Ivan Vrkljan

18 Nova austrijska tunelska metoda

Prikazane su okolnosti u kojima je nastala tzv. Nova austrijska tunelska metoda
kao i osnovni principi na kojima je temeljena. U posljednje se vrijeme vodi
rasprava na svjetskom nivou o opravdanosti da se ovaj pristup graenju tunela
naziva austrijskom metodom. Prikazani su argumenti austrijske strane koja brani
ime metode po kojoj je ona postala prepoznatljiva u cijelom svijetu




Podzemne graevine i tuneli 2

18 Nova austrijska tunelska metoda




1.1 Uvod................................................................................................................................. 3
1.2 Tunelogradnja prije NATM................................................................................................ 3
1.3 Dostignua u tunelogradnji i mehanici stijena koji su pogodovali pojavi NATM.................... 4
1.4 Povijest NATM................................................................................................................. 5
1.5 Principi NATM.................................................................................................................. 7
1.6 Kontroverze koje prate NATM......................................................................................... 19
1.7 Rjenik ........................................................................................................................... 20
1.8 Literatura ........................................................................................................................ 20

18 Nova austrijska tunelska metoda 3


18.1 Uvod

Nova Austrijska Tunelska Metoda (NATM) u njemakom govornom podruju pojavila se pod nazivom
Neue sterreichiche Tunnelbauweise, koji je kasnije zamjenjen sa Neue sterreichiche
Tunnelbaumethode. U engelskom govornom podruju prepoznajemo ju pod nazivom New Austrian
Tunnelling Method. Kratica NATM koja proizilazi iz engleskog naziva, ope je prihvaena u cijelom
svijetu. Nekada se ova metoda naziva i:

Sequential support method, istiui sekvencijski pristup iskopu i podgraivanju.
Shotcrete method, istiui vanu ulogu mlaznog betona u primjeni ovog naina graenja.

NATM nije metoda ako pod metodom podrazumijevamo tehnologiju gradnje koja se moe prikazati
shemom iskopa i nacrtima podgrade. NATM nije vezana za bilo koju proceduru iskopa i podgraivanja
ali je vezana na principe opaanja. NATM je generalni koncept (filozofija) tunelogradnje. Ona je
postupak gradnje tunela temeljen na znanstveno utvrenim i u praksi potvrenim idejama i principima,
kako bi se mobiliziranjem nosivog kapaciteta stijenske mase, ostvaraila optimalna sigurnost i
ekonominost.

18.2 Tunelogradnja prije NATM

Tradicionalna tunelogradnja do polovine prolog stoljea, koristila je u poetku drvenu a kasnije i elinu
podgradu za privremeno stabiliziranje tunela do ugradnje konane podgrade. Konana podgrada bila je
zidana ili od betona. Kod ovog naina graenja, optereenje podgrade bila je posljedica dezintegracije i
razrahljenja okolne stijene. Teorije ovih optereenja razvili su Komarell, Terzaghi i dr. S obzirom na
raspoloive tehnike iskopa i mnogo razliitih faza iskopa, od iskopa do kompletiranja podgrade prolazilo
je puno vremena to je pogodovalo razrahljenju stijenske mase. Rezultat ovakvog naina graenja bila su
vrlo velika nepravilna optereenja to je rezultiralo debelom podgradom. Meutim, jo u to vrijeme
znanstvenici su razumjeli potrebu reduciranja deformacija s ciljem koritenja nosivog kapaciteta stijenske
mase i recipronog odnosa izmeu otpornosti podgrade i deformacija.


















Slika xxx Stara austrijska tunelska metoda
Podzemne graevine i tuneli 4


















Slika XXX teka drvena podgrada u tunelu Moffat, 1923. (USA)

18.3 Dostignua u tunelogradnji i mehanici stijena koji su pogodovali pojavi NATM

NATM je esto vezana za patent prof. Ladislausa Rabcewicza, koji je izmislio dvostruku
tunelsku podgradu (poetnu i konanu). Ovaj koncept doputa deformiranje stijene prije
ugradbe konane podgrade kako bi se reduciralo optereenje. Ideja o potrebi deformiranja
temeljena je na teoretskim istraivanjima Engessera iz 1881. a primjenio ju je Schmidt 1926.

Glavni uspjeh i doprinos Rabczewicza, Leopolda Mullera i austrijanaca bilo je uvoenje
sistematskog sidrenja i in-situ mjerenja to je temeljeno na teoriji mehanike stijena koju je
razvijao tz. Salzburki krug.

