Strategi Ja Final

STRATEGIJA RAZVOJA
OPINE ZENICA 2012-2022
Izrada Strategije podrana od ILDP projekta finansiranog od:
Nosilac izrade:
STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

NAELNIK OPINE ZENICA: Husejin Smajlovi NOSILAC IZRADE: Agencija za ekonomski razvoj Zenica ZEDA Opinski razvojni tim OPINSKI RAZVOJNI TIM: Koordinator Opinskog razvojnog tima Muhsin Ibrahimagi (ZEDA) Zijad Softi (Opina Zenica), Neboja Nikoli (Opina Zenica), Jugoslav Aneli (Opina Zenica), Devad Selimovi (Opina Zenica), Suvad Dizdarevi (Opina Zenica), Semira Kari (Opina Zenica), Mubera Pezo (Opina Zenica), Devdana Braji (Opina Zenica), Naidin Ahmetspahi (ZEDA), Nurka Babovi (Centar za socijalni rad), Sabiha Husi (Medica), Mladen Peri (PERO d.o.o.), Bogdan Kolar (NVO Naa djeca), Safet Brdarevi (UNZE) PRIDRUENI LANOVI OPINSKOG RAZVOJNOG TIMA: Davorin Paveli, Aziz Mujezinovi, Muhamed Hodi, Jusuf Durakovi, efket Goleti, Senad Husejnagi, Senaida Turki, Ferid Ali, Suvad Isakovi OPINA ZENICA: Selver Keletura, Nesad Mujanovi, Haris Ibrahimagi, Amra Dafi, Emir Telalovi, Edin Bijedi, Jasmin abaravdi, Fata Srebrenica ZEDA: Aida Paali, Amra Mehmedi, Sanel Ibri, Fatima Alijagi NEVLADINE ORGANIZACIJE / ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA: PD Mladost, PD Potar, REC ZDK, APA, Istok Orijent, Ideja, Sportski savez Opine, Ansambl Bosnia folk, Asocijacija za razvoj LEDA, Drutvo socijalnih radnika ZDK, SR Bistro, API-ZE, Zepolj, Forum graana Zenice, Romano centro, Drutvo pedagoga muzike kulture, Uitelji bez granica, Roditelji u borbi protiv ovisnosti, Bilo bivi i lijeeni ovisnici, Drutvo pedagoga fizike kulture i kola rukometa elik Junior, Karate klub Internacional, Zeleni BiH, PSRU Natura, KSO Zenica 92, Svjetlost, Rafting klub Bosna, KUD eljezara, nacionalna udruenja: Preporod, Napredak i Prosvjeta, EKO Forum Zenica OSTALI UESNICI U IZRADI STRATEGIJE: Mjesne zajednice opine Zenica, Munir Husejnovi (Vijenik), Slavica Hrnka(Vijenik), Selver Dizdar (Vijenik), Enes Imamovi (Vijenik), efik Tutmi (Vijenik), Ibrahim Dizdarevi (Vijenik), Nusret Boli (Vijenik), Munevera Kasap (Federalni zavod za statistiku), ALMY d.o.o, JP Gradska groblja, ZEPS Poslovni sistem RMK, JU Dom za stara lica, Opa biblioteka Zenica, Konzorcij Male hidroelektrane Zenica: Prima komerc d.o.o, Eles-Control d.o.o, JP RTV Zenica ILDP: Marina Dimova, Aida Lakovi Hoo, Hikmeta Seleskovi, Goran Novkovi, Razvojna agencija EDA LEKTOR: Amel Uzunovi DESIGN & DTP: Nermin Ahmi DESIGN KORICA: Elmir Isakovi TAMPA: Labirint d.o.o. Zenica

OPINA ZENICA
SADRAJ:
UVOD ............................................................................................................................................... 5 METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJE RAZVOJA ................................................... 6
I. STRATEKA PLATFORMA
1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI.... 7 2. DEMOGRAFSKA ANALIZA ................................................................................................... 7 3. OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI .......................................................................... 11 4. VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA ................................................................................ 13 5. PRIMANJA NJIHOV UTJECAJ NA SOCIJALNU POZICIJU STANOVNITVA ........ 13 6. STRUKTURA PRIVREDE OPINE ZENICA ..................................................................... 14 6.1. Poljoprivreda....................................................................................................................... 15 6.2. umarstvo ........................................................................................................................... 20 6.3. Rudarstvo eksploatacija mrkog uglja ............................................................................... 21 6.4. Preraivaka industrija ....................................................................................................... 22 6.5. Trgovina .............................................................................................................................. 23 6.6. Turizam ............................................................................................................................... 23 6.7. Finansijsko posredovanje .................................................................................................... 24 7. TRITE RADA ...................................................................................................................... 24 7.1. Zaposlenost ......................................................................................................................... 24 7.2. Nezaposlenost i ekonomska aktivnost ............................................................................... 27 8. PODUZETNITVO .................................................................................................................. 28 8.1. Poduzetnika infrastruktura u Zenici .................................................................................. 29 9. INVESTICIJE ............................................................................................................................ 33 9.1. Izgradnja toplane................................................................................................................. 33 9.2. Izgradnja vodovoda Plava voda .......................................................................................... 33 9.3. Glavna gradska magistrala (GGM) ..................................................................................... 33 10. DRUTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................................... 35 10.1. Obrazovanje ...................................................................................................................... 35 10.2. Kultura .............................................................................................................................. 36 10.3. Sport .................................................................................................................................. 37 10.4. Zdravstvena i socijalna zatita .......................................................................................... 38 10.5. Sigurnost graana ............................................................................................................. 39 10.6. Civilno drutvo ................................................................................................................. 39 10.7. Omladinske i ostale sektorske politike.............................................................................. 40

11. TEHNIKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I USLUGE ................................. 40 11.1. Stanje prostorno-planske dokumentacije ......................................................................... 40 11.2. Saobraajna infrastruktura ............................................................................................... 41 11.3. Tehnika infrastruktura .................................................................................................... 45 11.4. Zatita okoline .................................................................................................................. 49 12. OPINSKA ADMINISTRACIJA .......................................................................................... 57 13. OPINSKI BUDET ............................................................................................................. 57
II. STRATEKO FOKUSIRANJE

1. SWOT ANALIZA ..................................................................................................................... 61 2. STRATEKI FOKUSI RAZVOJA OPINE ZENICA ........................................................ 63 3. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI RAZVOJA ....................................................................... 65
III. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI

1. PLAN LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA ............................................................. 69 1.1. Fokusiranje ......................................................................................................................... 69 1.2. Razvojni/operativni ciljevi ekonomskog razvoja ............................................................... 70 1.3. Programi, projekti i mjere .................................................................................................. 73 1.4. Procjena oekivanih ishoda sa indikatorima ...................................................................... 81 2. PLAN ZATITE IVOTNE SREDINE ................................................................................. 82 2.1. Fokusiranje ......................................................................................................................... 82 2.2. Ciljevi zatite ivotne sredine ............................................................................................ 83 2.3. Programi, projekti i mjere .................................................................................................. 86 2.4. Procjena oekivanih ishoda sa indikatorima ...................................................................... 92 3. PLAN DRUTVENOG RAZVOJA ........................................................................................ 93 3.1. Fokusiranje ......................................................................................................................... 93 3.2. Razvojni ciljevi drutvenog razvoja ................................................................................... 94 3.3. Programi, projekti i mjere .................................................................................................. 96 3.4. Procjena oekivanih ishoda sa indikatorima .................................................................... 100
IV. OPERATIVNI DIO

1. PLAN IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE RAZVOJA ................................................... 101 1.1. Indikativni finansijski plan za period od tri godine SEKTOR EKONOMIJA ..................................................................................................... 101 1.2. Indikativni finansijski plan za period od tri godine SEKTOR DRUTVENI RAZVOJ ..................................................................................... 106 1.3. Indikativni finansijski plan za period od tri godine SEKTOR ZATITA IVOTNE SREDINE ....................................................................... 109 2. PLAN RAZVOJA ORGANIZACIJSKIH KAPACITETA I LJUDSKIH POTENCIJALA ZA SPROVOENJE STRATEGIJE ................................ 110 3. PRAENJE, OCJENJIVANJE I AURIRANJE STRATEGIJE RAZVOJA................. 112
OPINA ZENICA
UVOD
Strategija integriranog razvoja opine Zenica 20122022. godine je kljuni strateko-planski dokument Opine Zenica koji treba da podstie budui rast i razvoj zajednice. Strategija razvoja obuhvata drutvenu, ekonomsku, ekoloku kao i prostornu sferu. Strategija je izraena kao okvir za definiranje zajednikih ciljeva, podsticanje lokalnih snaga, ali i kao odgovor na izazove budueg razvoja opine i sveukupnog ivota u njoj. Kao takva, Strategija integriranog razvoja je u skladu sa strategijama i politikama na viim nivoima vlasti i to, prije svega, sa Nacrtom razvojne strategije BiH 2008-2013, Razvojne Strategije ZDK i sa drugim sektorskim strategijama na dravnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Takoer, ona je u skladu i sa dokumentima meunarodnih institucija, koji su neophodni za njeno formuliranje i opredjeljenja, posebno u oblastima ljudskih prava, prava djece, ena, manjinskih naroda, osoba sa posebnim potrebama i dr. Strategija razvoja opine Zenica izraena je od strane radnih tijela koje je imenovao Naelnik Opine, uz puno uee predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora. Strategija informira sveukupnu javnost i investitore o razvojnom putu opine, predstavlja osnovu za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira podlogu za praenje napretka te ohrabruje saradnju i dogovor u planiranju razliitih nivoa vlasti i drutveno-ekonomskih partnera. Strategija razvoja predstavlja putokaz za sveukupni razvoj opine Zenica, a obuhvata ekonomski, drutveni i plan zatite i unaprjeenja ivotne sredine, uz potivanje prostornog aspekta. Vizija razvoja i strateki ciljevi razvoja opine, definirani su na period od 10 godina. Prihvatajui injenicu da postavljanje ciljeva podrazumijeva ne samo odgovor na pitanje ta?, ve i kako?, te da je odgovor na ovo pitanje od kljunog znaaja za kvalitetnu implementaciju Strategije, Opinski razvojni tim je izradio sektorske planove i operativni dio Strategije. Sektorski planovi, operativni ciljevi, programi, projekti i mjere, usmjereni ka poboljanju kvaliteta ivota u opini, definirani su na period od 5 godina. Okvirni operativni planovi su izraeni za naredne tri godine. Bitno je naglasiti da Strategija obuhvata i listu prioritetnih programa i projekata u svakom sektoru, a koji omoguavaju dosezanje postavljenih ciljeva putem provoenja operativnih aktivnosti, ime se stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije. Nadalje, prioritetni programi i projekti nisu samo osnova za koritenje opinskih i drugih domaih izvora sredstava, nego i dobra osnova za pristup eksternim izvorima sredstava, poput programa Evropske unije i drugih programa podrke u Bosni i Hercegovini. Kod izrade Strategije razvoja opine Zenica posebno se vodilo rauna o ostvarivanju horizontalne intersektorske usklaenosti i vertikalne usklaenosti Strategije sa strategijama i planovima na drugim nivoima. Dodatan znaaj je poklonjen moguim inicijativama meuopinske saradnje. U toku izrade Strategije izvren je uvid u pojedine meunarodne dokumente koji su relevantni za problematiku integriranog planiranja u lokalnoj zajednici (Opa povelja o ljudskim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o ravnopravnosti spolova, Konvencija o ravnopravnosti manjina i sl.), kao i uvid u domae dokumente: Sporazum izmeu opine Zenica i NVO, Akcioni plan za borbu protiv maloljetnike delinkvencije u ZDK, Strategija za predkolsko obrazovanje, i druge. Preduvjet kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njenog znaaja od strane sveukupne lokalne zajednice i viih nivoa vlasti, ali i uspostava Strategijom predvienih mehanizama za njenu implementaciju, izvjetavanje, auriranje i sveukupnu operacionalizaciju, a to je zadatak koji Opini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici, predstoji u narednom periodu. Tehnika pomo u procesu izrade Strategije razvoja pruena je Opinskom razvojnom timu u okviru Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP) i uz finansijsku podrku vajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP). 5
METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJE RAZVOJA

U izradi stratekog plana razvoja opine Zenica koritena je standardizirana Metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja (MiPRO), prihvaena i preporuena od strane entitetskih vlada te saveza opina i gradova oba entiteta. MiPRO je u potpunosti usklaena sa postojeim zakonskim okvirom kojim je definirano planiranje razvoja na lokalnom nivou, gdje je opinska uprava nosilac procesa izrade i implementacije Strategije, uz maksimalno ukljuivanje i svih drugih aktera ivota u lokalnoj zajednici. Nadalje, MiPRO je u potpunosti usaglaena sa vodeim principima i pristupima stratekom planiranju koje promovira Evropska unija. Vodei principi na kojima se zasniva Strategija razvoja opine Zenica su odrivost i socijalna ukljuenost. Odrivost, kao princip, integrira ekonomski i okolini aspekt, dok princip socijalne ukljuenosti podrazumijeva jednake anse za sve i pravinost u smislu identificiranja potreba i interesa marginaliziranih i socijalno iskljuenih grupa stanovnitva. Nadalje, Strategiju razvoja karakteriziraju integracija (to znai da su ekonomski, drutveni i ekoloki aspekt posmatrani kao neodvojivi dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi zainteresirani akteri su angairani i doprinijeli su izradi Strategije). Opina se angairala u procesu izrade Strategije voena uvjerenjem da strateko planiranje predstavlja kljuni instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem. Proces izrade Strategije razvoja, iniciran od strane Naelnika Opine i podran od strane Opinskog vijea, zapoeo je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju izmeu Opine Zenica i UNDP-a, te formiranjem radnih tijela Opinskog razvojnog tima i Partnerske grupe. Agenciji za lokalni ekonomski razvoj ZEDA Zenica, Zakljukom Naelnika, data je saglasnost za koordinaciju i operativnu podrku svim aktivnostima na izradi Strategije razvoja opine Zenica. Proces je operativno vodio Opinski razvojni tim, a u samom procesu stvoreni su mehanizmi za snano graansko uee, dominantno kroz rad Partnerske grupe konsultativnog tijela kojeg su inili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Poseban naglasak je stavljen na ukljuivanje i adekvatno prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovnitva. U proces je sveukupno bilo ukljueno vie od 200 graana. Polazna taka za izradu Strategije razvoja opine Zenica je bila analiza postojeih stratekih dokumenata, nivoa njihove realizacije, te stepena razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za izradu i implementaciju Strategije. Ova analiza je bila nadograena na osnovi analize relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka iz primarnih i sekundarnih izvora. Nosei i najvaniji dio Strategije predstavlja njen strateki dio, tj. strateka platforma, koja obuhvata socio-ekonomsku analizu, strateke fokuse, viziju razvoja i strateke ciljeve razvoja. Strateka platforma Strategije dominantno je djelo Opinskog razvojnog tima. Sektorske planove ekonomskog i drutvenog razvoja, te plana zatite i unaprjeenja okolia, izradile su, sa tom svrhom formirane, sektorske radne grupe, koje su inili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. U zavrnom dijelu procesa, Opinski razvojni tim je, na bazi principa integracije, objedinio i uskladio sektorske dokumente te izradio okvirne trogodinje, ukljuujui i plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala neophodnih za proces implementacije Strategije.
OPINA ZENICA
I. STRATEKA PLATFORMA
IZVOD IZ SOCIO-EKONOMSKE ANALIZE 1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI1
Zenica zauzima teritoriju povrine 558,5 km2, na kojoj ivi 127.000 stanovnika. Zenica je smjetena na relativno prostranom erozivnom proirenju toka rijeke Bosne, koje pripada kotlinama srednjobosanskih niskih planina. Ima povoljan geoprometni poloaj i predstavlja ekonomsko sredite geografske regije centralna Bosna. Teritorijom opine, praktino kroz grad, prolaze eljeznika pruga i magistralni put M17, odnosno budui autoput unutar saobraajnog Koridora V-c. Udaljenost Zenice od glavnog grada je 74 km. Srednjobosanski bazen, kome pripada zeniko nalazite, raspolae velikim rezervama mrkog uglja. Na vie lokaliteta na podruju opine nalazi se krenjak, a na lokalitetu Seoci diabaz (interesantan za graevinarstvo). Osim toga, sa stanovita moguih izvora dobijanja nemetalnih sekundarnih sirovina mogu biti interesantna jalovita Rudnika (Halda Brist) i eljezare (Raa) te odlagalita komunalnog otpada (Sie).
2.
DEMOGRAFSKA ANALIZA
Opina Zenica je po broju stanovnika druga po veliini u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na podruju opine Zenica, u 83 naseljena mjesta, u 2009. godini je bilo prisutno 127.105 stanovnika, to u odnosu na broj stanovnika u ZDK i Federaciji BiH predstavlja 31,7%, odnosno 5,5%. Broj stanovnika u opini Zenica manji je u 2009. za 12,7% u odnosu na stanje prema popisu stanovnitva iz 1991. godine. Ukupan broj domainstava je porastao sa 41.803 u 1991. godini na 47.751 u 2008. godini, uz smanjenje prosjenog broja lanova domainstva sa 3,48 u 1991. godini na 2.66 u 2008. godini. Opina Zenica ima gustinu naseljenosti koja je gotovo dva puta vea od prosjene gustine naseljenosti ZDK i dva i po puta vea od prosjene naseljenosti Federacije BiH.
2.157
228
448 95 Tuzla Mostar 68 Biha Sarajevo 120 ZDK 89 FBiH
Zenica
Slika 1. Usporedba gustine naseljenosti opina (stanovnika/km)
Preuzeto iz Studije sistema saobraajne mree grada Zenice sa analizom i prognozom saobraaja, Institut za saobraaj Graevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, juni 2007. godine.
1
Prema OECD kriteriju koji podruja sa gustinom naseljenosti manjom od 150 stanovnika / km definira kao ruralna podruja, opinu Zenica moemo okarakterizirati kao preteno urbano podruje. Procjenjuje se da je odnos gradskog i seoskog stanovnitva u 2005. godini bio 73:27. U periodu od 2001. do 2009. komponente prirodnog prirataja, veliine i nataliteta i mortaliteta, iz godine u godinu varirale su oko svojih devetogodinjih prosjeka, koji su iznosili 1.204 za natalitet, a 1.023 za mortalitet. Iz ovih podataka proizilazi da je u Zenici u posmatranom devetogodinjem periodu biljeen konstantno pozitivan prirodni prirataj. Stopa prirodnog prirataja u 2009. godini je iznosila 2,26 , to je u skladu sa demografskim kretanjima u razvijenim evropskim zemljama koje imaju tip stare populacije i u kojima se stopa prirodnog prirasta kree od 3 na nie.
ivoroeni 2030 1816 1025 1005 820 1997 1998 996 1096 412 1999 1508 1339 1219 1231 961 270 1163 993 170 1159 1105 1047 58 1003 156 1056 99 1076 1029 210 288 2009 1155 1286 1317 Umrli Prirodniprirataj
1198 1009 189
1149 1029 190 190 2001
2000
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Slika 2. Promjena prirodnog prirataja na podruju opine Zenica
Ukupan prirodni prirataj u Zenici za posljednjih devet godina, od 1.630 stanovnika ipak nije rezultirao poveanjem ukupnog broja stanovnika na podruju grada. Imajui u vidu da je broj stanovnika u opini u 2009. u odnosu na 2005. godinu manji za 499 stanovnika, moemo zakljuiti da su migratorna kretanja u proteklom periodu imala negativan saldo. To je potvreno i u analizama migracionih kretanja za opinu Zenica u procesu izrade Strategije razvoja Zeniko-dobojskog kantona (ZDK) za period 2010-2020. Analiza starosne strukture stanovnitva je bitna zbog analize potreba stanovnitva za odreenim vrstama usluga (predkolsko obrazovanje, kole, zdravstvo, i dr.) kao i zbog analize buduih promjena u broju i strukturi populacije.
65+ 6%
1991
014 25% 65+ 15%
2009
014 18%
1564 69%
1565 67%
Slika 3. Promjena starosne strukture stanovnitva opine Zenica
OPINA ZENICA
Vidimo da je starosna struktura stanovnitva opine Zenica u 2009. godini bitno drugaija od starosne strukture iz 1991. godine. Udio starog stanovnitva se znaajno poveao, dok je procentualni udio mlade populacije bitno smanjen. Procentualni udio radnog kontingenta u ukupnoj populaciji je manji za 2%.
014 71% 71% 70% 69%
1565 67%
65+ 69% 69% 69%
66%
22% 17% 12%
20% 7%
16% 10%
18% 15%
16% 17% 15% 15%
20% 18%
19% 11% 12%
Kakanj
Teanj
Visoko
Tuzla
Zenica
Novi Grad
Mostar
Biha
ZDK
Slika 4. Usporedba starosne strukture stanovnitva (2009)
U poreenju sa drugim opinama, kao i sa prosjekom u ZDK, opina Zenica, izuzev Mostara, ima najmanji udio radnog kontingenta u ukupnoj populaciji. U poreenju sa opinama sline veliine po broju stanovnika, opina Zenica ima najvei udio mlade populacije u ukupnom broju stanovnika (18%) i identian udio stare populacije. U usporedbi sa prosjekom ZDK, udio mlade populacije u ukupnom stanovnitvu opine Zenica je manji za 1%, a udio stare populacije je vei za 3%. Ako koristimo indikatore iz tabele 1, vidimo da stanovnitvo opine Zenica spada u regresivni tip populacije.
Tip populacije Progresivni Stacionarni Regresivni
0-14 40% 26,5% 20%
15-49 50% 50,5% 50%
50+ 10% 23% 30%
Tabela 1. Tip populacije u ovisnosti od starosne strukture
Prema metodologiji koju primjenjuje UN pri odreivanju tipa populacije, stanovnitvo opine Zenica spada u staru populaciju2.
Prema metodologiji koju koristi UN, populacija u kojoj je udjel starijih od 65 godina ispod 4% smatra se mladom populacijom, populacija sa udjelom starijih od 65 godina izmeu 4% i 7% smatra se zrelom populacijom, a populacija sa udjelom starijih od 65 godina iznad 7% se smatra starom populacijom.
2
97% 68% 50% 32% 49%
107% 84% 91% 57% 65%
Slika 5. Usporedba indeksa starenja stanovnitva (2009)
Indeks starenja od 84% ukazuje da na svakih 100 stanovnika starosne dobi od 0 do 14 godina dolazi 84 stanovnika starija od 65 godina. Indeks starenja stanovnitva opine Zenica je znaajno vei od indeksa starenja u veim opinama ZDK i od prosjenog indeksa starenja u ZDK. Isto tako, indeks starenja stanovnitva opine Zenica je za 12,5% vei od prosjenog indeksa starenja stanovnitva u FBiH (71,5%). U usporedbi sa drugim veim opinama priblino iste veliine (Tuzla, Mostar), indeks starenja stanovnitva opine Zenica ima manju vrijednost. Stanovnitvo sa indeksom starenja veim od 0,40 (ili 40%) je zalo u proces starenja. Kako je indeks starenja stanovnitva opine Zenica dvostruko vei od ove granine vrijednosti to je snaan indikator da se radi o staroj populaciji.
40,4%
41,6%
43,8%
46,1%
45%
48%
44,7%
52,7%
45,7%
45,5%
Slika 6. Usporedba koeficijenta ukupne dobne ovisnosti (2009)
Koeficijent ukupne dobne ovisnosti pokazuje stepen optereenja stanovnitva radne dobi mladim i starakim kontingentom stanovnitva. Opina Zenica ima koeficijent ukupne dobne ovisnosti od 48%, koji ukazuje kako na 100 stanovnika radne dobi dolazi 48 stanovnika koje oni trebaju izdravati. Opina Zenica ima najvei koeficijent ukupne dobne ovisnosti (izuzev Mostara). Takoer, koeficijent ukupne dobne ovisnosti je iznad prosjeka u ZDK.
10
OPINA ZENICA
Rezime
Populacija opine Zenica je doivjela znaajne promjene i diskontinuitet uzrokovan ratnim deavanjima. Zbog ovog diskontinuiteta kao i odsustva provoenja popisa stanovnitva, nije mogue uraditi korektnu analizu niti je mogue uraditi projekcije demografskih kretanja. Prezentirana analiza prua samo indicije o postojeem stanju. U odnosu na 1990. godinu, ukupan broj stanovnika se smanjio, a ukupan broj domainstava poveao. Poveanje ukupnog broja domainstava je prvenstveno uzrokovano smanjenjem veliine domainstva. Sadanje stanje u opini Zenica se ne razlikuje dramatino od opih demografskih trendova u FBiH i BiH. Za razliku od velikog broja drugih opina u BiH, prirodni prirast stanovnitva od 1997. godine ima pozitivne vrijednosti. Prosjeni prirodni prirast u posljednjih 9 godina je na razini koja je karakteristika stare populacije i iznosio je 2,26 . I starosna struktura stanovnitva u 2009. godini sa 15% starijih od 65 godina i 18% mlaih od 15 godina ukazuje da je populacija opine stara populacija ili regresivni tip populacije. Indeks starenja stanovnitva opine Zenica je u 2009. godini iznosio 84% i bio je za 12.5% vei od prosjenog indeksa starenja stanovnitva u FBiH. Stanovnitvo sa indeksom starenja veim od 0,40 (ili 40%) je zalo u proces starenja. Kako je indeks starenja stanovnitva opine Zenica dvostruko vei od ove granine vrijednosti to je snaan indikator da se radi o staroj populaciji. Iako su zbog odsustva popisa stanovnitva postojei podaci nedostatni za ozbiljniju demografsku analizu, svi osnovni indikatori ukazuju na to da opina Zenica ima populaciju sa karakteristikama slinim karakteristikama stanovnitva razvijenih evropskih zemalja.
3. OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI

Prema procjeni Federalnog zavoda za programiranje razvoja, GDP opine Zenica u 2009. godini iznosio je 864,4 miliona KM ili 6.801 KM po stanovniku. Bruto drutveni proizvod opine Zenica biljei kontinuiran rast i relativno visoke stope rasta. U periodu od 2003. do 2009. godine GDP prosjena realna stopa rasta BDP-a po glavi stanovnika je iznosila 7,75%.
BDP(KM) PromjenaBDPauodnosunabaznu1990(%) 4976 104% 2006 5663 118% 2007 6435 6801 142% 2009
4800 100% 1990
1500 31% 2000
2540 53%
2600
3665
4079 85%
4405 92%
54% 76% 2001 2003
134% 2008
1998
2004
2005
Slika 7. Promjena BDP-a po glavi stanovnika opine Zenica
U 2009. godini BDP po stanovniku na podruju opine Zenica je neto vii od prosjenog BDP-a po glavi stanovnika u FBiH i znaajno vii od prosjenog BDP-a po glavi stanovnika u ZDK. Dostupne podatke o BDP-u na opinskom nivou treba uzimati u razmatranje sa znaajnom dozom opreza zbog metodologije koritene pri njegovom izraunu. Koritena metodologija se bazira na podacima o broju zaposlenih i prosjenim plaama. Sadanja statistika ovih podataka ne prua realnu sliku i nije odraz stvarnog stanja na tritu rada. Kontinuiran rast BDP-a nije rezultirao rastom zaposlenosti. On je bio dostatan da anulira dramatine efekte prouzrokovane procesima tranzicije i transformacije ekonomije BiH. Razvojem privatnog sektora i privlaenjem novih investicija, opina Zenica je uspjela amortizirati ogroman gubitak radnih mjesta u velikim sistemima koji su bili okosnica opinske ekonomije. 11
Zenica, kao jedan od znaajnih privrednih centara Bosne i Hercegovine, zbog prethodnog monostrukturnog karaktera svoje privrede, oslonjene na teku industriju, koja je praktino prestala sa proizvodnjom raspadom bive drave, odnosno kidanjem poslovnih veza za takve velike privredne kombinate, kao i zbog globalnih promjena na tritu, tehnolokog zaostajanja, nerijeene komunalne i urbane infrastrukture, demografskih i drugih promjena, nala se u tranzicijskom periodu u posebno tekom poloaju. Samo dobro osmiljen, planiran, organiziran, energian i efektivan proces upravljanja promjenama, uz maksimalno angairanje svih zainteresiranih uesnika organiziranih u svojevrsnu koaliciju, doveo je do pomaka koji su rezultirali osjetnim ekonomskim razvojem opine. Opinska administracija se odluila za proaktivni pristup u kreiranju povoljnog ambijenta za razvoj poduzetnitva i time i stvorila povoljne uvjete za ekonomski razvoj opine Zenica i dolazak stratekih investitora. U periodu od 2003. do 2010. s radom je poelo oko 70 kompanija, a ukupne direktne investicije su iznosile oko 650 miliona KM, od koji su najznaajnije: Cimos, RM-LH, Arcelor Mittal, Metalno, Messer, Franca Zmajevac. Strategijom ekonomskog razvoja opine Zenica 2002-2017, utvrena su dva kriterija za izbor prioritetnih projekata, a to su: programi i projekti koji poboljavaju i stvaraju povoljan ambijent za razvoj preduzea i podrka razvoju mikro preduzea i malih / srednjih preduzea (MSP) s ciljem stvaranja novih radnih mjesta. Realizacijom utvrenih prioriteta poela se ostvarivati postavljena vizija Opine Zenica i postignut je bri razvoj i bolja podrka razvoju MSP-a. Razvijena je infrastruktura uspostavljenjeni su mehanizmi za lokalni ekonomski razvoj (Agencija za ekonomski razvoj ZEDA, Poslovna zona, Biznis inkubator, Nauno-tehnoloki park i dr.). Stvoren je ambijent u kojem privrednici koriste usluge i uestvuju u programskim aktivnostima ovih razvojnih centara. Ostvarena je promjena u nainu shvatanja vlastite uloge i misije kako u opinskoj upravi tako i meu privrednicima i meu stanovnicima to je, sve zajedno, rezultiralo stvaranjem opeg pozitivnog ambijenta za poduzetnitvo.
12
OPINA ZENICA
4. VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA
Obim spoljnotrgovinske razmjene privrede opine Zenica u 2009. godini iznosio je 472.997.000 KM, od ega je 47,7% predstavljao izvoz a 52,3% uvoz. Ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene vea je 4,1% od iznosa ostvarenog u 2007. godini, pri emu je izvoz povean za 120,2% a uvoz smanjen za 7,3%, tako da je stepen pokrivenosti uvoza povean sa 70,5% u 2007. na 91,3% u 2009. godini.
91% 48% 54% 60% 35% 88%
FBiH
Zenica
Bihac
Grad Mostar
Tuzla
ZDK
Slika 8. Pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini3
Najvei izvoznici u Zenici su Arcelor Mittal i Metalno, koji su u 2007. ostvarili 94,7%, a u 2008. godini 90,7% ukupnog izvoza zenike privrede.
5. PRIMANJA I NJIHOV UTJECAJ NA SOCIJALNU POZICIJU STANOVNITVA

U posljednjih devet godina prosjena neto plaa na podruju opine Zenica je poveana sa 458 KM u 2001. godini na 792 KM u 2009. godini.
ProsjenenetoplaeZenica(KM) ProsjenenetoplaeFBiH(KM)
458 78% 2001 357,42
482,71 396,46 82%
524,18
533,52
557,55
603,21 516 89%
662,1 586,7 91%
751,3 685,8
792 737,3
482,8 424,27 418,48 80% 86% 80% 87% 2004 2005 2006
93% 2009
2002
2003
2007
2008
Slika 9. Prosjena neto plaa i odnos prosjene neto plae na podruju opine Zenica i FBiH (KM)4
Prosjena neto plaa na podruju opine Zenica je nia od prosjene neto plae u FBiH. Razlika u prosjenoj neto plai na podruju opine Zenica i prosjenoj neto plai na podruju FBiH se kontinuirano smanjuje. Dok je u 2001. godini prosjena neto plaa na podruju opine Zenica bila na razini od 78% prosjene neto plae u FBiH, u 2009. godini razlika je smanjena i prosjena neto plaa na podruju opine Zenica je bila na razini od 93% prosjene neto plae u FBiH.
Izvor: Socio-ekonomski pokazatelji razvoja po opinama FBiH u 2009. godini; Federalni zavod za programiranje razvoja; april 2010. godine. 4 Izvor podataka: publikacije Federalnog zavoda za statistiku
13
Prosjena penzija na podruju opine Zenica je neto iznad razine prosjene penzije u FBiH. Od ukupnog broja penzionera (19.780) u 2009. godini u Zenici, 50,2% je starosnih penzionera, 20,1% je invalidskih penzionera i 29,7% obiteljskih penzionera. Iznosi prosjenih penzija su jo nii za grupe penzionera koje primaju invalidske penzije (317 KM) i obiteljske penzije (310 KM).
2,89 1,32 1,37 1,3 1,54 0,89 1,52 1,15 1,28 1,35
Slika 10. Usporedba broja zaposlenih radnika po jednom penzioneru (2009. godina)
Prema broju zaposlenih na jednog penzionera (1.32), Zenica stoji bolje od prosjeka ZDK (1.28).
Rezime
Kratak pregled socio-ekonomske situacije ukazuje na kontinuirane i visoke stope ekonomskog rasta. To nije dovelo do znaajnog poveanja ukupnog broja zaposlenih, ali je amortiziralo ogroman gubitak radnih mjesta u preduzeima koja su bili glavni poslodavci. Nakon zaustavljanja proizvodnje eljezare Zenica, usljed rata, od predratno zaposlenih cca 20 000 radnika, aktiviranjem BH Steel-a ostalo je zaposleno oko 6000. Preuzimanjem BH Steel-a od strane Arcelor Mittala, na poslu je ostalo oko 3000 radnika. Ova pojava je itekako utjecala na veliku stopu nezaposlenosti, jer ostatak aktivnih privrednih subjekata nije bio sposoban / u mogunosti da apsorbira sve koji su izgubili posao. Jedan dio nezaposlenih se odluio na individualnu privrednu proizvodnju (siva ekonomija). Privrednim aktivnostima u sivoj ekonomiji ljudi su osiguravali egzistenciju, ali su i dalje ostajali evidentirani kao nezaposleni. U okviru otvorenosti trita, nuna je orijentacija na izvoz. S druge strane, bitan je i uvoz, posebno naprednih tehnologija i znanja. Dakle, otvorenost nije (samo) prijetnja ve i prilika, a u tome je bitna uloga direktnih stranih ulaganja i poslovnog povezivanja. Radi toga je vano stvaranje poticajnog okruenja, privlanog za investicije.
6. STRUKTURA PRIVREDE OPINE ZENICA

