 6
1
7
2 3 6 = + = +
slijedi:
( ) ( )
a) b) g oph a x y z yz g oph a x y z yz
n n
r r
= + = +
6
7
3
6
7
3
2 2 2 2 2 2

P2. Izra~unaj gusto}u ophoda u polju
r
r r
a xyi x z k =
2 2
u smjeru
vektora
r
r r
n i j = + 3 4 u to~ki ( ) T 4 21 , , .
Uradak. Traènu usmjerenu gusto}u ophoda moèmo ra~unati po formuli
(6):
( ) ( ) g oph a T n rot a T
n
r r r
=
0
.
Iz
rot a
i j k
x y z
x y x z
x z j x k
r
r r r
r
r
=
0
2
2 2
2
,
rot a T j k n i j
r
r r
r
r r
( ) = = + 8 2
3
5
4
5
0
i ,
izlazi
g oph a T
n
r
( ) =
32
5
.
P3. Koja su invarijantna svojstva rotora s obzirom na usmjerenu
gusto}u ophoda?
Uradak: Iz formule (6),
g oph a n rot a
n
r r r
=
0
,
slijede odredbena svojstva smjera i duljine vektora rot a
r
:
(r1) Smjer rot a
o
r
vektora rot a
r
je smjer u kojem usmjerena
gusto}a ophoda g oph a
n
r
ima najve}u vrijednost.
(r2) Duljina rot a
r
vektora rot a
r
je najve}a vrijednost usmjerene
gusto}e ophoda g oph a
n
r
.
P4. Odredi smjer najve}e gusto}e ophoda u polju
r
r r r
a y zi x j k = +
2 3

u to~ki T(1, 2, 3) i izra~unaj vrijednost te najve}e gusto}e ophoda.
Uradak: Iz invarijantnih svojstava rotora (r1) i (r2), slijedi:
r r r r
n rot a T g oph a T rot a T
n
0 0
= = ( ) ( ) ( ) i .
Budu}i da je
rot a y j x y z k
r
r r
= +
2 2
3 2 ( ) ,
traèni smjer i vrijednost su
rot a T j k rot a T
0
1
241
4 15 241
r
r
r
r
( ) ( ) ( ) = = i .
P5. Dokaì da je operator g oph
n
usmjerene gusto}e ophoda linearan.
Uradak: Koriste}i se svojstvima linearnosti krivuljnog integrala i grani~ne
vrijednosti, primjenom formule (1) slijedi:

( )
goph a b
a b ds
S
a ds b ds
S
n
S S

r
r
r
r
r
r
+ =
+
=
+
=

lim
)
lim

0 0
(
C C C

4. Primjeri 121
=

+

=

+

=
= +

lim lim lim
.

S S S
n n
a ds
S
b ds
S
a ds
S
b ds
S
g oph a g oph b
0 0 0

r
r
r
r
r
r
C C C C

P6. Izra~unaj po odredbi (1) gusto}u ophoda u polju
r
r r
a z j x y k =
2 3

u pozitivnom smjeru osi Y.
Uradak. Ozna~imo s T x y z
0 0 0 0
( , , ) po volji odabranu to~ku i u njoj
ra~unajmo gusto}u ophoda polja
r
a u smjeru
r
r
n j
0
= . Primijenimo
odredbenu formulu (1):
( ) goph a x y z
W
S
a ds
R
j
S R
r
r
0 0 0
0 0
2
, , lim lim = =

,
gdje je C C = ( ) R kru`nica u ravnini y y =
0
sa sredi{tem u
T x y z
0 0 0 0
( , , ) polumjera R, pozitivno orijentirana s obzirom na
vektor
r
j :
r
r OT OT T T = = +
1 0 0 1
,
gdje je T
1
promjenljiva to~ka na
kru`nici.
Iz vektorsko-parametarske jedna-
d`be orijentirane kru`nice C C = ( ) R :

r
r r r
r x R t i y j z R t k = + + + + ( sin ) ( cos )
0 0 0
0 2
t

slijedi
r r
a r x y R t x y R t y R t = + +
0
2
0
3
0 0
3 2 2
0
3 3 3
2 sin sin sin .
Sada se ra~una
lim lim
( sin sin sin )
R R
a ds
R
x y R t x y R t y R t dt
R

=
+ +
=

0
2
0
0
2
0
3
0
2
0 0
3 2 2
0
3 3 3
2
2
r
C

Slika uz P6.
= =
2
2
0 0
3
2
0 0
3
0
2
x y
t dt x y
sin .
Tako je zadanom vektorskom polju
r
a i smjeru
r
n
0

pridruèno skalarno polje
g oph a xy
n
r
= 2
3
.

P7. Izra~unaj po odredbi (1) gusto}u ophoda u polju
r
r r
a i z j =
2
u
smjeru vektora
r
r r
n i k = + u to~ki T(3, 3, 3).

Uradak. Primijenimo odredbenu formulu (1),
g oph
W
S
a ds
R
i k
S R
r r
r
+

= =

( , , ) lim lim 3 3 3
2
0 0
2
,

gdje je C C = ( ) R presje~nica ravnine
x z + = 6 i valjka ( ) ( ) , x y R + = 3
2
3
2 2

pozitivno orijentirana pomo}u vektora
r
r r
n i k = + . Plo{tinu S R = 2
2
iz-
ra~unamo povr{inskim integralom prve
vrste.
Iz vektorsko-parametarske jednad`be
orijentirane krivulje C C = ( ) R :

r
r r r
r R t i R t j R t k = + + + + ( cos ) ( sin ) ( cos ) 3 3 3
0 2
t

slijedi :
r r
a r R t R t R t R t = + sin cos cos cos 9 6
2 2 3 3
.
Nadalje se ra~una
lim lim
( sin cos cos cos )
R R
a ds
R
R t R t R t R t dt
R

=
+
=

0
2
0
2 2 3 3
0
2
2
2
9 6
2
r
C

Slika uz P7.
4. Primjeri 123
= =
3 2
3 2
2
0
2
cos . t dt
P8. Izra~unaj: a) g oph a
n
( )
r
b) g oph a b
n
( )
r
r

Uradak. a) Iz (6) i III(20), slijedi:
g oph a n rot a n rot a grad a
n rot a n grad a goph a n grad a
n
n
( ) ( ) ( )
( ) ( ) .

r r r r r r
r r r r r r r
= = + =
= + = +
0 0
0 0 0

b) Iz (6) i III(23), slijedi:
g oph a b n rot a b n
a
b
b b diva
b
a
a adivb
a
b
b b diva
b
a
a a divb
n
n
n
n
n
( ) ( )
( ) ( ) .
r
r
r r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
= = +
=
=

+
0 0

P9. Za me|usobno okomite vektore
r r
n m i , izra~unaj:
a) goph a
n m
r r
r
+
b) goph a
n m 2
r r
r

Uradak. a) Budu}i da je
( )
r r
r r
r r
n m
n m
n m
n
n m
n
m
n m
m + =
+
+
=
+
+
+
0
2 2 2 2
0
2 2
0
,
slijedi:
goph a n m rot a
n
n m
n rot a
m
n m
m rot a
n
n m
goph a
m
n m
goph a
n m
n m
r r
r r r r r r r r
r r
+
= + =
+
+
+
=
=
+
+
+
( )
.
0
2 2
0
2 2
0
2 2 2 2

b) Vektori 2
r r
n m i su tako|er okomiti tako da na isti na~in
izlazi:
goph a
n
n m
goph a
m
n m
goph a
n m n m 2
2 2 2 2
2
4 4
r r
r r r
=
+

+
.
P10. Dokaì da za bilo koje skalarno polje vrijedi:
g oph n
n
( )
r
= 0
Uradak. Prema (6) i III(10), slijedi:
g oph n n rot n
n
( ) ( )
r r r
= =
0

= =
r r
n grad n
0
0 ( ) ,
jer je
r
n
0
okomit na grad n
r
.


Z1. Izra~unaj gusto}u ophoda u polju
r
r r r
a y x i z j x k = + ln
2
u smjeru
vektora:
a)
r
r r r
n i j k = + 2 2 b)
r
r r r
n i j k = 3 4 5 c)
r
r r r
n i j k = + + 3 4 5
Z2. Izra~unaj gusto}u ophoda u polju
r
r r r
a y zi x e j xz k
x
= +
3 2 3 2
u
smjeru vektora
r
r r r
n i j k = + 3 2 6 u to~ki T(0, 2, 3).
Z3. Izra~unaj goph a T a
y
z
i
x
z
j
a T
r
r r
r r
( )
( ) za = + i T(9, 2, 1).
Z4. Zavisi li gusto}a ophoda u polju
r
a grad = o smjeru?
Z5. U kakvoj su vezi goph a i goph b
n n
r
r
, ako je
r
r
a b grad = + ?
Z6. Za po volji odabrani smjer
r
n
0
izra~unaj goph a
n
r
, ako je:
a)
r r
a c = stalno polje b)
r r
a f r r = ( ) sferno polje
Z7. Odredi smjer najve}e gusto}e ophoda u polju
r
r r r
a x y i z j x k =
2 3 2
cos
u to~ki T(4,0,2) i izra~unaj tu najve}u gusto}u ophoda.
Z8. Odredi smjer najmanje gusto}e ophoda u polju
r
r r r
a
x
y
i
x
z
j
y
z
k = + +
5. Zadaci 125
u to~ki T(6, 3, 1) i izra~unaj tu najmanju gusto}u ophoda.
Z9. Izra~unaj najve}u usmjerenu gusto}u ophoda u polju
r r
a c = .
Z10. Je li goph a rot b
n
r
r
, ako je rot a goph b
n
r
r
?
Z11. Za{to suprotnim poljima pripadaju suprotne usmjerene gusto}e
ophoda u istom smjeru?
Z12. Za{to suprotnim smjerovima pripadaju suprotne usmjerene gusto}e
ophoda istog polja?
Z13. Odredi po definiciji gusto}u ophoda u polju
r
r r
a x y i x z j = + u
negativnom smjeru osi Z.
Z14. Izra~unaj po definiciji gusto}u ophoda u polju
r
r r r
a y i x j z k = +
2

u pozitivnom smjeru osi Z u to~ki: a) T(0, 0, 0) b) T(2, 1, 3)
Z15. Izra~unaj po definiciji gusto}u ophoda u polju
r
r
a x y k =
2
u smjeru
vektora
r
r r r
n i j k = + + u to~ki T(1, 1, 1).
Z16. Za koju je vrijednost parametra c gusto}a ophoda u polju
r
r r r
a y z i x j x k = + +
2 3
arcsin u smjeru vektora
r
r r
n i c j = + 4 u to~ki
T(
1
2
, 3, 2 ) jednaka 21?
Z17. U kojim je to~kama gusto}a ophoda u polju
r
r r
a y z i x y k = +
2 2
u
smjeru
r
r r r
n i j k = + 2 jednaka nuli?
Z18. Dokaì: Ako je vektor
r
r
n 0 kolinearan s rotorom polja
r
a u
to~ki T, onda je rot a T n goph a T
n
r r r
( ) ( ) =
0
. Vrijedi li obrat tako|er?
Z19. Dokaì: a) goph na n rot a
n
( )
r r r
= b) goph n a ndiva n
a
n
n
( )
r r r r
r
=

Z20. Dokaì:
a) goph r a r goph a n r a
n n
( ) ( )
2 2 0
2
r r r r r
= +
b) goph grad n grad grad
n
( ) ( ) =
r
0

Z21. Dokaì:
goph rot a rot b n
rot a
rot b
rot b
rot b
rot a
rot a
rot a
rot b
rot b
rot b
rot a
rot a
n
n
n
( )
.
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
=
=
=

Z22. Navedi primjere bezvrtlo`nih polja.
r
r r r
a x z i z j x y k = + +
2 3
nema vrtloga?
Z24. Odredi funkciju P(x,y,z) tako da polje
r
r r r
a P x y z i x j x z k = + + ( , , )
2

bude bezvrtlo`no.

127

1. Povr{ina
2. Pojam povr{inskog integrala
4. Ra~unska pravila
5. Bezopto~no polje i polje u kojem tok
ne ovisi o povr{ini integracije
6. Primjeri
7. Zadaci

1. Povr{ina. 1. Povr{ina. 1. Povr{ina. 1. Povr{ina. 1.1. Jednad`ba povr{ine. Povr{ina se analiti~ki
zadaje jednad`bom

r r
r r r
r r u v x u v i y u v j z u v k = = + + ( , ) ( , ) ( , ) ( , ) , (1)

gdje je radius-vektor
r
r (u, v) promjenljive to~ke T(u, v) na povr{ini funk-
cija realnih argumenata-parametara u i v odre|ena na zadanom jednosta-
vnom kona~nom podru~ju

(u, v) D. (2)

Podru~je D moè biti pravokutnik
[u
o
, u
1
] [v
o
, v
1
] :={(u, v) R
2
u
o
u u
1
i v
o
v v
1
},
skra}eno ozna~eno { u
o
u u
1
, v
o
v v
1
}, ili op}enitije pseudotrapez
oblika { u
o
u u
1
, v
o
(u) v v
1
(u)} ili oblika { u
o
(v) u u
1
(v) , v
o

v v
1
}. Funkcije x(u, v), y(u, v) i z (u, v) su koordinate radius-vektora
r
r (u, v) odnosno to~ke T(u, v). (Podru~je D funkcije
r
r (u, v) moè biti
jo{ op}enitijeg oblika; primjerice, moè biti rastavljivo na kona~no mnogo
podru~ja opisanog jednostavnog oblika. Op}a pak podru~ja ne}emo
upotrebljavati.)

1.2. Vrste povr{ina i vektor normale. Pretpostavljamo da su
promatrane povr{ine dovoljno pravilne; posebice, da je funkcija
r
r (u, v)
ne samo neprekinuta nego da ima i neprekinute djelomi~ne derivacije
VIII. Povr{inski integral 128

r r
r r r
r r u v x u v i y u v j z u v k
u u u u u
= = + + ( , ) ( , ) ( , ) ( , ) , (3)
r r
r r r
r r u v x u v i y u v j z u v k
v v v v v
= = + + ( , ) ( , ) ( , ) ( , ) , (4)

u svim to~kama T(u, v) na povr{ini, s mogu}im izuzecima na nekim
krivuljama na povr{ini.

Dodatno pretpostavljamo da je

r r
r
r r
u v
0 , (5)

tj. da povr{ina ima normalu u svim svojim to~kama T(u, v) sa spome-
nutim mogu}im izuzecima. Tada je
r r r
n T r T r T
u v
( ) ( ) ( ) = vektor normale
u to~ki T(u, v), a jedini~ni vektor normale je
r
n
0
ili
r
n
0
.

Nadalje pretpostavljamo da povr{ina nema samopresjeci{ta i da rub
podru~ja D odre|uje jednostavno zatvoreni rub povr{ine kojim je
obrubljena. Takve se povr{ine zovu jednostavne. (Tipi~an primjer
jednostavne povr{ine je hemisfera obrubljena kru`nicom. Neprekinute
deformacije hemisfere proizvode jednostavne povr{ine obrubljene
deformiranom kru`nicom.)

êsto se razmatra samo dio (komad) povr{ine, tzv. svod povr{ine,
koji je tako|er jednostavan ako je povr{ina jednostavna, ali koji moè
biti jednostavan iako povr{ina nije jednostavna.

Osim jednostavnih povr{ina i svodova povr{ine promatraju se i
jednostavno zatvorene povr{ine: to su sfere ili neprekinute deformacije
sfera.

1.3. Orijentacija povr{ine. êsto je potrebno razlikovati jedan
smjer prolaza kroz povr{inu od drugog suprotnog i jedan od ta dva
smjera ista}i. Tom je razlikovanju i isticanju ekvivalentno razlikovanje
dviju strana povr{ine i isticanje jedne od tih dviju strana. Razlikovanje
dvaju smjerova prolaza kroz povr{inu odnosno dviju strana povr{ine
mogu}e je ostvariti samo za orijentabilne (dvostrane) povr{ine. Naime,
postoje i neorijentabilne (jednostrane) povr{ine kod kojih se razlikovanje
ne moè ostvariti. Jednu takvu povr{inu prona{ao je njema~ki matemati-
~ar Mbius (1790 - 1868) koja se po njemu naziva Mbiusova vrpca.
1. Povr{ina 129
Ako je mogu}e, razlikovanje se postiè orijentacijom povr{ine.
Orijentacija povr{ine moè biti parametarska, normalna i rubna.

Pri parametarskoj orijentaciji povr{ine odredbeni podatak je
raspored parametara, (u, v) ili (v, u), kojim je povr{ina pozitivno
orijentirana, npr. u slu~aju rasporeda (v, u), pomo}u vektora normale
r r r
n r r
u v
= ili jedini~nog vektora normale
r r r
n r r
u v
0 0
= ( ) bilo u kojoj
odabranoj to~ki T(u, v) povr{ine, i tako odre|en pozitivni smjer prolaza
kroz povr{inu, u smjeru normalnog vektora, i negativni, u suprotnom
smjeru. (Ovdje se, zbog nastupa ex-produkta, pretpostavlja da je prostor
orijentiran koordinarnim sustavom, tj. njegovom bazom (
r
i ,
r
j ,
r
k ). Ina~e,
rasporedom parametara odre|ena je samo orijentacija male zatvorene
krivulje, oko bilo koje odabrane to~ke povr{ine, ome|ene orijentiranim
lukom u-krivulje (v
i
=const), v-krivulje (u
i+1
=const), suprotno orijentira-
nim lukom u-krivulje (v
i+1
=const) i v-krivulje (u
i
=const) (vidi Sliku 2).
Vidi dalje ~etvrti na~in orijentacije povr{ine.) Normalni vektor se moè
neprekinutim pomicanjem po povr{ini prenijeti bilo u koju to~ku povr{ine.

Pri normalnoj orijentaciji povr{ine odredbeni podatak je po volji
odabrani, od dva mogu}a, jedini~ni vektor normale
r
n
0
(T) bilo u kojoj
odabranoj to~ki T(u, v) povr{ine kojom je povr{ina pozitivno orijentirana.

Obje vrste orijentacija su koherentne ako i samo ako je
r r r
n r r
u v
0 0
= ( ) u nekoj to~ki T(u, v), za odabrani vektor
r
n
0
i raspored
parametara (u, v).

Ima li povr{ina rub, moèmo je orijentirati rubno. Pri tome je
odredbeni podatak po volji odabrana, od dvije mogu}e, orijentacija
rubne krivulje, kojom je povr{ina pozitivno orijentirana. Orijentirana
rubna krivulja se moè neprekinutim pomicanjem po povr{ini, koje ne
dovodi do samopresijecanja krivulje, prenijeti bilo oko koje to~ke
povr{ine. Svaka takva pridruèna mala orijentirana zatvorena krivulja
novi je ~etvrti na~in orijentacije povr{ine, koherentne s rubnom
orijentacijom, a neovisno o postanku moè posluìti kao odredbeni
podatak orijentacije povr{ine bez obzira ima li povr{ina rub ili ga nema.
Rubna orijentacija je koherentna prethodnim dvjema vrstama
orijentacija ako i samo ako je pridruèna mala krivulja s njima
koherentno orijentirana, tj. ako i samo ako je orijentacija pridruène
male krivulje oko neke to~ke povr{ine pozitivna prema normalnom
vektoru
r r r
n r r
u v
0 0
= ( ) u istoj to~ki kojim su prethodne vrste orijentacija
odre|ene. (Ovdje se tako|er pretpostavlja odre|ena orijentacija prostora.)

Ako je povr{ina jednostavno zatvorena, tada se mogu}a dva
jedini~na normalna vektora u nekoj to~ki povr{ine mogu ne samo
razlikovati jedan od drugog nego se svaki moè pojedina~no odrediti.
Vanjski ili pozitivan
r
n
+
0
ima smjer od unutarnjih to~aka prostornog
podru~ja kojeg povr{ina obrubljuje k vanjskim to~kama, a unutarnji ili
negativan
r
n
0
ima suprotan smjer. Povr{ina S :
r
n
+
0
orijentirana vektorom
r
n
+
0
naziva se pozitivno orijentirana, a suprotna orijentacija je negativna.

2. Pojam povr 2. Pojam povr 2. Pojam povr 2. Pojam povr{inskog integrala. {inskog integrala. {inskog integrala. {inskog integrala. Integral
r
r
a dS
n
S:
0
vektorskog
polja
r
a (T) po orijentiranoj povr{ini S :
r
n
0
u podru~ju polja je obujam
teku}ine u polju brzine strujanja
r
a (T) koja prostruji u jedinici
vremena kroz povr{inu S u pozitivnom smjeru, tj.

r r
r
a dS a S
n
i i
i
n
o
S
=
=
S:
: lim

0
1
, (6)
gdje je
r r
a a T
i i
: ( ) = , (7)
r r
n n T
i i
0 0
: ( ) = , (8)
S
i
: = plo{tina svoda S
i
, (9)
S n S
i i i
: =
r
0
, (10)

a S0 (kasnije V0) jednostavni je na~in izraàvanja da ne samo
plo{tina (kasnije obujam) svakog komada S
i
(kasnije V
i
) teì k nuli nego
da se pri tom i svaki taj komad steè k to~ki (vidi sliku 2).

Da se izbjegne dvozna~nost oznake teènja i istakne stezanje
komada k to~ki mogao bi se uporabiti za teènje u ja~em smislu, tj.
teènje k to~ki, posebni znak teènja ili, kako je ve} uobi~ajeno u
matemati~koj literaturi, umjesto uporabiti (promjer ili dijametar), ali
3. Analiti~ka formula 131
u tehni~koj literaturi nije uobi~ajeno isticati tu razliku nego se ona isti~e
samo u tekstu.

Za svod povr{ine S orijentiran rubnom krivuljom C, povr{inski se
integral ozna~ava

r
a dS
S C :
. (11)

Povr{inski integral odnosno opisani obujam naziva se tako|er tok
(fluks) u polju
r
a kroz povr{inu S, a ako je povr{ina S jednostavno
zatvorena, naziva se optok (potpuni tok, totalni fluks) i ozna~ava

r
r
a dS
n
S:
0
, (12)
a ako je uz to povr{ina S pozitivno orijentirana, integral se ozna~ava

r
a dS
S
. (13)

Za svaku orijentiranu povr{inu S :
r
n
0
u podru~ju vektorskog polja,
integralni operator (. . . )
:

dS
n S
r
0
je tipa vektorskalar .

3. Analiti~ka formula. 3. Analiti~ka formula. 3. Analiti~ka formula. 3. Analiti~ka formula. Ako su polje
r
a i povr{ina S :
r
n
0

analiti~ki zadani, tada se povr{inski integral ra~una po formuli

r r r r r r r
r
a dS a r r du dv a r r
u v u v
n
= =

( ) ( )
:

D D S
0
, (14)
gdje je na desnoj strani
[ ]
[ ] [ ] [ ]
r r r
r r r
a a r u v
P x u v y u v z u v i Q j R k
=
= + +
( , )
( , ), ( , ), ( , ) . . . . . . ,
(15)
r
r
r x u v i
u u
= + ( , ) . . . , (16)
r
r
r x u v i
v v
= + ( , ) . . . , (17)

u u u
r r du x u v i
r r
r
= = + ( , ) . . . , (18)

v v v
r r dv x u v i
r r
r
= = + ( , ) . . . , (19)
a podru~je D koherentno orijentirano s rubnom krivuljom povr{ine S (tj.
tako da obilazak du` ruba podru~ja D proizvodi pozitivni obilazak du`
ruba povr{ine S).