Uprava rudnika Pribam u ekoj, pokuala je 1848 koristiti brzu ugradnju morta kao zamjenu za teku
drvenu podgradu u rudniku ugljena Wejwanow (Sauer, 1994). U isto vrijeme, Karl Ritter, vicarski
inenjer, preporua kruni popreni presjek tunela sa trenutnim zatvaranjem podnonog svoda kako bi se
osigurao zatvoreni prsten u uvjetima gnjeenja (squeezing), vjerojatno kao rezultat Brunel-ovog
patentiranog krunog tita iz 1818. za tunelogradnju u mekanim tlima (soft ground). Rziha, glasoviti
inenjer u tunelogradnji 19 stoljea, predloio je elinu podgradu umjesto teke drvene. Njegova
inenjerska filozofija u tunelogradnji bila je da je mnogo spretnije sprijeiti optereenje stijene nego boriti
se s njim kada se pojavi.

Mlazni beton je efektivno izmislio 1907. Carl E Akely, preparator ivotinja u prirodoslovnom muzeju, iz
Chicaga, kada je izgradio stroj za pricanje morta na skelet dinosaura kako bi ga zatitio od prljanja
(oskrnjivanja). Prvi patent poboljanog revolver stroja za mlazni beton prijavljen je u Allentown u
Pelsivaniji, 1907. U to vrijeme mlazni beton je uglavnom bio koriten za zatitu kosina. Prvi puta je 1914.
predloeno koritenje mlaznog betona u podzemlju kao zatita rudarske galerije od atmosferilija i kao
protupoarna zatita. Prvo zabiljeeno koritenje mlaznog betona bilo je u SAD-u u ranim 1920-im.

Najraniji zagovornik koritenja mlaznog betona kao trenutne podgrade umjesto tradicionalne teke drvene
i eline, bio je Anton Brunner, malo poznati rudarski inenjer iz Salzburga. Brunner je 1954. preuzeo
punu odgovornost za stabiliziranje stijene podlone gnjeenju (squeezing) u diverzionom tunelu za
Runserau hidrocentralu koritenjem mlaznog betona. Bio je to prvi jai upad na podruje koje je
pokrivala upotraba tita u mekanim meterijalima. Nakon ove uspjene primjene on je pripremio patent za
njegovu kompaniju Rella, koja nije pokazala interes za to. Nakon to je on sam dobio patent i kada je
18 Nova austrijska tunelska metoda 5

njegova metoda uspjeno primjenjena na nekoliko tunela u Austriji i Italiji, pojaao se interes njegove
kompanije.

Koritenje mlaznog betona kao podgrade podzemnih iskopa uvela je graevinska industrija. Rabcewicz je
uglavnom odgovoran za uvoenje koritenja podgrade od mlaznog betona u 1930-im godinama, i za
razvoj NATM za iskop u slabim tlima (weak ground).

18.4 Povijest NATM

NATM se razvila na iskustvima primjene starih metoda. U knjizi Gebiergsdruck und Tunnelbau prof.
L.v. Rabcewicz daje sistematski pregled fenomena stijenskog pritiska i njegove interpretacije. U ovoj su
knjizi ve nagovjeteni neki principi NATM. Svojim patentom iz 1948, prof. Rabcewicz formulira
osnovne principe ove metode. Kljuna je bile formulacija da se sa fleksibilnom primarnom podgradom
dostie novo ravnoteno stanje to se kontrolira terenskim opaenjima. Nakon to se ovo novo stanje
uravnotei, postavlja se unutarnja obloga tunela. U nekim se sluajevima obloga tunela moe izostaviti.

Izmeu 1948 i 1963, NATM je sazrijevala kroz teorijske studije i vie kroz praktina iskustva, i
njena je primjena stalno poveavana ali njeni osnovni principi ostali su isti. U periodu od 1956. do
1958, u Venezueli je izgraen prvi veliki tunel preme principima NATM. U Austriji je prvi pokuaj
primjene NATM bio u pedesetim godinama prolog stoljea na nekoliko malih hidrotehnikih tunela.
(Golser, 1995, p.4/1)

Prva uspjena primjena metode u mekanim sredinama urbanih podruja bila je u Frankfurt na Maini 1968.
Prof. Mller zainteresirao je izvoditelja Beton und monierbau da prihvati metodu i izgradi pokusni tunel u
Frankfurtskoj glini kako bi dokazao primjenjivost.