Socio-ekonomska slika Zenice je usko povezana sa sudbinom energetsko-baznog kompleksa, to znai da privreda opine dijeli probleme strukturne prirode koji imaju snaan utjecaj na kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti, ekologiju, prirodne resurse i socijalnu situaciju. Istovremeno, u Zenici postoje i djeluju djelatnosti koje stvaraju znanje i koje formiraju kvalitetne ljudske potencijale, kao i moderne poslovne usluge ija e uloga i doprinos biti odluujui u buduem razvoju. Privredu Zenice karakterizira dominantno uee rudarstva, energetike i preraivake industrije, odnosno grupacije intermedijalne proizvodnje srednje niskih tehnologija (proizvodnja koksa, proizvodnja metala i proizvodnja proizvoda od metala, osim maina i opreme).
14
OPINA ZENICA
Ako analiziramo strukturu privrede opine Zenica po djelatnostima, i sa aspekta znaaja za ekonomski razvoj opine, izdvajaju se neke djelatnosti u kojima je koncentracija zaposlenosti vea od prosjene koncentracije zaposlenosti u tim djelatnostima u FBiH. Te djelatnosti su: vaenje uglja i kamena, preraivaka industrija i prijevoz, skladitenje i veze.
1,617 1,258 1,291 0,659 0,914 0,823 1,036 0,851 0,916 0,824 0,739 1,306 0,584
0,302
Slika 11. Analiza strukture privrede opine Zenica lokacijskim kvocijentom po SKD (2009)
Gore navedene djelatnosti imaju lokacijski koeficijent znaajno vei od jedan, to je indikator da su djelatnosti izvozne u kojima zapoljavanje svakog novog radnika ima faktor multiplikacije kroz otvaranje novih radnih mjesta u prateim djelatnostima. Djelatnost vaenja uglja i kamena ima najveu koncentraciju zaposlenosti i u posljednje tri godine nije dolo do promjena u veliini lokacijskog koeficijenta. To ukazuje da je ova djelatnost stabilna i snana lokalna djelatnost.
6.1. Poljoprivreda
Analiza lokacijskog koeficijenta ukazuje na nizak stepen razvoja djelatnosti poljoprivrede na podruju opine Zenica. Koncentracija zaposlenosti u djelatnosti poljoprivrede, lova i umarstva na podruju opine Zenica je na oko 30% prosjene koncetracije zaposlenosti u ovoj djelatnosti na podruju FBiH. Djelatnosti poljoprivrede, lova i umarstva na podruju opine Zenica nisu na razini razvijenosti koja bi omoguila zadovoljavanje potreba stanovnitva koje ivi na podruju opine. U odnosu na prijeratno stanje, uinjeni su veliki pomaci u oblasti poljoprivredne proizvodnje, prije svega njezinom prestrukturiranju. Opina Zenica je, sa 25 ha pod jagodiastim voem, postala znaajan proizvoa ove kulture. Posebno veliki napredak napravljen je u proizvodnji mlijeka. Na podruju opine otkupljivana je 101.000 litara. Prosjek otkupljenog mlijeka sa podruja opine u posljednje 3 godine je oko 1,75 miliona litara. Trenutno, mljekara ZIM 70 % svojih potreba zadovoljava otkupima sa podruja opine Zenica. Trend rasta imaju povrine pod intenzivnim vonjacima u tzv. gustoj sadnji. Unazad 10 godina, poveavaju se svake godine za oko 8-9 hektara. to se tie tradicionalne ratarske proizvodnje, raste proizvodnja luka i mrkve (800-1000 tona/godinje), dok tradicionalna proizvodnja krompira stagnira posljednjih godina. Rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji bili bi znatno vei da na podruju opine postoje kapaciteti za preradu voa i povra, hladnjae za smjetaj otkupljenog povra i pakeraji za pakovanje istog. Bez instaliranja ovih kapaciteta nema garancije sigurnog plasmana, to je, u sutini, najvanije za razvoj poljoprivrede. U narednom periodu neophodno je iznai mogunost za instaliranje preraivakih kapaciteta. Znaajan podsticaj poljoprivredi predstavljaju podsticaji primarnoj proizvodnji na nivou 15
opine, kantona i Federacije BiH. U posljednjih 5 godina ti su podsticaji iznosili izmeu 500.000 i 800.000 KM na godinjem nivou, za razne vidove poljoprivredne proizvodnje. Prema anketama na podruju opine Zenica, oko 8.500 domainstava svoju egzinstenciju ostvaruju iskljuivo iz poljoprivrede, dok 4.500 domainstava 50% svojih prihoda ostvaruju iz poljoprivrede. Poljoprivredno zemljite obuhvata 33,4 % ukupne povrine opine, od toga su obradive 92,9%, a panjaci 7,1%. Najvei dio obradivog poljoprivrednog zemljita predstavljaju livade (54,9 %), na oranice otpada 33,3% a na vonjake 11,8 % (slika 12).
Poljoprivredno zemljite umsko zemljite Neplodno zemljite Ukupno zemljita 16.553,43 30.764,79 3.228,71 50.546
6%
33%
Poljoprivredno zemljite umsko zemljite
61%
Neplodno zemljite
Slika 12. Struktura zemljita u opini Zenica
Poljoprivredno zemljite je skoro potpuno (95,3%) u privatnom vlasnitvu, i to: oranice i vrtovi 96,5%, vonjaci 97,8% i livade 97,3%, a panjaci 74,0%. Samo 4,7% ukupnog poljoprivrednog zemljita je u javnom vlasnitvu. U odnosu na bonitet, najkvalitetnijeg zemljita je vrlo malo. Oranica od prve do etvrte klase ima samo 21,1% (3,3% je u prve dvije klase a 17,8% spada u treu i etvrtu klasu), 53,6% je u petoj i estoj klasi, a 25,3% u sedmoj i osmoj klasi. Kod ostalih kategorija koritenja veina povrine spada u prve etiri klase (vonjaci 86,6%, livade 88,3% i panjaci 96,5%).
VII;1305;3% VI;2889;6%
VIII;279;1%
I;960;2%
II;6487;14% V;6504;14% III;18743;40% IV;9493;20%
Slika 13. Struktura poljoprivrednog zemljita po bonitetnim klasama (2009)
Na osnovi podataka Zavoda za programiranje razvoja, na podruju opine Zenica raspoloivo je 0,038 ha oranica, bati i vrtova po stanovniku. Od toga, obrauje se 0,019 ha po stanovniku. 16
OPINA ZENICA
Raspoloivooranicaibatiha/stanovniku Obraeno raspoloivih oranica i bati ha/stanovniku
Slika 14. Usporedba raspoloivih oranica i bati po stanovniku i obraenih oranica i bati po stanovniku (ha/stanovniku)5
Oba ova indikatora imaju nie vrijednosti od prosjenih povrina raspoloivih i obraenih oranica i bati na podruju ZDK i FBiH. U literaturi se esto citiraju dva standarda vezana za raspoloivost zemljita po stanovniku koje je dostatno za proizvodnju koja omoguava prehranu stanovnitva. Ti standardi se kreu od 0,24 ha do 0,4 ha/stanovniku obradivih povrina, koje omoguavaju proizvodnju koja je u stanju prehraniti jednu osobu. Vidimo da su raspoloive povrine na podruju opine Zenica znaajno ispod gore navedenih minimalnih standarda i da poljoprivredna proizvodnja na podruju opine Zenica moe zadovoljiti dio potreba lokalnog stanovnitva.
6.1.1. Tip proizvodnje

Kako moemo vidjeti iz narednog prikaza, najvei dio oranica, bati i vrtova se koristi za proizvodnju povra. Takoer, uoljivo je da su se obraene povrine pod itaricama i povrem poveale dok su povrine pod krmnim biljem smanjene.
Zitarice
Povrce
Krmnobilje
Slika 15. Veliina zasijanih oranica razliitim vrstama poljoprivrednih kultura opine Zenica
Sjetvene / ponjevene povrine itarica zauzimaju tek 11,4% oraninih povrina. Od itarica, najvee povrine su pod penicom i kukuruzom.
Izvor: Socio-ekonomski pokazatelji razvoja po opinama FBiH u 2009. godini; Federalni zavod za programiranje razvoja, april 2010. godine.
5
17
Penicaukupno;280
Kukuruzuzrnu ukupno;150 Jeamukupno;55 Ra;15 Zob(ovas);35 Ostalaita(tritkale, heljda);50
Slika 16. Veliina obradivih povrina u hektarima zasijanih pojedinim vrstama itarica u 2009. godini (ha)
Ukupan prinos svih itarica u 2009. vei je za 61,6% od prinosa u 2007. pri poveanju ponjevenih povrina za 54,8%. Prosjean prinos svih itarica u 2009. iznosio je 3,58 t/ha prema 3,43 t/ha u 2007. a najvei prinos ostvaren je kod kukuruza, 4,50 t/ha, dok je u istoj godini u ZE-DO kantonu prinos kukuruza bio 5,1 t/ha. Znatno vei dio oraninih povrina (33,8%) je pod povrtlarskim kulturama, to je dokaz ispravne trine orijentacije proizvoaa. Najvei dio povrine je zasaen krompirom, mrkvom i crnim lukom. U posljednjih nekoliko godina raste interes za proizvodnju povra u zatienom prostoru (plastenici, staklenici). Broj plastenika 2000. godine bio je oko 100 komada, da bi u 2011. godini taj broj iznosio oko 650 komada. Broj instaliranih plastenika svake godine raste jer cijena plastenika pada a i trite za proizvedeno povre je osigurano.
Crniluk;600 Krompir;500 Mrkva;450 Ostalopovre (pinat, Kupusikelj;35 Svjeapaprika;10 zelenasalata);10 Paradajz;35 Krastavci;15 Graak;20
Bijeliluk;25
Grah;30
Slika 17. Veliina povrina pod odreenim povrtnim kuturama u hektarima (2009)
Prinos po hektaru svih povrtlarskih kultura je 17,13 tona, skoro peterostruko (478,5%) vei od prinosa po hektaru itarica. Najvee prinose, od 25 t/ha, imaju mrkva, kupus i kelj, zatim 21 t/ha krastavci, te 15 t/ha krompir i crni luk. Prinosi po hektaru kod veine ponjevenih povrtlarskih kultura vei su od prosjenih prinosa u ZE-DO kantonu. Uz povrtlarske kulture, i proizvodnja krmnog bilja ima povoljne uvjete i daje relativno visoke prinose po hektaru. Meutim, sjetvene / ponjevene povrine su znatno ispod realnih uvjeta za ovu proizvodnju i u 2009. su za 31,3% manje nego u 2007. godini odnosno, predstavljaju samo 3,2% ukupnih oraninih povrina. Najvee ukupne prinose i prinose po ha imaju stona repa korijen (40 t/ha), kukuruz zelena masa (20 t/ha) i bundeva (24 t/ha). Prinosi ove tri kulture ine 83,2% ukupnog prinosa svih ponjevenih kultura krmnog bilja u 2009. a njihovi prinosi po ha znatno su iznad prosjenog prinosa (14,61 t/ha) za sve kulture zajedno.
18
OPINA ZENICA
6.1.2. Voarstvo
Podruje opine Zenica je vrlo povoljno za proizvodnju svih kontinentalnih vrsta voa, i ne samo za uzgoj ekonomski znaajnih vrsta nego i za iru strukturu sorti u okviru pojedinih vrsta. Dostignuti nivo proizvodnje je znatno ispod mogunosti.
Trenje;11800;5% Kajsija;2000;1% Breskva;2000;1% Vinje;3800;2% Orasi;8000;3% Jabuke;62000;27%
ljive;96000;41% Dunje;2500;1%
Kruke;43000;19%
Slika 18. Procentualno uee pojedinih vrsta voa u ukupnom broju rodnih stabala u 2009. godini
Povean je broj rodnih stabala, sa izuzetkom dunja i oraha, u odnosu na 2007. pa i u odnosu na 2008. godinu. Kretanje ukupnih prinosa je neto drugaije i oni su u odnosu na 2008. manji: kod jabuka za 19,4%, kod kruaka za 8,3%, kod dunja za 74,0% i kod breskvi za 77,8%, dok su prinosi ostalog voa poveani, ak i kod oraha kod kojih je smanjen broj rodnih stabala. Prosjeni prinos po stablu kretao se od 12 kg kod dunja do 25 kg kod jabuka i treanja i u svim sluajevima je vei od prosjka u ZE-DO kantonu. Proizvodnja voa je izrazito ekstenzivna i ne zadovoljava potrebe ni po obimu, ni po kvalitetu, a ni po strukturi proizvoda. Plantanih vonjaka gotovo i da nema iako postoje povoljne mogunosti za uzgoj svih vrsta voa, posebno sa stanovita potranje jagodiastog i kotunjavog voa za potronju u svjeem ili preraenom stanju. U posljednje vrijeme sve je vie vonjaka zasnovanih po principima tzv. guste sadnje.
6.1.3. Stoarstvo
Svi prirodni resursi opine, posebno struktura poljoprivrednih povrina, u kojoj dominiraju panjaci i livade (62,0%), ukazuju na mogunosti razvoja stoarstva. Planinska podruja Zenice nemaju nikakvu alternativu stoarskoj proizvodnji, a povoljni prirodni faktori pretpostavka su za kvalitet proizvoda i prirodnu zdravu hranu. Istovremeno, bogatstvo rijenih tokova pretpostavka je za intenzivnu proizvodnju konzumne ribe, koja mora zadovoljiti sve uvjete savremenog uzgoja i ostvariti dovoljan prirast, to je garancija i za plasman na tritu. Meutim, brojno stanje stoke nije zadovoljavajue, posebno kod goveda, ovaca i konja, kod kojih je dolo do smanjenja u odnosu na stanje u 2007. godini. Organiziranog farmerskog uzgoja skoro da i nema, pa zbog toga ni znaajnije robne proizvodnje. Uee Zenice u stonom fondu ZDK kantona kree se od 10,8% kod svinja do 36,8% kod koza. Znaajno je uee kod konja (26,4%), ovaca (25,1%) i konica (26,2%). Obim stone proizvodnje srazmjeran je stonom fondu opine Zenica, a njeno uee u stonoj proizvodnji Kantona kree se od 19,0% kod kravljeg mlijeka do 33,9% kod jaja. Produktivnost, odnosno proizvedena koliina po jednom grlu / konici je vrlo niska i oscilira iz godine u godinu, to je posljedica ekstenzivnog naina dranja / uzgoja i ishrane, te pasminskog sastava. 19
Veterinarska djelatnost je relativno dobro organizirana i njeno funkcioniranje se ostvaruje preko tri privatne veterinarske stanice i Kantonalnog veterinarskog zavoda, iji su osnovni zadaci zatita zdravlja ivotinja, preventivno cijepljenje zdravih i lijeenje bolesnih ivotinja, kontrola higijenske i zdravstvene ispravnosti i kvalitativnih svojstava proizvoda animalnog porijekla, kao i unaprjeenje stoarstva uope. Polovinom 2010. godine puten je u rad Agroveterinarski centar koji e poslovati u okviru preduzea BosnaVet u Zenici, a njegova osnovna djelatnost je podrka stonoj i poljoprivrednoj proizvodnji. Centar posjeduje 1 274 m zatvorenog i 800 m otvoren prostora, a prostorno je vezan za lokaciju budueg poljoprivredno-veterinarskog instituta ZDK.
6.1.4. Organiziranost poljoprivrednih proizvoaa

Poseban problem razvoju poljoprivrede na selu predstavlja neorganiziranost poljoprivrednih proizvoaa. Najpovoljniji oblik organizovanja farmera su poljoprivredne zadruge. Prethodnih godina na podruju opine Zenica djelovale su dvije poljoprivredne zadruge PZ ZENICA i ZZ NEMILA koje su okupljale oko 800 zadrugara. Obje ove zadruge su, zbog nesnalaenja na tritu, propale i u postupku su likvidacije. Trenutno na podruju opine djeluju 4 poljoprivredne zadruge, formirane kao porodine zadruge. Pored poljoprivrednih zadruga, aktivno je i 5 udruenja poljoprivrednih proizvoaa. Oigledno je da se na podruju opine mora formirati jedan oblik organiziranja poljoprivrednih proizvoaa koji e imati podrku Opine i koji e biti servis poljoprivrednim proizvoaima.
6.1.5. Organska poljoprivreda

Sve je vei broj poljoprivrednih proizvoaa zainteresiranih za proizvodnju organske hrane na podruju opine Zenica. Certifikat organske proizvodnje posjeduju proizvoa meda i proizvoda na bazi meda Pelica Medina Plahovii. Udruenje proizvoaa zdrave hrane EKOZEN okuplja sve ostale zainteresirane proizvoae i skupljae ljekobilja.
6.1.6. Registracija poljoprivrednih gazdinstava

U 2010. godini poeo je upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i time poinje reforma poljoprivredne politike kojom se postiu temeljne promjene u odnosu na prijanji sistem podrke poljoprivredi. To e biti uraeno kako bi se dobila to kvalitetnija baza podataka to e sprijeiti improvizacije u realizaciji podrke koju lokalna i kantonalna vlast prua poljoprivrednicima. Sistem registracije i odravanja podataka usklaen je na itavoj teritoriji BiH i mora zadovoljiti zahtjeve EU. Time e biti osigurano kvalitetno praenje, nadzor i izvjetavanje za dravni nivo vlasti. Planirano je da se do kraja 2011. u RPG upie oko 2000 domainstava.
6.2. umarstvo
Znaajna su bogatstva opine Zenica u umama, koje se prostiru na oko 60,0 % opinske teritorije, a efekti njihovog gazdovanja nedovoljno se materijaliziraju u ekonomiji Zenice. Visoke ume zauzimaju 66,9 % umskog zemljita, niske ume 27,8 %, a 5,3 % odnosi se na neobraslo umsko zemljite. Uglavnom su to liarske ume, a na etinarske ume otpada 0,4% umskog zemljita. Vie od 90,0 % umskog zemljita je u dravnom vlasnitvu.
20
OPINA ZENICA
Povrinapodumamauha 42048
Drvnamasau000m
30762
34140 3196 3528 4609 1334 627 1920 478 730 43 4372 Biha Centar Sa Novi Novo Stari GradSa Sarajevo GradSa
11411 1278 4891 Tuzla
Zenica
Mostar
Slika 19. Usporedba povrina pod umama i drvne mase (2009)
Veliina uea umske povrine i drvne mase na podruju opine u odnosu na Federaciju BiH neto je iznad njenog uea u ukupnoj povrini teritorije. Meutim, koliina drvne mase u m/ha manja je za 4,8% od prosjeka FBiH, to je posljedica nedovoljne zatite i zaputenosti uma u opini Zenica. Na osnovi podataka iz Biltena Federalnog zavoda za programiranje razvoja (april 2010.), drvne zalihe / drvna masa iznosi 4.891.000 m, odnosno 159m/ha.6 U odreenom periodu, mjestimino, intenzitet sjee bio je znatno iznad tolerantnog nivoa, zbog ega su nastale goleti. Osim toga, pri izvoenju sjee nije uvijek istovremeno uspostavljan tzv. umski red, to je prouzrokovalo unitavanje umskog podmlatka, neiskoritavanje cjelokupne sjeive drvne mase te stvaranje pogodnih uvjeta za nastanak i irenje umskih zaraza, poara, erozije i trajnih goleti. ume i umska zemljita omoguavaju rast i razvoj razliitih biljnih zajednica koje daju razliit asortiman drvnih proizvoda i sekundarnih umskih (sporednih) proizvoda, koji daju mogunost proizvodnje, berbe i sakupljanja (umski plodovi, gljive i ljekovito bilje, lov, uzgoj sitne divljai), koji se u znatnoj koliini nalaze u umama i ekonomski su isplativi. Meutim, shvatanje ume kao prirodnog bogatstva koje se koristi prvenstveno za dobijanje drvnih sortimenata koji slue za podmirenje preraivakih kapaciteta, dovelo je do smanjenja zaliha drvne mase po jedinici povrine ispod minimalnih zaliha, to ima za posljedicu smanjenje prirasta i stabilnosti umskih zajednica.
6.3. Rudarstvo - eksploatacija mrkog uglja

Ugalj predstavlja stabilan strateki energetski resurs sa eksploatacijskim zalihama preko 120 miliona tona, na leitima Raspotoje, Stara jama, Stranjani i Moanica. Nakon zavretka rata, u proizvodnji i eksploataciji mrkog uglja dolo je do gubitka trita i tehniko-tehnolokog zaostajanja. Proizvodnja Rudnika mrkog uglja Zenica (RMU ) je prikazana u tabeli 2.
Rudnici Stranjani Stara jama Moanica Raspotoje Ukupno: 1990. (tona) 135.133 342.977 260.241 261.241 971.977 1996. (tona) 2001. (tona) 72.353 98.865 181.978 353.296 2007. (tona) 2008. (tona) 56650 138250 133300 328.000 2009. (tona) 307.810
115.000
322.000
Tabela 2.
Izvor: Bilten Fedaralnog zavoda za programiranje razvoja za 2009. (april 2010)
21
U 1991. godini RMU - Zenica je ostvario proizvodnju od 810.000 t uglja sa 3.300 zaposlenih, a 1996. godine ostvarena je proizvodnja od 115.000 t sa 2.500 zaposlenih. U narednim godinama se skoro kontinuirano poveavao obim fizike proizvodnje i smanjivao broj zaposlenih te je u 2008. godini proizvedeno 328.000 tona sa 1.500 zaposlenih. Poveanje obima proizvodnje u ovim godinama ostvareno je uz istovremeni rast produktivnosti rada. Meutim, produktivnost rada je jo uvijek za oko 11 % ispod nivoa ostvarenog u 1991. godini (218.6 t po radniku u 2008. godini i 245 tona po radniku u 1991. godini). Unaprjeenje proizvodnje uglja je generalno povezano sa slijedeim pitanjima: modernizacijom tehnolokih procesa nabavkom nove i reparacija postojee opreme, znaajnim ulaganjima u tehnologije zatite okoline i obnove devastiranih povrina i programima zbrinjavanja vika radne snage.
6.4. Preraivaka industrija

Okosnicu proizvodnih djelatnosti u opini Zenica ini rudarstvo i preraivaka industrija, cijenjeno realnim kriterijima i parametrima koji karakteriziraju privrednu strukturu lokalne zajednice. Po tome je opina Zenica prevashodno industrijska sredina, sa proizvodnom tradicijom od preko 120 godina. Kljuni ekonomsko-proizvodni parametri, koji se ostvaruju u prvoj dekadi XXI stoljea, potvruju navedenu konstantaciju. U Zenici su stvarani veliki proizvoaki kapaciteti za proizvodnju koksa (ca 700.000 t/godinje), proizvodnju elika (do 2,0 miliona t/godinje) i elinih proizvoda preko 1 milion t/godinje, proizvodnju metalnih odljevaka za autoindustriju, proizvodnju metalnih konstrukcija, te druge manje proizvodne linije preraivake industrije. Sa ovom preraivakom strukturom opina Zenica u spoljnotrgovinskoj razmjeni pokriva uvoz izvozom preko 91%, to je iznad prosjeka ZDK (88%) i znatno iznad prosjeka u Federaciji BiH (48%). Broj zaposlenih djelatnika u preraivakoj industriji iznosi 25% od ukupnog broja zaposlenih u opini Zenica i bitno doprinosi veoj prosjenoj uposlenosti u opini od uposlenosti u Kantonu i Federaciji BiH. Direktna investiciona ulaganja u privredu opine Zenica, preko 650 miliona KM, izvrena su reformom u preraivakoj industriji metalni sektor. U ovom sektoru je Arcelor Mittal najvea korporacija industrije elika sa direktnim ulaganjem u obnovu, revitalizaciju i modernizaciju, pokretanje industrijskih postrojenja eljezare u Zenici te u ekoloke projekte, sa obavezom buduih ulaganja u dostizanje ugovorenih parametara proizvodnje elika, broja uposlenih i dostizanje evropskih ekolokih normativa. Godinji drutveni proizvod u opini Zenica je u stalnom porastu i dostigao je ca 865 miliona KM u 2009. godini, ili 6.801 KM po glavi stanovnika, sa relativno visokom stopom rasta od preko 7%, to je znatno vee od prosjeka u Kantonu i Federaciji BiH. Pored drugih znaajnih doprinosa, u ovom rezultatu preraivaka industrija ima znaajan udio. Metalna industrija u okviru preraivake i u daljoj perspektivi e imati trendove razvoja i napredovanja, kako u Federaciji BiH tako i na lokalitetu opine Zenica, uz sve infrastrukturne, energetske, kadrovske, trine pa i globalizacijske pogodnosti koje su prisutne.
22
OPINA ZENICA
6.5. Trgovina
Prema podacima Statistikog zavoda, koncentracija zaposlenosti u djelatnosti trgovine na veliko i malo na podruju opine Zenica je ispod prosjeka FBiH, a lokacijski koeficijent od 0,82 prua indicije kako se radi o nedovoljno razvijenoj djelatnosti. Zadnjih pet godina evidentno je poveanje broja trgovinskih preduzea / pravnih osoba i trgovinskih radnji, ali pokrivenost mreom trgovakih preduzea (koncentracija ili gustoa trgovake mree) zaostaje u odnosu na druge sredine i potrebe Zenice, stanovnitva i privrede. Otvaranjem novih velikih trgovakih centara (Bingo, Konzum, DM, DP, CM, i dr.) dolo je do smanjenja broja malih trgovina. Meutim, treba napomenuti kako u bliem okruenju Zenice postoje razvijeniji trgovaki centri koji privlae potroae iz opine Zenica.
6.6. Turizam
Podruje opine Zenica obiluje prirodnim bogatsvima i ljepotama, iji se potencijali mogu iskoristiti za promociju turizma, razvijanja ekoloke svijesti i boljeg, zdravijeg naina ivota u cjelini. Potrebno je iskoristiti mogunosti koje priroda prua, a u isto vrijeme ne naruiti prirodni sklad i harmoniju, te sauvati i unaprijediti prirodnu okolinu. Osim planinskog turizma, znaajne su mogunosti za sportove na vodi i rafting na rijeci Bosni. Staru tvravu Vranduk, u ljetnoj sezoni, dnevno posjeti u prosjeku do 200 turista. Ovo je izvanredan turistiki potencijal za Zenicu i neophodna je planska aktivnost Opine i Kantona da bi se lokalno stanovnitvo jo aktivnije ukljuilo u turistiku djelatnost. Jedan od moguih, veoma atraktivnih i u Evropi iroko rasprostranjenih naina upravljanja ovakvim objektima jeste proglaavanje tvrave i prostora oko nje eko-muzejem. O tome se moraju donijeti propisi (zakon) na nivou Kantona. To otvara mogunost koritenja namjenskih sredstava za ovu oblast iz EU fondova. Bistriak, najpoznatije zeniko izletite, na nadmorskoj visini 430 m, obiluje potocima, zimzelenom i listopadnom umom, sa ureenim sportskim terenima i mjestima za izletniko spravljanje hrane i odmor. Udaljen je oko 25 km od grada i prua izvanredan ugoaj svjeine u vrelim ljetnim danima. Izletite Pepelari nalazi se na nadmorko jvisini od 770 m i od Zenice je udaljeno 48 km. Okrueno je gustom borovom umom i ivopisnim pitomim terenima. U selu Pepelari rastu muka i enska tisa, obima 390, odnosno 483 cm. Ova stabla su nekada bila pod zatitom, a sada imaju prividnu zatitu i preputena su brizi mjetana i planinara. Procjenjuje se da je starost enske tise oko 3000 godina i da spada u vjerovatno najstarije tise na svijetu. Planina Smetovi, do koje se iz centra grada dolazi vozilom za manje od pola sata, mjesto je koje su mnogi strunjaci proglasili jedinstvenom vazdunom banjom. Najvei vrh Smetova je neto nii od 1000 metara i tu se planira izgradnja centra turizma i sporta. To je idealno mjesto za cjelodnevni odmor. U podnoju Smetova, u ambijentu kanjona Babina rijeka, nalazi se jedinstveno penjalite, poligon za penjae rekreativce poetnike i vrhunske rekreativce. Iako imaju veliki prirodni potencijal, ovi lokaliteti nisu adekvatno iskoriteni. Da bi se sauvala ova i druga izletita za sadanje i budue generacije, potrebno je napraviti projekte zatite i ureenja istih i podii svijest graana o ouvanju okoline. S tim ciljem, pokrenuta je procedura proglaenja Parka prirode Babina, u koji spadaju Smetovi, Pepelari, Bistrovac, Lastavica i dio doline Babine rijeke. Smjetajni kapaciteti na podruju Zenice sastoje se od etiri hotela, tri motela i tri pansiona. 23
6.7. Finansijsko posredovanje

Lokacijski koeficijent od 0,7 prua indicije o nerazvijenosti djelatnosti finansijskog posredovanja na podruju opine Zenica. Meutim, u praksi je evidentno da postojei kapaciteti finansijskih institucija zadovoljavaju potrebe privrede i stanovnitva opine Zenica. injenica je, meutim, da cijena finansijskih proizvoda nije povoljna, odnosno stimulativna za razvoj privrede. U sektoru finansijskog posredovanja, zajedno sa osiguravajuim drutvima, u Zenici je 2009. godine bio 71 registrirani poslovni subjekt, sa 469 ukupno zaposlenih osoba. Pored jedne domicilne banke (Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica), i vie filijala / predstavnitava veine banaka registriranih u Bosni i Hercegovini, prisutna su i drutva koja se bave poslovima osiguranja lica i imovine kao i druge finansijske institucije / agencije.
7. TRITE RADA
Broj stanovnika radne dobi opine Zenica, u 2009. godini, iznosio je 85.709, a udio stanovnika radne dobi u ukupnoj populaciji opine je 67,4%. Procenat ekonomski aktivnog stanovnitva je 63%, dok je procenat ekonomski neaktivnog stanovnitva 37%. U procent ekonomski aktivnog stanovnitva je uraunato i procijenjenih 7,6% zaposlenih u neformalnom sektoru (na crno). Procent ekonomske aktivnosti od 63% je znaajno iznad prosjeka ekonomske aktivnosti stanovnitva radne dobi u FBiH i BiH.
Slika 20 . Uee stanovnitva radne dobi na tritu rada (2009)
Prema procjenama Opinskog razvojnog tima, za oko 5800 stanovnika radne dobi nije poznat status, odnosno nisu obuhvaeni niti sistemom trita rada niti drugim sistemima (penzioni, obrazovni, i dr.).
7.1. Zaposlenost
Ukupan broj registriranih zaposlenih na podruju opine Zenica u 2009. godini iznosio je 26.043. U posljednjih 9 godina najvei ukupni broj registriranih zaposlenih je dosegnut u 2004. godini. Nakon toga, broj zaposlenih oscilira oko tog nivoa. Stopa zaposlenosti stanovnitva radne dobi vea je od kantonalnog 24
OPINA ZENICA
i federalnog prosjeka. Struktura zaposlenih po djelatnostima se, u proteklom periodu, promjenila tako to je u ukupnoj zaposlensoti znaajno porastao udio zaposlenih u uslunim djelatnostima. Od ukupno zaposlenih u 2009. godini, 65,4% su mukarci a 34,6% ene, a nisu zabiljeene bitnije promjene u posljednje tri godine.
Ostale 2%
Zdravstvoisocijalni rad 9%
Obrazovanje 8% Javnaupravai odbrana 9% Nekretnine 3%
Polj.lovium 1% Rudarstvo 6% Per.ind. 25%
Trgovina 15% Graevinarstvo 6%
Fin.posredovanje Transport, 2% 8% Ugostiteljstvo 4%
El.energ,plinvoda 2%
Slika 21. Struktura zaposlenosti po SKD-u (2009)
Najvei udio u ukupnom broju registriranih zaposlenih ima preraivaka industrija, i ona ini 25% ukupne zaposlenosti na podruju opine. Slijedea djelatnost po veliini udjela je djelatnost trgovine na veliko i malo i odravanje sa 15% od ukupnog broja zaposlenih u Zenici. Djelatnosti javne uprave i odbrane, obrazovanja i zdravstvene i socijalne zatite upoljavaju 26% od ukupnog broja registriranih na podruju opine. U poreenju sa prosjekom FBiH, djelatnost preraivake industrije na podruju opine Zenica ima vei udio u ukupnoj zaposlenosti za 6%, dok djelatnost trgovine ima na podruju opine Zenica manji udio u ukupnoj zaposlenosti za 3%. Udio zaposlenosti u djelatnostima javne uprave i odbrane, obrazovanja i zdravstvene i socijalne zatite je skoro identian sa prosjekom u FBiH.
Sektor Primarni
7 8
Hrvatska 3% 35 % 62 %
Slovenija 4.4% 34.9 % 61.7 %
Srbija 21.9 % 26.3% 51.8 %
Hungary 4.6% 31.2% 64,2%
F BiH 2% 32% 66%
opina Zenica 1% 39 % 60%
Sekundarni Tercijarni
Tabela 3. Zaposlenost po sektorima (2009)
Usporedba strukture zaposlenosti po glavnim sektorima sa FBiH ukazuje na nerazvijeniji primarni sektor i tercijarni sektor i na razvijeniji sekundarni sektor. Struktura zaposlenosti se ne razlikuje znaajnije od strukture zaposlenosti u Hrvatskoj, Sloveniji i Maarskoj.
Primarni sektor: Poljoprivreda, lov i umarstvo, Ribarstvo; Sekundarni sektor: Rudarstvo, Preraivaka industrija, Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom, Graevinarstvo; 9 Tercijarni sektor: Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu upotrebu i domainstvo, Ugostiteljstvo, Saobraaj, skladitenje i veze, Finansijsko posredovanje, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, Javna uprava i odbrana, Obrazovanje, Zdravstvena zatita i socijalna zatita, ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti, Domainstva sa zaposlenim osobljem, Izvanteritorijalne organizacije i tijela;
8 7
25
7.2. Nezaposlenost i ekonomska aktivnost

Slubeni podaci o registriranoj nezaposlenosti govore o visokoj stopi registrirane nezaposlenosti koja je neznatno ispod prosjene stope registrirane nezaposlenosti na podruju ZDK i FBiH. Stopa participacije stanovnitva radne dobi na tritu rada na podruju opine Zenica vea je od prosjene stope participacije na podruju FBiH i ZDK.
Stopanezeposlenosti Stopaparticipacije
55%
49%
38%
61%
ene
Mukarci
Slika 22. Usporedba stope nezaposlenosti i stope participacije ena i mukaraca (2009)
Ako analiziramo razlike u stopama nezaposlenosti i stopama participacije na tritu rada izmeu mukaraca i ena, vidimo da je stopa nezaposlenosti ena za 17% vea od stope nezaposlenosti mukaraca, a stopa participacije mukaraca na tritu rada je bitno vea od stope participacije ena. Ako stopu participacije ena na tritu rada u opini Zenica usporedimo sa stopom participacije ena u nekim od zemalja lanica EU, primijetit emo da je potrebno posvetiti posebnu panju poveanju ekonomske aktivnosti ena.
Mukarci2009
60+ 1518 1% 3% 5060 1824 13% 4550 22% 10% 4045 2430 10% 17% 3540 30 35 11% 13%
60+ 1518 0% 2% 5060 1824 4550 10% 19% 11% 4045 2430 13% 20% 3540 3035 12% 13%
ene2009
Slika 23. Udio pojedinih starosnih grupa u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti mukaraca i ena (2009)
Kod registriranih nezaposlenih mukaraca, najvei udio (22%) u ukupnoj nezaposlenosti imaju mladi od 18 do 24 godine starosti, a slijedi ih grupa starosti izmeu 24 i 30 godina, sa udijelom od 17% u ukupnoj nezaposlenosti. Udio mladih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti mukaraca je 42%. I kod registriranih nezaposlensh ena imamo slinu situaciju, gdje najvei udio u ukupnoj nezaposlenosti ine mladi dobi od 18 do 24 godine (19%) i mladi starosne dobi od 24 do 30 godina (20%). U odnosu na 2006. godinu, dolo je do smanjenja uea mladih dobi od 18 do 30 godina u ukupnom broju registriranih nezaposlenih mukaraca za 6%. U istom periodu dolo je i do smanjenja uea mladih ena (od 18 do 30 godina starosti) u ukupnom broju registriranih nezaposlenih ena za 3%. 26
OPINA ZENICA
Mukarci
Vieod 48 mjeseci 42%
do6 mjeseci 12% 724 mjeseca 29%
ene
do6 mjeseci 9% 724 mjeseca 22%
Vieod 48 mjeseci 52%
2548 mjeseci 17% Slika 24. Duina nezaposlenosti mukaraca i ena u 2009. godini
2548 mjeseci 17%
Kod registriranih nezaposlenih mukaraca, njih 59% su nezaposleni due od dvije godine. ak 42% od ukupno registriranih nezaposlenih mukaraca su bez zaposlenja due od etiri godine. Kod registriranih nezaposlenih ena dugotrajna nezaposlenost je jo izraenija i 69% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih ena su nezaposlene due od dvije godine. ak 52% registriranih nezaposlenih ena je nezaposleno due od etiri godine. Najbrojniju skupinu nezaposlenih ine kvalifikovani (KV) radnici, kojih je u 2009. godini bilo 39,5% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih. Visoku i viu spremu imalo je 3.6% nezaposlenih osoba (dominiraju drutvena zanimanja: pravnici, ekonomisti, pedagozi), a sa srednjom spremom bilo je 20% nezaposlenih. Daljnja analiza ukazuje na odreene razlike u obrazovnoj strukturi registriranih nezaposlenih mukaraca i ena. Kvalificirani radnici (KV) uestvuju sa 48% u ukupnom broju registriranih nezaposlenih mukaraca. Pored kvalificiranih radnika, najvea grupa registriranih nezaposlenih mukaraca su niskokvalificirani radnici (NKV) iji je udjel u ukupnom broju registriranih nezaposlenih mukaraca 26%.
VSS VS SSS 1% 2% 13% NS 0% VKV 2%
Mukarci
NKV 26%
VSS VS 3% SSS 1% 25% NS 1% VKV 1%
ene
NKV 35%
KV 48%
PKV 8%
KV 32% PKV 2%
Slika 25. Registrirani nezaposleni mukarci i ene po kvalifikacijskoj strukturi (2009)
Isto tako, kvalificirane radnice (KV) uestvuju sa 32% u ukupnom broju registriranih nezaposlenih ena. Pored kvalificiranih radnica (KV), najvei udio u ukupnom broju registriranih nezaposlenih ena ine niskokvalificirane radnice. U poreenju sa kvalifikacijskom strukturom registriranih nezaposlenih u 2006. godini, nije dolo do znaajnije promjene u strukturi registriranih nezaposlenih.
27
Rezime
U planiranju programa, projekata i aktivnosti usmjerenih na unaprjeenje dinamike trite rada, posebnu panju treba posvetiti mladima, enama i nezaposlenim preko 45 godina starosti. Stopa registrirane nezaposlenosti ena je znaajno via od registrirane stope nezaposlenosti mukaraca. Isto tako, stopa ekonomske aktivnosti ena je znaajno ispod stope ekonomske aktivnosti mukaraca. Mladi, starosne dobi od 15 do 30 godina, su starosna grupacija sa najveim procentualnim ueem u ukupnoj nezaposlenosti. Meu registriranim nezaposlenima dominiraju tee zapoljive kategorije, meu kojima treba istai: od ukupnog broja registriranih nezaposlenih 47.5% ih je na birou due od 4 godine, od ukupnog broja registriranih nezaposlenih 30% nema formalnu kvalifikaciju, a 34% je preko 40 godina starosti.
8. PODUZETNITVO
Na podruju opine Zenica na dan 31.12.2009. godine bilo je ukupno 4.82110 registriranih poslovnih subjekata preduzea (1600 pravne osobe, 1162 jedinice u sastavu i 2059 obrta), to predstavlja 38 preduzea i preduzetnikih radnji na 1000 stanovnika. Ukupan broj privrednih subjekata u 2009. godini vei je za 3,4% nego u prethodnoj godini, a u odnosu na stanje iz 2005. za 26,7%. Uslune djelatnosti imale su neto viu stopu rasta, tako da je njihovo uee u strukturi ukupnog broja privrednih subjekata u 2009. godini poveano za 0,3 procentna poena. Najvei broj pravnih osoba je registriran u djelatnosti trgovine na veliko i malo (34,67%).
Polj,loviumarstvo 0,51% Zdravstvoisocijalni rad 3,51% Obrazovanje 3,66% Javna upravai Nekretnine odbrana pos.Usluge Finposredovanje 6,15% 4,52% 2,57% Rudarstvo 0,07% Ostale 24,47% Trgovina 34,67% Prer.Industrija 8,72% Elenergija,plini Graevinarstvo 3,47% voda 0,18%
TransportUgostiteljstvo 3,87% 3,62%
Slika 28. Procentualno uee pojedinih djelatnosti u ukupnom broju registriranih preduzea (2009)
Strukturu djelatnosti i privrede Zenice, uope, determinira prvenstveno preraivaka industrija, a u okviru preraivake i ukupne industrije dominantno mjesto zauzima proizvodnja metala i proizvodnja proizvoda od metala (osim maina i opreme) metalna industrija. Kod privrednih subjekata zaposleno je 38,5% od ukupnog broja zaposlenih u opini Zenica i radi se u pravilu o veim privrednim subjektima (srednje velika i velika preduzea) u pogledu obima poslovanja i zapoljavanja. Od ukupnog broja od 2.763 preduzea, najvei broj ili 88% su mikro preduzea, koja upoljavaju do 9 radnika. Preduzea koja se smatraju velikim i koja zapoljavaju preko 250 radnika ima 29 (1% od ukupnog broja registriranih preduzea), a srednjih preduzea, koja zapoljavaju izmeu 50 i 250 radnika, ima 81 (3% od ukupnog broja registriranih preduzea).
10
Izvor: Bilten Federalnog zavoda za statistiku: ZDK u brojkama (juni 2010)
28
OPINA ZENICA
Srednja(50250 zaposlenih) 3% Mala(od10do49 zaposlenih) 8% Velika(preko250 zaposlenih) 1%
Mikro(do9 zaposlenih) 88%
Slika 27. Struktura preduzea po broju zaposlenih radnika (2009)
Kod broja registriranih obrta, dominiraju obrtnici u oblasti trgovine, ugostiteljstva i zanatstva, koji zajedno ine 67.5% ukupnog broja svih obrtnika. Zanemariv je broj obrtnika koji se bave starim zanatima.
Tezgenapijaci 2% Taxi prijevoznici 6% Autokole 0% Prijevoznici 3% Poljoprivredna djelatnost 3% Trgovakeradnje 26%
Ostali 19%
Zanatskeradnje 26%
Ugostiteljskeradnje 15%
Slika 28. Procentualno uee pojedinih vrsta obrta u ukupnom broju obrta (2009)
8.1. Poduzetnika infrastruktura u Zenici