4. Ra~unska pravila. 4. Ra~unska pravila. 4. Ra~unska pravila. 4. Ra~unska pravila. Najva`nija su pravila povr{inskog integrala:
Pravilo promjene predznaka integrala pri promjeni orijentacije po-
vr{ine integracije:
(. . . ) (. . . )
: :
=

dS dS
n n S S
r r
0 0
. (20)
Pravilo aditivnosti (po svodu povr{ine):
( . . . ) ( . . . ) ( . . . ) + =

dS dS dS
S S S
1 2
, (21)
gdje je povr{ina integracije S:
r
n
0
rastavljena na svodove S
1
i S
2
.

Pravilo linearnosti:
Operator (. . . )
:

dS
n S
r
0
je linearan (vidi II(8)).

5. Bezopto~no polje i polje u kojem tok ne ovisi o 5. Bezopto~no polje i polje u kojem tok ne ovisi o 5. Bezopto~no polje i polje u kojem tok ne ovisi o 5. Bezopto~no polje i polje u kojem tok ne ovisi o
povr{ini integracije. povr{ini integracije. povr{ini integracije. povr{ini integracije. Vektorsko polje
r
a se zove bezopto~no ako je za
svaku jednostavno zatvorenu povr{inu S u njegovom podru~ju optok kroz
povr{inu S jednak nuli:
r
a dS =
S
0 . (22)
Vektorsko polje je bezopto~no ako i samo ako za svaku jednosta-
vno zatvorenu krivulju C u podru~ju polja tok kroz svod u podru~ju
polja obrubljen krivuljom C, tzv. nataknicu S(C) na krivulju C, ne ovisi
o nataknici S(C), tj. ako i samo ako su tokovi kroz svake dvije natak-
nice S
1
(C) i S
2
(C) jednaki:
r r
a dS a dS
C C
=

S S
2 1
( ) ( )
. (23)

Ovdje se dakako pretpostavlja povr{inski jednostavna povezanost podru~ja
polja (vidi X.2). Uz taj uvjet vrijedi pou~ak:
(F1) Vektorsko polje je bezopto~no ako i samo ako tok u njegovom
podru~ju ne ovisi o povr{ini integracije.
133

Na slici je podru~je D pozitivno orijentirano, i to koherentno s
povr{inom S :
r
n
0
, tj. tako da je
r r r
n r r
u v
0 0
= ( ) .

i i i
i
n
S
a S
=

r
1
0
lim
= = =

r r r r r r r
r
a dS a r r du dv a r r
u v u v
n
( ) ( )
:

D D S
0

Oznaka D
upu}uje da podru~je D mora biti orijentirano koherentno s

povr{inom S :
r
n
0
.

=

r r
a dS div a dV
V S S ( )

Slika 2. Tok u vektorskom polju - Povr{inski integral

Gauss
Optok ili totalni fluks
Tok ili fluks u polju
r
a kroz orijentiranu povr{inu S :
r
n
0


P1. Izra~unaj integral vektorskog polja
v
r r
a x y z x j k ( , , ) = + 2 po
orijentiranoj povr{ini S :
r r r
n r r
u v
= ,
r
r r r
r vi uvj u k = +
2
; 1 u 2 ,
1 u v 0 .

Uradak. Prema analiti~koj formuli (14) treba izra~unati
r r r r
r
a dS du a r r dv
u v
u
n
=

( )
:
1
0
1
2
0
S
,
gdje je
r r
r r
a a v uv u v j k = = + ( , , )
2
2 ,
r
r r
r
r
r v j uk r i u j
u v
= = + 2 , ,
r r
r r r
r r u i u j v k
u v
= 2 2
2
.
Tada je
r r r
a r r u v
u v
= + ( ) ( ) 2 1
i
+ =

2 1
11
12
1
0
1
2
( ) u du v dv
u
.

P2. Koliko iznosi tok polja brzine strujanja teku}ine
r
a x y z ( , , ) =
= + + ( ) z y i x j y k
2
r r r
kroz pravokutnik s vrhovma A(2, 0, 0),
B(2, 3, 0), C(2, 3, 2) i D(2, 0, 2), orijentiran vektorom
r
r
n i = ?
Odredi skup to~aka S
0
pravokutnika S u kojima je polje
r
a
okomito na vektor
r
n . Razdvaja li S
0
pravokutnik S na dva dijela
S
1
i S
2
tako da je tok
1
kroz S
1
pozitivan, a tok
2
kroz S
2

negativan? Provjeri je li = +
1 2
.

Uradak. Odredimo vektorsko - parametarsku jednad`bu zadanog pravokut-
nika. Odaberemo li y i z za parametre, ta je jednad`ba:
6. Primjeri 135
S :
r
r
n i = ,
r
r r r
r i y j z k = + + 2 ; (y, z) D.
Podru~je D je pravokutnik u ravnini YZ odre|en nejednad`bama
D:
0 3
0 2

y
z
.
Imamo analiti~ke prikaze polja
r
a i pravokutnika S pa tok
moèmo izra~unati po formuli (14):
= =

r r r r
r
a dS a r r dy dz
y z
i
( )
: D S
,
s negativnim predznakom jer je ( )
r r
r
r
r r i n
y z
= =
0
(vidi slijede}i
ra~un).
Iz
r r
r r r
r
r
r
r
r r
r
a a y z z y i j y k
r j r k r r i
y z y z
= = + +
= = =
( , , ) ( ) ,
, , ,
2 2
2

slijedi
r r r
a r r z y
y z
= ( )
2

i
= =

dy z y dz ( ) .
2
0
2
0
3
12
Primijetimo da koordinate
Q=x i R=y polja
r
a ne
doprinose toku kroz pravokut-
nik S jer su vektori
r
j i
r
k
okomiti na
r
n .
Skup S
0
(S
1
, S
2
) sadrì
to~ke (x, y, z) pravokutnika S
za koje vrijedi
r r
a x y z n ( , , ) ( , ) = > < 0 0 0 .
Stoga iz

Slika uz P2.
r r
a x y z n y z ( , , ) ( , , ) = = < <
2
0 0 0
slijedi
S
0
2
2
:
z y
x
=
=
,
S S
1
2
2
2
2 2
: , :
z y
x
z y
x
<
=
>
=
.
Tada je
1
0
2
2
3
12
16 2
15
= = +

dz y z dy
z
( )
i
2
0
2
2
0
16 2
15
= =

dz y z dy
z
( )
dakle jest = +
1 2
.

P3. Razvij desnu stranu formule (14) ako je povr{ina S zadana
eksplicitno jednad`bom z = f (x, y) i ako su parametri u=x i v=y.

Uradak. Iz vektorsko - parametarske jednad`be orijentirane povr{ine
S :
r r r
n r r
x y
= ,
r
r r r
r x i y j f x y k = + + ( , ) ,
slijedi:
| | | | | | | |
r r
r r r
a a x y f x y P x y f x y i Q j R k = = + + , , ( , ) , , ( , ) . . . . . . ,
r
r r
r
r r
r i f x y k r j f x y k
x x y y
= + = + ( , ) , ( , ) ,
r r
r r r
r r f x y i f x y j k
x y x y
= + ( , ) ( , ) .
Sada je
| | | | | |
r r r
a r r P f x y Q f x y R
x y x y
= + ( ) . . . ( , ) . . . ( , ) . . . ,
i skra}eno zapisano,
r
r
a dS P f Q f R dx dy
n
x y
= +

S D :
( )
0
.
6. Primjeri 137
P4. Izra~unaj tok polja
r
r r r
a x i z j k = + 2 kroz svod ravnine
2x+3y+ +6z=6 koji se nalazi u prvom oktantu, orijentiran
vektorom
r
r r r
n i j k = + + 2 3 6 .

Uradak. Uzmemo li za parametre x i y, lako dobivamo jednad`bu zada-
nog svoda
S :
r
n ,
r
r r r
r x i y j
x y
k = + +
|
\
|
1
3 2
; (x, y) D.
Na slici se vidi da je podru~je D odre|eno nejednad`bama

D:
0 3
0 2
2
3

x
y
x
.
Za ra~unanje toka moèmo
iskoristiti gotove formule iz pretho-
dnog primjera za

f x y
x y
f x y f x y
x y
( , ) , ( , ) , ( , ) = = = 1
3 2
1
3
1
2
.
Najprije izra~unamo
r r
r r r
r
r r i j k n
x y
= + + =
1
3
1
2
1
6
,
odatle zaklju~uju}i da je ispred integrala predznak plus, a zatim
+ =
|
\
|

|
\
|

|
\
|
= P f Q f R x
x y y
x y
1
3
2 1
3 2
1
2
1
2

i
r
r
a dS
y
dx dy dx y dy
x
n
=
|
\
|
= =

2
1
2
1
0
2
2
3
0
3
0
D S:
.

Slika uz P4.
r
r r
a j xz k = + kroz svod paraboloida z = y
2
4x
2
,
odre|en nejednad`bama 0y1 i z0, a orijentiran vektorom
r
r r
n j k = 3 2 u to~ki T( , , ) 0
3
4
9
16
.

Uradak. Neka su promjenljive x i y parametri u jednad`bi zadanog
svoda hipreboli~nog paraboloida
S :
r
n ,
r
r r r
r x i y j y x k = + + ( ) ;
2 2
4 (x, y) D.

Podru~je D je trokut u
ravnini XY odre|en neje-
dnad`bama
D:
0 1
2 2

y
y
x
y
.
Primijenit }emo gotove
formule iz P3 za

f = y
2
4x
2
, f
x
= 8x , f
y
= 2y.
Za odre|ivanje predznaka ispred integrala, ra~unamo:
r
r
r
r r
r r
r r r
r i x k r j y k r r x i y j k
x y x y
= = + = + 8 2 8 2 , , ,
( )( )
r r
r r
r
r r T j k n
x y
= + =
3
2
1
2
.
Ispred integrala treba staviti predznak minus. Dalje je
Pf
x
Qf
y
+R=xy
2
4x
3
2y
i
r
r
a dS xy x y dx dy
n
= =

( )
:
2 3
4 2
0
D S

= = =

dy xy x y dx dy y dx
y
y
y
( ) ( )
2 3
0
2
0
1
2
2
0
1
4 2 2 2
2
3
.

Slika uz P5.
6. Primjeri 139
r
r r
a j z k = + 3 kroz svod valjka y=x
2
koji se
nalazi u prvom i drugom oktantu ispod ravnine y+z=4, orijentiran
rubnom krivuljom koja je pozitivno orijentirana ako se gleda iz
to~ke A(0, 4, 0).

Uradak. Izjedna~avanjem ordinata y zadanog valjka i ravnine, dobivamo
jednad`bu projekcije presje~nice valjka i ravnine na ravninu XZ,
z=4x
2
,
iz koje slijedi
z=4 za x=0 i z=0 za x=2.

[to se ti~e normalnog vektora
r
n u to~ki T na osi Z, on je
usmjeren tako da nam s
njegovog kraja orijentacija rubne
krivulje ste-gnute oko to~ke T
izgleda pozitivna - suprotna od
kretanja kazaljki na satu.
Uzmemo li za parametre
x i z, dobivamo jednad`bu
zadanog svoda

S :
r
n ,
r
r r r
r x i x j z k = + +
2
; (x, z) D.
Podru~je D je lik u ravnni XZ odre|en nejednad`bama
D:

2 2
0 4
2
x
z x
.
Dalje slijedi:
r r
r r
a a x x z j z k = = + ( , , )
2
3 ,
r
r r
r
r
r r
r r
r i x j r k r r x i j
x z x z
= + = = 2 2 , , ,
( )( )
r r
r
r
r r T j n
x z
= ,

Slika uz P6.
r r r
a r r
x z
= ( ) 3.
Tako je
r
r
a dS dx dz dx dz
x
n
= = =

3 3 32
0
4
2
2
2
0
D S:
.
r
r
a x z k = ( ) kroz svod paraboloida z=x
2
+y
2
,
odre|en nejednad`bama x 0 i z 9 , a orijentiran rubnom
krivuljom koja je orijentirana tangentnim vektorom
r r
t j = u to~ki
T(3, 0, 9).

Uradak. Nacrtajmo zadani svod i uz pomo} slike odredimo njegovu
orijentaciju normalnim vektorom
r
n (vidi sliku). Projekcija svoda
na ravninu XY je polukrug. Zato je za parametre najpogodnije
uzeti polarne koordinate: (kut s pozitivnim smjerom osi X) i
(udaljenost od ishodi{ta).
Vektorsko- parametarska
jednad`ba svoda glasi:
S :
r
n ,
r
r r r
r i j k = + +

cos sin ;
( , ) .
2
D

Podru~je D, polukrug {x
2
+y
2
9,
x0} u ravnini XY, je s obzirom
na parametre i odre|eno
nejednad`bama
D:

2 2
0 3
.

Slijedi ra~unanje:
r r
r
a a k = = ( cos , sin , ) ( cos )
2
,
r
r r
r i j
= + sin cos ,

Slika uz P7.
6. Primjeri 141
r
r r r
r i j k
= + + cos sin 2 ,
r r
r r r
r r i j k

= + 2 2
2 2
cos sin ,
r r r
a r r = ( ) ( cos )

2
1 .
Provjerimo u to~ki A, za koju je =0 i =1, podudara li
se parametarska orijentacija sa zadanom. Kako je
( )( )
r r
r r
r
r r A i k n

= 2 ,
ispred integrala }e biti predznak plus, pa imamo
r
r
a dS d d
n
= =

( cos )
:
1 9 18
2
0
3
2
2
0

S
.

P8. Izra~unaj optok polja
r
r r
a x i x k = + kroz vanjsku stranu zatvorene
povr{ine, sastavljene od svodova sto{ca x
2
=9y
2
+4z
2
i ravnine x=6.

Uradak. Rastavimo zadanu pozitivno orijentiranu povr{inu S na orijenti-
ranu osnovicu S
1
:
r
n
1
i orijentirani pla{t S
2
:
r
n
2
(vidi sliku). Tada
po pravilu (21), vrijedi:

r r r
r r
a dS a dS a dS
n n
= +

S S S
2 2 1 1
: :
,

pa je potrebno izra~unati ova dva toka na desnoj strani.
Trag sto{ca x
2
= 9 y
2
+ 4 z
2
u ravnini x = 6 je elipsa
y z
2 2
4 9
1 + =
koja obrubljuje osnovicu S
1
.
Projekcije osnovice S
1
i pla{ta
S
2
na ravninu YZ se poklapaju.

Tok polja
r
a kroz S
1
:
r
n
1

Slika uz P8.
r
r r r
r i j k = + + 6 2 3 0 2 0 1 cos sin ; ,
r
r r
a i k = + 6 6
r r
r
r
r r i n

= 6
1

r r r
a r r = ( )

36
1
0
1
0
2
36 36 = =

d d
( )
Tok polja
r
a kroz S
2
:
r
n
2

r
r r r
r i j k = + + 6 2 3 0 2 0 1 cos sin ; ,
r
r r
a i k = + 6 6
r r
r r r
r
r r i j k n

= + + 6 18 12
2
cos sin
r r r
a r r = ( ) sin

72 36
2 2

2
2 2
0
1
0
2
72 36 24 = =

d d
( sin )
Tako je traèni optok
= = + =
r
a dS
S
1 2
12 .
Napomena. U sredi{tu osnovice S
1
, to~ki T ( 6 , 0 , 0 ) , je
( )( )
r r
r
r r T

= 0 jer je =0. Za odabrane parametre i
to~ka T predstavlja singularitet (tzv. parametarski singularitet).
Ukoliko èlimo biti potpuno dosljedni, treba ra~unati
1
0
0
2 1
36 =
(
(
+

lim ( )
d d ,
ili prije}i na druge parametre. Isti bi postupak trebalo primijeniti i
na
2
glede vrha pla{ta S
2
tj. ishodi{ta O(0, 0, 0). Ovdje je vrh
bitni singularitet pa se prijelazom na nove parametre taj
singularitet ne moè ukloniti.
6. Primjeri 143
r
r r
a y i y j = kroz unutarnju stranu zatvorene
povr{ine, sastavljene od dijelova valjka x
2
+z
2
=4 za z 0 i ravnina
y = 0 , z = 0 i y + z = 5 .

Uradak. Zadanu negativno orijentiranu povr{inu S treba rastaviti na
orijentirane svodove S
1
:
r
n
1
, S
2
:
r
n
2
, S
3
:
r
n
3
i S
4
:
r
n
4
(vidi sliku);
primjeniti pravilo (21):

r r r r r
r r r r
a dS a dS a dS a dS a dS
n n n n
= + + +

S S S S S
2 2 1 1 3 3 4 4
: : : :
;
i zatim izra~unati svaki od tokova na desnoj strani.
Tok polja
r
a kroz S
1
:
r
n
1
.
U to~kama svoda S
1
je
r
a =
r
0 , stoga je
1
0 = .
Tok polja
r
a kroz S
2
:
r
n
2

Moè se naslutiti da je
2
0 = jer je

2 21 22 21 21
0 = + = = ,

gdje je
21
(
22
) tok
polja
r
a kroz S
21
(S
22
),
dio svoda S
2
koji se
nalazi u prvom (drugom)
oktantu. Uvjerimo se
neposrednim ra~unanjem
da je
2
=0:

r
r r r
r i y j k y = + + 2 2 0 0 5 2 cos sin ; , sin
r
r r
a y i y j =
r r
r r
r
r r i k n
y
= 2 2
2
cos sin
r r r
a r r y
y
= ( ) cos
2

Slika uz P9.
2
0
5 2
0
2 0 = =

d y dy

( cos )
sin

Tok polja
r
a kroz S
3
:
r
n
3

Polje
r
a je usporedno sa svodom S
3
pa je
3
0 = .
Tok polja
r
a kroz S
4
:
r
n
4

r
r r r
r i j k = + + cos ( sin ) sin ; , 5 0 0 2
r
r r
a i j = ( sin ) ( sin ) 5 5
r r
r r
r
r r j k n

= +
4

r r r
a r r = ( ) sin

2
5
4
2
0
2
0
5 10
16
3
= =

d d
( sin )
Zbrajanjem ova ~etiri toka dobivamo optok
= + + + =
1 2 3 4
10
16
3
.
r
r
a z k = kroz unutarnju stranu sfere
x
2
+y
2
+z
2
=R
2
.
Uradak. Odredimo {to jednostavnije parametarske jednad`be sfere.
Uzmemo li za parametre kuteve
i (vidi sliku), za po volji
odabranu to~ku (x, y, z) sfere,
vrijedi:
cos , =
z
R

sin
sin
,
=
y
R

cos
sin
.
=
x
R

Slika uz P10.
6. Primjeri 145
Tada vektorsko - parametarska jednad`ba sfere glasi:
r
r r r
r R i R j R k = + + cos sin sin sin cos ;
0 2 0 , .

Slijedi ra~unanje:
r
r
a R k = cos
r r
r r r
r
r r R i R j R k n

=
2 2 2 2 2
cos sin sin sin sin cos
r r r
a r r R = ( ) sin cos

3 2

r
a dS R d d = =

( sin cos )
3 2

D S

= =

R d d R
3 2
0
3
0
2
4
3

sin cos
P11. Izra~unaj optok sfernog polja
r r
a r
r
r =
|
\
|
1
3
kroz vanjsku stranu
sfere sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera R. Kao poop}enje pri-
mjera vidi Z18.
Uradak. Za vanjski normalni vektor
r
n sfere S sa sredi{tem u ishodi{tu,
vrijedi
r r
n r
0 0
= , pa je
dS n dS r dS = =
r r
0 0
.
Ako je sfera S polumjera R, tada je
r r r
a dS r
r
r r dS r
r
r dS =
|
\
|
=
|
\
|
=

S S S
1 1
3
0
3

=
|
\
|
=
|
\
|
=
R
R
dS R
R
R R
2
2
2
2
2 4
1 1
4 4 1
S
( )
jer za to~ke sfere vrijedi r=R i jer plo{tina sfere iznosi 4R
2
.
P12. Dokaì da je optok stalnog polja
r
a =
r
c kroz bilo koju sferu
jednak nuli. (Bezopto~nost stalnog polja moè se lako dokazati
primjenom formule divergencije - vidi X.)

Uradak. Pokaìmo najprije da je optok polja
r
a =
r
c kroz bilo koju sferu
sa sredi{tem u ishodi{tu jednak nuli. Neka je dakle S :
r
n
+

pozitivno orijentirana sfera sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera R i
neka je
r
r r r
c c i c j c k
x y z
= + + .
Tada iz
r r r
r
c r c
r
r r
c x c y c z
x y z
= = + +
0
1
( ) ,
slijedi:
r r r
a dS c r dS
r
c x c y c z dS
x y z
= = + + =

S S S
0
1
( )
= + + =

c
R
x dS
c
R
y dS
c
R
z dS
x
y
z
S S S
0

jer su sva tri posljednja integrala jednaka nuli.
Pokaìmo, npr. da je integral funkcije f (x, y, z)=x po sferi S
jednak nuli. Rastavimo sferu S na polusfere S
1
za x 0 i S
2
za
x0. Onda je
xdS xdS xdS x dS x dS = + =

S S S S S
1 2 1 2
=0.
Kaìmo i za{to je optok stalnog polja
r r
a x y z c ( , , ) = kroz
bilo koju sferu, (xx
0
)
2
+(yy
0
)
2
+(zz
0
)
2
=R
2
, jednak nuli. Prije-
lazom na nove koordinate, x
1
=xx
0
, y
1
=yy
0
i z
1
=zz
0
,
dobivamo sferu sa sredi{tem u ishodi{tu, x y z R
1
2
1
2
1
2 2
+ + = , dok
polje
r r
a x y z c ( , , )
1 1 1
= ostaje stalno.
Optok stalnog polja kroz bilo koju sferu moèmo i neposre-
dno izra~unati koriste}i se parametarskim jednad`bama sfere.
6. Primjeri 147
r
r r
a z i x k = + + ( ) 1 kroz svod hiperboloida
x
2
+y
2
z
2
=1 koji se nalazi u prvom oktantu unutar valjka
(x2)
2
+(y2)
2
=8, orijentiran negativno orijentiranom rubnom krivu-
ljom ako se gleda iz ishodi{ta.

Uradak. Izrazimo jednad`bu zadanog svoda jednokrilnog hiperboloida
preko polarnih koordinata i :
S :
r
n ,
r
r r r
r i j k = + + cos sin
2
1 ; ( , )D.
Nejednad`be podru~ja D su
D:
(cos sin )
0
2
1 4

+

jer je
= + 4(cos sin )
jednad`ba ve}e kru`nice u
polarnim koordinatama.
Slijedi:
r
r r
a i k = + +
2
1 1 ( cos )
r r
r r r
r
r r i j k n

2
2
2
2
1 1
cos sin

r r r
a r r = ( )

= =
+
+

d d

( )
(cos sin )
15 32
4
1
4
0
2

r
r r
a j x k = + kroz svod valjka x
2
+y
2
=2y koji se
nalazi u prvom i drugom oktantu unutar paraboloida z=4x
2
y
2
,
orijentiran vektorom
r
r
n j = u to~ki T(0, 0, 3).