NATM je prvi puta zvanino nazvana ovim imenom 1963. na Geomehanikim kolokvijima u Salzburgu, i
ta se godina pamti kao godina roenja NATM. Nazvana je novom da bi se razlikovala od stare austrijske
metode a Austrijska jer su je razvili austrijski inenjeri.

Na poetku je metoda nailazila na znaajne otpore s glavnim argumentom (sve do kasnih
sedamdesetih) da se tanka podgrada od mlaznog betona i sidra ne moe suprotstaviti optereenju
stijenske mase. Ovo jasno pokazuje kako je bilo nedovoljno znanje tunelskih inenjera samo
prije pedesetak godina. Ovaj nedostatak znanja bio je uzrokom to je investitor esto traio da se
stabilnost obloge od mlaznog betona i sidara analizira istim postupcima (proraunima) koji se
koriste kod teke eline i betonske podgrade.Kako ovo nije bilo mogue, uvjeriti investitora u
ispravnost ideje bio je mukotrpan posao.

Shotcrete Method, kako se tada nazivala, dobila je ope svjetsko priznanje kada je primjenjena na
Schwaikhem tunelu 1964. godine pod konzultantkim vodstvom profesora L. Mllera i prof. L. von
Rabczewicza. Obojica akademici s velikim iskustvom u parksi, poeli su objanjavati metodu vie na
teoretskoj osnovi sukladno novim konceptima mehanike stijena.

Rabczewicz je 1975. prilikom dodjele poasnog doktorata na sveuilitu Montauniversitat u Leoben-u
poruio mladim inenjerima:

Osnivai austrijskog kruga razvili su ovu tunelsku metodu, i vi, vi mladi morate uiniti sve da ona
ne postane fosilna, da prihvaa nove materijale, novu opremu, nove tehnike. Tada e ona ostati
uvijek nova.
Podzemne graevine i tuneli 6


Tablica XXX Pregled vanih datuma u razvoju NATM
Godina Dogaanja
1944
Rabcewicz u lanku Gebirgsdruck und Tunnelbau iznosi jasnu sliku filozofije iz
koje je proizala Neue sterreichiche Tunnelbauwise
1948
Rabcewiczev patent iz iz 1948. daje detaljan opis principa tunelogradnje koji su
pretstavljali osnovu NATM
1956-
1958
Rabcewicz je preveo principe NATM u praksu koristei mlazni beton, lagane
elilne lukove i prvi puta sistematsko sidrenje stijenskim sidrima na tunelima
velikog poprenog presjeka (na cestovnim i eljeznikim tunelima izmeu
Caracasa i Valencia i izmeu Guanta i Naricual u Venezueli).
1963
Rabczewicz je predstavio NATM na 13 geomehanikom kolokviju u Salzburgu
kao Neue sterreichiche Tunnelbauwise
1968 NATM prvi puta koritena u gradovima

Analiza imena

Nova Austrijska Tunelska Metoda (NATM) u njemakom govornom podruju pojavila se pod
nazivom Neue sterreichiche Tunnelbauweise, koji je kasnije zamjenjen sa Neue sterreichiche
Tunnelbaumethode. Promjene imena izvrena je jer rije tunnel-bauwise znai nain graenja a
tunnelbaumethode je generalni koncept (filozofija). Bauweise znai nain graenja i time je
podreen metodi, moe se klasificirati da pripada metodi, i doputeno ga je mjenjati dok ostaje
dio metode. Njemaka enciklopedija Duden definira filozofiju kao tenju za razumjevanje
odnosa meu stvarima u svijetu. U tunelogradnji bi filozofija graenja tunela bila tenja za
razumjevanjem odnosa na polju graenja tunela. Metoda je nazvana austrijskom jer su austrijski
inenjeri dali glavni doprinos njenom razvoju. Austrijanci su bili ti koji su pojedinana dostignua
povezali u cjelinu predstavlajui ih kao novu metodu graenja, uvoenjem te nove metode u praksu i
irei ju po cijelom svijetu. Metoda je nazvana novom kao bi se razlikovala od stare austrijske tunelske
metode graenja

Ime NATM, stvoreno je tijekom predavanja profesora Rabczewicza na 13 geomehanikom kolokviju,
1963, u Salzburgu. Meunarodno priznanje NATM je dobila 1964. objavljivanjem Rabczewiczevog rada
u asopisu Water Power, ali ime ove tehnike je jo uvijek predmet kontroverzi irom svijeta.
Definicija NATM