U Zenici djeluju instrumenti za razvoj i unaprjeenje poduzetniva: Poslovna zona Zenica 1, Agencija za lokalni ekonomski razvoj ZEDA, Biznis inkubator Zenica (BIZ) i TechnoPark. Sa svrhom stvaranja to povoljnijeg ambijenta za razvoj preduzea, Opina je nekoliko proteklih godina osigurala budetska sredstva za rekonstrukciju postojee infrastrukture u Poslovnoj zoni kao i izgradnju novih infrastrukturnih objekata. Na regionalnom nivou, u Zenici djeluju i Biznis Servis Centar Zeniko-dobojskog kantona i REZ Regionalna razvojna agencija.
29
Znaajnu ulogu u poslovnom okruenju imaju ZEPS sajmovi na kojima je od 1994. godine nastupilo 8.653 firme iz 46 zemalja i koje je obilo 1.186.690 posjetilaca. Pored uvida u nove tehnologije, na ovim sajmovima zakljueni su brojni poslovi i pokrenute investicione inicijative, a znaajne su i neposredne ekonomske koristi. Prema metodologiji Meunarodne unije sajmova UFI-Pariz, na jednu novanu jedinicu prihoda sajmu, drava, regija, a najvie grad, imaju 11 novanih jedinica, u zavisnosti od umijea i organiziranosti u koritenju te razvojne anse. Kako bi se u jo veoj mjeri efektuirale ove mogunosti, potrebno je, prije svega, stvoriti prostorne pretpostavke za dalji razvoj ZEPS sajmova gradnjom sajmita.
8.1.1. Poslovna zona Zenica 1

Projekat Poslovna zona Zenica 1 je vaan iskorak u afirmaciji lokalne samouprave i pionirski poduhvat operacionalizacije ideje lokalnog ekonomskog razvoja. Strateki cilj Projekta je pokretanje procesa produktivnog zapoljavanja kroz prestrukturiranje zenike privrede, koja se gotovo u cjelosti oslanjala na eljezaru Zenica. Odabrani put u prevazilaenju krize je, prije svega, stvaranje prostornih i drugih preduvjeta, koji daju ansu radu i produktivnom zapoljavanju u drugim / novim oblastima i u razliitim organizacionim oblicima. Prvi korak uinjen je poetkom 2001. godine, kada je Opina Zenica, na osnovi potraivanja svojih izvornih prihoda od eljezare Zenica i BH STEEL-a, pribavila imovinu od 336.427m2 zemljita, sa objektima zastarjelih i naputenih kapaciteta, s ciljem stavljanja iste u funkciju razvoja novih preduzea. Ustupljeni prostor na kojem je prestala proizvodnja, Opina je opredijelila za razvoj privredne djelatnosti i definirala ga kao Poslovna zona Zenica 1. Na tom prostoru je, sa svrhom organiziranog pristupa razvoju poslovno-radnog kompleksa, izraena Predinvesticijska studija sa urbanistikim rjeenjem Zone, koju je usvojilo Vijee Opine 2002. godine. A na sjednici, odranoj 2005. godine, usvojeno je novelirano urbanistiko rjeenje i donesena Odluka o uvjetima i nainu dodjele / ustupanja neizgraenog graevinskog zemljita na koritenje, radi gradnje i prodaje postojeih objekata na prostoru Poslovne zone Zenica 1. Ulaskom slovenake firme CIMOS d.d. Kopar, kao stratekog partnera u Poslovnu zonu, ukazala se nunom revizija postojeeg Urbanistikog plana, tako da je tokom 2006. godine, uz uvaavanje novonastale situacije, uraeno novo urbanistiko rjeenje Zone i nova parcelacija. Jedan broj objekata je opredijeljen za ruenje i uklanjanje to je u periodu od 2006. do danas i uinjeno, a rezultat ovih aktivnosti su nove parcele za dodjelu. a) Infrastruktura Zone Lokacijski, Zona je smjetena izmeu radnog kompleksa Arcelor Mittal-a i grada, a kao bivi dio jedinstvenog radnog kompleksa, dobro je povezana sa ostalim dijelom radne podzone cestovnim i eljeznikim saobraajnicama. Kako je bivi jedinstveni radni kompleks bio povezan sa mreom dravne eljeznice tako je i Poslovna zona Zenica 1 povezana sa ovom veoma vanom infrastrukturom. b) Stanje cestovnih saobraajnica Da bi se formirala Zona u skladu sa planskom dokumentacijom, odnosno da bi sve novoformirane parcele imale saobraajni pristup, bila je neophodna znaajna intervencija, odnosno rekonstrukcija postojeih i izgradnja novih saobraajnica, koje su i izgraene u periodu do 2010. godine. Izgradnjom ovih saobraajnica, svi trenutni korisnici su dobili kvalitetan prilaz a otvorene su i nove parcele u Zoni i otvorena mogunost ulaska novih kompanija u Zonu. 30
OPINA ZENICA
c) Komunalna infrastrukturna mrea Komunalna infrastrukturna mrea je djelomino naslonjena na mreu infrastrukture Arcelor Mittal-a, a njeno stanje je slijedee: Zona ima vlastiti vodovodni sistem. Kanalizaciona mrea je vezana za instalaciju Arcelor Mittal-a. Tokom 2008. i 2010. godine izgraene su tri trafostanice sa prateom opremom, snage po 2 MW, i svi korisnici Zone se napajaju sa ovih trafostanica osim preduzea Cimos koje, kao veliki potroa elektrine energije, ima napajanje direktno sa TS Zenica IV. Telefonska mrea je u potpunosti rekonstruirana i neovisna je od telefonske centrale Arcelor Mittal-a, to je bio ozbiljan problem u poetku uspostave Zone. Veina korisnika nije izrazila potrebu za zajednikim sistemom grijanja, tako da se odustalo od ove investicije. d) Prodaja parcela U periodu 2005-2010. Godina, Opina je objavila vie konkursa za dodjelu neizgraenog graevinskog zemljita i javnih poziva tendera za prodaju postojeih objekata u Poslovnoj zoni. Rezultat svih ovih aktivnosti je da na prostoru Zone danas privreuje 25 kompanija sa cca 800 uposlenih. Pored ovih kompanija, koje su kupci parcela, u Zoni djeljuje i Biznis inkubator Zenica sa 27 preduzea i cca 100 zaposlenih. Sumarno posmatrano, na prostoru Zone trenutno djeluje 55 preduzea i zauzimaju povrinu od cca 135 000 m.
8.1.2. Agencija za ekonomski razvoj ZEDA Zenica

ZEDA je centralna organizacija za podrku razvoju, to se postie uz direktnu saradnju i podrku od strane Opine kao osnivaa. U realizaciju projekata ukljuen je veliki broj saradnika koji se, kroz praktian rad, educiraju i usavravaju svoje vjetine povezivanja ljudi i institucija, opinskih i drugih nivoa vlasti, sposobnosti osiguravanja resursa, sposobnosti rada sa stranim institucijama, EU i donatorima i svoje sposobnosti rada sa uglednim poduzetnicima i menaderima. ZEDA izrasta u najznaajniju razvojnu institucijua sa osnovnim zadatkom da slijedi razvojne prioritete Opine Zenica, da stvara partnerstva za implementaciju razvojnih projekata, da ih priprema i koordinira njihovu realizaciju. Podruja djelovanja ZEDE su: privreda (ekonomski razvoj), razvoj ljudskih resursa, razvoj, promocija i unaprjeenje poduzetnitva, upravljanje objektima poduzetnike infrastrukture (Inkubator, Poslovna zona, Tehno park...), promocija ulaganja u privredu (domaih i stranih), proizvodnja hrane (poljoprivreda i veterinarstvo), turizam i ekologija (odrivi razvoj).
31
8.1.3. BIZ - Biznis inkubator Zenica

Biznis (poduzetniki) inkubator je smjeten u Poslovnoj zoni Zenica 1 i, kao instrument lokalnog ekonomskog razvoja, pomae poduzetnicima poetnicima u realizaciji njihovih ideja. Za ovu namjenu 2005. i 2006. godine adaptirana su dva objekta ukupne povrine cca 3100 m2 i u njima moe poslovati oko 25 malih preduzea. Pored toga, poetkom 2009. godine adaptirana je jo jedna zgrada - biva Tehnika kontrola eljezere Zenica (povrina cca 2000 m2) sa svrhom uspostavljanja Centra savremenih tehnologija - posebnog inkubatora namijenjenog malim i srednjim preduzeima koja se bave inovativnim i novim djelatnostima. Adaptaciju objekata su finansirali, pored Opine Zenica i EU, Vlada ZE-DO kantona, Vlada Republike Italije, Vlada FBiH i opina Baar iz vicarske. Upravljanje Inkubatorom je povjereno Agenciji ZEDA, koja korisnicima Inkubatora prua kontinuiranu pomo, neophodnu za poslovanje. Direktnu korist od ovog projekta imaju poduzetnici sa poslovnom idejom, a i ira zajednica, jer je to mjesto stvaranja novih preduzea i novih radnih mjesta. Kao to je prethodno spomenuto, u funkciji su dvije komponente Biznis inkubatora Zenica: Opti i CST. a) BIZ Opti Biznis inkubator Zenica predstavlja mjesto za uzgajanje novih preduzea koji svim potencijalnim poduzetnicima, iji poslovni plan obeava realne mogunosti razvoja, osigurava povoljne uvjete rada, poetne prostorije, administrativnu poslovnu podrku, savjetovanje i drugu pomo kako bi u 3-4 godine razvili preduzee, sposobno da pod trinim uvjetima uspjeno radi. Formiranjem Biznis inkubatora stvoreni su optimalni uvjeti za realizaciju poslovne ideje, a poslovni poduhvat je podran u poetnoj fazi kada je i najpotrebnije. Ciljna skupina: start-up korisnici poetnici, proizvodne i uslune djelatnosti izuzev trgovine, ugostiteljstva i proizvodnje hrane. (U funkciji: 5 godina; trenutno u BIZ-u boravi 20 kompanija.) b) BIZ - Centar savremenih tehnologija BIZ CST predstavlja dom u kojem nastojimo da, uz povoljnu cijenu zakupnine i optimalne uvjete, omoguimo mladim i kreativnim osobama da pokrenu poslovne aktivnosti zasnovane na modernim tehnologijama. Ovakvim djelovanjem se nastoji doprinijeti razvoju modernog biznisa u Zenici te nastanak novih preduzea koja se fokusiraju na ICT (informaciono-kompjuterske tehnologije) i na biznis baziran na to veem stepenu koritenja akademskog znanja. Ciljna skupina: start-up korisnici poetnici, koji u svom radu primjenjuju inovativne metode i savremene informativne tehnologije, te rade na realizaciji kreativnih ideja sa sofisticiranijim proizvodima. (U funkciji: 2 godine; trenutno u CST-u boravi 7 kompanija.)
8.1.4. TechnoPark Zenica

Aktivnosti na formiranju TechnoPark-a zapoete su 2007. godine, o emu je odluku donijelo Vijee Opine. U maju 2008. godine potpisan je Sporazum o partnerstvu kod realizacije projekta Tehnoloki park u Zenici izmeu Opine Zenica, Agencije ZEDA, Univerziteta u Zenici, Regionalne razvojne agencije REZ i Zeniko-dobojskog kantona. TechnoPark u organizacionom smislu ini jedan od sektora unutar Agencije ZEDA. Nakon uspostave funkcija TPZ-a, odnosno stvaranja kadrovskih, materijalnih i organizacionih uvjeta, donijet e se odluka o njegovom izdvajanju u samostalnu instituciju. Ovo je jo jedan u nizu uspjenih opinskih projekata na
32
OPINA ZENICA
uspostavi instrumenata privrednog razvoja u opini Zenica i znaajan kvalitativni iskorak na vii nivo podrke malim i srednjim preduzeima (MSP sektoru) u Zenici. U okviru TPZ-a formirana su tri sektora: Sektor za metalne i nemetalne materijale, Sektor za energiju i odrivi razvoj i Sektor za izvrsnost u drvopreradi.
9.
INVESTICIJE
9.1. Izgradnja toplane

Jedna od najveih investicija u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom razdoblju, od koje se oekuje unaprjeenje kvaliteta ivota u Zenici i regiji, je izgradnja kogeneracijske elektrane u Zenici, KTG Zenica. Ukupna investicija u ovu centralu bit e cca 400 miliona eura i predstavljat e znaajan doprinos razvoju, a osigurat e elektrinu energiju za domae potrebe i za izvoz. Toplana e, takoer, predstavljati i pouzdan izvor toplotne energije za sistem daljinskog grijanja u Zenici. Projekat e, sasvim izvjesno, donijeti nova radna mjesta i upoljavanje firmi iz oblasti proizvodnih i uslunih djelatnosti, a zbog koritenja plina, u grijnoj sezoni e prestati sadanja potronja od oko 700 tona uglja dnevno, to e znaajno doprinijeti smanjenju zagaenja. Centrala e se graditi u fazama sa ukupnim instaliranim kapacitetom koji e po projektu biti dostignut sredinom 2014. godine. Ovo postrojenje e proizvoditi 390 MW elektrine energije i 170 MWth toplotne energije.
9.2. Izgradnja vodovoda Plava voda

Jo jedan od kapitalnih projekta koji se realizuje u opini Zenica je izgradnja regionalnog vodovoda Plava voda od Travnika do Zenice, kojim e u naem gradu biti trajno rijeeno pitanje vodosnabdijevanja. Spremnost za uee u projektu je iskazalo pet opina iz centralne Bosne. Ukupna investicija, uz uraunate dodatne trokove rekontrukcije svih rezervoara i zatitu izvorita, procijenjena je na 32,8 miliona KM. Zenica e uestvovati sa 19,3 miliona KM, sa omjerom od 58,7 % vlasnitva.
9.3. Glavna gradska magistrala (GGM)

To je longitudinalna gradsko-prigradska magistralna saobraajnica, namijenjena povezivanju ulaznoizlaznih pravaca. Funkcija GGM-a je da osigura brz i protoan saobraaj i povee primarnu i sekundarnu ulinu mreu sa ulazno-izlaznim pravcima, prevashodno sa autocestom na Koridoru V-c (preko magistralne ceste M-17), odnosno sa ostalom putnom mreom preko regionalnih cesta R-441 i R-445. GGM-a je predviena za saobraaj javnog prevoza, saobraaj teretnih vozila, putnikih vozila te za pjeaki saobraaj a sa karakteristikama gradske ulice na gradskom dijelu (petlja Blatua Bojin vir), odnosno prigradske saobraajnice na potezu Bojin vir petlja Perin Han. Poetak GGM-a je na raskru vezne saobraajnice sa petljom Blatua i Bulevarom kralja Tvrtka I, a kraj na prikljuku na M-17 (petlja Perin Han). Ukupna duina GGM-a je 7,85km, a gradit e se put sa etri kolovozne trake i razdjelnim ostrvom, dva rondoa, desetak raskrsnica, pjeake staze i pratea infrastruktura.
33
Gradska dionica GGM-a protee se od Bulevara kralja Tvrtka I do Bojina vira, ukupne duine 3,25 km. Normalni profil je ukupne irine gabarita od 24,25 m, sa dva odvojena kolovoza irine po 7,0 m, odvojeni razdjelnim pojasom od 4,25 m (min 1,25 m) te obostranim pjeakim stazama irine po 3,0 m (bez razdjelnog zelenog pojasa sa kolovozom). Od vanijih objekata na trasi predviena je izgradnja mostova M1 i M2 u sklopu GGM-a, raspona 45,00 m (26+19) i 40,00 m (20+20). Pored graevinskih radova, predviena je i izgradnja nove uline rasvjete kao i semaforizacija i centralno upravljanje semaforima. Prva faza projekta podrazumijeva izgradnju gradske dionice GGM-a sa prateim objektima i infrastrukturom, kao i izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju servisnih i veznih saobraajnica u sklopu GGM-a. Zbog poveanja protonosti saobraaja, izgradnjom prve dionice GGM-a, potrebno je osigurati neometan tranzit saobraaja na potezima: 1. 2. 3. 4. Vangradska dionica GGM-a: lokalitet Raspotoje - Lukovo polje Goradanska Crkvice Metalurg (Lamela) - Gradska dionica GGM-a (raskrsnica kino Central); Kraj gradske dionice GGM-a: kruna raskrsnica Bojin vir kruna raskrsnica Drveni most kruna raskrsnica Crkvice (gdje se ulijevaju transferzale 1 i 2 ); Vezna saobraajnica: Fakultetska Zukii Pie Ekonomska kola, kojom se ostvaruje poprena veza GGM-a sa centrom, odnosno Bulevarom kralja Tvrtka I; Vezna saobraajnica Aska Boria kojom se ostvaruje veza eljeznike i autobuske stanice sa GGM-om.
Da bi se ostvarile ove veze, pored graevinskih i instalaterskih radova, od vanijih objekata, pored mostova M1 i M2, na trasi GGM-a predviena je izgradnja slijedeih objekata: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Izgradnja mosta nad rijekom Koevom u sklopu saobraajnice Fakultetska Zukii Pie Ekonomska kola, duine L= 20,00 m; Izgradnja krune raskrsnice Drveni most; Izgradnja krune raskrsnice Crkvice; Izgradnja krune raskrsnice Metalurg (Lamela); Izgradnja mosta preko rijeke Bosne L= 87,50 m u sklopu vezne saobraajnice Goradanska; Raspotoje
Zamjena rasponske konstrukcije podvonjaka ( L= 16,00 m ), izmeu krunih raskrsnica Drveni most i Crkvice.
U sklopu izgradnje GGM-a predviena je rekonstrukcija i izgradnja, odnosno djelimino izmjetanje komunalne infrastrukture iz trupa saobraajnice, kao i ozelenjavanje putnog pojasa GGM-a na osnovi Projekta hortikulure. Druga faza Projekta podrazumijeva izgradnju vangradske dionice GGM-a, u duini 4,60 km, normalnog profila 11,50 m, i mosta preko rijeke Bosne u duini L=210,00 m (spoj sa magistralnom cestom M-17 i Koridorom V-c).
34
OPINA ZENICA
Ciljevi projekta su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Pouzdano i sigurno odvijanje saobraaja u uem gradskom i prigradskom dijelu Saobraajna veza sa autocestom Koridorom V-c i magistralnim putem M-17 Poboljanje protonosti saobraaja Smanjenje zastoja u saobraaju Smanjenje emisije tetnih gasova Povezivanje primarne, sekundarne uline mree i ulazno izlaznih pravaca Upoljavanje graevinske operative Proirenje primarne mree komunalnih instalacija
10. DRUTVENA INFRASTRUKTURA 10.1. Obrazovanje

Grad Zenica je regionalni obrazovni centar sa razvijenom mreom predkolskog, osnovnog, srednjeg, univerzitetskog, dodiplomskog i postdiplomskog obrazovanja. U Zenici su stvoreni uvjeti za smjetaj djece predkolskog uzrasta kada su u pitanju prostor i kadar. Javna ustanova za predkolski odgoj ima 10 objekata. Posljednjih godina koristi se 6 objekata, a ovim vidom obrazovanja obuhvata se godinje oko 300-400 djece. Jedan dio obdanita je djelimino obnovljen i stvoreni su bolji materijalno-tehniki uvjeti za obavljanje predkolskog obrazovanja. Preostali objekti zahtjevaju adaptaciju i poboljanje uvjeta kako bi se podizao kvalitet ovoga vida obrazovanja. U skladu sa zakonskim mogunostima, egzistiraju i privatna obdanita. Na podruju opine Zenica ima 18 dravnih osnovnih kola. Osim njih, postoje i privatne osnovne kole (Meunarodna osnovna kola, Baletska kola i druge). U kolskoj 2009/2010. godini broj uenika bio je 13.082, u 2010/2011. kolskoj godini 12.339, a u 2011/2012. kolskoj godini taj broj je iznosio 11.284 uenika. Primjeuje se tendencija smanjenja broja uenika u osnovnoj koli. U 11 srednjih kola u Zenici, obrazuje se oko 5.000 uenika a nastavu izvodi oko 400 nastavnika gotovo svih zanimanja i strunih zvanja. U prethodnom periodu u srednjim kolama su poboljani uvjeti za rad, adaptirane su i renovirane uionice i dvorane, nabavljena nova informatika oprema a u svim kolama zastupljena je struna nastava. U nadolazeem periodu potrebno je nastaviti opremanje dvorana, biblioteka, nabavku raunarske opreme i drugo. U kolama e se planski raditi na prilagoavanju fizikog pristupa za uenike sa posebnim potrebama. Zenica je u prethodnom periodu stekla status univerzitetskog grada i formirala Univerzitet sa 8 fakulteta (Mainski fakultet, Fakultet za metalurgiju i materijale, Islamska pedagoka akademija, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Zdravstveni fakultet, Pedagoki faklutet i Politehniki fakultet) sa 24 studijska programa. Ove studijske programe pohaa preko 5.000 studenata. U sastavu Univerziteta su i: Metalurki institut Kemal Kapetanovi, Univerzitetska biblioteka u kojoj su svi biblioteki fondovi ujedinjeni na jednom mjestu te Centar za inovativnost i preduzetnitvo. Na Univerzitetu u Zenici, u akademskoj 2011/2012. godini, predvien je upis 1.200 studenata u prvu godinu studija. U oktobru 2011. godine, promovirano je ukupno 640 diplomanata, 50 magistranata i 13 doktoranata Univerziteta u Zenici. Ova injenica potvruje da je Zenica poeljno mjesto studiranja. Kapacitet Studentskog doma u Zenici je ispunjen do posljednjeg mjesta, to znai da u Zenici studira veliki broj studenata iz drugih gradova.
35
Do kraja 2012. godine planirano je da se zavri zapoeta izgradnja nove zgrade za potrebe Ekonomskog i Pravnog fakulteta, ime e se jo vie unaprijediti uvjeti studiranja i stvoriti mogunosti za otvaranje novih studijskih programa. U akademskoj 2011/2012. upisana je prva generacija studenata na Politehniki fakultet. U njegovom sastavu se planiraju etiri odsjeka sa etiri izlazne diplome. Time e se poveati struktura studenata na tehnikim fakultetima i produkcija buduih ininjera, kojih za sada nedostaje. U narednom periodu potrebno je uspostaviti blisku vezu izmeu visokoobrazovnih institucija i privrednih subjekata kako bi se zadovoljile njihove potrebe, a i olakalo zaposlenje diplomiranih studenata.
10.2. Kultura
Najvanije institucije kulture, iji znaaj i djelovanje prevazilazi lokalne granice su: Bosansko narodno pozorite, Muzej grada Zenice, Javna biblioteka, Univerzitetska biblioteka i Kamerni simfonijski orkestar. U BNP-u, Muzeju i Biblioteci, iji je osniva opina Zenica, stalno su zaposlene 103 osobe. Za potrebe ovih institucija se, na godinjem nivou, izdvaja preko 2.3 miliona KM iz budeta Kantona i Opine. Opina snosi trokove grijanja i pomae u produkciji novih predstava, izlobi i programa te nabavke novih knjiga. Bosansko narodno pozorite, Muzej i Univerzitetska biblioteka raspolau dovoljnim i namjenskim prostorom, dok to nije sluaj sa Javnom bibliotekom. U Zenici djeluju 3 kulturna nacionalna drutva: Preporod, Napredak i Prosveta te 13 kulturnoumjetnikih drutava, od kojih su najznaajnija KUD eljezara Zenica, KUD Bosnia Folk, i KUD Ibrahim Perviz. Prisutan je trend formiranja i razvoja novih kulturno-umjetnikih drutava po prigradskim i seoskim mjesnim zajednicama. To su mjesta u kojima se organizirano provode kulturne aktivnosti, angairaju mladi ljudi, a umnogome predstavljaju i jedine oblike organizirane zabave u ruralnim podrujima. Znaajan doprinos kulturi svakako daju i Osnovna i Srednja muzika kola, kako u edukaciji tako i u programima. Nevladine organizacije koje daju znaajan doprinos u oblasti kulture su: Omladinski hor, Udruenje pedagoga muzike kulture, Udruenje Djeija nota, Udruenja za promociju plesa edous i Latino, klubovi mladih u Donjoj Graanici, Gorici, Tetovu, Nemili, muzike, dramske i likovne sekcije kao oblici organiziranog koritenja slobodnog vremena u okviru znatnog broja NVO. Zenica je i festivalski grad. Najznaajniji festivali su: Festival bh. drame, Meunarodna kulturna manifestacija Zeniko proljee, Djeiji festival Kad muzika svira, Festival filma djece i omladine, Festival duhovne muzike, Festival sevdaha, Ulini festival, Festival folklora i drugi. Imajui u vidu redovnu djelatnost, festivalsku ponudu te odreene programe gostovanja drugih kulturnih institucija, moe se zakljuiti da graani Zenice imaju mogunost zadovoljavanja kulturnih potreba u zavisnosti od linih interesovanja. U velikom broju sluajeva se, osim ustanova kulture, kao organizatori pojavljuju i nevladine organizacije. Posljednjih godina, posebno od 2004. godine, opina Zenica izdvaja znaajna sredstva za obnovu i izgradnju infrastrukture za razvoj kulture i sporta. U ovom periodu sagraena je nova zgrada Muzeja, adaptirana sinagoga, sanirana tvrava Vranduk sa Bosanskom kuom, renovirana zgrada Preporoda i infrastruktura drugih kulturnih subjekata, ukljuujui i neke vjerske objekte. Za ove svrhe utroeno je oko 3 miliona konvertibilnih maraka. U opisivanju stanja kulture u Zenici, osim navedenog, treba dodati i postojanje Multiplex kina Ekran, koje znaajno upotpunjuje mogunosti zadovoljavanja potreba graana. U Zenici, takoer, izlazi i nekoliko
36
OPINA ZENICA
asopisa: Zenike sveske, Krijesnica, Didaktiki putokazi, a izdavai su Bosansko narodno pozorite, Biblioteka, Pedagoki zavod, Matica hrvatska i izdavaka kua Vrijeme. Tome treba dodati i nekoliko strunih asopisa iz specifinih oblasti (medicina, tehnike struke i slino). Kao javni serviseri, u Zenici djeluju: lokalna radio-televizijska stanica RTV Zenica i Informacionotehniki centar RTVBHT1 i RTVFBiH. Pored njih, programe emitiraju i komercijalne radiostanice, u koje spadaju: BM radio, Radio Zenit i Q radio. Takoer, izlazi i jedan sedmini list Naa rije, te jedan dvosedmini list Superinfo, koji je za itaoce besplatan. U Zenici funkcionira i kablovska televizija. U narednom periodu bi trebalo nastaviti sa adaptacijom i renoviranjem infrastrukture, prije svega, Bosanskog narodnog pozorita i nekih nacionalnih spomenika, te rijeiti problem prostora Javne biblioteke i Galerije .
10.3. Sport
Opina Zenica jeste i sve se vie razvija kao sportski grad. Adaptacija nogometnog stadiona Bilino polje je uraena kroz vie faza. Zahvaljujui tim investicijama, stadion danas ispunjava kriterije za odravanje meunarodnih utakmica. Na njemu seniorska nogometna reprezentacija, uz sjajnu podrku sa tribina, postie jako dobre rezultate. Zahvaljujui reprezentativnim susretima, stadion postaje istinski ambasador opine Zenica. I pored izvrenih adaptacija, zbog meunarodnih standarda, u narednom periodu e biti neophodno investirati u ovaj stadion kako bi se stvorili optimalni uvjeti za odigravanje meunarodnih utakmica. Zavrena je i rekonstrukcija Atletskog stadiona Kamberovia polje koji, sa novom proirenom stazom, dodatnom zatvorenom stazom, modernim svlaionicama, izgraenim tribinima i prateom opremom, s pravom nosi epitet jednog od najljepih stadiona u regionu. Stadion ispunjava uvjete za odravanje IAF takmienja, tako da su na njemu odrane atletske manifestacije poput Balkanskog prvenstva 2007. godine i Kupa Evrope 2008. godine. Takoer, odrano je i nekoliko atletskih mitinga. U proljee 2009. godine je sveano otvorena multifunkcionalna Gradska arena, koja ispunjava sve uvjete za odravanje razliitih sportskih, kulturnih i drugih manifestacija. To je najznaajnija investicija u oblasti sporta u BiH. Izgraena je vlastitim sredstvima, a u nju je uloeno 37.500.000 KM. Izgraena je za 2.5 godine, ime su se ostvarile decenijske elje mnogih generacija Zeniana. Arena raspolae kapacitetom od 6.100 sjedeih mjesta, a za vrijeme koncertnih aktivnosti u mogunosti je primiti do 11.000 posjetilaca. Na taj nain su stvoreni vrhunski uvjeti za sve dvoranske sportove u Zenici, a naroito za koarku i rukomet. Takoer, Arena daje vrhunske mogunosti za bavljenje rekreativnim sportom za sve zainteresirane graane i njihove asocijacije. U sklopu Gradske arene se nalazi i savremeni fitness-centar koji, osim treninga, nudi i usluge relaksacije (masaa, sauna). U opini Zenica postoje potencijali za dodatno razvijanje zimskog sporta i ekstremnih sportova na Smetovima (klub Scorpio), gdje se ve odravaju sportska takmienja i visinske pripreme. Da bi Smetovi prerasli u kvalitetan sportsko-rekreativni centar, potreban je kvalitetan program za nova ulaganja. U 2011. godini je poela izgradnja nogometnog kompleksa NSBiH na Crkvikom brdu, kao zajedniki projekat UEFA-e, FIFA-e, NS-a i Opine. To e znatno unaprijediti ve bogatu ponudu sportskih sadraja u gradu. Sve navedeno, uz otvorene bazene, zatvoreni bazen, otvorene terene sa vjetakom travom, teniske terene i pomone terene na Kamberovia polju, streljanu, poznato rukometno igralite Papirna i kuglana ine dobru infrastrukturnu podlogu za razvoj sporta i sportskog turizma. Potrebna je rekonstrukcija postojeih gradskih bazena kojom bi se, sa postojeom sportskom infrastrukturom, zaokruila raznovrsna sportska
37
ponuda. Naime, blizina Atletskog stadiona, Arene, nogometnog kompleksa NSBiH i blizina hotela e pruati jedinstvenu ponudu sve na jednom mjestu i omoguiti da se Zenica u budunosti brendira kao grad sporta. Sportske aktivnosti odvijaju se u 10 sportskih saveza i 74 sportska kluba, u kojima trenira oko 4. 800 registriranih sportista. U budunosti je potrebno unaprijediti kolski sport, ukljuiti vei broj pedagoga i strunjaka, koji e motivirati djecu da se bave sportom. Talenentirana djeca, koja pokau elju za dodatnim aktivnostima, e se afirmrati u postojeim klubovima. Fokus mora biti na animiranju ostale djece kojoj je za pravilan razvoj potrebna fizika aktivnost. Pozitivni utjecaji sporta na zdravlje su viestruki i iz tog razloga lokalna uprava mora stvarati uvjete za bavljanje sportom ne samo za potebe aktivnih sportista i djece nego i svih graana. Sa svrhom unapreenja rekreacijskog sporta, potrebna je izgradnja novih objekata za zadovoljavanje masovne fizike kulture, kao to su biciklistike staze i trim staze. Obnavljanje postojeih sportskih terena i izgradnja novih, posebno u prigradskim sredinama, e omoguiti graanima, a posebno mladima, jo vee uee u sportskoj rekreaciji.
10.4. Zdravstvena i socijalna zatita

Zdravstvenu zatitu stanovnitva na podruju opine Zenica obavljaju slijedee javne ustanove: Dom zdravlja, Kantonalna bolnica, Zavod za medicinu rada ZDK, Zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti ZDK, Zavod za javno zdravstvo ZDK te Apoteka Zdravlje. Osim navedenih javnih ustanova, zdravstvenom zatitom stanovnitva bavi se i vie privatnih ustanova. Zdravstvenim osiguranjem u 2009. godini obuhvaeno je 111.697 osiguranika, to iznosi 87,9% ukupnog broja stanovnika u toj godini. Dom zdravlja prua zdravstvene usluge u podrujima: ope medicine, medicine rada, zdravstvene zatite ena, higijene i epidemiologije, plunih bolesti i TBC sa RTG dijagnostikom, kunog lijeenja i patronae, laboratorijske dijagnostike, stomatoloke zatite te hitne medicinske pomoi od 0 do 24 sata. Kantonalna bolnica Zenica, uz sekundarnu i dio tercijarne bolnike zdravstvene zatite i dijagnostike, obavlja kompletnu konsultativno-specijalistiku zdravstvenu zatitu na podruju Kantona. Za potrebe graana Zenice, adaptiran je prostor u Aneksu Stacionara, gdje rade sve konsultativno-specijalistike ambulante. U periodu od 2007. do 2011. godine znatno je unaprijeena infrastruktura Kantonalne bolnice Zenica. Znaajna sredstva su izdvojena i za novu opremu, ime su poboljani uvjeti za rad, a samim tim je podignut i nivo usluga koje bolnica prua. Izvena je rekonstrukcija prostora Slube za psihijatriju, zatim slubi za unutranje bolesti, onkologiju i ginekologiju, objekat za smjetaj magnentne rezonance i Slube za RTG dijagnostiku. Izgraena je zgrada za radioterapiju i zgrada za Slubu patologije. U narednom periodu se planira izgradnja termoenergetskog bloka. Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica je jedna od vodeih ustanova javnog zdravstva u BIH, koja je 2009. godine dobila certifikat ISO 9001:2008, kao prva zdravstvena ustanova u BIH. Zenica je oduvijek imala razvijen osjeaj za zajednitvo i brigu o socijalnim i ugroenim kategorijama stanovnitva. U 2008. godini je izgraeno 6 stanova i obnovljene su 4 kue za romsku populaciju. U 2011. godini izgraeno je 28 stanova za pripradnike romske populacije. Takoer, bivi izbjegliki kamp je adaptiran i preureen za socijalna stanovanja, gdje je smjeteno oko 70 porodica iz te kategorije. Uz redovne zakonske obaveze, Opina Zenica dodatno uestvuje u poboljanju uvjeta stanovanja, rjeavanju pojedinanih socijalnih problema i finansira gradsku narodnu kuhinju za najugroenije kategorije.
38
OPINA ZENICA
Takoer, u gradu se razvijaju ustanove kao to su JU Dom Porodica za djecu bez roditeljskog staranja, JU Dom za stara lica, a Opina pomae i odreene projekte nevladinih organizacija (Sigurna kua Medica) i lijeenje starih osoba (Ruhama). Putem Centra za socijalni rad, korisnicima je prueno 27.012 odreenih vidova socijalne pomoi. Ukupan broj korisnika svih prava, poslije 2005. godine, kretao se izmeu 30 i 35 hiljada. Broj korisnika djeije zatite, zbog uvoenja djeijeg dodatka, povean je za oko pet puta. Kada se radi o ranjivim grupama, broj djece bez roditeljskog staranja koja se zbrinjavaju u drugu porodicu, ne pokazuje vee oscilacije. Istovremeno, broj djece i odraslih osoba koja se zbrinjavaju u ustanove socijalne zatite poveava se iz godine u godinu. Socijalnu zatitu starih lica osigurava JU Dom za stara lica. Potrebno je raditi na suzbijanju siromatva kroz razliite programe zapoljavanja kojima e se smanjiti broj nezaposlenih a samim tim i broj korisnika socijalne pomoi.
10.5. Sigurnost graana

Dolo je do pada ukupnog broja krivinih djela za 11,2%, u odnosu na 2005. godinu, a za 26,9% u odnosu na 2007. godinu. Istovremeno, zahvaljujui odreenim akcijama i projektima (krim-lovci, mogunost anonimnog prijavljivanja), povean je broj prijavljenih poinilaca krivinih djela. U strukturi krivinih djela dominiraju krivina djela protiv imovine (60,0%), a, uz privredu, na meti su i druga drutvena dobra i vrijednosti. Karakteristika ovih djela je da mogu biti uinjena samo od odreenih osoba (osobe koje imaju svojstvo odgovornog lica u pravnom subjektu). U blagom su porastu krivina djela protiv osnovnih sloboda i prava ovjeka i graanina.
10.6. Civilno drutvo

