Prostorno Uredjenje Ilidza

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO OPINA ILIDA
OPINSKO VIJEE
Ul. Samira atovia Kobre br.1 71210 tel. ++387 33 637 755 fax ++387 33 637 755 Web:www.opcinailidza.ba E-mail:ilidza@bih.net.ba
STRATEGIJA RAZVOJA
OPINE ILIDA
ZA PERIOD 2008 2013 GODINE
Ilida, 2007.godina
SADRAJ
I.UVOD
II.
ANALIZA STANJA
II 1.
II 1.1.
II 1.2.
II 1.3.
II 1.4.
II 2
II 2.1
II 2.2
II 2.2.1
II 2.2.2
II 2.2.3
II 2.2.4
II 2.2.5
II 2.2.6
II 2.2.7
II 2.2.8
II 2.2.9
4
4
6
7
9
10
10
11
11
12
12
13
13
13
14
14
16
16
20
23
28
32
37
41
45
48
51
55
59
62
66
70
74
77
78
78
78
79
80
80
80
80
81
81
82
84
84
85
88
88
88
91
91
92
93
94
94
94
94
94
95
96
96
Geografski poloaj i karakteristike prostora

Geografski poloaj, klima, karakteristike reljefa
Geoprometni poloaj
Geoloke karakteristike
Vodotoci
Infrastruktura
Saobraajna infrastruktura
Komunalna infrastruktura
Vodovodni sistem
Kanalizacioni sistem
Gasna mrea
Rasvjeta
Snadbijevanje elektrinom energijom
Telekomunikacije
Uklanjanje vrstog otpada
Javni gradski prevoz
Saobraajna i komunalna infrastruktura po Mjesnim zajednicama
II 2.2.9.1 Mjesna zajednica Butmir
II 2.2.9.2 Mjesna zajednica Donji Kotorac
II 2.2.9.3 Mjesna zajednica Sokolovi Kolonija
II 2.2.9.4 Mjesna zajednica Hrasnica I
II 2.2.9.5 Mjesna zajednica Hrasnica II
II 2.2.9.6 Mjesna zajednica Ilida Centar
II 2.2.9.7 Mjesna zajednica Luani
II 2.2.9.8 Mjesna zajednica Vreoca
II 2.2.9.9 Mjesna zajednica Vrelo Bosne
II 2.2.9.10
Mjesna zajednica Blauj
II 2.2.9.11
Mjesna zajednica Rakovica
II 2.2.9.12
Mjesna zajednica Osjek
II 2.2.9.13
Mjesna zajednica Otes
II 2.2.9.14
Mjesna zajednica Stup
II 2.2.9.15
Mjesna zajednica Stup II
II 2.2.9.16
Mjesna zajednica Stupsko Brdo
II 2.2.10 Stambena infrastruktura
II 3
Ekologija
II 3.1
Zatita okolia
II 3.2
Zatita Zraka
II 3.3
Zatita voda
II 3.4
Stanje prirodne sredine
II 3.5
Zatita zemljita
II 3.6
Stanje buke
II 3.7
Zatita od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) i minskih polja
II 3.8
Upravljanje otpadom
II 3.9
Fond za zatitu okolia Federacije BiH
II 4.
Izgradnja i prostorno-planska dokumentacija
II 5.
Demografska slika i trite rada
II 5.1
Demografska slika opine Ilida
II 5.2
Trite rada
II 6.
Obrazovanje
II 6.1
Predkolsko obrazovanje
II 6.2
Osnovno obrazovanje
II 6.3
Problemi mladih u oblasti obrazovanja
II 6.4
Stanje objekata
II 6.5
Srednje obrazovanje
II 6.6
Visoko obrazovanje
II 7.
Zdravstvena i socijalna zatita
II 7.1
Zdravstvena zatita
II 7.2
Sadanje stanje zdravstvene zatite
Primarna zdravstvena zatita
Specijalistiko konsultativna zatita
Porodina (obiteljska) medicina
Razvoj zdravstvene zatite
Zdravlje mladih ljudi
II 7.3
II 8.
II 8.1
II 8.2
II 9.
II 9.1
II 9.2
II 9.2.1
II 9.2.2
II 9.2.3
II 10.
II 10.1
II 10.2
II 10.3
II 10.4
II 10.5
II 10.6
II 10.7
II 11.
II 11.1
II 12.
III
IV
V
VI
Zdravo starenje i dostojanstveno umiranje

Zdravlje ena
Mentalno zdravlje
Prevencija i kontrola hroninih masovnih nezaraznih bolesti
Spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti
Socijalna zatita
Kultura i sport
Kultura
II 8.1.1 Ostali objekti u funkciji kulture
II 8.1.2 Kulturno-historijsko i prirodno naslijee
II 8.1.3 Muzejska djelatnost
II 8.1.4 Biblioteka djelatnost
II 8.1.5 Udruenja iz oblasti kulture
II 8.1.6 Tradicionalne manifestacije u oblasti kulture
II 8.1.7 Rezime i aktuelna problematika
Sport
II 8.2.1 Sportsko rekreacione povrine
II 8.2.2 Organizacije u sportu udruenja
II 8.2.3 Rezime sa aktuelnom problematikom
Turizam
Turizam na Ilidi do 1992
Stanje danas
Prirodni potencijali Opine
Turistika infrastruktura
II 9.2.2.2 Hotelsko ugostiteljski kapaciteti opine
II 9.2.2.3 Vrste i oblici turizma na podruju opine
Banjsko zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Sportsko rekreativni turizam
Lov kao vid rekreacije
Ribolov kao vid rekreacije
Planinarenje kao vid rekreacije
Zimski turizam
Poslovno kongresni rurizam
Eko turizam
Omladinski turizam
II 9.2.2.4 Turistika signalizacija, promocija i informativni centri
II 9.2.2.5 Pratei servisi
Edukacija u funkciji turizma
Gospodarstvo/Privreda
Stanje privrede
Idustrija
Privatizacija
Opinski poslovni prostori
Privredna drutva
Samostalne djelatnosti
Poljoprivreda
A. Stanje
II 10.7.1 Ovarstvo
II 10.7.2 Peradarstvo
II 10.7.3 Pelarstvo
II 10.7.4 Stoarstvo dravni sektor
II 10.7.5 Ratarstvo povrtlarska proizvodnja individualni sektor
II 10.7.6 Voarstvo
II 10.7.7 umarstvo
Lokalna uprava i njeni partneri
Sadanje stanje
Opinsko finansiranje i budet
SWOT analiza
Vizija razvitka opine Ilida
Strateki pravci
1
Efikasna opinska administracija
2
Stvaranje povoljnog ambijenta za ekonomski razvoj
3
Razvoj infrastrukture
4
Razvoj turizma
5
Jaanje zdravstvene i socijalne zatite
6
Unapreenje obrazovanja kulture i sporta
7
Prostorno ureena zajednica i efikasna zatita ivotne sredine
Implementacija Strategije razvoja
96
97
97
97
97
97
101
102
103
103
104
104
105
106
106
106
107
109
110
111
111
111
111
112
112
114
114
114
114
114
115
115
115
115
115
115
115
116
116
116
116
116
117
118
119
119
121
122
123
123
123
123
123
125
125
128
128
131
134
136
137
137
140
145
164
167
169
185
199
I. UVOD
Opina Ilida je 17.03.2005.godine sa Odjelom za demokratizaciju misije OSCE-a u Bosni i
Hercegovini potpisala Ugovor-Memorandum o razumijevanju gdje se obavezala, a kroz ProjekatUgovor iz Oktobra 2006. godine zvanino krenula u realizaciju aktivnosti za izradu Strategije
razvoja Opine Ilida za period 2008-2013 godine.
U vezi s tim Opinski naelnik je predloio, a Opinsko vijee Ilida na svojoj 19. redovnoj sjednici
odranoj dana 21.12.2006. godine, donijelo Odluku o obrazovanju Komisije za izradu Strategije
razvoja Opine Ilida, kao i rjeenje o imenovanju lanova komisije.
Odjel za demokratizaciju OSCE-a je za lanove Komisije u dva navrata u skladu sa preuzetim
obavezama iz akcionog plana realizovao obuku po svim elementima potrebnim za izradu Strategije
razvoja opine koristei metodologiju Evropske unije.
Koordinaciju rada na izradi pomenutog dokumenta je realizovala Upravna grupa Komisije u
sastavu:
-
Safet Lisica, Predsjednik komisije

Amer enanovi, Opinski naelnik, Pero imunovi, Predsjedavajui Opinskog vijea,
Azreta Grebovi, Sekretar Opinskog vijea, lanovi komisije po poloaju i Sekretar
Komisije Denana enanovi
Ostali lanovi komisije koji su uestvovali u radu pojedinih dijelova ovog dokumenta:
Mira Boras, Husein Tursunovi, Azem Jahi, Enes orbo, Enes Karaman, Lirija Kapidi,
Memnun Hadi, Irfan Daltur, Jasminko aboti, ivana Makara, Adel Praovi, Aida
Luniki, Mirsad auevi, Aida Prepi, Lejla Zukanovi, Edina Iindi, Nermina
Udvini i Almedin Muratovi.
Pored lanova Upravne grupe Komisije u pripremi ovog dokumenta uestvovali su: Savjeti Mjesnih
zajednica, Sekretari Mjesnih zajednica, Pomonici opinskog Naelnika i efovi koji su izmeu
ostalog imali obavezu vlastitog uea i rada na segmentima planskog dokumenta, koja je vezana za
djelatnosti njihovih Slubi. Znaajnu pomo u radu Upravne grupe Komisije dali su Enes orbo,
Nazif Babaji, Nazim Mahmutovi, Jasminko aboti, koji su kreirali i neposredno realizovali
odreene segmente planskog dokumenta.
Strateko planiranje je dinamian proces gdje je trebalo uskladiti razliite interese subjekata na
odreenom prostoru i na organizovan nain planirati razvoj i jaanje Lokalne zajednice po principu
ujednaenog razvoja svih Mjesnih zajednica, a da se ne zapostave projekti koji su od znaaja za
Opinu, Kanton i ire. U toku realizacije ovog planskog dokumenta mogue je da se u nekom od
naselja Opine, ukae potreba realizacije odreenih radova, koje po samom karakteru treba uraditi
kao prioritet.
II 1.
GEOGRAFSKI POLOAJ I KARAKTERISTIKE PROSTORA
II 1.1 Geografski poloaj, klima, karakteristike reljefa

II 1.1.1 Geografski poloaj
Opina Ilida nalazi se u jugoistonom dijelu Bosne i Hercegovine, Administrativno pripada Sarajevskom
kantonu. Prije rata opina Ilida je zauzimala povrinu od 169,48 km2 gdje je ivjelo 67.197 stanovnika
organizovanih u 21 mjesnu zajednicu. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma krajem 1995.godine dio
teritorije od 26,6 km2 pripao je Republici Srpskoj sa 7.112 stanovnika, kao i mjesne zajednice Vojkovii,
Krupac, Grlica, Kasindo i dio mjesne zajednice Kotorac.
Sada opina Ilida zauzima teritoriju 142,88 km2 to u odnosu na 1.277,3 km2 koliko zahvata Kanton
Sarajevo ini 11% teritorije Kantona. Na teritoriji opine ivi oko 53 000 stanovnika, to u odnosu na
401.696 stanovnika, koliko ima Kanton Sarajevo, ini 7,58% stanovnika Kantona.
Opina Ilida granii sa opinama Trnovo, Hadii, Kiseljak, Novi Grad, Visoko, Ilija, a sa june strane sa
Republikom Srpskom. Opina Ilida smjetena je izmeu 4350' sjeverne geografske irine/s.g../ i 1821'
istone geografske duine /i.g.d./
II 1.1.2. Klimatske karakteristike
ire podruje opine Ilida karakteristino je po dva klimatska tipa. Do 600 metara nadmorske visine
zastupljena ja umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi u planinski tip umjereno
kontinentalne, tako da ire podruje ima kontinentalno-planinsku klimu.
Kotlinski poloaj je uzrok formiranja klime posebnih karakteristika koje se esto znaajno razlikuju od
karakteristika klime ireg podruja koja se odlikuje planinskom klimom alpskog tipa.
Odlike klime kotline su stvaranje jezera hladnog vazduha, inverzan tok temperature s visinom, znaajna
razlika u osunanosti i osvjetljenosti padina, pojava lokalnih vjetrova. Sve ove odlike ine ne samo da se
kotlinska klima razlikuje od planinskog podruja, nego postoji i odreena gradacija unutar same kotline.
Na podruju opine Ilida maksimalne temperature dostignu vrijednost preko 39C, a minimalne oko -30C.
U brdsko-planinskom podruju kada nema temperaturne inverzije srednja temperatura opada za 0,7C na
svakih 100 metara nadmorske visine, a padavine rastu za oko 25 l /m to utie i na due zadravanje snijega
na veim nadmorskim visinama.
Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1971-2000 /podaci uzeti sa
meteoroloke stanice Butmir/ imamo sljedee parametre temperatura:
Mjesec
Parametar
II
III
Srednja
mjesena
temper.(C)
-1,1
1,2
5,4
Apsolutna
max.temper.
(C)
16,5
21
26,4
IV
XI
XII
GOD.PROS
JEK
10,2
4,3
-0,1
SRED.GOD.
9,6
30,2
23,0
19,6
MAX.GOD.
39,4
VI
VII
VIII
IX
9,4
14,5
17,7
19,4
18,9
15,1
27,5
32,8
34,4
39,4
36,8
35,6
Mjesec
Parametar
Apsolutna
min.temper.
(C)
II
III
IV
VI
-26,2
23,7
21,1
-5,6
-2,0
2,0
VII
5,0
VIII
1,7
IX
XI
XII
GOD.PROS
JEK
-2,0
-6,7
21,2
24,6
MIN.GOD26,2
Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1961-1990 /podaci uzeti sa

meteoroloke stanice Butmir/ imamo sljedee parametre koji se odnose na padavine, vlanost zraka i
broj dana sa maglom.
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
GOD.PROSJ
EK
Srednje sume
padavina (l/m)
71
71
74
72
79
86
72
75
71
80
100
91
942
Maksimalne sume
padavina (l/m)
158
210
167
116
187
177
184
219
165
257
208
234
MAX.GOD.
257
Minimalne sume
padavina (l/m)
11
23
11
10
32
MIN.GOD.0
Srednji broj dana sa

kiom
6,6
7,8
10,1
13,0
12,7
13,5
10,1
10,5
10,0
9,9
11,1
8,6
124

snijegom
9,8
8,4
7,0
2,7
0,1
0,6
3,9
9,4
42
Max.visina snjenog
pokrivaa (cm)
100
78
55
18
43
70
MAX.GOD.
100
Broj dana sa
snjenim
pokrivaem 10cm
10,9
9,1
2,5
0,2
2,4
7,7
33
Broj dana sa
snjenim
pokrivaem 0cm
3,9
3,5
0,5
0,2
1,6
10
Broj dana sa
snjenim
pokrivaem 0cm
2,2
0,7
0,1
0,4
Srednja relativna
vlanost zraka (%)
85
80
74
71
71
74
72
73
78
80
83
87
SRED.GOD.
77

maglom
12
11
13
10
14
88
Mjesec Parametar
Na rue vjetra najvei uticaj ima reljef i blizina planine Igman, te su zbog toga najee zastupljeni vjetrovi
sjeverozapad i jugoistok. Sa stanovita maksimalne brzine vjetra Butmir predstavlja dosta vjetrovito podruje
pri emu su najee zastupljeni juni smjerovi. Vjetrovi preko 8 Bofora / 17,2 m/s /, zabiljee se esnaest
puta godinje. Orkanska oluja / 28,5 m/s /, zabiljei se u prosjeku svake dvije godine, a orkanski
vjetrovi/32,7 m/s /,u prosjeku svake tree godine.
Najvei udar vjetra od 47 m/s evidentiran je 1968.godine.
Na osnovu mjerenja na Meterolokoj stanici Butmir imamo sljedee parametre brzine pojedinih
pravaca vjetra:
Pravci vjetra
estine pojedinih pravaca vjetra
(%)
NE
SE
SW
NW
40,7
6,8
2,3
4,4
9,1
8,4
3,5
11,1
13,7
2,2
2,2
2,0
2,4
2,5
1,9
2,1
2,3
Srednje brzine (m/s)
SUMA
100
C = TIINA
II 1.1.3. Karakteristike reljefa
Teritorija opine Ilida jednim svojim dijelom pripada Sarajevskom polju u povrini od 31,2 km2. Smjetena
je na nadmorskoj visini od 490 m (dno Sarajevskog polja) do 2067 m (vrh Bjelanice). Prosjena nadmorska
visina kotline je 500 m. Sa juga i jugozapada polje okruuju sjeveroistone padine Igmana koje strmo
zavravaju u Sarajevskom polju. Prema sjeveru otvoreno je irokom dolinom rijeke Bosne, a prema istoku
dolinom Miljacke.
Teren opine Ilida u odnosu na ukupnu teritoriju ima sljedee karakteristike:
Nagibi terena:
od 0-10% pripada 34,7% teritorije;

preko 50% pripada 7,2% teritorije.
Na osnovu naprijed navedenih parametara na nagibe terena do 45% otpada 89,4% teritorije, a 10,6%
teritorije ima nagibe preko 45%.
Opinu Ilida ine 28% ravniarskog dijela. 72% otpada na brdsko-planinski dio, od toga sjeverni dio ini
28,8%, istok 13,3%, jug 22,1% i zapad 7,8%.
Naprijed navedene karakteristike reljefa su predstavljale povoljne uvjete za ivot i rad ljudi to je uzrokovalo
intenzivnom naseljavanju ovih prostora.
II 1.2 GEOPROMETNI POLOAJ
Na teritoriji opine Ilida je u znaajnoj mjeri razvijena je putna mrea i lokalni saobraaj unutar svake
mjesne zajednice i mjesnih zajednica meusobno. Ta povezanost se ostvaruje kroz lokalne saobraajnice kao
i saobraajnice od znaaja za Kanton Sarajevo.
Geoprometni poloaj opine Ilida kao lokalne zajednice u osnovi je dobar iz razloga jer se ostvaruje:
-
putna komunikacija sjever-jug, kako drumskim tako i eljeznikim saobraajem i to na potezu od

rijeke Save prema Doboju i Zenici do Sarajeva te dalje prema jugu preko Konjica, Jablanice,
Mostara do Jadranskog mora;
putna komunikacija prema srednjoj Bosni putnim pravcem od Ilide prema Kiseljaku, Busovai,
Vitezu i Zenici;
putna komunikacija prema Goradanskom kantonu preko planine Igman i pravaca prema Trnovu i
Goradu;
putna komunikacija prema susjednom entitetu pravcem Ilida-Sarajevo-Pale-Sokolac i dalje u vie

pravaca prema rijeci Drini preko Zvornika, prema rijeci Savi (Brko i Bijeljina), te pema jugu na
prostore Hercegovine i Crne Gore.
Postojei avio i eljezniki saobraaj uz postajanje putne komunikacije sa ostalim podrujima BiH i ire,
daje opini kao lokalnoj zajednici povoljnu saobraajnu uvezanost a time brzi protok roba, usluga, razvoja
privrednih i drugih djelatnosti kao i adekvatnije koritenje postojeih resursa, afirmaciju kulturnog nasljea,
turistikih resursa i dr.
II 1.3 GEOLOKE KARAKTERISTIKE

Geoloki odnosi na prostoru koji gravitira Ilidi veoma su sloeni i pripadaju zoni paleozojskih kriljaca i
mezozojskih krenjaka u koje su ukomponovane neogene naslage. Mezozoiske naslage, preovlaujue
predstavljene krenjacima, dolomitima, pjearima, glinicama, laporcima, kvarcnim pjearima imaju
najvee rasprostranjenje u grai Igmana i Bjelanice. Mlai kvartarni sedimenti pleistocenog i holocenog
geolokog razdoblja, predstavljeni glinovitim, ilovastim, ljunkovito-pjeskovitim i drobinskim nanosima
najintezivnije su razvijeni po dnu dananjeg Sarajevskog polja na potezu Baevo-Vrelo Bosne-Plandite.
Reljef na prostoru opine Ilida u paleo-geografskom pogledu je relativno mlad. Geoloka graa terena je
srednje do visoke sloenosti sa utvrenim prisustvom raznovrsnih tvorevina paleozoika, mezozoika i
kenozoika.
Geoloki sastav terena, njegova stabilnost, pogodnost, za graenje uslovljeni su dobrim hidrolokim
karakteristikama, bogatstvom mineralnim sirovinama i ostalim pogodnostima Sarajevskog polja i njegovog
okruenja.
Klizita: Svako naruavanje prirodnog ambijenta brdsko-planinskog prostora opine, geolokog sastava
eluvijalno-deluvijalnog pokrivaa neplanskom izgradnjom stambenih i drugih objekata, unitavanjem
umskih povrina, izgradnjom improviziranih putnih komunikacija i dr. mogu prouzrokovati pojavu klizita.
Na podruju opine registrovano je ukupno 5 klizita, jedno u Hrasnici (naselje Mejdan), a ostala na
prostoru mjesne zajednice Rakovica.
Seizmike karakteristike: Na osnovu seizmotektonske karte BiH podruje opine Ilida se nalazi u zini od
VII0 Merkalijeve skale (MSC). Ova vrijednost je raunata za srednje uvjete tla, to znai da je seizmiki
intenzitet jai u djelovima teritorije nestabilnog terena.
Mineralne sirovine: Na prostoru opine istraivanjem u prethodnom periodu, utvrena su leita odreenih
mineralnih sirovina kao to su dolomit i glina.
Eksploatacija dolomita vri se na 4 registrovana lokaliteta u Rakovici u zaseoku Puhovik i 3 u
kamenolomima na prostoru Batalovog brda, kao i eksploatacija gline u proizvodnji opekarskih proizvoda u
Rakovici. Opina Ilida ima odreenu posebnost u odnosu na druge opine Kantona Sarajevo, pa i ire, jer
raspolae veoma znaajnim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode.
Pitka voda:Detaljna istraivanja pitkih voda Sarajevskog polja vre se od 1951.godine, kada su potrebe
Sarajeva za pitkom vodom premaile izdanosti kaptiranih kinih voda Jahorine, Trebevia te vrela
Moanice i Tilave.
U vezi s tim izveden je 1971, 1975. i 1979.godine veliki broj strukturalnih buotina i buenih bunara u zoni
Baevo, Konaci, Sokolovi Kolonija, Plandite, Stup. Prvobitna dubina ovih buotina kretala se najee od
9 do13m (B-1, BK-1, BK-11, NB-9, BSK-6, SB-1, SB-2a, SB-4), a dio buotina je imao dubinu 100 i vie
metara (B-12, FS-6a, BS111a, F-10, F-8, FS-10a i drugi).
Trenutno stanje izvorita na podruju opine

Podaci KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo
NAIN EKSPLOATACIJE
PROSJENA GODINJA IZDANOST

(L/S)
BAEVO
Sarajevsko polje
BUNARI
2400
2.
VRELO BOSNE
IZVOR
10
3.
STUP
Sarajevsko polje
BUNARI
120
R/B
NAZIV I LOKACIJA IZVORITA
1.
4.
SOKOLOVII
Sarajevsko polje
5.
VRELO HRASNICA
Hrasnica
BUNARI
310
IZVOR
55
U 2002.godini je uraeno Filter postrojenje Bosna 1 sa 200 L/S

U toku je izgradnja Filter postrojenja Bosna 2 kojim je planirano snabdijevanje vodom dijelova Sarajeva kao
i ireg prostora Rakovice.
Mineralne vode: Istraivanje mineralne vode na prostoru Blauja poelo je 1957.godine kada je uraena
buotina P-1 dubine 9m sa temperaturom T-160C. Ova buotina je 1999.godine zatrpana nasipom i
likvidirana. Buotina BSP-2 imala je dubinu 67 m, nije imala samoizliv, imala je povremeno eshalacije plina
i ista je likvidirana 1999.godine. U Blauju sada postoji bunar B-1 uraen 1999.godine (Ilidanski dijamant)
sa subartekom vodom temperature 240C. Sa lijeve strane Zujevine u selu Slatina postoje tri izvora, jedan bez
otjecanja s temperaturom od 150C i dva izvora Q=0,3 L/S bez vidljivog otjecanja. Na svim izvorima postoje
eshalacije CO2.
Termalne vode: Istraivanje termalnih voda poelo je 1987.godine na buotinama IB-4 Sokolovi Kolonija i
IB-7 Butmir Poljoprivredno dobro. Ukupne rezerve termalnih voda Ilide utvrene na buotinama iznose
15-20 L/S. Trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.
Termomineralne vode: Termomineralne vode koritene su u rimskom periodu, a 1886.godine, u vrijeme
austrougarskog prisustva na ovim prostorima, izvreni su odreeni istrani radovi i uraena je prva hemijska
analiza termomineralne vode Ilida, kada su potvrena njena znaajna ljekovita svojstva.
1984.godine u blizini fontane pored ljetne pozornice izbuena je opitno-eksploataciona buotina IB-1 dubine
43,7 m sa samoizljevom Q-75 L/S, T-580C.
1986.godine sa desne strane rijeke eljeznice kod Zmijske stijene uraena je buotina IB-2 kao probnoeksploatacioni zahvat do dubine 246,10 m. Temperatura vode kretala se od 56 do 58,80C arteke izdunosti
Q 100 L/S.
Buotina IB-6 Stup raena je do dubine od 665,5 m. Ovom buotinom nisu registrovani prilivi vode.
2004.godine poelo je buenje prvo projektovane buotine sa namjerom da se ide do dubine 1500 + 20% m
dubine. Sa postojeom tehnologijom buenje buotine IB-10 prekinuto je na dubini 1100 m tako da se nije
dostigla ciljna dubina, ni ostvarila planirana istraivanja. I pored toga vode iz ove buotine su po svom
sastavu jedinstvene i veoma rijetke i razlikuju se od svih ostalih voda ovog tipa u BiH i u odnosu na svojstva
mogu biti upotrebljene kao osnova za izradu raznih sokova, te kao banjsko-terapeutsko i rekreaciono
sredstvo.
Naprijed uraena istraivanja pokazala su kompleksnost geoloko-hidrogeolokog sklopa terena bolje nego
se to ranije predpostavljalo. Samim tim otvoreno je niz pitanja koja se mogu rijeiti samo novim
istraivanjima kao to su: kakvi su meusobni odnosi izmeu pitkih, termalnih i termomineralnih voda u
kvartaru i krko-pukotinskim sredinama. Mogu li se i sa kojim kapacitetima i ogranienjima intenzivno i
stalno koristiti na postojeim vodozahvatima sve vrste vode a da se njihovom eksploatacijom ne narui
kvalitet?
Na osnovu raspoloivih podataka moe se konstatovati da se postojei resursi mineralne, termalne i
termomineralne vode nedovoljno koriste. Trenutno se 1-3 L/S eksploatie mineralna voda u Blauju pod
komercijalnim nazivom Ilidanski dijamant. Rezerve termalne vode Ilida koje iznose 15-20 L/S trenutno
se neadekvatno ili vrlo malo koriste. Termomineralne vode Ilide sa oko 270 L/S temperature 26-580C su
najveim dijelom neiskoritene, koristi se samo 10 L/S ovih izuzetno ljekovitih voda za potrebe hotela i
odgovarajuih bazena u centralnom dijelu opine Ilida.
Treba istai da resursi mineralne, termalne i termomineralne vode kojima raspolae opina Ilida
predstavljaju veliko prirodno bogatstvo koje je nedovoljno iskoriteno i koje u razvojnom segmentu moe
dati poticaje za nove privredne djelatnosti u razliitim oblastima, a time i razvoju opine i otvaranju novih
radnih mjesta.
Mineralne, termalne i termomineralne vode mogu se koristiti za:
-
lijeenje i rehabilitaciju
rekreaciju, u zdravstvenom turizmu i sportu
flairanje ljekovitih i osvjeavajuih mineralnih voda

termoenergetici kao nekonvencionalni obnovljeni energent
ekstrakciji CO2 iz vode
koritenje niskotemperaturnih termalnih voda za pie
u proizvodnji hrane u zagrijavanju staklenika za proizvodnju poljoprivrednih kultura, za gljivarnike
i dr.
II 1.4 V O D O T O C I
Najvei broj vodotoka Kantona Sarajevo koji protie preko teritorije opine Ilida. U vrijeme obilnih kinih
padavina i topljenja snijega vodotoci se izlijevaju iz dijelova korita koji nisu regulisani i plave stambene,
privredne i druge objekte, priinjavajui im veliku materijalnu tetu. Kod poplava u odreenom godinjem
periodu tete se nanose i poljoprivrednom zemljitu unitavajui poljoprivredne kulture.
II1.4.1 Stanje vodotoka

Rijeka Bosna: Ukupna duina vodotoka rijeke Bosne kroz Ilidu je 7 km. Prosjeni godinji proticaj rijeke
Bosne na Planditu iznosi 7 m3/s. Korito nije regulisano. U svom gornjem toku rijeka se ne izljeva iz korita
izuzev u dijelu korita od Sastavaka nizvodno. Kod obilnih padavina ugroava objekte i poljoprivredno
zemljite naselja Otes i Osjek.
Rijeka eljeznica: Ukupna duina protoka rijeke eljeznice preko teritorije opine je u duini od 7 km, a
regulacija rijeka uraena je na potezu od mosta Alije Izetbegovia do naselja Otes duine 2300 m. Prosjeni
godinji proticaj na Ilidi iznosi 9,2 m3/s. Kod veeg vodostaja i poplava ugroava dijelove naselja S.
Kolonija i Butmir a nizvodno plavi dijelove naselja Otes i Osjek.
Rijeka Zujevina sa pritokom Rakoviki potok u vremenu velikih padavina ugroava dijelove naselja
Blauj i Osjek. Preko teritorije opine Ilida protie u duini od 4,5 km sa prosjenim godinjim proticajem
od 4,5 m3/s. Korito rijeke nije regulisano.
Rijeka Miljacka: Ukupna duina vodotoka rijeke Miljacke preko teritorije iznosi 5 km sa 3200 m ureenog
korita zemljanim nasipom a manjim dijelom ureene su obale s adekvatnim betonskim i kamenim oblogama.
U periodu obilnih padavina zemljani nasipi ne pruaju sigurnu zatitu za stambene i druge objekte s lijeve i
desne strane korita. Prosjeni godinji protok je 6,0 m3/s.
Rijeka Dobrinja: Ukupna duina protoka rijeke Dobrinje preko teritorije opine iznosi 6,5 km sa zapoetom
regulacijom, koja trenutno iznosi 100 m. Tokom velikih padavina ugroava dijelove naselja Stup, Stup II i
Otes.
Rijeka Tilava: U vrijeme obilnih padavina izljeva se iz korita i ugroava najvei dio naselja Kotorac i
znaajne dijelove Butmira. Preko teritorije opine Ilida protie u duini od 5 km. Korito je u Donjem
Kotorcu regulisano u duini od 700 m, a kroz Butmir 835 m.
Veerica zajedno sa svojom pritokom Bunikim potokom od svog izovrita u Hrasnici do ulijevanja u
rijeku eljeznicu ima vodotok duine 5 km. Regulacija je uraena od izvorita do naselja Konaci i to Buniki
potok u duini od 1310 a Veerica 2230 m. Ostali dijelovi korita nisu regulisani i u vrijeme obilnih padavina
dijelom ugroavaju naselja Kovae i Glavogodinu.
Posljednjih godina intezivirana je aktivnost na regulaciji vodotoka na podruju opine Ilida i nesporno je da
e u odnosu na velika finasijska sredstva, koja su potrebna za ove poslove, to trajati vie godina. Oekuje se
da e donoenjem novog federalnog Zakona o vodama (Slubene novine Federacije BiH 70/06), koji je
pitanja regulacije vodotoka kao i nain preraspodjele sredstava za te namjene regulisao na pozitivnim
osnovama prihvatljivim za opine, dati poticaj za efikasnije rjeavanje naznaenih problema u ovoj oblasti.
II 2.
INFRASTRUKTURA
Izgraenost saobraajne i komunalne infrastrukture /u daljem tekstu: infrastrukture/ predstavlja osnovu i

jedan od znaajnih uvjeta uspjenog socio-ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Stepen izgraenosti
infrastrukture u periodu prije trideset i vie godina zavisio je od toga da li su se na pojedinim dijelovima
opine gradile stambene zgrade, odgovarajui industrijski objekti i slino, kao to je bio sluaj u naseljima:
Ilida, Luani, Hrasnica, dijelovi Otesa, Blauja i Stupa, u sklopu kojih je uraena odgovarajua
infrastruktura. Ostali dijelovi opine, koji su u to vrijeme najveim dijelom definisani kao ruralna podruja,
nedopustivo su zapostavljeni od lokalne zajednice i Grada Sarajeva i stepen izgraenosti infrastrukture je bio
nedovoljan. Zahvaljujui lokalnoj inicijativi graana, uvoenjem lokalnih samodoprinosa, vlastitim
novanim izdvajanjima u naprijed naznaenom periodu, a i kasnije, uraena je u Butmiru, Stupu, Sokolovi
Koloniji i dijelovima naselja Hrasnica, Osjek i Rakovica znaajan dio potrebne infrastrukture. U odnosu na
stepen preostale neizgraene infrastrukture, pogotovo u novoformiranim naseljima, graani i sada djelimino
uestvuju u njenom sufinansiranju, ali ne na nain i u obimu kako je to raeno ranije.
II 2.1 SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA
Podruje opine Ilida raspolae sa 4.800 m autocesta, 10.140 m magistralnih cesta, 15.720 m regionalnih
cesta, 43.080 m lokalnih saobraajnica od interesa za Kanton, 65.981 m lokalne saobraajnice od interesa za
Opinu, kao i 225.246 m nekategorisanih saobraajnica.
Na osnovu sumiranih podataka sa podruja kompletne teritorije opine Ilida, stanje izgraenosti
saobraajnica /asfaltiranosti/ je sljedee. Sve saobraajnice, kategorija autocesta, magistralnih, regionalnih,
kantonalnih i dio saobraajnica od interesa za opinu su u potpunosti asfaltirane i to u duini od 201.761 m.
Dio saobraajnica od interesa za opinu u to spadaju i nekategorisane ceste nisu asfaltirane u duini od
163.871 m.
Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da su nekategorisane saobraajnice u najloijem stanju, a
uzimajui u obzir injenicu da je uz iste izgraen znaajan dio stambenih objekata, kao da je jedan broj istih
u toku same izgradnje, ostaje obaveza lokalne zajednice da u narednom periodu intenzivnije pristupi
ureenju i asfaltiranju istih.
Karakteristika veine saobraajnica je nedovoljna izgraenost pjeakih staza, uz iste, to je nepovoljno sa
aspekta bezbjednosti graana, kao i potreba izgradnje preostalih silaznih rampi za invalidna lica u zoni
pjeakih prelaza i pristupa stambenim i drugim objektima.
Podruje opine Ilida ima 75 mostova koji su u funkciji odvijanja drumskog saobraaja. Isti su, kvalitetne
izvedbe, s tim da imamo mostove koji ne zadovoljavaju potrebe saobraajne i pjeake prohodnosti, kao to
su: most na rijeci Dobrinji u ulici Bare kod Stupa, most na vodotoku Veerice u ul. Ruevik i dr.
Stanje izgraenosti cesta i ulica na podruju Opine Ilida za 2006. godinu
RB NAZIV MJESNE ZAJEDNICE
Duin
a
ulice
/ /
Sumirani podaci stanja u Mjesnim zajednicama

KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE
10
UREENOST SAOBRAAJNICE MOSTOVI
Asfaltirane saobraajnice /m/

(autoceste, magistralne, regionalne
i lokalne saobraajnice )
4240
14310
3320
5585
820
1023
1998
755
9,3
SOKOLOVI KOLONIJA
20186
3580
3030
13576
17711
2475
2095
70
HRASNICA I
19353
6430
1870
1810
9243
17628
1725
3325
20
HRASNICA II
40745
5555
5310
29880
16725
24020
6365
98 15
ILIDA CENTAR
11448
1580
4898
1643
3327
10993
125
11404
335
LUANI
15414
3715
6175
5524
14859
555
9020
VREOCA
8700
1000
4140
3560
4200
4500
650
115
VRELO BOSNE
5940
2050
2350
700
840
4650
1290
10
BLAUJ
86950 4800
4290
2560 11450
63850
24500
62450
2100
94 13
11
RAKOVICA
32700
5000
0 12100
48 10
12
OSIJEK
29200
13
OTES
14135
14
STUP
32575
2000
15
STUP II
21078
16
STUPSKO BRDO
6160
UKUPNO:
330
15600
21200
11500
1012
2750
26450
3500
25700
850
1605
11680
6990
7140
5340
2800
22435
20005
12570
3510
2620
2480
12468
17332
1000
3610
1550
5160
364967 4800 10140 15720 43080 65981 225246
201761
330
Broj mostova
Duina mostova /m/
Regionalna saobraajnica /m/
Izgraena pjeaka staza /m/
8308
910
Neureene - neasfaltirane /m/

(Lokalne i nekategorisane
saobraajnice)
5082
Ploe /m/
Lokalna saobraajnica od interesa

za Opinu /m/
DONJI KOTORAC
Nekategorisane saobraajnice /m/

za Kanton /m/
BUTMIR
Magistralna saobraajnica /m/
2753
Autoceste /m/
17630
202,3 13
20
2055
4720
190
3746
2434
22
1000
940
162871
51705 1223,6 75
II 2.1.1 ELJEZNIKI SAOBRAAJ

Preko teritorije opine Ilida prolazi eljeznika pruga u duini od oko 8 km sa dvije stanice, od ega je
jedna putnika, koja je locirana u neposrednoj blizini naselja Otes i Pejton, kao i teretna i putna stanica, koja
je locirana u naselju Blauj.
II 2.1.2 ZRANI SAOBRAAJ
Na teritoriji Opine Ilida smjeten je meunarodni aerodrom Sarajevo, Kompleks aerodroma ima povrinu
od 103,6 ha, na kojoj su smjeteni: pista ukupne duine 2.600 m, rulnice i izlazi: A, B, C i D platforma sa 6
stajanki, objekat putnikog terminala, objekat kargo terminala, parking, skladite avionskog goriva i ostali
objekti.
Od poslijeratnog otvaranja, 15.08.1996.godine, pa sve do danas na njemu se odvija meunarodni saobraaj.
Ostvarenje fizikog obima plana broja aviooperacija, putnika i cargo u 2006. godini
Podaci aeodroma Sarajevo
R/B
OPIS
1.
AVIOOPERACIJE
2.
3.
PUTNICI
CARGO
MINIMALNI PLAN
REALNI PLAN
MAKSIMALNI PLAN
31.12.2006.
5.750
5.862
5.972
6.750
450.000
2.159,000 kg
455.800
2.245.000 kg
464.400
2.335.000 kg
457.000
2.400.000 kg
II.2.2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

II 2.2.1VODOVODNI SISTEM
11
Podruje opine Ilida je u znaajnom obimu pokriveno vodovodnom mreom, izuzev dijela mjesne
zajednice Blauj i mjesne zajednice Rakovica, koja je snadbjevena vodom za pie iz lokalnih vodovoda od
kojih niti jedan u cjelosti ne zadovoljava propisane tehnike uvjete za njenu upotrebu.
Gradski vodovodni sistem za podruje opine Ilida uraen je od cijevi razliitog materijala i profila i to:
vodovodno-azbestne cijevi /VAC/, profila od 80 do 500 mm u duini od 70.814 m, vodovodnih elinih
cijevi /VC/, profila 100-1000 mm u duini od 28. 508 m, vodovodnih daktil cijevi /VD/, profila od 80-600
mm u duini od 24.607 m, vodovodno-lijevane cijevi /VL/, profila od 40-700 mm u duini od 112.937 m,
vodovodno-plastine cijevi /VPL/, profila 80-700 mm u duini 7.204 m i kao cijevi od nepoznatog profila u
duini od 855 m, to ini ukupnu duinu vodovodnog sistema razliitog profila u duini od 244.922.544 m.
Na osnovu detaljno snimljenog stanja u mjesnim zajednicama Opine Ilida, nedostaje ukupno 45.708 m
vodovodne mree koju je potrebno izgraditi i prikljuiti na gradski vodovodni sistem. Razlika u duini
izgraenosti vodovodnog sistema u duini od 244.922.544 m /podaci KJKP Vodovod i kanalizacija/, kao i
zbirnih podataka iz mjesnih zajednica u duini od oko 264.472 m, proizilazi iz injenice da je izgraena
poslije rata u samoorganizovanju graana i prikljuenja na gradski vodovod.
U toku su aktivnosti lokalne zajednice i nadlenog Kantonalnog ministarsta, Zavoda za izgradnju Kantona
Sarajevo, kao i KJKP Vodovod i kanalizacija u iznalaenju mogunosti vodosnadbjevanja, predprostora i
prostora Rakovice. U tom cilju izgraeno je filtersko postrojenje BOSNA 2. U toku je izgradnja potisnog
cjevovoda 600 od naprijed pomenutog filterskog postrojenja do glavnog rezervoara koji e se graditi u
Blauju u periodu 2007/2008 godine.
Opina Ilida je pokrenula inicijativu za izgradnju dva lokalna rezervoara Stanjevac i Vidovci, kao i
njihovo povezivanje potrebnim cjevovodom, unutar podruja mjesne zajednice Rakovica u saradnji sa
privrednicima lokalnog podruja.
Ukupan zavretak radova na vodosnadbijevanju Rakovice zavisi prije svega od obima, sufinansiranja
naprijed navedenih subjekata, a realno je oekivati da to bude do 2010.godine.
ematski prikaz vodosnadbjevanja Rakovice
II 2.2.2 KANALIZACIONI SISTEM

Podruje opine Ilida djelimino je pokriveno kanalizacionom mreom i to cijevima razliitog profila, to
zavisi od toga da li su cijevi prikljune /koje su u principu manjeg profila/ ili glavne cijevi /koje su veeg
profila/ u koje se prikupljaju fekalne otpadne vode, koje odvode izvan naseljenih mjesta putem tranzitnih i
sabirnih kolektora i dalje prema glavnom gradskom preistau /Butile koji nije u funkciji/.
Pored kanalizacione mree u centralnim urbanim dijelovima opine, djelimino je uraen sistem odvodnje
atmosferskih padavina.
12
Na osnovu prikupljenih podataka iz mjesnih zajednica na podruju Opine Ilida nedostaje ukupno 131.115
m kanalizacione mree i to najveim dijelom u naseljima Blauj, Rakovica, Osjek, Stup i dr.
Trenutna izgraenost kanalizacione mree u opini prema podacima KJKP Vodovod i kanalizacija iznosi
156.482,92 m, a prema snimku stanja mjesnih zajednica iznosi oko 174.594 m to ini ukupnu razliku od
oko 18.111,08 m koja je nastala njenom izgradnjom u najveem dijelu u poslijeratnom periodu od graana
kroz vlasita finansiranja.
Uzrok nedostatka kanalizacine mree graani su rjeavali kroz izgradnju 5.628 septikih jama, a jednim
dijelom se fekalije odvode u korita vodotoka.
II 2.2.3 GASNA MREA
Na podruju opine Ilida do sada je uraeno oko 150.376 m primarne gasne mree.
Gas kao energent najveim dijelom se koristi za grijanje, potrebe industrije, Toplane i dr. Od ukupno 8.562
kupaca gasa, 76 ine veliki kupci, 4 Toplane, 282 mali kupci i 7620 domainstva.
Na osnovu snimljenih podataka iz mjesnih zajednica na podruju opine Ilida, nedostaje ukupno 152.887 m
gasne mree. Najvei nedostatak gasne mree je u naseljima Blauj, Rakovica, Osjek, Hrasnica i Stup.
II 2.2.4 RASVJETA
Najvei dio javne rasvjete tokom rata je uniten. U poslijeratnom periodu pristupilo se obnovi unitene
rasvjete kao i izgradnji nove.
Na osnovu podataka prikupljenih iz mjesnih zajednica na podruju opine je do sada izgraeno oko 164.725
m odgovarajue mree za potrebe javne rasvjete, a ostalo je da se uradi jo oko 161.756 m.
II 2.2.5 SNADBJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM
Prema podacima JPELEKTRODISTRIBUCIJE Sarajevo podruje opine Ilida se napaja elektrinom
energijom iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/35/10 KV Blauj, TS 110/10-Azii,
TS 110/10/35 KV-Famos i TS 35/10 KV-Gladno polje.
Lokacijska rasporeenost naprijed navedenih baznih TS nije dobra u odnosu na teritoriju opine, a takoer
nedostaje jedan broj 10 KV kablovskih elija /izlaza/ za zadovoljenje svih konzumenata elektrine energije
/planirani individualni stambeni objekti/. Na podruju opine Ilida nalazi se 245 distributivnih TS,
prenosnog odnosa 10/0,4 KV od kojih je najvei dio /preko 60 %/ snage 630 KVA.
Trenutno postoje tekoe u odravanju srednje naponske mree i distributivnih trafostanica prenosnog
odnosa 10/0,4 KV zbog oteenja i slabog odravanja u proteklom ratnom periodu. Posebno loa situacija je
sa niskonaponskom mreom koja je zrane izvedbe, najveim dijelom realizovana golim ALF-e vodiima
razliitih profila, ija sanacija nije izvrena u procentu do 50 % zbog oteenja nastalih u proteklom ratu.
Podaci o svakoj mjesnoj zajednici pojedinano, o izgraenosti elektroenergetske strukture, dati su u tebelama
po mjesnim zajednicama.
II 2.2.6 TELEKOMUNIKACIJE
Prema podacima BH TELECOM-a na teritoriji opine Ilida nalazi se 14 pristupnih TK
/telekomunikacijske centrale/ instalisanih kapaciteta sa 27.144 brojeva, sa ukupno 18.064 pretplatnika ili
66,55 % od instalisanog kapaciteta.
Na podruju opine Ilida mogunost koritenja Interneta imaju svi pretplatnici Dial up pristupa.
Trenutnu mogunost ADSL-a imaju samo pretplatnici u centralnom dijelu opine /Ilida Centar i Luani/, a
u fazi je nabavka opreme i za ostala podruja.
Planom investicija radova na polaganju nove kablovske TT mree i izgradnji novih centrala od BH
TELECOMA u Strategiji razvoja BH Telecoma u narednom periodu zapoet e izgradnja i to:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Izgradnja pristupne TK mree Sokolovi Kolonija,

Izgradnja pristupne TK mree Blauj,
Izgradnja pristupne TK mree Vrelo Bosne,
Izgradnja pristupne TK mree Osjek,
Izgradnja pristupne TK mree Stup-Kasindolska - nastavak radova,
Izgradnja pristupne TK mree Butmirska cesta,
Izgradnja pristupne TK mree Hrasnica nastavak radova,
13
8.
9.
10.
11.
Izgradnja pristupne TK mree Rakovica nastavak radova,

Izgradnja pristupne TK mree Gornje Vlakovo,
Izgradnja pristupne TK mree Otes naselje Terovii,
Izgradnja pristupne TK mree Rakovica nastavak radova
Stanje komunalne infrastrukture na podruje opine Ilida za 2006. godinu

Sumarni podaci stanja u Mjesnim zajednicama
BUTMIR
DONJI KOTORAC
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA RASVJETA
/m/
RASVJETA
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
GASNA MREA
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA MREA
/m/
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
NEIZGRAENA
VODOVODNA MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
14467
573
10496
2260
124
13809
850
11503
2573
2573
2573
1873
6207
700
SOKOLOVI KOLONIJA
20086
19736
350
53
19886
200
18431
1665
HRASNICA I
11388
11388
9533
1855
10935
1248
HRASNICA II
20145
850
17975
2970
104
11430
10545
18660
3685
ILIDA CENTAR
10260
10260
100
10260
11060
LUANI
14391
100
13601
890
26
5405
900
12476
2115
VREOCA
6960
1740
4200
3940
120
3800
4900
3200
5500
VRELO BOSNE
250
10
BLAUJ
11
RAKOVICA
12
OSJEK
13
OTES
14
5940
5790
18
5150
790
2990
3100
68750
13400
17470
60728 1654
3400
77240
10600
71910
37700 1765
32700
3950
28750
31120
11100
22870 1079
14630
16490
9100
22020
13925
210
10040
3185
208
9190
3375
10815
3590
STUP
33075
22855
10120
477
22665
8100
19030
14045
15
STUP II
16902
16902
350
15425
1787
16084
4584
16
STUPSKO BRDO
6760
6960
6710
6160
350
UKUPNO
264.472 45.708 174.594 131.115 5.628
150.376 152.887 164.725 161.756
II 2.2.7 UKLANJANJE VRSTOG OTPADA

Prikupljanje i odvoz otpada vri KJKP RAD prema operativnom planu koji se donosi za svaku kalendarsku
godinu, a to je regulisano lanom 9. Zakona o komunalnoj istoi /Slubene novine Kantona Srajevo br.
11/97/.
U skladu sa naprijed navedenim operativnim planom, vrsti otpad se odvozi kroz 11 dionica koje su
formirane prema ulicama i prioritetima.
Od postojeih 11 dionica u 9 se otpad prikuplja i odvozi u posudama /hajfiima/ a na dvije dionice, u
dijelovima naselja Hrasnice i Stupsko brdo, otpad se prikuplja i odvozi u kesama i kunim kantama.
Odvoenje otpada u centralnim dijelovima opine Ilida vri se svaki dan, a u ostalim dijelovima opine tri
puta sedmino odnosno, svaki drugi dan.
U naselju Luani na 33 lokacije postavljeno je 120 posuda za prikupljanje selektivnog otpada.
14
Na osnovu prikupljenih podataka iz mjesnih zajednica Opina raspolae sa 796 hajfia, a po procjenama
organa mjesnih zajednica nedostaje ih oko 207. U narednom periodu potrebno je raditi na izgradnji prostora
gdje e biti smjeteni hajfii, kako bi se isti sklonili sa ulice kao i intenzivnije raditi na izgradnji nia.
II 2.2.8 JAVNI GRADSKI PREVOZ
Osnovni problemi karakteristini za predratno, ali i sadanje stanje mogu se u najkraem svesti na veoma
spor i nedovoljan kapacitet tramvajskog saobraaja, neadekvatne saobraajnice za narasli autobuski
saobraaj.
Autobuski i tramvajski terminal u ulici Harisa Merzia je jedan od najveih terminala u gradu koji bi trebalo
modernizovati /elektronski pokazivai reda vonje/ kao i rijeiti druga pitanja u interesu velikog broja
graana koji ga svakodnevno koriste.
Trenutno stanje funkcionisanja JGPP na podruju opine Ilida.
U tabeli su prikazani dnevni pokazatelji funkcionisanja linija na podruju opine Ilida za 2006. godinu
Podaci KJKP GRAS
VID
PRIJEVOZA
TRAMVAJ
AUTOBUS
MINIBUS
EKSPLOTACIONI POKAZATELJI
NAZIV LINIJE
Baarija-Ilida
Ilida eljez.stanica
Skenderija - Ilida
Stup-Dobroevii-Ahatovii
Ilida - Hrasnica
Ilida - Sokolovii
Ilida - Kovai
Ilida - Kobiljaa
Ilida - Rakovica
Ilida Hadii - Drozgometva
Ilida Butmir - Kovai
Ilida Tarin - Vukovii
Ilida Lukavica - Grbavica
Ilida - Osjek
Franje Rakog - Bjelanica
Ilida - Dejii
Ilida - Vlakovo
Ilida Trnovo - Turovi
Ilida - Otes
eljez. stanica - Kiseljak
Ilida Mokrine Zabre
Ilida - Mievii
Ilida abii - Sinanovii
UKUPNO:
VOZILA
21
3
10
3
4
2
1
3
VONJE
508
63
199
88
230
92
24
76
km
5588
554
1871
651
989
313
120
932
2
2
6
1
2
1
1
1
1
1
1
2
1
1
70
54
82
60
8
80
2
2
34
14
62
6
18
13
2
1717
673
293
1684
97
488
75
86
275
424
149
270
450
156
100
16239
U navedenom periodu KJKP GRAS e pratiti potrebe graana Ilide, za javnim prevozom i u vezi s tim e uvoditi nove linije kao i raditi
na poboljanju usluga u javnom prevozu.
15
II 2.2.9 SAOBRAAJNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PO MJESNIM ZAJEDNICAMA