Slika uz P13.
Uradak. Zapi{imo jednad`bu valjka u kanonskom obliku
x
2
+(y1)
2
=1.
Pomaknemo li ishodi{te koordinatnog sustava u sredi{te osnovice
valjka i za parametre uzmemo kut i aplikatu z, dobivamo
jednad`bu svoda
S :
r
n ,
r
r r r
r i j z k z = + + + cos ( sin ) ; ( , ) 1 D
jer za to~ke valjka vrijedi
x=cos i y=1+sin .
Nejednad`be podru~ja D su
D:
sin
0 2
0 2 2

z

jer je gornja granica za para-
metar z presje~nica paraboloida i
valjka,
z=4x
2
y
2
=22sin .
Slijedi:
r
r r
a j k = + cos

r r
r r
r
r r i j n
z
= + cos sin

(nakon pomaka ishodi{ta za to~ku T je

=
3
2
i z = 3 ,
( )( )
r r
r
r
r r T j n
z
= = )
r r r
a r r
z
= ( ) sin

= =

sin
sin

d dz 2
0
2 2
0
2

Slika uz P14.
7. Zadaci

149

Z1. Izra~unaj integral vektorskog polja a x i yz j = +
r r
po ~etverokutu s
vrhovima A(3, 1, 1), B(0, 1, 4), C(5, 1, 4) i D(4, 1, 1), orijentiran
vektorom
r
r
n j = .
Z2. Izra~unaj integral polja
r
r r
a y j x k = + po trokutu s vrhovima
A(6,0,0), B(3, 0, 3) i C(3, 3, 3), orijentiranom vektorom
r
n AB AC = .
Z3. Izra~unaj tok polja brzine strujanja teku}ine
r
r r
a xy i y k = 4 kroz
svod ravnine 2x+2yz+4=0 koji se nalazi u tre}em oktantu, ori-
jentiran vektorom
r
r r r
n i j k = + 2 2 . Postoji li dio zadanog trokuta
kroz koji je tok polja
r
a pozitivan?
r
r r
a y i z k = kroz
unutarnju stranu svoda paraboloida z=x
2
+y
2
ispod ravnine z = 4 .
Moè li se izdvojiti dio zadanog svoda kroz koji je tok polja
r
a
negativan?
Z5. Izra~unaj tok polja
r
r
a z i = kroz vanjsku stranu svoda parabolo-
ida z=x
2
+y
2
izme|u ravnina z = x i z = 2x.
r
r r r
a y i x j k = kroz svod paraboloida
z = 4 x
2
y
2
isje~en valjkom x
2
+ y
2
= 2 x , orijentiran pozitivno
orijentiranom rubnom krivuljom gleda li se iz ishodi{ta.
r
r
a x j =
3
kroz svod paraboloida y=364x
2
9z
2

koji se nalazi u prvom oktantu, orijentiran vektorom
r
r r r
n i j k = + + 4 3 6 u to~ki T
3
2
32
1
3
, ,
.

150
r
r r
a z i y k = +
2
kroz svod:
a) povr{ine z=xy koji se nalazi u prvom oktantu do ravnine
x+y=1, orijentiran vektorom
r
r r r
n i j k = + 2 3 6 u to~ki T( , , )
1
2
1
3
1
6

b) ravnine x + y = 1 koji se nalazi u prvom oktantu ispod
povr{ine z=xy, orijentiran vektorom
r
r r
n i j = +
r
r r
a y i z k = +
2
kroz svod ravnine 2y+z=3
isje~en paraboloidom z=x
2
+y
2
, orijentiran vektorom
r
r r
n j k = 2 .
r
r r
a x j y k = +
2
2 kroz
svod povr{ine z=xy isje~en valjcima x y y x = = i , orijentiran
vektorom
r
r r r
n i j k = + 2 u to~ki T
1
2
1
2
1
4
, ,
.
Z11. Koliki je tok polja
r
r r r
a e i e j e k
y y y
= + 3 3 kroz bilo koju povr{inu
koja leì u ravnini 2x3y+z=7?
r
r r
a x z i k = +
2
kroz unutarnju stranu svoda
hiperboloida z
2
=x
2
+y
2
9 za 0 z 4 .
r
r r
a xi y j = + kroz vanjsku stranu svoda hiperbo-
loida x
2
+y
2
z
2
=3 koji se nalazi unutar paraboloida 4z = x
2
+y
2
.
Z14. Konvergira li tok sfernog polja
r r
a r = kroz vanjsku stranu svoda
hiperboloida z
2
=x
2
+y
2
1 izme|u ravnina z = 0 i z = 2 ?
Z15. Izra~unaj optok polja brzine strujanja teku}ine
r
r
a x i = kroz unu-
tarnju stranu sfere x
2
+y
2
+z
2
=9.
7. Zadaci

151
Z16. Izra~unaj optok polja
r
r
a x i =
2
kroz vanjsku stranu sfere
x
2
+ y
2
+ +z
2
=R
2
. Koliki je optok polja
r r r r
b x i y j z k = + +
2 2 2
kroz
istu sferu?
r
r
v y j = kroz vanjsku stranu svoda elipsoida
x
a
y
b
z
c
2
2
2
2
2
2
1 + + = koji se nalazi u prvom oktantu.
Z18. Koliko iznosi optok sfernog polja
r r
a f r r = ( ) kroz vanjsku stranu
sfere sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera R?
Z19. Koliko iznosi optok sfernog polja
r
r
a
c r
r
=
3
kroz vanjsku stranu bilo
koje sfere sa sredi{tem u ishodi{tu?
r
r r
a z i k = kroz svod valjka z = y
2
koji se
nalazi u prvom i ~etvrtom oktantu ispod ravnine x+2y+2z=4,
orijentiran negativno orijentiranom rubnom krivuljom ako se gleda
iz to~ke T ( 0 , 0 , 5 ) .
r
r r
a j x k = 3
2
kroz svod valjka z=x
3
koji se
nalazi u prvom oktantu unutar paraboloida y=2x
2
z
2
, orijentiran
rubnom krivuljom koja je orijentirana tangentnim vektorom
r r
t j =
u to~ke T ( 0 , 1 , 0 ) .
r
r r
a
z
i y k =
+
1
9
2
kroz svod valjka x z =
1
2
3

koji se nalazi u prvom oktantu unutar valjka x+z
2
=8 do ravnine
y=3, orijentiran vektorom
r
r r
n i k = + 2 3 u to~ki T( , , )
1
2
1 1 .

152
r
r r
a z i y j = + kroz
vanjsku stranu svoda valjka x
2
+y
2
=9 koji se nalazi u prvom
oktantu izme|u ravnina z = 0 i z = 5 .
r
r r r
a x i y j z k = + +
2 2 2
kroz unutarnju stranu
zatvorene povr{ine, sastavljene od dijelova povr{ina: z
2
=x
2
+y
2
,
z=1 i z=3.
r
r r
a z i j = + kroz vanjsku stranu zatvorene
povr{ine, sastavljene od dijelova povr{ina: x
2
+y
2
=4, z=0 i
y2z+6=0.
r
r
a x z k = + ( )
2 2
kroz unutarnju stranu
zatvorene povr{ine, sastavljene od svodova povr{ina z x = 5
2
i
z x y
2 2 2
1 = + + .
Z27. Dokaì pou~ak: Vektorsko polje je bezopto~no ako i samo ako
njegov tok ne ovisi o povr{ini integracije.
Z28. Odredi tok stalnog polja
r
r
a i = kroz vanjsku stranu svoda pa-
raboloida y
2
+z
2
=2cx (c > 0 ) koji se nalazi u prvom i petom
oktantu izvan valjka y
2
=cx do ravnine x = c .
r
r r
a x j y k = + +
2
1 kroz svod paraboloida
z=4y
2
x
2
koji se nalazi u prvom i drugom oktantu do ravnine
y=3, orijentiran vektorom
r
r r r
n i j k = + 2 8 u to~ki T(1 , 1 , 3 ).
r
r
a z k = kroz svod valjka y=ln z koji se nalazi
u prvom oktantu ispod ravnine (e+1)x+y+z=e+1, orijentiran
pozitivno orijentiranom rubnom krivuljom ako se gleda iz to~ke
T(0, 2, 0).
7. Zadaci

153
Z31. Izra~unaj tok polja a y k =
2
r
kroz svod valjka z=(x1)
2
(4x
2
) koji
je isje~en ravninama x+y=2, xy=2 i y=0, a orijentiran
vektorom
r
r r
n i k = + 10 u to~ki T(0, 1, 4).
r
r r
a xz i y k = + kroz svod sto{ca z x y = +
2 2

izrezan valjkom z
2
=2cy (c>0), orijentiran vektorom
r
r r
n j k = u
to~ki T(0, c, c).
r
r r
a xi y j = + kroz svod polusfere z R x y =
2 2 2

isje~en valjkom x
2
+y
2
=Ry, orijentiran radius-vektorom.
r
r r
a x j x k = + + ( ) 3 2 kroz svod povr{ine z=x
2
+y
koji se nalazi u prvom i drugom oktantu ispod ravnine y+z=6,
orijentiran vektorom
r
r r r
n i j k = + 2 u to~ki T(1, 1, 2).
r
r
a yk = kroz svod hiperboloida z x y = + +
2 2
5 4
do ravnine y+z=4, orijentiran vektorom
r
r
n k = u to~ki T(0, 0, 2).
r
r
a
xy
x y
k =
+ ( )
2 2 3
kroz svod hiperboloida
x
2
+y
2
z
2
=5 koji se nalazi u prvom oktantu ispod valjka 4y=z
2
,
orijentiran negativno orijentiranom rubnom krivuljom gleda li se iz
ishodi{ta.
r
r
a
y
x y
k =
+
2 2
kroz svod mjeseca u ravnini
XY, odre|en lukovima kru`nica x
2
+y
2
=R
2
i x
2
+(y+R)
2
=2R
2
za
y 0, orijentiran vektorom
r
r
n k = .

165
X. Integralne formule

1. Formula gradijenta
2. Formula rotora
3. Formula divergencije
4. Obujamski integral
5. Primjeri
6. Zadaci

1. Formula gradijenta. 1. Formula gradijenta. 1. Formula gradijenta. 1. Formula gradijenta. Prirast skalaranog polja pri prijelazu
od to~ke A do to~ke B u podru~ju polja jednak je hodu u polju
grad bilo du` koje jednostavne krivulje C(A, B), spojnice to~aka A i
B, sadràne u podru~ju polja i orijentirane rasporedom (A,B) rubnih
to~aka od A k B :

(N-L) =
grad ds
A
B
. (1)

Oznaka je uobi~ajena oznaka prirasta

( , )
: ( ) ( )
A B
B A = . (2)

Formula (1) se primjenjuje i u obliku
(N-L
) grad ds
A B
t
=
( , )( )
:
C
C
r
0
. (3)

Zbog nastupa grad u (1), ta se formula naziva formula
gradijenta, a zbog sli~nosti s poznatom Newton-Leibnizovom formulom
diferencijalnog i integralnog ra~una

f f dx
a
b
=
, (4)
B

A
B

A
C
b

a

166

naziva se tako|er Newton-Leibnizova formula.
Formula (N-L) pretpostavlja da se to~ke A i B u podru~ju polja
mogu spojiti krivuljom C koja tako|er leì u podru~ju polja. Ako je
podru~je polja sastavljeno od dvije kugle koje se ne sijeku, tada npr.
sredi{ta kugala nemaju to svojstvo.
Posebnu vrstu prostornih podru~ja ~ine povezana podru~ja u
kojima se svake dvije to~ke mogu spojiti jednostavnom krivuljom koja
leì u podru~ju.
Za polje s povezanim podru~jem, iz (N-L
) neposredno slijedi
da je, za svake dvije to~ke A i B, hod u polju grad neovisan o krivu-
lji integracije C(A, B). Drugim rije~ima,
(
*
) polje grad je konzervativno, tj. po VI.5(E1) bezophodno.

2. Formula rotora. 2. Formula rotora. 2. Formula rotora. 2. Formula rotora. Ophod u vektorskom polju
r
a du` orijenti-
rane jednostavno zatvorene krivulje C :
r
t
0
u podru~ju polja jednak je
toku u polju rot
r
a bilo kroz koju povr{inu S(C), nataknicu na krivulju
C, sadrànu u podru~ju polja i orijentiranu rubnom krivuljom C :
r
t
0
:

r r
r
a ds rot a dS
t
=

C S C : ( )
0
. (5)


rot a dS a ds
n
r r
r
S C S : ( )
0
= . (6)
Zbog nastupa rot
r
a u (5), ta se formula naziva formula rotora, a
zbog podrijetla, zove se tako|er Stokesova formula po engleskom fizi~aru
i matemati~aru Stokesu (1819-1903).
Formula (S) pretpostavlja da se na krivulju C u podru~ju polja
moè nataknuti povr{ina S koja tako|er leì u podru~ju polja. Ako je
podru~je polja torus, tada npr. sredi{nja kru`nica torusa, koja nastaje
rotacijom sredi{ta kruga oko osi u ravnini kruga na udaljenosti od
sredi{ta ve}oj od polumjera kruga, ne posjeduje to svojstvo.
(S)
(S
)
3. Formula divergencije 167
Posebnu vrstu prostornih podru~ja ~ine
povr{inski jednostavno povezana podru~ja u
kojima se na svaku jednostavno zatvorenu
krivulju moè nataknuti jednostavna povr{ina
koja leì u podru~ju.
Ako je podru~je polja
r
a povr{inski je-
dnostavno povezano, tada iz (S
) neposredno
slijedi da je, za svaku jednostavno zatvorenu
krivulju C,
(
**
) tok u polju rot
r
a neovisan o povr{ini
integracije S(C), tj. po VII.5(F1) da je polje
rot
r
a bezopto~no.

3. Formula divergencije. 3. Formula divergencije. 3. Formula divergencije. 3. Formula divergencije. Optok u vektorskom polju
r
a kroz
pozitivno orijentiranu jednostavno zatvorenu povr{inu S:
r
n
+
0
u podru~ju
polja jednak je obujamskom integralu polja div
r
a po prostornom po-
dru~ju V(S) obrubljenom povr{inom S:
r r
a dS diva dV =

V S S ( )
. (7)
Obujamski integral skalarnog polja q diva =
r
po prostornom
podru~ju V=V(S) odre|uje se grani~nim prijelazom, a ra~una pomo}u
obi~nog trostrukog integrala (vidi sljede}u to~ku a posebice (11) i (12)).

diva dV a dS
r r
=

S V V ( )
. (8)

Zbog nastupa div
r
a u (7) ta se formula naziva formula
divergencije, a zbog podrijetla, u nas se gotovo uvijek zove Gaussova
formula po njema~kom matemati~aru, fizi~aru i astronomu Gaussu (1777-
1855), a ina~e i po engleskom matemati~aru i fizi~aru Greenu (1793-
1841) te ruskom matemati~aru Ostrogradskom (1801-1861).

George Gabriel Stokes
(G)
(G
)
Carl Friedrich Gauss Mihail Vasiljevi~ Ostrogradski
Formula (G) pretpostavlja da povr{ina S u podru~ju polja
obrubljuje prostorno podru~je V koje tako|er leì u podru~ju polja. Ako
je podru~je polja kugla bez koncentri~ne kugle manjeg polumjera, tada
npr. sfera u podru~ju polja koja sadràva manju kuglu ne posjeduje to
svojstvo. Za manju se kuglu slikovito kaè da je rupa u podru~ju
polja.
Posebnu vrstu prostornih podru~ja ~ine prostorno jednostavno
povezana podru~ja V u kojima svaka jednostavno zatvorena povr{ina S
obrubljuje podru~je V(S) koje tako|er leì u V. Slikovito re~eno, to su
podru~ja bez rupa.

4. Obujamski integral. 4. Obujamski integral. 4. Obujamski integral. 4. Obujamski integral. Ako se promatra skalarna veli~ina, kao
{to je masa, naboj, toplina, vjerojatnost, ..., neprekinuto raspodijeljena u
prostornom podru~ju V,
tada se primjenom integralne metode njezina cjelokupna koli~ina Q u
podru~ju V izraàva obujamskim (volumenskim) integralom gusto-}e q(T)
po podru~ju V:
q T
Q
V
V
( ) : lim =

0
, (9)
gdje je Q koli~ina u malom komadu (kona~nom elementu) V
T
podru~ja
V, oko to~ke T, obujma V (vidi Sliku 3).

3. Formula divergencije

169

Koli~ina Q skalarne veli~ine u polju gusto}e q
u prostornom podru~ju V

Q q V
i i i
i
n
V

1
0
lim
( ) ( ) Q qdV q r r r du dv dw q r r r
u v w u v w
= = =

V V V
r r r r r r

Slika 3. Koli~ina skalarne veli~ine - Obujamski integral

170
Naime, pretpostavljaju}i da je gusto}a poznata, iz (9) slijedi
Q q T V ( ) , (10)
a odatle
Q q T dV q V
V
i i
i
n
= =

=
( ) : lim

0
1
V
. (11)
Ako je podru~je V analiti~ki zadano parametarski
r r
r r r
r r u v w x u v w i y j z k = = + + ( , , ) ( , , ) (. . . ) (. . . ) ,
s (u, v, w) iz podru~ja V , tada se obujamski integral (11) ra~una
pomo}u obi~nog trostrukog integrala:

q T dV q u v w r r r du dv dw
q u v w r r r
u v w
u v w
( ) ( , , ) ( )
( , , ) ( ) .
=
=
r r r
r r r
V V
V

(12)


P1. Koliko iznosi hod polja
r
a grad x y z = od to~ke A(4, 4, 1) do
to~ke B(5, 5, 9) du` bilo koje spojnice C(A, B) u njegovom
podru~ju?

Uradak. Primijenimo formulu gradijenta (3) :
grad x y z ds
A B C( , )
( )( ) ( )( )
= = 5 5 9 4 4 1 11.

P2. Formulom gradijenta izra~unaj rad W polja
r
r r r
a y i x j z k = + 2 od
to~ke A(3, 2, 1) do to~ke B(1, 2, 1) du` bilo koje njihove spojnice.

Uradak. Najprije treba prona}i polje = ( , , ) x y z tako da vrijedi
5. Primjeri 171
r
r r r
a grad
x
i
y
j
z
k = = + +

.
Ra~un :

x
y y dx xy f y z
y
x
f
y
f g z
z
z
d g
d z
z g z C
= = = +
= = =
= = = +
, ( , )
, , ( )
, ,
a odatle
dakle a odatle
dakle a odatle
0
2 2
2

Iz provedenog ra~una slijedi
= + xy z C
2
,
a tada je lako po formuli gradijenta izra~unati rad
W B A = = ( ) ( ) 4.

P3. Formulom gradijenta izra~unaj rad sfernog polja
r r
a r r = ( ) 3 2 od
to~ke A(2, 2, 1) do to~ke B(3, 0, 4) du` bilo koje njihove spoj-
nice.
Uradak. Na|imo polje = f r ( ) tako da bude
r r
a grad f r f r r = = ( ) ( )
0
.
Jer je
r r
a r r r = ( ) 3 2
2 0
, slijedi :
= f r r r ( ) 3 2
2
,
f r r r dr r r C ( ) ( ) = = +
3 2
2 3 2
.
Po formuli gradijenta izlazi
W f r f r r r r r
B A B B A A
= = = ( ) ( ) ( )
3 2 3 2
82.
P4. Formulom rotora izra~unaj ophod polja
r
r r
a yz i x k = + 4 du` ruba
trokuta s vrhovima A(3, 2, 0), B(0, 5, 0) i C(0, 5, 3), negativno
orijentiranog kada se gleda iz ishodi{ta.

Uradak. Prema formuli rotora (5),
W a ds rot a dS
t n
= =

r r
r
r
C S C : ( ) :
0 0
,
ra~unat }emo tok polja rot
r
a kroz orijentiranu povr{inu S(C) :
r
n
trokuta ABC (vidi sliku).

Uz pripomo} slike, slijedi :
S(C) :
r
n ,
r
r r r
r x i x j z k = + + ( ) 5
( , ) : x z
x
z x
D
0 3
0 3

rot a y j z k
x j z k
r
r r
r r
= =
=
( )
( )
4
1

r r
r r
r
r r i j n
x z
=
rot a r r x
x z
r r r
= ( ) 1
W rot a dS x dx dz x dx dz
n
x
= = = =

r
r
S C D ( ) :
( ) ( )
0
1 1 0
0
3
0
3

P5. Formulom rotora izra~unaj ophod polja
r
r r
a x y i z j = +
2 2
du`
presje~nice paraboloida z=8x
2
y
2
, sa z0, s ravninama x=2 i
y=2. Svod paraboloida je orijentiran normalnim vektorom
r
r
n k
0
= u tjemenu, a presje~nica koherentno.

Uradak. Primijenimo formulu rotora (5) ra~unaju}i tok polja rot
r
a kroz
orijentirani svod paraboloida S(C) :
r
n
0
(vidi sliku).

Slika uz P4.
5. Primjeri 173

Slijedi :
S C ( ) : , ( )
r
r r r
n r x i y j x y k
0 2 2
8 = + +

( , ) : x y
x
y
D
2 2
2 2

rot a z i x k
x y i x k
r
r r
r r
= =
= +
2
2 2 16
2
2 2 2
( )

r r
r r r
r
r r x i y j k n
x y
= + + 2 2
rot a r r x x xy x
x y
r r r
= + ( ) 4 4 32
3 2 2

rot a dS x x xy x dx dy
n
r
r
S C D ( ) :
( )
0
4 4 32
3 2 2

= + =
= + = =

dx x x xy x dy x dx dy
2
2
3 2 2
2
2
2
0
2
0
2
4 4 32 4
64
3
( )

r
r r
a x i yz j = du` presje~nice hiperboloida
x
2
=3(y
2
+z
2
1) s koordinatnim ravninama u prvom oktantu za
0 x 3 , orijentirane padom aplikate z ili porastom ordinate y.

Uradak. Zatvorimo zadanu presje~nicu
C
1
=C
11
C
12
C
13
lukom C
2
,
presje~nice hiperboloida i ravnine
x=3, tako da dobijemo zatvorenu
krivulju C=C
1
C
2
(vidi sliku).
Hodove polja
r
a du` orijentiranih
lukova C
1
:
r
t
1
, C
2
:
r
t
2
i C :
r
t
ozna~imo redom s W
1
, W
2
i W.
Tada je W
1
=WW
2
.