Na podruju opine registrirano je 603 nevladine organizacije sa razliitim programima djelovanja. U ovaj broj ulaze organizacije iz oblasti kulture, sporta, socijalne zatite, ekologije, mladih te razna strukovna udruenja i udruenja za ostvarivanje odreenih grupnih interesa. Sve organizacije su registrirane na osnovi Zakona o udruenjima i fondacijama. Veina njih nije finansijski samoodriva. Mnoge nevladine organizacije su nastale uz podrku stranih donatora. Uoljiva je veza izmeu donatora i nevladinih organizacija u duem vremenskom periodu. Odreeni broj nevladinih organizacija je uspio osmisliti vlastitu ulogu u lokalnoj zajednici i na toj osnovi osigurati finansiranje prvenstveno iz domaih i drugih izvora finansiranja. Time su se te organizacije potvrdile kao ozbiljan partner opinske uprave u rjeavanju prisutnih problema u lokalnoj zajednici, s jedne stane, a, s druge strane, omoguile angairanje volontera i kreiranje radnih mjesta. Taj odnos je reguliran u Sporazumu izmeu Opine i nevladinih organizacija i Sporazumu o partnerskim odnosima izmeu lokalne zajednice i nevladinog sektora. U skladu s tim, opinska uprava izdvaja znaajna sredstva iz budeta Opine Zenica koja se, putem javnih poziva, dodjeljuju nevladinim organizacijama za realizaciju njihovih aktivnosti. Ozbiljan problem je nedostatak strunih kadrova u nevladinim organizacijama koje se trebaju razvijati u smislu rjeavanja konkretnih problema lokalne zajednice. Moraju se razvijati na principu projektno-programskog djelovanja i odgovornog koritenja dobivenih budetska sredstva.
39
10.7. Omladinske i ostale sektorske politike

Ulaganja u obrazovnu, kulturnu i sportsku infrastrukturu te u razvoj civilnog drutva, omoguila su razvijanje specifinih omladinskih organizacija koje sve vie iskazuju i definiraju potrebu aktivnog ukljuivanja mladih u procese donoenja odluka. Uee u kreiranju jo bolje budunosti grada, moe se realizirati kroz omladinske i posebne sektorske politike.
Rezime
Zenica predstavlja regionalni obrazovni centar sa razvijenom mreom predkolskog, osnovnog, srednjeg, univerzitetskog, dodiplomskog i postdiplomskog obrazovanja. Kontinuirano usklaivanje potreba trita rada i strukture obrazovnog sistema e biti od izuzetnog znaaja za razvoj opine Zenica. To podrazumijeva uvoenje sistema cjeloivotnog uenja, modernizaciju obrazovnih sadraja i nastavnih metoda te kontinuirani razvoj nastavnog osoblja. Zeniki Univerzitet je u eskpanziji i kao takav e u bliskoj budunosti generirati i deficitarna zanimanja za kojima se ukazuje potreba. Zenica ima veoma razvijenu sportsku infrastrukturu koja otvara mogunost ka razvoju sportskog turizma. Proteklih godina su se u Zenici odrale brojne sportske meunarodne manifestacije od kojih su utakmice nogometne reprezentacije, sasvim sigurno, ostale kao najupeatljiviji i najposjeeniji dogaaji. Zeniki sportisti i sportski radnici kontinuirano postiu zapaene rezultate na domaoj i meunarodnoj sportskoj sceni. Oekivat je da e se taj trend u budunosti nastaviti i u individualnim i kolektivnim sportovima. Kulturna scena je takoer razvijena sa bogatom i raznovrsnom ponudom kulturnih sadraja. Najznaajnije instuticije svojim djelovanjem prevazilaze lokalne granice a raznovrsni festivali privlae umjetnike i publiku sa prostora cijele regije. Zenica e i u budunosti raditi na obogaivanju sportskih i kulturnih manifestacija koje e i dalje doprinositi stvaranju pozivitnog imida grada koji je do skoro bio vien samo kao industrijski grad. Prethodnih godina je napravljen znaajan iskorak u zdravstvenoj infrastrukturi opine Zenica. To se prvenstveno odnosi na rekonstrukciju postojee infrastrukture i izgradnju novih zgrada Kantonalne bolnice Zenica. Razvijeni su svi vidovi zdravstvene zatita (primarna, sekundarna i tercijarna). Kada je u pitanju socijalna zatita, broj djece i odraslih osoba koja se zbrinjavaju u ustanove socijalne zatite poveava se iz godine u godinu, to je pokazatelj ili veeg povjerenja u institucionalnu zatitu ili nedostatka podrke vaninstitucionalnim oblicima zatite. Stanje sigurnosti moe se ocijeniti pozitivnim, posebno u odnosu na aktivnosti policije i drugih slubi koje se brinu za sigurnost. Meutim, bitno je obratiti panju na one uvjete koji dovode u pitanje i ugroavaju sigurnost graana. Nezaposlenost stanovnitva u Zenici, kao i u drugim sredinama, najvei je ekonomski i socijalni problem i bitan uzrok mnogih pojava nesigurnosti, kao to su maloljetnika delinkvencija, kriminal, konzumiranje opijata i dr. Nevladin sektor na podruju opine ima potencijal i potrebno je preduzeti inicijative za njegovo jaanje i ukljuivanje u razvojne procese.
11.
TEHNIKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I USLUGE
11.1. Stanje prostorno-planske dokumentacije

Opina Zenica, glavni grad i administrativnio sjedite Zeniko-dobojskog kantona, locirana je u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini rijeke Bosne kojom prolazi magistralna saobraajnica M-17 i eljeznika pruga. Povoljan geoprometni poloaj, razliitost prirodnih uvjeta, uvjetovali su stvaranje naselja jo od najstarijih vremena. Razvoj rudarstva i crne metalurgije direktno je utjecao na razvoj Zenice kao industrijskog grada. Danas, grad je doivio transformaciju i predstavlja najvei privredni, kulturni, sportski i univerzitetski centar sa obiljem trgovakih, ugostiteljskih i drugih sadraja, to mu daje odlike regionalnog centra.
40
OPINA ZENICA
U Prostornom planu Zeniko-dobojskog kantona 2009-2029. godine, opina Zenica zauzima znaajno mjesto. U ovom dokumentu definirani su osnovni ciljevi razvoja Kantona, koji se detaljnije razrauju u ostalim planskim dokumentima: Prostornom planu (teritorij opine) i Urbanistikom planu (grad), te provedbenim planovima u gradskom podruju. U prethodnom periodu podruje grada obraeno je kroz Urbanistiki plan, dok su dijelovi grada odraeni kroz regulacione planove kojim je pokriven vei dio ueg urbanog podruja. Na osnovi postavki Prostornog plana Zeniko-dobojkog kantona 2009-2029, stvoreni su uvjeti za donoenje (reviziju) prostorno-planske dokumentacije, to e se decidno definirati nakon utvrivanja trase koridora V-c, kao i granica rudnih zona. Osnovni pravac razvoja grada vezan je uz rijeku Bosnu, magistralni put i eljezniku prugu (longitudinalni razvoj), sa prodorima na padine i doline vodotoka, pritoka rijeke Bosne. Prostor za razvoj obuhvata etiri reona, dok je peti (na podruju Putovikog polja, Janjia i Drivue) definiran za razvoj individualne izgradnje i radnih zona, a prostori pogodni za kolektivnu izgradnju tretirani su kao rezerve. Ukupna povrina ueg urbanog podruja, bez reona pet, iznosi 3 665 ha, to je dvostruko poveanje u odnosu na povrinu tadanjeg urbanog podruja. ire urbano podruje obuhvata svih pet reona, pratei granice mjesnih zajednica i iznosi 9 000 ha. U narednom periodu neophodno je definrati lokacije za izgradnju novih poslovnih zona, odnosno novih privrednih kompleksa. Za novo gradsko groblje na lokalitetu Pranice predvieno je 15 ha. Urbanistikim planom je predvieno i izmjetanje Kazneno-popravnog zatvora izvan gradskog podruja.
11.2. Saobraajna infrastruktura

Ulaganja u saobraajnu infrastrukturu u posljednjih pet godina su prikazana slijedeoj tabeli:
Godina Kapitalna ulaganja Opina Zenica ZDK 3.265.658,62 2.657.162,22 2.554.730,05 3.409.053,84 670.000,00 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
2.170.605,31 4.079.319,31 2.251.357,00 3.495.536,50 1.617.830,00
U K U P N O KM : 5.436.263,93 6.736.481,53 4.806.087,05 6.904.590,34 2.287.830,00

Tabela 4. Cestovna mrea: finansijska ulaganja u KM
41
Pregled ulaganja u cestovnu infrastrukturu u zadnjih pet godina
4.500.000,00 4.000.000,00 3.500.000,00 3.000.000,00 2.500.000,00 ulaganja u KM 2.000.000,00 1.500.000,00 1.000.000,00 500.000,00 0,00 2005 2006 godina 2007 2008
op ina Zenica Ze-Do Kanton
2009
Grad Zenica ima povoljnu strukturu i gustinu mree saobraajnica, koja se sastoji od ortogonalne i radijalne mree. Komunikacije preko rijeke Bosne obavljaju se preko etiri mosta. Ukupna duina putne mree na podruju opine Zenica iznosi 362,6 km, od ega je 11,7% magistralnih, 20,5% regionalnih, 38,9% lokalnih i 28,9% nekategoriziranih cesta. Gustina kategorizirane putne mree (magistralni, regionalni i lokalni putevi) iznosi 26,7 km/100 km.
Opis Nekategorisani Lokalni Regionalni Magistralni Autocesta Ukupno Duina u km 140,90 104,71 74,50 42,50 0,00 362,61 % 38,86 28,88 20,55 11,72 0,00 100,00
Tabela 5. Cestovna mrea na podruju opine Zenica

Procentualna zastupljenost kategorije saobraajnice na podruju opine Zenica
12% 21%
0% 38% Nekategorizirani Lokalni Regionalni Magistralni Autocesta 29%
42
OPINA ZENICA
Ukupno je na podruju opine asfaltirano 392,86 km cesta i 52,9 km ureenih trotoara. Asfaltnom cestom sa gradom Zenica povezani su centri 65 mjesnih zajednica na podruju opine, a samo centri u est mjesnih zajednica nemaju takvu povezanost. Godina Opis
2005
2006
2007
2008
2009
123,99 129,85 132,25 136,80 140,99 Nekategorizirani 87,86 94,00 97,25 101,41 104,71 Lokalni Ukupno duina (km) 211,85 223,85 229,50 238,21 245,70
Tabela 6. Cestovna mrea u nadlenosti Opine
Graf tendencije rasta lokalnih cesta u posljednjih pet godina
110,00 duina u km 105,00 100,00 95,00 90,00 85,00 80,00 75,00 2005 2006 2007 godina 2008 2009 lokalne ceste
2009. godina % Opis ukupna duina u km makadamski putevi 64,33 18,18 asfaltni putevi 167,70 47,39 gradske ulice asfalt 108,16 30,57 betonski putevi 13,65 3,86 U K U P N O ( km ): 353,84 100,00
Tabela 7. Cestovna mrea u nadlenosti Opine: pregled zavrne obrade kolovozne konstrukcije
Procentualna zastupljenost vrste zavrne obrade kolovozne konsrukcije na lokalnim i nekategorisanim cestama i gradskim ulicama
4% 31%
18% makadamski putevi asfaltni putevi gradske ulice-asfalt betonski putevi 47%
43
Grad Zenica ima povoljnu strukturu i gustinu mree saobraajnica, koja se sastoji od ortogonalne i radijalne mree. Komunikacije preko rijeke Bosne obavljaju se preko etiri mosta. Zbog poveanja saobraajnog intenziteta, Opina Zenica je, sredinom 2007. godine, izradila Studiju sistema saobraajne mree grada Zenice sa analizom i prognozom saobraaja do 2027. godine. Studiju je izradio Graevinski fakultet u Sarajevu Institut za saobraajnice. Pristup prilikom izrade Studije bio je multidisciplinaran, odnosno podrazumijevao je i istraivanja postojee mree saobraajnica, demografske podatke, ankete, brojanja vozila, simulacije saobraaja i sl, to je rezultiralo konkretnim zakljucima za poboljanje uvjeta odvijanja saobraaja na podruju opine Zenica. Planirane intervencije na mrei u periodu od 2007 do 2027. godine su okosnica strategijskog razvoja putne infrastrukture za narednih 20 godina. Uzimajui u obzir izgradnju Koridora V-c i preklapanje perioda strategijskog planiranja sa periodom izgradnje Koridora kroz opinu Zenica, kao jedan od glavnih strategijskih ciljeva nametnulo se uvezivanje ulazno-izlaznih pravaca sa magistralnom cestom M-17, odnosno sa Koridorom V-c. Najefikasniji nain rjeavanja ovog zadatka, uz istovremeno rjeavanje zaguenja saobraaja u uem gradskom jezgru, je izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici, sa intervencijama na gradskoj mrei. Pored ovih aktivnosti, na osnovi raspoloivih podataka o putnoj mrei na teritoriji opine Zenica, nametnuli su se jo neki strategijski ciljevi, ukljuujui i mirujui saobraaj, koji je u direktnoj vezi sa tekuim saobraajem. Definiranjem trase autoputa na Koridoru V-c, stvoreni su uvjeti za kvalitetnije planiranje, odnosno razvoj mree saobraajnica, izdvajanjem tranzitnog saobraaja sa ueg urbanog podruja i omoguavanjem koritenja magistralnog puta kao gradske saobraajnce (gradske magistrale). Veze gradske mree sa autoputem bit e ostvarene u Drivui i Donjoj Graanici, to se moe smatrati povoljnim rjeenjem sa stanovita ulaza i izlaza iz grada na autoput. Tunelom Vijenac, ija izgradnja je u toku, razdaljina izmeu Sarajeva i Zenice skratit e se za oko pet kilometara. Rok za izgradnju ove dionice je 36 mjeseci. Istovremeno, planiraju se i aktivnosti na izgradnji zenike zaobilaznice. Ukupna duina putne mree na podruju opine Zenica iznosi 362,6 km, od ega je 11,7% magistralnih, 20,5% regionalnih, 38,9% lokalnih i 28,9% nekategoriziranih cesta. Gustina kategorizirane putne mree (magistralni, regionalni i lokalni putevi) iznosi 26,7 km/100 km. Magistralnim putem i eljeznikom prugom, grad Zenica povezan je sa irim podrujem, a regionalnim putem ostvarena je veza sa Lavanskom dolinom. Ukupno je na podruju opine asfaltirano 392,86 km cesta i 52,9 km ureenih trotoara. Asfaltnom cestom, sa gradom Zenica, povezani su centri 65 mjesnih zajednica na podruju opine, a samo centri u est mjesnih zajednica nemaju takvu povezanost. Potrebno je napomenuti neophodnost rekonstrukcije puta za Smetove. Opina Zenica je u stalnom kontaktu i saradnji sa eljeznicama FBiH, u vezi s izgradnjom nove eljeznike stanice sa planiranim podvonjakom prolazom prema Blatui i eventualnim ureenjem staninog trga.
44
OPINA ZENICA
11.3. Tehnika infrastruktura

Duina elektro-mree na podruju opine u 2009. godini bila je 1.470 km, to je za 7,4% vie od stanja u 2005. godini. U novembru 2011. godine zapoela je gradnja kombinovane gasno-parne kogeneracijske elektrane (KTG Zenica), snage 390 MW elektrine i 170 MW toplinske energije. Uskoro se oekuje objavljivanje tendera za izgradnju HE Vranduk, a pokrenute su i aktivnosti izgradnje HE Janjii i mini hidroelektrana (ajdra, Babina rijeka i Bistriak). Od 2005. do 2009. godine ukupan broj kupaca/potroaa elektrine energije povean je za 4,1%, tj. sa 41.903 iz 2005. godine na 43.636 u 2009. godini (1.703 nova kupca/potroaa). U velikom broju razvijenih zemalja prihvaeno je da dosadanji, nekontrolisani pristup potronji energije nije odriv. Prioritet treba dati odrivoj potronji energije kroz racionalno planiranje potronje i implementaciju mjera energijske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema. Evidentna je potreba da se u dokumentima prostornog razvoja obavezno prihvati opredjeljenje razvoja integralnog transporta, odnosno razvoja: putnog, eljeznikog, cjevovodnog i vazdunog transporta, te robnih terminala. To e omoguiti da se za svaku granu saobraaja rezerviraju prostori, odnosno saobraajni koridori, vodei pri tome rauna o zatiti okoline.
11.3.1. Vodovodna i kanalizaciona mrea

Vodovodna mrea na podruju opine duine je cca 200 km. U proteklom periodu dolo je do proirenja gradske vodovone mree na naselja Janjii, Mala i Velika Broda i ajdra. U toku je priprema za proirenje gradske vodovodne mree na visoke zone mjesnih zajednica Zmajevac, Raspotoje i Podbreje. Radovi na rekonstrukcijii gradske razvodne vodovodne mree bitno su doprinijeli smanjenju gubitaka u mrei, naroito u posljednje tri godine. Na podruju opine duina kanalizacione mree iznosi 120 km. Broj prikljuaka u 2009. iznosio je 22.460 za domainstva i 1.728 za pravna lica, odnosno ukupno 24.188, to predstavlja poveanje od 9,1% u odnosu na stanje u 2005.godini. Industrijska voda za potrebe pogona i postrojenja kompanije Arcelor Mittal i firmi u Poslovnoj zoni Zenica 1, zahvata se iz rijeke Bosne, a hidrotehnikim objektima upravlja navedena kompanija. Problematika zbrinjavanja tehnolokih i komunalnih otpadnih voda u Zenici je vrlo kompleksna zbog njihove dispozicije putem mjeovite kanalizacije i nerijeenog adekvatnog preiavanja prije njihovog isputanja u vodotok, u rijeku Bosnu. Trenutno su aktuelni planovi izgradnje postrojenja za preiavanje otpadnih voda u okviru projekta zapoetog krajem 80-tih godina prolog vijeka. Osnovna karakteristika vodosnabdijevanja opine Zenica je da se mogu izdvojiti dva zasebna podruja vodosnabdijevanja. Prvo podruje je ue gradsko, koje se snabdijeva iz gradskog vodovoda kojim upravlja Javno preduzee Vodovod i kanalizacija d.o.o. Zenica. Gradski vodovod snabdijeva vodom oko 80.000 stanovnika. Drugo podruje obuhvata preostali dio opine (ruralni dio), tako da se preostalih 50.000 stanovnika snabdijeva iz lokalnih vodovodnih sistema.
Godina % gubici vode 2005. 43,6 2006. 46,1 2007. 47,7 2008. 39,2 2009. 35,6
45
4; 1%
488; 99%
Slika 29.
Iz gore prikazanih podataka vidljiv je trend smanjenja gubitaka u gradskoj vodovodnoj mrei u posljednjih pet godina, a to je naruito izraeno u posljednje dvije godine.
Godina Broj potroaa gradskog vodovoda
2005. 72168
2006. 79507
2007. 73906
2008. 73344
2009. 74838
80000 78000 76000 74000 72000 70000 68000 Series1 1 72168 2 79507 3 73906 4 73344 5 74838
Slika 30.
Na podruju opine duina kanalizacione mree iznosi 120 km. Broj prikljuaka u 2009. iznosio je 22.460 za domainstva i 1.728 za pravna lica, odnosno ukupno 24.188, to predstavlja poveanje od 9,1% u odnosu na stanje u 2005. godini.
Opis Domainstva prikljuci
2005. 20653
2006. 21169
2007. 21773
2008. 22431
2009. 22460
46
OPINA ZENICA
Domainstva prikljuci
22500 22000 21500 21000 20500 20000 19500 Domainstva prikljuci 1 20653 2 21169 3 21773 4 22431 5 22460
Domainstva prikljuci
Slika 31.
Problematika zbrinjavanja tehnolokih i komunalnih otpadnih voda u Zenici je vrlo kompleksna zbog njihove dispozicije putem mjeovite kanalizacije i nerijeenog adekvatnog preiavanja prije njihovog isputanja u vodotok, u rijeku Bosnu. Trenutno su aktuelni planovi izgradnje kanalizacione mree koja e odvojiti grad od kolektora koji prolazi kroz prostore kompanije Arcelor Mittal. U toku je izrada predstudija i odabir odgovrajuih tehnologija za obradu otpadnih voda postrojenja za preiavanje otpadnih voda grada Zenice. U posljednjih pet godina, od 2005. do 2010. godine, ulaganja u oblast vodoprivrede iznosila su 8.382.736,93 KM. Najvie sredstava je osigurao ZDK, oko 57%, Opina Zenica 26% i Agencija za vodno podruje rijeke Save ( Javno preduzee za sliv rijeke Save), 17%.
ukupno 2005. g. 1 1.503.786,70
ukupno 2006. g. 2 2.144.293,54
ukupno 2007. g. 3 1.326.136,87
ukupno 2008. g. 4 2.144.495,80
ukupno 2009. g. 5 1.264.024,02
ukupno 2005 2009. g. zbir 1 do 5 8.382.736,93
Ulaganjauobalstivodoprivredeu periodu20052009.godina
2.500.000,00 2.000.000,00 1.500.000,00 1.000.000,00 500.000,00 0,00
Ulaganja uoblastivodoprivredepo investitorimauperiodu20052009. godina

3 26% 1 57% 2 17% Slika 32.
AxisTitle
1 2 3 4 5 Series1 1.50 2.14 1.32 2.14 1.26
Vanurbani dio grada Zenice, i seosko podruje, snabdijeva se iz mjesnih i individualnih vodovoda. Na podruju opine Zenica registrirano je oko 350 vodovoda i 492 izvorita.
47
Broj registriranih vodovoda:

U toku provoenje postupka 18
Registrirani 3
Nisu registrirani
329; 94%
3; 1% 18; 5%
329 Slika 33.
Pregled stanja izvorita u pogledu postojanja odluke o zonama sanitarne zatite i njihovog sprovoenja:
4; 1%
488; 99%
Broj Izvorita koja se koriste 492 Slika 34.
Odluka postoji 4
Odluka ne postoji 488
Osnovni problemi mjesnih vodovoda su: nekontrolirana potronja, naroito u ljetnjim mjesecima, nevrenje redovne kontrole i ienja objekata i instalacija, minimalna i vrlo esto nikakva izdvajanja korisnika za odravanje vodovoda koja su, po Zakonu o vodama, obavezna dok neposjedovanje vodoprivredne dozvole stvara najvee probleme na terenu. U proteklom periodu na vanurbanom podruju grada Zenice, i seoskom podruju, izgraeno je 47 rezervoara ukupne zapremine oko 3000 m3, poloeno 408.000 metara vodovodnih cijevi, te izgraeno 78.000 m3 kanalizacione mree. Ve nekoliko godina vode se intenzivni dogovori sa susjednim opinama oko izgradnje vodovoda Plava voda. Njegovom izgradnjom stei e se uvjeti za dalju urbanizaciju prigradskih naselja.
11.3.2. Grijanje
Sistem daljinskog grijanja u Zenici postoji oko 40 godina. Duina vrelovodne mree je cca 120 km. Distribucijom toplinske energije zagrijava se 1 036 356 m domainstava (cca 20 000 korisnika u objektima kolektivnog stanovanja i 1 500 u individualnim objektima, kuama) i 252 800 m pravnih osobe. Postoji 551 toplinska podstanica (aktivno je 516 ), od toga je 447 sa direktnom izmjenom topline i 104 sa izmjenjivaem topline. Regulacija u toplinskim podstanicama vri se runo. Osnovni problemi i nedostaci postojeeg stanja daljinskog grijanja su: niska pouzdanost i ogranienost kapaciteta izvora topline, dotrajalost vrelovodne mree, limitiranost raspoloivog toplotnog kapaciteta mree i tehnika nemogunost za prikljuenje novih potroaa, dotrajalost toplinskih podstanica i zastarjelost u tehnikom pogledu, neujednaenost kvaliteta grijanja u objektima jer isporuena toplinska energija zavisi od hidrodinamikih uvjeta u prikljunim vrelovodima, nepostojanje elemenata automatske temperaturne regulacije, to esto dovodi do greaka subjektivne prirode i do naruavanja hidrodinamikog reima rada u vrelovodnoj mrei (posebno kod toplinskih podstanica sa direktnom izmjenom topline), obraun usluga grijanja po jedinici povrine ne stimulie potroae na tednju. Realizacijom projekta kogeneracijske elektrane (KTG Zenica), snage 390 MW/170MW, e se za cca 50% proiriti kapacitet sistema grijanja uz neophodnost rekonstrukcije postojeeg vrelovoda.
48
OPINA ZENICA
11.3.3. Javni prevoz

Javni prevoz putnika organiziran je na 37 opinskih linija sa ukupno 692 dnevna polaska. Cjelokupan posao javnog prevoza graana se obavlja sa 53 vozne jedinice Javnog preduzea Zenicatrans prevoz putnika d.d. Zenica. Starost voznog parka kojim se obavlja javni prevoz u prosjeku je 22 godine, a tehniko stanje autobusa je zadovoljavajue. Prosjena potronja ovog voznog parka je 36 l/100 km. S ciljem to kraeg rada motora vozila u mjestu (na autobuskim stajalitima), uveden je elektronski sistem naplate (prvi i jedini u BiH), je omoguio da se vrijeme rada motora vozila na autobuskim stajalitima smanji za 50 %, to, ujedno, smanjenjuje i zagaenost u gradu. U 2011. godini realizirana je nabavka novih voznih jedinica (10) ija potronja goriva je manja za oko 8 litara/100 km, i sa motorima EURO III koji emitiraju znatno manje zagaujuih materija u atmosferu. S ciljem generalnog rjeavanja problema prevoza putnika, u gradu uraena je Studija javnog prevoza putnika u Zenici koja je nedvojbeno pokazala opravdanost pokretanja svih aktivnosti kojima je cilj uvoenje tramvaja u Zenici, ime bi se u kratkom vremenskom periodu autobuski saobraaj u gradu u velikoj mjeri zamijenio tramvajskim saobraajem, to bi, sa aspekta zagaenja zraka, imalo veliku prednost jer e se znatno smanjiti upotreba automobila u gradskom prevozu.
11.4.
Zatita okoline
Okolina / okoli je prirodno okruenje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna batina, kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek. Evidentnaje zagaenosti zraka u gradskoj kotlini, naroito u zimskom periodu, kada, uz Arcelor Mittal, kao najveeg zagaivaa i veliki dio kunih loita umnogome doprinosi zagaenju. Neophodno je uvesti Sistem praenja kvaliteta zraka (Monitoring kvaliteta zraka), jer je to siguran nain da se doe u poziciju upravljanja kvalitetom zraka u Zenici. Prvenstven je cilj odrediti optimalnu mreu automatskih i dopunskih mjernih stanica za monitoring kvaliteta zraka, sa uspostavom i organiziranjem sistema za obradu i tumaenje rezultata, izvjetavanje i preduzimanje potrebnih mjera i aktivnosti, u skladu sa odredbama Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH br. 12/05). Aktivnosti koje treba sprovesti do postizanja ciljeva su: izrada projekta sistema monitoringa kvaliteta zraka, nabavka opreme i instrumenata za mjerenje i obuka lica koja e vriti mjerenje i obradu podataka. Opina Zenica poduzima niz konkretnih aktivnosti na rjeavanju problema pasa lutalica. U saradnji sa veterinarskom stanicom i nevladinim organizacijama, vri se redovna kontrola zdravlja pasa lutalica, njihovo vakcinisnje i obiljeavanje. Do sada je pregledano oko 700 pasa i oko 130 maaka. U toku je realizacija projekta izgradnje azila utoita za zbrinjavanje pasa lutalica. Definirana je lokacija i izdata poetna potrebna urbanistika dokumentacija za izgradnju objekta sa prateim sadrajima.
49
Slijedea aktivnost koju Opina Zenica provodi, i koja je, takoer, u skladu sa Zakonom o zatiti i dobrobiti ivotinja, je kampanja koja u konanom cilju ima obiljeavanje, odnosno mikroipovanje svih pasa, kako pasa u vlasnitvu tako i pasa lutalica. Uporedo s tom akcijom, provest e se i akcija evidentiranja svih vlasnika pasa na podruju cijele opine. Nakon provedenih istraivanja, koja su pokazala prisutnost tekih metala u biljkama i zemljitu, a koja su provedena na podruju etiri mjesne zajednice koje gravitiraju kompaniji Arcelor Mittal Zenica, u 2012. godini e biti nastavljeno ispitivanje o kontaminiranosti zemljita i biljaka. Ispitivanje e biti obavljeno na ukupno 12 lokacija i to u tri koncentrina kruga, na udaljenosti 2,5 do 20 kilometara. Projekat vodi i struno realizira Federalni Zavod za poljoprivredu i agropedologiju. Nakon provedenog istraivanja e se uspostaviti i stalni monitoring zagaenosti zemljita i biljnih kultura. Koliina i kvalitet vode veine vodotoka i izvorita osjetno je naruen, prije svega, zbog nekontrolirane sjee uma u proteklom periodu, a sada nedovoljnog poumljavanja i velikog broja divljih deponija otpada, to dovodi do zagaenja tla i vodotokova. Neophodno je pronai operativna rjeenja unapreenja ukupne ekoloke situacije kroz prihvatanje i primjenu principa odrivog razvoja.
11.4.1. Odvoz smea i otpada

Integralni sistem upravljanja otpadom sastavni je dio modernog drutva, a za njegovo razvijanje i efikasnost vane su ekonomske odrednice koje potiu smanjivanje otpada, odvojeno skupljanje, obradu, recikliranje i ponovnu upotrebu. U Bosni i Hercegovini je zakonodavni dio sistema upravljanja otpadom velikim dijelom rijeen, iako jo neusklaen sa zahtjevima i standardima EU. Meutim, veliki problem predstavlja neprovoenje propisa. Nema potpunih i pouzdanih podataka o koliinama i tokovima otpada, niti odgovarajue kontrole. Naroito je loe stanje sa infrastrukturom koja je neodgovarajua ili se ne koristi na zadovoljavajui nain. Postupci zbrinjavanja otpada uglavnom se svode na odlaganje na odlagalita, od kojih vrlo mali dio zadovoljava propisane standarde. Edukacija i aktivnosti podizanja svijesti javnosti nedovoljno su razvijeni. Analiza stanja ukazala je na nekoliko problema koji imaju negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i okolinu. Da bi se svi problemi adekvatno rijeili, potrebno je postii nekoliko ciljeva. Do kraja 2011. godine bit e usvojen operativni plan upravljanja otpadom. Planom e biti definirani konkretni projekti kojima e se unaprijediti proces upravljanja otpadom u opini Zenica, i ijom realizacijom e se poboljati usluge prikupljanja i odvoza odpada, kao i poveati pokrivenost podruja opine organiziranim prikupljanjem otpada te poveati ekoloka svijest graana. a) Postojee usluge sakupljanja i odvoenja otpada Donoenjem seta zakona o zatiti okoline u 2003. godini, te niza drugih podzakonskih propisa, stvoreni su zakonski preduvjeti za uspostavu integralnog sistema upravljanja otpadom. U kontekstu provedbe tih propisa, glavni ciljevi opine Zenica su zatita okoline, promocija i poticanje odrivog koritenja resursa kroz uspostavu integralnog sisema upravljanja otpadom. U opini Zenica, komunalno preduzee ALBA Zenica je zadueno za pitanja prikupljanja i transporta komunalnog otpada i nekih vrsta neopasnog otpada slinog komunalnom, kao to su otpad iz industrije, medicinskih ustanova i graevinski otpad. Aktivnosti koje sainjavaju postojee sisteme upravljanja
50
OPINA ZENICA
otpadom su svedene na one osnovne i to prikupljanje otpada putem kontejnera ili kanti, njegov transport i odlaganje na sanitarno odlagalite. U narednom periodu potrebno je proiriti skupljanje komunalnog otpada i na domainstva koja nisu eljela uzeti kante, odnosno ukljuiti se u sistem, a koja vlastiti otpad ponovo odlau na divlje deponije koje treba posebno uklanjati. Tokom 2001. godine, 70% grada je bilo pokriveno organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada. U ovoj godini pokrivenost za grad je 95 %, s tim da treba istai injenicu da je u prethodnom periodu podijeljeno i 4715 kanti za domainstva iz prigradskih naselja koja se ukljuuju u organizirano prikupljanje otpada. Organiziranim odvozom smea i otpada u 2009. godini obuhvaeno je 70,3% domainstava i 90,0% pravnih subjekata, odnosno 24.100 korisnika usluga odvoza smea i otpada. Godinje se prikupi cca 28.000 m otpada i on se adekvatno zbrinjava na nain organiziranog odvoza na Regionalnu sanitarnu deponiju Moanica, na kojoj se na potpuno kontrolisan nain odlae. Vrlo se mala koliina otpada sortira (cca 5,0%). Procijenjeno je da je u posljednjih 20 godina na divlje deponije odloeno oko 68.000 m otpada. Ove deponije treba sanirati na okolinski prihvatljih nain. Potrebno je, kroz izmjene odluke o kumunalnom redu i auriranje inspekcijskih kontrola, stvoriti pretpostavke za hvatanje i kanjavanje pojedinaca koji, nepotivanjem komunalnog reda, stvaraju divlje deponije to bitno utjee na zagaivanje vodotoka i prirode uope.
b) Regionalna deponija Moanica Regionalna deponija Moanica, koja je osnovana 2002. godine, kao rezultat prve faze projekta Svjetske banke za upravljanje otpadom u BiH, poela je sa radom u junu 2008. godine. Lokalitet sanitarne deponije nalazi se na prostoru Povrinskog kopa Moanica, na udaljenosti od oko 16 km od urbanog dijela opine Zenica. Povrina deponije iznosi 20,5 ha. Deponija se nalazi na nadmorskoj visini od 600 do 700 m. Povrina je nastala nasipanjem jalovine i stvaranjem nasipa izmeu postojeih brda. RD Moanica je drutvo sa ogranienom odgovornou u vlasnitvu Opine Zenica, a osnovana je nakon potpisivanja sporazuma ili Memoranduma o razumijevanju sa okolnim opinama. Deponija je projektovana za prijem 220 tona otpada dnevno, uz ivotni vijek od 30 godina. Trenutno primaju samo 100 tona dnevno, jer samo jedan dio planiranih opina iz regije koristi deponiju, a i one koje je koriste ne alju onoliko otpada koliko je oekivano. Zbog niske stope iskoritenosti, cijena odlaganja otpada na deponiju iznosi 45,70 KM po toni, bez PDV-a. Potrebno je istai da je Regionalna deponija Moanica u Zenici prvi uspjeno zavreni projekat izgradnje sanitarne deponije, od est planiranih u Bosni i Hercegovini, i da je najsavremenija deponija u regiji.
51
Slika 35. Poloaj Regionalne deponije Moanica
c) Lokalna deponija Sie Deponija Sie je smjetena na istonoj padini zenike kotline, 2 km udaljena od centra grada. Koristi se od 60-tih godina prolog stoljea, i to je, zapravo, bilo odlagalite raznih vrsta otpada, preteno komunalnog. Podruje deponije djelimino lei na starom rudnikom oknu. Na vrhu deponije postoji izvorite koje se potokom slijeva niz ovo podruje i uzrokuje klizite. Visoke temperature unutar mase otpadnog materijala su, u ranijem periodu, esto uzrokovale poare i iznenadne eksplozije metana, stvarajui crni dim, uz opasnost i rizik za okolno stanovnitvo koje ivi u kuama samo 150 metara udaljenim od deponije. Teren je graen od propusnih i nepropusnih slojeva, sa vapnencima i laporima, glinama i povrinskim slojevima uglja. Najudaljeniji plato je zatvoren, prekriven zemljom i muljem iz eljezare, te je trenutno potpuno prekriven vegetacijom. Sloj otpada je dubine 15 do 30 metara, ali nisu dostupni precizni i sigurni podaci o tome, izmeu ostalog, jer se deponija punila nekontrolirano i neplanski tako da su se slojevi ostavljali kroz neki period u mirovanju i zatim se ponovo prekrivali otpadom. Trenutno je koliina otpada procijenjena na oko 1,3 miliona m na povrini od oko 7,8 ha. Sanacija deponije predstavlja zahtjevan zadatak sa aspekta raspoloivih tehniko-tehnolokih opcija i finansijskih mogunosti. Izgradnjom i otvaranjem Regionalne deponije Moanica, stvoreni su svi uvjeti za trajno zatvaranje i sanaciju deponije Sie. U tom smislu, Opina Zenica je pokrenula aktivnosti u skladu sa propisima o upravljanju otpadom a s ciljem zatite okolia i okolnog stanovnitva. Sainjen je idejni projekat sanacije, uraen uz pomo regije Piemonte iz Italije. Federalno Ministarstvo okolia i turizma je odobrilo nepovratna sredstva od 1 milion KM koja su utroena za nabavku geosintetikog materijala za sanaciju, odnosno konzervaciju i trajno zatvaranje ove deponije. Cilj ovog projekta je da gradsko smetljite pretvorimo u ureenu zelenu povrinu.
52
OPINA ZENICA
Struna revizija izraene dokumentacije utvrdila je potrebu izrade: projekta istranih radova, projekta sanacije klizita i izvedbenog projekta sanacije. Radi auriranja cijelog procesa, pokrenuta je procedura izrade projekta koji e biti finansiran sredstvima kredita Svjetske banke, kojim rukovodi Tim za implementaciju projekta upravljanja vrstim otpadom, formiran u okviru drutva Regionalna deponija Moanica. Zapoela je prva faza sanacije stare deponije Sie. Izvoa radova je kompanija Eurco. Investicija je procijenjena na oko 1,5 mil. KM. Projektnim rjeenjima je predvieno da se sanacija deponija Sie odvija u dva glavna dijela. Prvo bi se izvrila sanacija klizita, a potom bi se pristupilo sanaciji same deponije. Ovo e biti prva gradska deponija koja je zatvorena, sanirana i rekultivirana prema svim svjetskim standardima za ouvanje okolia.
d) Deponija industrijskog otpada Raa Na lokalitetu Raa, dui niz godina vreno je odlaganje industrijskog otpada iz pogona eljezare Zenica, a kasnije Arcelor Mittal-a. Taj lokalitet obuhvata prostor povrine 66,5 ha. U prethodnom periodu, Opina Zenica je pokrenula aktivnosti oko preuzimanja tog lokaliteta od eljezare Zenica, s ciljem stvaranja pretpostavki za zakonito upravljanje tom lokacijom. Kao rezultat tih aktivnosti, pokrenuta je procedura izbora najpovoljnijeg izvoaa radova na sanaciji deponije Raa.
Slika 36. Poloaj deponija Sie i Raa
U novembru 2010. godine raspisan je tender ime je pokrenuta procedura izbora stratekog partnera za eksploataciju i preradu troske do konane sanacije i rekultivacije deponije. Potpisivanjem Ugovora izmeu Opine Zenica i kompanije MLM-group, zapoela je sanacija deponije industrijskog otpada Raa.
53
e)
Divlje deponije
Divlje, nelegalne deponije su veliki problem nae opine, naroito njenih prigradskih djelova. ivimo u potroakom drutvu koje od svega najvie proizvodi smee. Divlje deponije su gotovo uvijek na naputenom i dravnom zemljitu, najee uz prilazne puteve, uz rijeke (Bosna, Koeva, Babina rijeka), u neposrednoj blizini sela. Krajem 2004. godine JP Regionalna deponija Moanica uradilo je kataloki pregled deponija, u kojem je prikazano postojanje 88 veih divljih deponija. Svake godine, poetkom proljea, Opina organizira akciju ienja grada. U akciju je ukljueno cjelokupno stanovnitvo gradskih i prigradskih naselja, dok je u planu da se ukljui i stanovnitvo seoskih naselja. Ova akcija iz godine u godinu daje sve bolje rezultate, jer se svake godine poveava broj uesnika akcije: osnovne i srednje kole, studenti, NVO, razna udruenja graana i stanovnici naselja u kojima se akcija sprovodi. Godinje se prikupi 27.256 m3 otpada koji se adekvatno odlae. Naalost, imamo i dalje problem sa divljim odlaganjem smea i smatramo da su glavni uzroci tog problema slijedei: Organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada obuhvaeno je 70% stanovnitva i 90% pravnih subjekata. Nije rijeen nain sakupljanja pojedinih vrsta otpada (kabasti otpad). Ne postoji integriran pristup rjeavanju problema. Iz navedenog proizilazi da je u ovom momentu najbitnije sainiti katastar divljih deponija iz kojeg bi se dalje sainio plan njihovog uklanjanja i sanacije zemljita na kojem se one nalaze.
11.4.2. Koritenje i zatita zemljita