Nova austrijska tunelska metoda se ne moe opisati na nain kako su bile opisane metode graenja koje
su joj prethodile-shemom iskopa i stalnim podgradnim sustavom. NATM nije vezana za neku
proceduru iskopa i podgraivanja ve je vezana s principima opaanja. Zato ju preme miljenju Mllera
nije prikladno zvati metodom graenja. NATM je nasuprot tome koncept tunelogradnje; metoda za
graenje tunela na bazi fiksnih znanstveno utvrenih i praktino isprobanih ideja i principa tako da se
mobiliziranjem kapaciteta nosivosti stijenske mase postie optimum sigurnosti i ekonominosti.

Austrijski nacionalni komitet za podzemne gradnje je 1980. dao slubenu definiciju NATM na
10 jezika: (Kovari, 1993, p.16.)

NATM je osnovana na konceptu da tlo ili stijena koji okruuju podzemni otvor postaje dio nosive
konstrukcije kroz aktivaciju nosivog prstena.
18 Nova austrijska tunelska metoda 7


18.5 Principi NATM

Austrijska tunelska metoda je predominantno bazirana na poluempirijskom projektiranju i in
situ mjerenjima tijekom graenja tunela. Sljedei principe Terzaghija i Pecka Observational
Design Meethods (ODM), odgovarajua istraivanja i stalna opsena mjerenja u tlu osiguravaju
da adekvatna trenutna (immediate) i stalna (permanent) podgrada bude primjenjena na
optimalan nain prije ugradnje konane betonske podgrade (final concrete lining). Konana
betonska podgrada se u njemakom govornom podruju obino naziva-sekundarnom dok se
trenutna i stalna nazivaju primarnom.

NATM fokusira kompozitno ponaanje strukture koja se sastoji od tunelske podgrade
(lining/support) i okolnog tla. Koritenje okolnog tla kao glavne nosive komponente, nije
ekskluzivno princip samo NATM. Ali, bazina filozofija NATM je aktiviranje luka (ground
arch) ili prstena mobiliziranjem nosivog kapaciteta tla/stijenske mase koliko god je to
mogue, ukljuujui i odgovarajui tretman tla.

NATM prikazana je sa 22 principa suradnjom Rabczewicza; Pachera i Mllera i oni se smatraju oevima
ove metode. Ova trojica znanstvenika i inenjera pripadali su tzv. austrijskom krugu. Kada se govori o
Austrijskom krugu, uz njih treba spomenuti i Stinija.

Bez obzira to namaju istu teinu i to bi se vie principa moglo povezati u jedan, u nastavku e
biti pikazani sva principa.

Podzemne graevine i tuneli 8




















































e
3. Treba izbjegavati razrahljenje stijenske mase jer
ono izaziva gubitak vrstoe. Tlo nie vrstoe ja
optereuje podgardu.
Prije NATM
2. S obzirom da je stijenska masa glavni nosivi
element tunela, treba nastojati odreti njenu originalnu
vrstou koju je imala prije iskopa tunela.
Prije
Prije
NATM
1. Stijenska masa je glavni nosivi element tunela
Prije NATM

Slika XXX Principi NATM (1-3)

18 Nova austrijska tunelska metoda 9






















































Deformacija

1
-

1p

3p

3p

1p

r
4. Traba nastojati da stijena u okolini iskopa bude u
troosnom a ne u dvoosnom ili jednoosnom stanju
naprezanja jer joj je vrstoa u troosnom stanju

NATM Prije
5. Deformaciju stijenske mase u okolini tunela ne
treba sprijeavati ali ju treba kontrolirati. Kontrolirana
deformacija (pomaci konture iskopa) pobudit e
formiranje nosivog prstene u okolini tunela ali nee
dopustiti prekomjerno razrahljenje i na taj nain gubitak
vrstoe stijenske mase.
NATM Prije
6. Podgradu treba ugraditi pravovremeno, ni previe
rano ni previe kasno.

Podgrada ne smije biti ni previe kruta ni previe
fleksibilna.

Kruta i rano ugraena podgrada navui e na sebe
visoka naprezanja.

Previe fleksibilna ili kasno ugraena podgrada
prouzroit e razrahljenje stijenske mase to e za
posljedicu imati visoka naprezanja na podgradu.