Slika uz P5.
Slika uz P6.
Formulom rotora (5) izra~unajmo ophod W :
S C ( ) : , cos sin
r r
r r r
n r i j k = + + 3 3
2

( , ) :

D
0
2
1 2

rot a y i i
r
r r
= = cos
r r
r
r
r r i n

= + . . .
rot a r r
r r r
= ( ) cos

2

W a ds rot a dS
t n
= = =

r r
r
r
C S C : ( ) :
0 0

= = =

( cos ) cos
2
0
2
2
1
2
7
3
d d d d
D

Izra~unajmo hod W
2
:
C
2 2
3 2 2 0
2
: , cos sin ,
r
r
r r
r
t r i j k = + +

r
r r r r
a x i yz j i j = = 3 4cos sin
r
r r
= + r j k 2 2 sin cos
r r
a r = 8
2
sin cos
W a ds d
t
2
2
0
2
8
8
3 2 2
0
= = =

r
r
sin cos
:

C

Traèni je hod
W W W
1 2
1
3
= = .

P7. Formulom rotora izra~unaj tok polja
r
r r r
v rot xz i x j y k = + + ( )
2
kroz
svod sto{ca (z4)
2
=4(x+1)
2
+4y
2
od njegovog vrha do ravnine
XY, orijentiran vektorom
r
r r
n i k = + 2 u probodi{tu s osi Z.
5. Primjeri 175
Uradak. Za
r
r r r
a xz i x j y k = + +
2
preko formule rotora (6),
= =

rot a dS a ds
t n
r r
r
r
C S S ( ) : :
0 0
,
ra~unat }emo ophod polja
r
a po orijentiranom rubu C(S) :
r
t
svoda S (vidi sliku).
Slijedi:
C S ( ) : , ( cos ) sin
( cos ) sin
sin cos
cos cos
r
r
r r
r
r r
r
r r
r r
t r i j
a j k
r i j
a r
= +

= +
= +
=
2 1 2
0 2
2 1 4
2 2
4 2
2
2

= = =

r
r
a ds d
t
( cos cos )
( ) :
4 2 4
2
0
2
0

C S

P8. Formulom divergencije izra~unaj optok polja
r
r r
a y j yz k = + kroz
vanjsku stranu zatvorene povr{ine, sastavljene od dijelova valjka
z=y
2
i ravnina 2x+z=4 te x=0.

Uradak. Po formuli divergencije (7),
= =

r r
a dS diva dV
V S S ( )
,
ra~unajmo obujamski integral polja
div
r
a =y +1 po prostornom podru-
~ju V(S) obrubljenom povr{inom S
(vidi sliku).
Sude}i prema slici, slijedi
= =
diva dV
r
V S ( )

Slika uz P7.
Slika uz P8.
= + =

( ) . y dy dz dx
y
z
1
128
15
2
2 4
0
4
2
2

P9. Formulom divergencije izra~unaj optok polja
r
r r
v x y i z k = + ( )
kroz unutarnju stranu zatvorene povr{ine, sastavljene od svodova
paraboloida z
x
a
y
b
= +
2
2
2
2
, valjka
x
a
y b
b
2
2
2
2
1 +

=
( )
i ravnine z=0.
Uradak. Prema formuli divergencije (7),
r r
v dS divv dV =

V S S ( )
,
ra~unat }emo integral polja div v
r
po prostornom podru~ju V(S)
obrubljenom povr{inom S (vidi sliku).
Izra~unajmo obujamski integral pomo}u uop}enih valj~anih ko-
ordinata , i h. Iz formula

x a = cos ,
y b = sin
i z h =
slijede jednad`be:
paraboloida h=
2

valjka =2sin
ravnine h=0
Budu}i da je
div v
r
=2
i jakobijan J=ab , slijedi :
div v dV ab d d dh ab
r
= =

2 3
0 0
2
0
2

V S ( )
sin
.
Traèni je optok
r
v dS ab =
3
S
.

Slika uz P9.
5. Primjeri 177
r
r r r
v xz i j y k = +
2
kroz svod elipsoida
x
a
y
b
z
c
2
2
2
2
2
2
1 + + = , s y0, orijentiran vektorom
r
j u tjemenu
T ( 0 , b , 0 ) .

Uradak. Zatvorimo zadani svod S
1
svodom S
2
u ravnini y=0 tako da
dobijemo zatvorenu pov{inu S (vidi sliku). Tokove polja
r
v kroz
orijentirane svodove S
1
:
r
n
1
, S
2
:
r
n
2
i S :
r
n
+
ozna~imo redom s
1
,
2
i . Tada je
1
=
2
.
Izra~unajmo optok formulom divergencije (7),
= =

r r
v dS div v dV
V S S ( )
.
Ra~unajmo obujamski integral preko uop}enih sfernih koordinata
, i . Iz formula
x a = cos sin ,
y b = sin sin ,
z c = cos
dobivamo jednad`bu eli-
psoida : =1. Kako je
div v
r
=z
2
=c
2
2
cos
2
i
jakobijan J=abc
2
sin ,
slijedi :
= =
= =

div v dV
abc d d d
abc
r
V S ( )
sin cos .
3
2
2
0
4
0
1
3
2
15

Jer je
2
2 2 2 2
= = = =

r r
r
r
v dS v j dS dS ac
n S S S :
,
izlazi

1 2
2
2 15
15
= =
ac bc ( )
.

Slika uz P10.
P11. Formulom divergencije izra~unaj integral polja = + div xy j xz k ( )
r r

po prostornom podru~ju ome|enom valjkom y
2
+z
2
=2 i ravninama
x = 0 te x = 5 .
Uradak. Za
r
r r
a xy j xz k = + pomo}u formule divergencije (8)
I diva dV a dS = =

r r
S V V ( )
,
ra~unat }emo optok polja
r
a
kroz pozitivno orijentirani omo-
ta~ S(V) :
r
n
+
zadanog prostor-
nog podru~ja V (vidi sliku).
Omota~ S(V) se sastoji od
pla{ta S
1
te osnovica S
2
i S
3
.
Optok polja
r
a kroz S(V) :
r
n
+

jednak je njegovom toku kroz
S
1
:
r
n
1
jer je ono usporedno s
osnovicama S
2
i S
3
. Treba dakle, izra~unati tok polja
r
a kroz
orijentirani pla{t S
1
:
r
n
1
.

Slijedi :
S n r x i j k
1 1
2 2 : , cos sin
r r
r r r
= + +
( , ) :

x
x
D
0 2
0 5

r
r r
a x j x k = + 2 2 cos sin
r r
r r
r
r r j k n
x
= + 2 2
1
cos sin
r r r
a r r x
x
= ( )
2
I a dS a dS
n
= = =

r r
r
S S V
1 1
: ( )

Slika uz P11.
6. Zadaci 179
= = =

2 2 50
0
2
0
5
x d dx d x dx
D

P12. Utvrdi kako je povezano prostorno podru~je V:
a) ~itav prostor b) prostor bez jedne to~ke
c) prostor bez jednog pravca d) prostor bez jedne ravnine
Uradak. a) îtav prostor je povezan, povr{inski jednostavno i prostorno
jednostavno povezan.
b) prostor bez to~ke T je povezan i povr{inski jednostavno
povezan, ali nije prostorno jednostavno povezan zato {to npr. sfera
sa sredi{tem u to~ki T obrubljuje kuglu koja ne leì cijela u V.
c) Prostor bez pravca p je povezan i prostorno jednostavno
povezan, ali nije povr{inski jednostavno povezan zato {to se npr.
na kru`nicu iz V koja ima sredi{te na pravcu p ne moè
nataknuti niti jedna jednostavna pov{ina koja cijela leì u V.
d) Prostor bez ravnine nije povezan zato {to to~ke A i B po-
dru~ja V koje razdvaja ravnina nije mogu}e spojiti jednosta-
vnom krivljom koja cijela leì u V. Svaki je poluprostor odre|en
ravninom povezan te povr{inski i prostorno jednostavno
povezan.

Z1. Formulom gradijenta izra~unaj hod polja
r
a grad x z =
2
od
to~ke A(2, 3, 1) do to~ke B(3, 3, 5), a rje{enje neposredno
provjeri odabrav{i po volji jednu spojnicu to~aka A i B. Moè li se
odabrati duìna AB ?
Z2. Neposredno izra~unaj hod polja
r
r r r
a x i y j k = + 3 2 2
2
od to~ke
A(0, 1, 4) do to~ke B(2, 5, 0) :
a) du` pravca od to~ke A do to~ke B
b) du` krivulje sastavljene od duìne AC, C (0, 1, 0), i luka
CB parabole y = x
2
+ 1 u ravnini XY

c) du` presje~nice valjka y=1x
2
+4x i ravnine y+z=5
Prona|i zatim skalarno polje za koje vrijedi
r
a grad = i hod
izra~unaj formulom gradijenta.
Z3. Formulom gradijenta izra~unaj rad polja
r r
a
r
r =
|
\
|
2
1
od to~ke
Z4. Koliko iznosi rad polja
r
r r r
a
x i y j z k
x y z
=
+ +
+ +
2 2 2
od to~ke A(4, 0, 3) do
Z5. Moè li se formulom gradijenta izra~unati hod polja
r
a grad
x
=
1

od to~ke A(1, 0, 0) do to~ke B(1, 0, 0)? Konvergira li taj hod?
Z6. Formulom rotora izra~unaj ophod polja
r
r r r
a z i x j z k = + +
2 2
sin du`
stranica trokuta s vrhovima A(1, 1, 0), B(1, 5, 0) i C(4, 4, 2), pozi-
tivno orijentiranog ako se gleda iz to~ke T(0, 3, 0).
r
r r
a xy i x j = + du` pozi-
tivno orijentirane zatvorene krivulje u ravnini XY, sastavljene od
lukova parabole y=x
2
i pravca y=1.
r
r r r
a y i yz j xz k = + + du`
negativno orijentirane zatvorene krivulje u ravnini XY, sastavljene
od luka kru`nice x
2
+y
2
=R
2
za koji je xy i duìne AB rubnih
to~aka tog luka.
r
r r r
a x i y j y k = + + + ln( )
3 3
2
du` jedini~ne kru`nice u ravnini x=2, negativno orijentirane ako
se gleda iz ishodi{ta.
r
r r r
a x i x j z k = +
2 3
du` zatvorene krivulje,
odre|ene lukovima presje~nica valjaka x=y
3
i y=3x2x
2
s povr{i-
nom z=x
3
y, orijentirane vektorom
r r r r
t i j k = + + 8 8 7 u to~ki T
1
2
1
1
8
, ,
|
\
|
.
Z11. Koliko iznosi ophod polja
r
r r r
a z i y j xz k = +
2 2
3 2 du` po volji
odabrane zatvorene krivulje?
A(9, 0, 3) do to~ke B(6, 8, 0).
to~ke B(1, 2, 2)?
6. Zadaci 181
Z12. Moè li se formulom rotora izra~unati ophod polja
r
r
a
x y
i =
+
1
2 2

Z13. Formulom rotora izra~unaj tok polja
r
r
v rot xz j = ( ) kroz svod
paraboloida z x y =
1
4
2 2
isje~en valjkom z=12y
2
, orijentiran
vektorom
r
r
n k = u ishodi{tu O.
Z14. Formulom rotora izra~unaj tok polja
r
r
v rot y x k = ( cos )
2
kroz unu-
tarnju stranu svoda paraboloida z = 10 (x + 1 )
2
(y 3 )
2
koji se
nalazi u prvom oktantu.
( )
| |
r
r
v rot y z i = +
2 3
kroz vanjsku stranu svoda
polusfere sa sredi{tem u ishodi{tu polumjera R, koji se nalazi s
one strane ravnine x+y=0 za koju je x+y0.
Z16. Formulom divergencije izra~unaj optok polja
r
r r
a x j yz k = +
2
kroz
unutarnju stranu zatvorene povr{ine, sastavljene od dijelova
paraboloida z = 4y
2
x
2
te ravnina z = 0 i y = 3 .
r
r r r
a xz i xy j yz k = + +
kroz vanjsku stranu rubne povr{ine tijela ome|enog valjkom
x
2
+y
2
=1 te ravninama z = 0 i z = c .
r
r r
a x i y j = +
3 3
kroz
vanjsku stranu sfere x
2
+y
2
+z
2
=R
2
.
r
r
a xy z i = 1
4
kroz unutarnju stranu rubne
povr{ine tijela ome|enog hiperboloidom x
2
+y
2
2z
2
=2 i valjkom
y=z
2
+1.
r
r r r
a x i xy j z k = +
2
2 5 kroz unutarnju stranu
zatvorene povr{ine koja je sastavljena od svodova paraboloida
z=x
2
+y
2
4 (z 0 ) i z=82x
2
2y
2
(z 0 ).
r
r r r
a xy i z j z k = + + 2 kroz vanjsku stranu
zatvorene povr{ine, sastavljene od paraboloida z=(x1)
2
+y
2
i
ravnine 2x+ z = 10.
du` kru`nice sa sredi{tem u ishodi{tu?
r
r r
a xz i y k = +
2
kroz vanjsku stranu zatvorene
povr{ine, sastavljene od poluelipsoida z x y = 36 9 4
2 2
i ravnine z=0.
r
r r
a y i yz j = cos kroz unutarnju stranu
zatvorene povr{ine, sastavljene od dijelova povr{ina z x y = +
2 2
i
z cy
2
2 = .
r
r r r
a x y i yz j z k = + 2
2
kroz vanjsku stranu
zatvorene povr{ine, sastavljene od dijelova paraboloida
y=364x
2
9z
2
i ravnine y=0.
r
r r
a x i z k = 2 kroz vanjsku stranu zatvore-
ne povr{ine koja je sastavljena od svodova povr{ina: y cx = ,
y cx z = 2
2
i x=c (c>0).
Z26. Koliko iznosi optok polja
r
r r r
a xz i x j z k =
2 3
1
3
cos kroz bilo koju
Z27. Moè li se formulom divergencije izra~unati optok polja
r
r
a
r
r
=
3

kroz sferu sa sredi{tem u ishodi{tu? Vidi i VIII.Z19.
Z28. Formulom divergencije izra~unaj integral polja =

|
\
|
|
div
x z
z
i
2
1
r

po prostornom podru~ju ome|enom hiperboloidom z x y = + +
2 2
1
i ravninom z=2.
Z29. Izra~unaj integral polja
( )
= +
(
div z x y x y k
2 2
r
po prostor-
nom podru~ju ome|enom povr{inom z = x + y
2
i ravninama y=0,
z=0 te x+4y=4.
Z30. Kako je povezano podru~je polja =

1
2 2
z x y
?
Z31. Navedi nekoliko primjera povezanog prostornog podru~ja koje nije
ni povr{inski niti prostorno jednostavno povezano.

zatvorenu povr{inu?

183
XI. Potencijali

1. Potencijalno polje i skalarni potencijal
2. Solenoidalno polje i vektorski potencijal
3. Primjeri
4. Zadaci

1. Potencijalno polje i skalarni potencijal. 1. Potencijalno polje i skalarni potencijal. 1. Potencijalno polje i skalarni potencijal. 1. Potencijalno polje i skalarni potencijal. Ako vektorsko
polje
r
a i skalarno polje zadovoljavaju uvjet
r
a grad = , (1)
tada se
r
a naziva potencijalno polje pridruèno polju , a skalarni
potencijal ili jednostavno potencijal pridruèn polju
r
a .
Pri tome se obi~no pretpostavlja da je podru~je polja
r
a i
povezano.
Za zadano polje
r
a , svako je rje{enje jadnad`be (1) s nepoznatim
poljem , potencijal pridruèn polju
r
a . Op}e rje{enje jednad`be (1) je
skup grad a
1
r
svih potencijala pridruènih polju
r
a , a moè se predo~iti,
uz uvjet povezanosti podru~ja polja
r
a i , pomo}u po volji
odabranog potencijala
0
iz grad a
1
r
i bilo kojeg stalnog polja

C C
T C : ( ) = u istom podru~ju, u obliku
(SP)
0
+C . (2)
To slijedi iz ekvivalencije
= =
C
grad
r
0 , (3)
koja se dokazuje putem dvije implikacije. Pri tome se dokazuje
neposredno, a primjenom X.1(N-L).
Va`na je sljede}a ekvivalencija :
(E2) Vektorsko polje je potencijalno ako i samo ako je konzervativno.
Pri tome je pomo}ni pou~ak X.1(
*
), a slijedi iz dokaza,
primjenjuju}i X.1(N-L
) i na~elo neprekinutosti, da je
XI. Potencijali

184
(SP
0
)
0
0
( ) T a ds
T
=
r
, (4)
s ~vrstom to~kom O (npr. ishodi{tem) i promjenljivom to~kom T (za
integral po volji odabranom), pridruèni potencijal.
Napomena. Na~elo neprekinutosti za neprekinutu funkciju f x ( )
odre|enu na intervalu I :
Ako je f x dx
a
b
( ) =
0 za svaki interval [a,b] iz I, tada je

f x ( ) = 0 za sve x iz I.
Dokaz je indirektan. To je na~elo primjenljivo i u slu~aju ostalih
integrala sloènijih vrsta.
Va`ni su tako|er sljede}i pou~ci:
(E3a) Svako je potencijalno polje
r
a bezvrtlo`no.
Uz uvjet da podru~je polja
r
a nije samo povezano nego i
povr{inski jednostavno povezano, vrijedi i obrat.
Pri tome se (E3a) dokazuje neposredno, a (E3b) primjenom X.2(S),
VI.5(E1) i (E2). Odatle slijedi:
Za polje
r
a s povezanim i povr{inski jednostavno povezanim
podru~jem, uvjet
rot a
r
r
= 0 (5)
nu`dan je i dovoljan uvjet potencijalnosti polja
r
a . To drugim
rije~ima zna~i da su u tom slu~aju pojmovi potencijalnosti i
bezvrtlo`nosti polja
r
a ekvivalentni.
Iz pou~ka VI.5(E1) te (E2) i (E3c) slijedi ovaj posljedak :
(E) Za vektorsko polje s povezanim i povr{inski jednostavno po-
vezanim podru~jem pojmovi bezophodnosti, konzervativnosti,
potencijalnosti i bezvrtlo`nosti me|usobno su ekvivalentni.
Napomena. Ponekad se, umjesto potencijala u (1) i (4),
naziva potencijal.
(E3b)
(E3c)
2. Solenoidalno polje i vektorski potencijal

185
2. Solenoidalno polje i vektorski potencijal. 2. Solenoidalno polje i vektorski potencijal. 2. Solenoidalno polje i vektorski potencijal. 2. Solenoidalno polje i vektorski potencijal. Ako
vektorska polja
r
a i
r
zadovoljavaju uvjet

r
r
a rot = , (6)

tada se
r
a zove solenoidalno (cjevasto) polje pridruèno polju
r
, a
r

vektorski potencijal pridruèn polju
r
a .
Za zadano polje
r
a svako je rje{enje jednad`be (6) s nepoznatim
poljem
r
, vektorski potencijal pridruèn polju
r
a . Op}e rje{enje
jednad`be (6) je skup rot a
1
r
svih vektorskih potencijala pridruènih
polju
r
a , a moè se predo~iti, uz uvjet ne samo povezanosti nego i
povr{inski jednostavne povezanosti podru~ja polja
r
a i
r
, pomo}u po
volji odabranog vektorskog potencijala
r
0
iz rot a
1
r
i gradijenta
grad bilo kojeg skalarnog polja u istom podru~ju, u obliku

r
0
+ grad . (7)

To slijedi iz (E3c), s
r
umjesto
r
a , tj. iz ekvivalencije
za neko ,
r r r
= = grad rot 0 . (8)
Va`ni su sljede}i pou~ci:
(F2a) Svako je solenoidalno polje bezizvorno.
Uz uvjet da je podru~je polja npr. ~itav prostor, kvadar ili
neprekinuta deformacija kvadra, dakle svakako prostorno
jednostavno povezano, obrat tako|er vrijedi.
Pri tome se (F2a) dokazuje neposredno, a obrat (F2b) se obi~no
dokazuje rje{avanjem jednad`be
rot a
r
r
= (9)
sa zadanim bezizvornim poljem
r
r r r
a P x y z i Q x y z j R x y z k = + + ( , , ) ( , , ) ( , , ) i
nepoznatim poljem
r r r r
= + + X x y z i Y x y z j Z x y z k ( , , ) ( , , ) ( , , ) , tj. rje{ava-
njem sustava djelomi~nih diferencijalnih jednad`bi
(VP)
(F2b)
XI. Potencijali

186
Z
y
Y
z
P
X
z
Z
x
Q
Y
x
X
y
R
=
=
=
(10)
uz uvjet
P
x
Q
y
R
z
+ + = 0 . (11)

Pri tome je dovoljno prona}i bilo koje posebno rje{enje sustava (10):

r r r r
0 0 0 0
= + + X i Y j Z k . (12)

(Za stvarni postupak vidi P9.) Odatle slijedi:
(F2c) Za polje
r
a s prostorno jednostavno povezanim podru~jem, uvjet

diva
r
= 0 (13)

nu`dan je i dovoljan uvjet solenoidalnosti polja
r
a , tj. u tom
su slu~aju pojmovi solenoidalnosti i bezizvornosti polja
r
a
ekvivalentni. Iz X.3(G,G
) te na~ela neprekinutosti slijedi

pou~ak :
Za polja s prostorno jednostavno povezanim podru~jem, pojmovi
bezopto~nosti i bezizvornosti su ekvivalentni.
Iz pou~aka X.5(F1), (F2c) i (F3) slijedi ovaj posljedak:
Za vektorsko polje s povr{inski i prostorno jednostavno
povezanim podru~jem pojmovi bezopto~nosti, nezavisnosti toka o
povr{ini integracije, solenoidalnosti i bezizvornosti me|usobno su
ekvivalentni.