Zemljite predstavlja najvrjedniji prirodni resurs, a poljoprivredno zemljite predstavlja opi drutveni interes. Upotreba zemljita na podruju opine Zenica preteno je usmjerena na privrednu ili neku drugu tehniku upotrebu (izgradnja i proirenje naselja i infrastrukturnih objekata i sl.), a manji dio koristi se i u poljoprivredne svrhe. Znaajan dio zemljinih povrina, cca 350 ha uniten je rudarskim kopovima i odlagalitima. Zbog prekomjerne i bespravne sjee ugroen je umski fond a veliki dio umskog zemljita je ogoljen i devastiran. Poseban vid ugroavanja zemljita jeste kontaminacija zemljita tetnim materijama, prije svega tekim metalima, emitiranim iz metalurkih i drugih industrijskih postrojenja. Problem kontaminacije zemljita je prisutan u est (6) mjesnih zajednica u blizini preduzea Arcelor Mital. Najnovija istraivanja pokazuju da je kapacitet zemljita opine Zenica ogranien za prijem (imisiju) i bezopasno vezivanje tekih metala i sumpora, kao i sposobnosti samopreiavanja. Uraena su dva elaborata 2010. godine o koncentraciji tekih metala i sumpora u tlu i biljkama na prostoru cijele opine Zenica.
11.4.3. Zatita zraka

Kvalitet zraka u Zenici ugroen je zbog rada postrojenja crne metalurgije, drugih industrija i saobraaja, kunih loita i pojedinanih kotlovnica. Nepovoljni sadraj osnovnih sirovina i goriva u tehnolokim procesima proizvodnje eljeza i elika i pripadajuim termoenergetskim postrojenjima (npr. ugljevi sa visokim sadrajem sumpora) dodatno utjee na poveanje zagaenja. U zrak se emitiraju mnogobrojne tetne materije, kao to su: SO2, H2S, CO, CO2, organska jedinjenja, estice praine, teki metali i drugi polutanti.
54
OPINA ZENICA
Izdavanjem okolinskih dozvola za pogone Arcelor Mittal-a, najveeg zagaivaa na podruju opine Zenica, po kojima treba realizirati veliki broj okolinih projekata s ciljem smanjenja emisija polutanata stvoren je preduvjet da se pobolja ekoloka situacija na podruju opine Zenica. Opina Zenica e, zajedno sa nadlenim subjektima (Ministarstvom za okoli i turizam FBiH i nadlenim inspekcijskim organima), intenzivno pratiti realizaciju ovih projekata, a posebno uspostavljanjem monitorniga imisija, pomou stacionarnih mjernih stanica koje su u fazi nabavke. Stanje okoline u Zenikoj kotlini je veoma sloeno i kompleksno zbog tradicionalne metalurke proizvodnje i eksploatacije uglja te nepostojanja sistema za adekvatno okolinsko upravljanje.
11.4.4. Koritenje i zatita voda

Primaran zadatak je izgradnja infrastrukture za prihvatanje, transport i proiavanje otpadnih voda sa gradskog podruja s ciljem smanjenja nekontroliranih ispusta otpadne vode. Na podruju opine Zenica postoji vei broj izvorita koja su dijelom ve iskoritena za snabdjevanje vodom lokalnog stanovnitva. Izvorita pitke vode, koja se koriste za vodosnabdijevanje, nisu zatiena i ne provode se nikakve mjere zatite za vodosnabdijevanje. Potrebno je izvriti registraciju svih prirodnih izvorita s ciljem sistemskog planiranja njihove zatite. Sada se gradske otpadne vode isputaju dijelom (oko 50%) u industrijsku kanalizaciju kompanije Arcelor Mittal i na tri mjesta direktno u rijeku Bosnu, ime se ugroava kvalitet ovog vodotoka. U toku su aktivnosti na izradi projekta za izgradnju ureaja za preiavanje gradskih otpadnih voda, to predstavlja najkvalitenije rjeenje za zbrinjavanje gradskih otpadnih voda i zatitu rijeke Bosne. Projektom je idejno planirana i izgradnja seperatnog sistema kanalizacije. Izgradnjom vodovoda u prigradskim i seoskim podrujima, poveava se i koliina otpadnih voda koje se direktno isputaju u vodotoke. Kanalizacijom treba rijeiti efikasno prikupljanje otpadne vode i iz svih malih naselja na irem podruju Zenice, uz izgradnju infrastrukture za preiavanje ovih otpadnih voda prije isputanja u vodotoke.
11.4.5. Ekoloka svijest stanovnitva

Jedan od osnovnih uzroka sporog rjeavanja problema zagaenja okoline na podruju opine Zenica jest nizak nivo znanja i ekoloke svijesti graana. To rezultira nekontroliranim zagaenjem od strane neodgovornih pojedinaca, a istovremeno je vidan i slab utjecaj javnosti na odgovorne institucije (nadlene opinske slube, ministarstva, inspekcije...) koje trebaju rjeavati ove probleme. Neophodno je sistemski vriti stalnu edukaciju i na razne naine ii ka podizanju nivoa znanja i ekoloke svijesti a sve sa svrhom kvalitetnijeg ivljenja i smanjenja zagaenja prirode.
11.4.6. Klizita
Na podruju opine Zenica, zbog ininjersko-geolokih karakteristika terena, kao i tehnogenih aktivnosti i eksploatacije mineralnih sirovina, prisutan je veliki broj klizita. Trenutan broj registriranih aktivnih i umirenih klizita je 60. Ukupan broj klizita na teritoriji opine Zenica je: aktivna 26 i umirena 34. Procenat stabilnog i uvjetno stabilnog tla na teritoriji opine Zenica iznosi 68,60 %. Procenat nestabilnog tla na teritoriji opine Zenica iznosi 31,40 %, od ega je pod kliznim procesima 227,81 ha, to iznosi 0,41 % ukupne teritorije opine Zenica ( 55.056,12 ha ).
55
Opina Zenica posjeduje Katastar klizita sa stepenom stabilnosti i hidrokarakteristikama, iz 1979. godine, uraen od strane Geodetskog zavoda iz Sarajeva i Zavoda za kartografiju Beograd. Vremenska distanca od preko trideset godina dovela je do toga da je raspoloivi katastar zastario i da je potrebna izrada novog katastra klizita. Opinska Sluba civilne zatite izradila je Registar klizita koji moe biti dobra polazna osnova za izradu katastra klizita. U 2010. godini Opina Zenica je aplicirala, zajedno sa italijanskim partnerom (Environment park Torino) Projekat za formiranje i voenje katastra klizita nadlenom italijanskom ministarstvu, koje je odobrilo sredstva za realizaciju etape 1 i dijela etape 2 iz prve faze. Programom i planom aktivnosti formiranja i voenja katastra klizita i labilnih padina na podruju opine Zenica, planirane su dvije faze radova. I faza formiranje katastra klizita, sastoji se od dvije etape: Etapa 1 (prethodni radovi) program i plan aktivnosti formiranja i voenja katastra klizita, izrada metodologije i stvaranje uvjeta za formiranje baze podataka. Etapa 2 uspostavljanje GIS sistema i nabavka neophodnog softvera, nabavka digitalnih podloga i satelitskih snimaka, prikupljanje geolokih podataka, nabavka neophodne terenske i kabinetske opreme, formiranje poetne baze podataka i umreavanje u sistem korisnika te izrada prospekcijske karte klizita. Po zavretku projekta, Opina e dobiti matricu katastra klizita sa unesenim lokalitetima i tri kompletno obraene lokacije najkritinijih klizita po najsavremenijim metodama koje se primjenjuju i u EU. Projekat podrazumjeva i obuku osoblja za unoenje podataka u katastar klizita, voenje i monitoring. Za naredni planski (strateki) period potrebno je osigurati sredstva za drugu fazu projekta katastra klizita, koji podrazumijeva unoenje podataka za sva klizita, voenje katastra i monitoring klizita sa pripadajuom potrebnom opremom za realizaciju (GIS sistem). Rezime Saobraajna infrastruktura Zenice je dobro razvijena. Najavljene investicije i investicije koje su u toku e (izgradnja autoputa), u velikoj mjeri, doprinijeti razvoju Zenice i konkurentnosti opine za nove investicije. Odrivi razvoj je skladan razvoj koji zadovoljava potrebe razvoja za energijom i resursima, ne naruavajui ekoloku ravnoteu. Razvoj ne smije ugroziti budunost buduih generacija i zadovoljavanje njihovih potreba. Koritenje obnovljivih izvora energije mora biti ultimatum za budunost. Iako su uinjeni znaajni napori u unaprjeenju kvalitete sistema vodosnabdijevanja stanovnitva, i dalje je potrebno kontinuirano raditi na unaprjeenju sistema. Isto vrijedi za sistem upravljanja otpadnim vodama. Problematika zbrinjavanja tehnolokih i komunalnih otpadnih voda u Zenici je vrlo kompleksna, zbog njihove dispozicije putem mjeovite kanalizacije i nerijeenog adekvatnog preiavanja prije njihovog isputanja u vodotok, u rijeku Bosnu. Osnovni preduvjet za racionalno koritenje prostora i okolia jeste odrivo upravljanje prostorom i okoliem, koje treba bazirati na ekololokim naelima: prevencije (primjena ekolokih kriterija u prostornom planiranju); integralnog pristupa (interakcije sa irim prostorom i okoliem u cjelini); ouvanja i unaprjeivanja postojeeg stanja i odrivog koritenja (da stepen potronje prirodnih resursa ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti); usklaivanja emisija / optereenja okoline sa potencijalnim prirodnim kapacitetom okoline; kooperacije / konsenzusa (poveanje demokratizacije odluivanja); supstitucije (zamjena aktivnosti, tehnologija i postupaka sa onima koje imaju znatno manji rizik za okolinu); trine regulacije (cijena prostora koju korisnici moraju platiti u skladu s ekolokim parametrima njegovog koritenja). 56
OPINA ZENICA
12.
OPINSKA ADMINISTRACIJA
Opinska uprava i administracija se sastoji iz 12 slubi. U opinskoj administraciji ukupno je uposleno 303 radnika.
500 420 332 239 200 330 460
Zenica
Tuzla
Biha
Travnik
Mostar
FBiH
Slovenija
Slika 38. Usporedba broja graana na jednog zaposlenog u opinskoj administraciji
Ako kao jedan od indikatora efikasnosti opinske administracije uzmemo broj stanovnika po jednom zaposlenom u opinskoj administraciji, vidimo da u opini Zenica na jednog uposlenog dolazi znaajno vei broj graana nego to je to prosjek u FBiH. Po ovom kriteriju opina Zenica je blizu standarda u lokalnoj upravi u Sloveniji. Na podruju opine organizirane su 72 mjesne zajednice. etiri mjesne zajednice ne raspolau kancelarijskim prostorom, 32 mjesne zajednice nemaju aktivno ukljuenih ena u rad savjeta, 18 MZ ne posjeduje odgovarajuu kancelarijsku opremu (telefon, fax, kompjuter i dr.), u 37 MZ nema zatvorenog prostora za organiziranje javnih i kulturnih sadraja, a 3 MZ imaju ureene sportske terene.
13.
OPINSKI BUDET
Prihodi budeta Opine Zenica u 2009. godini iznosili su 31.152.088,00 KM, odnosno, sa namjenskim grantovima Kantona, 32.735.067,00 KM, to je za 23,8% manje nego u 2008. a za 17,4% od prihoda u 2007. godini.
Slika 39. Kretanje budetskih prihoda i rashoda Opine Zenica (000 KM)
Vidimo da su se u periodu od 2005. do 2008. godine i prihodi i rashodi opinskog budeta udvostruili. Nakon toga, u 2009. godini imamo znaajan pad i prihoda i rashoda, prvenstveno uzrokovan manjim prilivom poreznih prihoda, to je posljedica loije ekonomske situacije u BiH. Do smanjenja prihoda je, takoer, dolo i zbog izostanka prodaje zemljita u poslovnoj zoni, to je inilo znaajan izvor prihoda u prethodnim godinama.
57
Namjenske doznake 5%
Grantovi 2,5% Neporezni prihodi 37%
Kapitalniprimitci 2,5%
Porezniprihodi 53%
Slika 40. Struktura prihoda budeta Opine Zenica (2009)
U strukturi ukupnih prihoda budeta, 53,0% ili 17.316.820 KM, su porezni prihodi, 37,0% su neporezni prihodi, a ostalo su (10,0%) kapitalni primici, grantovi i namjenske doznake. U okviru poreznih prihoda, najvee uee imaju prihodi od indirektnih poreza sa jedinstvenog rauna, koji su ostvareni u iznosu od 9.945.281,00 KM, to ini 57,4% ukupnih poreznih prihoda, odnosno 30,4% ukupnih prihoda budeta Opine. Od ukupnog iznosa prihoda od indirektnih poreza, Opini, kao jedinici lokalne samouprave, pripada 8.934.424,00 KM a 1.010.857,00 KM Direkciji za puteve. Ova vrsta poreznih prihoda manja je za 11,1% od ostvarenog iznosa u prethodnoj godini, pri istovremenom smanjenju za 27,6% ukupnih poreznih prihoda. Kod svih ostalih vrsta poreza, smanjeni su prihodi u odnosu na ostvarene u 2008. godini, i to: kod poreza na dobit 23,5%, poreza na plae - 96,1%, poreza na imovinu 59,3%, domaih poreza 92,6% i ostalih poreza 93,6%. Prihod od poreza na dohodak, koji nije zabiljeen u prethodnim godinama, ostvaren je u iznosu od 3.628.000,00 KM. Neporezni prihodi ukupno su manji za 7,3% od ostvarenih u 2008. godini. Posebne naknade i takse poveane su za 56,0% i ostale budetske naknade za 10,1%, a ostale vrste neporeznih prihoda smanjene su u odnosu na prethodnu godinu. Struktura rashoda budeta Opine Zenica za 2009. godinu data je u slijedeoj tabeli:
R.b. 1. I II III IV V VI Rashodi-Izdaci 2. Tekui rashodi (redovna djelatnost) Izdaci za posebne namjene Doznake niim potroakim jedinicama Tekua budetska rezerva Neizmirene obaveze iz 2008. g. UKUPNO RASHODI BUDETA
REALIZACIJA NAMJENSKIH DOZNAKA
PLAN 2009. u KM 3. 8.647.000,00 29.570.000,00 2.978.000,00 300.000,00 1.130.000,00 42.625.000,00 2. 000. 000, 00 44.625.000,00
IZVRENJE u KM 4. 7.571.231,89 23.175.479,84 1.975.834,34 63.980,00 1.127.225,37 33.913.751,44 1.582.979,49 35.496.730,93
INDEX Izvrenje/plan 5. 87,56 78,37 66,35 21,33 99,75 79,56 79,15 79,54
Tekue potpore-namjenske doznake od Kantona Ukupno rashodi I-VI
Tabela 8.
U okviru tekuih rashoda, plae i naknade trokova zaposlenih i materijalni izdaci poslovanja opinske administracije ine 21% ukupnih budetskih rashoda.
58
OPINA ZENICA
Na ime izdataka za posebne namjene, a koje se odnose na podmirenje javnih potreba i usluga u 2009.godini utroeno je ukupno 23.175.479,84 KM ili 78% u odnosu na plan. Strukturu ove grupe izdataka ine: izdaci za materijal i usluge (npr. izdaci za javnu rasvjetu i grijanje, komunalna higijena grada, trokovi prevoza aka, odravanje putne mree, javne rasvjete i signalizacije, izrada projektne i planske dokumentacije, trokovi nadzora, usluge mjerenja zagaenosti zraka, trokovi mrtvozorstva i deratizacije i dr.), tekui transferi (npr. grantovi drugim nivoima vlasti, grantovi pojedincima, grantovi neprofitnim organizacijama, subvencije javnim preduzeima i ostali grantovi), kapitalni transferi (npr. izgradnja Gradske arene, ulaganja u vodoprivredu u MZ, investiciono i tekue odravanje obdanita i dr.) i nabavka stalnih sredstava (npr. rekonstrukcija i investiciono odravanje i opremanje objekata u okviru Poslovne zone, izgradnja spomen-obiljeja i stambenih objekata za porodice u stanju socijalne potrebe, i dr.). Doznake niim potroakim jedinicama su rashodi koji se odnose na sredstva za finansiranje redovne djelatnosti JU Centar za socijalni rad Zenica i na izdatke za stalne korisnike socijalne pomoi, subvencije grijanja za stalne korisnike socijalne pomoi i socijalno ugroene najugroenije kategorije stanovnitva.
59
60
OPINA ZENICA
II. STRATEKO FOKUSIRANJE

1.

SWOT ANALIZA Slabosti:

Neusklaeni odnosi i neefikasna saradnja izmeu opine, kantona i drave Nepovoljna privredna struktura (dominantan udio teke industrije, nedovoljno razvijen sektor MSP) Nepreduzetnika tradicija i kultura Velika nezaposlenost i mala kupovna mo stanovnitva Pad nataliteta i demografsko starenje Socijalne deformacije, karakteristine za vee sredine u BiH (kriminalitet, droga i sl.) Kontaminiranost poljoprivrednog zemljita, devastirani rudniki prostori i pojava klizita Ugroen okoli, nerazvijeno upravljanje okoliem Centralna geostrateka pozicija (Evropski koridor V-c, blizina Sarajeva) i dobra prometna povezanost Tradicija u graevinarstvu Administrativni i kulturni centar Kantona, regionalni razvojni centar Univerzitetski grad, sa tradicijom istraivakorazvojnog rada Poslovno-preduzetnika infrastruktura Relativno struna i jeftina radna snaga Industrijska i zanatska tradicija Obnovljeni i pokrenuti proizvodni kapaciteti industrije elika Privuen i investiran znaajan inostrani kapital Sportska, kulturna i sajamska infrastruktura, dobar imid u organiziranju sportskih i sajamskih manifestacija Regionalna sanitarna deponija Bogati tehniki resursi i laboratorije za dijagnostiku u svim oblastima i sektorima u sklopu UNZE
Snage:
Prilike:
Prednjaenje u izgradnji razvojne infrastrukture, projektnom upravljanju i koritenju domaih i meunarodnih fondova Koridor V-c prolazi u neposrdnj blizini grada. Poboljanje privredne strukture kroz: o sistemsku podrku razvoju poduzetnitva i MSP o ciljanu promociju i privlaenje investicija Javno-privatno partnerstvo u finansiranju i realizaciji razvojnih projekata Podrka razvoju tzv. kreativnih industrija Koritenje nadolazeih programa podrke i fondova za ruralni razvoj Ukljuivanje nevladinog i privatnog sektora u pruanje javnih usluga Kreiranje jedinstvenog multidisciplinarnog pristupa integriranom privrednom razvoju kako bi se na efikasan nain odgovorilo na izazove i mogunosti koje se otvaraju pribliavanjem EU. Uvoenje mehanizama i instrumenata za upravljanje okoliem Znatno smanjenje stepena zagaenja okolia izgradnjom termoelektrane na plin Ulaganja u podizanje energetske efikasnosti
Prijetnje:
Zaostajanje BiH u procesu pridruivanja EU, kanjenje u dobijanju statusa zemlje - kandidata (nemogunost koritenja fondova za transport, konkurentnost, ekologiju, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj) Kanjenja u izgradnji Koridora V-c i modernizaciji eljeznikog transporta Zaostajanje u privlaenju investitora u odnosu na zemlje i lokacije u okruenju Pritisak socijalnih problema na ulaganja u razvoj Porast siromatva kao posljedica nezaposlenosti i strukturne neprilagoenosti privrede Porast opeg kriminaliteta Ubrzanje odliva mladih i strunjaka Aktiviranje klizita usljed prirodnih nepogoda
61
Sinteza nalaza socio-ekonomske i strateke (SWOT) analize

Opina Zenica ima staru populaciju, to, u kombinaciji sa negativnim migracijskim saldom, dovodi do smanjenja ukupnog broja stanovnika te pomjera fokuse socijalne politike prema sve izraenijim potrebama starije populacije. Analiza osnovnih demografskih indikatora prua indicije o: nastavku starenja populacije opine Zenica; buduim veim potrebama za izdvajanja za zdravstvenu i socijalnu zatitu; daljnjem smanjenju radnog kontingenta te daljnjem smanjenju ukupnog broja stanovnika opine Zenica. Znaajan i kontinuiran rast BDP-a je bio dostatan da amortizira veliki gubitak radnih mjesta u predratnim velikim sistemima koji su bili glavni poslodavci na podruju opine. Potrebno je unaprijediti dinamiku trita rada, na kojem posebnu panju treba posvetiti enama i mladima ija je pozicija na tritu rada loija od ostalih grupa nezaposlenih.
Struktura privrede opine Zenica ima snaan utjecaj na ivotnu sredinu. Potrebno je nastaviti sa aktivnostima revitalizacije zemljita koje je bilo devastirano industrijskom upotrebom. Potrebno je kontinuirano raditi na unaprjeenju kontrole i zatite kvalitete zraka, unaprjeenju i poboljanju kvalitete vodosnabdijevanja stanovnitva te unaprjeenju upravljanja sistemom prikupljanja i odvodnje otpadnih voda. Takoer, potrebno je nastaviti ve zapoete aktivnosti i kontinuirano unaprjeivati sistem upravljanja vrstim otpadom. Zenica je administrativni i kulturni centar Kantona. U posljednjem desetljeu Zenica se uspjela isprofilirati i kao prepoznatljiv sportski i sajamski grad. Sve su ovo znaajni elementi i preduvjeti za podizanje kvalitete i standarda ivljenja. Kombinirano sa razvijenom prometnom i drugom tehnikom infrastrukturom, Zenica ima preduvjete za privlaenje stranih investicija. Zenica je univerzitetski grad, sa razvijenim istraivakim kapacitetima kako u pogledu tehnikih resursa tako i sa aspekta ljudskih resursa. Snaniji znanstveno-istraivaki kapaciteti predstavljaju dobru osnovu za potporu snanijem razvoju opine. Zenica, takoer, posjeduje znaajnu fiziku i institucionalnu infrastrukturu, potrebnu za razvoj poduzetnitva i malih i srednjih preduzea. Tu prvenstveno mislimo na Agenciju za lokalni ekonomski razvoj ZEDA, Biznis inkubator i TechnoPark. Ove institucije mogu i trebaju biti pokretai i implementatori razvojnih inicijativa.
62
OPINA ZENICA
2. STRATEKI FOKUSI RAZVOJA OPINE ZENICA

Kada je u pitanju ekonomski razvoj, resurse treba usmjeriti na daljnju izgradnju infrastrukture potrebne za razvoj privatnog sektora i daljnju snanu institucionalnu potporu razvoju poduzetnitva i stvaranje preduvjeta za efikasnije privlaenje investitora. Promjena privredne strukture, kroz daljnji razvoj fizike infrastrukture i institucionalne potpore za razvoj privatnog sektora i poduzetnitva i nove investicije mora biti praena ulaganjima u razvoj ljudskih resursa i stvaranje visokokvalificirane radne snage. Zenica ima znaajne institucionalne resurse u obrazovnom sistemu sa kojima moe pokrenuti proces izgradnje sistema cjeloivotnog uenja koji bi omoguio brzo prilagoavanje radne snage potrebama trita. Javni sektor, pri emu se prvenstveno misli na opinsku administraciju, mora kontinuirano unaprjeivati efikasnost i kvalitet rada i preuzimati vodeu ulogu u pokretanju razvojnih inicijativa. Efikasnija opinska administracija treba biti inicijator bliske saradnje javnog, privatnog i nevladinog sektora, ali i koordinator velikog broja zajednikih razvojnih inicijativa i stvaranja prostora za privatni i nevladin sektor te njihovo ukljuivanje u pruanje javnih usluga. Zatita okoline, smanjenje stepena zagaenja i regeneracija devastiranih povrina su, takoer, jedan od fokusa Strategije razvoja opine. Jedan od stratekih kapitalnih projekata koji ima veliki ekonomski znaaj, ali i znaaj za poboljanje situacije u zatiti okoline i stvaranja zdravije ivotne sredine je izgradnja kogeneracijske termoelektrane, koja e, osim proizvodnje elektrine energije, isporuivati gradu i toplinu za grijanje.
63
Privlaenje novih investicija Zapoljavanje ena i mladih Samozapoljavanje Modernizacija postojeih proizvodnih kapaciteta Investicije u energetiku Razvoj poduzetnitva i MSP-a Snanije partnerstvo javnog i privatnog sektora
Integralno upravljanje okolinom Smanjenje zagaenja Energijska efikasnost Integralno upravljanje otpadom
Zapoljavanje, nove investicije, poduzetnitvo, nova struktura privrede
Zdravija ivotna sredina
Efikasnija administracija i kvalitetnije usluge
Razvoj ljudskih resursa
Razvoj fizike infrastrukture Snanija razvojna uloga javnog sektora Dostupnost javnih usluga Kvalitet javnih usluga Ulaganja u sport i kulturu
Istraivanje, razvoj i povezivanje obrazovnih institucija i privatnog sektora Sistem cjeloivotnog uenja
Slika 42. Razvojni fokusi opine Zenica
64
OPINA ZENICA
3.
VIZIJA I STRATEKI CILJEVI RAZVOJA
Diverzificirana privredna struktura kroz nove investicije, poduzetnitvo i istraivanje i odrivi razvoj
ist zrak, voda, tlo, efikasno koritenje energije, odrivo upravljanje otpadom i odrivo koritenje i upravljanje okolinom
VIZIJA 2022. grad lider u kojem elite ivjeti! Grad u kojem djecu odgajate u zdravoj ivotnoj sredini, u vrhunskim odgojnoobrazovnim ustanovama sa vrhunskim sportskim i kulturnim sadrajima; u kojem moete nai dobar posao.
Razvijena komunalna infrastruktura i efikasna javna uprava u pruanju kvalitetnih i svima dostupnih zdravstvenih, socijalnih i drugih javnih usluga
Vrhunski univerzitetski i sportski centar sa uspostavljenim sistemom cjeloivotnog uenja i viokoobrazovanom radnom snagom
65
STRATEKI CILJ 1: Diverzificirana privredna struktura kroz nove investicije, poduzetnitvo i istraivanje i odrivi razvoj Postojea privredna struktura opine Zenica je osnova dosadanjeg razvoja, ali, takoer, direktni i indirektni uzrok visoke stope nezaposlenosti i strukturalnih poremeaja na tritu rada. Privredna struktura je, takoer, uzrokovala nezadovoljavajuu socijalnu situaciju zbog niskih plaa u djelatnostima koje zapoljavaju veinu radne snage. Isto tako, privredna struktura je uzrokovala znaajne probleme u kvalitetu ivotne okoline devastirajui zemljite, zagaujui tlo, vodu i zrak. Zbog toga je diverzifikacija privredne strukture, kroz privlaenje novih investicija i tehnologija, razvoj poduzetnitva i povezivanje privrede i obrazovnih i istraivakih institucija jedan od najznaajnijih razvojnih prioriteta. Strateki cilj 1 e se realiziriati ostvarivanjem slijedeih operativnih ciljeva: OC 1.1: OC 1.2: OC 1.3: OC 1.4: Dostii omjer od najmanje 40 malih i srednjih preduzea na 1.000 stanovnika do 2022. godine Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2022. godine Realizirati energetske investicije, uz radno angairanje znatnog dijela lokalne radne snage Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. Godine
STRATEKI CILJ 2: ist zrak, voda, tlo, efikasno koritenje energije, odrivo upravljanje otpadom i odrivo koritenje i upravljanje okolinom
Strateki cilj 2 e se realiziriati ostvarivanjem slijedeih operativnih ciljeva: OC 2.1. OC 2.2. OC 2.3. OC 2.4. OC 2.5. Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada do 2017. godine Do 2018. godine stepen zagaenja vode, zraka i tla dovesti na nivo zakonom definiranih standarda Poboljati stepen energijske efikasnosti u gradu za 20% do 2020. godine Revitalizirati 70% devastiranih povrina i kontaminiranog zemljita i sanirati klizita Do 2015. godine unaprijediti i zaokruiti sistem upravljanja prostorom i razvojem Zenice
66
OPINA ZENICA
STRATEKI CILJ 3:
Razvijena komunalna infrastruktura i efikasna javna uprava u pruanju kvalitetnih i svima dostupnih zdravstvenih, socijalnih i drugih javnih usluga Daljnji razvoj komunalne infrastrukture je bitan za razvoj privatnog sektora, unaprjeenje dostupnosti i kvaliteta javnih usluga te za zatitu ivotne sredine. Efikasna javna uprava svojim radom osigurava graanima kvalitetne usluge na principu vrijednost za novac. Strateki cilj 3 e se realiziriati ostvarivanjem slijedeih operativnih ciljeva: OC 3.1. OC 3.2. OC 3.3. Kontinuirano unaprjeivanje kvaliteta javnih usluga koje e do 2017. godine biti dostupne u svim dijelovima opine Znatno poboljati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja) Smanjenje socijalne iskljuenosti najugroenijih grupa stanovnitva i izrada socijalne karte do 2015. godine
STRATEKI CILJ 4: Vrhunski univerzitetski i sportski centar sa uspostavljenim sistemom cjeloivotnog uenja i visokoobrazovanom radnom snagom Najbitnija snaga koju posjeduje Zenica su njene obrazovne i istraivake institucije koje imaju potencijal i mogu biti glavni faktor i inilac razvoja opine. Drugi najbitniji faktor razvoja su ljudi. Kroz analizu trita rada, identificirani su problemi strukturne prirode na tritu rada. Problem neadekvatne strukture nezaposlenih na tritu se treba rjeavati stvaranjem mogunosti za novi poetak svima koji su nezaposleni due od godinu dana. Uspostavom sistema cjeloivotnog uenja bi se omoguilo bre prilagoavanje kvalifikacijske strukture nezaposlenih potrebama trita rada. Strateki cilj 4 e se realiziriati ostvarivanjem slijedeih operativnih ciljeva: OC 4.1. OC 4.2 Uspostaviti mehanizme stalne saradnje obrazovih, nauno-istraivakih i razvojnih institucija sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama do kraja 2013. godine Do 2022. godine Zenica je vrhunski regionalni univerzitetski centar i regionalni centar sportskih i kulturnih dogaanja
67
VIZIJA: Grad u kojem djecu odgajate u zdravoj ivotnoj sredini, u vrhunskim kolama, sa vrhunskim sportskim i kulturnim sadrajima, u kojem moete nai dobar posao.
STRATEKI CILJ 1: Promijenjena privredna struktura kroz nove investicije, poduzetnitvo, istraivanje i razvoj
STRATEKI CILJ 2: ist zrak, voda, tlo, efikasno koritenje energije, odrivo upravljanje otpadom i odrivo koritenje i upravljanje okolinom
STRATEKI CILJ 3: Razvijena komunalna infrastruktura i efikasna javna uprava u pruanju kvalitetnih i svima dostupnih zdravstvenih, socijalnih i drugih javnih usluga
STRATEKI CILJ 4: Vrhunski univerzitetski centar sa uspostavljenim sistemom cjeloivotnog uenja i viokoobrazovanom radnom snagom
OPERATIVNI CILJ 1.1. Dostii omjer od najmanje 40 malih i srednjih preduzea na 1.000 stanovnika do 2020. godine OPERATIVNI CILJ 2.1. Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada do 2017. godine OPERATIVNI CILJ 3.1. Kontinuirano unaprjeivanje kvaliteta javnih usluga, koje e do 2017. godine biti dostupne u svim dijelovima opine Zenica
OPERATIVNI CILJ 4.1. Uspostaviti mehanizme stalne saradnje institucija obrazovanja i istraivakorazvojnog rada sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama do kraja 2013. godine
OPERATIVNI CILJ 1.2. Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2020. godine OPERATIVNI CILJ 3.2. Znatno i kontinuirano poboljavati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja) OPERATIVNI CILJ 2.3. Poboljati stepen energetske efikasnosti u gradu za 20% do 2020. godine
OPERATIVNI CILJ 2.2. Do 2018. godine smanjiti stepen zagaenosti vode i zraka na razinu zakonom definiranih standarda
OPERATIVNI CILJ 4.2. Do 2022. godine Zenica je vrhunski regionalni univerzitetski centar i regionalni centar sportskih i kulturnih dogaanja
OPERATIVNI CILJ 1.3. Realizirati energetske investicije, uz radno angairanje znatnog dijela lokalne radne snage OPERATIVNI CILJ 2.4. Revitalizirati 70% devastiranih povrina i kontaminiranog zemljita i sanirati klizita
OPERATIVNI CILJ 3.3. Smanjivanje socijalne iskljuenosti najugroenijih grupa stanovnita i izrada socijalne karte do 2015. godine
OPERATIVNI CILJ 1.4. Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. godine OPERATIVNI CILJ 2.5. Do 2017. godine unaprijediti i zaokruiti sistem upravljanja prostorom i razvojem Zenice
68
OPINA ZENICA
III. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI 1. 1.1. 1.1.1. Snage:

Geografska pozicija (Evropski koridor V-c, blizina Sarajeva) i dobra prometna povezanost Industrijska i zanatska tradicija Univerzitetski grad, sa tradicijom istraivako-razvojnog rada Poslovno-preduzetnika infrastruktura - Poslovna zona, Agencija za lokalni ekonomski razvoj ZEDA i Regionalna razvojna agencija REZ Relativno struna i jeftina radna snaga Sajamski potencijal (ZEPS)
Plan lokalnog ekonomskog razvoja Fokusiranje SWOT analiza ekonomskog razvoja Slabosti:
Nepovoljna privredna struktura (dominantan udio teke industrije, nedovoljno razvijen sektor MSP) Nepreduzetnika tradicija i kultura i nedostatak preduzetnikog duha Velika nezaposlenost i mala kupovna mo stanovnitva Neureenost prostorno-planske dokumentacije
Prilike:
Prednjaenje u izgradnji razvojne infrastrukture, projektnom upravljanju i koritenju domaih i meunarodnih fondova Izgradnja Koridora V-c Poboljanje privredne strukture kroz: o sistemsku podrku razvoju poduzetnitva i MSP i o ciljanu promociju i privlaenje investicija Javno-privatno partnerstvo u finansiranju i realizaciji razvojnih projekata Podrka razvoju tzv. kreativnih industrija Koritenje nadolazeih programa podrke i fondova za ruralni razvoj Inicijative u oblasti energijske efikasnosti
Prijetnje:
Kanjenja u izgradnji Koridora V-c i modernizaciji eljeznikog transporta i nedefinirana trasa na podruju opine Zaostajanje u privlaenju investitora u odnosu na zemlje i lokacije u okruenju, pridobijanje investicija tetnih po okolinu Pritisak socijalnih problema na ulaganja u razvoj Ubrzanje odliva mladih i strunjaka
Kao osnovna snaga koja moe biti koritena za ekonomski razvoj opine, navedeni su lokacijski faktori kao to je geografska pozicija na Evropskom saobraajnom koridoru V-c, blizina glavnog grada i dobra prometna povezanost. Ovi faktori predstavljaju znaajnu osnovu za razvoj i treba ih kontinuirano nadograivati u smislu zadovoljenja identificiranih potreba i oekivanja zainteresiranih investitora. Kontinuirano unaprjeenje i poboljanje postojeih zemljopisno-infrastrukturno-zemljinih resursa se mora kombinirati sa kontinuiranim promoviranjem opine kao privlane lokacije za ulaganja. Za ovsa svrhom se trebaju intenzivno koristiti ve postojei kanali promocije, kao to su sajmovi (ZEPS) i drugi dogaaji koji se organiziraju u Zenici. Pored lokacijskih faktora, kao snaga su istaknuti i postojei institucionalni i infrastrukturni faktori za razvoj poduzetnitva i malih i srednjih preduzea, kao to su Poslovna zona, Razvojna agencija, Tehnoloki park i Biznis inkubator. Najznaajnija snaga kojom raspolae opina Zenica su njene obrazovne i istraivake institucije, ije kapacitete i resurse treba maksimalno iskoristiti i staviti u funkciju razvoja opine. Kao najznaajnija slabost, navedena je nepovoljna struktura ekonomije opine. Kao to je i navedeno u dijelu socio-ekonomske analize, naslijeena struktura ekonomije, gdje je osnova bazna industrija, uzrokovala je znaajan broj problema s kojima se susree opina Zenica: zagaenje okoline, visoka stopa nezaposlenosti, niska kupovna mo stanovnita i loa socijalna situacija.
69
1.2.
Razvojni / operativni ciljevi ekonomskog razvoja
Definirani su slijedei ciljevi ekonomskog razvoja opine: OC 1.1: OC 1.2: OC 1.3: OC 1.4: Dostii omjer od najmanje 40 malih i srednjih preduzea na 1.000 stanovnika do 2022. godine Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2022. godine Realizirati energetske investicije, uz radno angairanje znatnog dijela lokalne radne snage Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. godine
U razvojnim ciljevima lokalne zajednice Opine Zenica, znaajan udio ine razvojni ciljevi industrije elika koji su definirani Ugovorom o ueu sa Vladom FBiH, te razvojni ciljevi Rudnika mrkog uglja koji su u skladu sa energetskim razvojnim ciljevima u okviru Elektroprivrede FBiH. (komentar: Na ovaj nain su postojei privredni subjekti ukljueni u razvojne ciljeve Zenice iako se njihova realizacija koordinira na viem nivou.) Ciljevi ekonomskog razvoja su u vezi sa stratekim ciljevima, ali njihova realizacija je u uskoj korelaciji i sa navedenim ciljevima iz oblasti drutvenog razvoja i zatite ivotne sredine: OC 2.1. OC 2.3. OC 3.3. OC 4.1. Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada do 2017. godine Poboljati stepen energetske efikasnosti u gradu za 20% do 2022. godine Smanjivanje socijalno najugroenijih grupa stanovnita i izrada socijalne karte do 2015. godine Uspostaviti mehanizme stalne saradnje obrazovih, nauno-istraivakih i razvojnih institucija sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama do kraja 2013. godine
1.2.1. Integracija sa stratekim dokumentima viih nivoa

Sadraj Strategije razvoja opine Zenica, posebno njen sektorski plan ekonomskog razvoja, usklaen je sa stratekim dokumentom Federacije BiH (www.fmrpo.gov.ba). Naslov stratekog dokumenta FBiH je: Projekt Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u Federaciji BiH, izraen krajem 2008. godine. Ciljevi i razvojne (poticajne) mjere federalnog stratekog dokumenta, kao strukturni sadraj i namjera vie razine vlasti, s kojom se razvojno usklauje i zeniki dokument razvoja su: Ciljevi razvitka malog i srednjeg poduzetnitva u Federaciji Bosne i Hercegovine (str.137.) 1. jaanje konkurentske sposobnosti malog i srednjeg poduzetnitva, 2. smanjenje administrativnih prepreka, 3. ravnomjeran regionalni / kantonalni razvoj, 4. jaanje poduzetnike klime u drutvu te podizanje kvalitete poduzetnike infrastrukture, 5. jaanje elektronikog poslovanja.
70
OPINA ZENICA
Poticajne mjere za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva (str.138. ) 1. promocija poduzetnitva, 2. edukacija svih uesnika iz Programa podrke malog i srednjeg poduzetnitva, 3. finansijska podrka poduzetnicima, 4. usklaivanje postojeih zakonskih propisa sa potrebama malog i srednjeg poduzetnitva, 5. struna pomo poduzetnicima, 6. podrka tehnolokom razvitku te razvitak poduzetnike infrastrukture (podmirivanje potreba za poslovnim prostorom, savjetodavnim uslugama, informacijama i sl.), 7. poticanje meusobne suradnje i povezivanje subjekata malog i srednjeg poduzetnitva, te podrka suradnji s velikim poduzetnicima. Na 145. stranici stratekog dokumenta Federacije stoji: Uzimajui u obzir stanje i potrebe u Federaciji BiH, razvijali bi se sljedei oblici podravajue gospodarske infrastrukture: lokalne razvojne agencije/ poduzetniki centri, poduzetniki inkubatori, tehnoloki parkovi i male poslovne zone. Na 151. stranici stratekog dokumenta Federacije, takoer, stoji: Budui da poveanje konkurentnosti vodi boljem plasmanu proizvoda na domaem i inozemnom tritu, to ujedno vodi veoj zaposlenosti i izaziva ulazak novih konkurenata na trite. Stoga je opravdano da se promatraju uinci primjene mjera iz Projekta, kao i izostanak primjene mjera na: konkurentnost malog i srednjeg poduzetnitva promatranu kao udio dodane vrijednosti koju stvaraju mala i srednja preduzea u ukupnom bruto domaem proizvodu, udio malih i srednjih poduzetnika u ukupnom broju pravnih osoba i
udio zaposlenih u malom i srednjem poduzetnitvu u ukupnoj zaposlenosti. Usklaenost sa odredbama Zakona o poticanju razvoja male privrede (Usvojen Nacrt zakona na 31. sjednici Parlamenta Federacije BiH) je vidljiva iz lanaka 4, 9, 13 i 16 navedenog Zakona. Ova usklaenost je jako vana jer se u implementaciji projekata u okviru programa razvoja ovog sektora mogu traiti i trebaju dobiti sufinansijska sredstva sa razine Federacije BiH, koja se redovno stavljaju na raspolaganje putem javnih poziva preko nadlenih ministarstava: Ministarstvo za okoli i turizam te Ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta Federacije BiH. Strategijom razvoja BiH, u okviru stratekog cilja koji se odnosi na konkurentnost, predvieno je kontinuirano poboljavanje produktivnosti preduzea i podrka klasterima i jaanju lanaca vrijednosti. Strategijom razvoja BiH je, u okviru stratekog cilja koji se odnosi na zapoljavanje, predvien razvoj malih i srednjih preduzea i otvaranje novih radnih mjesta kroz: razvoj instrumenata finansijske podrke razvoju MSP-ova, osiguravanje finansijske podrke osnivanju MSP-ova te podsticanje razvoja inkubatora.
71
Istovremeno, u okviru stratekog cilja koji se odnosi na odrivi razvoj, Strategija razvoja BiH navodi na potrebu daljeg razvoja poljoprivrede na bazi koritenja prirodnih kompetitivnih prednosti, te modernizacije poljoprivredne proizvodnje radi poveanja njene efikasnosti, konkurentnosti i koncepta odrivog razvoja ruralnog podruja, to je u skladu s EU politikama poljoprivrede. S tim u vezi se navodi potreba poboljanja konkurentnosti u proizvodnji, preradi i trgovini, uz podizanje nivoa kvaliteta i sigurnosti domaih proizvoda kroz: 1. investicije u poljoprivredna gazdinstva/organizacije i investicije u modernizaciju postojeih i izgradnju novih kapaciteta za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda; 2. ureenje poljoprivrednog zemljita; 3. uspostavljanje i unaprjeenje saradnje u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda; 4. podrku za uvoenje sistema kontrole i kvaliteta i 5. podrku organizacijama poljoprivrednih proizvoaa. Kada govorimo o Strategiji razvoja FBiH u periodu 2012-2022. godine, moe se rei da je njome u okviru jaanja konkurentnosti predvieno slijedee: Poboljavanje poslovne okoline Modernizacija i standardizacija poslovanja Konkuretnost u izvozu, promocija izvoza Klasteri Nauno-tehnoloka i poslovna infrastruktura Rast i podrka investicijama, podrka ino investicija Unaprjeenje javno-privatnog partnerstva Saradnja univerziteti privreda
72
OPINA ZENICA
1.3. Programi, projekti i mjere

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Dovretak izgradnje i proirenje Poslovne zone Zenica 1 Izrada baze podataka o pogodnom graevinskom zemljitu za osnivanje i izgradnju poslovnih zona Izrada studija izvodljiivosti za potencijalne poslovne zone Stavljanje u funkciju jedne poslovne zone u oblasti prehrambene industrije Stavljanje u funkciju jo jedne poslovne zone ope orijentacije Mjera: Izgradnja i unapreenje Strateki cilj kapaciteta Agencije ZEDA i br. 1 razvoj funkcija Biznis inkubatora i TechnoParka OC 1.1. Uspostavljenje JUR- e Dostii omjer (Jedinica za upravljanje od najmanje razvojem u okviru opinske 40 malih i administracije) srednjih Program: Razvoj Izgradnja namjenskog objekta poduze a na institucionalne za smjetaj razvojnih 1.000 podrke i institucija (ZEDA, stanovnika, do infrastrukture u cilju TechnoPark, nove Agencije) 2022 godine razvoja sa administrativnim i poduzetnitva laboratorijskim sadrajima za razvoj ICT i drugih savremenih tehnologija Uspostava one stop shop-a za pomo pri pokretanju biznisa X X X Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X Nosilac/nosioci implementacije Opina Zenica Opina Zenica, Sluba za urbanizam i prostorno planiranje Opina Zenica, Agencija ZEDA X Opina Zenica X Agencija ZEDA, UNZE, Opina Zenica Ciljne grupe (korisnici)
1.
2.
X Program: Razvoj postojee i formiranje novih poslovnih zona
3. 4.
5.
6.
7.
Opina Zenica
Sadanji i budui privrednici
8.
Opina Zenica Vlada ZDK
9.
Opina Zenica, Agencija ZEDA Opina Zenica u saradnji sa finasijskim institucijama Opina Zenica Opina Zenica Agencija ZEDA
Formiranje razvojnog i garantnog fonda za podsticaj 10. osnivanju i razvoju malih i srednjih preduzea Uspostavljanje baze podataka 11. svih privrednih subjekata u opini Zenica Izrada plana za stvaranje Program:Investirajte 12. najboljeg lokalnog poslovnog u najboljem okruenja u BiH poslovnom okruenju u BiH Mjera: Definisanje i donoenje odluka o paketu 13. stimulativnih mjera za strane/domae investitore (nia renta, takse, ..)
X X
Opina Zenica
73

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici)
Mjera: Kontinuirana izgradanja i unapreenje kadrovskih kapaciteta i 14. metoda djelovanja prema Strateki cilj investitorima u predbr. 1 investicijskoj, investicijskoj i post-investicijskoj fazi OC 1.1. Uspostavljanje baze podataka Program:Investirajte Dostii omjer i mree svih uspjenih 15. od najmanje u najboljem privrednika zenikog porijekla 40 malih i poslovnom koji se bave biznisom van BIH srednjih okruenju u BiH Uspostava on-line poduzea na investitorskog vodia uz 16. 1.000 redovno publikovanje stanovnika, do printane verzije 2022 godine Mjera: Stvaranje brenda 17. konkurentsko pozicioniranje Zenice kao atraktivne destinacije za nove investicije
Opina Zenica, Agencija ZEDA
Opina Zenica
Mjera: Uspostavljanje LEF-a Lokalni ekonomski forum (Savjetodavna skupina 18. zainteresovanih pojedinaca koji rade na unapreenju poslovnog ambijenta u Zenici) Mjera: Edukativni i promotivni programi u svrhu podizanja 19. svijesti o poduzetnitvu (takmienja poslovnih ideja, sajam ideja i inovacija i sl) Mjera: Unapreenje imida grada i zajednike aktivnosti 20. na promociji Zenice kao podruja izvrsne poslovne klime
Opina Zenica Agencija ZEDA Opina Zenica, Sadanji i Agencija ZEDA, budui Ministarstvo za privrednici privredu ZDK, Ministarstvo obrazovanja ZDK Opina Zenica, Agencija ZEDA
Program: Promocija poduzetnikog duha i stvaranje Strateki cilj partnerstva meu br. 1 svim akterima na unapreenju OC 1.1. poslovnog ambijenta Dostii omjer Mjera: Uvoenje redovnih u Zenici od najmanje 21. sastanka- druenja na relaciji 40 malih i Naelnik opine - privrednici srednjih Razvoj ljudskih resursa poduzea na poboljanje standarda i uslova 1.000 ivota i rada mladih strunjaka stanovnika do 22. uraditi studiju o 2022.godine opravdanosti mogunosti izgradnje stanova za mlade 23. Uvoenje nagrade Poduzetnik godine u opini Zenica Projekat promocije i unapreenja generalnog sajma ZEPS i ZEPS Intermetal
Opina Zenica
Opina Zenica Vlada ZDK
Opina Zenica Poslovni sistem RMK Opina Zenica ZE-DO kanton Poslovni sistem RMK Opina Zenica ZE-DO kanton
24.
X Program: Zenica sajamski grad
25. Izradnja sajmita
74
OPINA ZENICA
PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X Strateki cilj br. 1 OC 1.1. Program: Razvoj i Dostii omjer od najmanje formiranje novih 40 malih i MSP-a baziranih na srednjih razvoju proizvodnih i poduzea na preraivakih 1.000 kapaciteta u industriji elika i u rudarstvu stanovnika do 2022.godine X X X X X X X Nosilac/nosioci implementacije Poslovni sistem RMK Opina Zenica ZE-DO kanton Ciljne grupe (korisnici)
Projekat uvoenja novih 26. specijalizovanih sajmova Projekat sa konkretnim aktivnostima na razvijanju saradnje opinske uprave i menadmenta kompanije Arcelor Mittal u cilju formiranja i razvoja malih preduzea iz oblasti metaloprerade Projekat sa konkretnim aktivnostima na razvijanju saradnje opinske uprave i menadmenta Rudnika Zenica u cilju formiranja i razvoja malih preduzea iz oblasti rudarstva i prerade uglja (gasifikacija uglja, briketiranje i sl. ..) Mjera: Paket usluga tehnike i finansijske podrke razvoju projekata podrke razvoju MSP iz domena metalske industrije Mjera: Jaanje kapaciteta Univerziteta u Zenici i Instituta Kemal Kapetanovi Mjera: Razvoj partnerskog odnosa Opine Zenica i Arcellor Mittal-a u cilju unapreenja obima i kvaliteta poslovnih odnosa sa lokalnim privrednicima
Program: Zenica sajamski grad
27.
Opina Zenica Arcelor Mittal Agencija ZEDA
28.
Opina Zenica, Rudnik mrkog uglja Zenica Agencija ZEDA
29.
Opina Zenica
Sadanji i budui privrednic
30.
31.
Program: Jaanje metalopreraivakog sektora i sticanje karaktera: Zenica- Strateki cilj centar metalne br. 1 industrije BiH OC 1.2. Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2020. godine Program: Razvoj sektora drvoprerade i proizvodnje namjetaja
Univerzitet u Zenici Opina Zenica, Arcelor Mittal Vanjsk trgovinska komora Opina Zenica Agencija ZEDA Opina Zenica Agencija ZEDA
Redovno odravanje Foruma 32. metalne industrije BiH na sajmu ZEPS Intermetal 33. Formiranje klastera zenikih metalaca
Mjera: Uspostava sektora za izvrsnost u drvopreradi pri TechnoPark-u Zenica (uspostava laboratorije za 34. ispitivanje namjetaja i proizvoda od drveta, edukativni programi, usluge na unapreenju dizajna, izrada produkt -prototipova i sl.)
Agencija ZEDA
35.
Formiranje klastera drvopreraivaa Osnivanje udruenja zenikih trgovaca Program: Razvoj trgovine
36.
Izgradnja i ureenje 37. kapaciteta i pratee opreme trnice u Lukovom polju
Agencija ZEDA, Agencija REZ, Opina Zenica Asocijacija privrednika i poslodavaca Opina Zenica JP Trnica, Opina Zenica, JP za prostorno planiranje i ureenje grada
75

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Nemila trgovinski i poduzetniki centar mini regije 38. - Izrada regulacionog plana za centar Nemile kao trgovakog sredita mini regije Nemila trgovinski i poduzetniki centar mini regije - unapreenje trgovinskog 39. vaara u Nemili i ureenje pijanog/trnog prostora u Nemili Uvezivanje naunih institucija 40. i lokalnih proizvodnih kompanija Mjera: Subvencioniranje edukativnih programa u svrhu razvoja ljudskih potencijala u naunim institucijama i u privredi Mjera:Podrka komercijalizaciji inovacijskih rjeenja kroz paket usluga za inovatore Mjera: Projekat podrke inkubiranju kompanija iz ICT domena i razvoj paketa usluga za kompanije van inkubatora Mjera: Podrka koritenja informacinih-komunikacijskih tehnologija ( ICT) u svrhu podizanja konkurentnosti kompanija Revidiranje odluke o proglaenju deficitarnih djelatnosti Uvoenje seta povoljnosti za deficitarne djelatnosti Mjera: Promocija gradske turistike ponude: muzej, parkovi, kino, pozorite, vjerski objekti, manifestacije ( Zeniko proljee, festival drame, imburijada, Lastavica,...) Mjera: Stvaranje uslova za jaanje turizma na bazi ekstremnih sportova Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici)
X Program: Razvoj trgovine X
Opina Zenica
Opina Zenica JP Trnica Agencija ZEDA TechnoPark, UNZE, Vlada ZDK Agencija ZEDA TechnoPark, Opina Zenica, Agencija ZEDA TechnoPark, UNZE
41.
42.
Program: Primjena novih i unapreenje postojeih tehnologija u svrhu breg privrednog razvoja
Strateki cilj br. 1 OC 1.2. Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2022. Godine
43.
X Agencija ZEDA TechnoPark
44.
45. 46.
Program: Razvoj deficitarnih djelatnosti / sektora privrede
X Opina Zenica X X X X X Turistika zajednica ZDK, opina Zenica, Agencija ZEDA Opina Zenica, Klub ekstremnih sportova Opina Zenica, JP za prostorno planiranje i ureenje grada Opina Zenica, Turistika zajednica ZDK, Muzej grada Opina Zenica
47.
48.
Program: Razvoj turizma
Revizija prostorno-planske 49. dokumentacije za potrebe razvoja turizma Infrastrukturno opremanje 50. turistikih lokaliteta (Vranduk, Bistriak, Smetovi) Izgradnja trim i biciklistikih 51. staza na pogodnim lokalitetima X
76
OPINA ZENICA
PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Ureenje izletita na podruju opine Zenica Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X X X X X X Strateki cilj br. 1 Program: Razvoj turizma OC 1.2. Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2022. godine X X X X X X Nosilac/nosioci implementacije Opina Zenica, turistuika zajednica ZDK Agencija ZEDA, opina Zenica Ciljne grupe (korisnici)
52.
Izgradnja zabavnog parka 53. Plavi kamen (gradski park i/ili Smetovi) Izgradnja tradicionalnog 54. objekta u Zenici prodajnog karaktera (bosanska kua) Uspostava turistikog info55. pulta Analiza kapaciteta Zenice za 56. razvoj sportskog turizma i izrada promotivnog materijala Analiza kapaciteta i pogodnosti koje nudi Zenica u 57. domenu kongresnog turizma izrada promotivnog materijala Analiza potencijala za razvoj 58. kulturnog/historijskog turizma Razvijanje rekreativnog i agro 59. turizma na podruju Smetova, Lisca, i Pepelara Izrada plana razvoja ruralnogseoskog turizma Izrada vodia kroz potencijal 61. opine za razvoj ruralnog turizma Izgradnja savremene kogeneracijske 62. termoelektrane u Poslovnoj zoni Zenica 1 Izrada studije o lokalitetima za izgradnju mini i mikro 63. hidroelektrana na podruju opine Zenica 60. Mjera: Podrka izgradnji mini64. hidroelektrana Janjii i Vranduk
X X X X X
X X X X X
X X X X X X
Opina Zenica, Turistika zajednica ZDK
Opina Zenica KTG Opina Zenica JP elektroprivreda BiH Opina Zenica JP elektroprivreda BiH
65.
66.
67. 68.
Program:Pokretanje Strateki cilj ekonomskih br. 2 Mjera:Poticaji za formiranje i aktivnosti u oblasti razvoj MSP-a ija je djelatnost energijske OC 2.3. bazirana na principima EE ili efikasnosti i Poboljati na proizvodnji materijala i koritenja stepen opreme za tu oblast ili alternativnih izvora energijske pruanje drugih usluga u toj energije efikasnosti u oblasti gradu za 20% do 2020.god. Mjera: podrka izgradnji mikro-hidroelektrana (Bistriak, ajdra, Seoka , Sebujska, Graanika,..) Podrka projektima koritenja solarne energije i energije vjetra Izrada studije o mogunosti koritenje energije vjetra na podruju opine
Opina Zenica
Opina Zenica Privatni investitori X X X Opina Zenica
X X
69. Gasifikacija Opine
Opina Zenica Privatni kapital
77

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X X X X Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici)
Mjera: Promocija svih 70. aktivnosti vezanih za energijsku efikasnost Mjera: Podrka projektima izgradnje i rekonstrukcije 71. objekata na princima Program:Pokretanje Strateki cilj energijske efikasnosti br. 2 ekonomskih Analiza potreba i mogunosti i aktivnosti u oblasti izrada rograma utopljavanja OC 2.3. energijske 72. zgrada zajednikog Poboljati efikasnosti i stanovanja, drutvenih stepen koritenja objekata i privatnih kua energijske alternativnih izvora Uspostavljanje fonda za efikasnosti u energije 73. finansiranje projekata gradu za 20% utopljavanja zgrada do 2020.god. Izgradnja kapaciteta sektora 74. za energijsku efikasnost u TechnoParku Zenica 75. 76. Izrada Studije poljoprivrednog razvoja opine Zenica Mjera: Tehnika i finansijska podrka razvoju projekata za poljoprivrednu proizvodnju Mjera: Sufinansiranje uvoenja standarda i certifikacije (HACCP,cerfikacija zemljita i objekata,..) Mjera: Podrka nevladinim organizacijama ( NVO sektoru) iz domena razvoja poljoprivredne djelatnosti u opini Zenica Mjera:Uspostava samoodrivih domainstava i promocija domae poljoprivredne proizvodnje Mjera: Uspostava i razvoj poljoprivredne infrastrukture ( hladnjae, laktofrizi, suare navodnjavanje, pakeraj,...) Mjera: Valorizacija i podrka proizvodnji autohtonih proizvoda (brendiranje korpe zenikih proizvoda) Mjera: Podrka ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji organska proizvodnja hrane Mjera: Uspostava centra za uzgoj i proizvodnju sjemenskog i sadnog materijala za povrtlarske kulture i rasadnika Mjera: Mjere podrke za zatitu zdravlja ivotinja i biljaka Mjera: Koritenje mogunosti sajma ZEPS za promociju domaih zenikih poljoprivrednih proizvoda
X Opina Zenica
X Opina Zenica Agencija ZEDA/ TechnoPark
X X X X
Opina Zenica X X X X
77.
Strateki cilj br. 1 OC 1.4. Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. Godine
Opina Zenica, ZDK
78.
79.
Program: Podrka razvoju ruralnih podruja, poljoprivrede i preraivake prehrambene industrije
Opina Zenica
Opina Zenica,
80.
Opina Zenica, investitori
81.
82.
X Opina Zenica
83.
84.
85.
Opina Zenica
78
OPINA ZENICA
PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA Projekti / mjere Uspostavljanje opinske savjetodavne poljoprivredne slube (Centra za unapreenje poljoprivrede i rukovoenje razvojnim procesima u ovom sektoru) Stvaranje baze podataka o svim poljoprivrednim gazdinstvima, farmama, zadrugama i udruenjima Uspostavljanje regionalnog Centra za hranu poljoprivredu i veterinarstvo Mjera: Tehnika i finansijska podrka razvoju projekata iz domena prehrambenopreraivake djelatnosti Kreiranje baze podataka o trenutnoj i potencijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji kao sirovinskoj osnovi prehrambeno- preraivake industrije Razvoj klastera proizvoaa/ preraivaa ( mesopreraivai, proizvoai voa i povra i sl...) Mjera: Donoenje odluke o stimulativnim mjerama za razvoj poljoprivrednoprehrambene (PP) industrije u opini Zenica Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici)
86.
X Strateki cilj br. 1 Program: Podrka razvoju ruralnih podruja, poljoprivrede i preraivake prehrambene industrije OC 1.4. Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. Godine X X
Opina Zenica, JP Trnica
87.
Opina Zenica, Opina Zenica, ZDK, SBK Sadanji i budui privrednici
88.
89.
90.
X Opina Zenica X X
91.
92.
Za realizaciju ekonomskog plana razvoja definirani su projekti i mjere, koji su grupirani u 14 programa. Definirani su slijedei projekti i mjere, ijom realizacijom e biti ostvareni ciljevi ekonomskog razvoja: Program: Investirajte u najboljem poslovnom okruenju u BiH
Uspostavljanje baze podataka svih privrednih subjekata u opini Zenica Izrada plana za stvaranje najboljeg lokalnog poslovnog okruenja u BiH Mjera: Definisanje i donoenje odluka o paketu stimulativnih mjera za strane/domae investitore (nia renta, takse, ..) Dovretak izgradnje i proirenje Poslovne zone Zenica 1 Izrada baze podataka o pogodnom graevinskom zemljitu Izrada studija izvodljiivosti za potencijalne poslovne nove zone Stavljanje u funkciju jedne poslovne zone u oblasti
Program: Razvoj postojee i formiranje novih poslovnih zona
Program: Razvoj institucionalne podrke i infrastrukture u cilju razvoja poduzetnitva
Mjera: Izgradnja i unapreenje kapaciteta Agencije ZEDA i razvoj funkcija Biznis inkubatora i TechnoParka Uspostavljenje JUR- e Izgradnja namjenskog objekta za smjetaj razvojnih institucija Formiranje razvojnog i garantnog fonda za podsticaj osnivanju i razvoju malih i srednjih preduzea
79
Program: Promocija poduzetnikog duha i stvaranje partnerstva meu svim akterima na unapreenju poslovnog ambijenta u Zenici
Mjera: Uspostavljanje LEF-a Lokalni ekonomski forum Mjera: Edukativni i promotivni programi u svrhu podizanja svijesti o poduzetnitvu Mjera: Uvoenje redovnih sastanka- druenja na relaciji Naelnik opine privrednici Razvoj ljudskih resursa
Program: Zenica sajamski grad
Projekat promocije i unapreenja generalnog sajma ZEPS i ZEPS Intermetal Izradnja sajmita Projekat uvoenja novih specijalizovanih sajmova
Program: Razvoj i formiranje novih MSP-a baziranih na razvoju proizvodnih i preraivakih kapaciteta u industriji elika i u rudarstvu
Program: Jaanje metalopreraivakog sektora i sticanje karaktera: Zenicacentar metalne industrije BiH
Projekat sa konkretnim aktivnostima na razvijanju saradnje opinske uprave i menadmenta kompanije Arcelor Mittal Projekat sa konkretnim aktivnostima na razvijanju saradnje opinske uprave i menadmenta Rudnika Zenica u cilju formiranja i razvoja malih preduzea iz oblasti rudarstva i prerade uglja Mjera: Paket usluga tehnike i finansijske podrke razvoju projekata podrke razvoju MSP iz domena metalske industrije Mjera: Jaanje kapaciteta Univerziteta u Zenici i Instituta Kemal Kapetanovi Formiranje klastera zenikih metalaca
Program: Razvoj sektora drvoprerade i proizvodnje namjetaja
Mjera: Uspostava sektora za izvrsnost u drvopreradi pri TechnoPark-u Zenica Formiranje klastera drvopreraivaa
Program: Razvoj trgovine
Osnivanje udruenja zenikih trgovaca Izgradnja i ureenje kapaciteta i pratee opreme trnice u Lukovom polju Nemila trgovinski i poduzetniki centar mini regije
Program: Primjena novih i unapreenje postojeih tehnologija u svrhu breg privrednog razvoja
Uvezivanje naunih institucija i lokalnih proizvodnih kompanija Mjera: Subvencioniranje edukativnih programa u svrhu razvoja ljudskih potencijala u naunim institucijama i u privredi Mjera:Podrka komercijalizaciji inovacijskih rjeenja kroz paket usluga za inovatore
Program: Razvoj deficitarnih djelatnosti / sektora privrede
Revidiranje odluke o proglaenju deficitarnih djelatnosti Uvoenje seta povoljnosti za deficitarne djelatnosti
Program: Razvoj turizma
Mjera: Promocija gradske turistike ponude: muzej, parkovi, kino, pozorite, vjerski objekti, manifestacije Revizija prostorno-planske dokumentacije za potrebe razvoja turizma Infrastrukturno opremanje turistikih lokaliteta
Program: Pokretanje ekonomskih aktivnosti u oblasti energijske efikasnosti i koritenja alternativnih izvora energije
Izgradnja savremene kogeneracijske termoelektrane u Poslovnoj zoni Zenica 1 Mjera: podrka izgradnji mikro-hidroelektrana Podrka projektima koritenja solarne energije i energije vjetra Gasifikacija Opine Izrada Studije poljoprivrednog razvoja opine Zenica Mjera: Tehnika i finansijska podrka razvoju projekata za poljoprivrednu proizvodnju Mjera: Sufinansiranje uvoenja standarda i certifikacije
Program: Podrka razvoju ruralnih podruja, poljoprivrede i preraivake prehrambene industrije
80
OPINA ZENICA
1.4. Procjena oekivanih ishoda sa indikatorima

Ciljevi ekonomskog razvoja OC 1.1: Dostii omjer od najmanje 40 malih i srednjih preduzea na 1.000 stanovnika, do2022. godine OC 1.2: Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2022. godine Indikator na nivou sektorskog cilja Broj preduzea na hiljadu stanovnika Indikatori na programsko projektnom nivou Broj preduzetnika koji je otpoeo poslovanje uz podrku lokalne uprave Trajanje procedura za registraciju poslovnih subjekata Veliina novih opremljenih poslovnih zona Broj novih privrednih investicija Broj novih radnih mjesta ostvaren u energetskim investicijskim projektima Broj novih radnih mjesta ostvaren u novim energetskim kapacitetima Broj poljoprivrednih domainstava aktivno ukljuenih u program razvoja samoodrivih poljoprivrednih domainstava
Broj novih radnih mjesta ostvaren u novouspostavljenim privrednim kapacitetima
OC 1.3: Realizirati energetske investicije, uz radno angairanje znatnog dijela lokalne radne snage OC 1.4: Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. godine
Obim ostvarenih novih investicija u oblasti energetike Broj domainstava u ruralnim dijelovima koja su otpoela trino povezane i odrive poduzetnike aktivnosti
81
2.
Plan zatite ivotne sredine
2.1. Fokusiranje 2.1.1. SWOT analiza zatite ivotne sredine

Snage:
Bogastvo vodnim resursima (rijeke i izvorita) Bogati umski resursi Veliki broj izvorita pitke vode 65 % stanovnitva opine prikljueno na centralni vodovodni sistem Redovno vodosnabdijevanje gradskog podruja Visoka umovitost Prirodno naslijee u perifernim dijelovima opine (predjeli: Bistriak, Smetovi, Pepelari, gornji tok Babine rijeke) Funkcioniranje Regionalne sanitarne deponije Moanica Gradski sistem daljinskog grijanja Postojanje Tehnolokog parka Zenica Postojanje Katedre za ekoloko ininjerstvo sa laboratorijom za okolinski monitoring na Univerzitetu u Zenici Nevladine organizacije koje ve dugi niz godina implementiraju projekte iz zatite ivotne sredine Uraen LEAP opine Zenica Okolinski monitoring zraka, vode zemljita i buke
Slabosti:
Kontaminiranost zemljita u prigradskom podruju, devastirani rudniki prostori Ugroen okoli, nerazvijeno upravljanje okoliem Nizak nivo znanja i ekoloke svijesti Ogranienja zbog nedostatka financijskih sredstava Nedostatak akreditovane laboratorije za kontrolu kvaliteta okolia Slaba saradnja sa NVO iz oblasti ekologije Nepostojanje plana upravljanja otpadom na nivou opine Nedostatak prostorno - planske dokumentacije Zagaenje zraka i nedostatak plana upravljanja kvalitetom zraka Zastarjela tehnologija u proizvodnji elika Neureenost korita vodotoka Neuspostavljanje zona sanitarne zatite oko lokalnih izvorita vodosnabdijevanja Nepostojanje kanalizacionog sistema u 40 ruralnih naselja Nepostojanje postrojenja za preiavanje otpadnih voda Veliki broj klizita Prekomjerna i bespravna sjea ume Bespravna gradnja Nepostojanje azila za pse Divlje deponije Deponija industrijskog otpada i jalovine Raa Nesanirana deponija komunalnog otpada Sie Problem eksploatacije mineralnih sirovina Rudnike deponije - tzv. crvene take sa zabranom gradnje Kamenolom u Babinu (postoji mogunost da se stijenska masa obrui u vodu i blokira put ka ruralnim naseljima koja su smjetena na navedenom podruju) Slabo koritenje alternativnih energetskih izvora (vodna i vjetroenergija) Zagaenost voda i nepostojanje planova zatite voda Neostatak planske dokumentacije za okolinsko upravljanje
Prilike:
Uvoenje mehanizama i instrumenata za upravljanje okoliem Znatno smanjivanje stepena zagaenja okolia izgradnjom termoelektrane na plin Ulaganja u podizanje energetske efikasnosti Predpristupni fondovi EU Postojanje meunarodnih donatorskih i kreditnih institucija Meuopinska saradnja NVO kao potencijal za razvoj (zajedniki projekti, zajedno sa NVO provoditi programe edukacije stanovnitva i dr.) Kreiranje novih zakonskih propisa (promjena i prilagoavanje) MIZ razvoj sistema za upravljanje okoliem Razvoj turizma Energijska efikasnost Izgradnja termoelektrane na gas Nastavak gasifikacije (gasovod Bosanski Brod Doboj Zenica) Gasifikacija uglja Koritenje obnovljivih izvora energije Formiranje centra za integralni sistem upravljanja otpadom Edukacija stanovnitva sa svrhom podizanja ekoloke svijesti u cilju zatite okolia Znatno poboljanje kvaliteta okolia realizacijom LEAP-a Dekontaminacija poljoprivrednog zemljita
Prijetnje:
Zaostajanje BiH u procesu pridruivanja EU, kanjenje u dobijanju statusa zemlje-kandidata (nemogunost koritenja fondova za transport, konkurentnost, ekologiju, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj) Aktiviranje klizita usljed prirodnih nepogoda Limitiranost prostornih resursa (reljefna odreenost) Globalni utjecaj zagaenja Klimatske promjene Elementarne nepogode Globalna ekonomska kriza Loa koordinacija izmeu viih nivoa vlasti i opine Nepotivanje pozitivnih zakonskih propisa Nedovoljan pravni i institucionalni okvir Neprovoenje planskih projekata za smanjenje zagaenja zraka u kompaniji Arcelor Mittal Zenica, prema planiranoj dinamici iz plana aktivnosti
82
OPINA ZENICA
2.2. Ciljevi zatite ivotne sredine

Definirani su slijedei ciljevi zatite ivotne sredine: OC 2.1. OC 2.2. OC 2.3. OC 2.4. OC 2.5. Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada, do 2017. godine Do 2018. godine stepen zagaenja vode, zraka i tla na razini zakonom definiranih standarda Poboljati stepen energetske efikasnosti u gradu za 20%, do 2022. godine Revitalizirati 70% devastiranih povrina i kontaminiranog zemljita i sanirati klizita Do 2015. godine unaprijediti i zaokruiti sistem upravljanja prostorom i razvojem Zenice
Ciljevi zatite ivotne sredine su u vezi sa stratekim ciljevima, ali njihova realizacija je u uskoj korelaciji i sa navedenim ciljevima iz oblasti ekonomskog razvoja i drutvenog razvoja: OC 1.3: OC 1.4: OC 3.1. OC 3.2. OC 4.1. Realizirati energetske investicije, uz radno angairanje znatnog dijela lokalne radne snage Osigurati podrku za stvaranje 200 ekonomski odrivih poljoprivrednih domainstava u ruralnim podrujima do 2017. godine Kontinuirano unaprjeivanje kvalitete javnih usluga, koje e do 2017. godine biti dostupne u svim dijelovima optine Znatno poboljati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja) Uspostaviti mehanizme stalne saradnje institucija obrazovanja i istraivako-razvojnog rada sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama, do kraja 2012. Godine