II 2.2.9.1 MJESNA ZAJEDNICA BUTMIR
Na udaljenosti od dva kilometra od centra Opine Ilida nalazi se mjesna zajednica Butmir, smjetena
izmeu Sarajevskog aerodroma i rijeke eljeznice. S istone strane granii sa mjesnom zajednicom Donji
Kotorac, a sa zapadne sa mjesnom zajednicom Ilida Centar. Locirana je u ravniarkom predjelu opine.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja u individualnim stambenim objektima.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 480 ha u kojoj je izgraeno 1.205 individualnih stambenih objeka i 20
stanova u objektima kolektivnog stanovanja u kojima ivi 3.738 stanovnika.
SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA
Podaci o mrei cesta i ulica na podruju mjesne zajednice
2 21 Mart
3 Aerodromska
4 Bajrama Hasanovia
320
1600
700
342
342
342
920
3390
2470
6 Novoizgraena cesta od ul.Butmirske ceste do

ul.Hrasnike ceste
2612
2612
Broj mostova
Duina mostova /m/
MOSTOVI
Ploe /m/
320
5 Butmirska cesta
7 Butmirskog Bataljona
Lokalna saobraajnica od interesa za

Opinu /m/

Kanton /m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
UREENOST
SAOBRAAJNICE
KATEGORIZACIJA
SAOBRAAJNICE
320
900
830
770
45
14,5
3390
3440
16
2612
2100
89,3
990
640
350
990
8 Hipodrom
1800
380
1420
380
9 Ilirska
1140
910
230
1140
10 Izeta omare
630
630
630
10,5
11 Jasenje
270
270
270
12 Lopate
374
374
374
13 Mlinska
470
470
470
14 Nedada Delia
363
363
363
15 Plavi put
1420
490
360
130
360
130
16 Poligonska
2123
913
1210
1123
1000
55
17 Saliha ige
430
430
430
18 Sjenika
286
286
286
5585 202,3
13
UKUPNO:
17630
16
5082
8308
4240
14310
3320
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Butmir je zadovoljavajue. Postojee asfaltirane
sobraajnice treba rekonstruisati, tj. presvui novim asfaltom, zbog dotrajalosti istih.
Na podruju mjesne zajednice trenutno nije asfaltirano 3320 m saobraajnica i to u sljedeim ulicama:
Aerodromska, Hipodrom, Plavi put i Poligonska.
Trenutno se izvode graevinski radovi na izgradnji moderne saobraajnice na potezu Butmirska cesta
Hrasnika cesta sa etiri kolovozne trake, pojasom za tramvajsku prugu i obostrane pjeake staze.
Stanje postojeih pjeakih i biciklistikih staza je veoma loe, te je neophodno izgraditi nove na svim
saobraajnicama, a takoe i na potezima gdje iste nedostaju.
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Podaci o komunalnoj infrastrukturi na podruju mjesne zajednice
1 21 Mart
2 Aerodromska
3 Bajrama Hasanovia
4 Butmirska cesta
5
Novoizgraena cesta od
ul.Butmirske do
ul.Hrasnike ceste
6 Butmirskog Bataljona
Vrsta TT mree (KAB/

ZR)
interNEt koNEkcija
(OK/NE)
KAB TV (DA/NE)
naponska situacija
(OK/NE)
TT mrea (DA/NE)
KOMUNIKACIJE
320
310
290
320
0 DA ZR-g
DA OK DA KAB OK NE
880
430
540
17
1600
350
830
770 DA ZR-g
NE NE DA KAB OK NE
342
342
310
342
0 DA ZR-i
3190
3090
10
3350
3170
190 DA ZR-i
790
990
990
200 DA ZR-g
DA NE DA KAB OK NE
1400 1600
87
1580
500
885
545 DA ZR-i
DA OK DA ZR
OK NE
NE NE DA ZR
OK NE
0 2612
990
7 Hipodrom
2650
8 Ilirska
1490
910
1140
910
350 DA ZR-i
9 Izeta omare
Trafo stanica (DA/NE)
ELEKTRIFIKACIJA
NEIZGRAENA
RASVJETA /m/
NN el. mrea (DA/
NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEDOSTAJUA
GASNA MREA /m/
RASVJETA
el. vodovi KAB

zra.(goli /izolovani)
GASNA
MREA
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA
MREA /m/
BROJ SEPTIKIH
JAMA
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA
VODOVODNA
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
DA OK DA ZR
OK NE
NE NE DA KAB OK NE
0
630
630
630
600
30 DA ZR-i
NE NE DA KAB OK NE
10 Jasenje
160
160
160
160
0 DA ZR-i
NE NE DA KAB OK NE
11 Lopate
374
374
350
374
0 DA ZR-g
NE NE DA KAB OK NE
12 Mlinska
470
470
470
470
0 DA ZR-i
NE NE DA KAB OK NE
13 Nedada Delia
240
123
363
363
363
0 DA ZR-i
NE OK DA KAB OK NE
0 DA ZR-i
DA OK DA KAB OK NE
14 Plavi put
342
342
490
460
15 Poligonska
1993
130
200
120
10
1390
913 1510 DA ZR-i
NE OK DA ZR
16 Saliha ige
430
430
430
430
0 DA ZR-g
NE NE DA KAB OK NE
255
266
286
0 DA ZR-i
NE NE DA KAB OK NE
17 Sjenika
UKUPNO
286
14467
573 10496 2260 124 13809
OK NE
850 11503 6207
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom.
Raspolae se podacima da postoji jedan izvjestan broj bespravnih prikljuaka kojih ima najvie u
novosagraenim naseljima. Ukupna neizgraena vodovodna mrea je duine cca 573 m u ulicama
Poligonska, Nedada Delia i 21 Mart.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea u mjesnoj zajednici Butmir nije na zadovoljavajuem nivou, zato to je pretrpjela
odreena oteenja, te se javljaju esta zaepljenja u mrei.
17
U novosagraenim naseljima nije izgraena kanalizaciona mrea u ukupnoj duini cca 2260 m i to u
sljedeim ulicama: Aerodromska, Poligonska i Hipodrom, a u navedenim ulicama imamo i 124 septike
jame.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je gotovo u putpunosti pokrivena gasnom mreom. Novosagraena naselja u ulicma
Aerodromska lokalitet ehovia luka i Hipodrom nisu pokrivena gasnom mreom u ukupnoj duini cca
850 m.
Prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent koristi 1341 kupac.
RASVJETA
U mjesnoj zajednici, izgraenost rasvjete je jako dobra, s tim, da jo nije osvjetljeno 6.207 m u koju ulazi i
novoizgraena saobraajnica od Butmirske ceste do Hrasnike ceste u duini od 2.612 m.
Ulice u kojima nedostaje javna rasvjeta su: dio Aerodromske, dio Butmirske ceste, dio Butmirskog bataljona,
Hipodrom dio, dio Ilirske, dio Izeta omore i dio Poligonske.
ELEKTRIFIKACIJA - KOMUNIKACIJA
U dijelu naselja Butmir na prostoru oko Poligona poslednjih godina je intezivirana stambena izgradnja pa je
potrebno u tim dijelovima izgraditi nove trafostanice kao i izgraditi novu niskonaponsku mreu odnosno
izvriti inoviranje postojee
Neadekvatna naponska mrea kao i slaba naponska situacija prisutna je u ulicama Butmirskog bataljona,
Saliha ige, Aerodromska, Plavi put, Sjenika i Nedada Delia.
itavo podruje je pokriveno kablovskom TT mreom koja je u funkciji, kao i nove centrale sa puno veim
kapacitetom.
18
19
II 2.2.9.2 MJESNA ZAJEDNICA DONJI KOTORAC
Mjesna zajednica Donji Kotorac je smjetena izmeu Sarajevskog aerodroma i vojne baze EUFORA. S
jugoistone strane granii sa Istonim Srajevom, Republika Srpska, a sa zapadne strane mjesnom
zajednicom Butmir. Locirana je u ravniarskom dijelu opine.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja u individualnim stambenim objektima, a naroito je
prepoznatljiva sa ratnim tunelom DB /Dobrinja Butmir/.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 127 ha u kojoj je izgraeno 132 individualnih stambenih objekata u
kojima ivi 318 stanovnika.
1 13 juni
910
2 Branilaca Donjeg Kotorca
340
3 Katera
323
4 Tuneli
1180
UKUPNO:
2753 0
910
910
225
323
323
480
700
540
820
1023
1998
115
Broj mostova
Duina mostova /m/
Ploe /m/
910
340
Nekategorisane saobraajnice
/m/
Lokalna saobraajnica od
interesa za Opinu /m/
interesa za Kanton /m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
rb
KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE UREENOST SAOBRAAJNICE MOSTOVI
3,3
9,3
0
640
0
755
Stanje saobraajnica u mjesnoj zajednici Donji Kotorac je dosta dobro. itavom duinom ulice 13 juni
nedostaje pjeaka staza. Dijelovi ulica Tuneli i Branilaca Donjeg Kotorca su makadamske u ukupnoj duini
od 755 m.
Ulica Tuneli je veoma frekventna, jer se odvija saobraaj u kretanju zbog estih posjeta ratnom tunelu DB.
Stoga je neophodno izvriti saobraajnu signalizaciju na podruju itave mjesne zajednice.
20
1
2
3
4
13 juni
Branilaca Donjeg Kotorca
Katera
Tuneli
UKUPNO
KAB TV (DA/NE)
interNEt koNEkcija (OK/NE)
Vrsta TT mree (KAB/ ZR)
TT mrea (DA/NE)
naponska situacija (OK/NE)
el. vodovi KAB zra.(goli

/izolovani)
NN el. mrea (DA/ NE)
NEIZGRAENA RASVJETA /m/
IZGRAENA /m/
RASVJETA ELEKTRIFIKACIJA KOMUNIKACIJE
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
IZGRAENA /m/
GASNA
MREA
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA MREA /m/
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA VODOVODNA
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
730
730
730
730
DA ZR NE OK DA KAB OK NE
340
340
340
340
323
323
323
323
1180
1180
1180
480
700 DA ZR DA OK DA KAB OK NE
2573
2573
2573
1873
700
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica Donji Kotorac je u potpunosti spojena na gradsku vodovodnu mreu, koja je izgraena
1990. godine, a ozbiljan problem predstavlja nedovoljan pritisak vode. I pored uspostavljanja krunog toka
vode u ulici Branilaca Donjeg Kotorca, krajem marta ove godine od tehnike slube VIK-a, stanje
vodosnadbijevanja je nezadovoljavajue. Do znatnog opadanja pritiska vode u mjesnoj zajednici, dolo je
poetkom 2005.godine, blidndiranjem zatvaraa od strane nadlenih iz vodovoda Istono Sarajevo kod
mjesta Kula, odakle su odreene koliine vode doticale sa izvorita Tilava.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena kanalizacionom mreom. U ulici 13 juni kanalizaciona mrea je
izgraena prije rata, a u ulicama Tuneli, Katera i Branilaca Donjeg Kotorca, kanalizaciona mrea je
izgraena 2004. godine uz sufinansiranje graana.
GASNA MREA
Gasnom mreom je pokrivena itava mjesna zajednica, a sredstvima Opine i ueem graana izgraena je
2005. godine. Prema podacima Sarajevogasa, ovaj enegent koristi 149 kupaca.
RASVJETA
Javnom rasvjetom je obuhvaena gotovo cijela mjesna zajednica, osim dijela ulice Tuneli od ratnog tunela
do Butmira u ukupnoj duini cca 700 m.
ELEKTRIFIKACIJA KOMUNIKACIJE
Na teritoriji ove mjesne zajednice problem unitene mree i trafostanica su u znaajnoj mjeri rijeeni
izuzetak su dijelovi ulice 13 juni i naselje locirano na prostoru takozvanih ehovia njiva gdje je zastarjela
prenosna mrea a problem je i nedovoljan napon elektrine energije.
itavo podruje je pokriveno kablovskom TT mreom koja je u funkciji.
Radovi na polaganju kablovske TTmree izvedeni su od strane BH TELECOMA.
21
22
II 2.2.9.3 MJESNA ZAJEDNICA SOKOLOVI KOLONIJA
Mjesna zajednica Sokolovi Kolonija locirana je u ravniarskom predjelu opine Ilida. S istone strane
granii sa rijekom eljeznicom, s june srane je granica ograda od druge vodozatitne zone, u kojoj su
smjeteni bunari Vodovoda, a sa sjeverne strane je granica rijeka Veerica, dok je sa zapadne strane
granica, saobraajnica Hrasnika cesta, s tim to mjesnoj zajednici pripada i oko 200 objekata u
vodozatitnoj zoni, lociranih prema planini Igman.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja, nema nikakvnih industrijskih pogona iz razloga, to
granii sa drugom vodozatitnom zonom.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 169 ha u kojoj je svoje stambeno pitanje rijeilo vie od 90 %
stanovnika, gradnjom 1720 individualnih stambenih objekata i 496 stanova u objektima kolektivnog
stanovanja. Ukupan broj stanovnika je 6.475.
Ahmed Pae Hercegovia
Ahmeta Ljubunia
Ajvaz Dedina
530
530
530
Alada
350
350
350
Arnaudija
330
330
330
Avde Karabegovia
140
140
140
Bademe Sokolovi
290
290
290
Bajre Kaljanca
380
380
380
Bihorska
260
260
240
20
300
360
360
1190
1190
210
Bjelanika
1235
755
935
11
Brae Buan
230
230
230
12
Dananova
180
180
180
13
Devada Hanjalia
290
290
290
14
Fejze Softe
250
250
250
15
Ferhat Pae Sokolovia
850
850
850
16
Francuske revolucije
456
456
456
17
Hrasnika cesta
1000
1000
18
Huseina oze
2105
1400
19
Ibrahima Hafiza Rianovia
700
700
23
150
1190
10
480
155
1000
705
1400
700
500
705
Broj mostova
Duina mostova /m/
MOSTOVI
Nekategorisane
saobraajnice /m/
Magistralna saobraajnica
/m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
Ploe /m/
UREENOST
SAOBRAAJNICE
20
Igmanska cesta
1100
21
Igmanske Oluje
260
260
260
22
Jusufa Bublina
430
430
430
23
Kapetana Hajre Meia
200
200
200
24
Marice Uherke
160
160
25
Medazi
190
190
190
26
Most spasa
720
720
660
27
Neumska
270
270
270
28
Nihadija
180
180
180
29
Osmana Ef. Rastodera
250
250
250
30
Prve Bonjake Brigade
420
420
390
30
31
Seada Bublina
1100
1100
1000
100
32
Sejfulaha Prohe
380
380
380
33
Sestara Elii
180
180
180
34
Sokolovikog Bataljona
910
910
860
35
Trg 22 Aprila
330
330
330
36
Umihane uvidine
740
37
Vojniki vrt
210
210
210
38
Zavidovika
480
480
480
39
Zeleni put
550
550
250
13576
17711
20186
UKUPNO:
1100
500
160
740
3580
600
60
70
50
740
3030
70
1440
300
0
2475
2095
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju MZ-e Sokolovi Kolonija je relativno zadovoljavajue. Mnoge
saobraajnice zbog dotrajalosti asfalta, treba presvui novim slojem: Ahmeda Ljubunia, Alada, Jusufa
Bublina, Prve Bonjake Brigade, kvart ulice Francuske revolucije.
Neophodno je takoer i tehniki rijeiti saobraaj u kretanju, a koji se odnosi na prvi ulaz u naselje Sokolovi
Kolonija, raskre ulica Hrasnika cesta-Ahmeda Ljubunia-Igmanska cesta.
Na podruju MZ-e trenutno nije asfaltirano cca 2.475m saobraajnica i to u sljedeim ulicama: Ahmed pae
Hercegovia, Bihorska, Huseina oze, Igmanska cesta, Marice Uherke, Most spasa, Prve Bonjake brigade,
Seada Bublina, Sokolovikog bataljona i Zeleni put.
Stanje pjeakih i biciklistikih staza u mjesnoj zajednici je veoma loe i neophodno je izgraditi nove na
svim saobraajnicama na kojim nedostaju, a naroito povesti rauna o izgradnji oko javnih objekata, kao to
su: osnovna kola, damija, ambulanta, apoteka i sl.
DA
24
KAB TV (DA/NE)
DA
530
interNEt koNEkcija
(OK/NE)
1190
530
1190
530
TT mrea (DA/NE)
1190
530
NEIZGRAENA
RASVJETA /m/
1190
IZGRAENA /m/
DA
IZGRAENA /m/
360
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA
MREA /m/
360
IZGRAENA /m/
360
KOMUNIKACIJE
naponska situacija
(OK/NE)
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
BROJ SEPTIKIH JAMA
ELEKTRIFIKACIJA
3 Ajvaz Dedina
RASVJETA

/izolovani)
2 Ahmeta Ljubunia
GASNA
MREA
1 Ahmed Pae Hercegovia
SISTEM
KANALIZACIJE
360
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
NEIZGRAENA
VODOVODNA MREA
/m/
VODOVOD
NI SISTEM
ZR-g
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
4 Alada
350
350
350
350
DA
ZR-g
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
5 Arnaudija
330
330
330
330
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
6 Avde Karabegovia
140
140
140
140
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
7 Bademe Sokolovi
290
290
290
290
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
8 Bajre Kaljanca
380
380
380
380
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
9 Bihorska
260
260
260
260
10 Bjelanika
1235
1235
1235
1200
11 Brae Buan
230
230
230
230
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
12 Dananova
180
180
180
180
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
13 Devada Hanjalia
290
290
290
290
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
35
14 Fejze Softe
250
250
250
240
20
DA
15 Ferhat Pae Sokolovia
850
850
850
800
50
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
16 Francuske revolucije
456
456
456
456
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
17 Hrasnika cesta
1000
1000
1000
1000
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
18 Huseina oze
2105
1905
1905 200
1605
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
Ibrahima Hafiza
19 Rianovia
700
700
700
700
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
20 Igmanska cesta
1000
1000
1000
400
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
21 Igmanske Oluje
260
260
260
260
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
22 Jusufa Bublina
430
430
430
430
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
23 Kapetana Hajre Meia
200
200
200
200
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
24 Marice Uherke
160
160
160
140
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
25 Medazi
190
190
26 Most spasa
720
570
27 Neumska
270
28 Nihadija
200
31
500
600
20
190
190
720
700
270
270
270
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
180
180
180
180
DA
ZR-g
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
29 Osmana Ef. Rastodera
250
250
250
250
DA
ZR-g
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
30 Prve Bonjake Brigade
420
420
420
420
DA
ZR-g
DA
NE
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-g
DA
NE
DA
ZR
NE
NE
150
22
20
31 Seada Bublina
1100
1100
1100
1020
80
32 Sejfulaha Prohe
380
380
380
380
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
33 Sestara Elii
180
180
180
180
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
34 Sokolovikog Bataljona
910
910
910
710
DA
ZR-g
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
35 Trg 22 Aprila
330
330
330
330
DA
ZR-g
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
36 Umihane uvidine
740
740
740
700
40
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
37 Vojniki vrt
210
210
210
170
40
DA
ZR-g
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR-g
NE
OK
DA
ZR
NE
NE
200
38 Zavidovika
480
480
480
480
39 Zeleni put
550
550
550
490
60
20086
0 19736
18431
1665
UKUPNO
350
53 19886 200
VODOVODNI SISTEM
Oko 80% prijeratne vodovodne mree je izgraen s azbestno-betonskim cijevima.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea u MZ-i Sokolovi Kolonija je gotovo u potpunosti izgraena i funkcionie bez veih
problema.
Dijelovi ulica Most spasa, Huseina oze i Umihane uvidine zbog tehnikih nedostataka, nisu u sistemu
kanalizacione mree, stoga u njima postoje 53 septike jame.
25
GASNA MREA
Mjesna zajednica je 99% obuhvaena gasnom mreom, a oko 40 individualnih stambenih objekata u dijelu
ulice Huseina oze nije u sistemu gasne mree, u ukupnoj duini cca 200 m. Za 2007.godinu, planira se
gasifikacija navedene ulice.
Prema podacima Srajevogasa, ovaj energent koristi 1.426 kupaca.
RASVJETA
U Mjesnoj zajednici izgraenost rasvjete je dosta dobra, s tim, da jo nije osvijetljeno cca 1665 m
saobraajnica i to: dijelovi ulica Bjelanika, Fejze Softe, Ferhat pae Sokolovia, Huseina oze, Igmanska
cesta, Marice Uherke, Most spasa, Seada Bublina, Sokolovikog bataljona, Umihane uvidine, Vojniki vrt i
Zeleni put.
Javna rasvjeta koja je izgraena prije rata, a to se odnosi na nisku javnu rasvjetu u ulicama: Trg 22 april i
Bjelanika sa 32 sijalina mjesta, nije u funkciji, te je istu neophodno rekonstruisati. Takoe je potrebno
dotrajale stare, drvene stubove u centralnom dijelu naselja zamijeniti betonskim, i na njih instalirati
svjetiljke vee jaine, jer su postojee jako slabe i ne osvjetljuju potreban radijus.
ELEKTRIFIKACIJA - KOMUNIKACIJE
U MZ Sokolovi Kolonija niskonaponska mrea je i dotrajala i oteena, a kao odraz toga je loa naponska
situacija data u tabeli. Posebno treba istai problem u ulici Huseina oze, naselje RVI, zbog neadekvatne
NN mree.
itavo podruje nije pokriveno TT mreom. Izvode se zavrni radovi na polaganju kablovske TT mree od
BH TELECOMA. a prilino veliki dio MZ je pokriven kablovskom TV.
26
27
II 2.2.9.4 MJESNA ZAJEDNICA HRASNICA I

Mjesna zajednica Hrasnica I je smjetena na jugoistonom dijelu opine Ilida. Sa sjeverne strane granii sa
mjesnim zajednicom Hrasnica II, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Butmir, s june strane
granii sa Istonim Sarajevom Republika Srpska i sa zapadne strane sa opinom Trnovo planina Igman.
Mjesna zajednica je smjetena veim dijelom u ravniarskom i podno Igmana , brdovitom podruju opine.
Prije rata mjesna zajednica je bila prepoznatljiva po industrijskoj zoni FAMOS-a, u kojoj su djelimino
pokrenute privredne aktivnosti.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 3.688 ha u kojoj su izgraena 793 individualna stambena objekta i 856
stanova u objektima kolektinog stanovanja.
Danas u mjesnoj zajednici ivi 5.416 stanovnika.
247
6. April
Baia sokak
Begluk
Bunica
247
247
160
160
160
1025
1025
915
110
1095
1095
555
540
Dervi Pae Bajezidagia
365
365
365
Gaj
590
590
590
Generala Izeta Nania
600
Izeta Musia
250
250
250
Kerima Dafia
535
535
460
10
Kolibe
510
510
510
11
Lasike Megare
770
770
770
12
Lasiki drum
560
410
560
13
Put Famosa
14
Put spasa
170
170
170
15
Suvada ulimana
300
300
300
16
ehitluci
17
Tinjak
18
Trg branilaca Hrasnice
19
Tvrdica
20
Vrelo
21
22
600
150
1870
1060
348
190
190
190
195
195
195
Zije Krajine
1083
1083
1083
Krupac-Zoranovii (R 442 a)
7430
1000
6430
9243
17628
Broj mostova
Duina mostova /m/
12
50
3325
20
820
75
930
1060
348
410
100
1870
1060
MOSTOVI
375
600
1870
348
UKUPNO:
Ploe /m/
/m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
UREENOST
SAOBRAAJNICE
640
19353
6430
0
6430
1870
28
1810
1000
0
1725
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Hrasnica I je zadovoljavajue. Jedan dio saobraajnica, koji
je izgraen i asfaltiran prije rata, zbog dotrajalosti neophodno je sanirati.
Jedan manji dio saobraajnica je makadamski, kao to su ulice: Begluk, Bunica i Kerima Dafia ukupna
duina 1725 m.
Stanje pjeakih i biciklistikih staza u mjesnoj zajednici je zadovoljvajue, s tim da je neophodno izgraditi
nove na svim saobraajnica, gdje nedostaju.
GASNA
MREA
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
247
247
247
DA
KAB
DA
OK
DA
KAB
OK
DA
2 Baia sokak
160
160
160
160
DA
MJE
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
3 Begluk
1025
1025
945
80
740
285
DA
MJE
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
4 Bunica
1095
1095
695
400
1095
DA
ZR
NE
OK
DA
KAB
OK
NE
Dervi Pae
5 Bajezidagia
365
365
365
365
DA
KAB
DA
OK
DA
KAB
OK
DA
6 Gaj
590
590
590
510
80
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
Generala Izeta
7 Nania
600
600
600
600
260
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
8 Izeta Musia
250
250
250
250
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
0 0
535
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
10 Kolibe
510
510
190
320
510
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
11 Lasike Megare
770
770
770
770
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
12 Lasiki drum
560
560
560
560
DA
KAB
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
1870
1870
0 1870
1870
DA
KAB
DA
OK
DA
KAB
OK
DA
14 Put spasa
170
170
0 0
170
170
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
15 Suvada ulimana
300
300
300
25
275
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
NE
1060
1060
0 1060
1060
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
17 Tinjak
348
348
0 0
348
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
NE
18 Tvrdica
190
190
0 0
190
190
DA
MJE
DA
OK
DA
KAB
OK
NE
19 Vrelo
195
195
0 0
195
195
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
1083
1083
500
1083
DA
MJE
DA
OK
DA
KAB
OK
NE
11388
11388
0 9533
1855 10935
1248
IZGRAEN /m/
9 Kerima Dafia
13 Put Famosa
16 ehitluci
20 Zije Krajine
UKUPNO
348
583
29
IZGRAENA /m/
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
247
NAZIV ULICE
IZGRAENA /m/
1 6. April
RB
IZGRAENA /m/
KOMUNIKACIJE

/izolovani)
ELEKTRIFIKACIJA
RASVJETA
BROJ SEPTIKIH JAMA
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je snadbjevena gradskom vodom.
Konstatan problem predstavlja, zamuenje vrela Hrasnica, jer se iskljuuje iz eksplotacije i tom prilikom vii
dijelovi naselja, ostaju bez vode su ulice: Tvrdica, Put spasa, Kolibe, Zije Krajine, Lasiki drum, Lasike
megare, Baia sokak, Begluk i Gaj.
U veem dijelu mjesne zajednice vodovodna mrea je izgraena od azbesno-betonskih cijevi.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena kanalizacionom mreom. Zbog estih izlijevanja kanalizacije za
vrijeme obilnijih padavima, neophodno je izvriti izgradnju nove kanalizacione mree,od spoja sa ulicom
Generala Izeta Nania, do spoja sa ulicom Put Famosa u duini cca 500m.
Takoer je neophodno izvriti rekonstrukciju kanalizacone mree u ulici Suvada ulimana, zbog izgradnje
stambenih zgrada /bive naselje Balvangrad/.
GASNA MREA
U centralnom dijelu naselja mjesne zajednice, stambeni blokovi, u potpunosti su pokriveni gasnom mreom.
Padinski dijelovi naselja nemaju gasnu mreu, tako da je neophodna gasifikacija za sljedee ulice: Begluk,
Bunica, Kolibe, Put spasa, Tvrdica, Vrelo i Zije Krajine, to iznosi ukupno cca 1855 m gasne mree.
Prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent koristi 86 kupaca.
RASVJETA
Mjesna zajednica je pokrivena sa javnom rasvjetom, uz malu dogradnju koju treba izvesti u pojedinim
ulicama kao to su: Begluk, Gaj, Suvada ulimana i ulica Tinjak u kojoj nedostaje ulina rasvjeta.
U ulicama Generala Izeta Nania i Trg branilaca Hrasnice, potrebna je sanacija postojee rasvjete.
U ovoj MZ problemi sa napajanjem elektrinom energijom su u naselju Lasica gdje je ratnim dejstvima
unitena stubna trafostanica, koja e biti zamijenjena od strane Elektrodistribucije izgradnjom nove
kablovske trafostanice. Lo napon elektrine energije je u ulicama Lasike megare, Begluk, gdje je potrebno
izvriti i rekonstrukciju NN mree.
itavo podruje je pokriveno TT mreom, a u toku su zavrni radovi na polaganju kablovske TT mree .
Jedan dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom .
30
31
II 2.2.9.5 MJESNA ZAJEDNICA HRASNICA II

Mjesna zajednica Hrasnica II je smjetena izmeu padina Igmana s jedne strane i izvorita u Hrasnikom
polju. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Luani /Velika Aleja/, s istone strane granii sa
mjesnom zajednicom Sokolovi Kolonija, dok sa june strane granii sa mjesnom zajednicom Hrasnica I, a
sa zapadne strane sa opinama Trnovo i Hadii planina Igman.
Mjesna zajednica je smjetena u ravniarskom, a podno Igmana brdovitom podruju opine.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja, bez ikakvih industijskih pogona.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 2048 ha u kojoj je izgraeno 1.145 individualnih stambenih objekata i
971 stan u objektima kolektivnog stanovanja.
15 Maj
260
260
260
Ahmeda Bonjaka
275
275
275
Ali ef. Lokvania
580
580
500
Botulje
770
770
Brae Tokovia
500
Crnih labudova
280
amila Maria
485
Dr.Halid-bega Hrasnice
750
Ejuba Sarajkia
270
10
Glavogodina
11
Broj mostova
Duina mostova /m/
MOSTOVI
Ploe /m/

za Opinu /m/

za Kanton /m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
UREENOST
SAOBRAAJNICE
80
490
280
500
500
10
280
280
485
485
750
750
590
270
270
310
1090
1090
450
640
Himze Mekia
530
530
330
200
12
Hrasnika cesta
1350
1350
1350
13
Igmanska cesta
1985
1415
570
815
1170
12
14
Igmanska cesta-Osmice
4200
4200
4200
15
Osmice - Kabalaovo
14300
14300
14300
16
Igmanskih Bataljona
2950
1350
2020
930
17
Jablanika
230
230
18
Jasike
300
300
300
19
Kovaev kamen
230
230
230
20
Kulenvakufska
475
475
360
115
1600
230
32
380
80
1350
3200
21
Lamekanija
290
290
290
22
Mejdan
615
615
615
23
Mirsada Foe
235
235
235
24
Pandurica
460
460
290
170
25
Reisa ef. Hadiomerovia
460
460
395
65
26
Ribnjaa
310
310
27
Ruevik
750
680
70
4,5
28
Sabita Uianina
630
630
630
29
Stari drum
1360
1020
340
1205
155
10
30
Stari Harem
340
280
60
340
31
Stari Kovai
1275
720
555
820
455
18,5
32
Stojevac
1325
135
1190
135
12
33
kolska
350
350
34
Uzunovia sokak
400
400
400
35
Veerica
135
135
135
29880
16725
98
15
40745
UKUPNO:
310
750
1190
350
5555 5310
24020
70
250
135
6365
Trenutno stanje ulica i cesta na podruju mjesne zajednice je zadovoljvajue. U poslijeratnom periodu jedan
broj saobraajnica je u potpunosti rekonstruiran, kao Hrasnika cesta, Igmanskih bataljona, Halid bega
Hrasnice i dr.
Na podruju mjesne zajednice nije asfaltirano cca 24020 m saobraajnica i to ulice i dijelovi ulica: Botulje,
Ali ef. Lokvania , Glavogodina, Himze Mekia, Igmanske ceste, Igmanskih bataljona, Jasike, Kovaev
kamen, Kulenvakufska, Lamekanija, Mirsada Foe, Pandurica, Reisa ef. Hadiomerovia, Stari drum, Stari
Kovai, kolska, kao i Igmanska cesta-Osmice i Osmice-Kabalovo.
Stanje pjeakih i biciklistikih staza u mjesnoj zajednici je veoma loe i neophodno je izgraditi nove na
svim saobraajnicama, na kojima iste nedostaju, a naroito oko javnih objekata kao to su: kola, ambulanta,
apoteka, vjerski objekat i drugo.
KAB TV (DA/NE)
KOMUNIKACIJE
TT mrea (DA/NE)
el. vodovi KAB zra.(goli /izolovani)
ELEKTRIFIKACIJA
RASVJETA
IZGRAENA /m/
NEDOSTAJUA GASNA MREA

/m/
GASNA
MREA
IZGRAENA /m/
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA KANALIZACIONA
MREA /m/
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
MREA /m/
VODOVODN
I SISTEM
1 15 Maj
260
260
260
260
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
2 Ahmeda Bonjaka
275
275
275
275
DA
ZR-i
DA
OK
DA
MJE
NE
33
3 Ali ef. Lokvania
580
580
4 Botulje
770
770
5 Brae Tokovia
500
500
6 Crnih labudova
280
7 amila Maria
580
580
DA
ZR-i
DA
OK
DA
MJE
NE
770
770
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
500
500
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
dio
280
280
200
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
485
485
485
485
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
8 Dr.Halid-bega Hrasnice
750
750
580
750
DA
ZR-i
DA
OK
DA
MJE
NE
9 Ejuba Sarajkia
270
270
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
1090
740
11 Himze Mekia
530
530
12 Hrasnika cesta
100
50
13 Igmanska cesta
1415
14 Igmanskih Bataljona
10 Glavogodina
170
260
350
7
330
1
1350
80
100
1090
1090
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
200
530
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
1350
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
1235
750
25
1065
920
1115
870
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
2950
2550
400
10
1610
1340
2520
430
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
15 Jablanika
230
230
230
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
16 Jasike
300
300
300
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
17 Kovaev kamen
230
230
230
230
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
18 Kulenvakufska
475
475
475
475
DA
ZR-i
NE
OK
DA
MJE
NE
19 Lamekanija
290
290
20 Mejdan
615
615
21 Mirsada Foe
235
235
22 Pandurica
180
Reisa ef.
23 Hadiomerovia
460
460
24 Ribnjaa
310
310
25 Ruevik
750
750
50
26 Sabita Uianina
630
630
27 Stari drum
1360
1250
28 Stari Harem
340
340
29 Stari Kovai
1275
995
280
30 Stojevac
1325
825
500
31 kolska
350
350
32 Uzunovia sokak
400
400
33 Veerica
135
135
UKUPNO
20145
570
27
230
300
280
850
180
13
290
280
13
250
40
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
dio
615
510
105
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
235
235
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
NE
460
320
150
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
NE
340
120
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
NE
460
110
17975 2970
310
310
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
NE
700
750
DA
ZR-i
NE
NE
DA
ZR
NE
630
630
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
NE
1360
1050
310
DA
KAB
DA
OK
DA
ZR
DA
340
280
60
DA
KAB
DA
OK
DA
ZR
DA
425
700
575
DA
KAB
NE
OK
DA
ZR
DA
1325
750
575
DA
KAB
DA
OK
DA
ZR
DA
275
75
DA
KAB
DA
OK
DA
ZR
DA
205
195
DA
KAB
DA
OK
DA
ZR
DA
DA
KAB
NE
OK
DA
ZR
DA
850
8
350
400
135
104
11430
135
10545
18660 3685
VODOVODNI SISTEM
U mjesnoj zajednici je u potpunosti izgraena vodovodna mrea, osim u dijelovima ulica Igmanska cesta i
Pandurica, to ukupno iznosi cca 850 m.
Stanje snadbjevenosti pitkom vodom u niem dijelu naselja je uredno, dok se problemi snadbijevanja javljaju
u viim dijelovima naselja.
Za vrijeme sunih perioda i perioda sa obilnijim padavinama prestaje se sa crpljenjem pitke vode sa vrela
Veerice u Hrasniki rezervoar, a u mreu se ukljuuje voda sa Baeva i tom prilikom via podruja ostaju
bez pitke vode i to ulice: Ali ef. Lokvania, Mejdan, dr. Halid bega Hrasnice, Kulunvakufska, Pandurica,
Ruevik i Stari Kovai.
34
SISTEM KANALIZACIJE
U mjesnoj zajednici je neophodno izgraditi cca 2.970 m kanalizacione mree u sljedeim ulicama i
dijelovima ulica: Glavogodina, Igmanska cesta, Igmanskih bataljona, Jasike, Pandurica, Stari drum, Stari
Kovai i Stojevac.
Gotovo sve navedene ulice se nalaze u prvoj i drugoj vodozatitnoj zoni i u istima je izgraeno cca 104
septike jame.
Oko 40 % izgraene kanalizacione mree tehniki nikada nije primljeno od strane KJKP Vodovod i
kanalizacija te se mrea smatra bespravnom.
GASNA MREA
Gasna mrea je najveim dijelom uraena u centralnom dijelu naselja i to oko 50% u odnosu na ukupne
potrebe. Nedostaje 10545 m gasne mree i to u sljedeim ulicama i dijelovima ulica: Ali ef. Lokvania,
Botulje, dr. Halid-bega Hrasnice, Glavogodina, Himze Mekia, Igmanska cesta, Igmanskih bataljona, Jasike,
Kovaev kamen, Kulunvakufska, Mejdan, Mirsada Foe, Pandurica, Ribnjaa, Ruevik, Stari Kovai,
Stojevad i Uzunovia sokak.
RASVJETA
U mjesnoj zajednici izgraenost javne rasvjete je dosta dobra, s tim da jo nije osvijetljeno cca 3685 m ulica
i dijelova ulica i to: Crnih labudova, Ejuba Sarajkia, Igmanska cesta, Igmanskih bataljona, Lamekanija,
Mejdan, Pandurica, Reisa ef. Hadiomerovia, Stari drum, Stari harem, Stari Kovai, Stojevac, kolska,
Uzunovia sokak.
U ovoj MZ nije izvrena rekonstrukcija postojee trafostanice Kovai. U toku su aktivnosti na izgradnji nove
trafostanice ime bi se zadovoljile potrebe u snadbijevanju elektrinom energijom ovih prostora.
Podruje Mjesene zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom. Izvode se zavrni radovi na polaganju
kablovske TT mree. Jedan dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom.
35
36
II 2.2.9.6 MJESNA ZAJEDNICA ILIDA CENTAR

Mjesna zajednica Ilida Centar je smjetena u samom centru opine. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom
zajednicom Otes, koju razdvaja eljeznika pruga, s istone strane graniki sa mjesnom zajednicom Stup i
Stup II, sa june strane granii sa mjesnom zajednicom Butmir, a sa zapadne strane sa mjesnom zajednicom
Luani, koju razdvaja rijeka eljeznica.
Smjetena je u ravniarkom dijelu opine. Podruje se karakterie zonom ivljenja i poslovnim ambijentom,
gdje su smjetene gotove sve administrativne, kulturene, kolske, sportske i druge ustanove.
Naselje je potpuno urbanizovano i gusto naseljeno i obuhvata 76 ha u kojoj je izgraeno 414 individualnih
stambenih objekata i 1937 stanova u objektima kolektivnog stanovanja.
12 Mart
295
295
295
25 Novembar
140
140
140
Abdulaha Ef. Kantamirije
Bosanskih Gazija
1000
Butmirska cesta
270
Dr. Fuada Muhia
216
Dr. Mustafe Pintola
580
Edhema Eke Dubura
748
Emira Bogunia arlija
210
10
Gazi Hasan Pae
215
11
Glie Jankovia
271
120
12
Harisa Merzia
260
260
13
Ibrahima Ljubovia
720
14
Josipa Slavenskog
393
190
15
Mala Aleja
330
330
16
Midhada Hujdura Hujke
200
200
200
17
Mustafe Ice Voljevice
110
110
110
220
18
Nasihe Kapidi Hadi
220
220
120
19
Prve Samostalne Brigade
280
280
390
Broj mostova
Duina mostova /m/
MOSTOVI

Opinu /m/

Kanton /m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
Ploe /m/
UREENOST
SAOBRAAJNICE
390
0
670
648
330
1000
1340
270
270
440
216
216
580
580
1160
100
748
1296
210
210
140
215
215
151
271
260
720
203
37
720
1400
393
786
330
220
170
542
110
85
1300
1300
1300
20
Rustem Paina
21
Tome Mee
290
290
290
22
Ustanika
255
255
255
23
Zaima Topia
615
490
125
490
24
eljeznika
950
720
230
950
25
Magistralni put M-17

UKUPNO:
1580
1580
11448
1580
760
4898
1643
3327 10993
150
335
240
125
980
1200
1580
0
100
330
125
11404
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Ilida Centar je veoma dobro. Sve saobraajnice,
osim dijela ulice Zaima Topia su asfaltirane.
U centralnom dijelu mjesne zajednice je izgraena kruna saobraajnica, poploane su ulice Mala Aleja i
Harisa Merzia, a jednim dijelom je kroz mjesnu zajednicu izgraena autocesta /zapadni prilaz gradu/.
Saobraajnice, koje su izgraene i asfaltirane prije rata, neophodno je rekonstruisati.
Stanje pjeakih staza na podruju mjesne zajednice je gotovo u potpunosti pokriveno, uz dodatne izgradnje i
rekonstrukcije.
OK
DA ZR
OK
2 25 Novembar
140
140
140
140
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
3 Abdulaha Ef. Kantamirije
270
270
270
270
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
4 Bosanskih Gazija
1000
1000
1000
1000
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
5 Butmirska cesta
300
300
300
300
DA
ZR
NE
OK
DA ZR
OK
6 Dr. Fuada Muhia
216
216
216
216
DA
KAB DA
OK
DA ZR
OK
7 Dr. Mustafe Pintola
580
580
580
580
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
8 Edhema Eke Dubura
748
748
748
748
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
9 Emira Bogunia arlija
210
210
210
210
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
10 Gazi Hasan Pae
215
215
215
215
DA
ZR
DA
OK
DA ZR
OK
11 Glie Jankovia
271
271
271
271
DA
ZR
NE
OK
DA ZR
OK
12 Harisa Merzia
260
260
260
260
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
13 Ibrahima Ljubovia
720
720
720
720
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
14 Josipa Slavenskog
393
393
393
393
DA
ZR
OK
DA ZR
OK
38
DA
IZGRAEN /m/
KAB NE
TT mrea (DA/NE)
DA
295
IZGRAENA /m/
295
IZGRAENA /m/
295
BROJ SEPTIKIH JAMA
295
NAZIV ULICE
IZGRAENA /m/
1 12 Mart
RB
KAB TV (DA/NE)
KOMUNIKACIJE
ELEKTRIFIKACIJA
RASVJETA
GASNA
MREA
/m/
SISTEM
KANALIZACIJE
MREA /m/
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
15 Mala Aleja
330
330
330
330
DA
ZR
NE
OK
DA ZR
OK
16 Midhada Hujdura Hujke
200
200
200
200
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
17 Mustafe Ice Voljevice
110
110
110
110
DA
KAB DA
OK
DA ZR
OK
18 Nasihe Kapidi Hadi
220
220
220
220
DA
KAB DA
OK
DA ZR
OK
19 Prve Samostalne Brigade
280
280
280
280
DA
KAB DA
OK
DA ZR
OK
1300
1300
1300
1300
DA
KAB DA
OK
DA ZR
OK
21 Tome Mee
290
290
290
290
DA
KAB NE
OK
DA ZR
OK
22 Ustanika
255
255
255
255
DA
KAB NE
OK
DA KAB OK
23 Zaima Topia
615
615
615
615
DA
KAB NE
OK
DA ZR
1042
1042
1042
1042
DA
KAB NE
OK
DA KAB OK
800
DA
KAB NE
OK
DA KAB OK
20 Rustem Paina
24 eljeznika
100
25 Magistralni put M-17

UKUPNO
10260
0 10260
100
0 10260
11060
OK
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom sa Ilidanskih izvora.
Zbog dotrajalosti je neophodna rekonstrukcija vodovodne mree tj. zamjena azbesno-betonskih cijevi.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea je u potpunosti izgraena u mjesnoj zajednici, osim dijela ulice Zaima Topia u duini
cca 100 m.
esti problemi se javljaju na kinim slivnicima, koji se zaepljaju i stvaraju ogromne koliine vode na
saobraajnicama.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je 100 % obuhvaena gasnom mreom, a prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent
koristi 542 kupca.
RASVJETA
Mjesna zajednica je gotovo u potpunosti osvjetljena. U naselju Pejton, jedan dio niske rasvjete jo nije
rekonstruisan, a aktivnosti oko rekonstrukcije su u toku.
Na teritoriji ove mjesne zajednice problem unitene mree i trafostanica su uglavnom rijeeni u
poslijeratnom periodu.
Podruje Mjesene zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom, izvode se zavrni radovi na polaganju
kablovske TT mree. Dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom.
39
40
II 2.2.9.7 MJESNA ZAJEDNICA LUANI

Mjesna zajednica Luani je smjetena u samom centru opine. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom
zajednicom Vreoca, sa istone strane granii sa mjesnom zajednicom Ilida Centr, koju razdvaja rijeke
eljeznica, s june strane granii sa mjesnom zajednicom Hrasnica I, a sa zapadne strane granii sa mjesnom
zajednicom Vrelo Bosne.
Smjetena je u ravniarskom dijelu opine i jedna je od najljepih i najurbanijih mjesnih zajednica. U naselju
su izgraeni mjeoviti objekti kolektivnog stanovanja i individualni stambeni objekti. Atraktivnost ovoj
mjesnoj zajednici daju prelijepi parkovi sa Velikom alejom, fijakeri, kompleksi hotela, administrativni centar
opina i drugi kulturni, sportski i ostali sadraji.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 407 ha u kojoj je izgraeno 312 individualnih stambenih objekata i
843 stana u objektima kolektivnog stanovanja
Danas u Mjesnoj zajednici ivi 2.924 stanovnika.
500
Banjska
500
olakovia Kula
725
Hamze elenke
455
Hrasnika Cesta
1500
IV Viteke Brigade
1340
Jahiela Fincija
Jasike
Josipa Pania
470
Karima Zaimovia
480
10
Karla Maly-a
295
11
Krste Hegeduia
395
12
Luanski put
240
13
Ramiza Jaara
210
14
Samira atovia Kobre
640
15
emsudina Sarajlia
405
16
Velika Aleja
17
Velika Aleja - Stojevac
923
923
923
18
Vinka amarlia
410
410
410
19
Vrutci
850
850
850
5524
14859
725
455
1500
1340
1340
1300
440
400
470
395
640
405
3430
6175
Broj mostova
300
120
210
41
295
395
240
3715
100
480
295
3430
1706
470
480
Duina mostova /m/
Ploe /m/
185
1500
1706
540
10
1500
440
250
400
440
15414
250
MOSTOVI
455
1706
UKUPNO:
UREENOST
SAOBRAAJNICE
/m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
120
210
200
640
600
405
380
3430
3430
400
555
9020
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Luani je veoma dobro. Ulice i dijelovi ulica Banjska,
olakovia kula i Luanski put su makadamske u ukupnoj duini 555 m.
Saobraajnice koje su izgraene i asfaltirane prije rata su u loem stanju i zahtjevaju rekonstrukciju i
asfaltiranje.
Stanje pjeakih staza u odnosu na ostale mjesne zajednice je dobro, s tim da treba izgraditi pjeake staze na
ulicama koje ih nemaju.
DA
KAB
NE
OK
1500
DA
KAB
NE
OK
1340
DA
KAB
NE
OK
440
440
DA
KAB
NE
OK
1706
1706
706
1000 DA
KAB
NE
OK
8 Josipa Pania
470
470
470
DA
ZR
NE
OK
9 Karima Zaimovia
480
480
480
DA
KAB
NE
NE
10 Karla Maly-a
295
295
295
DA
ZR
NE
OK
11 Krste Hegeduia
395
395
300
395
DA
KAB
NE
OK
12 Luanski Put
240
200
240
150
90 DA
KAB
NE
NE
13 Ramiza Jaara
210
210
210
DA
KAB
NE
OK
14 Samira atovia Kobre
640
640
640
DA
KAB
NE
OK
15 emsudina Sarajlia
405
405
400
405
DA
KAB
NE
OK
3430
3430
1200
3430
100 DA
KAB
NE
OK
17 Vinka amarlia
410
410
200
410
DA
ZR
NE
NE
18 Vrutci
850
850
850
DA
ZR
NE
NE
900
12476
725
3 Hamze elenke
455
455
450
4 Hrasnika Cesta
1500
1500
5 IV Viteke Brigade
1340
1340
440
6 Jahiela Fincija
7 Jasike
16 Velika Aleja
UKUPNO
14391
100
13601
1340
100
40
850
21
890
26
5405
2115
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom, osim dijela Banjske ulice u duini oko 100
m.
Zbog dotrajalosti, neophodna je rekonstrukcija vodovodne mree tj. zamjena azbestno-betonskih cijevi.
42
KAB TV (DA/NE)
455
725
300
OK
725
50
NE
450
KAB
500
IZGRAENA /m/
725 DA
2 olakovia Kula
100
IZGRAENA /m/
OK
400
BROJ SEPTIKIH JAMA
NE
1 Banjska
IZGRAENA /m/
ZR
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
200 DA
RB
KOMUNIKACIJE
TT mrea (DA/NE)
ELEKTRIFIKACIJA
RASVJETA
GASNA
MREA
/m/
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA
MREA /m/
VODOVODN
I SISTEM
SISTEM KANALIZACIJE
U ulicama Vrutci i Luanski put u ukupnoj duini cca 890 m, nedostaje kanalizaciona mree. U navedenim
ulicama je izgraeno 26 septikih jama.
Ostali dio mjesne zajednice je pokriven kanalizacionom mreom.
GASNA MREA
Gasnom mreom pokrivene su sve ulice u mjesnoj zajednici, osim ulica Banjska i Vrutci u kojoj nedostaje
cca 900 m gasne mree.
RASVJETA
U ulicama i dijelovima ulica Banjska, olakovia kula, Jasike, Luanski put i Velika aleja nedostaje cca
2115 m rasvjete.
Ostale ulice na podruju mjesne zajednice su osvijetljene.
U ovoj MZ osnovni problem je unitena mrea i trafostanica kod umarske kole, tako da je za ovo podruje
planirana i neophodna izgradnja nove trafostanice i rekonstrukcija niskonaponske mree u ulici Jasike, kao i
jo neke ulice koje su sa slabom naponskom situacijom prikazane u tabeli.
itavo podruje je pokriveno TT mreom, a veliki dio MZ je pokriven kablovskom TV.
43
44
II 2.2.9.8 MJESNA ZAJEDNICA VREOCA

Mjesna zajednica Vreoca je smjetena u ravniarskom dijelu opine, okruena rijekama Bosnom i
eljeznicom.
Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Osjek, s istone strane mjesnom zajednicom Ilida Centar
i Otes, s june strane granii sa mjesnom zajednicom Luani i sa zapadne strane granii sa mjesnom
zajedicom Vrelo Bosne.
Na podruju ove male mjesne zajednice smjeteno je niz privrednih i poslovnih objekata kao to su UNIS
LASTA, ORBIKO OBI, AHMETSPAHI i dr. Veoma je znaajna i gradnja perspektivnog naselja
VRTOVI RIVERINE.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 140 ha u kojoj je izgraeno 306 individualnih stambenih objekata i 31
stan u objektima kolektivnog stanovanja.
Danas u Mjesnoj zajednici ivi 465 stanovnika.
Blaujski Drum
1200
1200
Konaci
1740
1740
Luansko Polje
3560
Magistrala
1000
Vreoca
1200
UKUPNO:
8700
1400
2160
4140
600
3560
4200
60
55
115
600
1000
1200
Broj mostova
50
1740
1000
Duina mostova /m/
MOSTOVI
Ploe /m/
1200
3560
1000

Opinu /m/

Kanton /m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
UREENOST
SAOBRAAJNICE
600
0
4500
650
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Vreoca je relativno zadovoljavajue. Na podruju
mjesne zajednice nije asfaltirano cca 2760 m saobraajnica i to u ulicama i dijelovima ulica: Luansko polje
i Vreoca.
Na teritoriji mjesne zajednice se nalazi magistralni put M17, a sagraena je i autocesta /zapadni prilaz
gradu/.
Izgraenost pjeakih staza je zadovoljavajua, s tim da je neophodno izgraditi pjeake staze na onim
ulicama u kojima nedostaju.
45
1 Blaujski Drum
1200
2 Konaci
1200
1740
1200
1740
20
2200
100
3560
800
4 Magistrala
1000
1000
1000
5 Vreoca
1200
1200
1200
6960
1740
4200
3940
120
400
3800
1200
3160
4900
KAB TV (DA/NE)
KOMUNIKACIJE
TT mrea (DA/NE)

/izolovani)
ELEKTRIFIKACIJA
IZGRAENA /m/
RASVJETA
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
1740
DA
ZR
NE
OK
NE
NE
NE
NE
2260
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
1000
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
700
500
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
3200
5500
1740
3 Luansko Polje
UKUPNO
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
GASNA
MREA
IZGRAENA /m/
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
1300
VODOVODNI SISTEM
Sve ulice u mjesnoj zajednici, osim ulice Konaci u duini 1740 m su u potpunosti snadbjeveni gradskom
vodom.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica Vreoca je djelimino pokrivena kanalizacionom mreom. Ulice i dijelovi ulica Konaci i
Luansko polje, u ukupnoj duini cca 3.940 m nije pokriveno kanalizacionom mreom i u njima se nalazi
ukupno 120 septikih jama. Veliki broj objekata je direktno otpadne vode rijeio prikljuenjem u rijeku
Bosnu, to je takoer veliki problem.
GASNA MREA
Ulice Konaci i Luansko polje nisu pokrivene sa gasnom mreom, u ukupnoj duini cca 4900 m.
Prema podacima Sarajevogas, ovaj energent koristi 77 kupaca.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete je nedovoljna, 50% mjesne zajednice nije osvijetljeno.
Rasvjeta nedostaje u ulici Konaci, Luansko polje, Magistrala i Vreoca , to ukupno iznosi cca 5030 m.
U MZ Vreoca, niskonaponska mrea je oteena i dotrajala u ul. Blaujski drum a loa je naponska situacija
i u ulici Konaci.
Najvei dio Mjesne zajednice je pokriven TT mreom, izuzev ulice Konaci. Radovi na polaganju kablovske
TT mree planirani su u narednom periodu.
46
47
II 2.2.9.9 MJESNA ZAJEDNICA VRELO BOSNE