P1. Pokaì da je polje
r
r r r
a z i y j x z k = +
2 2
3 2 potencijalno i odredi sve
pridruène skalarne potencijale.
(VP
0
)
(F3)
(F)
3. Primjeri 187
Uradak. Podru~je polja
r
a je ~itav prostor, dakle svakako povezano i
povr{inski jednostavno povezano, a rotor polja
r
a
rot a
i j k
x y z
z y xz
r
r r r
r
=
2 2
3 2
0 ,
stoga je polje
r
a potencijalno.
Jedan skalarni potencijal
0
polja
r
a moèmo odrediti po
formuli (4),
0
0
( ) T a ds
T
=
r
,
tako da pripadni krivuljni integral ra~unamo po duìni od ishodi{ta
O(0, 0, 0) do po volji odabrane to~ke T(x
1
,y
1
,z
1
). Iz vektorsko-
-parametarske jednad`be orijentirane duìne

OT r x t i y t j z t k
t
: ,
r
r r r
= + +
1 1 1
0 1
slijedi:
r
r r r
r
r r r
r r
a z t i y t j x z t k
r x i y j z k
a r x z y t
= +
= + +
=
1
2 2
1
2 2
1 1
2
1 1 1
1 1
2
1
3 2
3 2
3( )

0 1 1 1 1 1
2
1
3 2
0
1
1 1
2
1
3
3 ( , , ) ( ) x y z x z y t dt x z y = =

Svi se skalarni potencijali polja
r
a dakle mogu predo~iti u
obliku
= = + ( , , ) . x y z xz y C
2 3

r
r r
a
z
y
j y k =
+
1
2 1 potencijalno i odredi
sve pridruène skalarne potencijale.

r
a , odre|eno nejednad`bom y >1, jest povezano
XI. Potencijali 188
i povr{inski jednostavno povezano. Zbog toga {to je i
rot a
r
r
= 0 ,
polje
r
a je potencijalno.
Odredimo jedan njegov potencijal
0
formulom (4),
0
0
( ) T a ds
T
T
=
r
,
ra~unaju}i krivuljni integral po duìni od ~vrste to~ke T
0
(0,2,0) do
po volji odabrane to~ke T
1
( x
1
, y
1
, z
1
) . Slijedi:
| |
T T r x t i y t j z t k
t
0 1 1 1
2 2 0 1 : ( ) ,
r
r r r
= + + +
r
r r
r
r r r
r r
a
z t
y t
j y t k
r x i y j z k
a r
y z t
y t
z y t
=
+
+ +
= + +
=

+
+ +
1
1
1
1 1 1
1 1
1
1 1
2 1
2 2 1
2
2
2 1
2 2 1
( )
( )
( )
( )
( )
( )

0 1 1 1
1 1
1
1 1
1
1
0
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1 1
2
2 1
2 2 1
2 1
2
2
2
3
2
1
2
2
2
1 2 1
1
1
( , , )
( )
( )
( ) :
( )
( )
( )
x y z
y z t
y t
z y t dt
l y t
dl y dt
z
y
l
l
dl
z
y
l l z y
y
y
=

+
+ +
(
(
= +
=
(
=

|
\
|
|
=

Tako su svi potencijali polja
r
a :
= = + ( , , ) x y z z y C 2 1 .
P3. Pokaì da je sferno polje
r r
a
r
r r = +
|
\
|
1
potencijalno i odredi mu
potencijal. Kao poop}enje primjera vidi Z5.

r
a je prostor bez ishodi{ta tako da je povezano
i povr{inski jednostavno povezano. Budu}i da je jo{ rotor sfernog
polja nulvektor, polje
r
a je potencijalno.
Odredimo jedan potencijal polja
r
a po formuli (4):
3. Primjeri 189
0
3 3
0 0
3
0 0
1
1
0
1
0
1
1
0 0
0
1 1
1
3
1
3
1
3
( )
.
T a ds a ds a ds
a dr a dr a dr
r
r r dr
r
r rdr
r r r r r r
T
T
T
T
T
T
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
T T
T
T T
T
= = + =
= + =
= +
|
\
|
= +
|
\
|
=
= + = +

r r r
r r r
r

Dakle svi su potencijali polja
r
a :
= + + r r C
1
3
3
.
P4. Provjeri da je polje
r
r r r
a
x
i z j y k = + +
1
2
bezvrtlo`no i neposredno
prona|i njegov potencijal.

r
a razdvojeno je ravninom YZ na dva dijela. To
podru~je (prostor bez ravnine YZ) je povr{inski jednostavno
povezano, ali nije povezano. Svaki pak dio, poluprostor x>0 i
poluprostor x<0, jest povezano podru~je, a jer je
rot a
r
r
= 0
ima smisla traìti skalarni potencijal polja
r
a u svakom
poluprostoru.
Jednad`ba grad a =
r
s nepoznatim potencijalom u
skalarnom obliku predstavlja sustav djelomi~nih diferencijalnih
jednad`bi:

x x
y
z
z
y
=
=
=
1
2
.

Slika uz P3.
XI. Potencijali 190
Iz jednad`bi sustava slijedi:
= +
1
x
f y z ( , ) (iz prve)
f
y
z f yz g z = = + , ( ) a odatle (iz druge)
dg
dz
g C = = 0 , a odatle (iz tre}e)
= + +
1
x
yz C
P5. Postoji li funkcija f z ( ) za koju je polje
r
r r r
a y f z i x f z j xy z k = + + ( ) ( ) ( ) 3 1
2
potencijalno?

Uradak. Najprije treba provjeriti postoji li funkcija f z ( ) za koju je za-
dano polje
r
a bezvrtlo`no. Iz
| | | |
rot a
i j k
x y z
y f z x f z xy z
x z x f z i y f z y z j
r
r r r
r r
=
=
= +
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
3 1
3 1 3 1
2
2 2

i zahtjeva
rot a
r
r
= 0
izlazi diferencijalna jednad`ba
= f z z ( ) 3 1
2

~ije je rje{enje
f z z dz z z C ( ) ( ) = = +
2 3 1
2 3
.
Podru~je bezvrtlo`nog polja
r
r r r
a y z z C i x z z C j xy z k = + + + + ( ) ( ) ( )
3 3 2
3 1
je ~itav prostor, dakle je polje
r
a potencijalno.
3. Primjeri 191
P6. Provjeri je li polje
r
r r r
a
x z
y z i z j x y k =
+

1
2 2
( )
( ) solenoidalno.
r
a je prostor bez osi Y, dakle prostorno
jednostavno povezano. Jer je i
diva
r
= 0 ,
polje
r
a je solenoidalno.

r r r
a r r c r = ( )
4
2 , gdje je
r
c stalni vektor,
solenoidalno. Kao poop}enje primjera vidi Z17.

r
a je ~itav prostor. Sluè}i se formulama
III(12, 30) pokaìmo da je polje
r
a i bezizvorno:
| |
| |
diva div r r r c
rot r r r c c
r r r
r r
r
r
= =
= = =
( )
( ) .
4
4
2
2 0 0

r
r r r
a
z
i
z
j k = + +
1 1
2
u podru~ju z > 0
solenoidalno i odredi njegov vektorski potencijal.

Uradak. Budu}i da je podru~je polja
r
a gornji poluprostor bez ravnine
XY, dakle prostorno jednostavno povezano, i
diva
r
= 0 ,
polje
r
a je solenoidalno.
Potraìmo jedan vektorski potencijal
r r r r
0
= + + Xi Yj Zk polja
r
a . Odaberimo X=0 i rije{imo jednad`bu rot a
r
r
0
= , odnosno u
skalarnom obliku sustav djelomi~nih diferencijalnih jednad`bi (10):
Z
y
Y
z z
Z
x z
Y
x
=
=
=
1
1
1
2
.
XI. Potencijali 192
Rje{enje je tre}e jednad`be
Y x f y z = + ( , ) ,
a rje{enje druge
Z
x
z
g y z = +
2
( , ) ,
gdje su f y z g y z ( , ) ( , ) i po volji odabrane funkcije. Odaberemo li
f y z ( , ) = 0 , iz prve jednad`be izlazi
g
y z
g
y
z
= =
1
, a odatle .
Tako je
r r r
0
2
= +

x j
yz x
z
k .
Sve vektorske potencijale polja
r
a moèmo predo~iti u obliku (7):
r r r
= +

+ xj
yz x
z
k grad
2
.
gdje je polje po volji odaberivo.
P9. Odredi koordinate jednog vektorskog potencijala zadanog bezizvor-
nog polja
r
r r r
a P x y z i Q x y z j R x y z k = + + ( , , ) ( , , ) ( , , ) pomo}u kojeg je
primjerice kvadar.

Uradak. Potraìmo jedno rje{enje
r
0
jednad`be rot a
r
r
= . Neka je
r r r r
0
= + + X x y z i Y x y z j Z x y z k ( , , ) ( , , ) ( , , ) .
Pretpostavimo da je jedna koordinata potencijala
r
0
jednaka nuli,
npr.
X = 0 .
To je mogu}e zbog (7), jer moèmo odabrati tako da bude

x
X = , npr. =
X dx
x
x
0
.
3. Primjeri 193
Tada iz jednad`bi sustava (10),
Z
y
Y
z
P
Z
x
Q
Y
x
R
=
=
=
,
slijedi:
Y Rdx f y z = +
( , ) (iz tre}e)
Z Qdx g y z = +
( , ) (iz druge)
gdje su funkcije f i g povezane jedino prvom jednad`bom, stoga
se jedna od njih moè odabrati po volji, npr. f y z ( , ) = 0, tako da
prva jednad`ba postaje

y
Qdx
g
y z
Rdx P
x
x
x
x
0 0

+ = .
Odatle slijedi, po Leibnizovom pravilu deriviranja pod znakom
integrala,

|
\
|
+ =
Q
y
R
z
dx
g
y
P
x
x
0
,
i dalje, zbog pretpostavke o bezizvornosti polja
r
a ,
div a
P
x
Q
y
R
z
r
= + + =
0 tj.
P
x
Q
y
R
z
= ,
P
x
dx
g
y
P
x
x
0
+ =
Primjenom Newton-Leibnizovog pravila izlazi
P P x y z
g
y
P + = ( , , )
0

,
dakle
XI. Potencijali 194
g
y
P x y z = ( , , )
0

i kona~no
g P x y z dy g z
y
y
= +
( , , ) ( )
0 0
0

gdje je funkcija g
0
po volji odaberiva, npr. g z
0
0 ( ) = .
Koordinate vektorskog potencijala
r
0
su :
X = 0
Y Rdx
x
x
=

0

Z P x y z dy Qdx
y
y
x
x
=

( , , )
0
0 0

Parametri x
0
i y
0
su apscisa i ordinata po volji odaberive ~vrste
to~ke u podru~ju polja.
P10. Koriste}i se formulama iz prethodnog primjera odredi vektorski
potencijal bezizvornog polja
r
r r
a y
x
z
i
x
z
k = + + ( ) 3
2
2
2
2
u podru~ju
z < 0 .
Uradak. Odredimo najprije jedan vektorski potencijal
r r r r
0
= + + Xi Yj Rk
polja
r
a po formulama iz P9. Za
P y
x
z
Q R
x
z
x y = + = = = = 3 0
2
0
2
2
2
0 0
, , i
slijedi:
X = 0
Y
x
z
dx
x
z
x
= =
2
2
0

Z y dy dx y
y x
= =

3 0
2
0 0
3

4. Zadaci 195
r r r
0
2
3
= +
x
z
j y k
Svi vektorski potencijali polja
r
a su
r r r
= + +
x
z
j y k grad
2
3
.

4. Zadaci. 4. Zadaci. 4. Zadaci. 4. Zadaci.

Z1. Je li polje =

1
1
2 2
x y
skalarni potencijal polja
r
r r
a
xi yj
x y
=
+
+
2 2
1
2 2 2
( )
?

Z2. Jesu li sljede}a polja potencijalna:
a)
r
r r r
a x i zj yk = 3 2 2 b)
r
r r r
a yzi xj z k = + +
3

c)
r
r r r
a
x
i
y
j
z
k = +
1 1 1
2 2 2

Z3. Provjeri da su sljede}a polja potencijalna i za svako polje odredi
pridruène skalarne potencijale:
a)
r
r r r
a x zi yj x k = + 3 2
2 3
b)
r
r r r
a
y
x
i x j zk = + + ln 6
c)
r
r r r
a
xi yj k
x y z
=
+
+
2 2
2

Z4. Prona|i skalarni potencijal bezvrtlo`nih polja:
a)
r
r r r
a
yz
i
x
y z
j
x
yz
k =
1
2 2
b)
r
r r
a
xi zk
x z
=
+
+ ( )
2 2 2
4

Z5. Prona|i izraz za skalarni potencijal sfernog polja
r r
a f r r = ( ) .

XI. Potencijali 196
Z6. Odredi skalarni potencijal sfernih polja:
a)
r
r
a
r
r r r
=
2 2
3 2
b)
r r
a r r = ln
0
c)
r r
a r r = sh
Z7. Odredi potencijal sfenog polja
r
r
a
cr
r
=
3
i pokaì da on zado-
voljava Laplaceovu jednad`bu = 0 .
Z8. Odredi potencijal stalnih polja: a)
r
r r
a i k = 5 3 b)
r r
a c =
Z9. Postoji li funkcija f(y) za koju je polje
r
r r r
a xi f y j yk = + + ( )
potencijalno?
Z10. Odredi funkciju f(x,y) tako da polje
r
r r r
a xzi y zj f x y k = + +
2
( , ) bude
potencijalno.
Z11. Je li potencijalno polje bezophodno ako je njegovo podru~je
povezano?
Z12. Je li polje
r r
= + + x y z i
2 2 2
1 vektorski potencijal polja
r
r r
a
z j yk
x y z
=

+ +
2 2 2
1
?
Z13. Jesu li sljede}a polja solenoidalna:
a)
r
r r
r
a
yz
x y
i
xz
x y
j xyk =
+

+
+
2 2 2 2
1 1

b)
r
r r r
a x zi z y j y z k = + ln ln ln
c)
r
r
r
a
z
x y z
j
y
x y z
k =
+ +
+
+ +
2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
( ) ( )

4. Zadaci 197
Z14. Provjeri da su sljede}a polja solenoidalna i za svako polje odredi
pridruène vektorske potencijale:
a)
r
r r r
a x yz i xzj xyz k = + 3 2
2 2 3
b)
r
r r
a
z
y
i y k = +
2
cos
c)
r
r r r
a
x y
i
z
j
z
x y
k = +
1 1 2
2 2 3

Z15. Prona|i vektorski potencijal bezizvornih polja:
a)
r
r r
a
yi xj
x y z
=

+ +
2 2 2
1
b)
r
r r
a
z
x y z
i
x
x y z
k =
+ +
+
+ +
2 2 2 2 2 2

Z16. Odredi vektorski potencijal stalnih polja: a)
r
r r
a i k = 5 3 b)
r r
a c =
Z17. Pokaì da je polje
r r r
a f r c r = ( )( ) solenoidalno ako je podru~je
polja f (r) prostorno jednostavno povezano.
Z18. Je li polje
r
r r
a
c r
r
=

1
solenoidalno?
Z19. Je li solenoidalno polje bezopto~no ako je njegovo podru~je
povr{inski jednostavno povezano?
Z20. Je li sferno polje
r
r
a
cr
r
=
3
za c 0 solenoidalno?
Z21. Postoji li netrivijalno sferno polje
r r
a f r r = ( ) koje je solenoidalno?
Z22. Odredi funkciju f (z) tako da polje
r
r r r
a xi f z yj f z k = +
2
( ) ( ) bude
solenoidalno.
XI. Potencijali 198
Z23. Odredi funkciju f (x) tako da polje
r
r r r
a f x yi xy j
x f x
x
yzk = + +
+
( )
( )
2
2

bude solenoidalno.
Z24. Odredi funkcije f (x , y ) i g (x , z ) tako da polje
r
r r r
a f x y i g x z j yzk = + + ( , ) ( , ) bude i potencijalno i solenoidalno.

199
DODATAK

XII. Polja u ravnini

1. Vektori u ravnini
2. Polja u ravnini - diferencijalni vektorski ra~un
3. Polja u ravnini - integralni vektorski ra~un
4. Integralne formule
5. Potencijali
6. Primjeri
7. Zadaci

1. Vektori u ravnini. 1. Vektori u ravnini. 1. Vektori u ravnini. 1. Vektori u ravnini. Pojam vektora u ravnini te pojmovi
jednakosti zbrajanja, mnoènja skalarom i skalarnog mnoènja, a tako|er
i ra~unski zakoni isti su kao za vektore u prostoru. Jedina je razlika u
tome {to je sada koordinatni sustav ( ; , ) O i j
r r
s dvo~lanom bazom
( , )
r r
i j , dakle analiti~ko predo~enje vektora
r
r r
a xi yj = + , i {to se umjesto
vektorskog mnoènja uvodi linearni operator ex ovisno o orijentaciji
ravnine:
ex a rot a yi xj
i j
x y
r r
r r
r r
:
,
= = + =
0
2
. (1)
Operator ex zadovoljava, osim zakona linearnosti, ra~unske zakone:
ex ex a a
r r
= , (2)
ex a b a exb
r
r
r
r
= , (3)
i odatle izvedeni zakon
ex a ex b a b
r
r
r
r
= , (4)
te zakon
ex a b ex c b a c c a b
r
r
r
r
r r r r
r
( ) ( ) ( ) = . (5)
2. Polja u ravnini 2. Polja u ravnini 2. Polja u ravnini 2. Polja u ravnini - -- - diferencijalni vektorski ra~un. diferencijalni vektorski ra~un. diferencijalni vektorski ra~un. diferencijalni vektorski ra~un. Polje
u ravnini p=p (T) analiti~ki je predo~eno jednad`bom p=p (x,y); skalarno
polje ima jednad`bu = ( , ) x y , a vektorsko polje jednad`bu
r r
r r
a a x y P x y i Q x y j = = + ( , ) ( , ) ( , ) .
Umjesto razinskih povr{ina prostornog skalarnog polja sada se
razmatraju razinske krivulje (niveau-krivulje, ~itaj nivo-krivulje)
( , ) x y C = , (6)
a vektorske krivulje vektorskog polja se i sada odre|uju na isti na~in
rje{avaju}i diferencijalnu jednad`bu
dx
P
dy
Q
y
Q
P
x
P
Q
= = = tj. ili . (7)
Usmjerena derivacija se odre|uje na isti na~in kao u prostornom
polju, a polja grad diva rot a ,
r r
i te mnemotehni~ki simboli~ki
diferencijalni operator-vektor na sli~an na~in. Pri tome vrijede iste ili
sli~ne formule:

s x
s
y
s s grad s
x y
= + = =
0 0 0 0
r r
( ) (8)
r r r
r r a
s
a
x
s
a
y
s s a
x y
= + =
0 0 0
( ) (9)
a
b
a
a b
r
r
r
= ( ) (10)
grad
x
i
y
j

:= + =
r r
(11)
diva
P
x
Q
y
a
r r
:= + =
(12)
rot a
Q
x
P
y
x y
P Q
ex a
r r
:= = =
(13)
= + :
r r
i
x
j
y
(14)
Jedino je sada operator rot tipa vektorskalar, a polje rot a
r
se
izraàva in-produktom novog sloènog operatora ex i polja
r
a .
3. Polja u ravnini - integralni vektorski ra~un 201
Tako|er, pojavljuju se novi operatori ex grad, div ex i rot ex te pripadna
polja
ex grad ex ex = = ( ) ( ) , (15)
div ex a ex a ex a rot a
r r r r
= = = , (16)
rot ex a ex ex a a div a
r r r r
= = = . (17)
Mnemotehni~kim -ra~unom opisanim u IV proizlaze formule
djelovanja osnovnih operatora grad, div i rot na umnoàk polja:
grad grad grad ( ) = + (18)
div a diva a grad ( )
r r r
= + (19)
rot a rot a a ex grad ( )
r r r
= + (20)
grad a b a
b
a
ex a rot b b
a
b
ex b rot a ( )
r
r
r
r
r
r
r
r
= +
(21)
Nadalje, u svezi s poglavljem V, se odre|uje na isti na~in,
:= , (22)
te se opisanom ra~unskom tehnikom izvode formule
= div grad (23)
i
r r r
a grad diva ex grad rot a = + , (24)
a tako|er
rot grad div ex grad = = 0 . (25)

3. Polja u ravnini 3. Polja u ravnini 3. Polja u ravnini 3. Polja u ravnini - -- - integralni vektorski ra~un. integralni vektorski ra~un. integralni vektorski ra~un. integralni vektorski ra~un. Krivulje
se u ravnini zadaju, razvrstavaju i orijentiraju na isti na~in kao prostorne
krivulje.
Glede orijentacije, sada je tako|er primjenljiva, kao kod povr{ina,
orijentacija normalnim vektorom koji omogu}ava razlikovanje pozitivnog i
negativnog smjera prolaza kroz krivulju te razlikovanje pozitivne i
negativne strane krivulje.
Osim toga, jednostavno zatvorena krivulja u ravnini moè se
pozitivno , ili suprotno negativno, orijentirati pomo}u koordinatnog
sustava (tj. njegove baze). U tom slu~aju baza odre|uje pozitivan, ili
suprotan negativan, smjer obilaska du` jedini~ne kru`nice, od vrha
vektora
r
i do vrha vektora
r
j du` manjeg kru`nog luka, a time
pozitivan, odnosno suprotan negativan, smjer obilaska bilo du` koje
jednostavno zatvorene krivulje ili oko podru~ja kojeg obrubljuje. Za
vektor tangente, uskla|en s pozitivnom orijentacijom, kaè se da je
pozitivan :
r
t
+
0
, a za suprotni vektor da je negativan:
r r
t t
+
=
0 0
.
Pored toga, jednostavno zatvorena krivulja u ravnini moè se, kao
kod jednostavno zatvorenih povr{ina, pozitivno orijentirati vanjskim ili
pozitivnim normalnim vektorom :
r
n
+
0
, ili suprotno negativno, unutarnjim
ili negativnim normalnim vektorom :
r r
n n
+
=
0 0
.
Za jedini~nu kru`nicu je o~ito, npr. u to~ki ( 1 , 0 ) :
r
r r r r
r
n i t j ex i ex n
+ + +
= = = =
0 0 0
i
, a bilo za koju jednostavno zatvorenu
krivulju i po volji odabranu to~ku

r
r
t ex n
+ +
=
0 0
. (26)
Hod u polju
r
a du` krivulje C:
r
t
0
u podru~ju polja odre|uje se i
ra~una na isti na~in kao u prostornom polju (vidi sliku 4):
s t s : =
r
0
, (27)
W a s
r
, (28)
W a ds
t
:
:
=
r
r
C
0
. (29)
Ophod du` pozitivno orijentirane jednostavno zatvorene krivulje
C:
r
t
+
0
ozna~ava se oznakom .
C

Gusto}a ophoda u polju
r
a u to~ki T podru~ja polja odre|uje se
sli~no kao u prostornom polju i vrijedi sli~na analiti~ka formula:
gopha T
W
S
S
r
( ): lim =

0
(30)
= rot a
r
, (31)
4. Integralne formule 203
gdje je
W a ds :=
r
C
, (32)
a C mala jednostavno zatvorena pozitivno orijentirana krivulja oko to~ke
T koja obrubljuje podru~je plo{tine S .
Tok
[ ]
r
a u polju
r
a kroz krivulju C:
r
n
0
odre|uje se na sli~an
na~in kao u prostornom polju kroz povr{inu S:
r
n
0
, a izraàva se
krivuljnim integralom posebne vrste koji je pak jednak, uz uvjet
r
r
t ex n
0 0
= , (33)
obi~nom krivuljnom integralu polja ex a
r
, tj. hodu
[ ]
W ex a
r
(vidi sliku 4):
s n s
n
:=
r
0
, (34)
[ ]

r r
a a s
n
(35)
= ex a s
r
, (36)
[ ]
r r
r
a a ds
n
n
:
:
=
C
0
(37)
=
ex a ds
t
r
r
C:
0
(38)
[ ]
=W ex a
r
. (39)
Gusto}a optoka u polju
r
a u to~ki T podru~ja polja odre|uje se
sli~no kao u prostornom polju i vrijedi sli~na analiti~ka formula:
gopha T
S
S
r
( ): lim =

0
(40)
= diva
r
, (41)
gdje je
: =
r
a ds
n
C
, (42)
a C i S kao u (32).

4. Integralne formule. 4. Integralne formule. 4. Integralne formule. 4. Integralne formule. U vektorskoj analizi ravninskih polja
umjesto tri integralne formule vektorske analize prostornih polja pojavljuju
se samo dvije: Newton-Leibnizova formula gradijenta

( , )
:( , )
A B
A B
grad ds =
C
tj.