Najznaajniji strateki dokument iz oblasti ivotne sredine na nivou BiH je Akcioni plan zatite ivotne sredine Bosne i Hercegovine (NEAP BiH). Osam prioritetnih oblasti NEAP-a su: Vodni resursi/otpadne vode Odrivi razvoj ruralnih podruja Upravljanje ivotnom sredinom (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija) Zatita bioloke i pejzane raznolikosti Otpad/upravljanje otpadom Privreda/odrivi razvoj privrede Javno zdravlje Deminiranje Inae, oblasti Zakonsko i institucionalno jaanje i Izrada dokumentacione osnove za planiranje i upravljanje ivotnom sredinom su prepoznate kao uvjet za implementaciju predvienih aktivnosti u svim drugim oblastima. Sektorski ciljevi su povezani sa prioritetnom oblau 3: Upravljanje ivotnom sredinom (informacionisistem/integralnoplaniranje/edukacija), sa prioritetnom oblau 1: Vodni resursi/otpadne vode i sa prioritetnom oblau 5: Otpad/upravljanje otpadom. Takoer, postoji veza i sa prioritetnom oblau 4: Zatita bioloke i pejzane raznolikosti.
83
Integracija sektorskih ciljeva je povezana i sa prioritetnom oblau 3: Upravljanje ivotnom sredinom (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija). Zbog toga to efikasno okolinsko upravljanje osigurava efikasniju zatitu i koritenje okolia. Veliki broj mjera u okviru priroitetne oblasti 6: Privreda/odrivi razvoj privrede, mogue je vezati za ciljeve strategije ekonomskog, drutvenog i okolinog sektora. Jedna od prioritetnih mjera, sa kojm su u vezi sektorski ciljevi okolinog razvoja, jeste izrada strategije razvoja energetike kojom bi se izbalansirali domai energetski resursi (hidro, termo i geotermalna energija) i potencijalni strani energetski resursi (nafta, gas) i formulirala politika njihovog balansiranog koritenja, definiranjem razvojnih pravaca i moguih dimenzija razvoja, uveli u upotrebu novi izvori energije (geotermalne vode, vjetar, sunce, treset) s tenjom da se, u to je mogue veoj mjeri, koriste vlastiti obnovljivi izvori. Sektorski ciljevi su naroito vezani za prioritetno podruje koritenja energije, u okviru pomenute oblasti Privreda/odrivi razvoj privrede. Integracija sektorskih ciljeva je prisutna i sa prioritetnom oblau 3: Upravljanje ivotnom sredinom (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija). Prioritetna podruja u okviru oblasti Vodni resursi/otpadne vode, sa kojim su u vezi sektorski ciljevi, su: izgradnja i rekonstrukcija sistema za preiavanje otpadnih voda i kanalizacionog sistema i dovoenje sistema odbrane od poplava na nivo potrebne sigurnosti. Jedno od dva prioritetna podruja u okviru oblasti Otpad/upravljanje otpadom, jeste i uklanjanje divljih odlagalita i sanacija degradiranih podruja, i ono korespondira sa sektorskim. Neka prioritetna podruja u okviru oblasti Otpad/upravljanje otpadom, a koja sektorskim ciljevima jesu : Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada Izraditi katastar divljih deponija te ukloniti i sanirati divlje deponije Osigurati selektivno prikupljanje otpada Osigurati uvjete za recikliranje i preradu korisnih materijala iz otpada Sanirati i zatvoriti deponiju Sie Drugi znaajan strateki dokument iz ove oblasti, a koji je donesen na entitetskom nivou, jeste Strategija zatite okolia Federacije Bosne i Hercegovine (usvojena u januaru 2009. godine). Sektorski ciljevi mogu se integrirati sa stratekim ciljem 7.1 Smanjenje rizika po okoli i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom, odnosno operativnim ciljevima 7.1.1 Poveati broj stanovnika obuhvaen organiziranim prikupljanjem otpada i 7.1.3 Ukloniti nelegalna odlagalita i sanirati podruja na kojem su se nalazila. S obzirom da se sektorski ciljevi odnose i na unaprjeenje sistema upravljanja otpadom, vano je pomenuti i strateki cilj 7.2 Smanjenje koliina otpada za finalno odlaganje, gdje se od brojnih operativnih ciljeva moe izdvojiti cilj 7.2.1 Uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u svim opinama FBiH. Sektorske ciljeve moe se vezati sa pojedinim operativnim ciljevima, u okviru stratekog cilja iz oblasti 4 Zatita prirode, dok, takoer, korespondiraju i sa stratekim ciljevima 6.1 Ogranienje emisije i 6.3 Unaprjeenje koritenja energije iz oblasti 6 Zatita zraka. U Strategiji zatite okolia FbiH, u okviru stratekog cilja 6.3. (str. 92) stoji: U budunosti potronja energije morat e biti racionalizirana, naroito u podruju individualne potronje i usluga, organizacije gradova, u prometnom sektoru, te u stambenom podruju. korespondiraju sa
84
OPINA ZENICA
Federalna strategija zatite voda, odnosno upravljanja vodama je uraena zasebno, a za izradu je zadueno Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Prijedlog ovog dokumenta je usvojen od strane Vlade FbiH, juna 2010. godine. Strateki cilj u oblasti koritenja voda iz ovog dokumenta u vezi je sa sektorskim ciljevima. U pogledu operativnih ciljeva, sektorski ciljevi blisko korespondiraju sa operativnim ciljem 9 Poveanje obuhvata javnim vodovodnim sistemima, sa sadanjih 60% na priblino 80%, na kraju planskog perioda Strategije. Kljuni operativni cilj u oblasti zatite voda, koji je prvenstveno povezan sa sektorskim ciljevima, jeste operativni cilj 14 Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih i otpadnih voda. Strateki cilj 10 Poveanje sadanjeg nedovoljnog stepena zatite od tetnog djelovanja voda, takoer, korespondira sa sektorskim ciljevima.
85

PLAN ZATITE IVOTNE SREDINE Projekti / mjere Zaokruiti sistem prikupljanja otpada na cijelom podruju Opine Selektivno prikupljanje korisnih materijala iz otpada Priprema i privlaenje investicija za recikliranje i preradu otpada Edukacija stanovnitva u svrhu - podizanje ekoloke svijesti i znanja o otpadu Unapreenje regionalne deponije Moanica Izrada Katastra divljih deponija i plansko uklanjanje i sanacija divljih deponija Izgradnja zatitne brane /mree za prikupljanje optpada koji pluta rijekom Bosnom/ u Janjiima Sanacija i rekultivacija deponije Sie Izrada plana i uspostavljanje sistema kvaliteta zraka Izgradnja kogeneracijske termoelektrane na plin Rekonstrukcija postojee vrelovodne mree i toplinskih podstanica, ugradnja mjeraa utroka toplinske energije, , izrada plana proirenja toplovodne mree i poveanje broja korisnika Toplifikacija prigradskih naselja u cilju uklanjanja lokalnih loita na vrsto gorivo Uspostavljanje sistema centralnog grijanja na bio masu u naselju Nemila Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. X 2013. X 2014. X 2015. X 2016. X Nosilac/nosioci implementacije Opina Zenica Opina Zenica ALBA Zenica RDM Opina Zenica Opina Zenica REC Zenica RDM Opina Zenica REC Zenica RDM ALBA Zenica Kanton, Opina Zenica Opina Zenica RDM Opina Operativni tab UNZE KTG Zenica Cjelokupno stanovnitvo Opine Zenica Ciljne grupe (korisnici)
1.
2.
3.
Strateki cilj br. 2 Program: Produktivno upravljanje otpadom OC 2.1. Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada, do 2017g.
4. 5. 6.
X X X
X X X
X X X
X X X
X X X
7.
8. 9. 10.
X X X Strateki cilj br. 2 OC 2.2. Do 2018. godine stepen zagaenja vode i zraka i tla na razini zakonom definiranih standarda
X X X X X X X X X
11.
Program: istiji zrak
JP Grijanje Opina Zenica
12.
JP VIK Opina Zenica Opina Zenica, JP Grijanje, Agencija ZEDA, JP Zenica ira javnost graani opine
13.
86
OPINA ZENICA
PLAN ZATITE IVOTNE SREDINE Projekti / mjere Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici) Privredni subjekti, ira javnost graani opine
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22. 23. 24.
25. 26.
Prikljuenje privrednih subjekata na toplovodnu mreu daljinskog grijanja u cilju ukidanja lokalnih kotlovnica na vrsto gorivo Program: Osposobljavanje istiji zrak akreditovane labaratorije za okolinski monitoring Uspostavljanje monitoring sistema kvaliteta zraka prema planu monitoringa Rekonstrukcija gradske kanalizacione mree u cilju razdvajanja fekalne od kine vode Odvajanje gradske fekalne kanalizacije od Strateki cilj industrijske kanalizacije br. 2 u kompaniji Arcelor Mittal Zenica OC 2.2. Izgradnja centralnog Do 2018. ureaja za godine stepen preiavanje gradskih zagaenja otpadnih voda vode, zraka i tla Pproirenje na nivou kanalizacione mree na zakonom prigradska naselja i definisanih subjekte koji nisu standarda prikljueni na mreu Program: Izgradnja fekalne Koritenje i zatita kanalizacione mree sa voda ureajima za preiavanje otpadnih voda po slivnim podruijima Sanacija vodovodnog sistema grada Zenice i proirenje na prigradska naselja Izgradnja vodovoda Plava voda Izgradnja novih i sanacija starih seoskih vodovoda Izrada katastra izvorita i lokalnih vodovoda, zatita izvorita i edukacija stanovnitva Praenje zdrastvene ispravnosti vode za pie
JP Grijanje Opina Zenica
X UN ZE Opina Zenica
X ira javnost graani opine
JP VIK Opina Zenica
X X X
X X X
X X X
X X X
X X X -Opina Zenica -Zavod za javno zdravstvo -REC Zenica -JP VIK -UNZE
X X
X X
X X
X X
X X
87
PLAN ZATITE IVOTNE SREDINE Projekti / mjere Izgradnja GGM i krunih tokova sa veznim i servisnim saobraajnicama Izrada Katastra lokalnih puteva i inventara uline mree Rekonstrukcija i alfaltiranje lokalnih makadamskih puteva Modernizacija javnog prevoza na teritoriji opine Zenica Rjeavanje problema parkiranja u Zenici Izgradnja mostova preko rijeke Bosne (L.polje, Kam.polje) Rekonstrukcija postojee gradske rasvjete Izgradnja nove javne rasvjete u prigradskim i seoskim podrujima Azil i higijenski servis za pse i make lutalice Sanacija gradskog displeja ili nabavka novih displeja, sa mogunou prikazivanja podataka o zagaenju zraka Izrada katastra i sanacija saobraajne signalizacije Izrada katastra i sanacija javnih zelenih povrina Projekat sanacije gradskih groblja (rjeavanje problema uzurpacije zemljita na groblju Crkvice, sanacija klizita, popravka ograde, javna rasvjeta na groblju Pranice, definisanje nadlenosti za pasivna groblja u gradu, pitanje odravanja spomen kosturnica,..) Sanacija gradskog mobilijara Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. X 2013. X 2014. X 2015. X 2016. X Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici)
27.
28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35.
X X X X X X Strateki cilj br. 3 OC 3.2. Znatno poboljati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture X X
X X X X X X X X
X X X X X X X X
X X X X X X X X
X X X X X Opina Zenica X X X ira javnost graani opine
Program: Poboljanje saobraajne infrastrukture i javnih usluga
36.
37. 38.
X X
X X
X X
X X
X X
39.
Opina Zenica JP Gradsko groblje
40.
Opina Zenica
88
OPINA ZENICA
PLAN ZATITE IVOTNE SREDINE Projekti / mjere Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. X X 2013. X X 2014. X X 2015. X X 2016. X X Nosilac/nosioci implementacije Opina Zenica Agencija ZEDA Opina Zenica Ciljne grupe (korisnici)
41. 42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
Izrada SEAP-a (Akcioni plan utede energije) Poboljanje EE u javnim objektima Zenice Edukacija ciljanih skupina o nainima i Strateki cilj znaaju utede energije br. 3 u svim segmentima Program: OC 2.3. koritenja elektrine Energetska Poboljati energije efikasnost stepen Formiranje energetske informacionog sistema efikasnosti u za upravljanje EE gradu za 20%, Izrada studije do 2022 g. izvodljivosti za koritenje alternativnih izvora energije (gasifikacija uglja, iskoritenje metana iz jamskih kopova uglja,...) Izrada katastra klizita na podruju opine Zenica Sanacija klizita na podruiju opine Zenica prema utvrenom prioriteu Sanacija i rekultivacija zemljinih povrina devastiranih povrinskom eksploatacijom uglja i odlaganjem rudnike jalovine (koje vie nisu u funkciji i predate su na Strateki cilj upravljanje Opini) br. 2 Monitoring sadraja tekih metala i drugih OC 2.4. Program: tetnih materija u Revitalizirati Revitalizacija i zemljitu na podruju 70% sanacija zemljita opine Zenica devastiranih povrina i Izrada studije kontaminiranog dekontaminacije i zemljita i zatite zemljita sa sanirati klizita preglednom kartom zona kontaminacije Realizacija mjera poboljanja zdrastvene ispravnosti zemljita u svrhu razvoja poljoprivredne proizvodnje (mjere kalcizacije i humizacije) Remedijacija kontaminiranog zemljita primjenom novih tehnologija fitoremidijacije i sl.
X Opina Zenica Agencija ZEDA
Opina Zenica UNZE Agencija ZEDA
X ira javnost graani opine
Opina Zenica X X X X X
Opina Zenica UNZE
X Opina Zenica
Opina Zenica UNZE
89
PLAN ZATITE IVOTNE SREDINE Projekti / mjere Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. X X Strateki cilj br. 2 OC 2.5. Do 2015. godine unaprijediti i zaokruitit sistem upravljanja prostorom i razvojem Zenice X X 2013. X X X X X X X X X X X X X X X X X Opina Zenica UNZE 2014. X X X X X Opina Zenica ZDK 2015. X X X X 2016. X X X X ira javnost graani opine Opina Zenica Nosilac/nosioci implementacije Opina Zenica UNZE Ciljne grupe (korisnici)
53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60.
61.
Izrada studije i plana zatite prirodnih vrijednosti na podruiju opine Zenica Izrada prostornog plana opine Zenica Izrada urbanistikog Program: plana opine Zenica Upravljanje prostorom i Izrada detaljnih planova (regulacioni-provedbeni razvojem Zenice planovi) Uspostava Parka prirode Babina Izrada plana upravljanja rekreacionim podrujima Bistriak i Smetovi Izrada integralnog plana okolinskog upravljanja Uspostava sistema za okolinsko upravljanje u Program: svim okolinskim Okolinsko aspektima upravljanje Formiranje strunoekspertnog tijela ili posebne agencije za okolinsko upravljanje
Opina Zenica UNZE Agencija ZEDA
Za realizaciju plana zatite ivotne sredine definirani su projekti i mjere koji su grupirani u 8 programa:
Zaokruiti sistem prikupljanja otpada na cijelom podruju Opine Selektivno prikupljanje korisnih materijala iz otpada Edukacija stanovnitva u svrhu - podizanje ekoloke svijesti i znanja o otpadu Priprema i privlaenje investicija za recikliranje i preradu otpada Izrada Katastra divljih deponija i plansko uklanjanje i sanacija
Program: Produktivno upravljanje otpadom
Program: istiji zrak
Izrada plana i uspostavljanje sistema kvaliteta zraka Izgradnja kogeneracijske termoelektrane na plin Rekonstrukcija postojee vrelovodne mree i toplinskih podstanica Toplifikacija prigradskih naselja u cilju uklanjanja lokalnih loita na vrsto gorivo Uspostavljanje sistema centralnog grijanja na bio masu u naselju Nemila
Program: Koritenje i zatita voda
Rekonstrukcija gradske kanalizacione mree Odvajanje gradske fekalne kanalizacije od industrijske kanalizacije u kompaniji Arcelor Mittal Zenica Izgradnja centralnog ureaja za preiavanje gradskih otpadnih voda Izgradnja vodovoda Plava voda Izgradnja novih i sanacija starih seoskih vodovoda Praenje zdrastvene ispravnosti vode za pie
90
OPINA ZENICA
Izgradnja GGM i krunih tokova sa veznim i servisnim saobraajnicama Izrada Katastra lokalnih puteva i inventara uline mree Rekonstrukcija i alfaltiranje lokalnih makadamskih puteva Rjeavanje problema parkiranja u Zenici Izgradnja mostova preko rijeke Bosne Azil i higijenski servis za pse i make lutalice Izrada katastra i sanacija javnih zelenih povrina
Program: Poboljanje saobraajne Infrastrukture i javnih usluga
Program: Energetska efikasnost
Izrada SEAP-a Poboljanje EE u javnim objektima Zenice Edukacija ciljanih skupina o nainima i znaaju utede energije u svim segmentima koritenja elektrine energije Formiranje informacionog sistema za upravljanje EE
Program: Revitalizacija i sanacija zemljita
Izrada katastra klizita na podruju opine Zenica Sanacija klizita i rekultivacija zemljinih povrina devastiranih povrinskom eksploatacijom na podruiju opine Zenica Monitoring sadraja tekih metala i drugih tetnih materija Remedijacija kontaminiranog zemljita primjenom novih tehnologija Izrada studije dekontaminacije i zatite zemljita Realizacija mjera poboljanja zdrastvene ispravnosti zemljita
Program: Upravljanje prostorom i razvojem Zenice
Izrada studije i plana zatite prirodnih vrijednosti Izrada prostornog plana opine Zenica Izrada urbanistikog plana opine Zenica Uspostava Parka prirode Babina Izrada detaljnih planova (regulacioni-provedbeni planovi) Izrada plana upravljanja rekreacionim podrujima Bistriak i Smetovi Izrada integralnog plana okolinskog upravljanja Uspostava sistema za okolinsko upravljanje u svim okolinskim aspektima Formiranje struno-ekspertnog tijela ili posebne agencije za okolinsko upravljanje
Program: Okolinsko upravljanje
91

Ciljevi zatite ivotne sredine OC 2.1. Zaokruiti sistem prikupljanja i prerade otpada, do 2017. g. Indikatori na sektorskom nivou Tona prikupljenih sekundarnih sirovina Indikatori na programsko projektnom nivou Broj saniranih divljih deponija na podruju optine Broj mjesnih zajednica ukljuenih u organizirano prikupljanje otpada Uvedena selekcija vrstog otpada Realiziran projekat regionalnog vodovodnog sistema (Plava voda) % smanjenja gubitaka vode Broj domainstava prikljuenih na kanalizacionu mreu Broj km izgraene kanalizacione mree Smanjen broj direktnih kanalizacionih ispusta u vodotoke i na zemljite Uvedeni mehanizmi mjerenja stepena zagaenja zraka Broj rekonstruiranih toplinskih podstanica daljinskog grijanja Broj ugraenih mjeraa utroene toplinske energije % smanjenja utroene toplotne energije Sanirane i rekultivirane naputene deponije Broj hektara ogoljenog umskog zemljita koje je poumljeno Ureena prostorno-planska dokumentacija Uspostavljena struktura za upravljanje razvojem
OC 2.2. Do 2018. godine stepen zagaenja vode, zraka i tla na razini zakonom definiranih standarda
% stanovnitva koje ima osigurano kvalitetno vodosnabdijevanje % reguliranih otpadnih i oborinskih voda % smanjenja emisija tetnih gasova
OC 2.3. Poboljati stepen energetske efikasnosti u gradu za 20%, do 2022. g. OC 2.4. Revitalizirati 70% devastiranih povrina i kontaminiranog zemljita i sanirati klizita OC 2.5. Do 2015. godine unaprijediti i zaokruiti sistem upravljanja prostorom i razvojem Zenice
Broj rekonstruiranih objekata sa svrhom smanjenja gubitaka energije (provedene mjere energetske efikasnosti u objektima) % smanjenja trokova energije
% povrina poumljenih kvalitetnim umskim nasadom
Usklaeni planovi razvoja sa prostornim planovima
92
OPINA ZENICA
3. Plan drutvenog razvoja 3.1. Fokusiranje 3.1.1. Sektorska SWOT analiza drutvenog razvoja opine
Snage: Administrativni i kulturni centar Kantona, regionalni razvojni centar Univerzitetski grad, sa tradicijom istraivako-razvojnog rada Sportska, kulturna i sajamska infrastruktura, dobar imid u organiziranju sportskih i sajamskih manifestacija Vrijedno kulturno naslijee i bogati kulturni sadraji Institucionalna razvijenost za planiranje i upravljanjem razvojem Institucionalna razvijenost socijalne zatite Razvijen nevladin sektor Slabosti: Prilike: Prednjaenje u izgradnji razvojne infrastrukture, projektnom upravljanju i koritenju domaih i meunarodnih fondova Koritenje nadolazeih programa podrke i fondova za ruralni razvoj Ukljuivanje nevladinog i privatnog sektora u pruanje javnih usluga Predpristupni fondovi EU kao i drugi razvojni programi meunarodne zajednice Koritenje ve dostignutog statusa opine Zenice kao obrazovonog, administrativnog, privrednog, kulturnog i sportskog centra Glomazan administrativni aparat, neraieni (neregulirani) odnosi i neefikasna saradnja izmeu opine, kantona i drave Pad nataliteta i demografsko starenje Socijalne deformacije karakteristine za vee sredine u BiH (kriminalitet, droga...) Nedostatak strunog kadra u sportu i zdravstvu Neusklaenost potreba privrede sa planiranjem i ponudom formalnog obrazovnog sistema Neujednaeni uvjeti za kreiranje programa predkolskog obrazovanja u seoskim i gradskim sredinama Nedostupnost stanova za mlade ljude i ljude srednjih godina Veina NVO organizacijski i finansijski nije samoodriva i ima nerazvijene ljudske resurse
Prijetnje: Porast siromatva kao posljedica nezaposlenosti i strukturne neprilagoenosti privrede Porast opteg kriminaliteta Ubrzanje odliva mladih i strunjaka Nestabilnost odluka i transfera viih nivoa vlasti u vezi s funkcijama i finansijama lokalne uprave
Razvoj drutvenog sektora u opini Zenica je jednako bitan i ima isti znaaj kao razvoj privrede opine. Daljnje pozicioniranje Zenice kao univerzitetskog, kulturnog i sportskog centra ima snanu osnovu u postojeim institucijama i ljudskim resursima. Zenica kao administrativni centar Kantona, ima znaajne resurse u podruju nauke, kulture i sporta koji se mogu i, daljnjim razvojem, trebaju staviti u funkciju zadovoljenja potreba stanovnitva van ZE-DO kantona. Postoji kritina masa institucija koje omoguavaju Zenici postizanje liderske pozicije u obrazovanju, sportu i kulturi. Da bi se neutralizirale postojee slabosti, opinske institucije i organizacije trebaju uspostaviti bolju saradnju sa institucijama na viim razinama vlasti. Potrebno je kontinuirano raditi na unaprjeenju sustava predkolskog obrazovanja i proiriti njegovu dostupnost u svim dijelovima opine. Takoe je potrebno kontinuirano raditi na unapreenju obrazonog sistema, njegovom povezivanju sa privredom i uskladiti kolovanje sa potrebama privrede i trita rada. Osmisliti stambene programe za mlade brane parove. Postojee institucije trebaju nastaviti razvijati svoje kapacitete za pripremu i implementaciju projekata financiranih iz fondova za ruralni razvoj i pristupnih fondova EU. Javna administracija treba razviti sustav kojim e biti omoguen ulazak privatnog sektora u podruje pruanja javnih usluga. 93
3.2. Razvojni ciljevi drutvenog razvoja

Definirani su slijedei ciljevi drutvenog razvoja opine: OC 3.1. OC 3.2. OC 3.3. OC 4.1. OC 4.2 Kontinuirano unaprjeivanje kvaliteta javnih usluga, koje e do 2017. godine biti dostupne u svim dijelovima opine Znatno poboljati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja) Smanjenja socijalno najugroenijih grupa stanovnita i izrada socijalne karte do 2015. godine Uspostaviti mehanizme stalne saradnje institucija obrazovanja i istraivako-razvojnog rada sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama, do kraja 2012. godine Do 2022. godine Zenica je vrhunski regionalni univerzitetski centar i regionalni centar sportskih i kulturnih dogaanja
Ciljevi drutvenog razvoja su u vezi sa stratekim ciljevima, ali njihova realizacija je u uskoj korelaciji i sa navedenim ciljevima iz oblasti ekonomskog razvoja i zatite ivotne sredine: OC 1.1: OC 1.2: OC 1.3: Dostii omjer od najmanje 40 malih i srednjih preduzea na 1.000 stanovnika, do 2022. godine Privui privredne investicije kojima e se otvoriti najmanje 6.000 radnih mjesta do 2022. godine Realizirati energetske investicije, uz radno angairanje znatnog dijela lokalne radne snage
OC 1.4:
Olakati stvaranje kritine mase ekonomski odrivih domainstava u ruralnim podrujima
OC 2.1. OC 2.2.
Do 2018. godine, stepen zagaenja vode, zraka i tla dovesti na nivo zakonom definiranih standarda Poboljati stepen energetske efikasnosti u gradu za 20%, do 2022. godine

Prijedlog Strategije socijalnog ukljuivanja BH poseban naglasak stavlja na socijalnu integraciju, kroz participaciju na tritu rada. U tom smislu, Strategija definira nekoliko stratekih pravaca koji su bitni za opinu, s obzirom na definirani sektorski fokus: osigurati ukljuivanje socijalno iskljuenih kategorija u aktivno trite rada i osigurati pristup svim dobrima, uslugama, resursima i pravima koje e poboljati aktivno uee socijalno iskljuenih na tritu rada.
94
OPINA ZENICA
Pored toga, Strategija definira i druge prioritete od znaaja za drutveni razvoj na podruju opine: razvijati kapacitete pruatelja usluga socijalne zatite na lokalnom nivou, jaati mehanizme socijalnog dijaloga i razviti partnerstva i participaciju svih relevantnih aktera i razvijati mree socijalne zatite kroz jaanje meusektorske saradnje sa zdravstvom, obrazovanjem, institucijama trita rada i NVO-ima. Zakon o predkolskom obrazovanju postavlja pred Opinu obavezu osiguravanja uvjeta za jednaku dostupnost kvalitetnih programa predkolskog obrazovanja svoj djeci na podruju opine. Strategijom razvoja BiH, u okviru stratekog cilja koji se odnosi na konkurentnost, predvieno je kontinuirano poboljavanje produktivnosti preduzea te podrka klasterima i jaanju lanaca vrijednosti. Kada govorimo o Strategiji razvoja FbiH, u periodu od 2010. do 2020. godine, moe se rei da su njom, u okviru jaanja konkurentnosti, predviene slijedee inicijative relevantne za Strategiju razvoja Zenice: kompetentnost ljudskih resursa, nauno-tehnoloka i poslovna infrastruktura i saradnja: univerziteti privreda.
95

PLAN DRUTVENOG RAZVOJA Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X X X X Nosilac/nosioci implementacije UNZE, Agencija Zeda, Ministarstvo obrazovanja,Opina NVO, Opina zenica Sluba za zapoljavanje, Univerzitet, Privredna Komora Resorne opinske slube Ciljne grupe (korisnici) Mladi obrazovani kadrovi Svi graani, privredni i drutveni subjekti
Projekti / mjere 1. Savjet za saradnju obrazovanja i privrede
2.
3.
4.
5.
Strateki cilj Uspostavljanje baze br. 4 podataka uspjenih zeniana i zenianki OC 4.1. koji ive i rade u Uspostaviti inostranstvu mehanizme Analiza potranje na stalne tritu rada, sa analizom saradnje potrebnih vjetina institucija (godinje) obrazovanja i Kontinuirana edukacija istraivakoaktivista u MZ u cilju razvojnog rada Program: njihovog sa Obuka i osposobljavanja za rad preduzeima, prekvalifikacija u organima MZ kulturnim i Izrada projekta sportskim Cjeloivotno uenje u organizacijama cilju obrazovanja i do kraja 2013. prekvalifikacije odraslih godine osoba radi zapoljavanja Savjet za obrazovanje, kulturu i sport
Program: Saradnja preduzea, UNZE i Instituta KK
Nezaposleni
Aktivisti u MZ i svi graani indirektno
kole, Zeda, Opinske Slube Opina, Obrazovni kulturni i sportski subjekti Opina Zenica KUD Preporod Opina Zenica UG Biseri Sevdaha, Muzej KUD Bosnia Folk KUD eljezara i drugi Nastavnici i uenici Osnovne muzike kole i udruenje Djeija Nota
Odrasle osobe bez zaposlenja i one koje ele drugi posao Graani Graani opine Zenica Djeca i omladina Kulturno umjetnika drutva, graani lanovi kulturno umetnikih drutava, graani Djeca predkolskog uzrasta, uenici osnovnih muzikih kola
6. 7.
X X X Strteki cilj br. 4 X X
X X X X X
X X X X X
X X X X X
X X X X X
Festival zeniko proljee Festival duhovne 8. muzike Festival filma djece i 9. omladine 10. Festival sevdaha
OC 4.2. Do 2022. RazvojKulturno Program: godine Zenica umjetnikihdrutava Promocija je vrhunski 11. (KUD),etnofestivala kulture, sporta regionalni islino i turizma univerzitetski centar i regionalni Autorski djeiji festival centar 12. Kad muzika svira sportskih i kulturnih dogaanja 13. Ulini festival Festival 14. bosanskohercegovake drame 15. Festival MESS u Zenici
X X
X X
X X
X X
X X
NVO i kulturno Graani opine umjetnika drutva, Zenica Opina Bosansko Narodno Teatarska publika, Pozorite Zenica teatarski umjetnici u Zenici Teatarska publika, Bosansko Narodno teatarski umjetnici Pozorite Zenica u Zenici
96
OPINA ZENICA
PLAN DRUTVENOG RAZVOJA Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici) Profesori i uenici srednje muzike kole u Zenice, muziari iz drugih gradova
Projekti / mjere Tradicionalni 16. novogodinji koncert simfonijskog orkestra 17. Bijenale eko-karikature Formiranje gradske 18. likovne galerije 19. imburijada 20. Lastavica 21. 22. 23.
X X Program: Promocija kulture, sporta i turizma Strateki cilj br. 4 OC 4.2.
X X
X X X
X X X X X X X
X X X X X X X
Kamerni simfonijski orkestar
Muzej grada Zenica UG Forum graana Zenica Opina Zenica Turistika zajednica UG Lastavica Koarkaki klub Kengur Mjesne zajednice i Opina Zenica Opina Zenica, Osnovna Specijalna kola Opina Zenica JP Zenica Svi graani
X X X X
X X X X X
X X X X
Vjernici islamske vjeroispovjesti Djeca osnovnog i srednjekolskog obrazovanja Djeca sa posebnim potrebama Stanovnici prigradskih i seoskih naselja
24.
25. 26. 27. 28. 29.
30. 31. 32. 33. 34. 35.
Meunarodni koarkaki turnir- Kengur Kup Izgradnja sportskih igralita u mjesnim zajednicama Sportsko rekreaciono igralite za djecu sa posebnim potrebama Projektni zadatak sa Strteki cilj Program: termin planom za br. 3 Poboljanje adaptaciju drutvenih OC 3.1. Kulturno, domova u prigradskim i Kontinuirano sportske i seoskim naseljima zdravstvene unaprjeivanje Porodina ambulanta infrastrukture kvaliteta javnih Tiina u mjesnim usluga, koje e Porodina ambulanta do 2017. zajednicama Arnauti godine biti Porodina ambulanta dostupne u Mokunice svim Porodina ambulanta dijelovima erii opine Zenica Analiza opravdanosti otvaranja ambulante sa apotekom u Vranduku OC 3.2. Znatno i Koarkaka liga kontinuirano osnovnih kola poboljavati stanje Meunarodni Atletski komunalne i miting Zenica saobraajne Podrka kolama sporta infrastrukture (koarka, nogomet, Program: (kvantificirano odbojka, rukomet, Poboljanje programima i atletika) infrastrukture i projektima javnih usluga cilja) Male olimpijske igre Rekonstrukcija stadiona Bilino polje
X X
X X X X X X Osnovne kole, Opina Zenica Atletski klub Sportski Savez, Opina Zenica Drutvo pedagoga fiike kulture Opina Zenica, NK elik, Nogometni savez BiH JP Za upr. sp. ter. Ragbi Savez Sportski savez Opina Zenica Djeca osnovnog i srednjekolskog obrazovanja, posjetioci i roditelji Sportisti svih uzrasta i kategorija Mladi sportisti Uenici osnovnih i srednjih kola Opina Zenica i Dom zdravlja Zenica Lokalno stanovnitvo
X X X X X X
X X X X X X
X X X X
X X X X
X X X X
Sportisti, Posjetioci
Izgradnja ragbi kompleksa Osposobljavanje dvorane Papirna u 36. funkciji razvoja gimnastike formiranje gimnastikog kluba
Mladi stanovnici Zenice
97

PLAN DRUTVENOG RAZVOJA Program Veza sa stratekim i operativnim ciljevima Orijentacioni period realizacije/ dinamika implementacije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X Nosilac/nosioci implementacije JP Za upr. sp. ter. Ciljne grupe (korisnici) Sportisti Svi graani Graani
Projekti / mjere 37. Aqua Park Uvoenje mehanizama redovnog praenja i 38. analiziranja javnih usluga sa ciljem njihovog unapreenja Struna analiza potreba 39. za otvaranje odjeljenja sportske gimnazije Obnova objekta 40. Bosanskog narodnog pozorita Studija opravdanosti 41. uspostave Muzeja tehnike Rijeavanje prostora 42. Ope biblioteke Obnova biblioteke 43. grae Analiza opravdanosti 44. otvaranja odjeljenja Ope biblioteke u Nemili 45. Izgradnja RTV doma Rekonstrukcija 46. nogometnog B terena na Kamberovia polju 47. 48. Izgradnja nogometnog kompleksa NSBiH Informatizacija u zdravstvu
Opinske Slube
Strteki cilj br. 3 OC 3.1. Kontinuirano unaprjeivanje kvaliteta javnih usluga, koje e do 2017. godine biti dostupne u svim dijelovima opine Zenica Program: Poboljanje infrastrukture i javnih usluga OC 3.2. Znatno i kontinuirano poboljavati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja)
Opina Zenica Vlada ZDK Bosansko narodno pozorite Zenica i opina Zenica Muzej grada Zenice X X X Opa Biblioteka i Opina Zenica Opa Biblioteka Opa biblioteka i Opina Zenica
Graani Svreni osnovci Teatarske publika i posjetioci kulturnih manifestacija grada Zenica i ire regije
Svi graani
X X X
Lokalno stanovnvo
X X
X X
X X
X X
Formiranje Instituta za 49. zatitu zdravlja Prihvatilite i dnevni centar za odgojno 50. zanemarenu i naputenu djecu 51. Sigurna kua za ene
52.
Projekat Kua na pola puta
RTV Zenica, Graani opine Opina Zenica Zenica i ire JP Za odravanje i Nogometni upravljanjem klubovi, rekreativci sportskim terenima FIFA, UEFA, Reprezentativne NSBiH, Opina selekcije,klubovi, Zenica graani Dom zdravlja Lokalno Zenica stanovnitvo Dom zdravlja Kantonalni Stanovnitvo na veterinarski zavod podruju regije Vlada ZDK JU CSR, Nevladine organizacije Dijeca bez (Medica, Uitelji bez starateljstva granica ) ene rtve nasilja u porodici i NVO Medica i JU zajednici, djeca Dom porodica rtve raznog oblika nasilja Osamostaljivanje djece koja zavravaju JU Dom porodica institucijalno zbrinjavanje u domu NVO Humanost, Kanton, Opina JU Dom porodica, Opina Zenica Djeca sa posebnim potrebama Djeca smjetena u
Centar za podsticanje razvoja i ranu 53. intervenciju za djecu sa posebnim potrebama 54. Mali porodini dom
X X
X X
X X
X X
X X
98
OPINA ZENICA
PLAN DRUTVENOG RAZVOJA Program Veza sa Orijentacioni period realizacije/ stratekim i dinamika implementacije operativnim 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. ciljevima Strteki cilj br. 3 OC 3.1. Kontinuirano X X X X X unaprjeivanje kvaliteta javnih usluga, koje e do 2017. X X X X X godine biti dostupne u X X X X X svim dijelovima opine Zenica OC 3.2. Znatno i kontinuirano poboljavati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja) X X X Nosilac/nosioci implementacije Ciljne grupe (korisnici) Dom za nezbrinutu djecu JU Dom porodica, Opina Zenica
Projekti / mjere Razvijanje svijesti o hraniteljstvu kao obliku zbrinjavanja djece bez 55. roditelja, starih osoba i osoba sa posebnim potrebama 56. Dom za beskunike
Djeca smjetena u Dom za nezbrinutu djecu Beskunici Omladina
NVO Opinski tim
Prevencija maloljetnike delikvencije Adaptacija i opremanje smjetajnih kapaciteta JU Dom za stara lica Program: 58. (poveanje kapaciteta Poboljanje kroz izgradnju aneksa na objektu u Crkvicama infrastrukture i javnih usluga ili Doma penzionera) 57. 59. Gerontoloki Centar Eko park Smetovi - Eko kua i Etno selo Izviaki omladinski 61. centar Borako jezero Formiranje Eko-muzeja 62. Vranduk 60.
JU Dom za stara lica Opina Zenica
Stare osobe
X X X
X X X X
X X X X
X X X X
X X X X
UG Ruhama Opina Zenica NVO Savez izviaa, Opina Zenica Kanton, Opina
Bolesne stare osobe Omladina Graani Zenice Omladina, sportisti ira javnost, turisti
Plan drutvenog razvoja predvia realizaciju projekata i mjera koji su grupirani u 4 programa: Program: Saradnja preduzea, UNZE i Instituta KK Program: Obuka i prekvalifikacija
Savjet za saradnju obrazovanja i privrede Uspostavljanje baze podataka uspjenih zeniana i zenianki koji ive i rade u inostranstvu Analiza potranje na tritu rada, sa analizom potrebnih vjetina Kontinuirana edukacija aktivista u MZ Izrada projekta Cjeloivotno uenje Savjet za obrazovanje, kulturu i sport Razvoj Kulturno umjetnikih drutava (KUD), festivala i slino Tradicionalni novogodinji koncert simfonijskog orkestra imburijada, Lastavica Formiranje gradske likovne galerije Bijenale eko-karikature Meunarodni koarkaki turnir- Kengur Kup Izgradnja sportskih igralita u mjesnim zajednicama Projektni zadatak sa termin planom za adaptaciju drutvenih domova u prigradskim i seoskim naseljima Porodina ambulanta (Tiina, Arnauti, Mokunice, erii Analiza opravdanosti otvaranja ambulante sa apotekom u Vranduku Izgradnja sportskih igralita u mjesnim zajednicama Projektni zadatak sa termin planom za adaptaciju drutvenih domova u prigradskim i seoskim naseljima Porodina ambulanta (Tiina, Arnauti, Mokunice, erii Analiza opravdanosti otvaranja ambulante sa apotekom u Vranduku
Program: Promocija kulture, sporta i turizma Program: Poboljanje Kulturno, sportske i zdravstvene infrastrukture u mjesnim zajednicama
Program: Poboljanje infrastrukture i javnih usluga
99