Mjesna zajednica Vrelo Bosne je smjetana ispod padina planine Igman. Sa sjeverne strane granii sa
mjesnom zajednicom Blauj, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Osjek i Vreoca, sa june strane
granii mjesnom zajednicom Luani i sa zapadne strane sa opinama Trnovo i Hadii planina Igman. U
podnoju Igmana izvire Vrelo Bosne, koje se uklapa u prelijepi prirodni ambijent sa puno parkova, vodenih
povrina i staza za etanje.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 915 ha, u kojoj je izgraeno 172 individualnih stambenih objekata i 20
stanova u objektima kolektivnog stanovanja
330
330
Bosanski ljiljan
Magistrala
2750
Plandite
1150
Sarajevska rijeka
180
180
180
Slana bara
180
180
180
Vrelo Bosne
UKUPNO:
700
850
1500
6090
1500
2050
2350
700
2300
450
300
850
300
1350
990
4650
150
0
1590
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Vrelo Bosne je zadovoljavajue.
Ulice i dijelovi ulica Bosanski ljiljan, Magistrala-krakovi, Plandite, Sarajevska rijeka i Slana bara su
makadamske u ukupnoj duini od 1590 m.
Niti jedna saobraajnica nema izgraenu pjeaku stazu.
48
Broj mostova
Duina mostova /m/
MOSTOVI
330
2050
Izgraena pjeaka staza

/m/
Neureene - neasfaltirane
/m/
Ploe /m/
Asfaltirane saobraajnice
/m/
UREENOST SAOBRAAJNICE
Nekategorisane
saobraajnice /m/
Regionalna saobraajnica
/m/
/m/
NAZIV ULICE
Autoceste /m/
RB
Duina ulice /m/
el. vodovi kab-zra.(goli

/izolovani)
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
2750
2600
Plandite
1150
1150
Sarajevska rijeka
180
180
180
Slana bara
180
180
180
Vrelo Bosne
1500
1500
100
10
1500
5790
250
18
5150
2500
1150
790
NEIZGRAENA RASVJETA
/m/
DA
ZR
OK
NE
2500
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
450
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
180
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
180
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
NE
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
IZGRAENA /m/
Magistrala
OK
700
5940
DA
250
180
UKUPNO
ZR
250
180
KOMUNIKACIJE
DA
180
Bosanski ljiljan
ELEKTRIFIKACIJA
180
150
RASVJETA
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
GASNA
MREA
IZGRAENA /m/
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA MREA
/m/
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
NEIZGRAENA
VODOVODNA MREA /m/
RB
IZGRAEN /m/
VODOVODNI
SISTEM
1500
150
2990
3100
VODOVODNI SISTEM
SISTEM KANALIZACIJE
U dijelovima ulica Magistrala i Vrelo Bosne, nedostaje kanalizaciona mrea u duini cca 250m. Deset
objekata u ulici Vrelo Bosne, zbog tehnikih potekoa, nije mogue spojiti na kanalizacionu mreu. Na
podruju mjesne zajednice nalazi se 18 septika jama.
GASNA MREA
Ulice i dijelovi ulica Bosanski ljiljan, Magistrala, Sarajevska rijeka i Slana bara, nisu pokrivena gasnom
mreom.
RASVJETA
U ulicama i dijelovima ulica Magistrala, Plandite i Vrelo Bosne, nije izgraena javna rasvjeta u duini od
cca 3100m.
U ovoj MZ najvei problem predstavlja slaba naponska situacija u ulicama Sarajevska rijeka , Slana bara i
Vrelo Bosne.
Skoro itavo podruje je pokriveno TT mreom osim ulica Sarajevska rijeka , Slana bara i Vrelo Bosne.
Radovi na polaganju nove kablovske TT mree planirano je u narednom periodu.
49
50
II 2.2.9.10 MJESNA ZAJEDNICA BLAUJ

Mjesna zajednica Blauj je smjetena du eljeznike pruge Sarajevo Ploe i autoceste Ilida Mostarsko
raskre. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Rakovica, s june strane sa mjesnom zajednicom
Vrelo Bosne, dok s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Osjek, a sa zapadne strane granii sa
opinom Hadii planina Igman. Locirana je jednim dijelom u ravniarskom, drugim dijelom u brdovitom i
planiskom predjelu.
Podruje se karakterie sa razvijenom industrijskom zonom,gdje su smjeteni znaajni industrijski objekti,
kao to su DIJAMANT. GORENJE, KLAS, DALLAS i dr.
Veoma je znaajno napomenuti da je mjesna zajednica vana putna i eljeznika komunikacija, tzv. zapadni
prilaz gradu.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 2162 ha u kojoj je izgraeno 2681 individualni stambeni objekat i 121
stan u objektima kolektivnog stanovanja
U Mjesnoj zajednici ivi 2.665 stanovnika.
2350
1550
800
1550
800
Broj mostova
Duina mostova /m/
24
2500
3800
3000
25
1000
4800
94
13
Blauj
Gladno polje
Gornje Vlakovo
8100
8100
8100
Grabovine
3500
3500
3500
Kamenolom
5500
Kovaevac
4000
Mali Kiseljak
1500
Mitrii
2700
Mratnjevae
3300
10
Nadosijek
5500
11
Plantae
5500
12
Polje
3800
13
Rakovika cesta
7290
14
Remze Ahmetovi
4450
4450
4450
15
Rogaii
3500
3500
3500
16
Stara pruga
2400
2400
2400
17
Vidovci
2800
2800
300
2500
18
Vlakovo
7860
5300
3160
4700
19
Zeleni Ari
5500
5500
20
Zujevinska
1000
1000
21
Autocesta
4800
4800
86950
4800
1400
MOSTOVI
UKUPNO:

/m/
Neureene neasfaltirane /m/
Ploe /m/
Asfaltirane
saobraajnice /m/
Nekategorisane
saobraajnice /m/
Lokalna saobraajnica
od interesa za Kanton
/m/
od interesa za Opinu
/m/
Regionalna
saobraajnica /m/
Magistralna
saobraajnica /m/
NAZIV ULICE
Autoceste /m/
RB
Duina ulice /m/
3000
1900
2000
3000
2500
3000
2500
4000
1500
2500
1200
1900
1200
2700
2700
1300
3300
5500
5500
2500
3000
3800
4290
3000
2560
4290
2560
51
11450
63850
4290
700
5500
24500
62450
2100
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Blauj je nezadovoljavjue, iz razloga to je cca
62.450 m neasfaltiranih saobraajnica.
Neasfaltirane ulice na podruju mjesne zajednice su u veoma loem stanju i neophodna je njihova stalna
sanacija. Mnoge ulice su nastale od umskih puteva, intezivnom izgradnjom individualnih stambenih
objekata.
Trenutno se kroz centralni dio naselja izvode radovi na izgradnji autoceste, nastavak od PAK CENTRA do
Mostarskog raskra.
Pjeake staze na podruju ove mjesne zajednice su veoma malo zastupljene izgraene, osim ulice Blauj i
dijela ulice Mali Kiseljak.
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
8100
8100
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
3500
3500
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
2350
2350
2 Gornje Vlakovo
8100
8100
305
3 Grabovine
3500
3500
123
1600
48
5 Kovaevac
4000
6 Mali Kiseljak
3100
7 Mitrii
200
4700
1270
700
4000
2100
2500
3 1000
2700
42
700
KOMUNIKACIJE
DA
2350
800
ELEKTRIFIKACIJA
1800
1 Blauj
4 Kamenolom
RASVJETA
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEDOSTAJUA GASNA MREA /m/
GASNA
MREA
BROJ SEPTIKIH JAMA
MREA /m/
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
MREA /m/
RB
IZGRAEN /m/
VODOVODNI
SISTEM
600
4000
3000
2500
4000
2500
1500
2100
220
2900
DA
ZR
DA
NE
NE
NE
NE
NE
2700
DA
ZR
DA
NE
NE
NE
NE
NE
2900
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
5500
DA
ZR
DA
NE
NE
NE
NE
NE
4870
DA
ZR
DA
OK
NE
NE
NE
NE
2000
8 Mratnjevae
3300
3300
85
3300
9 Nadosijek
5500
5500
140
5500
10 Plantae
5500
5500
185
5500
11 Polje
3800
3800
58
3800
3800
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
12 Rakovika cesta
7090
7028
262
7290
7290
DA
ZR
DA
NE
DA
ZR
OK
NE
13 Remze Ahmetovi
4450
1700
2750
120
4450
4450
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
14 Rogaii
3500
3500
3500
DA
ZR
DA
OK
DA
KAB
OK
NE
15 Stara pruga
2400
1500
DA
ZR
DA
NE
DA
KAB
OK
NE
16 Vidovci
1500
1300
2800
DA
ZR
DA
NE
DA
KAB
OK
NE
17 Vlakovo
3160
4700
18 Zeleni Ari
5500
19 Zujevinska
1000
UKUPNO
68750
200
13400
7000
17470
400
680
250
3500
2400
40
2400
2800
100
2800
900
26 1000
6150
550
7300
DA
ZR
DA
NE
DA
KAB
OK
NE
5500
78
5500
500
5000
DA
ZR
DA
NE
DA
KAB
OK
NE
1000
34
1000
1000
DA
ZR
NE
OK
DA
KAB
OK
NE
77240
10600
800
60728
1654 3400
52
71910
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je djelimino snadbjevena vodom sa gradske vodovodne mree. Graani u padinskim
dijelovima mjesne zajednice su vodovodnu mreu izgradili samodoprinosom, bez projektne dokumentacije i
saglasnosti vodovoda.
Ulice i dijelovi ulica Kamenolom, Mitrii, Remze Ahmetovi, Rogaii i Vlakovo, nisu u gradskom
vodovodnom sistemu, a ukupno nedostaje cca 13.400 m vodovodne mree.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea, gotovo da ne postoji u mjesnoj zajednici, osim centralnog dijela. Po podacima iz
mjesne zajednice, nedostaje cca 60.728 m kanalizacione mree, a rezultat svega toga je 1654 septike jame.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je manjim dijelom pokrivena gasnom mreom. Oko 77.240 m gasne mree nedostaje u
ukupno 15 ulica.
RASVJETA
Izgraenost rasvjete u mjesnoj zajednici nije zadovoljavajua. U 18 ulica i dijelova ulica, nedostaje javna
rasvjeta, ukupno nedostaje cca 71.910 m, koju treba izgraditi.
U MZ Blauj je slaba naponska situacija u ulicama Mali Kiseljak, Mitrii, Nadosjek, Rakovika cesta,
Vidovci, Zeleni ari i Vlakovo kao i ulica Kamenolom, a takoer treba istai i dotrajalost mree u
centralnom dijelu naselja.
Izuzev dijelova ulica Mali Kiseljak, Mitrii, Nadosjek i Plantae ostalo podruje nije pokriveno TT
mreom. U toku su radovi na polaganju kablovske TT mree.
53
54
II 2.2.9.11 MJESNA ZAJEDNICA RAKOVICA

Mjesna zajednica je smjetana na sjevernom dijelu opine Ilida. Sa sjeverne strane granii sa opinom
Kiseljak, sa june strane sa mjesnom zajednicom Blauj, sa istone strane granii sa opinom Novi Grad, a
sa zapadne strane sa opinom Hadii.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja u individualnim stambenim objektima i locirano je
veinom na brdovitom predjelu i manjim dijelom u ravniarskom.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 2.357 ha u kojoj je izgraeno 2.463 individualna stambena objekta u
kojima ivi 2.447 stanovnika.
Bistriki Put
1500
Buhotina
1600
1600
1600
esma
600
600
600
Gornja Mahala
2100
2100
2100
Kakrinjski Put
3100
Kobiljaa
4500
Puhovik
800
Rakovika cesta
2500
Rudnik
2500
2500
2500
10
Rukodol
1800
1800
1000
800
11
Stanjevac
1300
1300
1000
300
12
amin Gaj
1200
1200
600
600
13
Vela
4500
4500
800
3700
14
Vrela
800
800
15
Zeniki potok
700
700
16
Zenik
UKUPNO:
1500
3100
2500
5000
12100
800
700
1200
48
10
2500
2000
800
800
15600
21200
1000
Broj mostova
4
2500
Duina mostova /m/
2000
2000
MOSTOVI
1100
3200
0
300
2000
2500
3200
32700
1200
Ploe /m/
/m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
11500
12
1012
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Rakovica je djelimino zadovoljavajue.

Na podruju mjesne zajednice trenutno nije asfaltirano 9.500 m saobraajnica u devet ulica i dijelova ulica i
to: Bistriki put, Kakrinjski put, Rukodol, Stanjevac, amin Gaj, Vela, Vrela, Zeniki potok i Zenik.
Stanje izgraenosti pjeakih staza je nezadovoljavue, uraena je pjeaka staza samo u dijelu ulice
Rakovike ceste.
55
GASNA
MREA
RASVJETA
ELEKTRIFIKACIJA
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
NE
DA
ZR
OK
NE
1600
1600
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
d/n
60
600
600
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
2100
210
2100
2100
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
5 Kakrinjski Put
3100
300
3100
50
3050
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
d/n
6 Kobiljaa
4500
215
4500
4500
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
800
29
800
800
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
2500
200
2500
1800
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
2500
50
2500
2500
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
1800
80
1800
1800
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
11 Stanjevac
1300
56
1300
1000
DA
ZR
DA
NE
DA
ZR
OK
NE
12 amin Gaj
1200
40
1200
1200
DA
ZR
DA
NE
DA
ZR
OK
NE
13 Vela
4500
20
4500
4500
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
14 Vrela
800
25
800
800
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
d/n
15 Zeniki potok
700
70
700
700
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
NE
3200
200
3200
300
2900
DA
ZR
DA
NE
NE
NE
NE
NE
32700
1765
32700
3950
28750
IZGRAENA /m/
1 Bistriki Put
1500
150
1500
2 Buhotina
1600
60
600
4 Gornja Mahala
7 Puhovik
8 Rakovika cesta
9 Rudnik
10 Rukodol
LOKALNI VODOVOD
3 esma
16 Zenik
UKUPNO
IZGRAENA /m/
NE
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
ZR
BROJ SEPTIKIH JAMA
DA
NAZIV ULICE
IZGRAENA /m/
1000
RB
IZGRAEN /m/

/izolovani)
KOMUNIKACIJE
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
500
700
300
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je snadbjevena vodom sa lokalnih izvorita.
Pregled lokalnih vodovoda sa osnovnim podacima
R/
B
NAZIV VODOVODA
PODRUJA KOJA SE
SNADBJEVAJU VODOM
BROJ KORISNIKA
Domainstva
HLORISANJE
Korisnici
1.
KOLA
Kobiljaa, Rakovika cesta dio,

Rudnik - dio
450
1.251
Opina Ilida
2.
RUKODOL
Rakovika cesta dio, amin Gaj i

Bistriki put -dio
260
702
Opina Ilida
3.
VRELA
Bistriki put dio, esma - dio
50
135
Opina Ilida
4.
RUDNIK I
Stanjevac, Rukodol
40
106
NE
5.
BABINA VODA
Zenik dio, Gornja mahala
10
27
NE
56
6.
JURKOVAC
Gornja mahala - dio
17
36
NE
7.
JAMAKOVIA VRELO
Gornja mahala - dio
10
15
NE
8.
OSOJE I
Kakrinjski put - dio
20
54
NE
9.
OSOJE II
Kakrinjski put - dio
15
40
NE
10.
RUDNIK II
Rudnik dio, Rukodol - dio
15
35
NE
11.
CURINA VODA
Zenik - dio
10
25
NE
12.
POTKRAJ
Bistriki put, esma dio
10
20
NE
13.
LASII
Zenik - dio
10
20
NE
14.
MILETIA VRELO
Zenik - dio
20
52
NE
15.
PEAR
Zenik - dio
20
54
NE
16.
BU
Bistriki put - dio
10
25
NE
17.
OMETALJKA
Vela - dio
15
43
NE
SISTEM KANALIZACIJE
U mjesnoj zajednici ne postoji izgraena kanalizaciona mrea, neophodno je izgraditi 29.200 m mree. U 16
ulica nalazi se ukupno 1.765 septikih jama.
GASNA MREA
Mjesna zajednica nije pokrivena gasnom mreom.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete u mjesnoj zajednici je nezadovoljvajua. U 15 ulica i dijelova ulica nedostaje cca
28.750 m.
U naselju je evidentan problem dotrajale nadzemne niskonaponske mree koja je u poslijeratnom periodu
jednim dijelom sanirana.
Podruje Mjesne zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom. U toku su radovi na polaganju kablovske
TT mree.
57
58
II 2.2.9.12 MJESNA ZAJEDNICA OSJEK

Mjesna zajednica Osjek, smjetena je na prostoru izmeu rijeka Bosne i Zujevine i povezana sa opinom
Novi Grad. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Blauj, s june strane sa mjesnom zajednicom
Vreoca, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Otes i sa zapadne strane granii sa mjesnom
zajednicom Vrelo Bosne.
Locirana je jednim dijelom u ravniarksom predjelu, a u drugom dijelu na brdovitom podruju.
Bratunaka cesta
900
900
900
au
200
200
200
Drage Filipovia
1800
1800
1800
Emira abanije
600
600
600
Gaj brdo
750
750
750
Gornji Osjek
550
550
550
Hendekua
6970
6970
Karamuii
1570
1570
1570
Mekote
2220
2220
2220
10
Muniba Avdia
480
480
480
11
Osik
12
Osjeki put
13
9850
2750
7100
700
1850
280
Rate Dugonjia
1500
1500
1500
14
Tukovi
1530
1530
950
580
15
Naselje - stara pruga
1920
1920
1150
770
26450
3500
2750
Broj mostova
Duina mostova /m/
8000
280
29200
MOSTOVI
6270
280
UKUPNO:

/m/
Ploe /m/
/m/
/m/
Nekategorisane
saobraajnice /m/
/m/
/m/
NAZIV ULICE
Autoceste /m/
RB
Duina ulice /m/
25700
20
20
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice je nezadovoljavajue, jer je cca 25.700 m
saobraajnica neasfaltirano.
Glavna ulica Osik je trenutno u fazi rekonstrukcjije. Od ukupno 16 ulica u mjesnoj zajednici, samo je u
jednom dijelu ulice Osik izgraena pjeaka staza u duini od 20 m.
59
200
3 Drage Filipovia
1350
4 Emira abanije
600
5 Gaj brdo
750
750
550
550
7 Hendekua
6970
8 Karamuii
1570
700
9 Mekote
2220
2220
10 Muniba Avdia
11 Osik
12 Osjeki put
480
9850
4300
280
13 Rate Dugonjia
1500
200
14 Tukovi
1530
830
15
1920
Naselje - stara pruga
UKUPNO
31120
11100
450
15
850
600
38
600
IZGRAENA /m/
KAB DA DA
200
200 DA
ZR
NE
OK
NE
NE
NE DA
1550 DA
ZR
DA
OK
NE
NE
NE DA
600 DA
ZR
DA
OK
NE
NE
NE DA
750 DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
DA NE
950
250
550
385
1200
870
15
1570
35
1000
480
25
480
8400
300
6200
280
31
1300
104
1500
1230
700
40
1920
42
22870
1079
550 DA
ZR
DA
OK
DA
KAB DA DA
5770
700
6270 DA
ZR
DA
OK
DA
KAB DA DA
900
670 DA
ZR
NE
NE
DA
KAB DA DA
1220
1250
970 DA
ZR
NE
NE
DA
KAB DA DA
300
180 DA
ZR
DA
OK
NE
NE
NE NE
4500
5350 DA
ZR
DA
OK
NE
NE
NE NE
280 DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
DA DA
1000 DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
DA NE
830 DA
ZR
DA
OK
NE
NE
NE NE
1920 DA
ZR
DA
NE
DA
ZR
DA DA
3650
280
500
300
700
1920
14630
16490
9100
22020
VODOVODNI SISTEM
Padinski dijelovi mjesne zajednice su, zbog slabog pritiska vode loe snadbjeveni.
SISTEM KANALIZACIJE
U zadnje vrijeme se intezivno izgrauje kanalizaciona mrea u mjesnoj zajednici Osjek i prema podacima
kojima raspolaze mjesna zajednica dosad je izgraeno 11 870 m mree, a nedostaje cca 22 870 m, to je
uzrok da imamo 1079 septikih jama.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je relativno dobro obuhvaena gasnom mreom. Oko 16 490 m gasne mree nedostaje.
Prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent koriste 252 kupca.
RASVJETA
Javna rasvjeta je djelimino izgraena u mjesnoj zajednici.
Po podacima iz mjesne zajednice cca 22 020 m rasvjete nedostaje u 15 ulica i dijelova ulica.
U ovoj MZ postoje problemi zbog loe naponske situacije u ulicama Osik, Drage Filipovia, Emira
abanije, Muniba Avdia i Hendekua put kao i u ulicama gdje jo nije izvrena rekonstrukcija stare NN
mree. U MZ Osjek je vrlo dinamina gradnja, tako da se poveava potreba za izgradnjom bar jo dvije
kablovske trafostanice koje su u planovima Elektrodistibucije, i realizacija je u toku.
itavo podruje nije pokriveno TT mreom. Izvode se radovi na polaganju kablovske TT mree.
Dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom.
60
KAB TV (DA/NE)
DA
interNEt koNEkcija
(OK/NE)
OK
DA

/izolovani)
ZR
NEIZGRAENA
RASVJETA /m/
900 DA
750
6970
KOMUNIKACIJE
900
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
IZGRAENA /m/
BROJ SEPTIKIH JAMA

49
ELEKTRIFIKACIJA
TT mrea (DA/NE)
200
1800
6 Gornji Osjek
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA
MREA /m/
900
RASVJETA
900
GASNA
MREA
2 au
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
1 Bratunaka cesta
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA
VODOVODNA MREA
/m/
RB
IZGRAEN /m/
VODOVODNI
SISTEM
61
II 2.2.9.13 MJESNA ZAJEDNICA OTES

Mjesna zajednica Otes je smjetena izmeu rijeka eljeznice i Dobrinje. Sa sjeverne strane granii sa
mjesnom zajednicom Osjek, a granica je rijeka Bosna, s june strane granii sa mjesnom zajednicom Ilida
Centar, a granica je eljenika pruga Srajevo-Ploe, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Stup,
granica rijeka Dobrinja i sa zapadne strane granii sa mjesnom zajednicom Vreoca, gdje je granica rijeka
eljeznica.
Locirana je u ravniarskom dijelu opine. Karakteristina je iskljuivo zonom ivljenja i nema nikakvih
industrijskih pogona.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 155 ha u kojoj je izgraeno 720 individualnih stambenih objekata i
952 stana u objektima kolektivnog stanovanja
Barska
1200
Cap Anamur
750
450
1200
1020
1020
600
420
itluka
430
430
100
330
Dragana Kulidana
320
320
320
Fadila Hadia
380
Franje Vuletia
285
Fridriha Kacera
1080
Ivana Brkia
380
650
580
500
600
600
520
80
Mlinita
645
645
10
Oteka
1080
11
Rahima atovia
12
Sastavci
13
Seada Sinanovia
350
14
Spomenik
15
790
560
560
560
1520
1520
1520
200
150
430
430
130
300
Terovia
2050
2050
16
Trg Otekog Bataljona
1150
1150
17
Vjekoslava Klaia
175
18
Novoformirana
860
UKUPNO:
14135
2050
1150
400
175
255
860
0
850
1605
Broj mostova
290
250
175
11680
100
640
460
100
Duina mostova /m/
380
285
620
MOSTOVI
1300
285
430

/m/
Ploe /m/
/m/
/m/
Nekategorisane
saobraajnice /m/
/m/
/m/
NAZIV ULICE
Autoceste /m/
RB
Duina ulice /m/
860
6990
7140
2055
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Otes je relativno zadovoljavajue.
Na podruju mjesne zajednice nije asfaltirano 7140 m saobraajnica u sljedeim ulicama: Cap Anamur,
itluka, Fridriha Kacera, Ivana Brkia, Mlinita, Oteka, Sastavci, Seada Sinanovia, Spomenik, Terovia i
novoformirana ulica.
62
Postojee saobraajnice su zbog dotrajalosti asfalta u veoma loem stanju.

Stanje izgraenosti pjeakih staza je nedovoljno.
KAB TV (DA/NE)
TT mrea (DA/NE)
IZGRAENA /m/
KABZR
NE OK DA
MJE
OK DA
80
1020
1020
DA
ZR-i
NE OK DA
ZR
35
430
430
DA
KAB
DA OK DA KAB OK DA
320
320
320
100 DA
ZR-i
NE OK DA
ZR
OK DA
380
380
380
70 DA
ZR-i
DA OK DA
ZR
OK DA
285
285
DA
ZR-i
NE NE DA
ZR
OK DA
880
200 DA
ZR-i
NE NE DA
ZR
OK DA
520
80 DA
ZR-i
NE NE DA
ZR
OK DA
645
DA
KAB
DA OK DA KAB OK DA
740
340 DA
KABZR
DA OK DA
MJE
OK DA
1020
1080
3 itluka
430
430
4 Dragana Kulidana
320
5 Fadila Hadia
380
6 Franje Vuletia
285
7 Fridriha Kacera
1080
1080
300
8 Ivana Brkia
600
600
600
9 Mlinita
645
645
1080
900
560
560
1520
350
13 Seada Sinanovia
350
350
14 Spomenik
430
430
15 Terovia
2050
1900
16 Trg Otekog Bataljona
1150
1150
17 Vjekoslava Klaia
175
175
18 Novoformirana
650
210
13925
210
UKUPNO
KOMUNIKACIJE
DA
2 Cap Anamur
12 Sastavci
ELEKTRIFIKACIJA
1200
1200
11 Rahima atovia
RASVJETA
1200
1 Barska
10 Oteka

/m/
GASNA
MREA
IZGRAENA /m/
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
1200
285
10040
15
780
645
180
250
100
10
18
20
1080
OK DA
320
240
180
380 DA
ZR-i
NE OK DA
ZR
OK DA
150
300
590
930 DA
ZR-i
NE OK DA
ZR
OK DA
350
350
DA
ZR-i
NE OK DA KAB OK DA
430
430
DA
KAB
DA OK DA
ZR
OK DA
1720
330 DA
ZR-i
NE NE NE
ZR
OK DA
1150
950
300 DA
ZR-i
NE NE NE
ZR
OK DA
175
175
DA
KAB
NE OK DA KAB OK DA
860 DA
ZR-i
NE NE NE
1000
550
860
30
860
3185
208
9190 3375 10815
NE
NE
3590
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u cjelosti pokrivena vodovodnom mreom, osim novoformirane ulice u duini cca 210
m.
U ulicama Terovia i Sastavci, graani su nelegalno izgradili vodovodnu mreu, neodgovarajuim profilima
cijevi, tako da je pritisak lo i loe je snadbijevanje.
63
NE
SISTEM KANALIZACIJE
U mjesnoj zajednici trenutno nedostaje 3185 m kanalizacione mree, u ulicama: Cap Anamur, itluka,
Franje Vuletia, Oteka, Sastavci, Terovia i novoformirana ulica. Na tom prostoru je izgraeno cca 208
septikih jama. Graani su vlastitim sredstvima uradili kanalizacionu mreu u ulicama Terovii, Sastavci i
dio Oteke koje nisu tehniki primljene
GASNA MREA
U mjesnoj zajednici je uraeno oko 80% gasne mree. Nedostaje cca 3375 m u ulicama Fridriha Kacera,
Mlinita, Rahima atovia, Sastavci, Terovia i novoformirana ulica.
RASVJETA
U Mjesnoj zajednici je uraeno cca 80% javne rasvjete, a nedostaje je u duini od 3590 m u ulicama i
dijelovima ulica: Dragana Kulida, Fadila Hadia, Fridriha Kacera, Ivana Brkia, Oteka, Rahima atovia,
Sastavci, Terovia, Trg Otekog bataljona i novoformirana ulica.
Uraenu javnu rasvjetu u centralnom dijelu naselja potrebno je rekonstruisati.
U ovoj MZ postoje problemi zbog loe naponske situacije u ulicama prikazanim u tabeli. Problem je
posebno izraen zbog nove gradnje na navedenom podruju gdje je potrebna izgradnja kablovskih
trafostanica ija je izgradnja planirana od Elektrodistibucije.
Podruje mjesne zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom. Trenutno se izvode radovi na polaganju
kablovske TT mree. Znaajni dio mjesne zajednice je pokriven kablovskom TV mreom.
64
65
II 2.2.9.14 MJESNA ZAJEDNICA STUP

Mjesna zajednica Stup smjetena je izmeu rijeka Miljacke, Dobrinje i Bosne. Sa sjeverne strane granii s
opinom Novi Grad, s june strane sa mjesnom zajednicom Stup II, a granica je ulica Damala Bijedia. S
istone strane granii sa opinom Novi Grad, a sa zapadne strane granii sa mjesnom zajednicom Ilida
Centar.
Na prostoru mjesne zajednice smjeteno je niz znaajnih privrednih subjekata, kao to su: STANDARD,
ZORA, GRIZELJ, PDBUTMIR i dr.
Locirana je na ravniarskom dijelu opine Ilida. Ukupna povrina mjesne zajednice je 522 ha u kojoj je
izgraeno 1597 individualnih stambenih objekata i 382 stana u objektima kolektivnog stanovanja
MOSTOVI
Broj mostova
Duina mostova /m/
Ploe /m/
/m/
NAZIV ULICE
Autoceste /m/
RB
Duina ulice /m/
Azii
2150
1100
1050
1630
520
620
20
Bare kod Stupa
1930
1000
930
1330
600
900
10
Blatua
700
250
450
Bojnika
4800
1160
4300
500
1500
90
Bregovi
750
750
750
Brijeanska
250
250
250
Doglodi
1100
1100
800
300
Doglodske barice
800
800
800
Demala Bijedia
1600
1600
1500
20
10
Gorana iia
400
150
250
11
Hifzi Bjelevca
500
500
12
Ismeta Alajbegovia
erbe
13
10
700
3640
1600
400
500
1200
1200
450
750
Jana Dornera
300
300
300
14
Joze Penave
350
150
200
150
15
Kreimira Zelia
400
400
400
16
Luke
950
950
950
17
Mehe Porobia
1970
1970
1120
850
18
Nikole opa
1750
750
1650
100
19
Ograde
250
250
250
20
Pijana
1700
1200
1200
500
21
Sadak
600
600
600
22
Skladi
925
925
425
500
23
Trenje
1000
1000
400
600
200
1000
500
66
24
Tvornika
25
Ugljee Uzelca
26
950
950
600
350
1850
1850
1150
700
Unska
500
500
350
150
27
Vitomira Lukia
200
200
28
Zabosnice
1050
1050
1050
29
Zaardak
950
950
350
600
30
Zaulica
300
300
300
31
Kurta orka
400
400
0
12570
UKUPNO:
32575
200
400
0
2000
5340
2800
22435
20005
10
200
30
4720
190
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Stup je relativno zadovoljavajue. Vei broj ulica,
koje su kategorisane kao lokalne ceste nisu rekonstruisane, odnosno asfaltirane, tako da se saobraaj u njima
dosta teko odvija.
Duina makadamskih ulica je cca 12 570 m. U njima nije postavljena saobraajna signalizacija.
U proteklom periodu izvrena je rekonstrukcija sljedeih ulica: Demala Bijedia, Bojnika, Azii i dr.
Stanje izgraenosti pjeakih staza nije zadovoljavajue za pojedine ulice kao to su Bojnika, Bare kod
Stupa, Doglodi, Ugljee Uzelca, Azii, Pijana i njih je potrebno izgraditi zbog velike frekvencije pjeaka, a
posebno uenika.
1 Azii
2150
1800
250
2150
2 Bare kod Stupa
1930
1680
250
10
1520
450
700
550
150
450
250
4 Bojnika
4800
4800
5 Bregovi
750
6 Brijeanska
250
200
1100
1100
3 Blatua
7 Doglodi
750
KAB TV (DA/NE)
KOMUNIKACIJE
TT mrea (DA/NE)

/izolovani)
ELEKTRIFIKACIJA
1450
700
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
1000
930
DA
KAB
NE
OK
NE
KAB OK
NE
700
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
2800 2000
1710
3090
DA
ZR
DA
NE
DA
ZR
OK
DA
33
750
300
450
DA
KAB
DA
OK
DA
KAB OK
DA
200
50
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
400
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
50
250
1000
40
100
800
1100
8 Doglodske barice
800
9 Demala Bijedia
1600
1600
10 Gorana iia
400
200
11 Hifzi Bjelevca
1000
1000
1000
500
500
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
Ismeta Alajbegovia
12 erbe
1200
1200
1200
700
500
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
300
300
300
300
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
13 Jana Dornera
800
RASVJETA
IZGRAENA /m/
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
IZGRAENA /m/
GASNA
MREA
BROJ SEPTIKIH JAMA
NEIZGRAENA
SISTEM
KANALIZACIJE
IZGRAENA /m/
NAZIV ULICE
IZGRAEN /m/
RB
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
650
150
1600
200
15
150
67
250
14 Joze Penave
350
350
350
15 Kreimira Zelia
400
400
400
16 Luke
950
950
100
17 Mehe Porobia
1970
18 Nikole opa
1750
1750
19 Ograde
250
250
20 Pijana
1700
21 Sadak
600
600
22 Skladi
925
225
700
23 Trenje
1000
400
600
24 Tvornika
25 Ugljee Uzelca
1970
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
350
50
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
750
200
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
350
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
250
DA
ZR
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
400
DA
ZR
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
925
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
1000
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
900
50
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
1100
750
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
300
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
DA
ZR
NE
NE
DA
ZR
OK
DA
1050
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
900
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
1970
1970
1750
1400
250
1700
950
82
850
350
45
1700
100
500
54
425
500
45
650
950
950
1550
26 Unska
500
500
500
200
27 Vitomira Lukia
200
200
200
200
1050
29 Zaardak
950
550
30 Zaulica
300
300
31 Kurta orka
400
400
UKUPNO
33075
22855
15
1050
85
400
35
10120 477
1400
450
600
1850
28 Zabosnice
300
1300
1050
550
22665
400
50
300
300
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
400
DA
ZR
NE
NE
NE
NE
NE
DA
8100
19030
14045
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom. Vodovodnu mreu u pojedinim ulicama su
samoinicijativno rjeavali njeni graani, bez projektne dokumentacije i saglasnosti nadlenih institucija.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea na podruju mjesne zajednice nije u cjelosti izgraena, tako da nedostaje cca 10.120 m.
Nefukcionisanje kanalizacionog kolektora u Butilima stvara velike probleme graanima naselja Doglodi, jer
prilikom velikih padavina dolazi do izlijevanja fekalija u pomenutom naselju. Kanalizacione mree iz ulica
Pijana i Tvornika su direktno spojene u rijeku Dobrinju, kao i mnogi individualni stambeni objekti.
Ovakvo stanje nedostatka kanalizacione mree rezultiralo je time da je izgraeno cca 477 septikih jama.
GASNA MREA
Gasnom mreom nije pokrivena itava mjesna zajednica, tako da cca 8100 m nedostaje i to u sljedeim
ulicama i dijelovima ulica: Bare kod Stupa, Blatua, Bojnika, Bregovi, Doglodi, Gorana iia, Luke,
Ograde, Sadak, Skladi, Ugljee Uzelca, Zabosnice, Zaardak i Zaulica.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete u mjesnoj zajednici je nedovljna, i nedostaje je u duini cca 14 045 m
U ovoj MZ postoje problemi zbog loe naponske situacije u ulicama, prikazanim u tabeli. Potrebno je
izvriti rekonstrukciju znaajnog dijela niskonaponske mree kao i izgradnju kablovskih trafostanica koje su
planirane od Elektrodistribucije.
Podruje Mjesne zajednice nije pokriveno TT mreom. U toku je izvoenje radova na polaganju kablovske
TT mree.
Znaajan dio MZ pokriven je kablovskom TV mreom.
68
69
II 2.2.9.15 MJESNA ZAJEDNICA STUP II

Mjesna zajednica Stup II smjetena je uz aerodromsku cestu u blizini meunarodnog aerodroma Sarajevo i
ulice Demala Bijedia. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Stup, s june strane s opinom
Novi grad, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Stupsko Brdo i sa zapadne strane sa mjesnom
zajednicom Ilida Centar, a granica je pista aerodroma Sarajevo.
Locirana je u ravniarskom dijelu opine Ilida.
14 maj 92
424
Aleja Bosne Srebrene
500
Aleja Branka Bujia
Davorina Popovia
Dobrinjska
Dr. Atifa Purivatre
424
424
350
430
546
546
874
1614
806
806
676
Dr. Ibrahima Tepia
351
351
351
Dr.Avde Sueske
260
260
260
Dr.Seida Hukovia
176
176
176
10
Dr.evale Zildi Iblizovi
140
140
140
11
Demala Bijedia
2450
600
2050
12
Friedrich Adolfa
440
440
440
13
Kasindolska
1893
3393
14
Kasindolskih rtava
164
164
15
Kurta Schorka
16
Latika
17
Lepenika
18
Mehmedalije Bojia
19
Nikole Kolumbia-ake
20
Salke Terzia
356
356
21
Smajila Balia
154
154
154
22
Stupska
392
1132
23
Zdenka Markulja
440
440
440
24
Zuhdije Kadria
720
720
150
Broj mostova
Duina mostova /m/
Izgraena pjeaka
staza /m/
MOSTOVI
70
0
546
1614
740
1850
4363
2470
164
1660
1660
170
130
400
970
1660
360
UKUPNO:
Ploe /m/
Asfaltirane
saobraajnice /m/
Nekategorisane
saobraajnice /m/
od interesa za Kanton
/m/
od interesa za Opinu
/m/
Regionalna
saobraajnica /m/
Magistralna
saobraajnica /m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
Neureene neasfaltirane /m/
UREENOST
SAOBRAAJNICE
170
190
275
85
1974
1974
1519
455
560
560
1488
830
1132
21078
740
3510
70
2620
2480
658
12468
2220
44
22
2434
22
560
1488
356
720
17332
3746
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice je zadovoljavajue. Loe stanje je u ulicama Aleja Bosne
Srebrene, dr. Atifa Purivate, Demala Bijedia, Kasindolska, Latika, Lepenika, Mehmedalije Bojia, Salke
Terzia i Zuhdije Kadria koje treba urediti i asfaltirati u duini od cca 3.746 m. Dio saobraajnica koje su
ranije asfaltirane, zbog dotrajalosti asfalta, neophodno je rekonstruisati.
U proteklom periodu izvrena je rekonstrukcija ulice Damala Bijedia, a asfaltirane su i druge uz uee
graana.
Stanje izgraenosti pjeakih staza je nedovoljno, pa je potrebno intezivirati njihovu izgradnju u narednom
periodu.
GASNA
MREA
RASVJETA
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
600
600
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
546
546
546
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
1614
1614
1614
1614
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
5 Dr. Atifa Purivatre
806
806
806
676
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
6 Dr. Ibrahima Tepia
351
351
351
351
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
7 Dr.Avde Sueske
260
260
260
260
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
8 Dr.Seida Hukovia
176
176
176
176
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
Dr.evale Zildi
9 Iblizovi
140
140
140
140
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
10 Demala Bijedia
600
600
600
1850
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
11 Friedrich Adolfa
440
440
440
440
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
3457
3457
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
164
164
164
164
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
50
50
50
1710
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
450
450
450
450
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
1974
1974
1974
1184
790
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
560
560
560
560
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
1488
1488
1488
658
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
19 Salke Terzia
356
356
356
356
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
20 Smajila Balia
154
154
154
100
50
DA
ZR-i
DA
OK
DA
ZR
OK
DA
1132
1132
1132
802
280
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
22 Zdenka Markulja
440
440
440
440
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
DA
23 Zuhdije Kadria
720
720
520
720
DA
ZR-i
NE
OK
DA
ZR
OK
NE
IZGRAEN /m/
424
2 Aleja Bosne Srebrene
600
600
3 Davorina Popovia
546
4 Dobrinjska
12 Kasindolska
13 Kasindolskih rtava
14 Kurta Schorka
15 Latika
16 Lepenika
17 Mehmedalije Bojia
18 Nikole Kolumbia-ake
21 Stupska
UKUPNO
16902
16902
40
310
350
3337
430
200
130
600
2607 1160
830
15425 1787
71
IZGRAENA /m/
ZR-i
424
NEDOSTAJUA GASNA
MREA /m/
DA
1 14 maj 92
IZGRAENA /m/
424
NAZIV ULICE
IZGRAENA /m/
424
RB
NEIZGRAENA
VODOVODNA MREA /m/
KOMUNIKACIJE

/izolovani)
ELEKTRIFIKACIJA
NEIZGRAENA RASVJETA
/m/
SISTEM
KANALIZACIJE
NEIZGRAENA
KANALIZACIONA MREA
/m/
BROJ SEPTIKIH JAMA
VODOVODNI
SISTEM
16084 4584
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom, s tim da su graani bez projektne
dokumentacije i saglasnosti nadlenih institucija izgradili vodovodnu mreu u ulicama dr. Atifa Purivatre, dr.
Ibrahima Tepia i Zuhdije Kadria.
Prijeratna vodovodna mrea izgraena je od azbestno-betonskih cijevi, u procentu od 80% u odnosu na
njenu ukupnu duinu.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena kanalizacionom mreom, osim dijela Kasindolske ulice u duini
od 310 m.
U najveem dijelu kanalizaciona mrea je izgraena samodoprinosom graana i nikada nije tehniki
primljena.
GASNA MREA
Ova mjesna zajednica moe biti zadovoljna pokrivenosti gasnom mreom.
Novoizgraeno naselje uz aerodromsku pistu i dijelovi ulica Kasindolska i Zuhdije Kadria, nemaju gasnu
mreu u ukupnoj duini cca 1787 m.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete u mjesnoj zajednici je zadovoljavajua. Trenutno nedostaje cca 4584 m i to u
ulicama i dijelovima ulica: Demala Bijedia, dr. Atifa Purivatre, Kasindolska, Lepenika, Nikole
Kolumbia, Salke Terzia, Smajila Balia i Stupska.
Ratom unitena elektromrea i oteene trafostanice su u poslijeratnom periodu popravljene i stanje
snadbijevanja elektrinom energijom je zadovoljavajue.
Podruje mjesne zajednice u cjelosti je pokriveno TT mreom, a trenutno se izvode radovi na polaganju
kablovske TT mree.
Znaajan dio mjesne zajednice je pokriven kablovskom TV mreom.
72
73
II 2.2.9.16 MJESNA ZAJEDNICA STUPSKO BRDO

Mjesna zajednica Stupsko Brdo je smjetena izmeu saobraajnica Kurta Schorka i Aleje Bosne Srebrene. Sa
sjeverne strane granii s mjesnom zajednicom Stup, s istone i june strane sa opinom Novi Grad, a sa
zapadne strane s mjesnom zajednicom Stup II. Smjetena je u ravniarskom dijelu opine Ilida.
Ukupna povrina mjesne zajednice 58 ha u kojoj je izgraeno 410 individualnih stambenih objekata i 10
stanova u objektima kolektivnog stanovanja
350
350
18 septembar
Aleja Bosne Srebrene
Dr.Kasima Begia
850
Dr.Silve Rizvanbegovi
600
Demala Bijedia
800
800
800
Enisa Srne
200
200
200
Erefa Kovaevia
250
250
250
Fehim Agi-Aga
230
230
230
Kenana Dubravia
500
250
250
500
10
Kurta Schorka
11
Munira Gavrankapetanovia
650
400
250
400
12
Olivera Ibrahimovia
430
430
13
Stupsko Brdo
300
UKUPNO:
Broj mostova
Duina mostova /m/
MOSTOVI
350
1000
Ploe /m/
/m/
Nekategorisane
saobraajnice /m/
/m/
/m/
Autoceste /m/
NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
RB
/m/
UREENOST
SAOBRAAJNICE
KATEGORIZACIJA
SAOBRAAJNICE
1000
1000
700
150
700
150
600
70
600
6160
1000
3610
250
70
430
300
300
1550
5160
800
0
1000
940
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice je dosta dobro. Ukupna duina makadamskih
ulica je cca 1000m, a odnosi se na ulice i dijelove ulica: dr. Kasima Begia, dr. Silve Rizvanbegovi i
Munira Gavrankapetanovia.
Saobraajnice su uske i u njima se teko odvija saobraaj. Saobraajnice nemaju saobraajnu signalizaciju.
Izgraenost pjeakih staza je zadovoljavajua, a prioritet je izgradnja pjeake staze u ulici dr. Kasima
Begia.
74
SISTEM
KANALIZACIJE
GASNA
MREA
ELEKTRIFIKACIJA
KOMUNIKACIJE
NE OK DA ZR OK DA
3 Dr.Kasima Begia
850
850
850
850
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK DA
4 Dr.Silve Rizvanbegovi
600
600
600
600
250 DA
ZR-i
DA OK DA ZR OK DA
5 Demala Bijedia
800
800
800
800
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK DA
6 Enisa Srne
200
200
200
200
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK DA
7 Erefa Kovaevia
250
250
250
250
DA
ZR-i
NE OK NE
8 Fehim Agi-Aga
230
230
230
230
DA
ZR-i
DA OK DA ZR OK DA
9 Kenana Dubravia
500
500
500
500
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK DA
10 Kurta Schorka
600
800
600
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK DA
Munira
11 Gavrankapetanovia
650
650
650
650
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK DA
12 Olivera Ibrahimovia
430
430
430
430
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK NE
13 Stupsko Brdo
300
300
300
300
DA
ZR-i
NE OK DA ZR OK NE
UKUPNO
6760
6960
6710
6160
NE
NE DA
350
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodovodnom mreom. Vodovodne cijevi su
azbestno-cementne i neophodna je njihova zamjena.
SISTEM KANALIZACIJE
Podruje mjesne zajednice je u potpunosti pokriveno kanalizacionom mreom. Na njoj nikad nije izvren
tehniki prijem,niti je verifikovana kao legalna kanalizaciona mree.
Mrea je izgraena od betonskih cijevi raznih profila.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena gasnom mreom
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete je veoma dobra na podruju itave mjesne zajednice. U dijelovima ulica 18
Septembar i dr. Silve Rizvanbegovi ostalo je neizgraeno cca 350 m javne rasvjete.
Na Stupskom brdu problem unitene mree i trafostanica uglavnom su rijeeni u poslijeratnom periodu.
itavo podruje je pokriveno TT mreom osim dijela ulice Kenana Dubravia. Znaajan dio MZ je
pokriven kablovskom TVmreom.
75
KAB TV (DA/NE)
ZR-i
DA
1000
TT mrea (DA/NE)
1000
1000
1000
2 Aleja Bosne Srebrene
NE OK DA ZR OK DA
IZGRAENA /m/
ZR-i

/m/
100 DA
IZGRAENA /m/
350
BROJ SEPTIKIH JAMA
300
1 18 septembar
IZGRAENA /m/
350
NAZIV ULICE
MREA /m/
350
RB
IZGRAEN /m/
RASVJETA
MREA /m/
VODOVODNI
SISTEM
76
II 2.2.10 STAMBENA INFRASTRUKTURA
Stanje stambene infrastrukture prema podacima iz 1991.godine odnosi se i na one dijelove teritorije
opine koji su Dejtonskim sporazumom pripali Republici Srpskoj.
Stanje stambenog fonda na podruju opine Ilida
prema podacima iz 1991.godine
STANOVI
KUE
UKUPNO
5.479
10.552
16.031
*izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