Prema Mlleru, nepoznati tunelski radnik: Brdo spava.
Nastoj ga ne probuditi. Ako se probudi vie nikada nee
zaspati.
Kruta podgrada rano
ugraena
Previe fleksibilna ili kasno
ugraena podgrada
Slika XXX Principi NATM (3-6)

Podzemne graevine i tuneli 10


















































8. Vremenski se imbenik procjenjuje na osnovi
rezultata laboratorijskih i terenskih ispitivanja i opaanja.
9. Koristi malzni beton umjesto drvene podgrade jer on
sprijeava vee deformacije te tako i razrahljenje
stijenske mase.

NATM Prije
7. Da bi podgradu ugradili pravovremeno treba tono
procijeni vremenski imbenik.

U kvalitetnoj stijenskoj masi tunel moe ostati due
nepodgraen.

U stijenskoj masi loe kvalitete tunel treba odmah
podgraditi.
Loa stijenska masa Kvalitetna st. masa

Slika XXX Principi NATM (6-9)



18 Nova austrijska tunelska metoda 11






















































NATM
10. Treba koristiti tankostijenu primarnu i
sekundarnu podgradu jer je ona savitljiva ime se
izbjegava pojava veih momenata savijanja.
Prije
NATM
12. Nain i vrijeme ugradnje sekundarne podgrade
treba odrediti prema razultatima mjerenja pomaka
konture iskopa tunela

Konvergencija
Ekstenzometri
Mjerno sidro
Mjerenje sile na glavi sidra
Tlane elije
Mjerenje naprezanja u betonu
Akcelerografi
Geodetska opaanja


11. Probleme stabilnosi treba rjeavati
pojaavanjem primarne podgrade (armaturne mree,
lukovi i sidra) a ne njenim podebljanjem.
Prije NATM
Slika XXX Principi NATM (9-12)
Podzemne graevine i tuneli 12


















































14. Cijev statiki djeluje kao cijev samo ako nije
razrezana uzdu osi. Zato podgradni prsten treba biti
zatvoren.

odgrade.

e
a
oj masi.
15. Podgradni prsten treba zatvoriti im prije. Ako
se podgradni prsten ugrauje u fazama, onda vrijem
izmeu ugradnje prve i posljednje faze, kojom se
prsten potpuno zatvara, treba biti im krae.
Dugotrajno otvoren podgradni prsten za posljedicu e
imati velika naprezanja u ve ugraenim dijelovim
prstena i nepovoljna naprezanja u stijensk
Prije NATM
Prije NATM
13. Statiki se tunel razmatra kao cijev koja se
sastoji od noseeg prstena u stijenskoj masi i
p

Prije NATM


Slika XXX Principi NATM (13-15)


18 Nova austrijska tunelska metoda 13






















































18. Popreni profil tunela treba biti zaobljen kako bi
se izbjegla koncentracija naprezanja. Koncentracija
naprezanja u nekom kutu poprenog profila moe
provocirati progresivni slom stijenske mase u iroj zoni.
Prije NATM
16. Po mogunosti treba kopati cijeli profil tuenla
istovremeno. Iskop razradom profila, kada se pojedini
dijelovi poprenog presjeka tunela kopaju s vremenskim
pomakom, nisu poeljni iako se u tekim geotehnikim
uvjetima to ne moe izbjei.
Pojedinani iskopi oteuju stijensku masu.
1
6
5
3
5
2
2
4 4
1 1
2
Prije NATM
17. Metoda iskopa presudna je za sigurnost.
Prije NATM
Slika XXX Principi NATM (13-15)
Podzemne graevine i tuneli 14




















































19. Sekundarna obloga takoer treba biti tanka. Nije
poeljno da se sile izmeu primarne i sekundarne
podgradom prenose trenjem.
Prije NATM
21. Dimenzioniranje i kontrolira stabilnost primarne i sekundarne
obloge vri se opaanjima tijekom graenja i eksploatacije tunela.
Opaanje (monitoring) podrazumjeva mjerenja naprazanja u
mlaznom betonu i sekundarnoj oblozi, naprezanja na kontaktu
mlaznog betona i stijene, pomaka konture iskopa tunela kao i
pomaka unutar stijenske mase.