Ciljevi drutvenog razvoja OC 4.1. Uspostaviti mehanizme stalne saradnje institucija obrazovanja i istraivako-razvojnog rada sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama, do kraja 2013. godine OC 4.2. Ojaati ulogu centra sportskih i kulturnih dogaanja Zeniko-dobojskog kantona i ire regije. OC 3.1. Kontinuirano unaprjeivanje kvalitete javnih usluga, koje e do 2017. godine biti dostupne u svim dijelovima opine OC 3.2. Znatno poboljati stanje komunalne i saobraajne infrastrukture (kvantificirano programima i projektima cilja) OC 3.3. Smanjenje broja socijalno najugroenijih grupa stanovnita i izrada socijalne karte do 2015. godine Indikator na nivou sektorskog cilja Broj tehnolokih unaprjeenja proizvodnje implementirano u saradnji sa obrazovnim institucijama Broj implementiranih projekata saradnje obrazovnih institucija i kulturnih organizacija Broj implementiranih projekata saradnje obrazovnih institucija i sportskih organizacija Broj turista koji je posjetio Zenicu zbog sportskih dogaanja Broj turista koji je posjetio Zenicu zbog kulturnih manifestacija Indikatori na programsko projektnom nivou Uspostavljena struktura stalne saradnje institucija obrazovanja sa preduzeima, kulturnim i sportskim organizacijama
Broj uspostavljenih novih sportskih i kulturnih manifestacija Uspostavljeni mehanizmi praenja stepena zadovoljstva korisnika javnih usluga Broj km asfaltiranih puteva Broj izgraenih km novih vodovodnih mrea
Stepen zadovoljstva korisnika javnih usluga povean Stepen zadovoljstva graana stanjem komunalne infrastukture Stepen zadovoljstva graana stanjem saobraajne infrastukture Do kraja 2015. godine, sve socijalno iskljuene kategorije imaju pristup adekvatnim uslugama socijalne pomoi i zatite. Do kraja 2015. godine, svi graani imaju pristup uslugama zdravstvene zatite jednakog kvaliteta
Broj inicijativa usmjerenih na ukljuivanje marginaliziranih grupa u drutveni ivot u saradnji lokalne uprave i NVO sektora
100
Kredit
Entitet
Sektor 1. Ekonomski razvoj 600000 2000 30000 1 000000 10000 10 000 100000 5000 5000 5000 5000 5000 50000 50000 10 000 10 000 100000 5000 5000 5000 5000 10000 10000 200 000 200 000 200 000 600000 15000 15000 100 000 2.000 2.000 15000 300 000 600000 600000
1.
Dovretak izgradnje i proirenje PZ Zenica 1
2.
Izgradnja baze podataka o pogodnom graevinskom zemljitu koje bi u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom moglo biti iskoriteno za osnivanje poslovnih zona
3.
Izrada studija izvodljiivosti za potencijalne poslovne zone
101
50 000 5000 5000
4.
Mjera 1: Izgradnja i unaprjeenje kapaciteta Agencije ZEDA i razvoj funkcija Biznis inkubatora Zenica i TechnoParka
5.
Uspostavljenje JUR- a Jedinica za upravljanje razvojem u okviru opinske administracije
6.
Uspostava one stop shop-a za pomo pri pokretanju biznisa
7.
Formiranje razvojnog i garantnog fonda za podsticaj osnivanju i razvoju malih i srednjih preduzea (finansijska podrka i stalna sredstva)
8.
Uspostavljanje baze podataka svih privrednih subjekata u opini Zenica
9.
Analiza stanja poduzetnitva u opini Zenica i uspostavljanje baze podataka investicijskih prilika u javnom i privatnom sektoru
10. Izrada plana za stvaranje najboljeg lokalnog poslovnog okruenja u BiH
11.
Mjera 1: Definiranje i donoenje odluka o paketu stimulativnih mjera za strane / domae investitore (nia renta, takse, i sl.)
Mjera 2: Kontinuirana izgradnja i unaprjeenje kadrovskih kapaciteta i 12. metoda djelovanja prema investitorima u pred-investicijskoj, investicijskoj i post-investicijskoj fazi
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) 2012. 2013. 2014. Ukupno Javna Privatni preduzea izvori IPA Procijenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Donatori Ostalo Procijenjena vrijednost projekta / mjere 5000
IV. OPERATIVNI DIO
1. Plan implementacije Strategije razvoja
1.1. Indikativni finansijski plan za period od tri godine SEKTOR EKONOMIJA
R.B.
Projekat / mjera
Uspostavljanje baze podataka i mree svih uspjenih privrednika 13. zenikog porijekla koji se bave biznisom van BIH promotori investicijskih prilika u Zenici
Kredit
Entitet
14. 3000 1000 1000 1000 3000
Uspostava on-line investitorskog vodia uz redovno i povremeno publikovanje CD / printane verzije 10 000
15.
Mjera 1: Uspostavljanje LEF-a: Lokalnog ekonomskog foruma Savjetodavne skupine sainjene od svih stakeholdera razvoja opine koji rade na unaprjeenju poslovnog ambijenta u Zenici i ostvarivanje sinergijskih efekata kroz uspostavu partnerstva 50 000
Mjera 3: Edukativni i promotivni programi sa svrhom podizanja svijesti o 16. poduzetnitvu u obrazovnim institucijama fakulteti, srednje i osnovne kole (takmienja poslovnih ideja, sajam ideja i inovacija, i sl.)
17.
Mjera 4: Unaprjeenje imida grada i zajednike aktivnosti na promociji pozitivnog imida Zenice kao podruja izvrsne poslovne klime
18. Mjera 5: Uvoenje redovnih sastanka druenja na relacij: Naelnik opine privrednici 50 000 xxxx xxxx xxxx 3000 3000
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procijenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Javna Privatni preduzea izvori IPA Donatori Ostalo 2012. 2013. 2014. Ukupno Procijenjena vrijednost projekta / mjere
R.B.
Projekat / mjera
101 102 101

xxxxx 25 000 5 000 1000000 50000 75000 75000 150000 3000 3000 3000 9 000
19. Uvoenje nagrade Poduzetnik godine u opini Zenica
20. Mjera 1: Unaprjeenje sajma ZEPS i ZEPS Intermetal
xxxx xxxx xxxx
102
21. Izradnja sajmita
22. Projekat uvoenja novih specijaliziranih sajmova
23.
Mjera 1: Paket usluga tehnike i finansijske podrke razvoju projekata proizvodnje iz domena metalske industrije
24.
Mjera 2: Jaanje kapaciteta Univerziteta u Zenici i Instituta Kemal Kapetanovi
Mjera 3: Razvoj partnerskog odnosa opine Zenica i Arcelor Mittala sa 25. svrhom unaprjeenja obima i kvaliteta poslovnih odnosa lokalnog zenikog biznisa i Arcelor Mittala Zenica i privlaenja investicija u Zenicu 16 000 5 000 800000 50000 50000
26. Formiranje Foruma metalaca sa sjeditem u Zenici
27. Formiranje klastera zenikih metalaca
Mjera 1: Uspostava sektora za izvrsnost u drvopreradi pri TechnoParku 28. Zenica (certificiranje gotovih proizvoda i poluproizvoda, edukativni programi, usluge na unapreenju dizajna, izrada produkt
29. Formiranje klastera drvopreraivaa

OPINA ZENICA
Kredit
Entitet
29. Osnivanje udruenja zenikih trgovaca, uspostava njegove funkcije 500000 50000 100 000 10000 50000 10000 10000 10000 xxx xxx 500000
5000
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procijenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Javna Privatni preduzea izvori IPA Donatori Ostalo 5000 2012. 2013. 2014. Ukupno Procijenjena vrijednost projekta / mjere 10000 50000 10000 10000 10000 10000 750 000 20000 50000 10000 5000 5000 10000 5000 250 000 250 000 5000 250 000 5000 5000 750 000 10000 10000 50000 5000
R.B.
Projekat / mjera
30. Izgradnja i ureenje kapaciteta i pratee opreme trnice u Lukovom polju
31.
Projekat : Nemila trgovinski i poduzetniki centar mini regije izrada regulacionog plana za centar Nemile kao trgovakog sredita mini regije
Projekat : Nemila tgovinski i poduzetniki centar mini regije Projekta 32. unapreenja trgovinskog vaara u Nemili i ureenja pijanog prostora u Nemili
33. Mjera 1: Uvezivanje naunih institucija i lokalnih kompanija
34.
Mjera 2: Subvencioniranje edukativnih programa sa svrhom razvoja ljudskih potencijala na naunim institucijama i u privredi
35.
Mjera 3: Podrka komercijalizaciji inovacijskih rjeenja kroz paket usluga za inovatore
103
103
36.
Mjera 4: Projekt podrke inkubiranju kompanija iz ICT domena i razvoj paketa usluga za kompanije van inkubatora
37.
Mjera 5: Podrka koritenja ICT- a sa svrhom podizanja konkurentnosti kompanija
38. Revidiranje odluke o proglaenju deficitarnih djelatnosti
39. Uvoenje seta povoljnosti za deficitarne djelatnosti
40.
Mjera 1: Tehnika i finansijska podrka razvoju projekta iz domena prehrambeno-preraivake djelatnosti
41.
Kreiranje baze podataka o trenutnoj i potencijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji kao sirovinskoj osnovi prehrambeno-preraivake industrije
42.
Donoenje odluke OV o stimulativnim mjerama za razvoj poljoprivrednoprehrambene industrije u opini Zenica
Mjera 1: Promocija gradske turistike ponude: muzej, parkovi, kino, 43. pozorite, vjerski objekti, manifestacije (Zeniko proljee, Festival drame, Lastavica,imburijada...)
44. Mjera 2: Jaanje turizma na bazi ekstremnih sportova
45. Revizija prostorno-planske dokumentacije za potrebe razvoja turizma
Kredit
Entitet
46. 100000 50000 200.000 5000 3000 3000 3000 1350000 20000 20 000 500000000 30000 xxx xxx xxx 30000 10000 15000 20000 35000 3000 3000 3000 3000 3000 3000 50.000 50.000
Infrastrukturno opremanje turistikih lokaliteta (Vranduk, Bistruak, Smetovi) Vranduk etnograd galerija 1000000
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procijenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Javna Privatni preduzea izvori IPA Donatori Ostalo 1000000 100000 50000 150.000 5000 2012. 2013. 2014. Ukupno Procijenjena vrijednost projekta / mjere 1000.000 20000 20 000 500000000 30000 xxx xxx xxx 30000 30000 30000
R.B.
Projekat / mjera
47. Izgradnja trim i biciklistikih staza na pogodnim lokalitetima
48. Ureenje izletita na podruju opine Zenica
49.
Izgradnja tradicionalnog objekta u Zenici prodajnog karaktera (bosanska kua)
50. Uspostava turistikog info-pulta
51. Promotivni paket kapaciteta Zenice za razvoj sportskog turizma
52. Izrada broure pogodnosti koje nudi Zenica za razvoj kongresnog turizma
53. Studija sa analizom potencijala za razvoj kulturnog / historijskog turizma
104
104
54.
Razvijanje rekreativnog i agroturizma na podruju Smetova, Lisca i Pepelara
55. Izrada plana razvoja ruralnog seoskog turizma
56. Izrada vodia kroz potencijal opine za razvoj ruralnog turizma
57.
Izgradnja savremene kogeneracijske termoelektrane u Poslovnoj zoni Zenica 1
58.
Izrada studije o lokalitetima za izgradnju mini i mikro hidroelektrana na podruju opine Zenica
59. Izgradnja mini hidroelektrana Janjii i Vranduk
60. Izgradnja mikro hidroelektrane Bistriak i ajdra
61. Podrka projektima koritenja solarne energije i energije vjetra
62. Izrada studije o mogunosti koritenje energije vjetra na podruju opine
63.
Mjera 1: Promocija projekta utopljavanje zgrada zajednikog stanovanja promocija
64.
Mjera 2: Podrka projektima izgradnje i rekonstrukcije objekata na principima energijske efikasnosti
65. Studija i koncept utopljavanja zgrada zajednikog stanovanja

OPINA ZENICA
Kredit
Entitet
66. 30000 182.000 50000 40000 40 000 100 000 20 000 50000 300000 150000 3 000 3 000 3 000 9 000 50 000 182.000 182.000
Izgradnja kapaciteta sektora za energijsku efikasnost u TechnoParku Zenica 30000
67. Izrada Studije poljoprivrednog razvoja opine Zenica
68.
Mjera 1. Tehnika i finansijska podrka razvoju projekata za poljoprivrednu proizvodnju
69.
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procijenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Javna Privatni preduzea izvori IPA Donatori Ostalo 2012. 2013. 2014. Ukupno Procijenjena vrijednost projekta / mjere 50 000 20 000 20 000 40 000 50 000 11 000 50000 150000 50.000 5000 1000 15 000 1000 15 000 1000 30000 3 000 20000
R.B.
Projekat / mjera
Mjera 2: Sufinansiranje uvoenja standarda i certifikacije (HACCP, cerfikacija zemljita i objekata...)
70.
Mjera 3: Podrka NVO sektoru iz domena razvoja poljoprivredne djelatnosti u opini Zenica
71.
Mjera 4: Uspostava samoodrivih domainstava i promocija domae poljoprivredne proizvodnje
105
105
72.
Mjera 5: Uspostava i razvoj poljoprivredne infrastrukture (hladnjae, laktofrizi, navodnjavanje, suare, pakeraj, i sl.)
73.
Mjera 6: Valorizacija i podrka proizvodnji autohtonih proizvoda (marketing, brendiranje, korpe zenikih proizvoda)
74. Mjera 7: Podrka ekolokoj poljoprivrednoj proizvodnji
75. Mjera 9: Mjere podrke za zatitu zdravlja ivotinja i biljaka
76.
Mjera 10: Koritenje mogunosti sajma ZEPS za promociju domaih zenikih poljoprivrednih proizvoda
Uspostavljanje savjetodavne poljoprivredne slube (Centra za 77. unaprjeenje poljoprivrede i rukovoenje razvojnim procesima u ovom sektoru)
78.
Stvaranje baze podataka o svim poljoprivrednim gazdinstvima, farmama, zadrugama i udruenjima
2000
Kredit
Sektor 2. Drutveni razvoj 3 000 3 000 3 000 280000 20000 37.000 26000 41 000 10000 21000 63000 24 000 15 000 12000 12000 9000 30000 27000 60000 2000 5000 3000 10000 2000 3000 5000 5000 3000 2000 2000 5000 3000 10000 8000 8000 11000 11000 11000 8000 5000 3000 2000 2000 5000 3000 10000 5 000 6000 7000 1000 2000 2000 5000 18000 33000 24000 15000 9000 6000 6000 15000 9000 30000 6000 3000 15000 9000 30000 9000 3000 20000 3000 10000 12000 12000 12000 36000 6000 7000 7000 20000 5.000 10.000 10.000 25.000 3000 3000 4000 10000 80000 80000 90000 250000 1000 1000 1000 3000 30000 10.000 12000 6000 5000 5000 1000 1000 1000 3000 1000 1000 1000 3000
1. Savjet za saradnju obrazovanja i privrede
2. analizom potrebnih vjetina (godinje)
Analiza aktuelne i perspektivne potranje na tritu rada, sa
3. Savjet za saradnju obrazovanja, kulture i sporta
4. Festival Zeniko proljee
5. Festival duhovne muzike
106
106
6. Festival filma djece i omladine
7. Festival sevdaha
8. RazvojKUDova(smotrefolklora,etnofest)
9. Autorski djeiji festival Kad muzika svira
10. Ulini festival
11. Festival bosanskohercegovake drame
12. Festival MESS u Zenici
13. Tradicionalni novogodinji koncert Simfonijskog orkestra
14. Bijenale eko-karikature
15. imburijada
16. Lastavica
17. Meunarodni koarkaki turnir Kengur kup
18. Koarkaka liga osnovnih kola
19. Meunarodni atletski miting Zenica
Federacija
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) 2012 2013 2014 Ukupno Javna preduzea Privat. Izvori IPA Procjenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Procjenjena vrijednost projekta/mjere Donatori Kanton i drugi
1.2. Indikativni finansijski plan za period od tri godine SEKTOR DRUTVENI RAZVOJ
R. B.
Projekat / mjera

OPINA ZENICA
Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procjenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Kredit Federacija Drava 2012 2013 2014 Ukupno Javna preduzea IPA Donatori Privat. Izvori

Procjenjena vrijednost projekta/mjere Kanton i drugi 30000 12000 1000000 70000 3 000 000 1000 300000 200000 500 000 1000 1000 3000 800 000 1000000 2000000 15000 1000000 1000000 2000000 9 000000 100000 5000 100000 100000 100000 25 000 25000 10 000 50000 20000 50 000 50000 20000 50 000 50000 20000 150000 60000 150000 180000 100000 100000 100000 300000 5000 200000 200000 45000 15000 15000 45000 30000 2500000 60000 24000 1060000 100000 3 000 000 3 000 1300000 1 000000 2000000 75000 4500000 9000000 300 000 50000 100000 200000 50 000 10 000 300000 240000 100 000 10000 10000 10000 30000 60000 60000 4000 4000 4000 12000 10.000 10000 10000 30000
R. B.
Projekat / mjera
20. atletika)
Podrka kolama sporta (koarka, nogomet, odbojka, rukomet,
21. Male olimpijske igre
22. Rekonstrukcija stadiona Bilino polje
23. Izgradnja ragbi kompleksa
24. Aqua park
25. unapreivanja javnih usluga
Uvoenje mehanizama redovnog ispitivanja i stalnog
26. Obnova objekta Bosanskog narodnog pozorita
27. Uspostavljanje Muzeja tehnike
107
107
28. Rijeavanje prostora Ope biblioteke
29. Obnova biblioteke grae
30. Rekonstrukcija i nadogradnja RTV doma u Zenici
31. Izgradnja nogometnog kompleksa NSBiH
32. polje
Rekonstrukcija prateeg nogometnog B igralita Kamberovia
33. Sportsko-rekreaciona igralita za djecu sa posebnim potrebama
34. Porodine ambulante Tiina
35. Porodine ambulante Arnauti
36. Porodine ambulante erii
37. Informatizacija u zdravstvu
38. djecu
Prihvatilite i dnevni centar za odgojno zanemarenu i naputenu
39. Sigurna kua za ene i djecu
40. Kua na pola puta

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procjenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) Kredit Federacija Drava 2012 2013 2014 Ukupno Javna preduzea IPA Donatori Privat. Izvori

Procjenjena vrijednost projekta/mjere Kanton i drugi 225000 25000 25000 25000 75000 150000 100000 360000 100000 60000 215000 80000 1200000 100000 20000 20000 40000 10000 20000 20000 50000 10000 10000 20000 40000 200000 10 000 5000 5000 5000 15000 10000 10000 10000 30000 50000 50000 120000 120000 120000 360000 50000 30000 200000 40000 200000 30000 740000 20000 20 000 30000 50.000 100000
R. B.
Projekat / mjera
41. posebnim potrebama
Centar za rano podsticanje razvoja i ranu intervenciju za djecu sa
Adaptacija i opremanje smjetajnih kapaciteta Doma za stara lica
42. poveanje kapaciteta JU kroz izgradnju aneksa na objektu u
Crkvicama ili Doma penzionera
43. Mali porodini dom
44. Dom za beskunike
45. Prevencija maloljetnike delinkvencije
46. Gerontoloki centar
108
108
47. Eko-kua Eko-park Smetovi 48. Izviaki omladinski centar Borako jezero 49. Formiranje Eko-muzeja Vranduk

OPINA ZENICA
Kredit
Sektor 3. Zatita ivotne sredine 17220000 3 900000 250000 100000 15150000 7500000 50000 500000 1000000 3500000 12000000 40000000 3000000 300000 300000 300000 900000 4000000 4000000 4000000 12000000 40000000 2100 000 270000 300000 300000 500000 50000 50 000 50000 150000 200000 150000 3500 000 7500000 50 000 50000 50000 150000 15000000 100000 50000 50000 50000 250000 300000 300000 300000 900000 5220000 5000000 5000000 15220000 2000000 3000000
1.
2.
Izadaci za: tekue odravanje i opravku putne mree, zimsku slubu, izradu projektne dokumentacije i trokovi nadzora Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne i kanalizacione mree na seoskom podruju
3.
Odravanje rijenih korita
Redovno odravanje i intervencije na deponiji Sie
4. 5.
Izgradnja vodovoda Plava voda
109
109
6.
Sanacija deponije Sie
7.
8.
Edukacija: TV Eko-kviz i drugi edukativni programi Izgradnja azila za ivotinje i kastracija i sterilizacija pasa i maaka lutalica
9.
Mjerenje zagaenosti zraka i nabavka opreme
10.
Rekonstrukcija, izgradnja i izrada katastra javne rasvjete u gradskom i prigradskom podruju
11. Projekti izgradnje komunalne infrastrukture
12. Izgradnja glavne gradske magistrale
13. Uspostavljanje sistema centralnog grijanja na biomasu u Nemili
Federacija
Drava

Procjena finansiranja iz opinskog budeta (KM) Procjenjeno finansiranja iz ostalih izvora (KM) 2011 2012 2013 Ukupno Javna preduzea Privat. izvori IPA Procjenjena vrijednost projekta/mjere Donatori Kanton i drugi
1.3. Indikativni finansijski plan za period od tri godine SEKTOR ZATITA IVOTNE SREDINE
R. br.
Projekat / mjera
OPINA ZENICA
2.
PLAN RAZVOJA ORGANIZACIJSKIH KAPACITETA POTENCIJALA ZA SPROVOENJE STRATEGIJE
LJUDSKIH
Strategija razvoja opine, od procesa izrade (planiranja) do implementacija / sprovoenja je veliki izazov za lokalnu samoupravu. Stepen i kvalitet realizacije Strategije, kao zbir svih pojedinano realiziranih projekata i mjera, jasno e pokazati koliko je jedinica lokalne samouprave blizu ili daleko od ostvarenja definiranih stratekih ciljeva i vizije opine. Za uspjenu realizaciju razvojnih planova potrebno je prilagoditi postojee ili uspostaviti nove organizacione strukture i osigurati odgovarajue ljudske kapacitete. Kljuni operativni kapacitet za upravljanje razvojem (jedinica za upravljanje razvojem) mora biti jasno definiran. Zadatak tog kapaciteta je svakodnevno staranje o realizaciji Strategije kao cjeline i svakog projekta pojedinano, koordinacija svih aktivnosti i aktera od promocije, pripreme i lansiranja projekata, izvoenja, praenja , izvjetavanja do iniciranja auriranja Strategije. Kljuni akteri u implementaciji Strategije razvoja su: Vijee Opine, Naelnik Opine, Opinski razvojni tim, Jedinica za upravljanje razvojem, Opinske slube Opinske institucije i organizacije (Lokalna razvojna agencija, Turistika zajednica, institucije za kulturu, kole, fakulteti, Centar za socijalni rad, zdravstene ustanove, zadruge i poslovna udruenja...), Specijalizirane obrazovne, istraivake i konsultantske organizacije, Lokalne nevladine i sportske organizacije i udruenja, Resorna ministarstva i agencije. Svako od njih treba da ima precizno definirane uloge u implementaciji, osiguranju finansijskih sredstava, te u praenju i vrednovanju (uloge su date u Prilogu 1). Koraci u uspostavljanju organizacionih i ljudskih kapaciteta za sprovoenje Strategije su: Analiza stanja funkcija, procesa, aktera i uloga u upravljanju lokalnim razvojem, ukljuujui: a) Pregled minimalnih funkcija upravljanja lokalnim razvojem i b) Pregled procesa, aktera i uloga u planiranju, sprovoenju, praenju i razvojnih strategija. vrednovanju lokalnih
Poreenjem trenutno raspoloivih kapaciteta sa kapacitetima potrebnim za implementaciju Strategije se dolazi do definiranja potrebnih intervencija u razvoju ljudskih resursa i struktura, kako bi se stvorio kapacitet dovoljan za voenje implementacije Strategije.
110
OPINA ZENICA
Odluivanje o upravljanju razvojem / Strategijom, ukljuuje: a) Plan unapreenja funkcije upravljanja lokalnim razvojem, definira se na osnovi rezultata navedenih analiza, b) Odabir modaliteta organiziranja kapaciteta za implementaciju strategije, gdje je jedno od moguih rjeenja jedinica za upravljanje razvojem, c) Priprema i usvajanje izmjena i dopuna Pravilnika o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u optinskoj administrativnoj slubi, prema odabranom modalitetu organiziranja kapaciteta za implementaciju Strategije, ukljuujui definiranje meusobnih odnosa svih aktera unutar lokalne uprave. Faza izbora kadrova i obuavanja: a) Kadrovsko popunjavanje jedinice adekvatnim profilom i brojem izvrilaca uz definiranje ostalih aktera koji direktno ili indirektno uestvuju u procesu lokalnog razvoja, b) Sprovoenje odgovarajuih obuka za kadrove koji e biti akteri procesa upravljanja razvojem na definirani nain. Sprovoenje Strategije:
a) Zadueni kadrovi za sprovoenje Strategije i upravljanje razvojem se angairaju na realizaciji

u skladu sa usaglaenom podjelom zadataka i odgovornosti,
b) Kadrovi vre praenje realizacije, analizu rezultata i auriranje planova.

Prilog 1 Prikaz procesa, aktera i uloga u planiranju, sprovoenju, praenju i vrednovanju lokalnih razvojnih strategija i planova
Osnovne uloge i odgovornosti u procesu implementacije i koordinacije Strategije Uloga Nadlenost Definiranje odgovornosti u pogledu koordinacije implementacije Strategije razvoja Naelnik Opine Definiranje nadlenosti pojedinanih odjeljenja / slubi za pripremu projektnih prijedloga i Naelnik Opine, implementaciju projekata Opinski razvojni tim Resorne slube, Razrada projektnih prijedloga i osiguravanje izvora finansiranja Agencija ZEDA Provoenje procedura javnih nabavki Resorne slube Opinski razvojni tim, Praenje implementacije Strategije i redovno izvjetavanje Agencija ZEDA Uspostavljanje i redovno auriranje baze podataka relevantnih za razvoj Resorne slube Razrada i usvajanje operativnih i finansijskih planova za naredne godine implementacije Resorne slube Strategije (godinje i indikativno trogodinje) Resorne slube, Auriranje i revizija sektorskih planova i Strategije Opinski razvojni tim Opinski razvojni tim Definiranje kljunih potreba za izgradnjom kapaciteta osoblja ukljuenog u implementaciju strategije. Priprema plana i sistemska izgradnja kapaciteta za djelotvornu Jedinica za upravljanje implementaciju Strategije razvoja razvojem Sveukupna komunikacija u pogledu implementacije strategije razvoja sa akterima van Jedinica za upravljanje opinske uprave (graani, mediji, poslovni sektor, nevladin sektor, potencijalni finansijeri, razvojem vii nivoi vlasti, itd.) Kontinuirana izgradnja ljudskih kapaciteta potrebnih za implementaciju Strategije, u Jedinica za upravljanje okviru opinske administracije razvojem
111
3. PRAENJE, OCJENJIVANJE I AURIRANJE STRATEGIJE RAZVOJA

Praenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija) ostvarivanja Strategije omoguavaju mjerenje stepena ostvarenja postavljenih ciljeva, dajui, takoer, mogunost za preduzimanje pravovremenih mjera s ciljem eventualnih korekcija te ocjenjivanje sveukupne uspjenosti realizacije Strategije. Praenje podrazumijeva sistem prikupljanja i obrade podataka sa svrhom uporeivanja postignutih rezultata sa planiranim. Vrednovanje je zasnovano na nalazima praenja i daje sveukupnu ocjenu ostvarenja postavljenih ciljeva. Da bismo upravljali implementacijom Strategije, kao i implementacijom projekata, moramo biti u mogunosti da mjerimo stepen ostvarenja definiranih ciljeva i rezultata u odreenom vremenskom periodu, za ta nam slue objektivno provjerljivi indikatori. Predloeni najvaniji okvirni indikatori za monitoring i evaluaciju realizacije Strategije razvoja su: rast privrednih investicija na podruju opine, broj novih radnih mjesta u privredi (pratiti vezu sa stanjem nezaposlenosti), rast dobiti preduzea, rast broja poslovnih subjekata na 1000 stanovnika, rast prosjene plate, rast prirodnog prirataja stanovnitva, rast udjela obrazovanog stanovnitva (sa srednjim i visokim obrazovanjem), rast pokrivenosti teritorije i stanovnitva komunalnim uslugama, rast zadovoljstva graana ukupnim kvalitetom ivota. Ukoliko su ciljevi i indikatori u Strategiji definirani primjenom SMART pravila, treba pratiti stepen njihovog ostvarenja. Praenje se, dakle, vri na osnovi definiranih projektnih i programskih indikatora i plana implementacije. Uspostavljeni mehanizmi za praenje realizacije Strategije razvoja e, praenjem definiranih indikatora, kontrolirati ostvarenje ciljeva tako to e prikupljati i analizirati podatke potrebne za njihovo dokazivanje. Praenje treba uskladiti sa ciklusom pripreme polugodinjih i godinjih izvjetaja od strane odgovarajuih statistikih i drugih institucija (statistiki zavodi, APIF / AFIP, i drugi). Podloge za vrednovanje priprema jedinica za upravljanje razvojem ili drugi zadueni organizacioni dio, nastaju na osnovi nalaza godinjeg praenja. Drugu osnovu predstavljaju indikatori koji su definirani u toku procesa planiranja. Ukoliko za to postoje potrebna sredstva, uputno je posao vrednovanja povjeriti kompetentnoj spoljnoj ili lokalnoj organizaciji, koja ima potrebne reference. Nalaze i preporuke vrednovanja razmatraju Naelnik sa resornim rukovodiocima, Savjet za razvoj i Opinska skuptina.
112
OPINA ZENICA
Veoma je vano da se od poetka posao na prikupljanju, obradi i analizi podataka ne tretira kao jednokratan, ve da se sistemski zasnuje. To znai da se postavi tako da se: kreiraju odgovarajue baze podataka, koje e se relativno lako godinje aurirati, redovno, godinje, izvode odgovarajua direktna ispitivanja grupa aktera / korisnika usluga, prema standardiziranoj metodologiji i instrumentima, kako bi se mogle pratiti promjene i napredak, koristi praenje (godinje) i vrednovanje (nakon 3 godine) ostvarivanja strategije i razvojnih planova. Neophodno je koritenje odgovarajuih ureenih baza podataka, koje se auriraju makar jednom godinje, kad su raspoloive odgovarajue statistike. Preporuuje se formiranje slijedeih baza sekundarnih podataka: Baza demografskih podataka, Baza podataka o tritu rada, Baza podataka za socijalne javne usluge, Baza podataka za infrastrukturu i komunalne javne usluge, Baza podataka lokalne privrede, Baza podataka o stanju ivotne sredine. Prema MiPRO metodologiji, aktivnosti praenja, vrednovanja i auriranja pojedinih dijelova Strategije se vre u odreenim vremenskim periodima, datim u narednoj tabeli:
Aktivnost praenja i vrednovanja Praenje realizacije programa (projekata, mjera) Kontrolno vrednovanje Auriranje sektorskih planova Auriranje Strategije Finalno vrednovanje Vremenski okvir Godinje Nakon 3 godine za sektorske planove, a nakon 5 godina za Strategiju Djelimino nakon 3 godine, a kompletno nakon 5 godina Djelimino nakon 5 godina, a kompletno nakon 10 godina Nakon 5 godina za sektorske planove, a nakon 10 godina za Strategiju
Strategija je fleksibilan instrument koji treba redovno aurirati radi prilagoavanja promjenama u okruenju. Preispitivanje i auriranje komponenti Strategije izvodi se selektivno, tako da se obino vizija razvoja i strateki ciljevi ne mijenjaju tokom odabranog stratekog perioda, sektorski planovi se preispituju i po potrebi revidiraju, kao i ostale komponente.
113
U slijedeoj tabeli dat je okvirni podsjetnik sa kalendarom za godinje auriranje Strategije razvoja:
Komponenta Opis i podloge za godinje auriranje Pratimo i publikujemo odabrane ekonomske i socijalne indikatore i vane trendove (demografski, trite rada, ekonomski pokazatelji po granama i vrstama poslovnih subjekata, stanje poljoprivrede...). Stanje poslovnog okruenja moemo pratiti putem standardiziranog anketiranja ili fokus grupe. Vrednujemo u kojoj su mjeri ostvareni i da li su jo validni. Ako ostvarenja nisu blizu oekivanih, analiziramo uzroke i, po potrebi, interveniramo u aktivnostima (projektima) i / ili u samim ciljevima. Reviziju izvodimo na osnovi praenja realizacije programa i projekata, s jedne strane, i uoenih bitnih promjena u okolnostima. Vrimo na osnovi: Iskustva steenog kroz realizaciju projekata, Rezultata i preporuka realiziranih projekata, Uoenih promjena i novih potreba, Revidiranih operativnih ciljeva. Utvrujemo prioritete za narednu godinu. Revidiramo/kompletiramo projektne formulare / projektne zadatke za prioritetne projekte. Pravimo i usaglaavamo finansijski plan. Kompletiramo plan implementacije. Izvodimo na osnovi: Plana implementacije, Razraenih projektnih formulara / projektnih zadataka (oekivanih rezultata), Izvjetaja o realizaciji projekata (projektne dokumentacije), Pokazatelja o ostvarenim efektima (npr. podaci o uvozu i izvozu, podaci Zavoda za zapoljavanje...). Kada se aurira Napomena Za ovaj posao vrlo je vano razraditi proceduru i usaglasiti razmjenu podataka sa izvorima podataka (Zavod za zapoljavanje, Fond PIO, Poreska uprava...).
Socio-ekonomska analiza (radi se u bitno skraenoj verziji)
Poetak u aprilu (kada su obraeni svi podaci za prethodnu godinu), zavretak (publikovanje) u junu
Revizija sektorskih ciljeva
juni-juli Dobro je da za reviziju operativnih ciljeva i projekata iskoristimo potencijal Partnerske grupe.
Revizija projekata
avgust-septembar
Godinji operativni plan implementacije, sa projektnim formularima
septembar-oktobar
Auriran plan od druge polovine oktobra ide na javnu raspravu, zajedno sa budetom.
Praenje i vrednovanje realiziranih i tekuih projekata
Pratimo prema dinamici realizacije projekata i izvjetavanja. Vrednujemo (dajemo ocjenu ostvarenja i analiziramo razloge) u prvoj polovini marta.
O rezultatima praenja i vrednovanja izvjetavamo Partnersku grupu, Naelnika i Vijee, u sklopu godinjeg izvjetaja o radu.
114

Strategi Ja Final

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategi Ja Final

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRATEGIJA RAZVOJA

OPINE ZENICA 2012-2022

Izrada Strategije podrana od ILDP projekta finansiranog od:

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

II. STRATEKO FOKUSIRANJE

III. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI

IV. OPERATIVNI DIO

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJE RAZVOJA

448 95 Tuzla Mostar 68 Biha Sarajevo 120 ZDK 89 FBiH

Slika 1. Usporedba gustine naseljenosti opina (stanovnika/km)

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

1198 1009 189

1149 1029 190 190 2001

Slika 2. Promjena prirodnog prirataja na podruju opine Zenica

Slika 3. Promjena starosne strukture stanovnitva opine Zenica

014 71% 71% 70% 69%

65+ 69% 69% 69%

22% 17% 12%

16% 17% 15% 15%

19% 11% 12%

Slika 4. Usporedba starosne strukture stanovnitva (2009)

Tip populacije Progresivni Stacionarni Regresivni

0-14 40% 26,5% 20%

15-49 50% 50,5% 50%

50+ 10% 23% 30%

Tabela 1. Tip populacije u ovisnosti od starosne strukture

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

97% 68% 50% 32% 49%

107% 84% 91% 57% 65%

Slika 5. Usporedba indeksa starenja stanovnitva (2009)

Slika 6. Usporedba koeficijenta ukupne dobne ovisnosti (2009)

3. OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI

4800 100% 1990

1500 31% 2000

54% 76% 2001 2003

Slika 7. Promjena BDP-a po glavi stanovnika opine Zenica

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

Slika 8. Pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini3

5. PRIMANJA I NJIHOV UTJECAJ NA SOCIJALNU POZICIJU STANOVNITVA

458 78% 2001 357,42

482,71 396,46 82%

603,21 516 89%

662,1 586,7 91%

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

6. STRUKTURA PRIVREDE OPINE ZENICA

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

Poljoprivredno zemljite umsko zemljite

Slika 12. Struktura zemljita u opini Zenica

II;6487;14% V;6504;14% III;18743;40% IV;9493;20%

Slika 13. Struktura poljoprivrednog zemljita po bonitetnim klasama (2009)

Raspoloivooranicaibatiha/stanovniku Obraeno raspoloivih oranica i bati ha/stanovniku

6.1.1. Tip proizvodnje

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

Kukuruzuzrnu ukupno;150 Jeamukupno;55 Ra;15 Zob(ovas);35 Ostalaita(tritkale, heljda);50

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022

6.1.4. Organiziranost poljoprivrednih proizvoaa

6.1.5. Organska poljoprivreda

6.1.6. Registracija poljoprivrednih gazdinstava

11411 1278 4891 Tuzla

Slika 19. Usporedba povrina pod umama i drvne mase (2009)

6.3. Rudarstvo - eksploatacija mrkog uglja

Izvor: Bilten Fedaralnog zavoda za programiranje razvoja za 2009. (april 2010)

STRATEGIJA RAZVOJA 2012-2022