Nakon zavretka rata, od 1996.godine, dolazi do priliva stanovnitva na teritoriji opine Ilida i izgradnje
velikog broja individualnih stambenih objekata u Osjeku, Blauju, Rakovici, Stupu i drugim dijelovima
opine.
Stanje stambenog fonda na podruju opine Ilida
prema podacima iz 2006.godine
MJESNE ZAJEDNICE
Butmir
Donji Kotorac
Sokolovi Kolonija
Hrasnica I
Hrasnica II
Ilida-Centar
Luani
Vreoca
Vrelo Bosne
Blauj
Rakovica
Osjek
Otes
Stup
Stup II
Stupsko Brdo
UKUPNO:
KUE
1.205
132
1.720
793
1.145
414
312
306
172
2.681
2.463
1.950
720
1.597
1.440
410
17.460
STANOVI
20
496
856
971
1.937
843
31
20
121
952
382
10
6.639
UKUPNO
1.225
132
2.216
1.649
2.116
2.351
1.155
337
192
2.802
2.463
1.950
1.672
1.979
1.440
420
24.099
*izvor podataka: Struna sluba za koordinaciju rada mjesnih zajednica Opine Ilida
77
II 3
EKOLOGIJA
U sklopu projekta Evropske komisije pod nazivom Priprema okolinskih zakona u BiH pripremljen je i
usvojen set okolinskih zakona za BiH, koji su usklaeni s okolinim standardima Evropske unije. Izrada ovih
zakona odvijala se harmonizirano za oba entiteta i za Distrikt Brko.
U vezi s tim na nivou Federacije BiH 19.07.2003.godine donesen je set okolinskih zakona koji su objavljeni
u Slubenim novinama Federacije BiH, broj 33/03. Nakon tog perioda doneseno je niz podzakonskih akata.
Usvojeni zakoni su slijedei:
- Zakon o zatiti okolia ivotne sredine
- Zakon o zatiti zraka
- Zakon o zatiti voda
- Zakon o zatiti prirode
- Zakon o upravljanju otpadom
- Zakon o Fondu za zatitu okolia ivotne sredine
II 3.1 Zatita okolia
Zakonom o zatiti okolia regulie se: auriranje, zatita, obnova i poboljanje ekolokog kvaliteta i
kapaciteta kao i kvaliteta ivota, racionalno koritenje prirodnih resursa, pravne mjere i institucije ouvanja
zatite okolia i poslovi organa uprave na razliitim nivoima vlasti. Odredbe ovog Zakona odnose se na sve
oblike okolia (zrak, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet, predjele, izgraeni okoli).
Okolinsko planiranje podrazumijeva: strategijsku procjenu okolia, izdavanje okolinskih dozvola, uspostava
standarda kvaliteta okolia, nadzor nad provoenjem zakonskih odredbi, finansiranje zatite okolia,
odgovornost za tetu u okoliu.
Posebnim propisima ureuju se pojedine oblasti zatite i ouvanja komponenti okolia i zatite od uticaja
koji predstavljaju opasnost po okoli.
II 3.2 Zatita zraka
Zakon o zatiti zraka ureuje tehnike uvjete i mjere za spreavanje ili smanjivanje emisija u zraku
prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju potivati u procesu proizvodnje, planiranje zatite,
kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, nadzor i kazne za prekraje.
Praenje kvalitete zraka u Sarajevu poelo je 1967.godine na lokacijama Katedrale, Bjelava, Vijenice,
Skenderije, Higijenskog zavoda, Grbavice i Dolac Malte, a 1980.godine ukljuena su jo i podruja Butmir,
Otoka, Ilija, Hadii, Vogoa i Pale. Naprijed pomenuta mjerenja su prekinuta 1991.godine da bi se nakon
dvije godine nastavila jedino na stanici Bjelave koja je i danas u funkciji.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo mjeri u posljednjih est godina koncentracije sumpor-dioksida i
ai crnog dima na pet mjernih mjesta.
Kod analize stanja zraka na podruju opine Ilida dat emo presjek stanja u zimskom i ljetnom periodu.
U zimskom periodu, pogotovo u situacijama preteno maglovitih dana, bez vjetra, s niskim zimskim
temperaturama stanje zagaenosti zraka je najvee iz slijedeih razloga:
-
u funkciji su sva loita individualnog grijanja gdje se u najveem procentu koriste vrsta goriva i to
ugalj loeg kvaliteta.
u naseljima gdje se koristi centralno grijanje kao to su Centar Ilide, Luani, dio Otesa, postojee
kotlovnice rade u punom kapacitetu.
zbog nepovoljnih vremenskih uslova i oteanog odvijanja saobraaja na kritinim saobraajnim
takama (raskrsnice, uski putevi i sl.) i koritenje starih i neispravnih vozila, koliina izduvnih
gasova dodatno utie na zagaenje zraka.
zagaenje nastalo radom privrednih subjekta koji za grijanje koriste individualne lokalne kotlovnice
a koje u osnovi ne ispunjavaju tehnike normative i standarde kvalitetnog sagorjevanja.
Tabela 1: Prosjene vrijednosti koncentracije SO2 i ai

u periodu 2002-2003 godine izraeni u mg/m3
78
Stanje kvaliteta zraka tokom ljetnih mjeseci na podruju opine Ilida je zadovoljavajue, a najvei
zagaivai u ovom periodu su motorna vozila sa ranije navedenim uticajima.
Zagaenost zraka direktno negativno utie na zdravstveno stanje stanovnitva. Kvalitet zraka u zimskom
periodu je mogue u znaajnoj mjeri poboljati smanjenom upotrebom vrstih goriva, kvalitetnijom
saobraajnom propusnou, te boljom tehnikom ispravnou vozila uz koritenje kvaliteta goriva koji
zadovoljavaju Evropske norme.
II 3.3 Zatita voda
Zakon o vodama (Slubene novine Federacije BiH, broj 70/06) ureuje nain upravljanja vodama to
obuhvata i zatitu voda, koritenje voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, ureenje vodotoka i drugih voda.
U skladu sa naprijed navedenim zakonom utvreni su:
1. Vodno podruje Save
2. Vodno podruje Jadranskog mora
Vodotoci na podruju opine Ilida spadaju u nadlenost upravljanja vodama od strane Vodnog podruja
Save.
Preko teritorije opine Ilida protie sedam vodotoka sa slijedeim karakteristikama:
-
Stanje rijeke Bosne na podruju opine Ilida se svakodnevno pogorava a to je vidljivo u donjem
toku rijeka, tj. na dionici od ua Zujevine do ua Miljacke.
Problem zagaenja ove rijeke je zabrinjavajui i na samom izvoritu zbog prisustva veeg broja septikih
jama (koje su nekvalitetne i stare), a locirane su u naselju Vrelo Bosne.
Oekuje se da e navedeni problem biti rijeen u sklopu Kantonalnog plana zatite kompleksa Vrelo Bosne.
Problemi u donjem toku se prevashodno odnose na prisustvo velikog broja septikih jama i direktnih
ukljuenja fekalne kanalizacije u vodotok, to je posebno izraeno u MZ Osjek. U toku je izgradnja dijela
kanalizacione mree u ovom podruju to e u odreenoj mjeri smanjiti stepen zagaenja iste.
Rijeka Zujevina svojim protokom kroz teritorij opine Hadii je zagaena fekalnim vodama i njeno stanje
se pogorava na potezu protoka kroz naselja Blauj i Osjek, gdje takoer imamo znaajan broj prikljuaka
improvizovane kanalizacione mree u korito.
U prethodnom periodu su izvreni radovi na ureenju i regulaciji korita Bunice i Veerice kada su odvojeni
bespravni prikljuci tala i septikih jama, ime se u znaajnoj mjeri smanjio stepen zagaenosti ovih voda.
Rijeke eljeznica, Tilava i Dobrinja su ve zagaene u gornjem toku od fekalnih i drugih otpadnih voda
protokom preko teritorije Istonog Sarajeva, ali se zagaenje nastavlja i u dijelu protoka preko teritorije
opine Ilida, zbog prisustva bespravno prikljuene kanalizacione mree u njih.
Rijeka Miljacka ima posebno visok stepen zagaenja gdje pored fekalnih i drugih otpadnih voda koje su u
istu prikljueni poevi od podruja Pala, te se dodatno zagauje na isti nain protokom kroz grad Sarajevo,
a isto se nastavlja do njenog ua u rijeku Bosnu.
79
Neplansko eksploatisanje ljunka na rijeci eljeznici direktno ugroava prehranjivanje podzemnih voda, a
posebno vodozahvata pitke vode izvorita Sokolovii. Problem zagaivanja voda se uslonjava injenicom
da preista otpadnih voda u naselju Butile poslije rata nije stavljen u funkciju.
II 3.4 Stanje prirodne sredine
Pored niza negativnosti koje uzrokuje ovjek i koja se nepovoljno odraavaju na kvalitet prirodne sredine
kao to su pitanja zagaenja vode, zraka, zemljita, ume i dr., treba istai da na prostorima opine Ilida
postoje odgovarajue prirodne cjeline koje su u veoj ili manjoj mjeri ekoloki ouvane.
To se prije svega odnosi na prostore olimpijskih planina Igmana i Bjelanice kao i prostori Vrela Bosne koji
je proglaen spomenikom prirode.
Nadleni Federalni i Kantonalni organi uz angaovanje lokalne zajednice vode posebnu brigu o ovim
prostorima kako bi se zadrale njihove prirodne karakteristike u smislu ouvanja jedinstvenog i znaajnog
kvaliteta okolia te ouvanja pejzanih, hidrolokih i drugih vrijednosti kako ne bi dolo do naruavanja
postojee flore i faune.
Dijelovi prostora MZ Rakovica predstavljaju prirodne sredine koje se mogu sauvati od nekontrolisanog
unitenja prirodnog ambijenta, to se prije svega odnosi na zatieno podruje za uzgoj jelena-lopatara i
prostora za uzgoj i dresuru konja (francuska humanitarna organizacija-fondacija).
U znaajnoj mjeri prirodna stanita flore i faune nalaze se na prostorima MZ Rakovica (Kakrinje, Zenik,
Vela), MZ Blauj (Nadosijek), ali i ova podruja su ugroena prvenstveno bespravnom gradnjom te
nekontrolisanom sjeom ume to naruava njihov prirodni ambijent.
II 3.5 Zatita zemljita
U okviru zatite prirodne sredine je i segment zatite zemljita. Na osnovu istraivanja koje su vrile
nadlene institucije Kantona Sarajevo dolo se do saznanja da je zemljite na prostoru Kantona, a time i
opine Ilida, kontaminirano tekim metalima, sumporom, pesticidima i kadmijumom. Koncentracija
navedenih elemenata prelazi tolerantne nivoe.
Najvea koncentracija zagaenosti izraena je u blizini saobraajnica, koja nastaje prevashodno od izduvnih
gasova automobila. Zemljite kao znaajan resurs u proizvodnji hrane zahtjeva poseban tretman zatite, a on
se realizuje u sklopu aktivnosti na zatiti zraka, vode, brige o otpadu i sl.
II 3.6 Stanje buke
Buka se kao popratna pojava u odvijanju drumskog saobraaja, avio saobraaja, rada industrijskih
postrojenja, rada ugostiteljskih i drugih objekata, nikada ne moe u cjelosti eliminisati u smislu smetnji koje
svakodnevno trpe graani u stambenim objektima, javnim mjestima i sl.
Buka se kao ometajui faktor u svakodnevnom ivotu i radu stanovnika moe u znaajnoj mjeri smanjiti
provoenjem niza aktivnosti koje su definisane Zakonom o buci i drugim propisima prilagoavajui stanje
evropskim normativima.
Dosljednom primjenom Zakona o buci mogue je umanjiti u radu ugostiteljskih i drugih objekata,
industrijskih objekata i dr., izradom odgovarajue zvune izolacije.
Buku koju stvaraju motorna vozila, pogotovo na saobraajnicama koje prolaze kroz naseljena i druga mjesta
mogue je smanjiti izradom zvunih prepreka koje mogu biti od vrstog materijala, odgovarajueg zatitnog
zelenog pojasa i sl.
U naim uvjetima je veoma teko u cjelosti primjenjivati naprijed date parametre.
Zbog finansijskih i drugih problema buka e i dalje biti prisutna u mnogim segmentima svakodnevnog ivota
i rada graana.
II 3.7 Zatita od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) i minskih polja
U proteklim godinama opina Ilida je u saradnji s viim organima vlasti i MAK-om (Centar za uklanjanje
mina) preko nadlenih firmi intenzivno radila na ovim poslovima, posebno na prostorima ueg gradskog
jezgra gdje je znaajan dio prostora oien od MES-a /minskoeksplozivnih sredstava/.
Kako je proces deminiranja u odnosu na cijenu kotanja dugoroan, prema podacima Slube civilne zatite,
minska polja se jo uvijek nalaze na slijedeim lokacijama:
80
MZ Hrasnica, pojas iznad preduzea Famos, iznad kamenoloma Krupac, preko puta brda Smrdelj
kod sela Jasen, preko Gua do Vidovca, od Vidovca do Straita
MZ Luani, iznad sela Vrutci, prema iljku, Bijeloj kosi i dalje prema Ajiniku
MZ Vrelo Bosne, od Vrela Bosne prema Bezistan toilu i dalje prema Golom brdu
MZ Rakovica, na nekadanjim linijama razdvajanja, koja su bila u naseljima Vela, Zenik,
Buhotina, Kobiljaa kod brda Kokoka, naselje Rudnik do Batalova brda i
brdo Pljeevica.
Elaboratom BH MAC-a /Centar za uklanjanje mina/ na podruju opine Ilida ima oko 17.000.000 m2
rizine povrine od minskih polja. Od toga je deminirano 2.279.681,81 m2 to ostaje kao znaajan problem
za stanovnitvo tih podruja kako zbog bezbjedonosnih razloga tako i zbog injenice da se ne mogu koristiti
u svrhe za koje su koritene ranije.
II 3.8 Upravljanje otpadom

Zakonom o upravljanju otpadom Federacije BiH veina nadlenosti je prenesena na Kanton, odnosno u
konkretnom sluaju na Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo.
U okviru strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom Kantona Sarajevo, 1999.godine je
formirana baza podataka za industrijski otpad i nakon toga je Kanton Sarajevo organizovao i uplatio
odvoenje zaostalog predratnog i ratnog otpada na lokacije koje ne mogu ugroavati prostore opine Ilida.
Analizirajui stanje prisutnosti otpadnog materijala na prostoru opine Ilida, njihovim nainom upravljanja
kao i posljedicama koje otpadni materijal moe uzrokovati na okoli, postoje problemi u ovoj oblasti i mi
emo ih prikazati na osnovu podataka prikupljenih s terena:
-
postojanje i kontinuirano deponovanje otpadnog materijala uz korito i u korito rijeke eljeznice du

cijelog vodotoka od susjednog entiteta do ua rijeke u rijeku Bosnu;
evidentan je broj deponija uz rijeku Miljacku od podvonjaka na Stupu pa do ua Miljacke;
slina situacija deponovanja otpadnog materijala na nelegalna mjesta prisutna je i kod ostalih
vodotoka koji protiu preko teritorije opine Ilida.
Karakteristika za naprijed navedene deponije je da se na njima odlae kabasti otpad (gume, tehniki aparati,
graevinski materijal, plastika i sl.). Pored negativnog efekta otpada kao zagaivaa okoline ovim nainom
deponovanja otpada u vodotoke dolazi do suenja korita a time poveanja opasnosti od poplava kod obilnijih
kinih padavina, a i samog dodatnog zagaivanja vodotoka to se negativno reflektuje u prehranjivanju
podzemnih voda.
Pored deponovanja materijala uz vodotok esta je pojava da se on odlae u ekoloki ouvanim sredinama
kao to su prostori Igmana i Bjelanice kao i u dijelovima MZ Rakovica i MZ Blauj u umskim podrujima,
odnosno u sredinama koje su do skoro bile ekoloki iste od tetnih materijala.
Kvalitetno upravljanje otpadom kao i upravljanje ostalim segmentima prirodnog okolia zahtijeva
sveobuhvatan pristup svih opina na nivou Kantona kao i dijelova teritorije koji se granie s Kantonom
Sarajevo. Na takav nain je mogue imati jedinstven pristup u zatiti voda, zraka, poljoprivrednog zemljita,
uma, adekvatnog odlaganja otpada i dr.
II 3.9 Fond za zatitu okolia Federacije BiH
Osniva Fonda za zatitu okolia je Federacija Bosne i Hercegovine sa osnovnim zadacima prikupljanja i
distribucije finansijskih sredstava za zatitu okolia, poticanje i finansiranje, pripreme i provedbe razvojnih
programa, projekata i slinih aktivnosti na podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreenja
stanja okolia i koritenju obnovljenih izvora energije.
81
II 4
IZGRADNJA I PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA
Izgradnja stambenih i drugih objekata na prostoru Opine Ilida unazad 30 i vie godina odvijala se
na dva naina i to: bespravna izgradnja, koja je najvie bila prisutna u ruralnim dijelovima opine
kao i izgradnja u urbanim dijelovima opine gdje su se u znaajnom obimu primjenjivali parametri
predvieni prostorno-planskom dokumentacijom.
U naprijed naznaenom periodu kao i u periodu do rata i poslije bespravni graditelji su graani koji
su migrirali na prostore opine Ilida. Nekontrolisano naseljavanje rezultiralo je izgradnjom
individualnih stambenih objekata a da se nisu potovali osnovni elementi postojeih prostornoplanskih dokumenata. Kao rezultat takve izgradnje, grade se objekti razliite spratnosti s
neadekvatnim poloajem u odnosu na saobraajnice. irinu saobraajnica unutar naselja odredili su
sami prodavci zemljita, odnosno kupci, a iste svojom irinom u znaajnom broju nisu zadovoljile
optimalne uvjete u funkcionisanju saobraaja pogotovo u zimskom periodu.
Naprijed navedeno stanje nekontrolisane izgradnje, odgovarajue slube opine grada i Kantona
Sarajevo u naznaenom vremenskom periodu djelimino su sankcionisale.
U proteklom periodu realizovana je u vie navrata legalizacija bespravno izgraenih objekata
primjenjujui princip skraenog postupka. Kroz provedbeno-plansku dokumentaciju najvei broj
graevina kao i infrastruktura, uz odreene korekcije na terenu, usvojene su kao provedbenoplanska dokumenta za odreene prostorne cjeline.
U prostornom planiranju Opine nadlena sluba je kao osnovu koristila Prostorni plan Kantona
Sarajevo gdje su se nastojale kroz provedbeno-plansku dokumentaciju ispotovati osnovna naela
razvoja Kantona Sarajevo s tim da se u regulacionim planovima Opine istovremeno ugrade i oni
elementi specifini za pojedina podruja, a kroz javne rasprave koliko je to mogue, uvae i
zahtjevi graana na prostoru gdje se donosi planski akt.
U donoenju provedbeno-planske dokumentacija koritena su odreena naela koja se ogledaju u
slijedeem:
-
Dominantna uloga u razvoju Ilide ima regionalna razvojna osovina na pravcu Istok-Zapad
na kojoj se razvija i Grad Sarajevo i na kojoj se nalaze centri od Baarije do centra Ilide.
Pored ove razvojne osovine radi se na razvoju Ilide u pravcu Sjever-Jug kako bi se
aktivirali vrlo znaajni prostorni resursi na pravcu Ilida-Butmir-Sokolovi kolonijaHrasnica i Ilida-Otes-Riverina-Kamenjae-Vlakovo-Rakovica.
Na pravcu osovine razvoja prema Istoku, odnosno gradskim centrima treba da se razviju
poslovne djelatnosti, biroi, agencije, trgovake djelatnosti i uslune djelatnosti.
Razvojni pravac prema Zapadu razvija se preteno kao poslovno-stambena zona sa
znaajnim poslovnim zonama na podruju Kamenjae, Blauj, Vlakovo i Gladno polje.
Na pravcu Sjevera razvijaju se preteno stambene zone, ali sa djelatnostima privrede
vezanim za turizam, nove tehnologije i slino.
Juni i Jugozapadni pravac ima tri osnovna smjera i to prema Butmiru i Vojkoviima na
kojem se ostvaruju funkcije turizma, biznisa, sporta i rekreacije, ali i stanovanja. Na ovom
pravcu su Terme Ilida, veslake staze, kupaline zone, zone sporta i rekreacije, hipodrom,
sportski aerodrom i slino.
82
II 4.1
Tabelarni pregled usvojene provedbeno-planske dokumentacije
REGULACIONI PLANOVI
1.
Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana

naselja Hrasnica
2.

naselja Kovai
Sokolovi kolonija
Luani
Blauj
Vlakovo (groblje)
Rogaii I faza)
naselja Otes
Poslovna zona Stup
Terme Ilida
Osijek
Kamenjae
Riverina Sastavci
Banjsko rekreativni kompleks Ilida
3
4.
5
6.
7.
8
9.
10.
11.
12
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

Butmir
Odluka o usvajanju i provoenju Urbanistikog projekta
Mala aleja
Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana Stup
Nukleus
Centar Ilida
Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog
planaBlaujski drum
Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog planaStari
Stup
Stup I
83
(Sl.novine Grada Sarajeva br.

22/87) i (Sl.novine Kantona
Sarajevo, br. 14/04)
(Sl.novine Grada Sarajeva, br.
22/87)
20/90)
(Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
11/04)
22/84)
18/90)
18/86)
18/81)
24/02)
3/04)
14/04)
14/04)
25/02)
33/05)
4/89)
29/01)
24/02)
33/05)
11/88)
29/06)
29/06)
II 5
DEMOGRAFSKA SLIKA I TRITE RADA
II 5.1 DEMOGRAFSKA SLIKA OPINE ILIDA

Prema posljednjem popisu stanovnitva koji je raen u bivoj Jugoslaviji 1991.godine, opina Ilida je imala
67.937 stanovnika koji su ivjeli u 21 mjesnoj zajednici.
Stanovnitvo opine Ilida prema popisu iz 1991.godine
STANOVNITVO
UKUPNO:
67.937
BONJACI
HRVATI
SRBI
JUGOSLOVENI
OSTALI
29.337
6.934
25.029
5.181
1.456
* izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

Demografska slika stanovnitva se znaajno izmijenila u periodu agresije na BiH 1992.godine, kada je sa
veeg dijela teritorije opine Ilida protjerano nesrpsko stanovnitvo. Jedan dio tog stanovnitva se
privremeno nastanio u mjesnim zajednicama Hrasnica I, Hrasnica II, Sokolovi Kolonija i Butmir, a dio se
iselio u gradske opine, evropske i prekookeanske zemlje. U tom periodu na slobodnim ilidanskim
teritorijama je ivjelo oko 18.000 stanovnika.
Dejtonskim mirovnim sporazumom mjesne zajednice: Vojkovii, Grlica, Krupac, Kasindo i dio mjesne
zajednice Kotorac su pripali Republici Srpskoj, a 12.marta 1996.godine u opinu Ilida reintegrisani su ostali
dijelovi opine koji su bili okupirani.
Na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, za koje se mora rei da nisu u potpunosti tani jer jedan broj
graana nije dao podatke o broju lanova svoga domainstva, procjenjeno je da sa 31.12.2006.godine opina
Ilida ima 51.964 stanovnika koji ive u 16 mjesnih zajednica.
Procjena broja stanovnika Opine Ilida sa 31.12.2006.godine
MJESNE ZAJEDNICE
Blauj
Butmir
Donji Kotorac
Hrasnica I
Hrasnica II
Ilida-Centar
Luani
Osjek
Otes
Rakovica
Sokolovi Kolonija
Stup
Stup II
Stupsko Brdo
Vrelo Bosne
Vreoca
UKUPNO:
UKUPNO
2.672
3.738
318
5.421
7.104
4.816
2.924
4.513
3.012
2.449
6.475
3.841
2.990
941
285
465
51.964
BONJACI
2.221
3.692
318
4.943
6.603
3.149
1.858
4.065
2.324
2.081
6.019
2.701
2.272
848
134
356
43.584
HRVATI
26
20
SRBI
416
8
OSTALI
9
18
92
107
488
274
11
476
106
108
958
338
73
5
9
3.091
303
271
883
626
323
139
102
140
140
157
6
144
80
3.738
83
123
296
166
114
73
160
208
42
223
14
2
20
1.551
* izvor podataka: Struna sluba za koordinaciju rada mjesnih zajednice Opine Ilida
Kao to se vidi iz naprijed date tabele, nacionalna struktura stanovnitva u odnosu na popis iz 1991.godine je
znaajno promjenjena. Takvo stanje je prouzrokovano injenicom da je jedan dio teritorije opine pripao
Republici Srpskoj, kao i to da je znaajan broj stanovnika srpske nacionalnosti nakon reintegracije napustio
84
prostore opine Ilida. Taj trend se nastavio i kasnije s tim da je dolo do masovne prodaje nekretnina koje
su u najveem dijelu kupovali graani bonjake nacionalnosti, ije je prebivalite bilo na prostorima koji
sada pripadaju Republici Srpskoj.
Prema podacima iz 2005.godine u starosnoj strukturi stanovnitva udio radnosposobnog stanovnitva je
62,7%, udio radnoneaktivnih mladih je 22,8%, a udio radnoneaktivnog stanovnitva preko 65 godina je
14,5% .
Starosna struktura stanovnitva
GODINA
1991.
UKUPNO
67.937
0-14
15.874
15-65
47.728
65 +
3.059
2005.
48.291
11.004
30.273
7.014
NEPOZNATO
1.276

Uporeujui podatke starosne strukture iz 1991.godine i 2005.godine vidljivo je da je dolo do znaajnog
porasta broja radnoneaktivnog stanovnitva preko 65 godina.
U demografskoj slici opine Ilida prirodni prirataj u posljednjih 10 godina je neujednaen.
Prirodno kretanje stanovnitva
GODINA
ROENI
UMRLI
1989.
1.095
1990.
365
PRIRODNI
PRIRATAJ
730
UMRLA
DOJENAD
12
SKLOPLJENI
BRAKOVI
543
RAZVEDENI
BRAKOVI
9
1.121
357
764
12
435
1991.
1.077
334
743
662
1996.
257
231
26
206
13
1997.
768
308
460
380
1998.
723
264
459
371
1999.
628
323
305
338
17
2000.
468
366
102
341
51
2001.
517
364
153
310
36
2002.
520
389
131
293
37
2003.
644
405
239
344
33
2004.
572
408
164
361
22
2005.
637
417
220
372
21

Uporeujui podatke o prirodnom prirataju stanovnitva, vidljiv je znaajan pad prirodnog prirataja u
odnosu na prijeratni period. Pad nataliteta uzrokovan je loom ekonomskom i socijalnom situacijom u
odnosu na period prije agresije.
II 5.2 TRITE RADA
Opa problematika nezaposlenosti u Federaciji BiH karakteristina je i za podruje opine Ilida.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH opina Ilida broji 48.198 stanovnika, od ega radno
aktivnih 31.475.
Sa 31. 08. 2006 ukupan broj zaposlenih osoba s podruja opine Ilida iznosio je 9.692.
Krajem 1997 godine broj nezaposlenih osoba sa podruja opine Ilida iznosio je 6.122 lica, dok je
za 2006 godinu taj broj iznosio 10.752 nezaposlenih lica od ega je 6.437 ene.
85
Posmatrano po biroima u Kantonu Sarajevo opina Ilida je druga po broju nezaposlenih

registrovanih lica.
Uvid u stanje nezaposlenosti na podruju opine Ilida sa 31. 12. 2006 godine u komparaciji sa prethodnim
godinama
NKV
PKV
KV
VKV
NSS
SSS
VS
VSS
UKUPNO
31.12.1997
6.122
31.12.1998
8.292
31.12.1999
8.785
31.12.2000
8.201
31.12.2001
7.954
31.12.2002
3895
102
2568
125
100
1956
108
104
8.958
31.12.2003
3891
102
2752
120
101
2196
120
117
9.399
31.12.2004
4032
135
3037
121
93
2475
135
187
10.215
31.12.2005
4062
142
3195
130
99
2670
155
253
10.706
31.12.2006
4080
149
3147
132
94
2722
145
283
10.752
* izvor podataka: Biro za zapoljavanje opine Ilida

Pregled registrovanih nezaposlenih sa podruja opine Ilida po godinama starosti:
Godine starosti
Svega
ena
Od 15 do 18
22
10
Od 18 do 20
419
170
Od 20 do 24
1161
606
Od 24 do 27
882
515
Od 27 do 30
829
539
Od 30 do 35
1263
837
Od 35 do 40
1365
894
Od 40 do 45
1395
870
Od 45 do 50
1431
879
Od 50 do 60
1808
1044
Od 60 do 65
177
73
* izvor podataka: Biro za zapoljavanje opine Ilida

Broj regisrovanih nezaposlenih lica po duini ekanjana na posao sa podruja opine Ilida:
duina
ekanja
0-6
mjeseci
6-12
mjeseci
1-2 godine
2-3
godine
3-5
godina
5-7 godina
7-9
godina
preko 9
god
svega
1388
861
1684
1297
1615
946
1411
1541
ena
688
458
871
745
861
604
995
1209
* izvor podataka:Biro za zapoljavanje opine Ilida

Pregled zaposlenih sa evidencije biroa za zapoljavanje Ilida u toku 2006 godine:
U toku 2006 godine zaposleno je 1.578 osoba.
86
JANUAR
118
FEBRUAR
95
MART
112
APRIL
141
MAJ
158
JUNI
125
JULI
93
AUGUST
104
SEPTEMBAR
175
OKTOBAR
168
NOVEMBAR
153
DECEMBAR
136
UKUPNO
1.578
Zdravstveno osiguranje u 2006.godini s podruja opine Ilida koristilo je 5.350 nezaposlenih lica, a
novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti koristilo je 245 nezaposlenih lica.
Nezaposlena lica ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju,
dok se penziono ostvarivanje u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, lan 31. stav 2, na nain da se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju tri godine do sticanja
uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa Zakonom o penzijskom invalidskom osiguranju, osigurava uplata
doprinosa za PIO putem JU "Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo" Sarajevo, po podnoenju zahtjeva.
U toku 2006 godine izdato je od slube za zapoljavanje 148 radnih dozvola stranim dravljanima ili licima
bez dravljanstva za rad u privrednim subjektima na podruju opine Ilida.
Takoer postoje razni podsticajni programi i projekti za posredovanje u zapoljavanju putem BIRO-a:
- Finansiranje poslodavaca za zapoljavanje pripravnika odnosno obavljanje pripravnikog staa sa
uplatom za plau kao i doprinose za VSS, VS i SSS.
- Finansiranje poslodavaca da uposle invalidna lica sa stepenom invalidnosti
od 20% do 100
%.
- Finansiranje poslodavaca godinu dana da uposle teko upoljiva lica preko 45 godina ivota
- Davanje nezaposlenim licima bespovratna novana sredstva za samozapoljavanje
- Finansiranje lica u toku povremenih sezonskih radova.
- U 2007 godini finansiranje preko 1.500 demobilisanih boraca za period od 3 godine
- "POSAO ZA SVE" finansiranje poslodavaca za upoljavanje nezaposlenih lica sa radnim staom.
Zanimanja koja se najvie trae su:magistri farmacije, ing. elektrotehnike, ing. arhitekture, ing.
graevinarstva, profesori engleskog jezika i matematike, ing. mainstva, dipl. ekonomisti i pravnici,
graevinski i ekonomski tehniari, KV-radnici graevinske stuke, pekari, itd.
Zanimanja koja nisu atraktivna za poslodavca su: profesori i nastavnici ruskog jezika, historije, odbrane i
zatite, geografije, domainstva i likovnog; kriminalisti, socijalni radnici, novinari, dipl. ing. poljoprivrede,
radnici medicinske struke(SSS) itd.
Problemi i potrebe koje su bitne, a njihovo rjeavanje hitno ili manje hitno:
- Osobe koje se nalaze na BIROU za zapoljavanje ne poznaju metode i naine potrage za poslom
kako bi se mogli to bolje prijaviti za radna mjesta uslijed velike konkurencije. Ne posjeduju znanja i
sposobnosti da sami napiu svoju biogafiju i prijavno pismo za posao. Osim toga, ne znaju voditi
poslovni razgovor i istaknuti svoje sposobnosti posebno mladi.
- Nedovoljna osposobljenost za savremene uvjete rada:ne poznaju rad na raunaru, ne govore strane
jezike i nemaju poloen vozaki ispit jer bez obzira koliko poznaju svoju struku poslodavcima su
potrebni uposlenici koji imaju dodatne sposobnosti neophodne za obavljanje poslova.
- Zbog velikog broja zanimanja koja imaju malu mogunost zapoljavanja potrebno je izvriti
prekvalifikaciju za radna mjesta za poslove za koje nemamo kvalificiranu radnu snagu.
87
II 6
OBRAZOVANJE
II 6.1
PREDKOLSKO OBRAZOVANJE
Na podruju Opine Ilida do 1992. godine egzistirala su etiri moderno opremljena obdanita vrtia.
- Prvi objekat RADOST lociran je u Hrasnici, povrine 606 m2, kapaciteta 150 polaznika sa
pogodnim saobraajnim prilazima, zelenom povrinom i igralitima. Objekat je nakon rata saniran
uz pomo HO WORLD VISION INTERNATIONAL , FIRMAENS RWLIHVI AID i Opine
Ilida dok organizacijski pripada J.U. Djeca Sarajeva . U kolskoj 1998/99.godini bilo je upisano
33. polaznika dok je u kolskoj 2004/05 godini taj broj iznosio 16. polaznika. Trenutno je u vrtiu
zaposleno 5. radnika ( dva odgajatelja, jedna medicinska sestra, jedna servirka i jedna spremaica ).
- Drugi objekat VRELO BOSNE lociran je u naselju Luani povrine 1072m2 kapaciteta 180
polaznika sa kompletnom prateom infrastrukturom. Ovaj objekat je tokom rata devastiran i nikad
nije obnovljen. Vlasnik objekta je J.U. Djeca Sarajeva.
- Trei objekat PINOKIO nalazi se u naselju Pejton povrine 1010m2 kapaciteta 180 polaznika sa
svim prateim objektima. Ovaj objekat je tokom rata devastiran, a 1996. godine dodijeljen je
Islamskoj vjerskoj zajednici na koritenje.
- etvrti objekat ZUMBULI nalazi se u naselju Pejton kod Osnovne muzike kole Ilida,
povrine 512 m2 kapaciteta 120 polaznika sa kompletnom prateom infrastrukturom. Objekat je
tokom rata devastiran i nikad nije obnovljen. Vlasnik objekta je J.U.Djeca Sarajeva.
Krajen 80-tih i poetkom 90-tih godina SOUR FAMOS je za potrebe svojih uposlenika izgradio u Hrasnici
obdanite koje nikad nije poelo sa radom zbog nedovrenosti objekta i poetka ratnih dejstava. Objekat ni
sada nije u funkciji zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa i nepostojanja SOUR FAMOS u onom
obliku i obimu kakav je bio prije rata.
Nakon rata pa do 2004. godine na prostoru Ilide osim J.U. Djeca Sarajeva djelovali su vrtii Sveta
obitelj Stup kapaciteta 150. polaznika a bilo je upisano 68. djece, zatim Centar za dijete i porodicu HO
AiBi na dvije lokacije u Sokolovi Koloniji sa 70. polaznika. Naalost zbog odustajanja sponzora ovih
projekata, vrtii su ugaeni.
Danas na ovom prostoru djeluje obdanite-vrti AMEL I NUR sa 140. polaznika organizovano u odgojnoobrazovnim grupama ( starije, srednje i mlae ) koristei poludnevne i cjelodnevne boravke sa strunim i
edukovanim kadrom.
Shodno Zakonu o samostalnom privreivanju, a kroz uslunu djelatnost za uvanje i zbrinjavanje djece u
vrtiu DENIS i HAPPY HOUSE obuhvaeno je cca 20. djece predkolskog uzrasta.
Ova oblast regulisana je Zakonom o predkolskom odgoju i obrazovanju ( Slubene novine Kantona
Sarajevo, br. 4/98 ).
Na podruju opine Ilida ivi oko 2500 djece starosne dobi od 0 do 6 godina. Predkolsko obrazovanje
pohaa cca 180 djece to je 7,20 % od ukupnog broja. U periodu koji tretira ova strategija potrebno je staviti
u funkciju jedno obdanite na lokalitetu centra Ilide.
II 6.2 OSNOVNO OBRAZOVANJE
Osnovno obrazovanje regulisano je Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju ( Slubene novine Kantona
Sarajevo br. 10/04, i 21/06 ) , i Zakonom o naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine F BiH BR. 19/06 ).
Osniva osnovnih kola je Kanton Sarajevo sa svim zakonom predvienim ovlatenjima. Opina Ilida u
okviru svojih ovlatenja prua pomo kolama kroz:
- poboljanje prostornih i materijalnih uvjeta u kolama;
- finansiranje uina za uenike prvih razreda slabog materijalnog stanja /316 kom. dnevno/;
- finansiranje ekskurzija socijalno ugroenim uenicima;
- plaanje prevoza uenicima koji imaju vee probleme u kretanju;
88
- organizovanje i finansiranje kolskih takmienja na opinskom nivou iz matematike, fizike, geografije,

informatike, sporta i kulturno-umjetnikog stvaralatva;
- dodjele stipendija talentovanim uenicima (40) i studentima (54) za izuzetan uspjeh u uenju;
- dodjele stipendija redovnim uenicima i studentima koji su bez oba roditelja / bez roditeljskog staranja /;
- finansiranje odreenih projekata vijea uenika osnovnih i srednjih kola;
- jednokratna pomo u vidu novane nagrade uenicima generacije na kraju kolske godine;
Pregled osnovnih kola
Naziv kole
Lokacija
kole
Godina
osnivanja
Broj
uenika
1996/97.
Broj
uposlenih
1996/97.
Broj
uenika
2006/07.
Broj
uposlenih
2006/07.
Prva osnovna kola
Ilida
1884
1045
60
788
61
Druga osnovna kola
Hrasnica
1908
784
46
853
53
Trea osnovna kola
Ilida
1967
667
43
1072
87
etvrta osnovna kola
Hrasnica
1968
483
36
431
40
Peta osnovna kola
Sok.Kol.
1980
914
44
912
70
esta osnovna kola
Stup
1974
68
24
569
40
Sedma osnovna kola
Blauj
1931
397
33
719
57
Osma osnovna kola
Butmir
2000
586
52
Deveta osnovna kola
Rakovica
1926
504
44
O EL-MANAR
Luani
2002
148
38
* izvor podataka: Osnovne kole Opine

Pregled broja uenika osnovnih kola u kolskoj 2005/2006 i poetku 2006/07 godine, te prosjean broj
uenika u odjeljenju.
2005/06
Naziv kole
Broj
uenik
a
2006/07
Broj
odjeljenj
a
Broj
uenik
a
Broj
odjeljenj
a
Prosjean
br. uen.
u
odjeljenju
1.
"Prva osnovna kola"
789
419
370
30
788
408
380
29
27,17
2.
"Druga osnovna kola"
846
+7
426
+1
420
+6
31
+1
846
+7
420
+1
426
+6
31
+1
27,29
3.
"Trea osnovna kola"
1088
563
525
44
1072
543
529
46
23,30
4.
"etvrta osnovna kola"
423
215
208
18
431
230
201
19
22,68
5.
"Peta osnovna kola"
905
467
438
36
912
467
445
36
25,33
6.
"esta osnovna kola"
585
302
283
22
569
295
274
22
25,86
7.
"Sedma osnovna kola"
718
381
337
26
719
382
337
27
26,62
8.
"Osma osnovna kola"
586
315
271
25
586
306
280
24
24,41
9.
"Deveta osnovna kola"
UKUPNO
485
252
233
20
504
264
240
20
25,2
6432
+7
3341
3091
253
+1
6427
+7
3316
3118
254
+1
25,30
9.
O "EL-MANAR"
223
115
108
14
148
86
62
18,5
UKUPNO
6655
3356
3199
267
6582
3402
3180
263
25,02
10
Osnovna muzika kola
307
129
178
22
343
139
204
22
15,59
89
Pregled broja upisanih uenika u I razred kolske 2006/07. godine u komparaciji sa kolskom 2005/06.
godinom.
Ukupan broj upisanih uenika u prvi razred je 659.
2006/07
2005/06
Naziv kole
Aprilski
rok
Augustovski rok
Ukupno
aprilski
rok
augustovski
rok
ukupno
"Prva osnovna kola"
52
18
70
57
20
77
"Druga osnovna kola"
76
20
96
53
15
68
"Trea osnovna kola"
83
33
116
90
22
112
"etvrta osnovna kola"
48
13
61
39
44
"Peta osnovna kola"
91
12
103
79
15
94
"esta osnovna kola"
54
59
53
15
58
"Sedma osnovna kola"
56
21
77
61
14
75
"Osma osnovna kola"
48
11
59
37
14
51
"Deveta osnovna kola"
49
26
75
46
10
56
UKUPNO Javne Ustanove
557
159
716
505
130
635
O "EL-MANAR"
40
43
22
24
UKUPNO
597
126
759
527
132
659
Naziv kole
Broj djece iz nepotpunih

porodica
Djeca bez oba roditelja
Djeca bez majke
Djeca bez oca
Djeca razvedenih roditelja
Djeca kod staratelja
Djeca u stanju soc.potrebe
Govorne i slune smetnje
Hiperaktivni poremeaji
panje-soc. deprivacije
Tjelesna oteenja, tee

zdr. potekoe
Uenici sa kognitivnim
smetnjama
Pregled broja djece iz nepotpunih porodica i djece sa posebnim potrebama
Prva osnovna kola
110
13
54
34
124
18
3 kategor.
7 u opserv.
Druga osnovna
kola
108
10
54
36
104
10
15
Trea osnovna kola
112
65
37
200
10
12 kategor.
etvrta osnovna
kola
25
16
12
11
1 kategor.
1 u opserv.
Peta osnovna kola
64
109
28
25
112
20
1 kategor.
esta osnovna kola
69
42
22
169
15
4 u opserv.
Sedma osnovna
kola
64
47
13
187
10
5 kategor.
24 u opser.
Osma osnovna kola
37
11
10
16
80
10
11
1 kategor.
3 u opserv.
Deveta osnovna
kola
43
17
23
72
10
11
12
632
31
61
333
218
24
1.05
9
59
115
41
UKUPNO

90
4 kategor.
2 u opserv.
68
II 6.3
PROBLEMI MLADIH U OBLASTI OBRAZOVANJA
Problemi mladih u oblasti obrazovanja su:

Mladi nisu zadovoljni obrazovnim sistemom njegovim provoenjem;
Uenici nisu ukljueni u proces reforme obrazovnog sistema;
Odnos nastavnik-uenik nije zadovoljavajui;
Obrazovni sistem nije prilagoen mladima;
Uenici sa posebnim potrebama nisu ukljueni u redovno kolovanje ili se ne tretiraju na
odgovarajui nain;
6. Mladi nisu dovoljno upoznati sa problemima ugroavanja ivotne sredine i ekologija nije dovoljno
zastupljena u nastavnom procesu ...
1.
2.
3.
4.
5.
Detaljniji podaci o izvrenom anketiranju mladih o ovim pitanjima nalaze se u Strategiji za mlade Opine
Ilida sa akcionim planom 2007-2009.
Finansijska podrka obrazovnom sistemu od Opine Ilida u periodu 2001-2006 godina izgledala je ovako:
Budetska godina
2001
2002
2003
2004
2005
2006
Budetsko izvrenje za
obrazovanje u KM
144.144,69
155.613,36
159.866,43
185.789,84
169.404,72
187.314,83
Ukupan budet opine u KM

7.203.821,97
8.156.008,86
10.014.408,26
12.484.045,54
14.140.366,42
15.990.509,43
Procenat izdvajanja
2,02
1,90
1,59
1,48
1,19
1,17
* izvor podataka: Sluba za privredu i finansije

II 6.4 STANJE OBJEKATA
Svi objekti osnovnih kola su 1996. godine uz pomo mnogih stranih nevladinih i humanitarnih organizacija
sanirani i osposobljeni za poetak nastave. Od tada do 2007. godine malo se u njih ulagalo tako da je stanje
sada sljedee:
- J.U. Prva osnovna kola Ilida dotrajali patosi, rasvjetna tijela i kolski namjetaj / klupe, stolice,
ormari, table.../. Problem kole je neprimjereno okruenje i bezbjednost uenika.
- J.U. Druga osnovna kola Ilida-Hrasnica oteenje vanjskog sportskog terena i nedostatak
dvorane-hola za kulturne manifestacije.
- J.U.Trea osnovna kola Ilida dotrajala fasada te nedostaje dio zatitne ograde oko vanjskog
sportskog terena. Podruna kola u Osjeku je i dalje s problemom tree smjene za uenike od prvog
do etvrtog razreda (271) dok uenici od petog do osmog razreda (196) putuje preko dva kilometra
od mjesta stanovanja do matinog objekta kole na Ilidi.
- J.U. etvrta osnovna kola Ilida-Hrasnica dotrajala stolarija na bonim stranama objekta kao i
krov od salonita a nedostaje i fiskulturna dvorana.
- J.U. Peta osnovna kola Ilida- stolarija na jednom dijelu objekta je u loem stanju, oteenja na
fasadi su velika kao i na kolskom namjetaju. Nedostaje namjetaj za dvije uionice dok je glavni
problem kole nedostatak prostora prebukiranost postojeeg objekta.
- J.U. esta osnovna kola Ilida Stup dotrajala stolarija, fasada i kolski namjetaj.
- J.U. Sedma osnovna kola Ilida kompletan objekat ne zadovoljava potrebe nastave. Ova kola
e se uskoro nalaziti u opasnom saobraajnom trokutu izmeu autoceste i lokalnih cestovnih
pravaca.
- J.U. Osma osnovna kola Ilida objekat je izgraen 2000. godine i zadovoljava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava.
- J.U. Deveta osnovna kola Ilida objekat izgraen 2006. godine i zadovoljava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava. Nedostaje fiskulturna dvorana i kolski namjetaj.
91
Osnovna kola El Manar Ilida objekat izgraen 2002. godine i zadovoljava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava. Objekat ove kole koja ne spada u javne ustanove jedini ima uvjete za
cjelodnevni boravak.
Podruna kola Kobiljaa je 1996. godine sanirana i u potpunosti stavljena u funkciju meutim zbog
nedostatka djece objekat je zatvoren i prazan.
Podruna kola Vrelo Bosne nije u funkciji a nakon rata Opina Ilida je objekat vratila u vlasnitvo
Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Osnovna muzika kola Ilida objekat saniran u vie navrata nakon rata i ispunjava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava.
Muzika kola Hrasnica nije u funkciji jer zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa objekat nije
saniran i u vrlo loem je stanju.
U naselju Osjek od kolske 2005/06 godine djeluje Osnovna kola Al Amel koju je formiralo
Ministarstvo odgoja i obrazovanja Kraljevine Jordan pri Ambasadi u Rimu za djecu diplomatskog
kora i drugog osoblja iz arapskih zemalja koji rade i borave u naoj zemlji. U Ministarstvu
obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo ova kola je registrovana kao kola koja radi po nastavnom
planu i programu druge drave / Rjeenje br: UP-11-01-05-4173/2006/ od 24.04.2006. godine.
U naselju Sokolovi Kolonija od kolske 2006/07 godine djeluje u tek izgraenom objektu
Bosansko-Turski koled BOSNA SEMA obrazovne institucije koja je kod nadlenog suda
registrovana sa sjeditem u Novom Sarajevu. U okviru ove obrazovne ustanove nalazi se zajedno
osnovna i srednja kola.
Svim kolama nedostaju oprema i nastavna sredstva predviena Pedagokim standardima i opim
normativima za osnovni odgoj i obrazovanje po predmetima pojedinano / kabineti fizike, hemije, tehnikog
odgoja, biologije, informatike, i sl. / . Biblioteki fond je na vrlo niskoj razini i nedostaju lektire propisane
novim planovima i programima rada. Niti jedna kola / osim El Manar / nema prostorije i kuhinju za
cjelodnevni boravak djece. Takoer nedostaje namjetaj / klupe, stolice,.../ adekvatan za prve razrede.
Sanitarije u mokrim vorovima su u vrlo loem stanju.
to se tie nastavnog osoblja ono ispunjava sve uvjete za rad u procesu nastave. Iskazuje se potreba u svim
kolama za prijem strunog kadra ( sociolog, defektolog i logoped ).
Izgradnja nove osnovne kole u naselju Osjek Deseta osnovna kola Ilida ima svoju potpunu
drutveno-ekonomsku opravdanost. Trenutno s ovog lokaliteta osnovnu kolu pohaa 467 uenika ( 271 od I
do IV razreda u Podrunoj koli Osjek a 196 u centralnom objektu Tree osnovne kole Ilida u naselju
Pejton ). Ako se trai ispunjenje pedagokih standarda i opih normativa za osnovni odgoj i obrazovanje gdje
je propisano da kola moe djelovati ako u njoj ima minimum 18 odjeljenja sa minimum 18 uenika po
odjeljenju onda moemo rei da je minimum ve premaen. Imajui u vidu razvoj stambene gradnje na ovom
prostoru moramo razmiljati o izgradnji nove kole od oko 600 do 700 uenika. J.U. Trea osnovna kola
Ilida trenutno pokriva ovo kolsko podruje i nju pohaa u ovoj kolskoj godini 1072 uenika to je van
svih pedagokih normi.
Izgradnja osnovne kole u MZ Stup II takoer ima svoju punu drutveno-ekonomsku opravdanost. U
kolskoj 2005/06 godini s podruja ove mjesne zajednice i Stupskog brda u Prvu osnovnu kolu Ilida
dolazio je organizovanim prevozom 261 uenik dok je 141 uenik kolu pohaao u O.. Aleksa anti u
Opini Novi Grad. Jedan dio djece pohaa nastavu u O.. amil Sijari Novi Grad, zatim u Treoj
osnovnoj koli Ilida i O.. El Manar Ilida. Imajui u vidu ove pokazatelje te razvoj ovih naselja u
poslijeratnom periodu moemo rei da nova kola ispunjava gotovo optimalne uvjete za odgojno-obrazovni
proces. Prva osnovna kola Ilida bi dobila optimalne uvjete za kvalitetan rad dok bi prostorno stekla
uvjete za uvoenje cjelodnevnog boravka.
II 6.5
SREDNJE OBRAZOVANJE
Ova oblast regulisana je Zakonom o srednjem obrazovanju ( Slubene novine Kantona Sarajevo br.10/04).
Osniva srednjih kola je Kanton Sarajevo sa svim zakonom predvienim ovlatenjima.
92
Pregled srednjih kola
Naziv kole
etvrta gimnazija
Ilida
Srednja grafika
tehnika kola
Godina
osnivanja
Broj uenika
1996/97
Broj uposlenih
1996/97
Broj uenika
2006/07
Broj uposlenih
2006/07
1961
366
47
605
52
1949
217
35
555
63
* izvor podataka: Srednje kole Opine

etvrta gimnazija Ilida je nakon rata samo dijelom sanirana tako da je krov u vrlo loem stanju. Dotrajala je
stolarija kao i podovi , rasvjetna tijela, elektro, vodovodne i kanalizacione instalacije. Objekat kole nema
vlastitu fiskulturnu dvoranu i za te potrebe koristi dvoranu KSC Ilida ije trokove finansira Ministarstvo
obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Ovdje moramo pomenuti da nedostaje oprema i nastavna sredstva
predviena Pedagokim standardima. kola nema fonolaboratoriju iako se u njoj izuava vie jezika .
Srednja grafika tehnika kola djeluje u izuzetno tekim uvjetima. Nastava se izvodi u tri fiziki odvojena
objekta ( dva na Ilidi i jedan u Sarajevu ). Uenici ove kole osposobljavaju se u est izbornih podruja i to:
- grafiki tehniar za pripremu tampe,
- grafiki tehniar za tampu,
- grafiki tehniar za doradu,
- tehniar za grafiko-komercijalno podruje,
- fotograf za medije i
- web dizajn.
Upravni organi ove kole pripremaju uvoenje novog izbornog podruja i osposobljavanje multimedijalnih
tehniara.
umarski kolski centar djelovao je na ovom prostoru od 1889. do 1992. godine. Na lokalitetu Velike aleje
ova kola posjedovala je objekat od 1700 m2, sportsku dvoranu, urede za nastavni i tehniki kadar, pomone
zgrade, igralita , parkovne povrine i poligone za obuku te 7 ha rasadnika za potrebe umarstva i
hortikulture. Na lokalitetu Igman postojala su dva objekta (370 m2) za boravak uenika i izvoenje praktine
nastave. Tokom rata je sve uniteno i do sada nije obnovljeno.
II 6.6 VISOKO OBRAZOVANJE
Na podruju Opine Ilida imamo 1388 studenata koji studiraju uglavnom na Univerzitetu u Sarajevu a neto
manje na univerzitetima u Mostaru, Istonom Sarajevu i dr. Nemamo podatke zastupljenosti po odreenim
fakultetima kao ni podatak broja redovnih i vanrednih studenata.
U toku je izgradnja kampusa INTERNACIONALNI UNIVERZITET U SARAJEVU na lokalitetu Sokolovi
Kolonije. Trenutno djeluje u iznajmljenim prostorima u Sarajevu i Hrasnici gdje ima 79. uposlenih i 306
studenata na tri fakulteta:
- Fakultet umjetnosti i drutvenih nauka,
- Fakultet ekonomije i poslovne administracije i
- Fakultet ininjeringa i prirodnih nauka.
U planu je poetak rada i Medicinskog fakulteta u okviru univerziteta koji nije javna ustanova.
Po zavretku graevinskih radova i stavljanja u funkciju svih objekata kapacitet univerziteta e biti 5000
studenata i oko 230 uposlenika ( profesora, predavaa, instruktora i administrativnog osoblja ).
93
II 7
ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA
II 7.1 ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravlje je preduvjet koji ljudima omoguava produktivan ivot na individualnom ,socijalnom i
ekonomskom planu. Na produktivnost i kvalitet ivljenja znatno utiu mnogi riziko faktori kao to su stanje
stanovanja, poljoprivrede, zapoljavanja, uvjeta rada, ekonomskog standarda i slino. Na podruju opine
Ilida ima znatan broj nezaposlenih lica ,a dugorona nezaposlenost se smatra ozbiljnim zdravstvenim
rizikom koji rezultira bolestima vazanim za siromatvo.Negativan uticaj na zdravlje imaju postraumatski
stresovi kao posljedica ratnih dejstava i nezdravog naina ivljenja kao to su . puenje ,alkoholizam
,konzumiranje nezdrave hrane ,nedovoljne fizike aktivnosti i slino.
U Federaciji BiH 1997 godine donesena su dva sistemska zakona-Zakon o zdravstvenoj zatiti "Slubene
novineFederacije BiH " BR. 29/97 i Zakon o zdravstvenom osiguranju "Slubene novine Federacije BiH "
BR. 30/97.
Nakon donoenja naprijed navedenih zakona Kanton Sarajevo u okvirima svojih nadlenosti normativno je
regulisao niz pitanja iz oblasti koje se odnose na zdravstvenu zatitu stanovnitva kao i naina rada i
funkcionisanja postojeih zdravstvenih javnih ustanova.
Na podruju opine Ilida u odnosu na 51.964 stanovnika sa 31.12.2006 godine je 34.790 aktivnih nosilaca
zdravstvenog siguranja.
Zdravstveno osiguranje preko Slube za rad,socijalna pitanja,zdravstvo ,izbjeglica i raseljena lica ostvarilo je
sa 31.12.2006 godine ukupno 923 lica:
- na osnovu djeijeg dodatka ,djece do 15 godina 272 lica;
- lica starija od 65 godina 197 lica;
- zdravstveno osiguranje civilnih rtava rata /CR/67 lica;
- zdravstveno osiguranje raseljenih lica 241 porodica sa 384 lica.
Zdravstvena zatita stanovnicima prua se kroz javni i privatni sektor u okviru tri nivoa zdravstvene zatite i
to primarna,specijalistiko konsultativna i bolnika zdravstvena zatita.
Primarna zdravstvena zatita je organizovana kroz rad javne ustanove /JU/ Doma Zdravlja Kantona Sarajevo
i JU Apoteke Sarajevo,/i est specijaliziranih zdravstvenih ustanova organizovanih kao zavodi i to : JU
Zavod za zdravstvenu zatitu ena i materinstva, JU Zavod za hitnu medicinsku pomo Kantona Sarajevo,JU
Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo,JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo,JU
Zdravstveni zavod za zatitu studenata Kantona Sarajevo i Higijensko epidemioloka sluba Kantona
Sarajevo.
II 7.1.1 SADANJE STANJE ZDRAVSTVENE ZATITE
Osnov zdravstvene zatite na Ilidi ini Dom zdravlja Ilida kao organizaciona jedinica JU Dom zdravlja
Kantona Sarajevo koja obuhvata segmente Primarne i Specijalistiko konsultativne zdravstvene zatite
-Primarna zdravstvena zatita ,obiteljska /porodina medicina
porodina medicina /14-18 god zdravstvena zatita srednjokolaca organizovana je u timovima porodine
medicine/,
-Zdravstvena zatita predkolske djece,
-Zdravstvena zatita kolske djece,
-Stomatoloka zdravstvena zatita,
-Centar za mentalno zdravlje,
-Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju,
-Laboratorijska dijagnostika, higijensko-epidemioloka sluba.
-Specijalistiko - konsultativna zatita obuhvata:
-
antituberkulozni dinspanzer (AT.D),