( ) ( )
:( , )
B A
P
x
dx
Q
y
dy
A B
= +
C
(43)
i Greenova formula, i to u obliku formule rotora

r r
a ds rot a dS =

C S(C)
tj. Pdx Qdy
Q
x
P
y
dxdy
C S(C)

+ =
(44)
ili u obliku formule divergencije
r r
a ds divadS
n
=

S(C) C
tj. Pdy Qdx
P
x
Q
y
dxdy
C S(C)

= +
. (45)
Formula (G-S) proizlazi iz Stokesove formule, (G-G) iz Gaussove,
me|usobno jedna iz druge. Greenova se formula tako|er naziva Green-
-Gaussova.

5. Potencijali. 5. Potencijali. 5. Potencijali. 5. Potencijali. Potencijalno polje i skalarni potencijal odre|uju
se na isti na~in kao za prostorno polje, a pripadni uvjet
rot a
r
= 0 (46)
je nu`dan i, ako je podru~je polja
r
a ne samo povezano nego i
jednostavno povezano (tj. bez rupa), dovoljan za potencijalnost polja
r
a .

Ako je za vektorsko polje
r
a i skalarno polje
r
a ex grad = , (47)
tada se
r
a naziva solenoidalno polje, a grad pridruèni vektorski
potencijal.
Uvjet
diva
r
= 0 (48)
je nu`dan i , ako je podru~je polja
r
a jednostavno povezano, dovoljan
za solenoidalnost polja
r
a .
(N-L)
(G-S)
(G-G)
205

Hod W u polju
r
a du` orijentirane krivulje C:
r
t
0

Slika 4. Polje u ravnini


P1. Odredi podru~je skalarnog polja ( , )
sin( )
x y
y x
x y
=

arc
2
2 2
9
.
Uradak. Funkcija arcus-sinus definirana je na intervalu |1,1|, a drugi
korijen na intervalu 0, jer
se nalazi u nazivniku. Zato je
podru~je polja (x,y) odre-
|eno sustavom nejednad`bi:
> 1 1 9 0
2 2 2
y x x y , .
Ove se nejednad`be mogu
zapisati u obliku
x y x x y
2 2 2 2
1 1 9 + + < , ,
a podru~je polja ( , ) x y je
skup
{ }
V = + + < ( , ) , x y x y x x y
2 2 2 2
1 1 9 .
Promatrano geometrijski, podru~je V je ome|eno lukovima
parabola y x =
2
1 i y x = +
2
1 koji se nalaze unutar kru`nice
x y
2 2
9 + = i lukovima s
1
i s
2
te kru`nice. Pri tome rubni lukovi
obje parabole pripadaju, a rubni lukovi kru`nice ne pripadaju
podru~ju V (na slici je to podru~je tamnije osjen~eno).

P2. Odredi podru~je vektorskog polja
r
r r
a x y
x
y
i x y j ( , ) ln ln =

+
1
.
Uradak. Najprije treba odrediti podru~ja definicije koordinatnih funkcija
P x y
x
y
( , ) ln =
1
i Q x y x y ( , ) ln = ,
a zatim odrediti njihov presjek. Podru~je definicije V
1
funkcije

Slika uz P1.
6. Primjeri 207
P ( x , y ) odre|eno je uvjetom
x
y
>
1
0 koji je ekvivalentan sloè-
nom uvjetu
x y x y > > < < 1 0 0 1 0 0 , , ili .
Zato se V
1
treba odrediti udruìvanjem skupova
{ } { }
V V
11 12
1 0 1 0 = > > = < < ( , ) , ( , ) , , x y x y x y x y i
tj.
{ }
V V V
1 11 12
1 0 1 0 = > > < < = ( , ) , , , x y x y x y ili

(na slici je to osjen~eno podru~je
iznad osi X ili lijevo od pravca
x=1). Podru~je definicije V
2

funkcije Q(x,y) odre|eno je
uvjetom
ln x y 0
(na slici je to osjen~eno podru~je
ispod krivulje y = ln x ). Tako je
podru~je polja
r
a x y ( , ) skup
{ }
V V V = > > < < = ( , ) , , ; ln x y x y x y y x 1 0 1 0
1 2
ili
(na slici je to podru~je tamnije osjen~eno).

P3. Odredi obitelj razinskih krivulja skalarnog polja ( , ) x y =
= + 3 20 5
2
x y y i prona|i razinsku krivulju koja prolazi to~kom
T ( 0 , 2 ) .
Uradak. Jednad`ba obitelji razinskih krivulja zadanog polja ( , ) x y je
3 20 5
2
x y y C + = .
Ovom je jednad`bom predo~ena jednoparametarska obitelj parabola
x
C
y

=
20
3
5
3
2
2
( )

Slika uz P2.
izbo~enih u smjeru osi X s tjemenom
C |
\
|
20
3
2 , .
Uvrstimo li koordinate zadane to~ke T u jednad`bu obitelji,
dobit }emo
C = 20
i tako jednad`bu traène razinske krivulje
x y =
5
3
2
2
( ) .

P4. Odredi obitelj vektorskih krivulja polja
r
r r
a x y y i x j ( , ) = 3 2
2
.
Nacrtaj nekoliko vektorskih krivulja i na njima strelicama ozna~i
smjer djelovanja polja.

Uradak. Jedina neutralna to~ka polja
r
a je ishodi{te O. Zato traìmo
vektorske krivulje kroz to~ke T(x, y) za koje je
r
r r r
a x y y i x j ( , ) = 3 2 0
2
tj. y0 ili x0.
Slu~aj y0 : Slu~aj x0 :
=

y
x
y
2
3
2
=
x
y
x
3
2
2

3 2
2
y dy x dx = 2 3
2
x dx y dy =
y x C
3 2
1
= + x y C
2 3
2
= +

Vektorske krivulje polja
r
a
mogu se dakle predo~iti jedna-
d`bom
x
2
+y
3
=C
uz uvjet x0 ili y0.

Slika uz P4.
6. Primjeri 209
P5. Odredi jedini~ne tangencijalne i normalne vektore elipse
x
a
y
b
2
2
2
2
1 + = .

Uradak. Iz vektorsko-parametarske jednad`be zadane elipse
r
r r
r a t i b t j = + cos sin
i derivacije
dr
dt
a t i b t j
r
r r
= + sin cos
slijedi da su jedini~ni tangencijalni vektori zadane elipse
r
r
r
r r
t
dr
dt
dr
dt
a t i b t j
a t b t
0
2 2 2 2
= =
+
+
sin cos
sin cos
.
Kanonsku jednad`bu
x
a
y
b
2
2
2
2
1 + = moèmo shvatiti kao
jednad`bu razinske krivulje polja
= +
x
a
y
b
2
2
2
2
1
s C= 0 . Tada iz
( )
grad
a b
b x i a y j = +
2
2 2
2 2
r r

slijedi da su jedini~ni normalni vektori zadane elipse
r
r r r r
n
grad
grad
b x i a y j
b x a y
b t i a t j
b t a t
0
2 2
4 2 4 2 2 2 2 2
= =
+
+
=
+
+
cos sin
cos sin
.
Jednostavnije :
r
r
n ext
0 0
= .
Slika uz P5.

P6. Izra~unaj derivaciju polja = x y
2
u smjeru vektora
r
n u
to~kama kru`nice ( ) x y + = 2 9
2 2
, ako je
r
n unutarnji normalni
vektor kru`nice. Kolika je vrijednost te usmjerene derivacije u
to~ki T ( 2 , 3 ) ?
Uradak. Vektorsko-parametarska jednad`ba zadane kru`nice je
r
r r
r t t i t j
t
( ) ( cos ) sin , = + + 2 3 3 0 2 .
Ra~unajmo :
r
r r
r r
r r
r
r r
= +
= =
=
r t i t j
n ex r t i t j
n t i t j
3 3
3 3
0
sin cos
cos sin
cos sin

Izra~unajmo i gradijent polja
u to~kama kru`nice :
grad i y j i t j = =
r r r r
2 6sin .

Traèna usmjerena derivacija tako iznosi

n
n grad t t = = +
r
0 2
6 cos sin ,
a vrijednost je u to~ki T

n
T
n
( ) =
|
\
|
=
2
6.

P7. Izra~unaj divergenciju i rotor polja
r
r r
a
y
x
i
x
y
j = +
2
2
u to~ki T(1, 2).
Uradak. Djelomi~ne derivacije funkcija-koordinata P
y
x
= i Q
x
y
=
2
2
su:
P
x
y
x
P
y x
Q
x
x
y
Q
y
x
y
= = = =
2 2
2
3
1 2 2
, , i .
Divergencija i rotor polja
r
a ra~unaju se formulama (12) i (13):

Slika uz P6.
6. Primjeri 211
diva
P
x
Q
y
y
x
x
y
r
= + =
2
2
3
2
,
rot a
Q
x
P
y
x
y x
r
= =
2 1
2
,
a u to~ki T su
diva T
r
( ) =
9
4
,
rot a T
r
( ) =
1
2
.

P8. Dokaì formulu (20): rot a rot a a ex grad ( )
r r r
= + .
Uradak. Iz formule (13) i (15) te op}eg pravila III(14), izlazi :
( ) ( ) ( )
( )
( )
| | | |
rot a ex a ex a ex a
ex a ex a rot a ex grad a

r r r r
r r r
= = + =
= + = + .

r
r r
a x i y j = +
2
du` luka krivulje y x x =
3

koji se nalazi u drugom kvadrantu, orijentiranog porastom
promjenljive x.
Uradak. U svrhu parametrizacije zadanog luka krivulje y = x
3
x =
=x (x1)(x+1) odaberimo promjenljivu x za parametar i po
formuli (29) izra~unajmo traèni hod:

( )
r
r r
r x i x x j
x
= +
3
1 0 ,
( ) ( )
r r
r r
a a x x x x i x x j = = + ,
3 2 3

( )
r
r r
= + r i x j 3 1
2

r r
a r x x x x = + + 3 4
5 3 2

( )
W x x x x dx = + + =
3 4
1
3
5 3 2
1
0

Slika uz P9.
r
r r
a x i y j = +
2
kroz luk parabole x = 3 + 2 y y
2

koji se nalazi u prvom kvadrantu, orijentiran normalnim vektorom
r
r
n i = u to~ki T( 4, 1) .

Uradak. U svrhu parametrizacije za-
danog luka parabole
x = 3+2y y
2
= ( y +1) ( y 3)
odaberimo promjenljivu y za
parametar i po formuli (38)
izra~unajmo traèni tok :

( )
r
r r
r y y i y j
y
= + + 3 2 0 3
2
,

( )
ex a y i x j y i y y j
r
r r r r
= + = + +
2 2 2
3 2
r
r r
= + r y i j ( ) 2 2
ex a r y y y
r r
= + + 2 3 2 3
3 2

( )
= + + =
2 3 2 3
63
2
3 2
0
3
y y y dy

P11. Koliko iznosi rad polja sile
r
a grad
xy
x y
=
od to~ke A( 3, 1) do
to~ke B( 5, 2) du` bilo koje spojnice C( A, B) u njegovom
podru~ju? Vidi i Z30.

Uradak. Primijenimo formulu gradijenta (43) :
grad
xy
x y
ds
A B

=

5 2
5 2
3 1
3 1
11
6
C( , )
.

P12. Greenovom formulom izra~unaj ophod polja
r
r
a xy j = du` pozitivno
orijentirane zatvorene krivulje, sastavljene od dijela pravca y=4x i
luka parabole 4x=9yy
2
(vidi sliku).

Slika uz P10.
6. Primjeri 213
Uradak. Prema Greenovoj formuli (44),
W a ds rot a dS = =

r r
S C C ( )
,
ra~unat }emo integral polja rot a y
r
=
po podru~ju S(C) obrubljenom
zadanom krivuljom C :

W rot a dS
y dy dx
y
y y
= =
= =
r
S C ( )
.
0
8
4
9
4
2
256
3

P13. Greenovom formulom izra~unaj optok polja
r
r r
a x i y j = +
3 3
kroz
unutarnju stranu kru`nice x
2
+y
2
=R
2
.

Uradak. Prema Greenovoj formuli (45),
= =

r r
a ds diva dS
n
S C C ( )
,
treba ra~unati integral polja
diva x y
r
= + 3
2 2
( ) po sredi{njem
krugu S(C) polumjera R.
Prije|imo na polarne koor-
dinate i :

x y dS d d = = = cos , sin ,
diva
r
= 3
2

= = =

diva dS d d
R
R
r
S C ( )
3
3
2
0
2
3
0
4

P14. Pokaì da Iz Greenove formule (44) slijedi Greenova formula (45).

Slika uz P12.
Slika uz P13.
Uradak. Vrijede jednakosti :
r r r r
a ds ex a ds rot ex a dS diva dS
n
= = =

C C S C S C ( ) ( )

P15. Dokaì da Greenova formula (44) vrijedi za podru~je nalik
kru`nom vijencu, gdje je ve}a krivulja pozitivno orijentirana, a
manja negativno.

Uradak. Neka je zadano podru~je S obrubljeno pozitivno orijentiranom
krivuljom C
1
i negativno orijentiranom krivuljom C
2
. Treba poka-
zati da je

r r r
a ds a ds rot a dS + =

C C S
1 2
.
Rastavimo podru~je S
na jednostavno povezana
podru~ja S
1
i S
2
(vidi sliku)
za koja vrijedi formula (44):

r r
a ds rot a dS =

C S S ( )
1 1
,
r r
a ds rot a dS =

C S S ( )
2 2
.
Zbrajanjem ovih dviju formula dobivamo
r r r
a ds a ds rot a dS + =

C S C S S ( ) ( )
1 2
,
a odatle slijedi i traèna jednakost jer zbrajanjem
C S C C ( ) ( , ) ( , ) ( , ) ( , )
1 2 1

= + + +
A B B C C D D A

i
C S C C ( ) ( , ) ( , ) ( , ) ( , )
2 1 2

= + + +
B A A D D C C B
,
izlazi
C S C S C C ( ) ( )
1 2 1 2

+ = + .

(38) (44) (17)
Slika uz P15.
6. Primjeri 215
P16. Provjeri potencijalnost i odredi skalarni potencijal polja
r
r r
a x i j = + 3 u podru~ju x >0 .

r
a je poluravnina, dakle jednostavno povezano.
Budu}i da je i
rot a x y
x
r
= =
3 1
0 ,
polje
r
a je potencijalno.
Jedan skalarni potencijal
0
polja
r
a odre|ujemo po formuli
XI(4) kao u XI.P1:
( )
0
0
1 1 1
0
1
1 1 1
3 2 ( ) T a ds x x t y dt x x y
T
= = + = +

r
,
a tada sve potencijale polja
r
a predo~avamo u obliku
= = + + ( , ) x y x x y C 2 .

P17. Provjeri da je polje
r
r r
a
y
x
i
xy
x
j = +
+
2
2 1
bezvrtlo`no ( rot a
r
= 0 ) i
neposredno prona|i njegov potencijal.

r
a (ravnina bez osi Y) nije povezano. Budu}i da
je
rot a
r
= 0 ,
moè se traìti skalarni potencijal polja
r
a u svakoj jednostavno
povezanoj poluravnini x > 0 i x < 0 .
Jednad`ba grad a =
r
s nepoznatim potencijalom u
koordinatnom obliku predstavlja sustav djelomi~nih diferencijalnih
jednad`bi:

x
y
x
y
xy
x
=
=
+
2
2 1
.
Iz prve jednad`be sustava slijedi
= = +
y
x
dx
y
x
f y
2
( ) ,
a odatle djelomi~nim deriviranjem po y i uvr{tavanjem

y
u
drugu jednad`bu slijedi
= f y y ( ) 2 dakle f y y C ( ) = +
2
.
Skalarni potencijali polja
r
a su
= + +
y
x
y C
2
.

P18. Provjeri solenoidalnost i odredi vektorski potencijal polja
r
r r
a
i x j
x y
=
+
2
2
.

r
a je dio ravnine za koji je y<x
2
, dakle
jednostavno povezano. Zadovoljen je i uvjet
diva
P
x
Q
y
r
= + =
0 ,
pa je polje
r
a solenoidalno.
Djelujemo li operatorom ex na formulu (47),
ex grad a =
r
,
dobit }emo vektorski potencijal
r
polja
r
a :
r
r
r r
= = =

grad exa
x i j
x y
2
2
.

P19. Uvjeri se da je polje
r
r r
a
y i x j
x y
=
+
+
2 2
1
bezizvorno ( diva
r
= 0 ) i
neposredno prona|i njegov vektorski potencijal.
7. Zadaci 217
r
a (ravnina bez jedini~nog kruga) nije
jednostavno povezano. No, kako je
diva
r
= 0 ,
ima smisla potraìti vektorski potencijal polja
r
a .
Jednad`ba ex grad a =
r
s nepoznatim poljem u
koordinatnom obliku jest sustav djelomi~nih diferencijalnih
jednad`bi :

y
y
x y
x
x
x y
=
+
=
+
2 2
2 2
1
1
.
Iz prve jednad`be sustava slijedi
=
+
= + +
y
x y
dy x y f x
2 2
2 2
1
1 ( ) ,
a odatle djelomi~nim deriviranjem po x i uvr{tavanjem

x
u
drugu jednad`bu slijedi
f (x)=C .
Vektorski potencijal polja
r
a je
r
= + grad x y
2 2
1 .


Z1. Odredi i nacrtaj podru~je sljede}ih polja :
a) ( , ) sin x y x
x y
=
+
arc
1
b) ( , ) x y
xy
x y
=
2
3
c)
r
r r
a x y x y i y x j ( , ) ln( ) = + 16
2 2 2

d)
r
r r
a x y x y i x y j ( , ) cos = + +
2 2
4
arc
Z2. Prona|i razinske krivulje sljede}ih polja:
a) ( , ) x y x =
3
b) ( , ) x y x y = +
2 2
4 c) ( , ) x y
x y
=
2 2
9 4

Jesu li ti poznate krivulje? Koje?
Z3. Za polja iz prethodnog zadatka izdvoji razinsku krivulju koja
prolazi to~kom: a) T(3, 50) b) T(0, 3) c) T(0, 2)
Z4. Koje su krivulje sastojnice razinske krivulje polja
=y
3
x
2
y+ +3x
2
3y
2
+y koja prolazi to~kom T( , ) 10 3 ?
Z5. Mogu li se dvije razinske krivulje skalarnog polja sje}i ili
tangirati?
Z6. Odredi vektorske krivulje sljede}ih polja:
a)
r
r
a x y x j ( , ) =
3
b)
r
r r
a x y xy i y j ( , ) = 2
2

c)
r
r r
a x y i y j ( , ) ( ) = + + 2 6 d)
r
r r
a x y y i x j ( , ) = +
Z7. Za polja iz prethodnog zadatka odaberi vektorsku krivulju koja
prolazi to~kom : a) T(3, 7) b) T(9, 2) c) T(0, 4) d) T(2,3)
Z8. Odredi kanonsku jednad`bu obitelji vektorskih krivulja polja
r
r r
a xy i y x j = + 2
2 2
( ) .
Z9. Izra~unaj usmjerenu derivaciju polja = x xy ln u to~ki T(2, 3)
u smjeru vektora
r
s koji s vektorom
r
i tvori dvostruko ve}i o{tri
kut nego s vektorom
r
j .
Z10. Izra~unaj usmjerenu derivaciju polja
r
r r
a x y i y j =
2
u to~ki
T(24, 4) u smjeru vektora
r
s koji s vektorima
r
i i
r
j tvori
jednake tupe kutove. Koja se koordinata polja
r
a u smjeru
r
s u
to~ki T po apsolutnoj vrijednosti brè mijenja?
Z11. Odredi razinske krivulje derivacije polja =
x
y
u smjeru
r
r r
s i j = + 5 2 . Prolazi li koja od njih ishodi{tem?
7. Zadaci 219
Z12. Izra~unaj po odredbi derivaciju polja
r
r r
a i x y j =
3
u smjeru TA u
to~ki T(2, 2), gdje je A(1, 6).
Z13. Izra~unaj po odredbi derivaciju polja = x u smjeru vektora
r
s
koji s vektorima 3
r
i i 2
r
j tvori jednake o{tre kutove. Je li

s
dy
dx
= za y x = ? Zbog ~ega?
Z14. Odredi smjerove najve}e brzine promjene polja = xy
2
u to~ki
T(1, 2) i izra~unaj te najve}e brzine promjene.
r
r r
a x y i x y j = + ( )
2 2
u
smjeru vektora
r
r r
s i j = 2
a) kolinearna s vektorom
r
s b) okomita na vektor
r
s
Z16. Je li vektor
r
r r
c i j = 2 okomit na krivulju xy y x
2
4 2 + = cos u
to~ki T(0, 2)?
Z17. Odredi jedini~ne tangentne i normalne vektore kubne parabole
y=x
3
. Nacrtaj sliku.
Z18. Izra~unaj derivaciju polja = 1
2
x y u smjeru vektora
r
n u
to~kama kru`nice x
2
+y
2
=4, ako je
r
n vanjski normalni vektor
kru`nice. Koliko iznosi
( )

n
3 1 , ?
Z19. Izra~unaj derivaciju polja =xy u smjeru
r
s u to~kama elipse
x
a
y
b
2
2
2
2
1 + = , ako je
r
s tangentni vektor pozitivno orijentirane
elipse. Izra~unaj

s
a ( , ) 0 .
Z20. Za polje
( )
r
r r
a xy i x y j = + 3
2 2
i to~ku T(1, 3) izra~unaj ex a
r
i
ex a T
r
( ) .
Z21. Dokaì formulu (5) :
( )
( )
( )
ex a b ex c b a c c a b
r
r
r
r
r r r r
r
= .
Z22. Za polje
r
r r
a xy i x y j = +
3 3
i to~ku T(1, 3), izra~unaj :
diva T rot a T grad diva T grad rot a T
r r r r
( ), ( ), ( ) ( ) i .
Z23. Dokaì formulu (24) :
r r r
a grad diva ex grad rot a = + .
r
r
a x j = du` luka krivulje y=1x+x
3
od to~ke
A(2, 7) do to~ke B(1, 1).
r
r
a y i = du` negativno orijentirane zatvorene
krivulje, sastavljene od lukova kubnih parabola y=x
3
i x=y
3
za
0x1.
r
r
a x j =
2
kroz luk hiperbole y
2
x
2
=1 odsje~en
pravcem y = 2 , orijentoran normalnim vektorom
r
r
n j = u vrhu
T(0, 1).
r
r
a y i = kroz unutarnju stranu zatvorene
krivulje, sastavljene od lukova kubnih parabola y=x
3
i x=y
3
za
1x0.
Z28. Koliko iznosi
[ ] [ ]
W a ex a
r r
+ za bilo koje polje
r
a i bilo koju
orijentiranu krivulju?
Z29. Koliko iznosi rad polja
r
a grad
y
=
1
du` pravca od to~ke A(10, 4)
do to~ke B(11, 5)? Koliki je rad polja
r
a du` bilo koje spojnice
C(A, B) u njegovom podru~ju?
Z30. Moè li se formulom gradijenta izra~unati rad polja
r
a grad
xy
x y
=
od to~ke A(3, 1) do to~ke B(1, 3)?