Konvergencija
u
Vrijeme
20. Primarna podgrada treba stabilizirati masiv. Sekundarna podgrada treba samo
poveati sigurnost. Primarnu podgradu ine sidra, mlazni beton (armiran ili ne armiran),
elini lukovi (reetkasti ili punog profila), pipe roof i slino. Sekundarnu podgradu ini
betonska obloga tunela koja takoer moe biti armirana ili ne armirana. Izmeu primarne
i sekundarne obloge postavlja se hidroizolacija.
u

Slika XXX Principi NATM (19-21)

18 Nova austrijska tunelska metoda 15




















22. Strujanje vode i hidrostatski tlak poveavaju optereenja na
podgradu. Zato stijensku masu treba drenirati omoguavajui vodi
dotok u tunel. Izvori na konturi tunela ne smiju se blokirati.


Slika XXX Principi NATM (22)

Svaki od ovih principa nema jednaku teinu. esto se u literaturi vie pojedinanih principa
povezuju i prikazuju kao jedan.

Pet osnovnih principa NATM su:

1. Osnovna nosiva komponenta tunela je stijenska masa. Primarna i sekundarna
podgrada (preliminary support and final lining) imaju samo tzv. confining efect. One
samo slue za uspostavljanje nosivog prstena (load bearing ring) ili trodimenzionalne
sferine nosive ljuske u stijenskoj masi.
2. Odravaj vrstou stijenske mase. Treba izbjegavati tetno razrahljenje (loosening)
paljivim iskopom i trenutnom ugradnjom podgrade.
3. Popreni profil treba biti zaobljen. Treba izbjegavati koncentraciju naprezanja u
kutovima gdje moe zapoeti progresivni slom.
4. Podgrada treba biti tanka i fleksibilna. Primarna podgrada (primary support) treba biti
fleksibilna kako bi se momenti savijanja sveli na minimum i olakala preraspodjela
naprezanja bez izlaganja podgarde nepovoljnim reznim silama (sectional forces).
Podgradu ne treba pojaavati poveanjem njene debljine ve sidrenjem stijenske mase.
5. Opaanja tijekom graenja (monitoring). Opaanja tunela tijekom graenja integralni
je dio NATM. Opaanjem i interpretacijom pomaka, deformacija, i naprezanja mogue je
optimizirati radne procese i zahtjeve na podgradu.
Podzemne graevine i tuneli 16


Nosivi prsten

U engleskom se govornom podruju za nosivi prsten (zatitnu zonu) koriste izrazi: protective zone,
protective ring, ground ring.

Prema Heimovoj hipotezi, tlak na podgradu linearno raste s dubinom tunela. Iskop dubokih eljeznikih
tunela ispod Alpa pokazao je da ova hipoteza nije tona. Naime, na velikim dubinama, sukladno ovoj
hipotezi, za stabiliziranje tunela bila bi potrebna podgrada debljine od nekoliko metara, kako to ilustrira
slika XXX.


Prema Himovoj hipotezi, na dubini od 1500
m, tlak na podgradu iznosio bi oko 39 MPa.
Procjenjuje se da bi za ovo optereenje
trebala podgrada debljine 6 m, to je
apsurdno. Tijekom graenja tunele st.
Gothard (1872), tunel je bio stabiliziran
podgradom debljine 0,6 m. Ova su iskustva
pokazala da se na veim dubinama ne
prenose sva optereenja na podgradu.






















P=H
P
P=39 MPa
debljina podgrade=6 m !?
?
Podgrada debljine 0,6 m je stabilizirala tunel
1 500 m
st. Gothard 1872
P
H

Slika XXX Ilustracija ne primjenjivosti Heimove hipoteze


18 Nova austrijska tunelska metoda 17

Jo je Ritter (1879) primjetio da nakon neke dubine utjecaj mase gornje leeih naslaga ima zanemriv ili
puno manji utjecaj na optereenje stijenske mase koja djeluje na podgradu tunela.





















Tlak na podgradu neovisan je
o dubini tunela
Tlak na podgradu ovisan
je o dubini tunela

Slika XXX Nakon neke dubine, pritisci na podgradu se ne poveavaju linearno s dubinom

Tri godine kasnije Engesser (1882) je definirao luno djelovanje iznad podzemne prostorije u tlu bez
kohezije. Od tada je bila prepoznata i jasno formulirana veza deformacije stijenske mase i pritiska na
podgradu.