interna sluba,
otorinolaringolog (ORL),
94
oftalmologija ,
stomatoloka zatita sekundarnog nivoa ,
radioloke i ultrazvune dijagnostike i
labaratorijsko biohemijske dijagnostike sekundarnog nivoa .
Ove poslove obavlja 199 zaposlenih od ega su 34 ljekara ope prakse , 10 stomatologa , 11 specijalista i 1
dip.farmaceut .
Povrina Centralnog objekta Dom zdravlja Ilida je 800 m2 .
U proteklom periodu Organizaciona jedinica Doma zdravlja Ilida je ojaana kadrovski i tehniki . Uz
kadrovsko popunjavanje , postojei kadar je upuen na edukacije svih vrsta specijalizacija , postdiplomska
nastava , vie kole , seminare ,kongrese.
U okviru tehnikog jaanja opremljen je edukacioni centar , kupljena nova telefonska centrala , EKG aparat ,
sterilizator , defiblirator , inhalator , andiometar , tradmil traka za ergometriju , kompjuteri , friider za
vakcine , oftalmoskop kompjuter i druga oprema za ambulante porodine/obiteljske medecine .
U prostorijama Doma zdravlja lociran je punkt hitne medicinske pomoi koji u okviru svoje nadlenosti
prua cjelodnevnu zdravstvenu zatitu graana u periodu od 0-24 sata.
Kada je u pitanju sam objekat Doma zdravlja Ilida evidentno je da se isti u cjelosti ne koristi jer se u
prizemlju u lameli B. smjetene prostorije "Neretve" koja se bavi poslovima ortopedskih pomagala .
Vodea oboljenja registrovana u primarnoj zdravstvenoj zatiti na podruu opine Ilida su: akutne infekcije
gornjih respiratornih puteva,hipertenzivna oboljenja,akutni bronhitis,cistitis, oboljenja oka .
Vodei uzroci smrtnosti na podruju opine Ilida : oboljenja cirkulatornog sistema,maligne
neoplazme,endokrilna i metabolika oboljenja sa poremeajem u ishrani, oboljenja respiratornog sistema.
Vodea infektivna i parazitarna oboljenja kod stanovnitva su : varicellae,enterocolitis acuta,angina
streptococcica ,salmonelosis,scabies,TBC,scarlatina,toxiinfectio alimentaris,hepatitis virosa A,B,C i
mononukleosis.
Posljednjih par godina na Ilidi postoji problem neblagovremene zdravstvene zatite u oblasti internistikog
pregleda , ultrazvunog i radiolokog pregleda gdje ih pacijent obavlja u periodu ekanja od 1 do 4 mjeseca.
Pored Doma zdravlja Ilida kao organizacione jedinice JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo graani mogu
koristiti usluge dvije apoteke u vlasnitvu JU Apoteke Sarajevo, ljeilite locirano u Hotelu "Terma"
,privatne poliklinike "EUROFARM","ARTRIJUM" , pet privatnih specijalistikih ambulanti , osam
privatnih stomatolokih ambulanti , jednu privatnu biohemijsku labartorija i devet privatnih apoteka koje
pruaju usluge primarne i specijalistiko-konsultativne zdravstvene zatite.
-Porodina (obiteljska ) medecina
Jedno od stratekih opredljenja Federalnog ministarstva zdravstva je reforma primarne zdravstvene zatite ,
koja treba biti usmjerena u razvoj obiteljske (porodine ) medecine , a u cilju osiguranja graanima jednakih
uslova , odnosno mogunosti za koritenje zdravstvenih usluga primarnog nivoa zdravstvene zatite.
U vezi s tim Kanton Sarajevo donosi Odluku o usvajanju mree ambulanti porodine (obiteljske ) medicine
u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo "Slubene novine Kantona Sarajevo " br: 3/05 .
Standardi ambulanti porodine (obiteljske) medicine utvreni su lanom 38. Federalnog zakona o
zdravstvenoj zatiti i obuhvataju sljedee elemente
zdravstveno stanje ,starosna , polna i socijalna struktura stanovnitva ,
jednake uvjete odnosno mogunost za koritenje zdravstvenih usluga ,
stepen organizacije podruja , saobraajna povezanost i specifinost naseljenosti te dostupnosti na
podruju koja su rijetko naseljena ,
ekonomsko finansijske mogunosti,
Prema naprijed navedenoj Odluci planirano je da opina Ilida ima 10 ambulanti porodine medicine do
kraja 2007. godine.
95
Do kraja marta 2007. godine , uraene su, odnosno rade, sljedee ambulante porodine medicine :
1. U centralnom objektu Doma zdravlja Ilida rade 4 tima obiteljske medicine (TOM)
2. U mjesnoj zajednici Hrasnici I u ambulanti porodine medicine rade 3 (TOM).
3. U mjesnoj zajednici Sokolovi Kolonija u ambulanti porodine medicine rade 2 (TOM).
4. U mjesnoj zajednici Butmir u ambulanti porodine medicine rade 2 (TOM).
5. U mjesnoj zajednici Stup u ambulanti porodine medicine radi 1 (TOM).
6. U mjesnoj zajednici Rakovica u ambulanti porodine medicine radi 1 (TOM).
Svi timovi su kadrovski i tehniki opremljeni po standardima obiteljske medicine .
Potrebno je kadrovski i tehniki opremiti ambulante porodine medicine u mjesnoj zajednici Stup II i Otes ,
kao i nastaviti sa izgradnjom ambulanti porodine medicine na podruju MZ Osjek , Blauj , Hrasnica II i
Luani .
Kako bi dolo do potpune implementacije projekta mree ambulanta porodine - obiteljske medicine , u
Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo , potrebno je poveati broj timova porodine medicine koje
egzistiraju po mjesnim zajednicama ,kao i da se razmatra mogunost otvaranja stomatolokih slubi u
postojeim ambulantama porodine medicine da se ponovo uspostavi stomatoloka sluba u Petoj osnovnoj
koli i pedijatrijska sluba u ambulanti Hrasnica .
Da se povea broj ljekara - specijalista kako bi se ojaala specijalistiko- konsultativna sluba .
II 7.1.2 Razvoj zdravstvene zatite
Kanton Sarajevo je donio Strategiju razvoja zdravstva za period 2006-2015 godine, ("Slubane novine
Kantona Sarajevo " br: 6/06) .
Strategija je usmjerena na unapreenje zdravlja stanovnitva smanjenje rizika u zdravlju te razvijanje
efikasnog racionalnog i kvalitetnog sistema zdravstvene zatite u cilju poveanja stepena zdravstvenih
korisnika i davalaca.
-Unaprijediti zdravstvenu zatitu djece i sa tim u vezi razvijati preventivno-promotivne programe.
Unaprijediti zdravlje dijece kroz dalji razvoj inicijativa WHO I UNICEFA-a "Bolnica prijatelj beba " i
promoviranje iskljuivog dojenja u prvih 6 mjeseci ivota.
Ostvariti obuhvat od 95% dojenadi i predkolske dijece obaveznom imunizacijom stanovnitva protiv
zaraznhih bolesti.
Jaati mjere i aktivnosti za smanjenje rane neonatalne smrtnosti.Kontinuirano pratiti psiho-fiziki rast i
razvoj i stanje uhranjenosti dojenadi ,male i predkolske djece.
-Zdravlje mladih ljudi
1.Unaprijediti zdravstvenu zatitu mladih osoba na podruju opine Ilida uz obezbjeenje kontinuiranog
praenja psiho-fizikog rasta i razvoja i stanja uhranjenosti
2.Provoenje mjera usmjerenih naroito na spreavanje rizinog i tetnog ponaanja /alkoholizam,
narkomanija, puenje/.
6.Savjetovanje mladih o reproduktivnom zdravlju seksualnosti, kontracepciji i prevenciji splonih bolesti
ukljuujui i HIV/AIDS.
7.Prevencija traumatizma i smanjenje onesposobljenoti i mortalitet usljed povreivanja zbog nesree ili
nasilja.
8.Prevencija nasilja kolske djece i omladine.
-Zdravo starenje i dostojanstveno umiranje
Omoguiti starim osobama voenje nezavisnog ivota uz poveanje samostalnosti i kvaliteta ivota kroz:
- Prevenciju hroninih masovnih nezaraznih bolesti, prevencija povreda,edukacija ove populacije o
zdravom nainu ivota.
- Osnivanje slubi za njegu u kui i stimulisanje slubi koje ve postoje.
- Obezbjediti starim osobama pravo na dostojanstveno umiranje uz uvaavanje kulturnih i religijskih
obiaja.
96
-Zdravlje ena
1.Unaprijediti zdravlje ena na podruju Kantona Sarajevo sa posebnim usmjerenjem na zdravlje ena koje
imaju najvee rizike, ukljuujui i socioekonomske rizike, kroz sistematsko zdravstvo prosvjeivanje i
edukaciju o samoprocjenjivanju zdravlja.
2.Unaprijediti slube za zatitu reproduktivnog i seksualnog zdravlja ene i uiniti ih dostupnim i
prihvatljivim u svim fazama njihovog ivota.
-Mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje predstavlja jedan od prioriteta kako na kantonalnom tako i federalnom i dravnom nivou
uzimajui u obzir da je BiH postkonfliktno i tranzicisko drutvo sa itavim spektrom problema koji e
dugorono imati uticaj na ljudski kapital, koji je ujedno i kljuni kapital svakog dutva.
Poremeaj mentalnog zdravlja i poremeaj ponaanja svakodnevni su dio prakse i unutar primarne
zdravstvene zatite.Najee dijagnoze su : poremeaj raspoloenja, mentalni poremeaji uzrokovani
stresom, alkoholom, drogama. Samoubistva i nasilje predstavljaju znaajan problem kada govorimo o
mentalnom zdravlju stanovnitva.
Potrebno je sainiti program za osnaenje centra za mentalno zdravlje .
Nastaviti imlementaciju smjernica vezanih za Inovirani program prevencije narkomanije ,alkoholizma i
drugih ovisnosti za period 2004 -2007 god. i planirati izradu dugoronog programa prevencije
narkomanije,alkoholizma i drugih ovisnosti za dalji period od 2008 do 2015 godine.
-Prevencija i kontrola hroninih masovnih nezaraznih bolesti
Meu vodeim hroninim nezaraznim bolestima su : hipretenzivna oboljenja ,diabetes mellitus ,druge
dorzopatije ,bronhitisi ,emfizem i druga opstruktivna pluna oboljenja ,artroze, cervikalni i drugi poremeaji
intervertebralnih diskova ,astma i maligne neoplazme.
-Sprijeavanje i suzbijanje zaraznih bolsti
U rangu deset vodeih oboljenja nalazi se TBC i Hepatitis A,B,C,a od zaraznih, koje podlijeu prevenciji jo
se registruju oboljeli od parotitisa,rubeole i morbila.Iz reda zoonoza registruju se oboljeli od bruceloze i Q
groznice .
Oblast zdravstvene zatite bila bi cjelovitija da smo dobili traene podatke od nadlene JU Dom zdravlja
Kantona Sarajevo - negativan odgovor na na zahtjev br:01-3-990-2 od 23.02.2007.godine .
II 7.3
SOCIJALNA ZATITA
Socijalna zatita kao organizirana djelatnost usmjerena je na osiguranje socijalne sigurnosti graana, a
provodi se poduzimanjem odgovarajuih mjera i pruanja usluga socijalne zatite, a radi otklanjanja
posljedica stanja socijalnih potreba u kojima se nau porodice ili osobe. Stanje socijalnih potreba odreenog
broja graana na podruju opine Ilida vrlo je evidentno izraeno, a to je posljedica ratnih deavanja,
velikih migracija stanovnitva, tranzicija drutveno-politikog sistema, smanjena zaposlenost i dr. Opina
Ilida provodi aktivnu i pasivnu socijalnu politiku i to tako to kroz potivanje zakonskih propisa, uputstava i
normi prua materijalnu, savjetodavnu i drugu pomo i podrku svojim stanovnicima bez obzira na njihovu
rasnu, vjersku i drugu pripadnost i opredjeljenje. Poslovi socijalne zatite na podruju opine Ilida obavljaju
se radom dvije slube kantonalnog i opinskog nivoa. Kantonalna sluba socijalne zatite radi na
provoenju vie zakona i zakonskih odredaba, kao i uputstava iz oblasti socijalne politike (Zakon o
socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Porodini zakon, Zakon o upravnom
postupku, Zakon o zatiti od nasilja u porodici, Krivini zakon prema maloljetnicima, Zakon o zatiti osoba
sa duevnim smetnjama itd.). Centar za socijalni rad takoer radi na provoenju odreenih zakona,
zakonskih odredaba i upustava iz oblasti socijalne politike. Potujui navedene zakone obje Slube nastoje
zadovoljiti potrebe stanovnitva u lokalnoj zajednici. Meutim i pored postojeih socijalnih projekata
97
pruanja socijalne pomoi stanovnitvu (subvencioniranje trokova grijanja, jednokratne novane pomoi,
stalne novane pomoi, pomo i njega od strane drugog lica, javne kuhinje, pomo u kolskom priboru i
knjigama, hraniteljstvo, sigurna kua, itd.) ipak dio stanovnitva, posebno mladi, prema vaeim zakonskim
regulativama ostaje bez potrebne socijalne zatite.
U opini Ilida u djelokrugu Slube za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica su slijedee
oblasti: djeija zatita i zdravstvo, novana naknada majkama porodiljama, status civilnih rtava rata, status
izbjeglica i raseljenih lica, pitanje povratka na podruje opine Ilida, izdavanje radnih knjiica i upis
diploma u radnu knjiicu i jednokratne novane pomoi.
Tabelarni prikaz pruanja socijalne zatite zakljuno sa 31.12.2006 godine:
r/b
OPIS POMOI
BR.
KORISNIKA
1.
2.
3.
4.
priznato pravo na djeiji dodatak

priznato pravo na jednokratnu novanu pomo za novoroeno djete
priznato pravo na pomo djeteta do 6 mjeseci i dodatna ishrana majke dojilje
priznato pravo umjesto plae majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa
posla radi roenja djeteta
priznato pravo na novanu pomo za vrijeme poroaja ene majke koje nisu u
radnom odnosu
subvencija dijela trokova boravka djece u predkolskim ustanovama
dodjela pomoi iz budeta opine Ilida socijalno najugroenijim licima/jednokratna
novana pomo
CR lina invalidnina
CR porodina invalidnina
priznato pravo djece na zdravstvenu zatitu djece do 15 godina
priznato pravo na zdravstvenu zatitu starijih od 65 godina
priznato pravo na zdravstvenu zatitu raseljenih lica
priznato pravo na zdravstvenu zatitu CR
3269
252
252
211
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
391
7
651
245
316
275
197
241
67
* izvor podataka: Sluba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica
Centar za socijalni rad kao javna ustanova i organizaciona jedinica Kantonalnog centra za socijalni rad ima
za cilj pruanje socijalne zatite graanima na podruju opine Ilida. JU Centar za socijalni rad Ilida bavi
se prvenstveno primarnom, ali i sekundarnom socijalnom zatitom. U primarnu socijalnu zatitu spada
rjeavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju, dok u sekundarnu
zatitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema.
U JU Centra za socijalni rad je zaposleno 13 radnika:
ef slube dipl.socijalni radnik
7 dipl.socijalnih radnika
1 pedagog-1/2 radnog vremana u JU Centar za socijalni rad Hadii
1 psiholog- radnog vremena u JU centar za ocijalni rad Hadii
1 operater
1 blagajnik
1 kurir-spremaica
2 pripravnika
Centar za socijalni rad se finansira iz Budeta Kantona Sarajevo kako za materijalna davanja tako i za plate
uposlenika.
Osnovni zadaci Centra za socijalni rad je pruanje socijalne zatite :
- djeci bez roditeljskog staranja,
- odgojno zanemarenoj djeci,
- odgojno zaputenoj djeci,
- djeci iji je razvoj ometen u porodinim prilikama,
98
osobama ometene u duevnom i tjelesnom razvoju i osobama sa invaliditetom - materijalno

neosigurana lica i za rad nesposobna lica,
starim osobama bez porodine skrbi,
osobama drutveno negativnog ponaanja,
osobama i porodicama u stanju socijalnih potreba kojima je zbog posebnih okolnosti potreban
odgovarajui oblik socijalne zatite.
Podaci o broju korisnika socijalne zatite, koji se provode u skladu sa zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti
civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom.
Brojani pokazatelji koji se odnose na regulisane oblike, mjere i usluge socijalne zatite, za korisnike
sa podruja opine Ilida sa 31. 12. 2006 godine
R/B
REGULISANI OBLICI, MJERE I USLUGE SOCIJALNE ZATITE KORISNIKA
Broj
korisnika
1.
JU Dom za zatitu starih lica Sarajevo
18
2.
Djeiji dom Mostar
3.
kolski pribor za djecu
4.
Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece "Mjedenica "
5.
JU Dom za stara i iznemogla lica Gorade
6.
JU "Dom-porodica " Zenica
7.
K.J.U."Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba "

Sarajevo-Naherovo
18
8.
Subvencija sahrana,denaza,ukopa
14
9.
SOS kinderdof internacional Sarajevo
10.
Zavod za zbrinjavanje mantalno invalidnih lica "DRIN "-Fojnica
22
11.
Zavod "Bakovii"-Fojnica
12.
Zavod za zatit djece i omladine "Pazari"
13.
JU Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo,internatski smjetaj uenika
14.
Zavod za lijeenje,rehabilitaciju i socijalnu zatitu hroninih duevnih bolesnika

"Jake"Modria
15.
JU Djeiji dom "Bjelave " Sarajevo
16
16.
Stalna novana pomo
137
17.
Novana naknada za njegu i pomo od starane drugog lica Stara lica
195
18.
Djeca na porodinom smjetaju
13
19.
Naknada na ekanje na zaposlenje
55
20.
Jednokratna novana pomo
461
21.
Izuzetna novana pomo
22.
Subvencija trokova grijanja, vrsto gorivo, plin, toplane
23.
Novana naknada za udbenike djeci
282
UKUPNO
2538
398
6
872
Putem Centra za socijalni rad, osigurava se primjena Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i
zatiti porodica sa djecom kao i poslovi strunog rada socijalnih radnika, pravnika, psihologa, pedagoga u
primjeni Porodinog Zakona, Krivinog Zakona Federacije BiH, Zakona o izvrenju sankcija u Kantonu
Sarajevo, Zakona o zatiti osoba sa drutvenim smetnjama itd.
99
Tabelarni prikaz poslova Slube za socijalna pitanja Ilide u 2006.godini iskazano je:
R/B
KATEGORIJA
OSTVARENO
USLUGA
1.
Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizikom i psihofizikom razvoju
2.
Djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama
24
3.
Vaspitno zanemarena djeca
33
4.
Vaspitno zaputena djeca
17
5.
Materijalno neobezbjeene i za rad nesposobne osobe
141
6.
Stare osobe bez porodinog starana
195
7.
Osobe sa drutveno negativnim ponaanjem
8.
Lica i porodice u stanju socijalne potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban
poseban oblik zatite
872
9.
Lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih ivotnih potreba
1288
10.
Mjere ukljuivanja/specijalne kole,rehabilitacija/
11.
Pomo u saniranju poremeenih branih odnosa
12.
Obezbjeenje zdrtavstvene zatite
137
13.
Regulisanje toplog obroka u javnim kuhinjama
576
14.
Posredovanje
52
15.
Miljenje o povjeri djece u brakorazvodnom sporu
28
16.
Broj prijedloga o izmjeni sudske odluke o povjeri djece
17.
Miljenje za izmjenu odluke o visini izdraavanja
18.
Regulisanje vianja djece kontaktiranje
19.
Davanje miljenja o sklapanju braka maloljetnim licima
20.
Povjera djece iz vanbrane zajednice
21.
Starateljstvo nad punoljetnom djecom
43
22.
Starateljstvo nad maljoljetnom djecom
40
23.
Posebno starateljstvo
24.
Usvojenje
25.
Odgojne mjere prema maloljetnicima
26.
Ostale usluge socijalnog i drugog strunog rada
2576
UKUPNO:
7002
746
1
56
121
1
28
Licima koja su ostvarila pravo na stalnu novanu pomo, a koja nemaju zdravstveno osiguranje po
nekom drugom zakonskom osnovu, centar za socijalni rad je zdravstveno osigurao i uplauje doprinose za
njihovo zdravstveno osiguranje.
Materijalna pomo Crvenog kria Opine Ilida.
- Narodne kuhinje. Brojani prikaz po punktovima za topli obrok
r/b
1.
2.
3.
4.
Naziv punkta
Ilida Centar
Sokolovi Kolonija
Hrasnica
Stup II
Broj korisnika
90
70
50
40
Ukupno mjeseno 250 toplog obroka
100
Brojani prikaz za mjesene pakete:

r/b
1.
2.
3.
4.
Naziv punkta
Rakovica
Blauj
Osjek
Otes
broj korisnika
50
144
23
193
Ukupno 407 paketa

Broj korisnika toplog obroka i paketa stalno je promjenljiv i oekuje se poveanje na 1000 korisnika.
Za proteklih 12 mjeseci podjeljeno je 3000 obroka ,a za dvanaest mjeseci podjeljeno je 4700 paketa.
Pored redovne podjele hrane i paketa korisnicima toplog obroka organizacija CK Ilida je i interventno
djelovala sa paketima hrane i higijene na zahtjev pojedinih sekretara MZ : Hrasnica I i II, Blauj, Stup,
Udruenje penzionera, Centar za socijalni rad, za graane koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.
Iz svega moemo zakljuiti da je stanje socijalnih potreba odreenog broja graana u opini Ilida
evidentno izraeno, a s obzirom da je opina Ilida jedna od razvijenih opina, ona bi trebala poduzeti
odreene radnje u rjeavanju pitanja problema socijalne politike. Meu tim problemima mogu se svrstati
slijedei:
1. Naruena porodina dinamika te tradicionalna struktura porodice: roditelji su ili prezaposleni ili se
nedovoljno bave svojom djecom. Izostaje potrebna podrka porodice kao osnovne elije drutva.,
2. Socijalni urbani rizici uestaliji su, na primjer: zloupotreba droga i alkohola, lo uticaj
necenzuriranih mediskih poruka, lo uticaj vrnjaka, velika ponuda zabave, a mala ponuda obrazovnih i
kulturnih sadraja.,
3. Drutveno neprihvatljivi oblici ponaanja delikvencija gdje je u zadnje vrijeme najizraeniji
oblik nasilja meu mladima, agresivnost i sl.,
4. Neorganizirano koritenje slobodnog vremena.,
5. Kriza morala.,
6. Nezaposlenost .,
Da bi se socijalna zatita provodila u skladu sa zakonskim propisima u korist i dobrobit graana
opine Ilida, nuno je provesti aktivnosti na izgradnji adekvatnih objekata te ih opremiti adekvatnom
opremom, pa i sam Centar za socijalni rad.
II 8. KULTURA I SPORT
Kultura kao iznimno vano podruje u identifikaciji jednog drutva sastoji se od vrijednosti normi kao
duhovni, geografski i fiziki prostor, kada komuniciraju u skladu kulturno naslijee, sadanjost i budunost.
Kroz sublimaciju razvoja obrazovanja, usavravanja , oplemenjivanja, bogaenja duha, strune, naroito
ope obrazovanosti, naitanosti, etike kulture, izraava se nivo kulturnog afiniteta kako pojedinca tako i
drutva uope. Cilj kulture je oplemenjivanje svih struktura drutva i oblikovanje prostora gdje e pojedinci
razvijati kulturu ivljenja i doivljaj kulture u skladu s linim afinitetima. Cjelishodnost navedenog na
prostoru opine Ilida izraava se kulturnim iskazivanjem kroz: oplemenjivanje svakodnevnog ivota,
ouvanje tradicije, kulturnu produkciju, kreativnou i stvaranje novih obrazaca te kreiranje prostora za
vlastito prepoznavanje u oblastima kulturno-historijskog i prirodnog naslijea, kulturno-umjetnikog
stvaralatva, biblioteke i muzejske djelatnosti i tradicionalnim elementima.
Sport predstavlja sastavni dio ovjekovog drutvenog ivota od njegovog postanka. Kao fenomen
savremenog drutva egzistencijalno-esencijalnu potrebu modernog ovjeka i primaran segment u psihofizikom razvoju ljudske populacije, a posebno djece i omladine. U lepezi sportsko - rekreativnih povrina
su: nogometni tereni, bazeni, hipodrom, sportske dvorane, fitness i tenis centri, ahovske plohe, te
mnogobrojne vanjske univerzalne plohe na kojima graani Ilide zadovoljavaju potrebu za aktivnou i
kretanjem. Od sportskih grana najzastupljeniji su sportovi sa loptom (nogomet, koarka, odbojka i rukomet),
borilaki sportovi (karate, boks, kick boks), ali tu je i skijanje, hokej, ah, planinarenje kao i sport za osobe
101
sa onesposobljenjem. Posebno mjesto u sportskoj historiji Ilide zauzima konjiki sport i manifestacije
vezane za takmienja u ovoj grani sporta.
Sve navedeno potvruje izvorno znaenje rijei Ilida: "mjesto koje nudi, daje i osigurava zdravlje".
Ustanove u oblasti kulture i sporta
Zbog potpunjavanja sadraja i mogunosti, a u cilju koritenja materijalnih i kadrovskih potencijala iz oblasti
kulture, sporta i rekreacije Opinsko vijee Ilide je osnovalo dvije javne ustanove:
1. JU "Kulturno - sportski i rekreacioni centar" Ilida
U skladu s lanom 1. Odluke o osnivanju broj 01-02-420/00 od 29.02.2000.g., a koja je objavljena u
("Slubenim novinama Kantona Sarajevo", broj 3/00). navedena ustanova je pravni sljedbenik "Kulturno sportskog i rekreacionog centra" Ilida d.j.l. u iji sastav ulazi:
- Univerzalna dvorana povrine 2.400m2(kapaciteta 2.500 gledalaca)
- Ljetna pozornica 4.525 m2
- Otvoreni sportski stadion povrine 1.600 m2 (sa tribinama i pripadajuim zemljitem)
- Prostorije galerije slika
- Nekadanji RU "Slobodan Princip Seljo" ukupne povrine cca 700 m2 u okviru kojeg je i prostor
multimedijalnog centra od 332 m2 ija je sanacija u toku, galerijskim prostorom i bibliotekom kao
i slubenim prostorijama Udruenja i Fondacije koje po ugovoru koriste prostor, uz napomenu da
navedenom Odlukom objekat nije u sastavu JU KSiRC Ilida, ali se kao takav tretira do konanog
rijeenja njihovog statusa.
Upravni i Nadzorni odbor imenovani su 07.10.2005. godine na period od 4 godine, a kadrovska struktura
je 11 zaposlenih (1 VSS; 1 VS; 7SSS i 2 NK.).
2. JU za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica-Ilida
U skladu sa lanom 1. Odluke o osnivanju Javne ustanove za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica Ilida ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj 22/01) broj 01-02-1403/01-1 od 11. septembra 2001.g.
imovinu ine:
- "Dom kulture " Hrasnica (povrine 4.108 m2 sa pripadajuim zemljitem 13.739m2) u okviru
kojeg se nalazi
kino-sala sa pozornicom i 350 sjedinih mjesta, galerijski prostor, bibloteka sa itaonicom, sala sa
80 sjedinih mjesta, prostor Spomen sobe 104.VMTBr, prostor igraonice za djecu, te prostor
restorana koji nije u funkciji.
- "Centar fizike kulture" (povrinama kuglana 185,20m2; sportska sala sa prateim objektima 811
m2; fudbalski stadion sa tribinama pov.13.500m2; ostali tereni sa tribinama 5.960m2 sa
pripadajuim zemljitem povrine 76.000m2)
Upravni i Nadzorni odbor imenovani su 07.10.2005. godine na period od 4 godine, a kadrovska struktura
je 15 zaposlenih (2VSS, 5SSS, 7 KV i 1 NK).
Tabelarni prikaz budetskih izdvajanja u kuturu i sport (ustanove,organizacije,maifestacije i sl.)
budetska stavka
2005.godina
2006.godina
2007.godina
ju ksirc Ilida
77.300
97.300
84.000
ju ksr hrasnica-ilida
197.000
200.000
192.000
konto-kutura
75.000
65.000
70.000
konto-sport
180.000
200.000
220.000
II.8.1. Kultura
Kultura na podruju Opine Ilida kao kompleksna cjelina ukljuuje aspekte vrlo specifinog
materijalnog i duhovnog ivota sa kulturno-civilizacijskim subjektom prisutnim jo od pradavne batine
neolitskih ljudi.Na ovom prostoru postoji mogunost direktnog pogleda na kontinuiran ljudski ivot
identificiran kroz izmjene kultura i civilizacija od neolitskih, preko eneolitskih i prvih povjesnih, kao to su
ilirske, rimske, srednjovjekovne bosanske, osmanske, austrougarske do nae savremene civilizacije i kulture.
102
Posmatrajui kulturu danas na prostoru ove Opine, neminovno je uoiti brojne tragove necivilizacijskih
stremljenja u periodu od 1992 do 1996.godine, koja su prisutna u svim segmentima kulture. U poslijeratnom
periodu uinjeni su znatni pomaci u obezbjeenju osnovnih resursa u oblasti kulture. U okviru
samoupravnog djelovanja opina Ilida osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti kulture kroz
aktivnosti razliitih institucija, a u zavisnosti od programskih sadraja pojedinih segmenata i vaeoj
zakonskoj regulativi svojstvena djelatnostima tretiranim u kulturi.
II.8.1.1. Ostali objekti u funkciji kulture

Osim javnih ustanova na podruju Opine za kulturu i sport postoji mogunost realizacije aktivnosti
kojima se podstie amaterizam i drutvene aktivnosti u okviru drutvenih domova, domova kulture po
mjesnim zajednicama.
Pregled drutvenih domova na prostoru Opine Ilida sa stanjem - decembar 2006. godine
R/B
NAZIV OBJEKTA
POVRINA
OBJEKTA
VLASNIK
OBJEKTA
KORISNIK OBJEKTA
STANJE OBJEKTA
1.
Dom kulture "Butmir"
cca 500 m2
Opina Ilida
Objekat je u
izgradnji
2.
Drutveni dom "22 April"

Sokolovi Kolonija
365 m2
Opina Ilida
Udruenja, lokalna
ambulanta, privredni
subjekti (zakupci) MZ-a
Dobro
3.
Drutveni dom "Otes"
170 m2
Opina Ilida
MZ-a lokalna
ambulanta
Novoizgraeni
objekat
4.
Drutveni dom
"Rakovica"
364 m
Opina Ilida
MZ-a, udruenja,
privredni subjekti
(zakupci) lokalna
ambulanta
Dobro
5.
Drutveni dom "Stup II"
170 m2
Opina Ilida
MZ-a, lokalna
ambulanta
Novoizgraeni
objekat
6.
Drutveni dom "Stupsko

brdo"
520 m
Opina Ilida
MZ-a, udruenja,
privredni subjekti
(zakupci), Islamska
zajednica
Dobro
7.
Dom kulture "Vrelo

Bosne"
300 m2
Nerijeeni
imovinskopravni odnosi
Pravoslavna crkva
Blauj
Dobro
8.
Drutveni dom "Osjek"
9.
Drutveni dom "Blauj"
Opina Ilida
Objekat je u
izgradnji
Planirana
izgradnja objekta
II.8.1.2.Kulturno-historijsko i prirodno naslijee

Povoljni prirodni i geografski uvjeti uinili su prostor opine Ilida atraktivnim od neolita do danas.
U toku rata kulturno - historijsko i prirodno naslijee je naputeno i degradirano. Aktuelno stanje kulturne
batine Ilida, odraz je ukupnih drutveno - ekonomskih i socijalnih prilika u drutvu to je uzrok
ograniavajuih faktora na akcentiranje ovog znaajnog segmenta u kulturi. Na podruju ove Opine
evidentirano je od Komisije za zatitu nacionalnih spomenika BiH est nacionalnih spomenika BiH
("Butmirsko neolitsko naselje", "Rimske iskopine AQUAE S...", "Rimski most na Planditu",
"Predromanika crkva i srednjovjekovna nekropola steaka u Vrutcima", "Pravoslavna crkva Sv. Save u
Blauju sa grobljem" i "Crkva uznesenja Blaene Djevice Marije - Stup".) Osim nacionalnih spomenika, a na
osnovu evidencije Zavoda za zatitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijea izmeu ostalog je
103
registrovan arheoloki lokalitet Crkvite u Blauju, zatim sedam nekropola s veim brojem steaka i niana
(Hrasnica, Kovai i Stup), devet ishodinih kua iz perioda od 15. do17. vijeka izgraenih za vrijeme turskog
perioda, koje su primjer ogranka lokalne osmanlijske arhitekture orijentalnog tipa (Hrasnica, Kovai, Butmir
i Stup), vie objekata iz perioda Austro-Ugarske vladavine (stara eljeznika stanica, objekat Srednje
grafiko-tehnike kole, kompleks vila u Velikoj aleji, hotelski kompleks u Banjskom parku, zgrade Opine i
dr.), tri boravine i rodne kue narodnih heroja iz NOB-a 1942-1945.
Od prirodnih dobara Ilida raspolae Spomenikom prirode Vrelo Bosne sa irim obuhvatom (Velika Aleja,
Stojevac, Plandite), podrujem planine Igman sa specifinom vegetacijom, faunom i geomorfolokim
vrijednostima, sumpornim vrelima koja su ljekovita i ekonomski znaajna, izvoritima mineralne i pitke
vode, te parkovima u banjskom kompleksu s bogatim biljnim zajednicama. Veliki broj spomenikih obiljeja
evidentan je na prostoru ove Opine (osam spomen obiljeja posveenih poginulim borcima u periodu od
1941 do 1945.godine, 18 spomen obiljeja posveenih ehidima i poginulim borcima u periodu od 1992 do
1996. godine, 12 hair esmi i dva spomen obiljeja posveena civilima u periodu od 1992 do 1996.god.).
O multikonfesionalnosti na ovim prostorima svjedoe i vjerski objekti izgraeni na prostoru ove opine gdje
mnogi spadaju u red vrijednih kulturno - historijskih spomenika (pravoslavna i katolika crkva, katoliki
samostani, damije i mesdidi). Obzirom na znaaj kulturno - historijskih dobara s aspekta kulture, aktuelni
su projekat signalizacije nacionalnih spomenika i projekat "Ambijentalna rekvalifikacija arheoloko termalnog nalazita "Aquae s... Ilida" koji bi se realizovao u saradnji s timom eksperata iz Italije, a
koncipiran je kroz izgradnju arheolokog parka.
II.8.1.3. Muzejska djelatnost
Muzejska djelatnost na podruju Opine Ilida se afirmie kroz rad i funkcionisanje Spomen sobe
104. VMTBr. i Spomenikog kompleksa "Tunel Dobrinja - Butmir", kao i kroz instaliranu stalnu izlobenu
postavku u ulici Mala aleja (izlobeni portali) u okviru koje je izvrena umjetnika obrada reprezentativnih
motiva iz bogate kulturno - historijske batine BiH s akcentom na Ilidi.
Spomen soba 104. VMTBr je u funkciji od 1998. godine u okviru Doma kulture u Hrasnici, povrine 75 m2,
sa 165 eksponata, 655 fotografija i video materijalom vezanim za postojanje pomenute brigade koja je
djelovala na slobodnom prostoru Opine Ilida u periodu od 1992 do 1996.godine. Upravljanje i nadzor nad
radom Spomen sobe vre predstavnici borakih organizacija Opine Ilida (zakljuak sa sastanka odranog
dana 21.06.2005.godine u prisustvu predstavnika Opine i borakih organizacija).
Pregled broja posjetilaca Spomen sobe
Godina
1999
Broj posjetilaca
2019
...
2002
2003
2004
2005
2006
770
480
1000
1570
1250
Spomeniki kompleks trenutno objedinjuje Spomen sobu u kojoj su sadrani eksponati vezani za tunel D-B i
sam tunel koji se nalazi ispod aerodromske piste koji spaja naselja Butmir i Dobrinju. Duina tunela je 720
m, visina je 1,5-2 m a irina 1,2 m. Tunel je izgraen 1993.godine i u ratnom periodu je bio jedini vid
komunikacije opkoljenog grada sa svijetom. Zbog posebnog znaaja za BiH i Kanton Sarajevo, Spomeniki
kompleks "Tunel D-B" je proglaen zatienim dobrom II kategorije.
U cilju zatite pomenutog lokaliteta Skuptina Kantona Sarajevo donijela je Rjeenje o izgradnji
Memorijalnog muzeja Opsade grada Sarajeva na lokalitetu D-B, a Zavod za planiranje i izgradnju Kantona
uradio je Nacrt urbanistikog projekta pomenutog muzeja. Poslove odravanja i prezentacije izlobenog
materijala izvrava samoinicijativno gosp. Kolar Bajro.
II.8.1.4. Biblioteka djelatnost
U periodu prije rata na podruju opine Ilida djelovale su dvije javne biblioteke u okviru Doma
kulture u Hrasnici sa knjinim fondom od 23.000 knjinih jedinica i itaonikim prostorom, te u okviru RU
"Slobodan Princip Seljo" sa knjinim fondom od 40.000 knjinih jedinica i itaonikim prostorom. U
postratnom periodu situacija u bibliotekoj djelatnosti je znatno izmjenjena. Do 2006.godine egzistirala je
samo biblioteka u okviru Doma kulture Hrasnica sa znatno manjim knjinim fondom u odnosu na prijeratni
svega 9.650 knjinih jedinica sa oskudnim izborom naslova (uglavnom spaeni ostatak od ranije, fond
104
obezbijeen od dobrovoljnih darovaoca - graana i fond obezbijeen donacijama Opine). Biblioteka

raspolae itaonikim prostorom od 75 m2. U maju 2006.godine reaktiviran je rad Bibliotekog odjeljenja
Ilida u sastavu Biblioteke Grada Sarajeva u okviru Multimedijalnog centra Ilida (nekadanji RU "Slobodan
Princip Seljo"). Biblioteki fond istog je cca 2.500 bibliotekih jedinica koji je obezbijeen iz sredstava
Kantona Sarajevo, Opine Ilida i redovnom djelatnou biblioteke. Biblioteko odjeljenje ne raspolae
itaonikim prostorom.
Pregled stanja biblioteka Opine Ilida u periodu od 2002-2006.god.
2002
R/
B
Naziv
biblioteke
2003
2004
2005
knjinih
jedinica
lanova
knjinih
jedinica
lano
va
knjinih
jedinica
lanova
knjinih
jedinica
2006
lanova
knjinih
jedinica
lanova
1.
Biblioteka
Hrasnica
8.600
206
9.100
180
9.500
181
9.500
100
9.650
34
2.
Biblioteka
Ilida
2.500
160
3.
UKUPNO
8.600
9.100
9.500
9.500
12.150
U skladu sa meunarodnim standardima u bibliotekoj djelatnosti omjer broja knjiga po glavi stanovnika je
1:1, odnosno jedan stanovnik - jedna knjiga, taj omjer na podruju Opine Ilida je 1: 0,22, dakle jednom
stanovniku pripada 0,22 knjiga to je znatno manje od standarda.
II.8.1.5. Udruenja iz oblasti kulture
Udruenja iz oblasti kulture znatno doprinose afirmaciji kulturnih vrijednosti Opine i aktiviranju
mladih kroz raznovrsne aktivnosti na polju umjetnikog rada.
Pregled udruenja iz oblasti kulture na podruju Opine Ilida sa stanjem decembar 2006.god.
R/
B
NAZIV UDRUENJA
DJELATNOST UDRUENJA
1.
Teatar "FARSA" Ilida
Popularizira i unapreuje najraznovrsnije oblike teatarskog

stvaralatva
2.
KUD "Ekrem Mujki"

Illida- Butmir
Ouvanje
bogate
tradicije BiH
3.
KUD
"Sarajevske
maoretkinje" Ilida
Promocija maoret plesa
4.
Udruenje tehnike kulturenarodna tehnika Ilida
Populacija tehnikog stvaralatva

mladih
5.
Udruenje "Harmonija" Ilida
Unapreenje
obrazovnog
nivoa
muzike kole Ilida
6.
7.
ZNAAJNA
OSTVARENJA
Ostvareno uee na
Meunarodnom
tetarskom festivalu
mladih u Austriji
185
Ostvareno uee na
mnogim Meunarodnim
festivalima folklora
40
Ostvareno uee na
Meunarodnim
festivalima maoret plesa
odgojnoOsnovne
1100
Ostvareno uee na
festivalu duhovne muzike
u Londonu
Udruenje
za
ouvanje
tradicionalne muzike naroda
BiH "Sultan Mehmed Fatih"
Ilida
Ouvanje i njegovanje svih

vidova tradicionalne muzike BiH
350
Ostvaren veliki broj

uspjenih meunarodnih
nastupa
KUD "Hrasnica" Hrasnica
Unapreenje kulturno - umjetnikog ivota drutvene zajednice
112
105
kulturne
BROJ
LANOVA
2006.GOD.
45
II.8.1.6. Tradicionalne manifestacije u oblasti kulture

Ljepota i univerzalnost, te ambijentalna uslovljenost Ilide bila je poticaj i inspiracija mnogim
umjetnicima i djelatnicima u oblasti kulturno-umjetniko-zabavnog rada za organizaciju kulturnih
manifestacija koje su vremenom postale tradicionalne.
- Festival narodne muzike Ilida" je manifestacija koja se organizovala na Ilidi od 1963. godine
sve do rata. Obnovljena je 1996. godine u organizaciji Turistike zajednice opine Ilida, KSC
Ilida i opine Ilida u cilju daljeg njegovanja izvorne bosanske pjesme sevdalinke. Manifestacija
nije aktuelna od 1996. godine.
- "Likovna kolonija Ilida" je manifestacija koja datira od 1919.godine poznata kao "Prva likovna
kolonija" na ovim prostorima. Obnovljena je 2002.godine. Organizator manifestacije bila je
Turistika zajednica opine Ilida. Manifestacija nije aktuelna od 2002. godine.
- "Vrelobosanska vjenanja" je manifestacija meunarodnog karaktera iji je konceptualni cilj
realizacija vjenanja uz tradicionalne elemente svojstvene pejsanom ambijentu Vrela Bosne.
Manifestaciju je organizovala Turistika zajednica opine Ilida 1998. i 1999.godine i nije
aktuelna od tog perioda.
- "Makare na Stupu" je manifestacija koju svake godine organizuje MZ-a Stup u mjesecu februaru.
- "Hrasniko ljeto" i "Oktobarski dani kulture" su manifestacije koje se organizuju na prostoru
Hrasnice sa raznovrsnim programskim sadrajima. Organizator manifestacije je JU KSR Hrasnica
- Ilida.
- "Meunarodni festival folklora" kao dio manifestacije "Baarijske noi" realizuje se na Ilidi od
1998.godine u organizaciji JU Sarajevo art.
II.8.1.7. Rezime i aktuelna problematika
Imajui u vidu resurse Oine u oblasti kulture podrazumjevajui prostorne mogunosti koji su
optimalni te subjekte koji se direktno bave kulturnom djelatnou moe se konstatovati da bi se kulturni
ivot na Ilidi mogao znatno vie afirmisati. Naalost ograniavajui faktori kao to su limitirajua budetska
sredstva Opine iz kojih se finansijski podrava rad subjekata u oblasti kulture (javne ustanove i njihovi
programski sadraji, udruenja graana iz oblasti kulture, institucije iz oblasti biblioteke i muzejske
djelatnosti, aktivnosti zatite kulturno - historijskog i prirodnog naslijea, realizacija manifestacija i sl.),
nezainteresovanost viih nivoa vlasti i investitora privrednika za podrku aktivnosti iz oblasti kulture, znatno
doprinose situaciji u kulturi kakva jeste.
Problematika:
Prostorni kapaciteti u okviru JU KSR Hrasnica i drutvenih domova po MZ nisu dovoljno

iskoriteni u funkciji kulture.
Nerijeena pitanja prostora za rad i djelovanje udruenja iz oblasti kulture.
Neznanje graana o vrijednostima kulturno - historijskog i prirodnog naslijea Opine Ilida.
Neadekvatna i nikakva informativna signalizacija o kulturno - historijskom i prirodnom naslijeu
Opine.
Limitirajui finansijski faktori i inertnost nadlenih subjekata za zatitu i revitalizaciju kulturno historijskog i prirodnog naslijea Kantona kao i nedostatak stratekih smjernica za aktivnosti
zatite pomenutog.
Skroman biblioteki fond u bibliotekama.
Nerijeena pravno- statusna pitanja Spomen soba (104.VMTBr i Tunel D-B).
Nedostatak kontinuiranih sadraja iz oblasti kulture (filmske i pozorine predstave, knjievni
susreti, izlobe i sl.).
II. 8.2. Sport

Opina Ilida prirodnim ambijentom prua mogunosti zadovoljavanja potreba za kretanjem te
sportsko-rekreativnu aktivnost velikog broja graana. Svoje sadraje upotpunjuje sa dvije ustanove u sportu,
31 udruenje-organizacija u sportu i 50 sportsko-rekreativnih povrina, a prepoznatljiva je kao mjesto
okupljanja reprezentativnih selekcija. Domain je znaajnim manifestacijama meunarodnog i domaeg
karaktera (takmienja/turniri u okviru strukovnih saveza) u dvoranskim sportovima, atletskim krosevima,
konjikim trkama. 3000 registrovanih aktivnih uesnika (70% do 18.godina starosti) i injenica da su
106
takmiari ilidanskih klubova ili ponikli u njima ili su uesnici

reprezentativci BiH, predstavlja najbolji pokazatelj trenutnog stanja.
najveih sportskih manifestacija kao
Oteavajui faktor za trenani proces klubovima (dvoranski sportovi sa loptom) koji se takmie u seniorskim
ligama strukovnih saveza svih nivoa je da se sportske dvorane u periodu do 16,00 sati koriste za nastavu
odgoja uenika kola koje nemaju svoje sale za sport i tjelesni odgoj (1 osnovna i 2 srednje kole), a 2
osnovne kole koriste uionice kao improvizovane sale. Zbog navedenih razloga sale za sport i tjelesni odgoj
u okviru osnovnih kola koje imaju su maksimalno u funkciji sporta i rekreacije graana i nakon redovnog
nastavnog procesa.
Iznajmljivanje termina organizacije u sportu, klubovi i graani za rekreativne aktivnosti reguliu sa organima
rukovoenja i upravljanja osnovnih kola meusobnim ugovorom. Organi upravljanja i rukovoenja u skladu
sa zakonskom regulativom odreuju cijenu usluga, koja se u nekim kolama razlikuje od vrste korisnika:
klub-rekreacija i njihov uzrast.
Na sjednici Skuptine Kantona Sarajevo od 16.maja 2001. godine donesen je Zakon o sportu ("Slubene
novine Kantona Sarajevo", broj; 11/01), a na osnovu lana 38. Zakona o sportu Opinsko vjee Ilide je 7.
februara 2002.godine (poslije sprovedene javne rasprave) donijelo Odluku o nainu ostvarivanja javnog
interesa Opine Ilida u oblasti sporta ("Slubene novine Kantona Sarajevo",broj:03/02) iji lan 2
glasi:"Javni interes Opine u oblasti sporta je:
- izgradnja,obnova i odravanje sportskih objekata od znaaja za Opinu;
- efikasnije koritenje prostornih vrijednosti teritorija Opine,
te njihove ekonomske valorizacije kroz sport i rekreaciju;
- organizovati sport za sve, posebno u funkciji zdravlja graana,
kao i preventiva devijantnog ponaanja;
- razvojni sport s akcentom na masovnost;
- sportski odgoj i obrazovanje u predkolskim ustanovama i osnovnim kolama;
- organizacija sportskih manifestacija masovnog karaktera;
- usavravanje strunog kadra;
- saradnja sa Olimpijskim gradovima;
- evidencija za podruje Opine.".
Komparativni prikaz nekih faktora i pokazatelja u obasti sporta
naziv
1998.g.
2006.g.
ustanove iz oblasti sporta
organizacije iz oblasti sporta
17
31
broj sportsko-rekreativnih povrina
20
50
cca 1000
cca 3000
50%
70%
broj registrovanih lanova

starosna dob lanova u % (do 18godina)
II.8.2.1. Sportsko-rekreacione povrine

Sport kao egzistencionalno-esencijalna potreba savremenog drutva daje pozitivan uticaj na psihofiziki i socioloki razvoj graana, a posebno mladih kroz ispunjavanje ciljeva i zadataka fizike kulture.
Masovnost i stvaranje sportske baze u smislu proirenja osnove za nadgradnju je prioritet za drutvo, a
elementarni preduslov predstavlja sportsko-rekreaciona infrastruktura.
Sportsko - rekreativne povrine na

podruju Opine Ilida
Upravitelj/korisnik
Napomena
Nogometni tereni
Hrasnica
JU KSR Hrasnica-Ilida/ FK "Famos"
tribine i pomoni teren
Ilida
FKIgman
predvieno izmjetanje
Butmir
FKButmir
+ pomoni teren
107
Doglodi
NKOmladinac /NKSAK
Napredak
tribine i pomoni teren
Osjek
Fampion
Opina-vlasnik zemljita
Luna park
FKIgman/Ragbi klub Sarajevo
Hipodrom (stari)
vlasnik -Poljoprivredno dobro

Butmir
iznajmljeno FBubamara
Hotel "Una"
privatno vlasnitvo/zatvoreni tip
natkrivena um. trava "balon"
Sportske dvorane
Ilida
JU KSiRC Ilida
osniva Opina Ilida
2
c
Hrasnica
Sportske sale
JUKSR Hrasnica Ilida
osniva Opina Ilida
JU "Prva osnovna kola" Ilida
zatvoreni tip
osniva Kanton Sarajevo
JU "Druga osnovna kola"

Ilida/Hr.
zatvoreni tip
JU "Trea osnovna kola" Ilida
zatvoreni tip
JU "Peta osnovna kola" Ilida
zatvoreni tip
JU "esta osnovna kola"

Ilida/Stup
zatvoreni tip
JU "Osma osnovna kola" Ilida
zatvoreni tip
O "El-Manar"
privatna/ zatvoreni tip
osniva nije Kanton Sarajevo
JU KSiRC Ilida
za borilake sportove
osniva Opina Ilida
JU KSR Hrasnica - Ilida
za borilake sportove
osniva Opina Ilida
1
0
Stupsko brdo
za borilake sportove/ KK Champion
improvizovano u Domu
kulture
Vanjske univerzalne plohe
JU KSiRC Ilida
zatvoreni tip
+ tribine i rasvijeta
JU KSR Hrasnica-Ilida
poluzatvoreni tip
+ tribine i rasvijeta
JU "Druga osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS
JU "Trea osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS.
JU "etvrta osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS
JU "Peta osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS
JU "esta osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS
JU "Sedma osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS
JU "Osma osnovna kola"
poluotvoreni tip
osniva KS + tribine i
rasvijeta
1
0
Rakovica
otvoreni tip
1
1
Stup I
otvoreni tip /KSOR "Partizan "
1
2
Hipodrom Butmir
otvoreni tip
1
3
Osjek
otvoreni tip
Vanjske ahovske plohe
JU KSiRC Ilida
otvoreni tip
osniva Opina Ilida
JUKSR Hrasnica Ilida
otvoreni tip
osniva Opina Ilida
Teniski tereni
Teniski centar "Stup"
privatno vlasnitvo
Hotel "Rimski most"
privatno vlasnitvo
108
+ rasvijeta
+ padok za jahanje
3
.
Hotel "Una"
privatno vlasnitvo
4
.
Hotel "Delminium"
privatno vlasnitvo
+ malonogometni teren
Bazeni
Bazen Ilida
Otvoreni bazen/ RVI Ilida
Op.Vijee dodjelilo 30godina
Hotel AQUA
privatno vlasnitvo
zatvoreni bazen
Hoteli "Ilida"
privatno vlasnitvo/rehabilitacija
zatvoreni bazeni
"Terme-Ilida"
privatno vlasnitvo
kombinovani tip bazena
Fitness centri
Hotel "Terme"
privatno vlasnitvo
Hotel AQUA
privatno vlasnitvo
Hotel "Green"
privatno vlasnitvo
Hipodrom Sarajevo
Opina/privatno /KKButmir
ne rijeeni imov.-pravni
odnosi
Pladinarski dom Malinovac
Planinarsko drutvo Famos
u izgradnji na Igmanu
* izvor podataka: Sluba za obrazovanje kulturu, sport i informisanje
II.8.2.2. Organizacije u sportu udruenja