Z31. Provjeri valjanost Greenove formule (44) za sljede}a polja i pozi-
tivno orijentirane zatvorene krivulje :
a)
r
r r
a x y i x j =
2 3
, C je rub trokuta odre|enog s x = 1 , y = 0 i
x+y=4
b)
r
r
a y i = , C je kru`nica x
2
+ y
2
= 9
7. Zadaci 221
Z32. Provjeri valjanost Greenove formule (45) za sljede}a polja i
pozitivno orijentirane zatvorene krivulje :
a)
r
r
a y j =
2
, C je sastavljena od lukova parabola y=x
2
i x=y
2

b)
r r
a r = , C je sastavljena od lukova krivulja y=x
2
+2 i y=x
4

Z33. Provjeri valjanost Greenovih formula za polje
r
r
a x y i =
2
i kru`ni
vijenac odre|en kru`nicama x
2
+ y
2
= 4 i x
2
+ y
2
= 1 , gdje je ve}a
kru`nica pozitivno orijentirana, a manja negativno.
Z34. Greenovom formulom izra~unaj rad polja sile
r
r r
a y i x j = + 2 7 du`
pozitivno orijentirane kru`nice x
2
+ y
2
= R
2
.
Z35. Greenovom formulom izra~unaj ophod polja
r
r r
a y x i x y j = +
du` negativno orijentiranog ruba pravokutnika s vrhovima A(1, 1),
B(4, 1), C(4, 3) i D(1, 3).
r
r
a x j =
2
du` pozitivno
orijentirane zatvorene krivulje, sastavljene od lukova krivulja
y = ln x , y=0 i x=e.
r
r r
v x i xy j =
3
du`
negativno orijentirane prve latice ruè s ~etiri latice koja ima
jednad`bu u polarnim koordinatama = asin2 .
Z38. Greenovom formulom izra~unaj optok polja
r
r r
a
x
y
x
y
i
y
y j =
2
2
7
ln kroz negativno orijentiranu zatvorenu
krivulju, sastavljenu od lukova krivulja x y = 1 i 2 x + 3 y = 7 .
Z39. Pokaì da je optok polja
r r
v r = kroz pozitivno orijentiranu
jednostavno zatvorenu krivulju C jednak dvostrukoj plo{tini lika
S(C) ome|enog krivuljom C.
r r
v r = kroz pozitivno orijentiranu srcoliku
krivulju (kardioidu) ~ija jednad`ba u polarnim koordinatama glasi
= + a( cos ) 1 .
Z41. Izra~unaj plo{tinu elipse s poluosima a i b.
Z42. Pokaì da Greenove formule (45) slijedi Greenova formula (44).
Z43. Dokaì da Greenova formula (45) vrijedi za podru~je s dvije rupe,
gdje je ve}a krivulja pozitivno orijentirana, a dvije manje
negativno.
Z44. Ispuni to~kice rije~ima tako da proizvedena re~enica bude poznati
pou~ak: Za podru~je S vrijedi formula (44) onda i ... .
Z45. Provjeri potencijalnost i odredi skalarni potencijal sljede}ih polja :
a)
r
r r
a y i x y j = + ( ) 2 b)
r
r r
a
i j
x y
=
+
+
c)
r
r r
a
y i x j
x y
=
+
1
2 2

Z46. Provjeri solenoidalnost i odredi vektorski potencijal sljede}ih polja :
a)
( )
r
r r
a xy i x y j = + 3 2
2 3
b)
r
r r
a
x i y j
x y
=
+
2
c)
r
r r
a
i j
y x
=
+

Z47. Odredi skalarni potencijal bezvrtlo`nih polja :
a)
r
r r
a
y
i
x
y
j =
1
2
b)
r
r r
a
x i y j
x y
=
+
+
2 2
4

c)
r
r r
a y i y x y j = + cos (cos sin )
Z48. Odredi vektorski potencijal bezizvornih polja :
a)
( )
r
r r
a
y i x j
x y
=

+
2 2
2 2
2
b)
r
r r
a
y i x j
x y
=
+
cos cos
(sin sin )
2

c)
( )
r
r r
a y xe i y e j
xy xy
= + 2

223
Rje{enja i upute

I.

1. a) {(x, y, z)|1 x 1 , y >x} b) {(x, y, z)|z x
2
+ y
2
}
2. a) {(x, y, z)|x
2
+ y
2
16, x<y
2
} b) {(x, y, z)|x
2
y
2
+z
2
, 0y+z1}
3. a) R
3
\{(0, 0, 0)} b) {(x, y, z)|x
2
+ y
2
+ z
2
1}
4. a) R
3
\{(0, 0, 0)} b) {(x, y, z)|4x
2
+ y
2
+ z
2
9}
5. a) Jest: =cos rr
2
b) Nije, zato {to x
2
nije sferno polje:
kad bi bilo x f r f x y z
2 2 2 2
= = + +
|
\
|
( ) , tada bi za sve to~ke
sfere x
2
+y
2
+z
2
=R
2
vrijedilo x
2
=f (R) c) Jest: =r
2

l n4
6. a) Jest:
r r
a
r
r =
1
2
b) Jest:
r r
a r
r
= 3
2

c) Nije, zato {to
r r r
i j k + + nije sferno polje: kad bi bilo
r r r
i j k + + =
( )
= = + +
|
\
|
+ + f r r f x y z x i y j z k ( )
r
r r r
2 2 2
, tada bi slijedilo da su
x, y i z sferna polja x y z
f r
= = =
|
\
|
1
( )

7. a) ( , , ) x y z
x y z
=
+ 5 8 6
6

b)
r
r r r
a x y z x i y j z k ( , , ) = +
|
\
|
+
|
\
|
+
|
\
|
2
3
5
3
5
3

8. ( , , ) x y z y z = + + 4
9.
r
r r
a x y z x z i y z j ( , , ) ( ) ( ) = + + 2 2 3 Uputa: Vidi P6.b
( x x y y x y z z
1 1 1
= + = + = cos sin , sin cos , )
10. a) ( , , ) ( ) x y z y z
1 1 1 1 1
2
2 3 =
b)
r
r r r
a x y z z i y j x k ( , , ) ( ) ( ) ( ) = + + + 3 1 2
2

11. a) Nema ekstrema b) (2, 0, 1)=8 minimum
(0, 2, 3)=4 maksimum
12. T(1, 2, 0),
r
r r r
a T i j k ( ) = + 2 2
Rje{enja i upute 224
13. a) x
2
+y
2
+z
2
=1 b) y=x
2
, z=2x3
14. x t y t t z t t = = = < , , , 3 0
3
; Ne postoje Uputa:
r r
a t c =
15. a) x=C (ravnine okomite na os X)
b) z=y
3
+C (valjci okomiti na ravninu YZ)
c) x
2
+y
2
z
2
=C (jednokrilni hiperboloidi za C>0, dvokrilni za C<0,
stoàc za C=0
16. a) x=3 b) z=y
3
+10 c) x
2
+y
2
z
2
=12 17. e
x
+e
z
=2
18. Ravnina x=2 i valjak x=z
2
+1 19. T nije u podru~ju polja
20. r=1 nije, r=2 jest 21. Ravnine okomite na vektor
r
c
22. a), b) Ravnine okomite na vektor
r r
r
c a b =
c) Ravnine okomite na vektor
r r
r
c a b = koje prolaze to~kama zrake
odre|ene radius-vektorom vektora
r
c :
r r
c r C C = , 0
23. a)
x C
z C
=
=
1
2
, C
1
0 b)
y C
z
C
x
=
=
1
2
2
, x0
c)
y C e C e
z C e C e x
x x
x x
= +
=
1
2
2
2
1
2
2
2
3
2 2 12
d)
x
z
C
y C e
z
C
z
= +
=
2
1
2
2
2
1
2
1
2
2
,
24. a)
x
z
=
=
3
5
b)
y
z
x
=
=
1
36
2

c)
y e e
z e e x
x x
x x
= +
=
5 2 3
10 4 12
2 2
2 2
d)
x
z
y
z
= +
=
2
2
2
2
2
3

25.
( )
r
r r r
r x i x j e k x z e
x
= + + + = =
2
1 1
3
1 3 ; ,
26. a) ( )
r
r r r
r y C i y j
y
C k = + + + +
|
\
| sin
1
2
2
2
,
y
C
2
2
2
0 +
b)
( ) ( )
r
r r r
r z C C i z C j z k = + +
(
+ + +
2
2
3
1
2
2
, z 0
27. a) Pravci usporedni s vektorom
r
c b) Zrake iz neutralne to~ke T(
r
c )
28.
r
r r r
r R t i R t j Hk = + + cos sin , R>0, t m ili t m +

2
za m Z; Na
osi Z
29. a)

p
2
4q<0 ; p
2
4q=0, p<0; p
2
4q>0, r
1
0, r
2
>0 ; p
2
4q >0, r
1,2
>0
p
2
4q=0, p0 Nulto~ke funkcije f (r)=r
2
+pr+q
p
2
4q>0, r
1,2
0 ozna~ene su s r
1
i r
2

b) Uputa: Promatraj vektorske krivulje polja
1
a
b
r
, stavi p
b
a
= i q
c
a
=

II.

1. a)
( )

s
x xz y = +
3
7
2 12
2
sin b)
( )

s
x xz y = +
3
7
2 12
2
sin
2. Vrijednost polja u okolini to~ke T u smjeru
r
s :
a) rastu jer je

s
T ( ) = >
2
3
0 b) padaju jer je

s
T ( ) = < 2 0
c) rastu, a u suprotnom smjeru padaju jer je
s
t t t ( , , ) 2 3 2 4 1
18
5
+ + =
3. a)
r
r r r
a
s
y x
y
i
z
j
z x
k =

+ +
4
6
4
3
2
3
( )

b)
r
r r r
a
s
x y
y
i
z
j
x z
k =

+
4
6
4
3
2
3
( )

4.
r
r r
a
s
T i j ( ) = + 30
1
5
: najbrè se mijenja P=xyz, a najsporije R=x
2

5.
( )
r
r r r
r
r r
s i j k
a
s
T j k = + = + , ( )
3
18
6
6.
( )
r r
r r r r
r
r r r
s c d i j k
a
s
z xz
i
x y
j
z yz
k = + = + =

+
+

0 0
2 3 2
1
3
2
2 2
6
2
6
3
6
,

7.
r
s
r s r
r
s
s
2
0 0 0
2 = =
r r
r
r
, Uputa: Vidi P8
8.
f r
s
f r s r
( )
( ) =
r r
0 0
Uputa: Pro{iri s (r
1
r) (r
1
+r)
9.

s
T ( )
sin
, = =
20 11 30
11
5 96 Pazi: sin 30 = sin 30
rad
= 0,99
10.

f
s
y z
xy
xy
z
xy
z
( )
=

|
\
|
|
4 3
5
2

11. a)

( )
s s s
= + b)
( )
r
r
r
r
r
r
a b
s
a
s
b a
b
s
= +
13.
r
r r r
a
s
T i j k ( ) = + 2 12 16 14. Uputa: Vidi P9
17. c=2 18.

s
yz x
x z
=

+
2
4
2 2
19.

s
P Q R s = + + =
2 2 2

20.
r
r
r r r
s
dr
dt
i j t k
s
t
t t t
t
s
= = + + =
+
+
= 2
2 4
4 2
1
2
3
2
2
, ( ) , ( )
Uputa: Vidi P14

21.
r
r r
r
r
r r
r T t i t j s
dr
dt
t i t j
s
t t ( ) cos sin , sin cos , ( ) sin , = + = = =

s 3
3
2
|
\
|
=
22. t y r t t i t j t k = = + 1 1 1
2 2
: ( ) ( ) ( )
r
r r r
,
r
r
r r r
s
d r
dt
t i j t k = = 2 2

s
t
t t t
t
( )
( )( )
=

+
2 1 1 2
8 1
2
; A B C ( , , ), ( , , ), , , 1 1 0 0 0 1
3
4
1
2
1
4

|
\
|

23. x
2
+y
2
z
2
=1 24. a) A B ( , , ) , , , 0 0 0 3
27
2
3
2
|
\
|
b) Os Y
25. x y = =
5
2
5 , 26. 3x
2
z+1=0 Uputa:
r
r a
s
n = 0
27. 3 3 1
2 2
x y y z + = = , ; Ne postoje Uputa:

r
r a
s
c = ; = >
3
29
0

III.

1. grad y z i
xy
y z
j
xz
y z
k = +
2 2
2 2 2 2
r r r
, grad T i j ( ) = 4 2
r r

2. arccos
17
17
= 1,33
rad

3.
( )
r
r r r
s grad T i j k
s
T grad T = = + = =

( ) , ( ) ( ) 6 3 3 2 6 22
4.
( )
r
r r r
s grad T i j k
s
T grad T = = + = =

( ) , ( ) ( )
3
12
3 2
42
12

5.
( )
= = = xy yz n
grad T
grad T
i j k
2 3 0
2
41
41
2 6 ,
( )
( )
r
r r r

6. S unutarnje 7. A(2, 1, 2), B(2, 1, 2)
Uputa : = = x y z grad a
2
0 ,
r

8. ( ) grad c r c
r r r
= 10. grad f
f
grad
f
grad ( , )

= +
12.
( )
( ) t z r t t i t t j t k = + = + + + 2 2
2 4 2
: ( )
r
r r r
,
r
r r r
n t i j t k = + 2 2
2

n
t
t t
t
( )
( )
=

+
2 4
2 1
2
, A(0, 0, 2), B (16, 272, 2)
13. a) diva
x
y
yz
r
= 2 b) diva
z
y
x
yz
r
= +
1
2
2

rot a z i j y k
r
r r r
= +
2
ln rot a
x
y z
y
z
i
yz
j
r
r r
=
|
\
|
|
+
2
1
2
1

14. Jesu : diva rot a i
r r
r
= = 1 , 15. a) 3
2
y j
r
b)
1
z
i y k
r r
sin
17. Jest 18. Jest 19. a) rot a rot b
r
r
= b) diva divb
r
r
=
24. a) 5
0
r
r b) 15 c)
r
0 25. a)
2
0
r
r
r
b) 2 3
2 2 2
r r r cos sin + c)
r
0
26. a)
( ) ( )
r r
r
r
4
2
4
2
0
1 11 1 +
r
b)
r r
c r
r r
0 0
2 1

c)
2 2
2 2 2
cos( ) ( )sin( ) r r r r r r
r
+ + +

28. diva c r rot a c r
r r r r r r
= = 4 , 29. a) + f r
r
f r ( ) ( )
2
b)
r
0
30. Jest, zato {to je rot f r r ( )
r
r
= 0 c) +
(
f r
r
f r r ( ) ( )
4 r

31. Za konstante 32. a) f r C r r ( ) = +
2
b) f r
C
r r
r
( ) = + +
3 2
2
1
5

33. a) f r g r d r ( ) ( ) =
b) f r
r
r g r d r ( ) ( ) =

1
3
2

34. a) f r C ( ) = b) f r
C
r
( ) =
3
35. f y Ce y
y
( ) = + +1
36. f x C x g z D z ( ) , ( ) ln = + = 6 6 37. x=3y
2
+z
2

38.
r
r r r
r z i z j z k = + +
3
2
7
3
2
3
39.
x y z
diva x
1
1
0 0
1 0 5 =
+
= = , ( , , )
r

40.
x y z
rot a z i j
=

= = +
2
0
2
0 1
2 2 2 4 , ( , , )
r
r r

IV.

1. a) grad grad rot a + ( )
r
b) div a diva a grad ( )
r r r
+
c) rot a b grad diva rot rot b ( )
r
r
r
r

2. a)
r r r r r
a a a a a + ( ) ( ) ( )
b) ( )
| |
( )
| |
( ) +
r r
a a
c)
( )
| |
( )
| | { }
+
r
r r
r
r
a b b a b
3. a)

grad a
b
a
a grad + +
r
r
b)
r
r r
a rot b b grad
4. a) ( )
( )
( )
| |
+

r
r
r
r b a
b
a b b)
( )
( )
( )
r
r r
r
a
a
a a b

+

5. Jest, zato {to je operator div linearan 6. ( )
| |
( )
| |

r
r
r
r
a b a b =
7.
r
a djeluje na skalarna i vektorska polja; i
r
a djeluju na
skalarna polja, a preko in i ex-produkta na vektorska
8. a) a
a

b) a
b
a
r
9. a) grad b) diva
r
c) rot a
r

10. a)
r
a grad b)
r
r
a rot b c)
r
r
r
r
r
a rot b a
b
a
a divb +

11. a)
( )
grad b rot a a rot b
r
r r
r
+ b)
( )
r
r
r
r
a b div a b
12. djeluje na
r
v , a ne djeluje na
r
r
a b i ;
( )
| |
( )
| |
+ +
r
r
r r r
r
a b v v a b
13. a)
( )
( )
r
r
r
r
b a b a + b)
( )
r
r
b a
14. a) ( )
( )
+
r
r
a b b) ( ) ( ) +
r
r
a b c) ( )( ) +
r
a
15. Uputa :
( )

r
r
a b rastavi po pravilu (27)
17. a) r
a
r
r rot a
r
r r
+ b) r
a
r
r diva
r
r r
c) f r r rot a ( )
r r

18. a)
r
a b) 2
r
a c) 0
23. Uputa :
( )( ) ( )
| |
( )
| |
r
o
r
o o
r
s p q s p q p s q
0 0 0
= +

V.

1.
( )
=
+
+
+ +
2
3
2 2
3 3
x y z
x y
e
x y z
2.
( )
r
r r
a x xy j z k = + 2 6 2
3 2

3. ( ) T = 30 4.
r
r r r
a T i j k ( ) =
1
16
12
1
16

5. a) T( 1, 0, 2) b) y=3 6. a) x=3z, y=0 b) z=3x
2
+3y
2

7. a) grad grad div grad + b) grad div grad rot rot rot a +
r

c) rot rot a rot rot rot b
r
r

8. a) ( ) ( )( ) + = + b) =
r r
a a ( )
c)
r
r
r
r
b a b a = ( )
9. Jest, zato {to je operator div grad linearan 10. Bezizvorno i bezvrtlo`no
12. ( ) = divgraddivgrad , ( )
r r r
a graddiv graddiva rot rot rot rot a = +
13. Jesu 14. Jesu 18. Uputa :
( )
| |

r
r
r
a b v rastavi po pravilu IV(B)
19. a)
( )
2
1 2 2 2 2
2
r
r r
ln ln b) 10
2
3
|
\
|
r
r
r

20. a)
( )
r r
r r
r =
4 2
3
4
20 b) ( ) lnr r
r
r
r r
=
3
2

21. a) f r
r r C
r
C ( ) = + +
4
63
3
1
2
b) f r
C
r
C ( ) = +
1
3
2

22. a) f r
r
r g r dr dr ( ) ( ) =

(
1
2
2
b) f r
r
r g r dr dr ( ) ( ) =

(
1
4
4

VI.
1. W x dx = =
( ) 4 3 25
2
3
2. W z z z dz = + =
( ) 18 12
2
3
3 2
1
1

3. 8 4.
64
3
Uputa:
r
r r r
r t i t j k = + + 2 4 2 ch sh , 0 1
t
ar sh 5.
145
4

6. W W W = + = + =
1 2
15
2
3
9
2
7. W W W W = + + = + =
1 2 3
16 8 12 12
8. ab Uputa :
r
r r
r a i b j = + + ( cos ) sin ,

2
2
3
2

9. W W W
R R
R = + = +

=
1 2
2 2
2
2
2
2
( )

10. 9 2 Uputa :
r
r r r
r i j k = + +
3 2
2
3 2
2
3 sin sin cos , 0 2

11. 9 12.
21
4
13. f r r ds f r r t ds
t
( ) ( )
:
r r
r
r
= =

0
0
0
C C

jer su
r
r i
r
t me|usobno okomiti
14.
r r
r
r
c ds c t ds
t
= =

0
0
0
C C :
jer za bilo koji s obzirom na sredi{te
simetri~an par T
1
i T
2
to~aka kru`nice C, vrijedi :
r
r
r
r
t c t c
1
0
2
0
=
15. f r r ds f r r dr
r
r
A
B
A
B
( ) ( ) ;
r
=

0 16. 8 17. 4 18. 18
19. 45 Uputa:
r
r r r
r i j k = + + ( cos ) sin ( cos ) 3 2 3 4 3 , 0 2

20. 0 21. 4 2
3
e + 22. 12 23. 270
24.
1
2
25.
3
2
26. C
2
27. 0
28. 2 6 2 2 3 + ln( ) Uputa :
r
r r r
r x i x j x k
x
= + + 2 1 1 2
2
,
2 6 2 3 ar sh
r
r r r
r t i t j t k = + ch ch sh 2 , 0 3
t
ar sh
29. c
2

30. 8 Uputa :
r
r r r
r i j k = + + + + cos ( sin ) ( sin ) 2 1 4 5 , 0 2

31.
2
15
32. 4
32
3
20
3
= Uputa : C
1
:
r
r r
r x i x k
x
= + ( ) , 4 2 2 0
C
2
:
( ) ( )
r
r r r
r x i x x j x k
x
= + + 2 4 0 2
2 2
,
C
33. W x e dx x e dx
e
x x
= = =
+ +

2
0
2
2
0
2
2 2
2 lim lim

34. W
y
dy
y
dy = = =
=
+ +

1 1 1
1
2
0
2
1
0
0
1
lim lim

35. Uputa : x e
y
=

VII.

1. a) + +
1
3
1 4 2 ( ln ) z x b) +
2
10
1 6 5 ( ln ) z x c)
2
10
4 6 5 ( ln ) + z x
2.
214
7
3.
3 13
13
4. 0 5. goph a goph b
n n
r
r
= 6. 0
7.
( )
r r
r r
r r
n rot a T i j goph a T rot a T
n
= = + = = ( ) , ( ) ( ) 4 3 2 4 13
8.
r r
r r
r r
n rot a T i k goph a T rot a T
n
= = = = ( ) , ( ) ( ) 5
1
3
226
3

9. grad c
r
10. Jest Uputa : goph a rot a
n
r r

11. Zato {to suprotnim poljima pripadaju suprotni krivuljni integrali du`
iste krivulje
12. Zato {to suprotno orijentiranim krivuljama pripadaju suprotni
krivuljni integrali istog polja
13. goph a x y z
n
( , , )
0 0 0
=
[ ]
=
+ + +
=
lim
cos ( cos ) sin ( cos )( sin )
R
z R t x R t R t x R t y R t dt
R
x z
0
0 0 0 0
2
0
2
0 0

15. goph a
R t R t R t R t dt
R
n
R
r
( , , ) lim
( sin cos )( cos ) ( sin )
1 1 1
1 1
3
3
3
0
2
0
2
2
=
+ +
=

16. c=3 17. U ravninama xz=0 i x+4y+z=0
22.
r
a grad C = + 23.
r
r r r
r z i z j z k = + + 3 9
2 4

24. P x y z xz y f x ( , , ) ( ) = + +
2

VIII.