Slika XXX Luno djelovanje u nekoherentnom tlu (Engesser, 1882.)
Podzemne graevine i tuneli 18

Wiesmann (1912) govori o zatitnoj zoni oko tunela (protective zone) kao zoni u kojoj stijena preuzima
na sebe optereenja koje je trpila iskopana stijena, slino preraspodjeli naprezanja oku rupe u zidu.
Wiesmann takoer napominje da podgradu ne treba dimenzionirati na nain da ona preuzme kompletna
naprezanja izazvana iskopom, jer e vei dio naprezanja na sebe preuzeti zatitna zona. Inenjeri trebaju
svu panju posvetiti zatiti ove zone. Pod zatitnom zonom, Wiesmann popdrazumjeva zonu u kojoj se
desila preraspodjela naprezanja (slika XXX).

Zatitna zona=
Zona promjen naprezanja? e
(Wiesman 1909/1912)

Slika XXX Zatitna zona pream Wiesmannu (1912)

O zatitnim zonama i povezanosti deformacije stijenske mase i pritisaka na podgradu govore i Maillart
(1923) kao i Mohr (1957).

Nije jednostavno definirati nosivi prsten u okolini tunela. Slika XXX prikazuje jo neka razmiljanja o
obliku nosivog prstena (nosivih prstenova).




Zatitan zona
=
Zona plastifikacije?
Vie nosivih prstenova
(Mller, Sauer i Vardar, 1978)
Nastaju li prstenovi istovremeno ili
u vremenskim pomacima?
Nosivi prsten
=
Zona sidrenja


















Slika XXX Mogui oblici nosivih prstenova


18 Nova austrijska tunelska metoda 19

Moda je najjednostavniju i najjasniju definiciju nosivog prstena dao Golser (1996) (slika (XXX)


Nosivi prsten
(Golser, 1996)

NOSIVI PRSTEN JE ZONA U OKOLINI
TUNELA U KOJOJ SE DESILA ZNAAJNA
PRERASPODJELA NAPREZANJA

ZONA NOSIVOG PRSTENA IRI SE OD
PERIFERIJE ISKOPA I UKLJUUJE ZONE
ELASTINOG I ZONE PLASTINOG
PONAANJA I ARMIRANE (SIDRENE) ZONE






















Slika XXX Definicija nosivog prstena prema Golseru (1996)

18.6 Kontroverze koje prate NATM

Posljednjih petnaestak godina oko NATM se vode une rasprave izmeu prof. Kovarija sa ETH
instituta iz Zrichu, i austrijskih strunjaka (Kovari 1993, 1994). Kovari ne prihvaa
pozicioniranje NATM kao nadreena svim ostalim metodama graenja. Takoer raspravlja o, po
njegovom miljenju, krivim teorijskim postavkama na kojima se temelji NATM. Napad na
NATM, Kovari je izveo 1993. (42. Geomechanik Kolloquiums in Salzburg) na istom mjestu na
kojem je ona dobila ime 30 godina ranije.



Podzemne graevine i tuneli 20

Kovari smatra da NATM mora nai mjesto meu
ostalim metodama graenja. Moderna
tunelogradnja djelo je sveukupnog svjetskog
znanja a ne samo znanja austrijskih strunjaka.
























METDA
TUNELOGRADNJE X


METDA
TUNELOGRADNJE 2
METDA
TUNELOGRADNJE 1
NATM
METDA
TUNELOGRADNJE X

NATM
METDA
TUNELOGRADNJE 2
METDA
TUNELOGRADNJE 1
TUNELOGRADNJA
Kovari na prihvaa pozicioniranje NATM kao
nadreene svim ostalim metodama.

Slika XXX Poloaj NATM meu ostalim metodama u tunelogradnji


18.7 Rjenik




18.8 Literatura

Brandl, H.,1995, Soil Properties in Connection with NATM, IACES (International Associations of Civil
Engineering Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Engesser, F.: ber den Erodruck gegen innere Sttzwnde (Tunnelwnde), Deutsche
Bauzeitung, 1882
Feder. G. ; Olsacher, A.: Bergbau und Tunnelbau, Anregungen und Ergnzungen. In: Rock
Mechanics Suppl. 7 (1978).
Fenner, R.: Untersuchungen zur Erkenntnis des Gebirgsdruckes. In: Glckauf 74 (1938), Nr. 32.
Georg, H. J., 1995, Construction Method NATM, IACES (International Associations of Civil Engineering
Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Golser, J., 1995, Hystory, definition, Principles, IACES (International Associations of Civil Engineering
Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Golser, J., 1996, Controversial Views on NATM, Felsbau 14/96, pp. 60-75
Golser. J.: Praktische Beispiele empirischer Dimensionierung von Tunnels. In: Rock Mechanics
Suppl. 2 (1973).
Grob. H.: Systematik der tunnelbauweisen. SIAVortrag 1975. SIA-Doc.12. S. 8.
18 Nova austrijska tunelska metoda 21