Na podruju opine Ilida od registrovanih funkcionie 31 organizacija u sportu-klub koji
funkcionie kao udruenje, a programske aktivnosti sprovode se kroz kole sporta/rekreacije i (ili)
takmienja sa selekcionim ekipama na zvaninim prvenstvima u okviru strukovnih saveza.
Pregled udruenja iz oblasti sporta sa podruja Opine(2006.g.) sa osnovnim pokazateljima
r/b
Naziv organizacije u sportu-kluba
Oblik/rang takmienja
Zatupljeni uzrasti i selekcije
(sportovi sa loptom)
ukupan
br.lan.
1129
1.
enski rukometni klub "Ilida"
Premijer liga BiH
mlae selekcije i kola rukometa
55
2.
Muki rukometni klub "Igman"
Prva liga FBiH
92
3.
enski odbojkaki klub"Igman"
Premijer liga BiH
mlae selekcije i kola odbojke
108
4.
5.
Muki odbojkaki klub "Igman"

Odbo. klub invalida Opine Ilida
Prva liga FBiH

Druga liga
mlae selekcije i kola odbojke

seniori,osobe sa onesposobljenjem
42
20
6.
Koarkaki klub "Ilida"
A2 liga BiH
mlae selekcije i kola koarke
75
7.
Koarkaki klub "Impuls"
A2 liga BiH
mlae selekcije i kola koarke
222
8.
Fudbalski klub "Famos"
Druga liga FBiH
mlae selekcije i kola fudbala
107
9.
Fudbalski klub "Igman"
Kantonalna liga
165
10.
Fuudbalski klub "Butmir"
Kantonalna liga
119
11.
Nogometni klub"Omladinac"
Kantonalna liga
mlae selekcije i kola nogometa
104
12.
kola fudbala"ampion"
kola matinog sporta
samo najmlai uzrasti
70
13.
kola fudbal "Dribling"
kola matinog sporta
samo najmlai uzrasti
(borilaki sportovi)
50
595
1.
Klub borilkih vjetina "Ilida "
Dravna prvenstva
mlae selekcije i kola boksa
60
2.
Karate klub "Champion"
Dravna prvenstva
mlae selekcije i kola karatea
187
3.
Karate klub "Ilida"
Dravna prvenstva
mlae selekcije i kola karatea
153
4.
Kick boxing klub"Braa Baovi"
Dravna prvenstva
ml. selekcije i kola matinog

sporta
30
5.
Kick Boxing Akademija Ilida
Dravna prvenstva
ml. selekcije i kola matinog

sporta
45
6.
Karate klub Kapiten
Dravna prvenstva
samo ml. selekcije i kola

mat.sporta
120
109
1.
(ostali sportovi)
Skijaki klub "Ilida"
Dravna prvenstva
982
33
2.
Hokejaki klub"Ilida 2010"
kola matinog sporta
samo mlae selekcije
40
3.
ahovski klub "Igman"
IB liga BiH
mlae selekcije i kola aha
67
4.
Ud.za sport
op.Ilida
Turniri
svi uzrasti, osobe sa onespos.
77
5.
Konjiki klub"Butmir"
Trkaki dani
svi uzrasti
6.
Planinarsko drutvo"Famos"
Rekreativno
svi uzrasti
115
7.
Sportsko
"Dami"
Rekreativno
aerobik ,kole skijanja i plivanja
180
8.
Brdsko biciklistiki klub Igman
Rekreat./Dr.prvenstva
ekstremni sport
20
9.
Kl. za sport.odgoj
Partizan
Rekreativno/Turniri
kole sporta
100
10.
Sportski klub"Oksigen"
Rekrea./Dravna
prvens.
tiatlon, kole skijanja i plivanja
200
11.
Lovako drutvo "Igman"
Rekreativno
i ekoloke aktivnosti lanova
50
12.
Sportsko
drutvo"Ilida"
Rekrea./Dravna
prvens
i ekoloke aktivnosti lanova
100
rek.invalida
rekreacijski
klub
rek.
ribolovno
* izvor podataka: Sluba za obrazovanje kulturu, sport i informisanje
II.8.2.3. Rezime sa aktuelnom problematikom

S obzirom na realne mogunosti, ali ne zanemarujui limitirajue faktore i znatna budetska
izdvajanja, globalno ne moemo biti nezadovoljni trenutnim stanjem. U prilog tome govore injenice o
zastupljenosti sportova, masovnosti, rezultatima takmiara i podatak iz Izvetaja o istraivanju potreba
mladih sa podruja opine Ilida (mart 2006.g.) da 75% mukih i 52% enskih ispitanika slobodno vrijeme
koristi na sportskim terenima. Izvjetaj je raen u cilju izrade Strategije za mlade opine Ilida sa akcionim
planom 2007-2009 koja tretira i oblast sporta, a sa oba dokumenta je upoznato i usvojilo ih Opinsko vijee
Ilida na 14. odnosno 19. redovnoj sjednici.
Razvoj sporta je znaajno potpomognut kroz budetsko (su)finansiranje:
-programskih aktivnosti klubova (kole sporta, selekcione ekipe i nabavka opreme)
vezane za omasovljenja, pripreme i nastupe na zvaninim takmienjima u okviru strukovnih saveza,
- sportskih manifestacija koje sadravaju prepoznatljiv interes za opinu Ilida,
- izgradnju, obnovu i odravanje mobilijara na sportsko-rekreativnim povrinama od znaaja za opinu
Ilida,
- plaanja termina za seniorske ekipe: trenani proces borilakih sportova (boks, karate i kick boks),
trenani proces sa terminima za odigravanje utakmica dvoranskih sportova sa loptom (rukomet, odbojka i
koarka) i svih fudbalskih selekcija FK "Famos" na stadionu u Hrasnici, kroz budetsku stavku subvencija
javnim ustanovama.
Problematika:
Veina akutnih problema nije u direktnoj nadlenosti lokalne samouprave, ve zavisi od viih nivoa vlasti,
invenstitora, dobre volje privrednika i prvrednih subjekata, te aurnosti i angaovanosti rada organa
upravljanja i rukovoenja organizacija u sportu-klubova.
-
Zakonski akti koji bi regulisali oblast sporta na viim nivoima vlasti i pomogli rjeavanju aktuelne
problematike (finansiranje, poreske olakice na ulaganja u sport, nastup reprezentativnih selekcijeborilaki sportovi i sl.) nisu doneseni.
Mali interes za ulaganja (sponzorstvo, reklamiranje i sl.) privrednika i privrednih subjekata u
oblasti sporta.
Ovisnost rada nevladinog sektora udruenja iz oblasti sporta o budetskim sredstvima, pa je
primjetan odliv (naj)kvalitetnijih sportista-reprezentativaca iz ilidanskih klubova zbog mogunosti
rijeavanja egzistencijalnih pitanja ili igranju u viem rangu takmienja.
110
3 osnovne i 2 srednje kole nemaju sale za tjelesni odgoj (zakonska nadlenost osnivaa- Kanton
Sarajevo).
Datum izgradnje, opremljenosti sportskim rekvizitima, pomagalima i infrastrukturom, popunjenost
sala za sport i tjelesni odgoj u okviru osnovnih kola dovelo je do realnih ogranienja vezenih za
uvjete u sportsko-rekreativnim objektima to oteava nastavni i trenani proces (zakonska nadlenost
osnivaa- Kanton Sarajevo).
II 9. TURIZAM
Turizam je bez sumnje najjaa industrija svijeta koja obuhvata irok splet pojava i odnosa koji nastaju za
vrijeme turustikog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekomonski ve i u ekoloki, socijalni te
kulturni aspekt ivota.
II 9.1. Turizam na Ilidi do 1992.godine
U periodu do rata turizam kao grana privrede je bila u sjencijakih i raznovrsnih industrijskih kapaciteta
koji su bili locirani na ovom podruju. I pored znaajne industrijske proizvodnje, Ilida je prije rata
predstavljala respektabilan turistiki centar. Izvorita geotermalne vode na Ilidi bila su osnovni poticaj
razvoju savremenog banjskog turizma sa tradicionalnim elementima jo iz vremena Austro-Ugarske
monarhije.Turistiko-banjski kompleksi i ostali resursi prijeratne Ilide privlaili su znatan broj stranih i
domaih turista (npr.1983.godine u ugostiteljsko-turistikim kapacitetima na prostoru Ilide ukupno je
ostvareno 105.361 posjeta i 237.324 noenja stranih i domaih turista, dok su hotelski kapaciteti u
1987.godini bili iskoriteni 60,6%), na osnovu ega se izvodi zakljuak da je turistika ponuda Ilide bila
visoko efektivna.
II 9.2. Stanje danas
Ilida danas ima mnoge mogunosti i potencijale za revitalizaciju turizma koji moe biti jedna od znaajnijih
privrednih grana. Turistiki progres na ovim prostorima oteava nepovoljan imid BiH u Evropi, kao
posljedica ratnih zbivanja, zatim dugotrajno odsustvovanje sa meunarodnog turistikog trita, postojanje
miniranih povrina i niz drugih faktora (npr.ukupan broj ostvarenih posjeta stranih i domaih turista u
2001.godini u hotelsko-ugostiteljskim kapacitetima opine Ilida je 11.326, a noenja 27.880, gdje se domai
gost u prosjeku zadrava 2,2 dana, a strani 2,6 dana to ukazuje da se uglavnom radi o poslovnim ljudima ili
o gostima na proputovanju kroz Sarajevo. Hotelski kapaciteti u 2005.godini bili su iskoriteni 13,20%).
Pozitivni faktori koji imaju kljunu ulogu u definisanju prostora Ilida kao turistiki atraktivne destinacije su
prirodni resursi opine (ouvana priroda i zdravi i ugodni klimatski uvjeti, izvorita pitke i termo-mineralne
vode), kulturno-historijski resursi, blizina zimskih centara Igmana i Bjelanice, specifian geoprometni
poloaj i blizina Sarajeva kao administrativno-ekonomskog i kulturnog centara BiH.
II 9.2.1. Prirodni potencijali Opine
Opina Ilida zauzima centralni dio Sarajevskog kantona sa pravcem pruanja sjeverozapad jugoistok. S
obzirom na centralnu poziciju u Sarajevskom polju, podruje Ilide uokvirene podjednako udaljenim
bosanskim planinama Igman, Bjelanica, Treskavica, Trebevi, Jahorina, Romanija i Zvijezda ima
osobenosti prirodnog amfiteatra. Padine tog prirodnog amfiteatra su mjestimice veoma naglaene i uglavnom
se harmonino slijevaju u ilidansko prostrano polje.Okolne planine bogate umskim masivima bukve, jele i
smre, predstavljaju nepresune izvore najieg planinskog zraka, a polja i porozni krenjaki sastav mjesto
iz kojeg nastaju iste i zdrave planinske pitke vode, koje se sastaju u neposrednoj okolini Ilide.Uz izvorite
rijeke Bosne sa oko 20 stalnih i povremenih vrela razliite izdanosti, tu su i rijeke eljeznica, Zujevina,
Miljacka, Dobrinja kao i brojne rjeice i potoci. Ilida nije samo poznata po svojiim poljima, izvoritima
visokokvalitetne pitke vode, hladnom i svjeem Igmanu, ve mnogo vie po svojim nadaleko uvenim
termalno mineralnim izvoritima ljekovite vode. Izraen stupanj heterogenosti prirodnih faktora na ovom
podruju uvjetovao je razvoj veoma bogatog ivog svijeta i brojnih ivotnih zajednica s visokim stepenom
bioloke raznolikosti (medicinska i medonosna flora, raznovrstan svijet gljiva, raskono zelenilo parkovi,
aleje, cvjetnjaci i dr.) Prostor Vrela Bosne sa irim obuhvatom (jezgro Vrela Bosne, prostor Stojevca,
111
naselje Vrutci i Plandite) je prirodni fenomen sa brojnim etalitima, izvorima, jezerima, labudnjacima i
mostovima.Vrelo je atraktivno i ivotopisno i sastoji se iz nekoliko izvora razbijenog tipa. Flora i fauna uz
samo vrelo je bogata i specifina. te ima veliki znaaj sa naunog, obrazovnog, ekolokog i privrednog
aspekta. Vrelo Bosne je sa banjskim jezgrom povezano Ilidanskom alejom platana koje u kombinaciji sa
kestenima predstavljaju neponovljivo hortikulturno djelo.
II 9.2.2 Turistika infrastruktura
II 9.2.2.2 Hotelsko-ugostiteljski kapaciteti opine
Na podruju opine Ilida nalazi se 16 hotela, od toga su prije rata izgraena tri, a 13 je novoizgraenih. U
svim prijeratnim preduzeima hotelsko-ugostiteljskog tipa na podruju opine Ilida je okonan proces
privatizacije.
Pregled hotelsko-ugostiteljskih i banjskih objekata na podruju opine Ilida sa stanjem decembar
2006.
R/B
Naziv objekta i adresa
Kategorija
Zaposl.
1.
Hoteli Ilida
Hrasnika cesta 14
****
117
Hotelsko naselje Oaza

IV Viteke brigade 3
**
2.
Hotel Hollywood
Dr. Mustafe pintola 23
***
3.
Termalna rivijera Ilida

Butmirska cesta bb
4.
5.
Djelatnost
Sadraji
Hotelsko
Banjsko
Rekreaciona
- leaja: 390,
- restoran: 390 mjesta,
- kongrasna dvorana 300 mjesta,
- sveani salon 300 mjesta,
- bazen 2x, wellnes centar 2x,
- parking 6.000 m2
Ugostiteljstvo
(auto-camp)
- leaja: 110
- restoran : 150 mjesta
- zelena povrina 40.000 m2
- parking 5.000 m2
Planirano:
Sanacija hotela Hungarija, Austrija,
Bosna, Hercegovina, Hotelskog naselja
Oaza i auto-kampa.
30
Ugostiteljstvo
Turizam
- leaja : 456
- restoran :1300 mjesta
- kongresne sale 5x,
- sveani saloni 3x,
- zatvoreni bazen 25x16 m, kuglana
20x6 m, wellnes centar,
bilijar club, sportska dvorana 25x12 m,
- parking 1.500 m2
Ugostiteljstvo
Turizam
Rekreacija
- restoran 240 mjesta

- ljetna bata 100 mjesta
- unutranji bazen 1140 m2-1500
kupaa
- vanjski bazen 4900 m2-4000 kupaa
- parking
Planirano:
- Izgradnja hotela sa 300 leaja i
kongresnim sadrajima
Hotel Casa Grande

Velika Aleja 2
***
Hotelska
- leaja: 35
- restoran
-trim kabinet
- parking
Hotel Green
Ustanika bb
**
14
Hotelsko
Rekreativna
- leaja : 64
112
- velika sala 150 mjesta

- mala sala 60 mjesta
- fitnes sala 91 m2, sala za aerobik 77
m2, sauna
6.
Hotel Aqua
Mali Kiseljak 8
***
21
Ugostiteljska
- leaja : 70
- diskoteka 3.000 mjesta
- zatvoreni bazen 25x12 m,fitnes sala
100 m2, sauna 20 m2,
- kongresna sala 3x
(90, 40, 15 mjesta),
- parking 9.000 m2
7.
Hotel Star
Blauj 44
***
Ugostiteljska
- leaja : 43
- sala 25 mjesta
- parking 800 m2
8.
Hotel Delminijum
Bare 16 H
***
11
Hotelsko
Rekreativna
- leaja : 64
-sala za sastanke,
- trim kabinet
-teniski teren 2x, (36x36 m)
- nogometno igralite (38x19m)
- parking 500 m2
9.
Hotel Radon Plaza

Demala Bijedia 18
*****
Hotelska
- restoran
- kongresna dvorana sa 400 mjesta 2x
- rotirajui restoran
- fitness i wellness centar
- shoping centar
10.
Hotel Rimski most

Blaujski drum 82
***
12
Ugostiteljska
- leaja : 50
- sala za prezentacije 100 mjesta
- kamin sasla 30 mjesta
- vanjska bata 200 mjesta
- teniski teren 2x
- padok za rekreaciono jahanje
- parking 2.400 m2
11.
Hotel Una
Stupska 2
Hotelsko
Ugostiteljska
Sportsko
Rekreaciona
- leaja : 25
- nogometno igralite sa umjetnom
travom 19x36 m
- bazen 15x8 m
- sala za sastanek 150 m2
- vanjska terasa 200 mjesta
- parking 1.500 m2
12.
Hotel Brass
Nike Kolumbia 9
****
13.
Hotel Banana City

Demala Bijedia bb
**
13
Ugostiteljska
- leaja : 128
- restoran :140 mjesta 2x,
- parking
14.
Hotel Bosna
Butmirska cesta 8
***
15
Turistiko
Ugostiteljska
- leaja : 49
- sala za seminare 50-80 mjesta
- parking 400 m2
15.
Hotel Imzit
IV Viteke brigade 1
***
14
Hotelijerstvo
- leaja : 41
- kongresna sala
- parking 800 m2
113
16.
Hotel Braa Muji

Demala Bijedia 212
***
Hotelijerstvo
- leaja : 51
- parking 400 m2
*Izvor podataka:Podaci iz tabele prikupljeni u neposrednim kontaktom naprijed navedenim subjektima
Pored kategorisanih objekata opina Ilida raspolae sa cca 230 ugostiteljskih objekata, dok se o
sandbijevanju potroaa Opine brine cca 400 trgovakih prodavnica.
II 9.2.2.3 Vrste i oblici turizma na podruju opine
- Banjsko-zdravstveni turizam ima izuzetno znaajno mjesto u ukupnoj turistikoj potranji. Od
vremena nastanka Ilide kao specifino definiranog prostora za ivot ljudi, ije samo ime definie bit
tog prostora kojeg su Osmanlije nazvale Ilida, to dolazi od stare turske rijei ilad koja oznaava
ono to daje ovjeku zdravlje, pa sve do savremenog doba zbog specifinosti nalaza izvorita
termomineralnih voda, Ilida je bila uvena u zemlji i svijetu kao fizijatrijsko-rehabilitacioni centar.
Dosadanja balneoloka istraivanja su dala saznanja da su termalne vode Ilide dobrim dijelom
kliniki i eksperimentalno utvrene za lijeenje bolesnika sa upalnim i degenerativnim reumatskim
oboljenjima, oboljenjima perifernog nervnog sistema, oteenja cirkulacije, kao i kod hroninih
ginekolokih oboljenja a posebno kod endokrinih poremeaja i nekih konih oboljenja. Izmeu dva
svjetska rata Austro-Ugarska je izgradila banjske objekte savremanog tipa (kompleks banjskih
hotela Hungarija, Austrija i Bosna sa prateim sadrajima), koji su sauvani do danas sa znatnim
procentom devastacija i ije je saniranje u toku. 1967.godine je formiran Institut za fizikalnu
medicinu i rehabilitaciju kao poznata zdravstvena, nauno-istraivaka i edukaciona ustanova.
Pomenuti objekat je znatno devastiran. Sanirani kompleks nekadanjeg Hotela Terme, a sada
Hoteli Ilida pruaju usluge banjsko-zdravstvenog i rekreacionog karaktera.
- Kulturni turizam Kulturno- historijski spomenici koji su evidentirani na prostoru opine Ilida
(opirnija prezentacija u okviru dijela strategije koji se odnosi na kulturu) su destinacije koje bi uz
kvalitetnu prezentaciju privukle panju mnogih turista. Na podruju opine postoje atraktivna
arheoloka nalazita, atraktivna u smislu da su dijelomino istraena podruja - Neolitsko naselje
Butmir, Rimske iskopine quae s...i dr., turistika ponuda bi, kroz formiranje arheolokih
parkova, bila znatno potpunija. Posebno u sferi interesovanja turista danas su i spomenici koji
datiraju iz perioda 1992-1996.g.
-ratni tunel D-B., igmanski put spasa, Spomen soba 104.VMTBr i dr.Bitan uticaj na turistiku
kulturnu ponudu Ilide ima blizina gradskog jezgra Sarajeva kao kulturnog centra BiH sa
tradicionalnim manifestacijama kao to su Sarajevo film festival, MESS, Baarijske noi,
Sarajevska zima i dr.
Sportsko rekreativni turizam Ambijentalni prirodni uvjeti i sportski tereni omoguavaju
realizaciju sportskih aktivnosti i rekreativnih sadraja kao i organizaciju sportskih takmienja
(opirnija prezentacija u okviru dijela strategije koji se odnosi na sport) koji bi inili znaajan
turistiki potencijal.
Lov kao vid rekreacije:itava Ilidanska regija oduvijek je bila poznata po bogatstvu lovne faune,
o emu govore brojni putopisi, pjesme, motivi sa steaka i drugi izvori. U vrijeme Austro-Ugarske
vlasti ovdje su organizirana i izdvojena posebna lovita. Iako je dolo do velikih promjena u sastavu
nekadanje lovne faune i danas se na podruju Ilide nalaze oaze umskih i livadskih ekosistema koji
pogoduju lovnim aktivnostima. Na oko 8.000 ha kolika je ukupna povrina lovnog podruja ove
opine na rejonu Igmana i ireg prostora Rakovice evidentirana je prisutnost visoke i niske divljai
(medvjed, srnda, vuk i divlja svinja, zec, lisica, pernata divlja i dr.). Lovako drutvo Igman
Ilida koje gazduje lovnim podrujem opine broji cca 116 aktivista koji doprinose poboljanju
uvjeta za bavljenje lovom na ovom prostoru, kroz planske aktivnosti u smislu poboljanja fonda
divljai koji nije zadovoljavajui, ali je sa pozitivnom tendencijom rasta. Drutvo ima na
raspolaganju objekat, lovaku kuu, u neposrednoj blizini Mrazita, poznatog lokaliteta na Igmanu,
sa kapacitetom od 15 kreveta i prateim prostorijama. umske staze u lovnom podruju su prohodne
i ureene bez adekvatne signalizacije. Na prostoru Opine ne postoji mogunost iznajmljivanja
lovne opreme, niti elemenata organizovanog foto i video- lova koji je sve popularniji u svijetu.
Prisutnost miniskih polja je oteavajui faktor u razvoju lova.
114
Ribolov kao vid rekreacije: Glavni vodeni ekosistem na podruju ove opine ini rijeka Bosna sa
svojim izvoritem, te rijekama eljeznicom, Zujevinom, Dobrinjom i drugim. Pored izraenog
trenda zagaivanja voda u savremenom periodu, vode podruja Ilide jo uvijek pruaju mogunosti
za rekreaciju kroz sportski ribolov. U prijeratnom periodu na podruju Sarajeva bilo je 40.000
sportskih ribolovaca od kojih je najvei procenat upravo bio na prostoru Ilide. Danas mnogi faktori
ograniavaju uvjete za bavljenje ribolovom.
Planinarenje kao vid rekreacije: Aktivnosti planinarenja na podruju opine Ilida provodi
Planinarsko drutvo Famos od 1955.g. koje je nekad okupljalo cca 300 lanova, a danas cca150.
Drutvo raspolae objektom na lokalitetu Malinovca-Igman koji je od Hrasnice udaljen cca 14 km sa
kapacitetom od 20 kreveta i trpezarijom za 50 osoba, te prateim prostorijama. Kroz drutvo je
aktivirano osam certificiranih vodia u skladu s planinarskim standardima i poznavanjem stranih
jezika i vodikih sposobnosti na podruju planine Igman i kanjona rijeke Rakitnice. Planinarske
staze su ureene i oznaene meunarodnim planinarskim oznakama, bez putokaza za planinarska
odredita. Igmanska transverzala je nekad bila vrlo poznata planinarska maruta u bivoj Jugoslaviji.
I danas postoji interes Slovenaca i Hrvata za aktiviranje iste, na emu drutvo intezivno radi, kao i na
osnivanju gorske slube spaavanja. Na prostoru Hrasnikog stana postoji jo jedan planinarski dom
Bjelanica sa 20 kreveta i koji je u funkciji tokom itave godine.
Zimski turizam Blizina sadraja kojima raspolau planine oko Sarajeva, na kojima su bile
organizovane XIV ZOI ostavljaju mogunost integrisanja Ilidanskog prostora u turistiku ponudu
atraktivnu u zimskom periodu. Problem predstavljaju putne komunikacije prema Igmanu i Bjelanici
zbog zaguenosti saobraaja. Jedan od mega projekata koji bi svakako doprinio poboljanju
komunikacione veze izmeu urbanog dijela opine i planine Igman je instalacija vertikalne iare
Hrasnica-Igman. Na prostoru opine djeluje jedan ski-klub koji propagira zimske sportove i koji je
nosilac aktivnosti vezane za zimske sportove.
Poslovno-kongresni turizam je izuzetno atraktivna i rastua vrsta turistike ponude i potranje.
Sarajevo kao region ima sve geografske, prirodne i regionalne pretpostavke za razvijanje ove vrste
turizma. Prisutnost i izuzetno visok angaman stranih organizacija koje su znaajni korisnici ovih
usluga se reflektuje i na prostor Ilide.
Eko-turizam. Naprijed pomenuti potencijali ovog prostora pruaju osnovne pretpostvake za razvoj
ekoturizma, uz ouvanje prirodnog bogastva Ilide i njenih realnih potencijala u segmentu planskog
turizma. U prilog navedenom znaajan pomak u zatiti ekolokog imida opine je proglaenje Vrela
Bosne i njenog ireg obuhvata Spomenikom prirode.Takoer bitan aspekt ekoturizma je i
proizvodnja ekohrane za koji opina Ilida ima polazine komponente kroz realizaciju pilotprojekata u cilju njene prozvodnje.
Omladinski turizam je u posljednjih 20 godina znatno uznapredovao i opsluuje dio trita koji ima
specifine potrebe. U ovom segmentu kljunu ulogu ima organizovan rad omladinskih organizacija
odnosno udruenja jer postoji prirodna veza izmeu omladinskog rada i putovanja za mlade. Na
podruju opine djeluje Izviaki odred Igman 92 i Udruenje mladih Kult koje svojim
koncepcijskim djelovanjem ostavljaju mogunost ozbiljnijem pristupu kada je u pitanju razvoj
omladinskog turizma na Ilidi. Posebnu sferu interesovanja mladi imaju u oblasti sportskorekreativnih sadraja i edukativno afirmativni sadraji iz kulturno-historijske ponude i sl.
Tranzitni turizam. Osnovna pretpostavka za razvoj tranzitnog turizma na podruju opine Ilida je
njen specifian geopoloaj koji je ve pomenut u dijelu strategije koji se odnosi na geoprometni
poloaj Opine.
II 9.2.2.4. Turistika signalizacija, promocija i informativni centri

Turistika zajednica Kantona Sarajeva je u 2006.godini zapoela projekat turistike signalizacije na prostoru
Kantona kojim e biti obuhvaen i prostor Ilide. Promotivne aktivnosti u oblasti turizma su specifine i
sloene komponente. S obzirom na znaaj promotivnih aktivnosti na plasiranje i prodaju turistikih usluga
danas se izuzetno poklanja panja i bira poseban pristup promotivnim aktivnostima u oblasti turizma.
Prisutnost turistikih potencijala Ilide u okviru promotivnih aktivnosti na nivou Kantona je nedovoljan.
Veoma teko je pronai promotivne pisane materijale u formi letaka, prospekata, plakata, turistikih
tampanih vodia, promotivnih CD-ova i sl. s turistikim segmentima sa prostora Ilide i podacima o njima.
Nekadanja Turistika zajednica opine Ilida je u segmentu promocije Ilide kao turistike destinacije
svojevremeno uspjeno realizovala aktivnosti kao to su: tampanje promotivnih letaka na bosanskom,
engleskom i njemakom jeziku, tampanje broura Ilida kod Sarajevana bosanskom i engleskom jeziku,
tampanje plakata sa ilidanskim motivima, izradi promotivno-dokumentarnog filma Ilida za sva vremena
115
i dr., a Opina Ilida je u 2000.godini bila izdava Monografije Ilida. Danas na Ilidi nije realizovan ni
jedan znaajniji projekat s ciljem globalne promocije turistikih resursa ove opine (pisani, tampani niti
elektronski promotivni materijali, prezentacija na sajmovima i izlobama i sl., uz napomenu da nije istraen
obim internet informativne promocije Ilide), izuzev promotivno-prodajnih aktivnosti koje provede subjekti
sa podruja opine, a kojima je osnovna djelatnost turizam i ugostiteljstvo. Na promociji turizma Ilide
bitnu ulogu imaju i dvije agencije- Putnika agencija KUK i Turistika agencija Hollywood , koje se
osim ponude turistikih aranmana u zemlji i u inostranstvu bave i receptivnim turizmom, odnosno
posebnim programima gdje se vri ponuda turistikih destinacija BiH. U narednom periodu Kantonalna
turistika zajednica planira otvaranje turistikog informativnog centra na Ilidi. Osim navedenog evidentan
je nedostatak promotivnih aktivnosti kroz plasiranje jedinstvenih suvenira sa prepoznatljivim motivima
Ilide.
II 9.2.2.5. Pratei servisi
Podrku osnovnoj turistikoj ponudi pruaju servisne jedinice na podruju Ilide i to: uslugama PTT i GSM.
banke, Dom zdravlja, ambulante porodine medicine, javne i privatne apoteke, laboratorije, zatim policijska
stanica i vatrogasna drutva i ostali servisi koji su locirani na prostoru opine Ilida. Zadovoljavajua je
pokrivenost podruja sa javnim parking prostorom.
II 9.2.3. Edukacija u funkciji turizma
Ljudi su kljuni faktor uspjeha u turizmu. Ukupno zadovoljstvo gostiju turistikom ponudom direktno zavisi
o kvaliteti usluge koju im pruaju turistiki radnici, a uspjeh u poslovanju zavisi od toga kako se tim
poslovanjem upravlja. Jedan od prioritetnih ciljeva bi trebao biti poveanje udjela visokoobrazovnih kadrova
u turizmu, te insistiranje na konstantnoj edukaciji kadrova na svim razinama, kako bi odrali korak sa
savremenim tehnologijama i trendovima u savremenom svijetu.
II 10
GOSPODARSTVO/PRIVREDA
II 10.1 Stanje privrede

1.1.2 Karakteristike prijeratnog i poslijeratnog perioda privrede
Ekonomska situacija privrede u opini Ilida odraava sliku ekonomskog stanja Federacije BiH. Faktori koji
utjeu na trenutno ekonomsko stanje odnose se na nepovoljne socijalne uvjete u regionu koji se nalaze u
tranzicije, posljedice unitenih kapaciteta privrede u ratu, nepovoljnu poslovnu klimu, sporost reformi u
prestrukturiranju privrednih subjekata, neuspjeno provedena privatizacija itd.
Prije rata Opina Ilida koja je imala jaku industriju spadala je meu pet najrazvijenijih Opina u BiH, a
meu deset u tadanjoj SFRJ.
''Energoinvest'' i ''Famos'' su bili nosioci razvoja Opine Ilida i vodei izvoznik u Jugoslaviji. Pored njih
okosnicu razvoja inili su ''ipad'', DP ''Bosanka'', ''Unis-Lasta'', ''Standard'', ''Tkaonica ilima'', ''Simes'', JP
''Osloboenje'', UPI ''Pak-centar'', GP ''Igman'', UPI ''Zora'', ''Sarabon'', Aerodrom Sarajevo.
Na podruju opine Ilida bilo je zaposleno oko 37000 radnika raznih profila. ak 12 grana industrijske
proizvodnje bilo je zastupljeno na ovim prostorima i to: proizvodnja kamena, ljunka i pijeska, proizvodnja
prehrambenih proizvoda, proizvodnja prediva i tkanina, mainogradnja, proizvodnja elektromaina i aparata,
proizvodnja saobraajnih sredstava, proizvodnja iverastih ploa, grafika djelatnost.
II 10.2 Industrija
U oblasti industrijske proizvodnje na podruju opine Ilida zastupljene su metalopreraivaka industrija,

proizvodnja mesa, proizvodnja namjetaja odnosno finalna prereda drveta, proizvodnja graevinskih
proizvoda, proizvodnja i obrada kamena i sl. Slubeni statistiki podaci koje redovito objavljuje Federalni
zavod za statistiku prate kretanje industrijske proizvodnje na nivou Federacije i Kantona, tako da osnovne
karakteristike kretanja industrijske proizvodnje na podruju Kantona Sarajevo u bitnim elementima trebale
odraavati i kretanja industrijske proizvodnje za Opinu Ilida. Tako je u periodu juni-decembar 2005.g.
zabiljeen neznatan rast indeksa ukupne industrijske proizvodnje.
Za daljni rast industrijske proizvodnje neophodna su ulaganja u razvoj postojeih industrijskih kapaciteta u
oblastima koje su trenutno zastupljene u Opini Ilida i koje zapoljavaju vei broj radnika. To se prije svega
odnosi na proizvodnju proizvoda od metala. Uspostava i izgradnja novih, odnosno proirenih postojeih
poslovno-industrijskih zona vaan je preduvjet za rast proizvodnih djelatnosti, privlaenje domaeg i stranog
116
kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. U tom cilju je neophodno dati podsticaj postojeim privrednim
subjektima da ulau u proizvodnju.
II 10.3 Privatizacija
Opine nisu formalno pravno zaduene za provoenje samog postupka privatizacije. Za taj proces bile su
zaduene Kantonalna agencija za privatizaciju i Kantonalna vlada preko resornog Ministarstva privrede.
Kako unato tome postoji interes Opine za uspjenu privatizaciju bivih drutvenih preduzea, to su i
nadlene Opinske slube svakako nastojale potpomoi i ubrzati taj proces za preduzea sa svog podruja.
Na podruju Opine Ilida uspjeno su privatizovana drutvena preduzea ija je temeljna djelatnost
proizvodnja (Famos, Energoinvest, Tkaonica ilima, Unis-lasta) kao i ostali drutveno-pravni subjekti.
Pregled preduzea privatiziranih u velikoj privatizaciji putem tendera
Dravni
kapital
R.
B.
Naziv preduzea
Autoservis Igman
Blaujski drum
Datum ugoovra:
10.07.2001.
206.432,00
''Bosanaka''
Blauj
Blausjki drum
53
Dat. Ugovora
24.01.2000.
Gotovina
Preuz.
radnici
Certifikat
Ukupno
72.251,20
134.180,80
206.432,0
0
15
6.060.348,0
0
606.034,80
6.054.313,2
0
6.660.348
,00
Bosnalik
Mala Aleja
305.620,00
269.550,00
500.000,00
''Mepros''
Tvornika 20
24.09.2002.
120.242,00
45.500,00
Tehnos
Vinka amarlia
1
65.452,00
Vatrosigurnost
13.06.2001.
''Zora'' Sarabon
D. Bijedia 180
23.03.2000.
Novo
zaposl.
Investicije
Investicije
15
1.050.000,00
1.050.000,00
39
20
10.126.600,00
10.126.600,00
769.550,0
0
38
10
400.000,00
84.500,00
130.000,0
0
88
10
35.000,00
65.000,00
100.000,0
0
10
160.000,00
113.066,00
114.000,00
0,00
114.000,0
0
10
180.000,00
3.140.599,0
0
980.000,00
1.820.000,0
0
2.800.000
,00
1.000.000,00
Pregled preduzea koja su privatizirana neposrednom pogodbom

Poetna cijena
Ukupno
Inved.
Standard
D. Bijedia 182
9.941.976,00
1.200.000,00
Gotovina
Certifikat
0,00
1.200.000,00
4.000.000,00
Unis Lasta
Luansko polje 7
01.01.2002.
2.716.000,00
0,00
4.284.549,50
4.284.549,59
Zadr. radnici
Novi rad
285
40
27
80
Pregled preduzea koja su privatizirana javnim upisom dionica
R.
B.
Naziv preduzea
Dipos Ilias
Bare do br. 7
(2 dioniara 26.02.2001.)
Dobrinja
Mala Aleja 4
Famos fraktal
Tvornika 38
12 dioniara
Ukupan
kapital
Dravni
kapital
Certifikat
Po.
cijena
Zadr.
radnici
Investicije
Novi
rad.
86126,80
0,00
86126,80
77388,00
22841663,98
0,00
22841663,98
4787622,00
230573,27
0,00
230573,24
191582,00
405638,00
0,00
387000,00
387000,00
117
30.06.2000.
Javni upis dionica
4
Famos Gradnja
6 april, Tvornika 38
23 dioniara
30.06.2000.
21 dioniar
23.05.2001.
Hoteli Ilida
H. cesta 20
83 dioniara
''Kuvet''
18.12.2002.
792044,21
0,00
792044,21
247982,00
2.510534,61
0,00
2510534,61
2510531,00
40662321,42
0,00
40662321,42
1905000,00
0,00
1905000,00
5393907,20
0,00
5393907,20
477883,00
800000,00
0,00
400000,00
532687,00
624599,86
0,00
''Igman''
D. Bijedia 224
72 dioniara
(30.06.2000.)
Hasibovi Husein i
Butmir doo
105
60
3100000,00
1,30
40
624599,86
48880,00
7000000,00
Privredna tampa
D. Bijedia 185
17 dioniara
Slobodna zona Sarajevo

Kasindolska bb
15 dioniara
2898489,00
0,00
28982489,00
Tepsa Holding
Bl. Drum
31.10.2000.
4284549,59
0,00
4284549,59
2716000,00
10
UPI PAK Centar

Blaujski drum 26
65 dioniara
30.06.2000.
30988476,13
0,00
30988476,13
2246628,00
Izvor podataka iz Izvjetaja Agencije za privatizaciju K antona Sarajevo
II 10.4 Opinski poslovni prostori

Opina Ilida ima 27 poslovnih prostora kojima upravlja i kojima raspolae. Povrina poslovnih prostora je
od 10 m2 do 113 m2. Poslovni prostori se nalaze u zgradama stambeno poslovnog karaktera zbog toga su
djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima limitirane, pa se u njima preteno obavlja trgovinska ili
ugostiteljska djelatnost.
R/B
Naziv
Adresa
Povrina
Stanje
PP 1
Blauj 28
67
U funkciji
PP 2
Velika aleja 7
44
U funkciji
PP 3
Velika aleja 9
26
U funkciji
PP 4
Velika aleja 9
11
U funkciji
PP 5
J. Pania 8
39
U funkciji
PP 6
H. elenke
76
U funkciji
PP 7
J. Pania 17
53
U funkciji
PP 8
J. Pania 14
49
U funkciji
PP 9
S.. kobre do br. 39
97
U funkciji
10
PP 10
J. Pania 7
71
U funkciji
11
PP 11
J. Fincija 2
81
U funkciji
12
PP 12
J. Fincija 2
47
U funkciji
13
PP 13
J. Pania 9
10
U funkciji
14
PP 14
Rustempaina
43
Uniten
15
PP 15
E.B. arlija 3
33
U funkciji
118
16
PP 16
E.B. arlija 5
17
U funkciji
17
PP 17
E.B. arlija 5
19
U funkciji
18
PP 18
Rustempaina 82
19
PP 19
Rustempaina 25
110
U funkciji
20
PP 20
Rustempaina 42
53
U funkciji
21
PP 21
E.B. arlija 1
83
U funkciji
22
PP 57
Rustempaina 57
54
U funkciji
23
PP 23
Rustempaina 31
113
U funkciji
24
PP 24
Rustempaina 37
54
U funkciji
25
PP 25
J. Fincija 44
18
26
PP 26
Iza Opine
15
27
PP 27
Stranka BPS, SDU
32
U funkciji
U funkciji
II 10.5 Privredna drutva

Podaci o broju registrovanih privrednih drutava na podruju opine Ilida razlikuju se u ovisnosti od izvora,
ali se moe pouzdano rei da ima 906 registrovanih drutava (podaci Ministarstva privrede Kantona
Sarajevo). Po djelatnostima najvie je privrednih drutava iz oblasti trgovine na veliko i malo (oko 52%),
metalopreraivaka industrija (12%) graevinarstvo i ostale djelatnosti 34%.
ak 95% aktivnih preduzea ima manje od 50 uposlenih a samo njih 5% ima vie od 50 uposlenika. U
stuktruri preduzea po djelatnostima izrazito je mali broj poslovnih subjekata u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji i turizmu. Stoga se u navedenom periodu moe oekivati vea orijentiranost privrednog razvitka
u tom pravcu. Za daljni razvitak industrijske i svake druge proizvodnje prije svega mora biti odreen strogim
prilagoavanjem proizvodnih postupaka ekolokim standardima, odnosno ouvanju okolia.
II 10.6 Samostalne djelatnosti
Struktura obavljanja djelatnosti je po radnjama sljedea:
Broj registrovanih samostalnih djelatnosti odnosno obrta u osnovnom i dopunskom zanimanju je 927.
Aktivan
Samostalna trgovina
Radnje
399
Samostalno ugostiteljstvo
Radnje
166
Samostalne zanatske radne
Radnje
254
Izdvojena posl.prost.
Zanatstvo
Dopunsko
Trgovina
Ugostiteljstvo
64
Usluna
41
Ekonomska struktura postojeih privatnih biznisa sastoji se od malih preduzea koji se uglavnom bave
trgovinom, a od proizvodnih djelatnosti su zastupljeni primarna i finalna obrada drveta, prerada kamena,
proizvodnja mineralne vode. Postojei privatni biznis se razvijao stihijski, bez adekvatnih savjetodavnih
usluga. U Opini Ilida, osnovana je Sluba za razvoj i investicije koja e u narednom periodu biti usmjerena
na pomo malim i velikim preduzeima.
119
Spisak samostalnih ugostiteljskih radnji po vrstama odnosno po tipu djelatnosti:

Broj objekata
13 Hotel
Tip Bife
24
14 Kantina
Tip Bistro
30
15 aki bife
Tip Buffet
16 Konoba
Buregdinica-evabdinica
17 Fast food
15
Buregdinica-slastiarna
18 Fast food pizzeria
Buregdinica
19 Pizzerija
Caffe bar
evabdinica
52
2
10
20 Pokretni ugost.objekat
21 Restoran
Disco bar
22 Slastiarna buregdinica
10
Fast food pizzeria
23 Slastiarna
11
Gostionica
24 Zdravljak
12
Gril
Ukupno:
179
Stanje na dan 13.04.2007.g.

Spisak samostalnih zanatskih radnji po vrstama djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju
za period 06.04.1992. do 11.04.2007.g.
Broj objekata
42 Opravka i tapaciranje namjetaja
11
43 Prevoz mrtvaca
2 Auto elektriar
44 Proizv.bet.elem.
3 Auto lakirer
45 Proizv.gra.stol.
4 Auto mehaniar
46 Proizv.gra.stolarije
5 Autopraonica vulkanizer
47 Proizvodnja meda
6 Auto praonica
48 Proizvodnja met.gra.stol.
7 Bravar
49 Proizvodnja poslastica
8 Bravar-limar
50 Proizvodnja posteljine
9 Bravar-strugar
51
10 Brijanica
52 Proizvodnja ... i plast.
11 Elektroinstalater
53 Proizvodnja aluminija i PVC
12 Elektromehaniar
54 Proizvodnja toalet papira
13 Elektroservis
55 Priona kahve
14 Fin.ra. agencija
56 RTV servis
15 Fotokopirnica
57 Sahadija
16 Fotografska
58 Servis informatike opreme
17 Knjiarska
25
59 Staklar
18 Grafika
60 Stolar
19 Hem. istiona
61 tamparija formulara
20 Instalaterska
62 Stamparska
1 Auto servis
120
21 Instaliranje antena
63 Tapetar
22 Internet klub
64 Ugradnja toplih podova
23 Izrada kljueva
65 Usluge bagerom
24 Kamenorezac
66 Videoteka
25 Keramiar
67 Vodoinstalater
26 Kozmetiki studio
68 Vulkanizer
27 Kroja
69 Zavr.rad. u gra.
28 Limarska
70 Zidar
29 Mesara
71 Zidar fasada
30 Metalopreraiva
72 Zidarsko molerska
31 Molersko fasaderska
73 Zidar tesar
32 Monter cent.grijanja
74 Zlatar
33 Obuar
75 Servis polj. ma.
34 Opravka kunih aparata
76 Servis hidraulike
35 Opr. telef. aparata
77 Izr.proizv. od metala
10
78 Izg.nedg. spomenika
36 Parketar
21
37 Peenjarska
79 Proizvodnja rakije
38 Pekar
80 Otrenje kljueva
39 Poliranje namjetaja
81 Mlin
82 Knjigovod.agencija
40 Poljoprivreda
41 Popravka i zap. namjetaja
15
1
Ukupno:
261
II 10.7 Poljoprivreda
Dugo vremena u Kantonu Sarajevo vladalo je miljenje da poljoprivredna proizvodnja nije razvojna ansa
Kantona Sarajevo i da teite aktivnosti treba usmjeriti na druge strateke sektore kao to su bankarstvo,
trgovina, ekonomski i ekoloki prihvatljive industrije, kultura, obrazovanje, zdravstvo, turizam i dr. Iz tih
razloga grana poljoprivredne proizvodnje nije do sada bila obuhvaena u ''Strategiji razvoja Kantona
Sarajevo do 2015'', ''Implementaciji strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2005.godine'' i ostalim zvaninim
razvojnim dokumentima.
Ne dovodei u pitanje utvrena strateka opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo, posebno vezana za oblast
industrije, turizma i drugih stratekih sektora, treba istai da Kanton Sarajevo, iako nije izrazito
poljoprivredno podruje, ima znaajne mogunosti za razvoj odreenih poljoprivrednih proizvodnji koje se
mogu staviti u funkciju ukupnog razvoja Kantona Sarajevo i rjeavanju problema nezaposlenosti.
To potvruju slijedee injenice:
- u Kantonu Sarajevo ima preko 22.000 poljoprivrednih gazdinstava koja imaju mogunost bavljenja
poljoprivrednom proizvodnjom;
- na podruju Kantona Sarajevo postoje znaajni kapaciteti prehrambene industrije koji koriste
poljoprivredne sirovine kakve se mogu proizvoditi u Kantonu Sarajevo, a koriste ih simbolino;
- Kanton Sarajevo je najjae trite poljoprivrednih proizvoda u BiH, meutim kao i kod prehrambene
industrije, uee njegove poljoprivrede u snabdijevanju ovog trita je vrlo malo.
Poljoprivrednu proizvodnju na podruju Kantona Sarajevo karakteriziraju: poljoprivredna gazdinstva
sa usitnjenim posjedima (manje od 3 ha poljoprivrednog zemljita), nepovoljna bonitetna struktura
zemljita, i malo uee trne proizvodnje (ispod 30%, a u razvijenim zemljama i do 90%). Zbog
toga se proizvoai orijentiu na naturalnu poljoprivrednu proizvodnju kojom zadovoljavaju potrebe
vlastitog gazdinstva, a egzistenciju najee pokuavaju obezbijediti van poljoprivrede.
Orijentacijom na ovaj vid proizvodnje ne iskoritavaju se u cjelosti raspoloivi proizvodni
potencijali, niti se ostvaruje dohodak koji bi omoguio ostanak i zapoljavanje radno sposobnog
stanovnitva na vlastitom imanju.
121
Dokumenti vezani za stanje i razvojne mogunosti agrara na podruju Kantona Sarajevo koji su
uraeni ili su u fazi izrade dokazuju da postoje znaajne mogunosti za razvoj odreenih
poljoprivrednih proizvodnji koje bi u narednom periodu trebalo staviti u funkciju sveukupnog
razvoja Kantona i Opine Ilida.
Opina Ilida, sa svojim poljoprivrednim resursima zauzima znaajno mjesto u sektoru poljoprivrede
u Kantonu Sarajevo.
Na prostoru opine nalaze se instalisani znaajni kapaciteti prehrambene industrije,fabrika za
preradu mesa ''Brajlovi'' u Rakovici, kapaciteti za brzo smrzavanje jagodiastog voa ''Klas'' u
Blauju, mljekara ''Taljanovi Comerc'' u Gladnom polju, farma muznih krava DD PD ''Butmir'',
stona pijaca u Bojniku.
Na podruju opine djeluju i tri zemljoradnike zadruge: ZZ ''Ilida'' Blauj, ZZ ''Sarajevsko polje''
Stup i ZZ ''Farmer'' Ilida, a svoje sjedite imaju i Kantonalna veterinarska stanica na Stupu,
Federalni poljoprivredni zavod i Kantonalna poljoprivredna sluba u Butmiru.
A. STANJE
I
Zemljini resursi poljoprivredno zemljite (katastarski podaci)
Individualni sektor/ha
R.B.
Drutveni sektor/ha
Kategorina zemljita
Oranice i bate
Ukupno ha
1980,62
563,26
2543,88
Vonjaci
364,29
159,32
523,61
Livade
696,00
302,22
998,22
Panjaci
282,00
302,49
584,49
Neplodno zemljite
288,74
975,60
1264,34
3611,65
2302,89
5914,54
Ukupno:
II
Stanje u poljoprivrednoj proizvodnji po granama:

Stoarstvo Individualni sektor
Kategorije i broj grla stoke u 2004., 2005. i 2006.godinu
GODINA
Vrsta i kategorija stoke
2004.
2005.
2006.
Goveda-ukupno
578
571
555
Od toga krave i steone junice
482
516
539
2918
3044
3070
Od toga ovce za rasplod
694
1007
888
Svinje-ukupno
275
292
154
Od toga krmae
32
35
Konji-ukupno
48
47
46
Perad-ukupno
14.416
11.770
10.421
Od toga nosilice
11.659
9538
8220
292
257
252
21
25
25
945
981
887
Ovce-ukupno
Od toga kobile i drijebne ..
Koze-ukupno
Kunii-ukupno
Konice pela-ukupo
122
Tabela 2. pokazuje stanje stonog fonda u individualnom sektoru a popis je uraen putem MZ-a.
Prema raspoloivim podacima 1991.g. na podruju opine Ilida evidentirano je 1774 grla goveda. Ovaj
podatak ukazuje na znaajno smanjenje brojnog stanja goveda kao direktne posljedice rata i svega onoga to
se deavalo nakon reintegracije Opine. Proizvodnja u individualnom sektoru je za zadovoljenje vlastitih
potreba na gazdinstvu, dok se manji dio plasira kroz otkup ili direktnom prodajom na gazdinstvu, odnosno na
trnicama u gradu.
Evidentirano je dvadeset mini farmi muznih krava, od 3 do 10 grla, a proizvodnja se plasira kroz otkup
mljekara i direktnom prodajom na pijaci i gazdinstvu.
II 10.7.1
Ovarstvo
Opina Ilida ne raspolae znaajnim zemljinim resursima za razvoj ove vrste proizvodnje, koja zahtjeva
vie panjaka. Podaci o broju grla ovaca to i pokazuju, tako da je evidentirano samo nekoliko farmera sa
veim brojem ovaca.
II 10.7.2
Peradarstvo
U ovoj oblasti nema znaajnih rezultata. Evidenirana je jedna farma koka nosilja, registrovana na lokalitetu
Gornjeg Vlakova sa kapacitetom 2000 kom. Za ovu vrstu proizvodnje postoje velike mogunosti, obzirom da
nije direktno vezana za zemljine resurse.
II 10.7.3
Pelarstvo
Ovu vrstu proizvodnje na podruju opine karakteristiu ''mali'' proizvoai sa stacioniranim pelarenjem i
rekreativnim odnosom prema ovoj djelatnosti, te nizak nivo proizvodnog obrazovanja kod veine pelara.
Trite meda je slabo organizovano, posebno sa aspekta privatnih kapaciteta za doradu i distribuciju.
Evidentirana su i registrovana etiri proizvoaa sa veim brojem konica, a ukupan broj konica prikazan je
u tabeli 2.
II 10.7.4
Stoarstvo dravni sektor
Na podruju Opine Ilida nalazi se Poljoprivredno dobro ''Butmir'', Ilida koje se bavi primarnom
poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom mlijeka i priplodne stoke na vlastitom posjedu
Br.
Naziv resursa/kapaciteta
Poljoprivredno zemljite
Goveda:
-
krave
priplodna i ostala goveda
Ukupno:
Jed.mj.
Koliina
ha
250
grla
grla
500
480
980
PD ''Butmir'' je najznaajniji snabdjeva sirovim mlijekom mljekare ''Milkos'' u Sarajevu, sa dnevnom

isporukom od 9.000 l. U ukupnoj proizvodnji mlijeka u Kantonu PD ''Butmir'' uestvuje sa 18% i u otkupu sa
89%.
Pored osnovne djelatnosti-proizvodnja mlijeka, PD ''Butmir'' znaajno utie na razvoj trne proizvodnje,
mlijeka kod poljoprivrednih gazdinstava na podruju opine Ilida i Kantona Sarajevo kroz:
- uzgoj i plasman priplodnog podmladka
- ekukacija proizvoaa mlijeka
- ukljuivanje u nastavni program Poljoprivrednog i Veterinarskog fakulteta u Sarajevu
II 10.7.5
Ratarsko-povrtlarska proizvodnja-individualni sektor
Klimatske i zemljine karakteristike nae opine omoguavaju proizvodnju ratarsko-povrtlarskih kultura,
kako u pogledu merkantilne, tako i u pogledu sjemenske proizvodnje. Ova vrsta proizvodnje u najveem
obimu se koristi, odnosno troi na imanju proizvoaa za vlastite potrebe, a eventualni vikovi se plasiraju na
''zelenoj'' pijaci.
123
Zasijane povrine u 2004., 2005. i 2006.godini

Povrtno bilje (ha)
Godina
Stono krmno bilje (ha)
ito (ha)
Ukupno (ha)
2004.
158
871
533
1562
2005.
152
959
539
1650
2006.
140
960
559
1659
Napomena: Podaci su zasnovani na statistikoj procjeni, a uzeta su u obzir dva osnovna faktora: raspoloive
zemljine povrine za sjetvu, obradivo poljoprivredno zemljite, oranice i bate, te broj individualnih
poljoprivrednih gazdinstava i domainstava koja vre sjetvu.
Prinos ita u 2006.g.
Zasijana povrina (ha)
R.B.
Prinos u tonama
Vrsta usjeva
Po ha
Ukupno
Penica
5,0
3,0
14
Jeam
5,0
2,2
11
Zob (ovas)
3,0
1,8
Kukuruz u zrnu
78
3,2
250
Heljda
50
1,3
65
Prinos povrtnog bilja u 2006.g.