1. = =

+
z dz dx
z
z
1
4
4
11
3
51
2
2. = =

9 2 0
3
0 3
dy z dz
y
( )
3. = + =

2 2 4
2
0
2
0
( ) x dx y dy
x
4. = + =

( sin cos ) 2 1 8
0
2
3
0
2

d d
Moè
Uputa:
r r
a n = + <
3
2 1 0 (sin )
za > 0 i

3
4

5. 8 Uputa :
r
r r r
r i j k = + + cos sin
2
;

2 2
2 , cos cos
6. 7.
108
5
8. a)
1
15
b)
1
60
9. 20
10.
16
45
11. 0 12. 16 13.
88
3

14. =
=

+
d d d d

0
2
2 1
1
5
0
2
2
5
1 1
4 lim
15. 36 16. 0 17.
6
abc 18. 4
3
R f R ( )
19. 4 c Uputa : Primijeni rje{enje 18 na sferu polumjera R 20. 9
Ne postoji
Uputa:
r r
a n x y = + 2 2 0 ( )
za 2 0 x i y 0
21.
16
15
Uputa :
r
r r r
r z i y j z k = + +
3
; 0 1 0 2
2 2 3
z y z z ,
22. 18 3
2
3
arcsin Uputa :
r
r r r
r z i y j z k y z = + +
1
2
0 3 0 2
3
; ,
23.
150 45
4
+
Uputa :
r
r r r
r i j z k = + + 3 3 cos sin ; 0
2
0 5

, z
24. = + + = + =
1 2 3
40 81 40
25. = + + = + =
1 2 3
2 0 2 0
26. = + = + =
1 2
10 2 6 2 4 2 27. Uputa : Vidi VI.P8
28.
c
2
2
Uputa : r x i cx z j z k c z c
z
c
x c = + +
r r r
2
2
2
; ,
29.
( )
4
3
10 10 1 Uputa :
r
r r r
r xi y j y x k = + + ( ) 4
2 2
; 0 3 2 2 y y x y ,
30.
e
e
2
3
2 1
+ ( )
Uputa :
r
r r r
r xi z j z k z e x
z z
e
= + +
+
+
ln ; ,
ln
1 0 1
1

31.
8
3
32.
( )
= =

d c d c c
c

0
2
3 2 2 4 3
0
1
4
cos sin
33. =
=

d
R
d R
R

0
3
2 2
0
3
6 14
9
sin
Pazi : 1
2
= sin cos
34. 8 6 35. 8 36. = =

+ +
sin cos
sin sin

d d
0
2
5
2 4 5
2
11 5 35
12

37. = =

+
sin
sin sin

d d R
R R
R
0
1
2

IX.
1.
3
2
2.
15
49
3. Uputa : Vidi VII.P5
5. 3 3 0
0
lim ( ) ( )
R
f R f
= 6. a) 15 b) 12 c) 3
7. gopt a x y z
r
( , , )
0 0 0
=
[ ]
=
+ + +
=

lim
sin ( cos sin sin sin sin cos )
R
d R R x y z d
R
0
0
2
3 2
0
2
0
2
0
0
3
4
3

=

d d

0
2
0
4
3
sin
=3
9. gopt a
r
( , , ) 3 3 0 =
[ ]
=
+ + + +
=

lim
( cos ) cos ( sin ) sin
R
R
R R
d R d d R R R R dz
R
0
0
2
0
2
2 2
0
3
2 3 3
2

=
+
=

lim
R
R
R
R
R d d R d dz
R
0
0
2
0
2
0
2
3
2 6
2
13

11. gopt a
du e dv du e dv
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
R
r
( , , ) lim 0 0 0
3 3
8
0
3
=

=

3
2
0
lim
R
R R
e e
R
=
( )
= + =

3
2
3
0
lim
R
R R
e e
14. f z z Ce
z
( ) = +

1 15. x=0; x=3y
2
2z
2

16. Pozitivni izvori su ispod, a negativni iznad valjka y=4z
3

17. Izvora nema na valjku z=x
2
, pozitivni izvori su izvan valjka z=x
2
, a
negativnih izvora nema
18.
r r r
a rot v c = + 19. a) r r > < 1 1 ; b) r < 2 ili r > 3 ; 2 < r < 3
20. 15<c<0 21. Uputa : div f r r ( )
r
je sferno polje, vidi I.P10
22. a) f r
c
r
( ) =
3
b) f r
c
r
d ( ) = +
3
2
c) f r
c
r
d ( ) =
3
2

23. Bezopto~no polje je bezizvorno, dok obrat ne vrijedi jer je npr. polje
r r
a
c
r
r =
3
bezizvorno, ali za c0 nije bezopto~no
X.

1. 2 3 ; Ne moè 2. 40 ; = + + x y z C
3 2
2
3. 3 10 Uputa :
r r
a r r grad r r = = ( ) ( ) 2 1
0 2

4. 2 Uputa :
r r
a r grad r = =
0

5. Ne moè jer nijedna spojnica C(A, B) nije u podru~ju polja
r
a ; Ne
konvergira
6. rot a dS dx dy
n
x
x
r
r
= =

S C ( ) :
0
1
4
16
3
6 7.
4
3
8.
R
2
2

9.
3
4
10.
1
12

11. Polje
r
a je bezvrtlo`no i njegovo je podru~je povr{inski jednostavno
povezano pa je po formuli rotora ono bezophodno
12. Ne moè jer nijedna nataknica S(C) nije u podru~ju polja
r
a
13.
r
r
a ds d
t
= =

C S ( ) :
cos ( sin )
0
2 1 2
2 2
2
0

14. 36 Uputa : C(S)=C
1
(S) C
2
(S)
15.
3 2
8
4
R
Uputa :
r
r r r
r
R
i
R
j R k = +
2
2
2
2
0 2 sin sin cos ,

16. diva dV y dy dx dz
y
y y x
r
V S ( )

= =
0
3
2
2
0
4
2 2
2592
5

17.
c
c
c
c
2 2
2
0
2
0 za za > < , 18. 3
8
5
0
2
3
0
4
0
5
d d d
R
R

= sin
19. =
+
+
+
+

1
128
135
4
1
1
1
2 2
2 2
2 2
2
2
2 2
2 2
z dz y dy dx
z
z
z y
z y
20. 120 21. 81
22. 54 23.
c
4
4
24. 6
1728
5
0
2
0
1
0
36 1
2
d d h dh

=
( )

25. dx dy dz
c
c
cx
cx
cx y
cx y
0
2
2
2
3
2
2
2
4

=
( )

26. Polje
r
a je bezizvorno i njegovo je podru~je prostorno jednostavno
povezano pa je po formuli divergencije ono bezopto~no
27. Ne moè jer kugla V(S) nije u podru~ju polja
r
a
28.
r r r
r r
a dS a dS a dS d d
n n
= + =
+
+ =

S V S S ( ) : :
cos
1 1 2 2
2
0
2
4
2
0
3
2
1
0
3

29.
64
15

30. Ono je povr{inski i prostorno jednostavno povezano, a nije povezano
31. Prostor bez to~ke T i pravca p koji ne prolazi to~kom T

XI.

1. Jest jer je
r
a grad =
r
a
b) Nije zato {to polje
r
a nije bez-
vrtlo`no
2. a) Jest jer je polje
r
a bezvr-
tlo`no i jer je njegovo po-
dru~je povezano i povr{inski
jednostavno povezano
c) Jest jer je
r
a grad
z y x
=
1 1 1

3. a) = + x z y C
3 2
b) = + + y x z C ln 3
2
c) = + + x y z C
2 2
2
4. a) = +
x
yz
C b) =

+
1
2 4
2 2
( ) x z
C 5. =
r f r dr ( )
6. a) = + 3
2
r
C b) = + r r r C ln c) = + r r r C ch sh
7. = +
c
r
C 8. a) = + 5 3 x z C b) = +
r r
c r C
9. Ne postoji 10. f x y
x y
C ( , ) = + +
2 2
2 3

11. Jest Uputa : Vidi X.1(
*
) 12. Jest jer je
r
r
a rot =
b) Nije zato {to polje
r
a nije bez-
izvorno
c) Jest jer je
r
r
a rot
i
x y z
=
+ +
2 2 2

14. a)
r r r
= + x yz j x z k grad
2 3 2
1
2
b)
r r r
= +
+ x y j z
z
y
k grad cos
c)
r r r
=
+ +

+ 1
1 1
2 2
x
z
y
j y
x
z
k grad ln
15. a)
r r
= + + +
1
2
1
2 2 2
ln x y z k grad b)
r r
= + + + x y z j grad
2 2 2

16. a)
r r r
= + + 3 5 x j y k grad b)
r
r r
=

+
c r
grad
2

18. Jest 19. Jest Uputa : Vidi X.2(
**
)
20. Nije Uputa : Po VIII.Z19 polje
r
a nije bezopto~no te po Z19 ne
moè biti solenoidalno
13. a) Jest jer je polje
r
a bez-
izvorno i jer je njegovo
podru~je prostorno jedno-
stavno povezano
21. Ne postoji 22. f z z C ( ) tan( ) = + 23. f x
C
x
x ( ) =
2

24. f x y xy C y C ( , ) = + +
1 2
, g x z
z x
C x C ( , ) =

+ +
2 2
1 3
2

XII.

1. a)
{ }
( , ) , x y x x y > 1 1 b)
{ }
( , ) x y x y
2

c)
{ }
( , ) , x y x y x y
2 2 2
16 + < d)
{ }
( , ) x y y x y 1
2. a) x=C (pravci okomiti na os X) b) x
2
+4y
2
=C
2
(elipse)
c) 4x
2
9y
2
=C (hiperbole za C0, pravci 2x3y=0 za C=0)
3. a) x=3 b)
x y
2 2
36 9
1 + = c)
y x
2 2
4 9
1 =
4. Hiperbola x
2
y
2
=1 i pravac y=3 5. Ne mogu
6. a) x=C, C0 b) xy
2
=C, y0 c) y=Ce
2x
3 d) x
2
y
2
=C, x0 ili y0
7. a) x=3 b)xy
2
=36 c) y=7e
2x
3 d) y
2
x
2
=5
8. (xC)
2
+y
2
=C
2
, x0 ili y0
9.
r
r r r r
s i j i j
s
T
0
60 60
1
2
3
2
3 2 3
12
= + = + =
+
cos sin , ( )
O O

10.
r
r r r r
r
r r
s i j i j
a
s
T i j
0
225 225
2
2
2
2
4 2 4 2 = + = = + cos sin , ( )
O O

Obje se koordinate po apsolutnoj vrijednosti jednako brzo mijenjaju,
prva pada dok druga raste
11. x Cy y = +
2
5
2
; Ishodi{te nije u podru~ju polja

s

12.
r
r r r
a
s
x y
x y
j
t t
t
j j
x y t
( , ) lim
( ) ( )
lim
( ) ( )
( , ) ( )
=

+ +
=
+
=

2 2
16
2 2
3 2 4 2 16
5
8
1 1
2,2
1
3
1
1
2
1
2 0
3

(x
1
=2+3t , y
1
=2+4t )
13.
r
r r
s i j
s
x
= = ;

1
8
Uputa : Vidi II.P9; Nije, zbog smjera
14.
r
r r
s grad T i j = = ( ) ( ) 4 ,

s
T grad T ( ) ( ) = = 4 2
15. a) y
x
x
=

+
2
1
4 1
b) y
x
x
=
+
2
4
4 4

16. Jest Uputa : = + = xy y x grad T c
2
2 4 2 cos , ( )
r

17.
r
r
r
r r
t
i x j
x
n
x i j
x
0
2
4
0
2
4
3
9 1
3
9 1
=
+
+
=

+
,
18.
( )

n
t t t
n n
( ) cos sin , , = =

= 12 3 1
5
6
9
2
2

19.

s
t
ab t t
a t b t
s
a
s
a ( )
(cos sin )
sin cos
, ( , ) ( ) =

+
= =
2 2
2 2 2 2
0
20. ex a x y i xy j ex a T i j
r
r r
r
r r
= + + = ( ) , ( )
2 2
3 4 27
21. Uputa : Vektore
r
r
r
a b c , i predo~i analiti~ki te posebno izra~unaj
svaku stranu formule
22. 28, 18, 3 27 9 15
r r r r
i j i j + , 24.
39
4
25.
1
2

26.
2
3
27. 0 28. 0 29.
1
20
30. Ne moè
34. 5R
2
35.
34
3
6 3 36.
e
2
1
2
+

37. y dx dy d d
a
a
= =

sin
sin
( )

0
2
2
0
2
3
16
105
S C
38.
125
24

39. ex r ds dS
r
=

2
S C C ( )
40. 2 2 3
0
2
0
1
2
dS d d a
a
S C ( )
( cos )

= =
+

41.
1
2
1
2
0
2
exr ds ab dt ab r a t i b t j
r r
r r
= = = +

C
, cos sin 43. Uputa : Vidi P15

44. samo onda ako za podru~je S vrijedi formula (45)
45. a) = + xy y C
2
b) = + + 2 x y C c) = + arcsin xy C
46. a)
r r r
= ( ) 2 3
3 2
x y i xy j b)
r
r r
=
+
y i x j
x y
2
c)
r
r r
=

i j
y x

47. a) = +
x
y
C b) = + + x y C
2 2
4 c) = + + x y y C cos sin
48. a)
r
=
+
grad
x y
1
2 2
b)
r
=
grad
x y
1
sin sin
c)
r
= grad e y
xy
( )
2

243
Literatura

1.

Antunac-Majcen, M. i dr.: Rije{eni zadaci iz vi{e matemetike s
kratkim repetitorijem definicija i teorema, IV, [kolska knjiga,
Zagreb, 1990.

2.

Borzan, A. i dr.: Rije{eni zadaci iz vi{e matematike s kratkim
repetitorijem definicija i teorema, III, [kolska knjiga, Zagreb,
1991.

3.

Bron{tejn, I. N.; Semendajev, K. A.: Matemati~ki priru~nik za
inènjere i studente, Tehni~ka knjiga, Zagreb, 1975.

4.

Collinson, C. D.: Introductory Vector Analysis, Arnold, London,
1974.

5.

Demidovi~, B. P. i dr.: Zadaci i rije{eni primjeri iz vi{e
matematike s primjenom na tehni~ke nauke, Tehni~ka knjiga,
Zagreb, 1990.

6.

Devid, V.: Vektorski ra~un, Sveu~ili{te u Zagrebu, Fakultet
strojarstva i brodogradnje - Zagreb, Zagreb, 1987.

7.

Krasnov, M. L.; Kiselev, A. I.; Makarenko, G. I.: Vektornyi analiz,
Nauka, Moskva, 1978.

8.

Kurepa, S.: Matemati~ka analiza, III, Funkcije vi{e varijabli,
Tehni~ka knjiga, Zagreb, 1985.

9.

My{kis, A. D.: Introductory Mathematics for Engineers, Lectures in
Higher Mathematics, Mir, Moskva, 1978. (Prijevod s 2. ruskog
popravljenog izdanja iz 1969.)

10.

Spiegel, M. R.: Advanced Mathematics for Engineers and Scientists,
McGraw-Hill, New York, 1971.

245
Summary

The book is entitled Vector Analysis - A Guide and Problems. It
is designed for undergraduate engineering students taking various
elementary and advanced engineering courses to help them to memorize
and understand basic parts of vector analysis and so to improve their
ability to apply both the differential and integral methods to scalar and
vector fields. For this reason special attention is given to invariant
properties of field quantities being independent of an arbitrarily chosen
coordinate system of the kind under consideration. However analytic
treatment has not been neglected. By means of the given analytic data
involving coordinates, an invariantly defined quantity is expressed
analytically, too. Thus, the more or less intuitive notions get
mathematically precise and prepared for computational processing.

It is generally supposed that the studied fields are sufficiently
regular and especially that their domains in space are such, the same as
the considered curves and surfaces in the domains. The characteristic
features of the regularity are in some places indicated.

The guide-book part is not just a list of definitions, theorems,
rules, formulae, or terminological and notational conventions, but it also
provides information concerning the corresponding engineering and
mathematical motivation as well as interrelation between notions and
statements, and it indicates in some places how theorems, rules and
formulae are, or might be, deduced. Nevertheless, the guide-book is not
a text-book proper. However it can easily be extended by additional
exploration, proofs, notes etc. In fact, Chapters IV and V are such
extended texts where the -calculus is systematically expounded.

The other part of the book is a collection of completely solved
examples (P1, P2, ...) and exercises (Z1, Z2, ...) mostly provided with
final results and occasionally with hints.
Summary 246
The students are supposed to be familiar to some extent with
vector algebra, differential and integral calculus of real functions of
several arguments, and with basic theory of ordinary and partial
differential equations from the introductory engineering mathematics
courses.

In vector anylsis one applies the differential and integral methods
to define notions and to prove theorems, rules and formulae. A new
magnitude, scalar or vector field, is defined by means of previously
known data and supporting auxiliary ones. One considers the simplest
case and then generalizes it so as to capture the corresponding complex
one. The process often involves both methods which are then called the
infinitesimal method.

Any application of the differential method is realised in two steps.
First, one produces an average value of the magnitude under
consideration related to a finite element: segment of a straight line, arc
of a curve, part of a surface, or part of a space domain. The average
value is just an approximate value of the magnitude. Second, by a limit
process, one produces the exact value of the magnitude related to an
infinitesimal element i. e. to a point in short. Thus, the magnitude is
expressed by a kind of derivative. Then, if all the data are given
analytically, one transforms the defining expression into the
corresponding equivalent analytic formula.

In this way one obtains the directional derivative
p
s
of the
scalar or vector field p in the direction of the unit vector
r
s
0
. For the
scalar field = ( , , ) x y z , one obtains

s
s grad =
r
0
,
where
grad
x
i
y
j
z
k

: = + + =
r r r
.
Summary 247
Any application of the integral method may be explained to run
through three phases as follows. First, the magnitude under consideration
depending on a given curve, surface or space domain is expressed
approximatelly over each of the finitely many small parts (finite
elements) of the kind as mentioned. Second, by summing up all these
approximate values, the magnitude is still expressed approximately.
Third, by a limit process (of a more complex kind than the previous
one), the magnitude is eventually expressed exactly by a kind of
integral. Therefore one may also speak of an infinitesimal element of
the magnitude. The procedure is often abbreviated. From the
approximate expression for an arbitrarily chosen finite element one
immediately infers the exact integral expression.

In this way one obtains the line integral
[ ]
W a a ds
t
r r
r
=
C :
0
of the
vector field
r
a along the oriented curve C :
r
t
0
, the surface integral
[ ]
r r
r
a a dS
n
=
S :
0
of the vector field
r
a through the oriented surface
S :
r
n
0
, and the volume integral
[ ]
Q q qdV =
V
of the scalar field q
over the space domain V.

More complicated are considerations of the directional circulation
density goph a
n
r
, denoted also by
[ ]
dW a
dS
r
, and the total flux density
gopt a
r
, denoted also by
[ ]
d a
dV
r
.

For the vector field
r
r r r
a P x y z i Q x y z j R x y z k = + + ( , , ) ( , , ) ( , , ) and
r
r r r
n n i n j n k
x y z
0 0 0 0
= + + , one obtains
[ ] [ ]
dW a
d S
n rot a
d a
dV
diva
r
r r
r
r
= =
0
,

,
where
Summary 248
rot a
i j k
x y z
P Q R
a
r
r r r
r
= =
,
diva
P
x
Q
y
R
z
a
r r
= + + =
.

Then the famous three integral formulae of the vector analysis
follow :

=
grad ds
A B C( , )
,

r r
r
a ds rot a dS
t
=

S C C ( ) :
0
,

r r
a dS diva dV =

V S S ( )
.

The most relevant items are rectangularly framed.
There are eight portraits, in order of appearance: Newton,
Leibniz, Hamilton, Laplace, Stokes, Gauss and Ostrogradski; and four
figures:
Fig. 1. Path (work) W in the vector field
r
a along the
oriented curve C :
r
t
0
- Line integral
Fig. 2. Flux in the vector field
r
a through the oriented
surface S :
r
n
0
- Surface integral
Fig. 3. Quantity Q of the scalar magnitude of density q
over the space domain V - Volume integral
Fig. 4. Plane field

For more details see the following table of contents.

(N-L)
(S)
(G)
A

B
Summary 249
Contents

Preface
Minimal Program
Introduction
I. Field: 1. Notion of Field 2. Basic Sorts of Field 3. Field
Equation 4. Level Surfaces 5. Streamlines 6. Examples
7. Exercises

DIFFERENTIAL VECTOR CALCULUS

II. Directional Derivative : 1. Notion of Directional Derivative
2. Analytic Formula 3. Operative Rules 4. Examples
5. Exercises
III. Directional Derivative and Gradient. Divergence and
Curl : 1. Notion of Gradient 2. Invariant Properties
3. Notions of Divergence and Curl 4. Operative Rules
5. Examples 6. Exercises
IV. Nabla : 1. Differential Operator-Vector Nabla 2. Fields of
Form o p 3. Operators of Form p 4. Nabla Acting
over Product of Fields 5. Examples 6. Exercises
V. Delta : 1. Laplacean Field 2. Zero Fields 3. Composing
Basic Operators 4. Operators of form 5. Delta
Acting over Product of Fields 6. Examples 7. Exercises

INTEGRAL VECTOR CALCULUS

VI. Line Integral : 1. Curve 2. Notion of Line Integral
3. Analytic Formula 4. Operative Rules 5. Circulation-free
and Conservative Fields 6. Examples 7. Exercises

Contents 250
VII. Directional Circulation Density and Curl : 1. Notion
of Circulation Density 2. Analytic Formula. Curl. Invariant
Properties 3. Vartex-free (Irrotional) Field 4. Examples 5.
Exercises
VIII. Surface Integral : 1. Surface 2. Notion of Surface
Integral 3. Analytic Formula 4. Operative Rules 5. Total-
-Flux-free Field and Field Having Flux Independent of
Integration Surface 6. Examples 7. Exercises
IX. Total Flux Density and Divergence: 1. Notion of
Total Flux Density 2. Analytic Formula. Divergence. Invariant
Properties 3. Source-free Field 4. Examples 5. Exercises
X. Integral formulae: 1. Gradient Formula 2. Curl Formula
3. Divergence Formula 4. Volume Integral 5. Examples
6. Exercises
XI. Potentials: 1. Potential Field and Scalar Potential
2. Solenoidal Field and Vector Potential 3. Examples
4. Exercises
ADDENDUM
XII. Plane Fields: 1. Plane Vectors 2. Plane Fields-
-Differential Vector Calculus 3. Plane Fields - Integral Vector
Calculus 4. Integral Formulae 5. Examples 6. Exercises
Solutions and Hints
References
Summary
Contents

Zbirka Rješenih Zadataka C PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Rješenih Zadataka C PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEU^ILI[TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

tipa vektor vektor,

), a ~itaju}i ih obrnuto zdesna ulijevo, to su ulazna

upu}uje da podru~je D mora biti orijentirano koherentno s

0 za svaki interval [a,b] iz I, tada je

) te na~ela neprekinutosti slijedi

od to~ke A(3, 1) do to~ke B(1, 3)?

Uputa: Vidi P14

, cos sin 43. Uputa : Vidi P15

You might also like