Groves P.N., Sauer.,G., Morgan S.R., Engineering consequences of ground conditions on NATM works
at London Bridge Station, Jubilee Line Extension
Hoek, E., Kaiser, P., K., Bawden, W.F., 1995, Support of Underground Excavations in Hard Rock
ITA Working group on General Approaches to Design of Tunnels (1988): Guidelines for the Design of
Tunnels Prijevod: Hudec, M., Prager, A., (1992) Konstruktivni projekt tunela, Graevinar, Zagreb.
Kovari, K., 1993, Is there a NATM, Geomechanical Colloquium, Salzburg
Kovari, K., 1994, On the Existence of the NATM: Erroneous Concepts behind the New Austrian
Tunnelling Method, Tunnel 1/94 p. 16-25
Kovari, K.: Der Gebirgsdruck im Tunnelbau. In: Neue Zricher Zeitung, Fernausgabe Nr.125. 3.
Juni 1981.
Kovari, K.: Methoden der Dimensionierung von Untertagebauten. Internationales Symposium
fr Untertagebau. Luzern. 1972.
Kovari. K.: Gibt es eine NT? Fehlkonzepte der Neuen sterreichischen Tunnelbauweise. In:
Tunnel 1994, Nr.1.
Kovari. K.: Gibt es eine NT? Vortrag von Kovari anllich des 42. Geo-mechanik
Kolloquiums 1993 in Salzburg, Vorabdruck.
Leon, A. ; Willheim. F .: ber die Zerstrungen in tunnelartig gelockerten Gesteinen. In:
Wochenschrift fr den ffentlichen BaudienstXVI (1910). Nr.4.
Lothar, M., 1995, Tunnelling in Urban Areas, IACES (International Associations of Civil Engineering
Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Maillart, R: ber Gebirgsdruck.Schweizerische Bauzeitung-Band 81. Nr- 14, 1923,
Mohr, F.: Kraft und Verformung in der Gebirgsmechanik unter Tage. Deutsche Baugrundtagung.
Kln: Ernst, 1957.
Mller, L. The Reason for Unsuccessful Applications of the New Austrian Tunnelling Method, pp. 67-72.
Neue sterreichische runnelbaumethode. Definition und Grundsatze. Wien: Selbstverlag der
Forschungsgesellschaft fr das Straenwesen im JAV, 1980.
Neue Osterreichische Tunnelbaumethode, Definition und Grundsatze. Wien: Selbsverlag der
Forsuchungsgesselschaft fur das Strassenwessen im OJAV, 1980.
Oliver, X, 1994, Hethrow collapse puts NATM on trial Construction today Nov/dec 1994
Pacher, F.: Deformationsmessungen im Versuchsstollen als Mittel zur Erforschung des
Gebirgsverhaltens und zur Bemessung des Ausbaues. In: Felsmechanik und
Ingenieurgeologie. Suppl. 1, 1964.
Poisel, R., 1995, Concept of NATM, IACES (International Associations of Civil Engineering Students)
Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Poisel, R.,1995, Soil Properties in Connection with NATM, IACES (International Associations of Civil
Engineering Students) Bureau of Vienna, Summercourse: NATM, July 2-July 8, 1995
Rabcewicz L. v.: Gebirgsdruck und tunnelbau. Wien: Springer Verlag, 1944.
Rabcewicz, L. v.: Patentschrift Nr. 165573. sterr. Patentamt, einge-reicht 1948.
Ritter, W.: Statik der Tunnelgewlbe, Berin, 1879
Sauer G., NATM IN SOFT GROUND
Sauer, G.,1994, Furteher insights into the NATM, 23
rd
Julius Wernher Memorial Lecture
Seeber. G.: Bemessungsverfahren fr die Sicherungsmanahmen und die Auskleidung von
Straentunnels bei Anwendung der Neuen sterreichischen Tunnelbauweise. In:
Straenforschung 1980. Nr.133.
Wiesmann. E.: ber Gebirgsdruck. In: Schweizerische Bauzeitung 60 (1912), Nr. 8.