R.B.
Prinos (t)
Vrsta usjeva
Po ha
Krompir
223
Mrkva
Luk crni
Luk bijeli
Grah
Kupus i kelj
Paradajz
Paprika
Krastavac
10
Salata
11
pinat i blitva
12
Graak
13
Ostalo povre
Ukupno
8,5
1895
31
12
372
98
7,5
735
30
150
65
2,6
169
122
13
1586
29
203
17
153
29
10
290
90
810
118
12
1416
26
2,4
62
82
738
Prinos stonog krmnog bilja u 2006.g.

R.B.
Prinos (t)
Vrsta usjeva
Po ha
Kukuruz silani
138
124
Ukupno
35
4830
Stona repa
125
16
2000
Stona tikva
94
3,5
329
Djetelina
63
252
Lucerka
69
4,5
310,5
Djetelinsko-travna smjesa
70
280
II 10.7.6
Voarstvo
Prema katastarskim podacima na podruju opine Ilida, vonjaci zauzimaju 364,29 ha povrine u
individualnom i 159,32 ha u dravnom sektoru. Sigurno je da ove povrine ne odraavaju pravu sliku na
terenu, uzimajui u obzir velike promjene koje su se desile ili se deavaju sa promjenama vlasnika, odnosno
posjednika zemljita, to je najizraenije u vikend naseljima opine: Osjek, Blauj i Rakovica. Na ovim
prostorima evidentan je veliki broj vikend objekata sa manjim ili veim parcelama na kojima su zasaene
pojedinane vone sadnice ili podignuti manji ili vei vonjaci, razliitih vrsta voa. Kako nisu osigurani
uvjeti sa kvalitetan popis na terenu, odnosno inventarisanje ovih resursa, vrlo teko je utvrditi o kojim se to
povrinama radi i koji je to broj stabala voa, odnosno drugih voarskih kultura. to se tie stanja vonjaka,
radi se uglavnom o ekstenzivnom nainu uzgoja, dok su rijetki primjeri ''pravog'' voarstva, odnosno
plantanog sistema proizvodnje.
Projektom preduzea ''Klas'', proizvodnja i prerada jagodastog voa, na podruju opine Ilida zasaeni su
prvi malinjaci (desetak korisnika) plantanog tipa, to bi trebalo pozitivno uticati na irenje ove proizvodnje.
Nekadanji plantani vonjak Rakovica, koji je zauzimao prostor cca 200 ha, a sada je u posjedu ZZ-a
''Ilida'' Blauj, je najveim dijelom iskren, terase poravnate i zemljite zatravljeno, a ostali dio vonjaka
(cc-a 20 ha) nije u proizvodnji zbog zastarjelosti zasada i nemogunosti njegove revitalizacije. ZZ ''Ilida''
ima pripremljene projekte zasnivanja novih zasada vonjaka, ali nije u mogunosti sama te projekte
finansirati.
-Broj rodnih stabala voa u 2006.
Vrsta voa
R.B.
Broj stabala sposobnih za

rod
Prinos
Po stablu kg
Ukupno t
Jabuka
104.000
13
1352
Kruka
88.000
616
Dunja
11.300
56
ljiva
130.500
6,5
848
Breskva
1.000
Orah
9.700
68
Trenja
22.000
176
Vinja
20.000
180
Kajsija
800
Na osnovu naprijed iznesenih podataka o stanju poljoprivrede na podruju opine Ilida po granama,
evidentno je da postoje znaajni resursi koji nisu u punom kapacitetu iskoriteni.
Osnivanjem novih i oivljavanjem postojeih Zemljoradnikih zadruga, Udruenja poljoprivrednika i
podsticanjem primarne poljoprivredne proizvodnje moe se oekivati: vea proizvodnja mesa i mlijeka,
poveanje plantane proizvodnje voa, poveanje proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda,
proizvodnje jaja i pileeg mesa, proizvodnje gljiva, sakupljanje i otkup ljekovitog bilja i umskih plodova,
vea proizvodnja ekoloki zdrave hrane na bazi organske poljoprivrede.
II 10.7.7
umarstvo
Uvod
ume i umska zemljita, kao dobro od opeg interesa, uivaju posebnu brigu i zatitu, kao osnovni prirodni
resurs, ije se vrijednosti manifestuju kroz ekoloke, socijalne i proizvodne funkcije.
125
Ekoloke funkcije uma manifestuju se kroz biodiverzitet-zatita stanita, zatita zemljita, zatita voda,
klimatska-ukljuujui ulogu uma kod vezivanja ugljika iz zraka.
Socijalne funkcije su rekreacija, turizam, obrazovanje, istraivanje, odbrana, zatita objekata i infrastrukture.
Ekonomske funkcije uma su prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih umskih proizvoda.
Sve pobrojane funkcije ukazuju na to da bez uma nema ivota na zemlji.
Sadanje stanje
Prema umsko-privrednoj osnovi sa vanou od 01.01.1984.g. do 31.12.1993.g., sve ume opine Ilida se
nalaze u 17 katastarskih opina. Meutim nakon ''Dejtona'' povlaenjem meuentitetske granice, dvije
katastarske opine: Kasindo i Vojkovii i 50% katastarske opine Krupac pripali su Republici Srpskoj, tako
da je stanje uma i umskog zemljita slijedee: (tabela-iskaz povrina)
ISKAZ POVRINA
umskogospodarska osnova vaila od 01.01.1984.g. do 31.12.1993.g.

Kategorija uma
Ukupna povrina/ha
Sve visoke ume (V) bukve
Sve V iste jele, smre, mjeovite jele i smre: mjeovite jele, smre i bukve
Sve V iste bijelog bora i crnog bora i mjeovite bijelog i crnog bora
Sve V hrasta kitnjaka i hrasta lunjaka
48,65
5,66
Sve V ostale
319,55
umski nasadi sa procjenjenom drvnom masom
umski nasadi bez procjenjene drvne mase
UKUPNO VISOKE UME
373,86
Izdanake ume bukve
243,42
Izdanake ume hrasta kitnjaka i hrasta lunjaka
430,11
Izdanake ume mjeovite
167,02
Izdanake ume ostale
456,96
UKUPNO IZDANAKE UME
1297,51
UKUPNO OBRASLO
1671,37
Goleti sposobne za poumljavanje
Goleti nesposobne za poumljavanje
76,83
UKUPNO GOLETI
76,83
UKUPNO UMSKO ZEMLJITE U PRIVATNOM VLASNITVU
1748,20
UKUPNO UMSKO ZEMLJITE U DRAVNOM VLASNITVU
5008,60
Nain gazdovanja
Nakon reintegracije opine Ilida, 1996.godine, umama i umskim zemljitem gazduje opina Ilida sa
prema tada vaeim zakonskim propisima, a od marta 1999.godine na osnovu Zakona o umama (''Slubene
novine Kantona Sarajevo'', broj 4/99), odnosno na osnovu Godinjih planova gazdovanja koje je usvajalo
Opinsko vijee.
Nakon donoenja novog Zakona o umama (''Slubene novine FBiH'', br. 20/02 i 29/03), gazdovanje
umama se vri na osnovu godinjih planova gospodarenja, koje izrauje i predlae Sluba za privredu i
finansije opine Ilida, a na osnovu Zamolnice Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, br. 07-06-2611622/02 od 25.06.2002.g. Saglasnost na predloene godinje planove gospodarenja daje Ministarstvo.
Od 2006.g. poslove gazdovanja umama u privatnom vlasnitvu nastavlja obavljati Ministarstvo privrede
Kantona Sarajevo putem Kantonalne uprave za umarstvo, a dravnim umama gazduje ''Sarajevo-ume'' doo
Sarajevo.
Prema podacima, umsko-privredne osnove drvna masa zaliha na kraju ophodnjice, tj. 31.12.1993.g. trebala
bi se poveati kod visokih uma za 228,4 m3/ha, a kod izdanakih uma za 84,2 m3/ha. Poslije obavljenih
sjea na kraju ophodnjice ukupna drvna zaliha e se poveati za 5227 m3, odnosno 2,6%.
Meutim, procjena je da su u toku rata ume znaajno devastirane i da je drvna zaliha znatno manja od zaliha
propisanih i nastalih umsko-privrednom osnovom.
126
U cilju zatite uma od daljnih devastiranja kao i stvaranja veih drvnih zaliha, Godinjim planovima, sjee
su reducirane za 60% u odnosu na intenzitet sjea propisan umsko-privrednom osnovom.
umsko uzgojni radovi i zatita uma
Gazdovanje umama i umskim zemljitem ini skup meusobno povezanih i uvjetovanih radnih aktivnosti
usmjerenih ka zajednikom cilju, potpunom koritenju i odravanju prirodnih potencijala umskih zemljita.
Na osnovu navedenih principa, gazdovanje umama i umskim zemljitem bi se prvenstveno sastajalo u
slijedeem:
a) sjee u visokim umama

b)
c)
d)
e)
mjere njege u visokim umama i umskim kulturama

sjee u izdanakim umama
poumljavanje neproduktivnih povrina u visokim umama, te povrina u izdanakim umama
uvanje i zatita uma.
-Sjee u visokim umama

Struktura visokih uma na ovom podruju je uglavnom preborna i skupinasto preborna, te adekvatno toj
strukturi u sastojinama treba provoditi i sjee kojima je cilj formiranje skupinasto prebornih sastojina, a na
strmim i nestabilnim terenima provoditi sjee manjeg intenziteta vodei rauna o prirodnom
podmlaivanju. Pomenute osnovne principe provoenja buduih sjea potrebno je primjenjivati u
razliitim modifikacijama koje e u odreenim uvjetima najbolje odgovarati postavljenim ciljevima
gospodarenja. S obzirom da se radi o povrinski malim esticama to nije mogue striktno provoditi
savremene metode gazdovanja, ali paljivim i strunim radom shodno mogunostima moe se znatno
unaprijediti stanje visokih uma na ovom podruju. U ureajnom periodu uglavnom su raene sanitarne sjee
i prorjede.
-Mjere njege u visokim umskim kulturama
U stadijumu mladika i gustika provode se sjee s ciljem pribliavanja odreenom tehnikom cilju tj.
formiranju sastojina od vrijednosnih vrsta (hrast i dr.), i njegovom kvalitetnom poboljanju. U stadijumu
letvenjaka provode se prorjede kojima je cilj pomoi kvalitetno najboljim stablima u njihovom daljnjem
razvoju, a to sve vodi ka poveanju prirasta i prinosa iz tih sastojina.
-Sjee u izdanakim umama
U izdanakim umama zastupljena su i stabla sjemenskog porijekla, te se ova okolnost moe pozitivno
iskoristiti jer se ove sastojine postepeno mogu prevoditi u visoke ume bez veih umskouzgojnih
radova.
Putem sjea treba osloboditi vrijednije vrste drveta (hrast) od manje vrijednijih i nekvalitetnih stabala.
Tako e se omoguiti ne samo bolji prirast odabranih nosilaca budue sastojine nego e se ovim putem
sastojina pripremiti za prirodno podmlaivanje iz sjemena. U ovim sastojinama prevladavaju ostali liari
i to najee grab, topola, bagrem, joha i dr.
Osnovni uzgojni radovi sastoje se u ienju i prorjedama sa ciljem poboljanja kvalitetnog stanja i
poveanja prinosa u ovim umama.
-Poumljavanje neproduktivnih povrina u visokim umama, te povrina u izdanakim umama
Poumljavanja se planiraju na povrinama gdje su vrene sjee (planske i bespravne), a koji nisu prirodno
podmlaene u visokim umama, te u izdanakim umama, gdje se bude prelo na meliorativno
poumljavanje sjetvom i sadnjom.
Tamo gdje su vrene planske sjee, uglavnom sanitarne sjee i prorjede, opa je ocjena - nije bilo potrebe.
Ovaj problem je prisutan na povrinama gdje su evidentirane bespravne sjee.
-uvanje i zatita uma
Planirane aktivnosti na zatiti uma su:
1. Zatitu uma od biljnih bolesti i tetoina;
2. Zatitu uma i umskih zemljita od bespravnih sjea, otuivanja gotovih umskih proizvoda i
uzurpiranja umskih zemljita,
3. Zatitu uma od poara;
4. Zatitu uma od zagaivanja;
127
-Zatita uma od biljnih bolesti i tetoina

Zatiti uma od biljnih bolesti, tetoina i dr. mora se posvetiti puna panja. Od preventivnih radnji na
spreavanju i suzbijanju bolesti najznaajnija je mjera pravilno uspostavljanje umskog reda koje se
sastoji u slijedeem:
- Kod mlaih uma i panjaa potrebno je posjeeni materijal izvesti iz ume. Visina panja treba da
bude 1/3 promjera panja raunajui sa gornje strane stabla, dok se kora sa stabla i panja etinara
mora oguliti kod posjeenih stabala. Potrebno je ovrke, koru i grane sloiti u kupe.
- U sluaju pojave potkornjaka, stabla se moraju tretirati insekticidima. Grane liara se moraju
ravnomjerno razbacati po povrini sastojine. Liarske ume treba naroito zatititi od gubara.
- Za suzbijanje i unitavanje gubara najuspjenija metoda je prskanje zaraenog podruja
insekticidima.
- O eventualnim pojavama napada tetoina potrebno je voditi stalnu evidenciju kako bi se putem
preventivnih mjera mogle primjenjivati potrebne mjere zatite. Zabranjuje se slaganje prostornog
drveta uz iva dubea stabla.
-Zatita uma i umskih zemljita od bespravnih sjea, otuivanja gotovih
umskih proizvoda i uzurpiranja umskih zemljita
Djelovano je preventivno, a nadleni organi su preventivno poduzimali zakonske sankcije, odnosno
podneene prekrajne i krivine prijave protiv uinioca bespravnih sjea, otuivanja gotovih umskih
proizvoda i uzurpiranja umskih zemljita, za to je voena Zakonom propisana evidencija.
-Zatita uma od poara
U saradnji sa preduzeem ''Sarajevo ume'' doo Sarajevo koje gazduje dravnim umama na podruju
Kantona Sarajevo u kritinim periodima organizuje se pojaana kontrola za osmatranje izbijanja umskih
poara, te u sluaju njihovog eventualnog izbijanja radi se na suzbijanju uz pomo nadlenih organizacija za
gaenje poara i vlasnika uma.
-Zatita uma od zagaivanja
Upotreba hemijskih sredstava u umi je zabranjena izuzev testiranih hemijskih sredstava koja mogu biti
koritena u umama za zatitu sadnica od divljai i od korovskih vrsta kao i za smanjenje prekomjerne
populacije insekata iji broj ne moe biti smanjen ni na koji drugi nain i za gaenje poara, ako ne ugroava
bioloku ravnoteu, a sve po Zakonom propisanoj proceduri. Zabranjuje se odlaganje odpada, smea ili
zagaujuih tvari u umi ili umskom zemljitu.
Kantonalna umsko-privredna drutva i vlasnici uma obavezni su iz ume ukloniti otpad i smee i imaju
pravo naknade za nastale trokove od pojedinaca ili pravnog lica koji su otpad ili smee deponovali u umi.
II 11
LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI
Lokalna uprava i njeni partneri prije svega nevladin i privatni sektor su tim koji zajednikim snagama i
saradnjom stvaraju to bolje uvjete za ivot i rad lokalnog stanovnitva.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlenosti ustanovljene ustavom i zakonom, i ima pravo baviti se
svim pitanjima koja nisu iskljuena iz njene nadlenosti, niti dodijeljena u nadlenost neke druge vlasti na
osnovu ustava i zakona.
Kao nivo vlasti koji je najblii graanima, opinama su donoenjem novog Zakona o principima lokalne
samouprave (Slubene novine FBiH, br. 49/06) data daleko vea ovlatenja i nadlenosti, a samim tim
nametnute i vee obaveze, nego to je to bilo do sada. Prenos i povjeravanje novih poslova jedinicama
lokalne saouprave trebalo bi biti praeno dodjelom sredstava potrebnih za njihovo efikasno obavljanje.
Zakon e biti u potpunosti implementiran kada vii nivoi vlasti, a prije svega Kanton Sarajevo, donesu
tj.usklade svoje zakone sa naprijed navedenim federalnim zakonom. Meu ovim zakonima svakako je
najznaajniji Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Sarajevo, ije donoenje je nekoliko puta
iniciralo Opinsko vijee, a ijim e donoenjem i provedbom opina dobiti znatna finansijska sredstva, koja
joj pripadaju.
Sadanje stanje:
Organi jednice lokalne samouprave su opinsko vijee i opinski naelnik. Meusobni odnosi Vijea i
naelnika zasnivaju se na principima meusobnog uvaavanja i saradnje, uz pojedinanu odgovornost za
128
ostvarivanje vlastitih nadlenosti i zajedniku odgovornost za funkcionisanje jedinica lokalne samouprave.

Opinsko vijee je organ odluivanja i ima 27 vijenika.
Opinski naelnik je izvrni organ opine i predstavlja Opinu i rukovodi svim slubama koje ine
Jedinstveni opinski organ uprave, strunim i posebnim slubama.
Opinsko vijee kroz svoj redovan rad i rad svojih stalnih radnih tijela, nadleno je prije svega za donoenje
opinskih propisa i akata u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom opine. Odlukom o obrazovanju stalnih
komisija Opine osnovano je 15 stalnih radnih tijela. Meutim, u skladu s potrebama naknadno su osnovana
i druga povremena stalna radna tijela Opinskog vijea kao to su Komisija za odabir korisnika pomoi za
rekonstrukciju stambenih jedinica, Komisija za izradu strategije razvoja Opine Ilida, Etika komisija itd.
Unutranja organizacija Jedinstvenog opinskog organa uprave, strunih i posebnih slubi utvrena je
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji Jedinstvenog opinskog organa uprave, strunih i posebnih slubi.
Jedinstveni opinski organ uprave ine slube za upravu i to:
1. Sluba za prostorno ureenje i komunalne poslove
2. Sluba za imovinsko-pravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina
3. Sluba za privredu i finansije
4. Sluba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje
5. Sluba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica
6. Sluba za boraka pitanja
7. Sluba za opu upravu
8. Sluba za inspekcijski nadzor
9. Sluba za razvoj i investicije
10. Sluba civilne zatite
Odlukom Opinskog naelnika o osnivanju strunih i posebnih slubi osnovana je Struna sluba Opinskog
vijea i Opinskog naelnika, Sluba za zajednike poslove i Struna sluba za koordinaciju rada mjesnih
zajednica.
Krajnji korisnici usluga koju prua opinska administracija su graani i ostali subjekti kojima treba biti
pruena brza i potpuna usluga.
Poslove iz djelokruga organa uprave Opine Ilida i strunih i posebnih slubi obavlja 232 uposlenika, od
kojih je 59 sluenika, a ostalo su namjetenici, to je u svakom sluaju nepovoljan odnos u pogledu
kvalifikacione strukture.
Kroz razne vidove edukacija, uee na seminarima i obukama, a svakako i kroz kontinuirano struno
usavravanje i obrazovanje koji je svaki uposleni duan sam da sprovodi, te maksimalnim angaovanjem na
svom radnom mjestu, najvei broj uposlenih nastoji da svoj posao obavi to je mogue kvalitetnije, bre i
efikasnije. Meutim, da bi se kvalitet rada i pruanja usluga dodatno poboljao, u mnogome onemoguavaju
trenutne neadekvatne prostorne mogunosti. Organ uprave je smjeten na tri lokacije, u velikom broju
kancelarija je vei broj uposlenih od standarda koji bi stvarao optimalne uvjete za rad, ak 5-6 uposlenih to
su neuvjetne mogunosti za normalan rad.
Najvei problemi u radu opinskih slubi se prije svega osjeaju u Slubi za opu upravu. Postojei uvjeti za
rad u alter sali nisu primjereni potrebama u odnosu na broj i strukturu stanovnika, usljed ega esto dolazi
do guvi i dueg ekanja graana u redu za usluge koje se pruaju u alter sali. Naime, u strukturi stanovnika
preovladavaju tzv. socijalne kategorije koje esto imaju potrebe za ovjeravanje velikog broja dokumenata, te
se nedostatak adekvatnih tehnikih uvjeta posebno red sistema kao i skuen prostor bitno odraava na
efikasnost pruanja usluga.
Takoer i arhivski prostor je skuen, i postoji potreba za obezbjeenje prostora veeg kapaciteta, kao i
obezbjeenje boljih uvjeta za zatitu predmeta u postojeem arhivskom prostoru od vlage i drugih negativnih
faktora.
Prije obezbjeenja adekvatnog arhivskog prostora veeg kapaciteta, koji e se prevazii kroz izgradnju nove
zgrade opine, problem vlage bi se mogao prevazii nabavkom aparata suaa zraka za regulaciju vlanosti u
prostoru. Takoer u daljem razvoju i unapreenju metoda u pristupu arhivskim dokumentima na jednostavan
i efikasan nain, bez fizikog izuzimanja arhiviranih predmeta, to je u dosadanjoj praksi veoma esto sluaj
129
u pojedinim oblastima, potrebno je obezbijediti pretpostavke za selektivno skeniranje arhivskih predmeta,

odnosno skeniranje rjeenja, zakljuaka i drugih upravnih akata, na osnovu analize potreba svih opinskih
slubi za vrstom dokumenata koja se ee koriste u procesu rada po novim predmetima, a za koji je
dovoljan vizuelni uvid u dokument ili odgovarajuu vrstu podataka.
Uvjeti u Matinom uredu, u pogledu tehnike opremljenosti su na zadovoljavajuem nivou. Ured posjeduje
program aplikativni softver sa bazom podataka, to omoguava automatsko izdavanje izvoda iz matinih
knjiga.
Takoer, sadanje stanje u Slubi za imovinsko-pravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina i
to u Odsjeku za katastar nije na zadovoljavajuem nivou. Naime, od instrumenata i tehnike opreme Odsjek
posjeduje dvije totalne stanice Topcom 110 i 210, pet kompjutera, est plotera (tampaa) dva skenera.
Baza katastarskih podataka napravljena je u DOS sistemu i pohranjena u jedan raunar. Da bi se stanje u
Odsjeku za katastar poboljalo prije svega potrebno je izvriti digitalizaciju geodetskih planova, koja bi
omoguila:
-
uspostavu novog geografsko-informativnog sistema (GIS),

uspostavu novog informacionog sistema katastarskih nekretnina (KIS),
primjenu novih savremenih tehnologija u oblasti urbanizma i prostornog plana te njihovu primjenu
kod projektovanja raznih objekata i u radu ostalih opinskih Slubi,
primjenu savremenog geodetskog mjernog instrumenta i najmodernije tehnologije kod odravanja
premjera i katastra nekretnina,
uspostavljanje razliitih vrsta katastra (uma, puteva, ulica, zgrada, te slinih evidencija),
novu bazu podataka koja e biti jednostavnija i efikasnija,
jednostavnije, bre i jeftinije odravanje premjera i katastra nekretnina,
bre i lake planiranje prostora,
poveanje efikasnosti u radu geodetskog Odsjeka i Slube u cjelini kao i drugih Slubi u organu
uprave.
Da bi Sluba katastra mogla da prati sve ove promjene hitno je potrebno:

-
izvriti popunu radnog mjesta dipl.ing.geodezije struni saradnik za geodetsku informatiku,

edukacija ostalih uposlenika kroz kurseve za ovu djelatnost,
nabavka raunara za uposlenike kojima nedostaju i zamjena onih raunara koji nisu adekvatni za
ovu vrstu poslova,
nabavka jednog GPS ureaja (cijena cca 13.000,00 KM).
Odreeni problemi se osjeaju i u Slubi za prostorno ureenje i komunalne poslove iz razloga jako velikog
broja zaprimljenih zahtjeva i malog broja izvrilaca.
Naime, nakon donoenja Odluke o legalizaciji graevina izgraenih bez odobrenja za graenje i graevina
privremenog karaktera samo u 2007.godini zaprimljeno je 2.500 zahtjeva za legalizaciju bespravno
sagraenih objekata, a sveukupno je zaprimljeno oko 6500 zahtjeva.
Prostorne mogunosti u Slubi su takoer loe, a i este posjete stranaka koje dolaze da se informiu u kojoj
fazi izrade je podneseni zahtjev ometaju i usporavaju rad voditelja postupka. Rad u ovoj, kao i u ostalim
slubama, bi postao efikasniji ukoliko bi se nabavio vei broj raunara, koji bi se uvezali, te postojea
dokumentacija skenirala i tako postala dostupna svakom zaposleniku.
Jedino i potpuno rjeenje oko prevazilaenja problema vezanog za loe prostorne mogunosti opinskog
organa je izgradnja nove zgrade opine, ija bi gradnja trebala poeti u maju 2007.godine, a zavretak radova
se planira u novembru 2007.godine.
Stanje informatike tehnologije u opinskoj administraciji nije zadovoljavajue, jer i pored posjedovanja
poprilinog broja raunara oni ni iz bliza ne mogu zadovoljiti potrebe savremene lokalne samouprave, kojoj
teimo. Napredak je ostvaren jer je izvreno umreavanje postojeih kompjutera u svim kancelarijama u
jedinstveni informatiki sistem sa centralnim serverom, i itav sistem e se staviti u funkciju nakon to se
nabavi dovoljan broj raunara koji nedostaju i izvri informatika edukacija uposlenih ija realizacija e
uskoro poeti, uz stalnu tenju za poveanje zadovoljstva krajnjih korisnika.
130
U toku su i aktivnosti na uvoenju ISO 9001:2000, tj. sistema upravljanja kvalitetom koji e se primjenjivati
u slubama za upravu i drugim slubama Opine Ilida, usljed ega e rad opinskog organa postati
efikasniji uz stalnu tenju za poveanjem zadovoljstva krajnjih korisnika.
Imenovan je Odbor za kvalitet, izraene potrebne procedure i u pripremi je prvi interni auditi (unutranja
kontrola) koji e pokazati koliko je stvarno stanje usklaeno sa zahtjevima ISO 9001:2000.
Kao obavezan oblik mjesne samouprave, koji podrazumijeva pravo graana da neposredno sudjeluju u
odluivanju o odreenim lokalnim poslovima na prostoru opine osnovano je 16 mjesnih zajednica i to:
Butmir, Donji Kotorac, Sokolovi Kolonija, Hrasnica I, Hrasnica II, Ilida Centar, Luani, Vreoca, Vrelo
Bosne, Blauj, Rakovica, Osjek, Otes, Stup, Stup II i Stupsko Brdo.
Graani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odluuju o poslovima znaajnim za ivot, rad na
podruju mjesne zajednice. prostorne mogunosti za rad u mjesnim zajednicama Donji Kotorac, Sokolovi
Kolonija, Luani, Rakovica, Otes, Stup i Stupsko Brdo su na zadovoljavajuem nivou, jer iste imaju
adekvatne vlastite prostore. U fazi izgradnje su prostorije MZ Butmir, Hrasnica I, Hrasnica II, Blauj, Osijek,
Ilida Centar, za MZ Stup je obezbijeena lokacija a bit e postavljen montani objekat, a mjesne zajednice
Vreoca i Vrelo Bosne koriste prostor za koji se plaa zakupnina.
Transparentnost i javnost u radu kako Opinskog vijea, a tako i opinskog organa uprave uopte, kao
preduvjet efektivnog politikog nadzora i garancije da e organi jedinice lokalne samouprave provoditi svoje
dunosti u interesu lokalne zajednice, ostvarena je prije svega kroz direktno prenoenje sjednica Opinskog
vijea putem lokalnog Radio ASK-a.
esta su i gostovanja Opinskog naelnika i pomonika Opinskog naelnika, u kontakt emisijama gdje
graani imaju priliku da se direktno ukljue u program i postave pitanja na koja dobiju odgovore. Takoer,
redovno se tampa i besplatno graanima distribuira Bilten Opine Ilida.
Graani takoer aktivno uestvuju u utvrivanju prioriteta prilikom izrade planove razvoja i budeta lokalne
samouprave, kao i u procesu donoenja odluka na lokalnom nivou gdje kroz uee u javnim raspravama
imaju priliku da na ista daju svoje primjedbe i sugestije.
Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama je na najviem nivou, tako da se svi zahtjevi rjeavaju u
zakonom propisanom roku, gdje se strankama udovoljava ukoliko se radi o informaciji koja je pod
kontrolom organa uprave Opine Ilida. U cilju to bolje implementacije ovog zakona Opina je tampala
Prirunik o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u Opini Ilida.
Takoe, opina ima dobro ureenu WEB stranicu koja se redovno aurira.
Radi ostvarivanja i zadovoljavanja sportskih, umjetnikih, kulturnih, zdravstvenih, humanitarnih i drugih
potreba graani se udruuju i osnivaju udruenja graana koja ine tzv. nevladin sektor koji je partner
lokalnoj upravi, i stvaranju boljih uvjeta ivljena unutar lokalne zajednice.
Na podruju opine djeluje 71 udruenje, od kojih je najvei broj sportskih i onih koja okupljaju boraku
populaciju. Ne mali broj ovih udruenja finansira se iz budeta Opine, prije svega za provoenje redovnih
aktivnosti, a jedan od vidova podrke bit e i sufinansiranje projekata u skladu sa Odlukom o opim
kriterijima za sufinansiranje projekata nevladinih organizacija (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj
21/06), ija primjena treba poeti tekue 2007.godine.
II 12
OPINSKO FINANSIRANJE I BUDET
Pojam budeta
Budet Opine Ilida predstavlja projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka
za period jedne fiskalne godine.
Budet Opine donosi Opinsko vijee na prijedlog Opinskog naelnika
131
Pravni osnov
Planiranje, izrada, donoenje i izvravanje budeta regulisano je Zakonom o budetima u F BiH (''Slubene
novine F BiH'', br. 19/06), koji je objavljen 19.04.2006.g. Izrada budeta zasniva se na Dokumentu okvirnog
budeta koji obuhvata najmanje fiskalnu godinu i dvije naredne godine.
Smjernice za izradu budeta zasnivaju se na procjeni privrednog razvoja, razvoju socijalnog sektora,
prognozi prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaene Dokumentom okvirnog budeta.
Na osnovu smjernica pristupa se izradi prijedloga finansijskog plana, koji mora da sadri:
1. prihode i primitke iskazane po vrstama
2. rashode i izdatke
3. planirani broj radnih mjesta i strukturu zaposlenih
4. plan razvojnih programa po godinama, a koji su utvreni Dokumentom okvirnog budeta, posebnim
zakonima i propisima
5. plan nabavke stalne imovine
6. zakonske propise koji omoguavaju njegovu provedbu
Plan razvojnih programa usklauje se svake godine.
Procedura planiranja budeta
1. Na osnovu uputa Ministarstva finansija Kantona Sarajevo o visini budetske potronje i izrade
Izvjetaja o izvrenju budeta Opine Ilida za zadati period, obezbjeuju se podaci za projekciju
Nacrta budeta.
2. Opinski naelnik predlae Nacrt budeta Opinskom vijeu
3. Usvojeni Nacrt budeta se upuuje na javne rasprave koje se organizuju po mjesnim zajednicama u
trajanju do 30 dana
4. U sklopu javnih rasprava o Nacrtu budeta graani sa podruja opine Ilida, daju svoje prijedloge i
sugestije koji se ugrauju u Prijedlog budeta u skladu sa mogunostima
5. Opinsko vijee razmatra i usvaja Budet Opine za narednu godinu do 31.12. tekue godine.
6. Ukoliko se Budet za narednu godinu ne usvoji do 31.12. tekue godine, pristupa se donoenju
Odluke o privremenom finansiranju.
Prihodi Opinskog budeta
Najvaniji prihodi opinskog budeta su:
1. porezni prihodi, posebne naknade i takse, putarine (indirektni porezi)
2. neporezni prihodi
3. tekue potpore (grantovi)
4. prihodi iz budeta
Porezni prihodi su javni prihodi koji se ubiru na osnovu Zakona i po utvrenim procentima se rasporeuju na
korisnike. Na osnovu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u F BiH (''Slubene novine F BiH'', br. 22/06)
javni prihodi sa jedinstvenog rauna rasporeuju se izmeu nivoa vlasti: Federacije, Kantona, jedinica
lokalne samouprave i Direkcija za ceste.
Donoenjem kantonalnog zakona i propisa o pripadnosti javnih prihoda po kojem bi se sredstva sa
jedinstvenog rauna direktno doznaavala opinama Sarajevskog kantona, u znatnoj mjeri bi se poveali
prihodi od poreza.
Pored udjela u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog rauna Opini pripadaju i drugi prihodi kao to su:
- porezi na plau
- porezi na imovinu
- prihodi od indirektnih poreza koji pripadaju direkcijama za puteve
- poseban porez za zatitu od prirodnih i drugih nesrea
Na osnovu Odluke o uvjetima i nainu koritenja sredstava ostvarenih po osnovu posebnog poreza na zatitu
od prirodnih i drugih nesrea (''Slubene novine F BiH'', br. 46/04) ovim sredstvima raspolae Opinski tab
civilne zatite Ilida na osnovu usvojenog Plana koritenja sredstava zatite i spaavanja
- komunalne takse, posebne naknade i takse
Neporezni prihodi su prihodi koji se ostvaruju djelatnou iz nadlenosti opinskog organa kao to su:
prihodi od zakupa javne povrine, poslovnih prostora, zakupa graevinskog zemljita, prihodi od pruanja
usluga graanima (kopije katastarskog plana, uplana, cijepanje parcela, tehniki prijem objekata).
Tekue potpore (grantovi) su sredstva koja Opini doznaava Kanton, a koriste se za rjeavanje osnovnih
komunalnih problema: kanalizacije, ureenje vodotoka, izgradnju ambulanti porodine medicine, putnih
komunikacija od znaaja za Grad Sarajevo kao i lokalne infrastrukture.
132
Prihodi iz budeta predstavljaju dotaciju Kantona Sarajevo Opini Ilida za prenos poslova osnovne
djelatnosti iz nadlenosti organa dravne slube (veza Uredba Vlade F BiH o poslovima osnovne djelatnosti
iz nadlenosti organa dravne slube koji obavljaju dravni slubenici, uvjetima za vrenje tih poslova i
ostvarivanje odreenih prava iz radnog odnosa objavljenog u Slubenim novinama F BiH br. 35/04)
Iz budeta Opine finansiraju se:
- plae i naknade trokova zaposlenih, doprinosi
- naknade za paual opinskim vijenicima i naknade za neprofesionalno obavljanje funkcije
zastupnika
- izdaci za materijal i usluge (putni trokovi, elektrina energija, komunalne usluge, nabavka
materijala, usluge prevoza i goriva, tekue odravanje, bankarske usluge, ugovorene usluge,
primarna zdravstvena zatita zaposlenih
- grantovi drugim nivoima vlade/kantonima (obazovanje, kultura, zdravstvo, vjerski objekti)
- grantovi pojedincima invalidna lica, finansiranje zadravanja duevno bolesnih osoba u
zdravstvenoj ustanovi, vojni invalidi, ratni vojni invalidi-paraplegiari, raseljena lica,
alternativni smjetaj, novane pomoi socijalno ugroenim licima, umrline za penzionere,
edukacije, jubilarne nagrade Opine sa pripadajuim porezom, pomoi za lijeenje i
operativne zahvate za socijalno ugroena lica.
- Grantovi neprofitnim organizacijama kao to su boraka udruenja, sportska udruenja,
udruenja za pomo mentalno retardiranim osobama, invalidnim i hendikepiranim osobama i
drugim udruenjima
- Kapitalni grantovi za razvoj lokalne infrastrukture
Izvod iz prijedloga finansijskog plana Opine Ilida za period 2004-2009g. (za period 2006-2009g.)
Konto
Opis
2006.g.
2007.g.
2008.g.
2009.g.
710000
Prihodi od poreza
3.950.100,00
4.361.000,00
3.656.100,00
3.806.100,00
720000
Neporezni prihodi
6.568.899,00
8.795.554,37
4.453.900,00
4.703.900,00
730000
Tekue potpore
(Grant)
3.925.443,11
2.950.000,00
2.250.000,00
2.350.000,00
770000
Neplanirane uplateprihodi
11.120,95
10.000,00
780000
Prihodi iz budeta
2.651.496,00
3.600.000,00
3.140.000,00
3.140.000,00
591000
Prenos dijela vika

prihoda
692.940,94
3.283.445,63
Svega:
17.800.000,00
23.000.000,00
13.500.000,00
14.000.000,00
610000
Tekui izdaci
16.881.000,00
22.197.000,00
13.339.000,00
13.829.000,00
820000
Izdaci
919.000,00
803.000,00
161.000,00
171.000,00
Svega:
17.800.000,00
23.000.000,00
13.500.000,00
14.000.000,00
Ukupna izdvajanja za kapitalne grantove iz Budeta Opine Ilida za period 2006.-2009.g.

2006.
Kapitalni grantovi
Ukupno budet
Procentualno uee
2007.
2008.
2009.
7.440.085,86
12.552.245,63
4.944.290,00
5.616.735,00
17.800.000,00
23.000.000,00
13.500.000,00
14.000.000,00
41,79
54,57
36,62
40,11
Kroz kapitalne grantove raene su Izmjene i dopune regulacionih planova, projektovanje, izgradnja i
rekonstrukcija saobraajnica, asfaltiranje ulica, krpaa ulica, izgradnja pjeakih staza, odravanje
horizontalne i vertikalne signalizacije, izgradnja autobuskih stajalita i nia sa nastreicama, izgradnja,
dogradnja i rekonstrukcija javne rasvjete, izgradnja i dogradnja distributivne gasne mree, izgradnja i
dogradnja kanalizacione mree, regulacija vodotoka i izgradnja objekta MZ sa prostorijama ambulanti
porodine medicine, izgradnja spomen obiljeja rtava rata.
133
III SWOT ANALIZA

Naziv ovog dijela stratekog plana razvitka izveden je od poetnih slova engleskih rijei koje oznaavaju
sljedee:
Strenghts =snage lokalne zajednice
Weaknesses = slabosti lokalne zajednice
Opportunities = mogunosti lokalne zajednice
Threats = prijetnje lokalnoj zajednici
III. 1. SNAGA
Geoprometni poloaj, povezanost sa opinama Kantona Sarajevo, ostalim dijelovima BiH i

ire.
Privredne zone za smjetaj malih i srednjih preduzea proizvodnih i uslunih djelatnosti.
Izvorita pitke, mineralne, termalne i fermomineralne vode.
Izgraenost stambenog gonda.
Povoljni prirodni uslovi za prostorni razvoj
Znaajne parkovske i umske povrine
Raspoloivost resursima za razvoj poljoprivrede i stoarstva.
Bogastvo historijskog i kulturnog nasljea.
Veliki turistiki resursi, blizina olimpijskih planina i izgraenost kapaciteta za sport i
rekreaciju.
Postojanje prirodnih uslova za sticanje dodatnih prihoda /samoniklo umsko i ljekovito
bilje/.
Snaan razvoj obrazovnih institucija.
Podrka razvojnim projektnim i uspostavljanju regionalne i meunarodne saradnje.
III. 2. SLABOSTI
Visoka stopa nezaposlenosti i poveane socijalne potrebe.

Nepostojanje razvojnih fondova i podrke incijativa.
Nedovoljan rad na promociji turizma.
Nedovoljno razvijena svijest na potrebi zatite okolia.
Neregulisana rijena korita.
Uzurpiranost zemljita bespravnom gradnjom.
Nizak nivo upotrebe komunikacijskih tehnologija
Informatika neuvezanost.
Nedovoljna izgraenost saobraajne i komunalne infrastrukture.
Loe stanje kolskih objekata i njihova neopremljenost.
Nedovoljna edukacija stanovnitva u sferi poljoprivrede i stoarstva.
Glomazna lokalna uprava, nedovoljno informatiki obuena i uvezana.
134
III. 3. MOGUNOST
Uspostavljanje partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora.

Reorganizacija lokalne uprave i njene nadlenosti u skladu sa zakonom o lokalnoj
samoupravi.
Vea angaovanost kantonalnih organa vlasti na ureenju nedostojue saobraajne i
komunalne infrastrukture.
Uestvovanje u regionalnim projektima zajednikog interesa i ukljuenje u razliite
fondove, programe i inicijative.
Jaanje privatnog poduzetnitva.
Turizam definisan kao strateko opredjeljenje.
Uveanje i modernizacija javnog saobraaja sa teitem izgradnje tramvajske pruge do
Hrasnice.
Ureenje i stavljanje u funkciju turizma, prirodnih, kulturnih i historijskih spomenika.
Izgradnja nedostajuih obrazovnih, kulturnih i sportskih objekata.
Primjena postojeih propisa na efikasnijoj zatiti vode, zraka, zemljia i drugih prirodnih
resursa.
Poboljanje efikasnosti lokalne samouprave.
III. 4. PRIJETNJE
Nepovoljan politiki ambijent.

Pravna i ekonomska nestabilnost.
Jaka siva ekonomija.
Nedefinisana raspodjela javnih prihoda.
Nepovoljan ekonomsko-socijalni status odreenog broja stanovnitva.
Nezaposlenost.
Poveana maloljetna delikvencija, koritenje alkohola i opojnih droga.
Uestale provale.
Bespravna izgradnja.
Zagaenje vodotoka fekalnim i drugim otpadnim materijalima.
Zamjena cement-azbesnih vodovodnih cijevi.
Nedovoljan broj udruenja koja su u funkciji jaanja civilnog drutva.
135
V VIZIJA RAZVITKA OPINE ILIDA
Opina Ilida e imati efikasnu administraciju, bit e ekonomski

jaka sa velikim brojem zaposlenih, dobro rijeenom infrastrukturom,
razvijenim turizmom, kvalitetnom zdravstvenom i socijalnom
zatitom, ureenim obrazovnim sistemom, bogatim kulturnim i
sportskim ivotom u okviru ekoloki ouvane i prostorno ureene
cjeline.
STRATEKI PRAVCI
1* Efikasna opinska administacija

2* Stvaranje povoljnog ambijenta za ekonomski razvoj
3* Razvoj infrastrukture
4* Razvoj turizma
5* Jaanje zdravstvene i socijalne zatite
6* Unapreenje obrazovanja kulture i sporta
7* Prostorno ureena zajednica i efikasnija zatita ivotne sredine
136
STRATEKI PRAVCI
I EFIKASNA OPINSKA ADMINISTRACIJA
Programske smjernice
- Reorganizovati opinsku administraciju u skladu sa zahtjevima Evropske unije
- Okonati aktivnosti oko uvoenja ISO standarda
- Vriti stalnu edukaciju uposlenika
- Izvriti nabavku neophodnih informatikih sredstava
- Unapreivati Opinsku administraciju kao servis graana
OPINA ILIDA
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NOVE ADMINISTRATIVNE ZGRADE OPINE
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje adekvatnih uslova za rad uposlenika i efikasnije pruanje usluga

korisnicima
OPIS PROJEKTA
Nova zgrada opine e imati odgovarajui prostor za smjetaj svih slubi

opine, potrebne prostore za odravanje radnih sastanaka svake slube,
pojedinano kao i za odravanje zajednikih sastanaka svih zaposlenika.
Raspolagat e sa modernom alter salom i drugim pogodnostima za efikasno
pruanje usluga graanima i pravnim licima.
U 2008.godini budetom opine predvia se nabavka potrebnog namjetaja i
drugih sredstava neophodnih za rad u iznosu od 150.000,00 KM. Ista suma e
se potraivati od Kantona Sarajevo.
OEKIVANI REZULTATI
Izgradnjom objekta zgrade stvaraju se preduslovi za organizaciju organa

uprave u skladu sa zahtjevima evropske unije i cjelovita realizacija ISO
standarda
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Opina Ilida je potpisala odgovarajui sporazum sa ortakom grupom Ans

drive d.o.o. Sarajevo, Unipromet d.d. Sarajevo, EGW d.o.o.Sarajevo
koji su na osnovu javnog oglasa dali najbolju ponudu za izgradnju zgrade
opine.
Navedeni sporazum je verifikovalo opinsko vijee, a rok za izgradnju je
godinu dana.
ORTAKA GRUPA OPINA - KANTON
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI PROJEKTA
2008
2009
-
2010
2011
150.000,00 Opina Ilida

150.000,00 Kanton Sarajevo
137
2012
2013
OPINA ILIDA
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
UVOENJE SISTEMA UPRAVLJANJA KVALITETOM ISO 9001:2000
CILJEVI PROJEKTA
-efikasnost i ekonominost u radu

-poboljanje radne discipline
-blagovremeno i u zakonskim rokovima obavljanje poslova iz opisa radnog
mjesta svakog uposlenog
-poveanje zadovoljstva krajnjeg korisnika
-popravljanje imida organizacije
OPIS PROJEKTA
Rad cjelokupnog organa dravne slube temelji se na osam naela zahtjeva

sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001 2001 (usmjerenost na korisnika,
liderstvo, ukljuenost saradnika, procesni pristup, sistemni pristup
upravljanja, stalno poboljanje, odluivanje na temelju injenica, obostrano
korisni odnosi sa dobavljaem)
OEKIVANI REZULTATI
Moderna, efikasna, sposobna i profesionalna administracija, zadovoljan

krajnji korisnik
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- formiran Odbor za kvalitet;

- izvrena obuka lanova Odbora za kvalitet od BCA, Sarajevo
- uraene procedure i drugi dokumenti koje zahtijeva Standard ISO
9001:2000
- obavljen prvi interni audit
- pripreme za CERTIFIKACIJSKI audit i dobijanje certifikata ISO
9001:2000
OPINA
IZVORI FINANSIRANJA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
PROJEKAT UGOVOR ZAKLJUEN IZMEU OPINE ILIDA I OSCE

ODJEL ZA DEMOKRATIZACIJU
CILJEVI PROJEKTA
Ugovorom e Opina pokazati odgovornost prema svojim graanima
OPIS PROJEKTA
Projekat Ugovora sastoji se od 5 modula:

1) Implementacija Zakona o slobodi pristupa informacijama;
2) Izrada i implementacija etikog kodeksa izabranih zvaninika opine Ilida;
3) Uspostava Komisije za planiranje opinskog razvoja (KPOR);
4) Usklaivanje zakonskog okvira
5) Partnerstvo sa graanima
138
1.
2.
OEKIVANI REZULTATI
3.
4.
5.
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
ZOSPI modul je implementiran u martu 2006. godine (graanima omogueno

bolje razumijevanje ZOSPI-a, popularizovana njegova primjena;
Modul etiki kodeks izabranih zvaninika Opine Ilida implementiran je u
julu 2007. godine (ini odgovornijim izabrane zvaninike Opine i
sankcionie one koji ga kre);
KPOR Modul implementiran 21.12.2006. godine (Opinsko vijee
imenovalo dvadesettrolanu komisiju za izradu Strategije razvoja Opine
Ilida);
Usklaivanje opinskih akata sa entetskim zakonima izraen radni materijal
Statuta Opine Ilida, a u toku su pripreme za izradu radnog materijala novog
Poslovnika o radu Opinskog vijea Ilida;
Razvijanje partnerstva izmeu Opine i graana u osmiljavanju i pruanju
opinskih usluga, te obavljanje opinskih zadataka i odgovornosti.
- Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju
- Obuka uposlenih i ostalih uesnika na implementaciji Projekta, izrada akata
i njihova primjena
OSCE i OPINA
IZVORI FINANSIRANJA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
EDUKACIJA SLUBENIKA O IZRADI APLIKACIJE ZA PROJEKTE

EVROPSKE UNIJE
CILJEVI PROJEKTA
Priprema za izradu aplikacija za program Evropske unije
OPIS PROJEKTA
Projekat podrzumijeva edukaciju odreenog broja uposlenika i osposobljavanje o

sticanju vjetina za izradu aplikacija za program Evropske unije
OEKIVANI REZULTATI
Steena znanja i vjetine za apliciranje programa projekata Evropske unije
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Izbor kandidata za edukaciju

Izbor edukatora
Edukacija
Razmjena iskustava sa zemljama regije
OPINA, DONATORI
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
2008
2009
2010
30.000,00 KM
139
2011
2012
2013
II STVARANJE POVOLJNOG AMBIJENTA

ZA EKONOMSKI RAZVOJ
-
Dodatno angaovanje opinskih slubi u saradnji sa privrednim subjektima

Odgovarajua pomo za ureenje graevinskog zemljita (dovoenje odgovarajue
komunalne i druge infrastrukture)
Stvaranje i drugih preduslova za investiciono ulaganje na prostoru opine
Edukacija poljoprivrednih proizvoaa i drugih zainteresovanih graana u
savremenim tehnologijama proizvodnje
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REORGANIZACIJA I JAANJE SLUBE ZA RAZVOJ I INVESTICIJE
CILJEVI PROJEKTA
Ukljuivanje svih subjekata opine u Razvoj poduzetnitva i adekvatne saradnje sa

privrednim subjektima
OPIS PROJEKTA
Opina Ilida je donijela pravilnik o unutranjoj organizaciji... gdje je po prvi put

formirana Sluba za razvoj i investicije.
Navedena Sluba izmeu ostalog prati realizaciju investicionih projekata na opini
Ilida koji se finansiraju iz Budeta Opine i Kantona, izrauje prijedloge projekata
za prezentaciju potencijalnih investitora za posticanje otvaranja novih radnih mjesta.
Da bi Sluba sa uspjehom realizovala date zadatke, potrebno je istu kadrovski ojaati
i realizovati vru saradnju sa Slubom za privredu i finansije koja obavlja poslove,
izmeu ostalog, na izradi baze podataka svih privrednih subjekata i njihovu
problematiku.
OEKIVANI REZULTATI
-Jaanje saradnje izmeu opine Ilida i privrednih subjekata

-Stvaranja ambijenta za nove investicije i vee zapoljavanje
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Za implementaciju ovog projekta sainit e se poseban program aktivnosti.

OPINA KANTON - OSTALI
IZVORI FINANSIRANJA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
USPOSTAVA PARTNERSKIH ODNOSA IZMEU OPINE ILIDA I

PRIVREDNIH SUBJEKATA
CILJEVI PROJEKTA
Obezbjeenje uslova za stvaranje boljeg ambijenta za rad privrednih subjekata
140
OPIS PROJEKTA
Privredni subjekti su na odreeni nain vezani za Kanton, Privrednu komoru Kantona

i druge institucije.
Opina Ilida je i do sada uspostavljala odgovarajuu saradnju sa znaajnim brojem
privrednih subjekata i u vezi s tim pruala im odreene administrativne usluge i
davala im ostale informacije koji su bili predmet njihovog interesa.
Da bi se u cjelini objedinili interesi lokalne zajednice i privrednih subjekata kao
znaajnog faktora razvoja i otvaranja novih radnih mjesta opina Ilida e u
narednom peiodu nastojati doi do relavantnih podataka o broju privrednih subjekata
na opini po pojedinim granama odnosno oblastima djelatnosti, sa kojima e izmeu
ostalog uspostaviti dijalog o sljedeim pitanjima:
- ta je to to opina kao lokalna zajednica moe pomoi privrednicima
-u kom obimu i po kojim pitanjima lokalna zajednica moe lobirati kod viih organa
vlasti u otklanjanju prepreka sa kojima se susreu privreni subjekti.
-ta Opina i Kanton mogu uraditi na ureenju graevinskog zemljita kao
pretpostavke privrednog razvoja.
-koji je to najprihvatljiviji oblik odravanja stalne saradnje izmeu opine i
prevrednih subjekata i druga pitanja.
OEKIVANI REZULTATI
-Stavaranje povoljnijeg ambijenta za rad privrednih subjekata

-Eliminisanje prepreka za bri ekonomski razvoj i vee zapoljavanje
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Potrebne aktivnosti e biti definisane protokolom saradnje izmeu opine Ilida i

svih zainteresovanih privrednih subjekata.
IZVORI FINANSIRANJA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
OPREMANJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA NA POTEZU OD

MOSTARSKOG RASKRA DO RAKOVICE I VLAKOVA
CILJEVI PROJEKTA
Izgradnja infrastrukture za podrku poduzetnicima i drugim investitorima
OPIS PROJEKTA
U 2007.godini opina Ilida u saradnji sa nadlenim ministarstvima Kantona

Sarajevo, kao i KJKP i JP kree sa aktivnostima na izradi nedostajue komunalne i
druge infrastrukture za postojee poslovne objekte, kao i one koje e se graditi. U
tekuoj godini su u znaajnom obimu izvreni radovi na dovoenju gasa.
Pitanja nedostajue vodovodne i kanalizacione mree rjeavat e se u narednim
godinama u skladu sa finansijskim mogunostima opine i kantona. Rjeavati e se i
druge potrebe koje su od interesa za poslovne objekte tih prostora.
OEKIVANI REZULTATI
Stvaranje adekvatnih uslova za postojee poslovne objekte i investiciona ulaganja na

tom prostoru.
141
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Pored postojee projektne dokumentacije uradit e se i nedostajua, kako bi se u

cjelini definisali potrebe ovih prostora, a u skladu s tim i definisala dinamika radova.
IZVORI FINANSIRANJA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Cijena ureenja graevinskog zemljita data je kroz druge projekte.

PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
EDUKACIJA O VOARSKOJ PROIZVODNJI
CILJEVI PROJEKTA
Obuenost u oblasti voarske proizvodnje kroz teorijsku i praktinu nastavu
OPIS PROJEKTA
-Putem odgovarajue slube u suradnji sa Mjesnim zajednicama animirati

poljoprivredne proizvoae i ostale graane o potrebi svrsishodnosti, mjestu i
vremenu odravanja Edukacije.
-Edukaciju izvriti prema planu i programu
-Licima koja su zavrila obuku uruiti odgovarajua svjedoanstva
OEKIVANI REZULTATI
-Obuenost poljoprivrednih proizvoaa i graana

-Mogunost uveane proizvodnje u oblasti voarstva i proizvodnje za trite
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Uraditi program edukacije

-Provesti postupak izbora ponuaa u skladu sa zakonom o javnim nabavkama
-Obezbijediti prostor za edukaciju
-Obezbijediti odgovarajua svedoanstva
IZVORI FINANSIRANJA
2008
3.000,00
2009
2010
2011
3.000,00
2012
2013
3.000,00
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
EDUKACIJA O PLASTENIKOJ PROIZVODNJI
CILJEVI PROJEKTA
Obuenost u oblasti plastenike proizvodnje kroz teorijsku i praktinu nastavu
142
OPIS PROJEKTA

OEKIVANI REZULTATI
-Obuenost poljoprivrednih proizvoaa i graana

-Mogunost uveane proizvodnje za vlastite potrebe i za trite
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

-Obezbijediti odgovarajua svjedoanstva
IZVORI FINANSIRANJA
2008
3.000,00
2009
2010
2011
3.000,00
2012
2013
3.000,00
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
EDUKACIJA O PROIZVODNJI ZDRAVE HRANE ORGANSKOG

PORIJEKLA I NAIN CERTIFICIRANJA
CILJEVI PROJEKTA
Proizvodnja hrane organskog porijekla i postupak dobijanja odgovarajueg

certifikata
OPIS PROJEKTA

OEKIVANI
REZULTATI
-Obuenost poljoprivrednih proizvoaa i graana u proizvodnji zdrave hrane

organskog porijekla
-Proizvodnja za domae trite i za izvoz
-Sticanje znanja kao i proizvodnja novih proizvoda organskog porijekla.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

143
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
2011
3.000,00
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2012
2013
3.000,00
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
EDUKACIJA PELARA OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA
Obuenost po savremenim metodama pelarenja
OPIS PROJEKTA

OEKIVANI REZULTATI
-Sticanje novih znanja u oblasti pelarenja kako za poetnike, tako i za postojee

pelare
-Vea proizvodnja pelinjih proizvoda
-Upotreba zatitnih sredstava protiv bolesti pela u skladu sa najnovijim dostignuima
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
1.500,00
2011
1.500,00
PROCJENA UKUPNE
144
2012
2013
1.500,00
III RAZVOJ INFRASTRUKTURE
-
Razvijati saobraajnu i komunalnu infrastrukturu

Izgraivati nedostajuu vodovodnu infrastrukturu sa teitem za podruje Rakovice
Izgraivati nedostajuu kanalizacionu mreu
Nastaviti sa izgradnjom nedostajue gasne mree
iriti mreu javne rasvjete
Izvriti rekonstrukciju elektroenergetske infrastrukture (dotrajale elektromree,
izgradnjom odnosno zamjenom dotrajalih i nedostajuih trafostanica)
Razvijati komunikacijsku infrastrukturu
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA SAOBRAAJNICE ILIDA-BUTMIR-SOKOLOVI KOLONIJAHRASNICA,

POTEZ STADION IGMAN RONDO HRASNICA ( FAZA III )
POTEZ RONDO HRASNICA-IND. ZONAFAMOS ( FAZA IV )
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje saobraajne infrastrukture
OPIS PROJEKTA
Zbog realnih potreba, a u cilju boljeg povezivanja Ilide sa naseljima Butmir, Sokolovi
Kolonija i Hrasnica, zapoeti su radovi na realizaciji I i II faze projekta saobraajnice sa
dvije kolovozne trake i rezervisanim pojasom za tramvaj prugu od Ilide prema
Hrasnici.
Ova saobraajnica bi omoguila brzu komunikaciju do grada.
Za ovu saobraajnicu postoji projektna dokumentacija.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinskopravnih odnosa za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u fazama, gdje
oekujemo znaajnu finansijsku pomo od Kantona Sarajevo
OEKIVANI
REZULTATI
Unapreenje saobraajne infrastrukture,

saobraajna povezanost sa ostalim dijelom opine i poveana saobraajna sigurnosti
na ovu saobraajnicu gravitira cca 85.000 stanovnika.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urbanistike saglasnosti i

graevinske dozvole;
- Pokrenuti proceduru imovinsko-pravnih odnosa;
- Obezbijediti saglasnosti od svih komunalnih Preduzea;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za fazu koja se treba
izvoditi u toku budetske godine ili za ukupne radove s tim da
se predvidi raspisivanje u Lotovima;
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase III faze iznosi 2.320 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
2.500.000,00KM
Duina trase IV faze iznosi 1.520 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
1.500.000,00 KM
Iznos sredstava potrebnih za imov.-prav. rjeavanje 800.000 KM
145
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA ZAOBILAZNE SAOBRAAJNICE NA POTEZU OD

NOVOIZGRAENE SAOBRAAJNICE ILIDA-HRASNICA, PORED SIGME
DO POLIGONA (FAZA I i FAZA II)
CILJEVI PROJEKTA

Realizacija regulacionog plana
OPIS PROJEKTA
Zbog realnih potreba rastereenja postojee Butmirske saobraajnice koja prolazi kroz
centar naselja, a u cilju stvaranja pretpostavki razvoja podruja Akvatorij kojim je
predviena izgradnja rejonskog centra.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim pojasom od spoja
sa saobraajnicom Ilida-Hrasnica do Autopoligona u Butmiru.
Ova saobraajnica bi omoguila brzu komunikaciju ovog dijela naselja sa centrom
Ilide, a ujedno bi se stvorile pretpostavke za izgradnjom prostora Akvatorija.
Za ovu saobraajnicu postoji projektna dokumentacija.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinskopravnih odnosa za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u dvije faze, s tim da se
otpoelo sa radovima na prvoj fazi.
U realizaciji ovog projekta oekujemo finansijsku pomo Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
REZULTATI

saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine i poveana
saobraajna sigurnost.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti i

graevne dozvole za II fazu projekta;
- Obezbijediti saglasnosti od svih komunalnih preduzea;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za II fazu koja se
treba izvoditi u toku naredne budetske godine;
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase zapoete I faze iznosi 543 m1 i ugovorena vrijednost iznosi 370.800,00KM
Duina trase II faze iznosi 815 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
800.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA SAOBRAAJNICE UZ RIJEKU ELJEZNICU OD

RUSTEMPAINOG MOSTA DO NOVOG MOSTA NA RIJECI ELJEZNICI
( DESNA STRANA RIJEKE )
POTEZ RUSTEMPAIN MOST-MALI MOST ( FAZA I )
POTEZ MALI MOST-NOVI MOST ( FAZA II )
CILJEVI PROJEKTA

Realizacija regulacionog plana Centar i Terme Ilida
146
OPIS PROJEKTA
Zbog realnih potreba rastereenja saobraaja u samom centru Ilide kao i radi potrebe
formiranja pjeake zone, prema vaeem RP Centar-Ilida predviena je izgradnja
ove saobraajnice koja treba da preuzme postojei kolski saobraaj.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim pojasom od spoja sa
magistralnim pravcem M-17 do novog mosta na rijeci eljeznici.
Ova saobraajnica bi omoguila adekvatnu zamjenu postojeih saobraajnih tokova
nakon formiranja pjeake zone i ujedno omoguila brzu komunikaciju.
Za I fazu saobraajnice postoji projektna dokumentacija.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinsko-pravni
odnosi za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u dvije faze.
OEKIVANI
REZULTATI

saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine, poveana
saobraajna sigurnost i privoenje RPCentar-Ilida krajnjoj namjeni.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

graevne dozvole za I fazu projekta;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za II fazu koja se
treba izvoditi u toku naredne budetske godine;
- Odabir izvoaa
- Obezbijediti putem Javne nabavke projekat II faze
saobraajnice
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase I faze iznosi 250 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
500.000,ooKM, ukljuuje trokove izmjetanja rezervoara toplana lociranih na potezu
izgradnje ove saobraajnice
Duina trase II faze iznosi 1.100 m1 i procijenjena vrijednost saobraajnice i mosta na
Tilavi iznosi cca 1.000.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE IGMANSKA CESTA

POTEZ MOST-NASELJE BOTULJA ( FAZA II )
POTEZ NASELJE BOTULJA-OSMICE ( FAZA III )
POTEZ OSMICE-IGMAN ( FAZA IV )
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Opredjeljenje za izgradnjom ove saobraajnice je nastalo zbog realnih potreba

kvalitetnog saobraajnog povezivanja prostora Igmana i gravitirajuih naselja na ovu
saobraajnicu sa buduom saobraajnicom Ilida-Hrasnica, kao i zatita podruja
vodozatitne zone.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim stazama.
Ova saobraajnica bi omoguila brzu komunikaciju ovog dijela naselja sa centrom Ilide
a ujedno bi se stvorile pretpostavke za razvoj prostora Igmana i prostora Stojevac.
Za ovu saobraajnicu postoji projektna dokumentacija za prve tri faze.
Obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinsko-pravnih
odnosa za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u etiri faze, s tim da su radovi
za I i II fazu projekta ve ugovoreni. Kako je izgradnja ove saobraajnice od interesa za
ire podruje obeana je znaajna finansijska pomo Kantona Sarajevo.
147
OEKIVANI
REZULTATI

saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine i stvaranje
pretpostavki razvoja prostora Igmana.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

graevne dozvole za fazno izvoenje prema obezbjeenju
sredstava;
- Pokrenuti proceduru projektovanja IV faze projekta;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za III i IV fazu nakon
obezbjeenja potrebnih sredstava ;
- Odabir izvoaa
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase I i II faze iznosi 1.450 m1 i ugovorena vrijednost iznosi 1.640.000 KM

Duina trase III i IV faze iznosi 7.000 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
7.000.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NOVE SAOBRAAJNICE

POTEZ POTPUTNJAK-MOST NA RIJECI ZUJEVINI U MZ OSJEK
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Zbog realnih potreba rastereenja saobraaja u samom centru naselja Kamenjaa, prema
vaeem RP Kamenjae predviena je izgradnja ove saobraajnice koja treba da
preuzme dio saobraaja.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim pojasom od
podvonjaka ispod gradske zaobilaznice do mosta na rijeci Zujevini.
Ova saobraajnica bi omoguila adekvatno rastereenje postojeeg saobraaja i ujedno
omoguila razvoj i urbanizaciju okolnog prostora.
U toku je izrada projektne dokumentacije.
Za realizaciju projekta je potrebno predhodno rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa.
OEKIVANI
REZULTATI

pretpostavki razvoja okolnog prostora.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Zavriti proceduru projektovanja;

graevinske dozvole;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova;
- Odabir izvoaa
148
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase iznosi 550 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca 400.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE STARI DRUM ( FAZA II )
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Opina Ilida je predhodnih godina izvrila sanaciju jednog dijela ove saobraajnice na
potezu od saobraajnice Igmanskih bataljona do damije u naselju Kovai.
Nastavak rekonstrukcije ove saobraajnice je planiran za narednu godinu i prvenstveno
je vezan za imovinsko-pravno rjeavanje.
Duina preostalog dijela trase iznosi cca 1000 metara.
Za izvoenje radova postoji projektna dokumentacija.
OEKIVANI
REZULTATI

POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Imovinsko-pravno rjeavanje;
graevinske dozvole;
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
500.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE BUNICA , LIJEVOM STRANOM

VODOTOKA OD ULICE ZIJE KRAJINE DO ULICE DR.HALID BEGA
HRASNICE
CILJEVI PROJEKTA
149
OPIS PROJEKTA
Ova saobraajnica je makadamska i uskog je gabarita ( 3 metra), a takoer nije u

potpunosti izvedena prema regulacionom planu pa je potrebno predhodno rijeiti
imovinsko-pravne odnose na terenu, pa tek onda pristupiti izgradnji.
Takoer prije poetka radova ili koordinirano potrebno je izmijeniti i rekonstruisati
postojeu vodovodnu mreu koja je dotrajala i ne zadovoljava kapacitetom.
Za izvoenje radova postoji projektna dokumentacija.
OEKIVANI
REZULTATI

POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Imovinsko-pravno rjeavanje;
- Provesti aktivnost prema KJKP ViK radi rekonstrukcije
vodovodne mree
graevne dozvole;
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
500.000 KM
Iznos sredstava potrebnih za imovinsko-pravno rjeavanje 100.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE KASINDOLSKA
CILJEVI PROJEKTA

Realizacija regulacionog plana Stup Nukleus
OPIS PROJEKTA
Zbog realnih potreba rastereenja saobraaja u samom jezgru naselja kao i radi potrebe
ureenja gradskog graevinskog zemljita prema vaeem RP Stup Nukleus
predviena je rekonstrukcija ove saobraajnice koja se u konanici pretvara u
unutarnaseljsku saobraajnicu koja e biti prekinuta u sadanjem srednjem dijelu jer je
na tom potezu predviena izgradnja June longitudinale.
Regulacionim planom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i s obostranim
pjeakim stazama.
Ova saobraajnica bi imala manji intenzitet saobraaja i omoguila bi bolju saobraajnu
sigurnost korisnika i graana.
U toku je izrada projektne dokumentacije.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i sloenost imovinsko-pravnih
odnosa, predvieno je izvoenje radova u dvije faze.
U realizaciji projekta trait e se finansijska podrka Kantona Sarajevo
OEKIVANI
REZULTATI

saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine, poveana
saobraajna sigurnost i privoenje RP Stup Nukleus krajnjoj namjeni.
150
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

graevinske dozvole za obje faze projekta;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za obje faze;
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase I faze iznosi 500 m1 i ugovorena vrijednost iznosi 600.000 KM

Duina trase II faze iznosi 550 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
650.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA JAVNIH GARAA
CILJEVI PROJEKTA
Obezbjeenje adekvatnih objekata za saobraaj u mirovanju

Razvoj mree javnih parkinga
OPIS PROJEKTA
Obezbjeenje dovoljnog broja parking mjesta i rastereenje saobraajnica (koje vrlo esto
slue za neadekvatno parkiranje pa im se samim tim suava propusna mo).
Izgradnjom objekata ovakvog tipa bi se izvrilo ureenje gradskog graevinskog
zemljita prema vaeem RP Ilida Centar
OEKIVANI
REZULTATI
Obezbjeenje dovoljnog broja parking mjesta

Privoenje zemljita krajnjoj namjeni
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Odrediti prioritetne lokalitete prema regulacionim planovima;

- Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti;
- Opredijeliti se za mogui nain rentirenja ili koncesija;
- Raspisati tender za odabir finansijera izgradnje;
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
151
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA MOSTA NA RIJECI ZUJEVINI U MZ OSJEK
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje saobraaja i komunalne infrastrukture
OPIS PROJEKTA
Postojei objekat most na rijeci Zujevini je graevinski u loem stanju, a gabaritno nema
potrebnu propusnu mo saobraaja pa je potrebno izgraditi novi most odgovarajue irine
sa pjeakim stazama radi obezbjeenja sigurnosti pjeaka, a samim tim i nesmetanog
odvijanja saobraaja.
Za realizaciju ovog projekta bit e potrebna finansijska pomo Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
REZULTATI
Bezbjednost pjeaka i adekvatan i nesmetan protok saobraaja
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Potrebno putem JN obezbijediti projekat mosta;

graevne dozvole;
- Odabir izvoaa
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
450.000 KM
Iznos sredstava potrebnih za imovinsko-pravno rjeavanje 50.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA MOSTA NA RIJECI DOBRINJI U PIJANOJ ULICI
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Na ovom lokalitetu ne postoji saobraajna veza sa dijelom naselja koje se nalazi na

drugoj strani rijeke Dobrinje, a za isto postoji puna opravdanost projekta.
Izgradnjom ovog mosta obezbijedila bi se bolja i sigurnija saobraajna povezanost
unutar samog naselja .
OEKIVANI
REZULTATI
Bezbjednost pjeaka i adekvatan i nesmetan protok saobraaja
152
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Potrebno putem JN obezbijediti projekat mosta;

graevne dozvole;
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
2011
2012
2013
250.000 KM
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
REKONSTRUKCIJA MOSTOVA NA VODOTOCIMA OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA
Sanacija saobraajnih objekata i razvoj cestovne mree
OPIS PROJEKTA
Vei broj postojeih mostova na podruju opine Ilida je graevinski u loem stanju a
takoe ni gabaritno ne zadovoljavaju potrebnu propusnu mo saobraaja, pa je potrebno
izvriti takoer njihovu rekonstrukciju, uz eventualnu dogradnju pjeakih staza radi
obezbjeenja sigurnosti pjeaka, a samim tim i nesmetanog odvijanja saobraaja
Da bi se pristupilo rekonstrukciji mostova potrebno je preko odgovarajue Slube
izvriti preciznu procjenu svakog mosta pojedinano u smislu trenutnog graevinskog
kvaliteta kao i mogunosti eventualnog proirenja odnosno izgradnje pjeakih staza.
Nakon toga imat emo kompletan pregled stanja u ovoj oblasti. Odredit e se prioriteti u
realizaciji pojedinih radova za mostove koji su od znaaja za Kanton i ire. Trait e se
finansijska podrka viih organa vlasti.
OEKIVANI
REZULTATI
Razvoj cestovne mree, znatno poboljanje uslova odvijanja motornog i pjeakog

saobraaja, bolja povezanost naselja, bezbjednost te stvaranje ugodnog ambijenta za
ivot i rad .
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Donoenje Odluke o prioritetima

- Potrebno putem JN obezbijediti projektnu dokumentaciju;
graevnih dozvola;
- Rijeiti imovinsko-pravne odnose
- Obezbijediti implementaciju uz pomo Kantonalnog ministarstva
prometa i komunikacija i JP Vodoprivreda BiH
- Odabir izvoaa
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
153
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
PRIVOENJE KRAJNJOJ NAMJENI I ISKORITAVANJE VODNIH

RESURSA BUOTINA IB-10
CILJEVI PROJEKTA
Koritenje prirodnih resursa
OPIS PROJEKTA
Na buotini IB 10 su dokazane tri vrste voda

1.Termomineralne vode od 364-542m (nisu poznate kvantitativne i kvalitativne osobine
ovih voda), ali su to vjerojatno vode s CO 2 s temperaturom od oko 380 C,
2.Termomineralne vode s CO 2 od 775-990 s izdanou samoizliva oko 50 l/s, a s
crpljenjem oko 100 l/s i s temperaturom od 300 C i
3.Termalne-termomineralne vode dublje od 1002 m s izdanou samoizliva oko 25 l/s,
a s crpljenjem preko 100 l/s, temperature 200 C.
Na osnovu raspoloivih saznanja potrebno je izvriti dodatna instaliranja pomou
odgovarajuih postrojenja i istraiti horizont od 1002-1100 m dubine na buotini IB 10,
kako bi se dolo do pouzdanih podataka o nainu i mogunosti koritenja vode na
naprijed pomenutim dubinama.
Pomenuta istraivanja mogue je izvriti u roku od dva mjeseca
OEKIVANI REZULTATI
Koritenje vode u skladu s rezultatima istraivanja.
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Tek nakon dodatnih istraivanja mogue je definisati nain eksploatacije resursa kao i
precizirati naredne aktivnosti za punu realizaciju projekta
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
2011
2012
2013
za dodatno istraivanje opina Ilida

Finansijska ulaganja zavise od rezultata istraivanja
150.000,00
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
IZGRADNJA IARE HRASNICA-IGMAN
CILJEVI PROJEKTA
Koritenje prirodnih resursa, razvoj turizma, razvoj podruja i ekologija.
OPIS PROJEKTA
Projektom je predvieno prevoenje putnika kvalitetnim transportnim sistemom od

podnoja planine Igman do platoa i sportskih terena na samoj planini.
Pogodne prirodne karakteristike terena izmeu Igmana i Hrasnice, lokacija Olimpijskih
sportskih objekata i rekreacionih zona na planinama Igman i Bjelanica, ekoloke
potrebe zatite ovih prostora zbog izvorita pitke vode u podnoju Igmana, stavlja ovaj
projekat u fokus prioriteta.
154
OEKIVANI REZULTATI
Razvoj podruja Ilide, Igmana i Bjelanice, koritenje prirodnih resursa, ouvanje

okoline i mogua materijalna korist zajednice.
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Izrada studija isplativosti

- Razrada modela i naina izgradnje ovog objekta
- Uvezivanje interesa opine Ilida, Kantona Sarajevo, ZOI 84 i
potencijalnih investitora
- Partnerski odnos sa potencijalnim investitorom ovog objekta na
principu koncesija ili nekom drugom modelu koji je u skladu sa
zakonskom regulativom
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Ukupna vrijednost investicije 25.000.000 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
IZGRADNJA TRMVAJSKOG KOLOSJEKA U TRUPU SAOBRAAJNICE

ILIDA-HRASNICA
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Zbog realnih potreba, a u cilju boljeg povezivanja Ilide sa naseljima Butmir, Sokolovi
Kolonija i Hrasnica, zapoeti su radovi na realizaciji gradske saobraajnice u ijem
sredinjem dijelu je ostavljen pojas rezervisan za postavljanje tramvajskih ina, a kao
logian nastavak tramvajskog saobraaja u prvoj fazi do Hrasnice i industrijske zone
Famos.
Prema dogovorima postignutim sa upravom opina Istono Sarajevo i Novi Grad ova
tramvajska pruga je predviena da se nastavi i preko ovih opina sa spojem na postojei
kolosjek u Nedariima.
Izgradnjom ovog kolosjeka bi se omoguila brza komunikacija do grada, a bi bila
naslonjena na prethodno pomenutu saobraajnicu i iaru prema Igmanu.
Za cjelovitu realizaciju ovog projekta potrebno je aktivno uee opine Ilida, opine
Novi Grad, Kantona Sarajevo i drugih subjekata u susjednom Entitetu.
OEKIVANI
REZULTATI

saobraajna povezanost sa ostalim dijelom opine i poveana saobraajna sigurnost
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Izrada projektne dokumentacije

graevne dozvole;
- Obezbijediti saglasnosti od svih kom. Preduzea;
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za fazu koja se treba
izvoditi u toku budetske godine ili za ukupne radove stim da
se predvidi raspisivanje u Lotovima;
- Odabir izvoaa
155
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA OBJEKTA ZA POTREBE MZ VREOCA I MZ VRELO BOSNE
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje adekvatnih uslova za rad organa MZ-a, razvoja kulture, sporta i drugih
drutvenih aktivnosti
OPIS PROJEKTA
U okviru jedinstvenog graevinskog objekta gradit e se prostorije za rad organa MZ-a,

koje se mogu koristiti vienamjenski za odravanje sastanaka, rad omladinskih i
nevladinih udruenja, sportskih drutava i drugih aktivnosti.
U okviru objekta uradit e se i adekvatan prostor koji e se u budunosti moi koristiti za
ambulante porodine medicine.
OEKIVANI
REZULTATI
Realizacijom ovog projekta stvaraju se mogunosti za razvijanje i jaanje lokalne

samouprave u MZ-a uz ukljuivanje veeg broja graana, kao i jaanje svih onih
djelatnosti koji su navedeni u opisu projekta.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Donoenje odluke o odobrenju sredstava u budetu za

izgradnju ovih objekata
- Odreivanje lokacija za izgradnju
- Imovinsko-pravno rjeavanje
- Pokretanje postupka dobijanja odobrenja za izgradnju
- Provoenje postupka javne nabavke za odreivanje
izvoaa radova
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
300.000 KM
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
156
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA, SANACIJA I REKONSTRUKCIJA LOKALNIH CESTA
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Na osnovu zahtjeva graana a u saradnji sa Savjetima mjesnih zajednica svake godine

se iskazuju potrebe za ureenje i asfaltiranje lokalnih i nekategorisanih cesta.
Realizacija ovih poslova ostvaruje se na nain da graani samoinicijativno prikupe na
osnovu uraenog predrauna, polovinu potrebnih finansijskih sredstava, ostali dio
obezbjeuje opina i nakon toga se kree u aktivnosti asfaltiranja pojedinih ulica.
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnih uslova za odvijanje saobraaja.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Za realizaciju projekta potrebno je raspisati javnu nabavku i odabrati izvoaa radova.

Tamo gdje je to potrebno predhodno rijeiti imovinsko-pravne odnose kao i postavljanje
komunalne infrastrukture.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
250.000,00
280.000,00
2010
2011
2012
300.000,00 300.000,00 290.000,00
2013
290.000,00
Naznaena Budetska finansijska sredstva uveavaju se istim iznosom sredstava od

graana.
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA PJEAKIH STAZA
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje infrastrukture za potrebe pjeaka
OPIS PROJEKTA
Saobraajnice koje su raene u prijeratnom periodu izuzev urbanih dijelova opine nisu
imale odgovarajue pjeake staze.
Poveanjem broja automobila ugroava se bezbjednost pjeaka iz ega proizilazi
potreba da se naknadno, rade pjeake staze uz postojee saobraajnice.
Iz naprijed navedenih razloga izgradnjom novih saobraajnica grade se odgovarajue
pjeake staze uz njih.
OEKIVANI
REZULTATI
Povean stepen bezbjednosti pjeaka
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Nakon sumiranja podataka o nepostojanju pjeakih staza definiu se prioriteti kod

njihove izgradnje. Raspisuje se javna nabavka za odabir izvoaa, prethodno gdje je
potrebno , rjeavaju se imovinsko-pravni odnosi.
IZVORI
FINANSIRANJA
157
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
280.000,00 300.000,00 250.000,00 250.000,00 280.000,000

Naprijed naznaena sredstva obezbjeuju se Budetom opine.
PODRUJE
2013
300.000,00
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
LJETNO I ZIMSKO ODRAVANJE CESTA OD INTERESA ZA OPINU
CILJEVI PROJEKTA
OPIS PROJEKTA
Nadlena Sluba opine u kontinuitetu prati stanje saobraajnica, odnosno stepen

oteenosti asfalta, odvodnje oborinskih padavina, horizontalne i vertikalne
signalizacije i drugo. Na osnovu sumiranih podataka a na osnovu odluke o utvrivanju
kriterija za odreivanje prioriteta za odravanje lokalnih i nekategorisanih cesta,
odreuje se redosljed u saniranju stanja pojedinih ulica.
U zimskom periodu opina je odgovorna za ienje snijega lokalnih i nekategorisanih
saobraajnica.
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnih uslova za odvijanje saobraaja
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Raspisivanje javne nabavke i odabir izvoaa za popravku saobraajnica (asfaltiranje

udarnih rupa i dr.)
-Raspisivanje javne nabavke i odabir izvoaa za zimsko odravanje
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
170.000,00 140.000,00
Popravka saobraajnica
65.000,00
60.000,00
ienje snijega
2010
2011
2012
120.000,00 120.000,00 120.000,00
60.000,00 60.000,00
PODRUJE
60.000,00
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NEDOSTAJUE VODOVODNE MREE
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje stanja izgraenosti vodovodne mree
158
2013
80.000,00
60.000,00
OPIS PROJEKTA
Na osnovu zahtjeva graana Savjeti MZ-e su iskazali potrebe za izgradnju nedostajue

vodovodne mree u Butmiru 573m Hrasnici I 105m, Hrasnici II 850m, Luanima 100m,
Vreocima 1270m, Blauju 13.400m i Otesu 210m, to iznosi ukupno 16.508m.
Jo uvijek imamo ekspanziju irenja pojedinih naselja, a i time u odnosu na sadanje
stanje uveane potrebe za izgradnjom vodovodne mree. Izgradnju nove vodovodne
mree opina realizuje vlastitim finansijskim sredstvima uz pomo Kantona Sarajevo
kao i vlastitim ueem graana.
OEKIVANI
REZULTATI
Redovno snadbijevanje graana pitkom vodom
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-u implementaciji ovog projekta ostvariti blisku saradnju sa Kantonom i

KJKPVodovodom i kanalizacijom.
-Za dogovorene radove uraditi projektnu dokumentaciju
-Raspisati tendere za javne nabavke za odabir najpovoljnijeg izvoaa radova
-Po potrebi rjeavati imovinsko-pravne poslove
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON OSTALI

2008
2009
2010
2011
80.000,00
80.000,00
100.000,00 100.000,00
Planirana budetska sredstva po godinama
PODRUJE
2012
120.000,00
2013
120.000,00
OPINA ILIDA
VODOSNADBIJEVANJE NASELJA RAKOVICA
NAZIV PROJEKTA
Faza I, izgradnja distributivno-potisnog cjevovoda, rezervoara i pumpnih stanica

Faza II, izgradnja sekundarne mree na podruju Rakovice
CILJEVI PROJEKTA
Obezbjeenje vode za stanovnitvo naselja Rakovice
OPIS PROJEKTA
Sistem je projektovan tako da cijelo podruje zapadno od Ilide dobije sigurno

snadbijevanje kvalitetnom vodom za pie iz centralnog vodovodnog sistema. Sa
filterskog postrojenja Bosna II voda se distribuira potisnim cjevovodom 600 mm u
duini od 3200m do rezervoara Blauj zapremine 5000m3. Od rezervoara Blauj
distibutivni cjevovod duine 7188m spaja rezervoar Vidovce sa rezervoara Blauj
preko pumpne stanice Gladno polje. Distributivno-potisni cjevovod od rezervoara
Vidovci u duini od 6200m preko pumpne stanice Bjelute spaja rezervoar Stubline. U
nastavku potrebno je izgraditi jo i rezervoare Kakrinje, Boii i Crkvine sa
projektovanim pumpnim stanicama.
Po zavretku izgradnje rezervoara Blauj, Vidovci i Stubline sa cjevovodima stiu se
uslovi za izgradnju sekundarne mree na najveem podruju naselja Rakovica, a na
osnovu zahtjeva i potreba graana na terenu.
OEKIVANI
REZULTATI
Redovno snabdjevanje graana kvalitetnom vodom za pie.
159
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Ukljuenje resornih Ministarstava Kantona, Zavoda za planiranje i izgrdnju Kantona,

KJKP ViK Sarajevo, JP Slivovi rijeke Save Sarajevo kao i Regionalne agencije
SERDA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
15.500,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NEDOSTAJUE KANALIZACIONE MREE
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje stanja izgraenosti kanalizacione mree
OPIS PROJEKTA
Na osnovu zahtjeva graana Savjeti mjesnih zajednica su iskazali potrebe za izgradnju

kanalizacione mree u Butmiru- 2300 m, Hrasnica- 3000m, Ilida Centar-100m,
Luani-890m, Vreoca-1740m, Vrelo Bosne-250m,Blauj-60728m, Rakovica-32700m,
Osjek-16870m, Otes-3185m, Stup-10120m, Stup II-350m, to ukupno iznosi-132.233m.
U realizaciji ovog projekta uestvuju graani svojim finansijskim sredstvima to u
znaajnoj mjeri utie na odreivanje prioriteta same izgradnje nedostajue
kanalizacione mree za pojedine dijelove naselja.
U odnosu na iskazane potrebe bez znaajnije finansijske podrke Kantona ne postoji
realna osnova za cjelovito okonavanje radova u ovoj oblasti.
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnih uslova za ivot graana kao i unapreenje stanja u oblasti zatite
okolia
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Za implementaciju ovog projekta potrebno je u cjelosti upoznati Kanton Sarjevo, KJKP

Vodovod i kanalizacija i u bliskoj saradnji sa istim intezivno raditi na izgradnji
kanalizacione mree.
- Za dogovorene radove uraditi projektnu dokumentaciju
- Raspisati tender za jeavne nabavke za odabir najpovoljnijeg ponuaa
- Po potrebi rjeavanje imovinsko pravnih odnosa
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
33.058.250,00 KM
Opina e godinje izdvojiti po 1.000.000,00 KM iz budeta za realizaciju navedenog
projekta.
160
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA KANALIZACIJE ZA NASELJE RAKOVICA
CILJEVI PROJEKTA
Obezbjeenje kanalizacije za stanovnitvo Rakovice
OPIS PROJEKTA
Izgradnjom glavnog kolektora kanalizacionog sistema od Rakovice do Mostarskog

raskra koji se ukljuuje u postojei kanalizacioni kolektor, zatim izgradnja primarnih
ogranaka glavnog kolektora i sekundarne kanalizacione mree na podruju Rakovice u
ukupnoj duini od 38 000m.
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnih uslova za ivot graana kao i unapreenje stanja u oblasti zatite
okolia
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Ukljuenje resornih ministarstava Kantona, Zavoda za planiranje i izgradnju Kantona,

KJKP ViK Sarajevo, JP Slivovi rijeke Save Sarajevo i regionalne agencije
SERDA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON OSTALI GRAANI

2008
2009
2010
2011
2012
2013
10.000.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NEDOSTAJUE GASNE MREE
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje stanja izgraenosti gasne mree
OPIS PROJEKTA
Na osnovu zahtjeva graana Savjeti mjesnih zajednica su iskazali potrebe za izgradnju

gasne mree u : Butmir-850m, Sokolovi Kolonija-200m, Hrasnica I-1855m, Hrasnica
II-10545m, Luani-900m, Vreoca-4900m, Vrelo Bosne-790m, Blauj-77240m,
Rakovica-32700m, Otes-3375m, Osjek-16490m, Stup-8100m i Stup II-1787m.
Prema dosadanjoj praksi oekuje se da graani uestvuju novanim sredstvima u
iznosu od 50.000,00 KM godinje to moe uticati u odreivanju prioriteta.
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje boljih uslova za upotrebu gasa kao energenta u domainstvima, privrednim

objektima, institucijama i drugo kao i u znaajnom obimu zatita okolia.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
U projekat gasifikacije ukljueni su sljedei subjekti:

1. Sarajevogas za izradu projektne dokumentacije, obezbjeenje neophodnih odobrenja
i izvoenje mainskih radova,
2. Resorno ministarstvo sufinansira projektovanje /obezbjeenje sredstava za cijevi i
opremu/
3. Opina Ilida izdaje neophodna odobrenja, finansira graevinske radove /iskopi
radova, sanacija asfaltiranih povrina,te ukupna koordinacija u realizaciji projekta/.
4. Nabavku opreme i izvoenje radove vri se putem javnih nabavki
161
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Da bi se uradila naprijed navedena duina gasne mree potrebno je oko 8.500.000,00

KM. Opina Ilida e budetski izdvajati svake godine po 300.000,00 KM, ostali dio
finansijskih sredstava potraivat e se od nadlenog Ministarstva Kantona Sarajevo
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA, DOGRADNJA I REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETE
CILJEVI PROJEKTA
Znaajno unapreenje stanja u oblasti javne rasvjete
OPIS PROJEKTA
U narednom periodu nastavlja se aktivnost na projektu izgradnje, dogradnje javne

rasvjete. Prema iskazanim potrebama Savjeta mjesnih zajednica, u 112 ulica ili dijelova,
u duini od oko 980.500 m. Pored sredstava koja e za ove namjene izdvojiti opina,
trait e se finansijska podrka od nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
REZULTATI
Izgradnja javne rasvjete u velikom broju ulica na podruju opine Ilida..
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Uraditi pripremu tehnike i izvdbene dokumentacije. Obezbjediti uee graana u

finansiranju projekta. U saradnji sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo provesti
postupak javne nabavke za odabir najpovoljnijeg ponuaa za izvoenje radova.
Uee graana u finansiranju projekta javne rasvjete imat e uticaja na odreivanje
prioriteta.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON - GRAANO

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Opina e budetski svake godine izdvojiti po 200.000,00 KM do kraja planskog perioda
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NOVIH I REKONSTRUKCIJA POSTOJEIH ELEKTROENERGETSKIH

OBJEKATA
CILJEVI PROJEKTA
Unapreenje stanja u oblasti snadbjevanja elektrinom energijom
OPIS PROJEKTA
- JP ELEKTROPRIVREDA BiH je preko svojih podrunica Elektroprenos i

Elektrodistribucija snimila stanje elektroenergetskih objekata, te na osnovu toga
sainila vlastiti dugoroni projekat otklanjanja utvrenih nedostataka.
- Snimak postojeeg stanja JP ELEKTROPRIVREDA BiH u velikom procentu
odgovara stanju koje je utvrdila mjesna zajednica.
162
OEKIVANI
REZULTATI
Bolje snadbjevanje graana i privrednih subjekata elektrinom energijom, te stvaranje

infrastrukturnih pretpostavki za proirenje elektroenergetske mree.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
JP ELEKTROPRIVREDA BiH u cijelosti finansira projekat. Opina e kroz stalnu

saradnju koordinirati aktivnosti u smislu zadovoljenja potreba mjesnih zajednica i
predlaganje prioriteta za izvoenje radova na pojedinim dijelovima opine.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
ELEKTROPRIVREDA BiH /vlastita sredstva i krediti EBRD-a/

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NOVE TELEKOMUNIKACIONE MREE
CILJEVI PROJEKTA
irenje i osavremenjavanje telekomunikacijskih veza.
OPIS PROJEKTA
Izgradnja pristupne telekomunikacijske mree ukljuujui i 15 novih telefonskih

centrala, iji se zavretak oekuje do kraja 2009.godine
OEKIVANI
REZULTATI
Omoguavanje graanima i drugim subjektima boljih uslova za koritenje savremenih

telekomunikacija
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Cjelokupni projekat finansira i realizuje BH Telekom vlastitim finansijskim sredstvima.

Nadlene slube e pratiti realizaciju projekta vriti koordinaciju sa ostalim
infrastrukturnim projektima koji se realizuju u planskom periodu.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
BH TELEKOM d.d. Sarajevo
2008
2009
2010
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
163
2011
2012
2013
IV RAZVOJ TURIZMA
-
Razvijati marketing u turizmu(hotelsko-ugostiteljski, banjsko-zdravstveni, poslovnokongresni, zimski i drugo)

Promovisati autentino kulturno-historijsko nasljee i prirodne ljepote
Razvijati turistiku infrastrukturu
Uraditi turistiku signalizaciju
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
TURISTIKA SIGNALIZACIJA
CILJEVI PROJEKTA
Obavjetavanje turista o znaajnim turistikim objektima i njihovim sadrajima
OPIS PROJEKTA
Postavka turistike signalizacije namijenjene obavjetavanju o kulturnim, historijskim,

prirodnim, turistikim znamenitostima te ostalim objektima i sadrajima.
Uz pomo opina projekat u cijelosti realizuje turistika zajednica Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
REZULTATI
-Laki nain saobraanja do turistikog odredita

-Informisanost i obavijetenost graana i turista sa putokazima o kulturnim historijskim
turistikim odreditima.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
U suradnji s turistikom zajednicom Kantona:

- prikupiti podatke o kulturno-historijskim i turistikim znamenitostima koje
ispunjavaju uslove za signalizaciju
- izrada signalizacije
- obezbjeenje sredstava
- instalacija signalizacije u skladu sa vaeim propisima
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZRADA SUVENIRA PO KOJIMA BI BILA PREPOZNATLJIVA

OPINA ILIDA
CILJEVI PROJEKTA
Kompletiranje turistike ponude
OPIS PROJEKTA
Animacija, edukacija, podrka i poticaj privatnom sektoru i fizikim licima da uzmu

uea u kompletiranju turistike ponude kroz izradu dizajniranih suvenira vezanih za
Ilidu.
164
OEKIVANI
REZULTATI
-Pozitivan uticaj na imid opine kao turistikog centra

-Poticanje kreativnih aktivnosti
-Poveanje broja zaposlenih
-Razvoj zanatstva i kune radinosti
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
U suradnji sa turistikom zajednicom i nevladinim sektorom animirati zainteresovane za

proizvodnju i prodaju suvenira.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
10.000,00KM
Opina e budetski obezbijediti naznaena sredstva
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZRADA PROMOTIVNOG TURISTIKOG MATERIJALA
CILJEVI PROJEKTA
Afirmacija turistikog sadraja opine
OPIS PROJEKTA
Izraditi pisani i audio-vizuelni promotivni materijal (turistike karte, promo materijal

kulturno-historijskih i prirodnih potencijala, broure, letci, plakate, CD-ovi ... i sl.)
U realizaciju projekta ukljuiti turistike subjekte opine koji e u najveem dijelu biti
korisnici promotivnog materijala.
OEKIVANI
REZULTATI
-Kompletiranje turistike ponude

-Poveanje potronje za turistikim uslugama na podruju opine
-Kvalitetne i dostupne informacije svim zainteresovanim klijentima.
-Poveanje broja turistikih posjeta
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Aktiviranje relevantnih subjekata za prikupljanje i odabir adekvatnog materijala

-Obezbjeenje sredstava
-Realizacija tenderske procedure
-Implementacija projekta
-Distribucija
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
15.000,00
15.000,00
15.000,00
15.000,00
165
2012
15.000,00
2013
15.000,00
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZRADA WEB STRANICE NA KOJOJ E BITI PREZENTIRANI SVI

TURISTIKI POTENCIJALI OPINE
CILJEVI PROJEKTA
Afirmacija turistikih potencijala opine svim korisnicima na nivou BiH i ire
OPIS PROJEKTA
Izradu WEB stranice raditi u saradnji sa subjektima koji se bave hotelskougostiteljskim, banjsko-zdravstvenim, poslovno-kongresnim, zimskim i drugim
djelatnostima koji se mogu ponuditi kao turistiki sadraji. Za kompletiranje turistike
ponude potrebno je u projektu definisati kulturno-historijske potencijale i sve ostale
oblasti koje su od interesa za turizam.
OEKIVANI
REZULTATI
Omoguavanje veem broju korisnika da se u to kraem vremenskom periodu

upoznaju sa turistikom ponudom opine Ilida. Ovakav vid komunikacije uspjeno
mogu koristiti odgovarajue Agencije koje se bave turizmom, kole, sportska udruenja
i ostali subjekti koji ele posjetiti opinu
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Prikupljanje materijala sa turistikim sadrajima

-Selekcija materijala
-Tehnika priprema podataka
-Objava na WEB stranici
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
1.000,00
1.000,00
2010
2011
1.000,00
1.000,00
166
2012
1.000,00
2013
1.000,00
V JAANJE ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZATITE

Programske smejrnice
-
Jaanje primarne zdravstvene zatite

Utvrivanje, pregled stanja stanovnitva koji su u stanju socijalne potrebe
Pomo socijalno ugroenim kategorijama
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA AMBULANTI PORODINE MEDICINE U MJESNIM ZAJEDNICAMA:

HRASNICA II, OSJEK I BLAUJ
CILJEVI PROJEKTA
Jaanje primarne zdravstvene zatite porodine medicine
OPIS PROJEKTA
- U okviru jedinstvenog graevinskog objekta gradi se prostor za rad ambulante

porodine medicine i organa mjesne zajednice
- Izgradnju objekta finansira Opina i Kanton, a opremanje ambulanti potrebnim
sredstvima i obezbjeenje odgovarajuih kadrova zdravstvene zatite realizuje JU Dom
zdravlja Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
REZULTATI
Unapreenje razvoja primarne zdravstvene zatite
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
Realizacija u toku

2008
2009
2010
2011
2012
2013
459.629,97 KM
Sredstva su obezbijeena budetom opine iz 2007.godine
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
ISTRAIVANJE I UTVRIVANJE BROJA STANOVNIKA KOJI SU U STANJU

SOCIJALNE POTREBE
CILJEVI PROJEKTA
Prikupljanje podataka o socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva
OPIS PROJEKTA
Ope stanje znaajnog broja graana koji nemaju stalno zaposlenje niti druge sigurne
izvore primanja su jedan od uzroka da odreeni broj stanovnitva ivi u tekoj
materijalnoj situaciji i svakodnevno se obraa lokalnoj zajednici sa zahtjevom za
materijalnu i drugu pomo.
Da bi imali potpunu sliku stanja u ovoj oblasti, pored raspoloivih podataka koji imaju
centri za socijalni rad i odgovarajua Sluba opine potrebno je izvriti istraivanja
kako bi utvrdili dodatno, koji su stanovnici u stanju socijalne pomoi, a ne nalaze se na
zvaninim spiskovima. Utvrivanje cjelovitog stanja u ovoj oblasti bit e i osnova
lokalnoj zajednici da razmotri kako i na koji nain pruiti pomo navedenim
kategorijama stanovnitva.
167
OEKIVANI
REZULTATI
Pruanje pomoi najugroenijim kategorijama stanovnitva
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Implementaciju ovog projekta mogue je realizovati preko odgovarajuih organa MZ-a

Sekretara MZ-a i drugo.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
25.000,00
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
DODJELA JEDNOKRATNE NOVANE POMOI
CILJEVI PROJEKTA
Novana pomo najugroenijim kategorijama stanovnitva
OPIS PROJEKTA
Pored odreenih socijalnih davanja najugroenijim kategorijama stanovnitva koja

realizuju centar za socijalni rad i druge institucije. Opinsko vijee Ilida je cijenei
ukupno stanje u drutvu, gdje imamo veliki broj nezaposlenih, svojom odlukom iz
2004.godine, prihvatilo da iz Budetskih sredstava opine odvoji odreena finansijska
sredstva i putem odgovarajue komisije na osnovu utvrenih kriterija daje novanu,
tako i pomo najugroenijim kategorijama stanovnitva kako za osnovne ivotne
potrebe kao pomo pri lijeenju u zemlji i inostranstvu.
OEKIVANI
REZULTATI
Odreena pomo u prevazilaenju materijalne situacije i potpore u lijeenju.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Zahtjevi za dodjelu pomoi podnese se Slubi za rad, socijalna pitanja, zdravstvo,

izbjeglice i raseljena lica, koja vri administrativno strune poslove, a komisija
opinskog Naelnika vri dodjelu pomoi.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Godinje e se izdvajati za realizaciju ovog projekta po 200.000,00 KM iz Budeta

opine Ilida
168
VI UNAPREENJE OBRAZOVANJA KULTURE I SPORTA

-
Pristupiti izgradnji nedostajuih kolskih objekata, fiskulturnih sala, kao i izvriti sanaciju
utvrenih nedostataka na postojeim objektima
Opremiti odgovarajue kabinete nedostajuim nastavnim sredstvima
Izvriti odgovarajue pripreme u osnovnim kolama za uvoenje produenog boravka za
uenike
Raditi na ouvanju kulturno-historijske batine
Razvijati infrastrukturu u oblasti kulture i sporta /kulturni, sportski i drugi/
Jaati kadrovske potencijale u oblasti kulture i sporta
Raditi na razvijanju novih kulturno-sportskih manifestacija
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
OPINA ILIDA
DOGRADNJA I SANACIJA POSTOJEEG OBJEKTA VII OSNOVNE KOLE I IZGRADNJA
SALE ZA TJELESNI ODGOJ
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje adekvatnih uslova za kolovanje uenika za podruje MZ Blauj
OPIS PROJEKTA
Postojea kolska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog nedovoljnog broja uenika, i

neadekvatnih kabineta i drugih prostora za kvalitetno realizovanje nastavnog procesa.
kola nema fiskulturne sale.
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje boljih uslova za rad uenika i nastavnika kao i mogunosti razvoja

vanastavnih aktivnosti
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Projektna dokumentacija
Upuivanje inicijative Kantonu Sarajevo
Izgradnja objekta i putanje u rad
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Finansiranje prve faze (izrada projektne dokumentacije) planirana je u budetu KS u

iznosu od 40.000 KM
Druga faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti od cca 1.000.000
KM.
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA OBJEKTA OSNOVNE KOLE U MZ OSJEK /X O ILIDA/
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje adekvatnih uslova za kolovanje uenika sa podruje MZ Osjek
169
OPIS PROJEKTA
OEKIVANI
REZULTATI
Izgradnja objekta Osnovne kole po vaeim savremenim graevinskim normativima i

pedagokim standardima usvojenim na podruju Kantona Sarajevo.
Finansiranje izgradnje kole najveim dijelom realizuje nadleno ministarstvo Kantona
Sarajevo
- Rastereenje III Osnovne kole Ilida prekobrojnih uenika, kao i stvaranje adekvatnih
uslova za obrazovanje kako u navedenoj koli tako i u objektu koji e se graditi
- Poveanje broja zaposlenih
- Eliminisanje trokova prijevoza, koji su snosili Kanton, Opina i roditelji
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
- Obezbjeenje novanih sredstava

- Izgradnja objekta
- Odreivanje kolskog podruja i izdvajanje X O Ilida iz III O Ilida
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2.800.000,00 KM
OPINA KANTON
2008
2009
2010
PODRUJE
2011
2012
2013
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA OBJEKTA OSNOVNE KOLE U MZ STUP II /XI O ILIDA/
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje adekvatnih uslova za kolovanje uenika sa podruja MZ Stup II i MZ

Stupsko Brdo
OPIS PROJEKTA
Izgradnja objekta osnovne kole po vaeim savremenim graevinskim normativima i

pedagokim standardima usvojenih na podruju Kantona Sarajevo.
Sarajevo
OEKIVANI
REZULTATI
- Rastereenje I O Ilida , III O Ilida, VI O Ilida i O Aleksa anti

Novi Grad prekobrojnih uenika kao i stvaranje adekvatnih uslova za obrazovanje kako
u navedenim kolama tako i u objektima koji e se graditi.
- Poveanje broja zaposlenih
- Eliminisanje trokova prevoza koji su snosili Kanton, Opina i roditelji
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Prikupljanje novanih sredstava

- Izrada tenderske dokumentacije i odabir najpovoljnijeg ponuaa za izgradnju
- Izgradnja kole
- Odreivanje kolskog podruja
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON
2008
2009
2010
2.800.000,00 KM
170
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA SALE ZA TJELESNI ODGOJ U IV OSNOVNOJ KOLI ILIDA HRASNICA
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje uslova za adekvatan tjelesni odgoj uenika, rekreaciju graana MZ Hrasnica I

kao i odravanja sportskih i kulturnih manifestacija
OPIS PROJEKTA
Izgradnja sportske dvorane po svim vaeim graevinskim normativima, te sportskim i

pedagokim standardima.
Sarajevo
OEKIVANI
REZULTATI
- Stvaranje adekvatnih uslova za realizaciju plana i programa tjelesnog odgoja uenika,

te poboljanje uslova sportskog i kulturnog ivljenja stanovnika MZ Hrasnica I
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa

- Izrada idejnog i glavnog projekta za izgradnju
- Obezbjeenje novanih sredstava
- Izrada tenderske dokumentacije i izbor izvoaa radova
- Izgradnja objekta
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON
2008
2009
2010
2011
2012
2013
500.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
SANACIJA KOLSKIH OBJEKATA
CILJEVI PROJEKTA
Ureenje kolskih objekata, odnosno njihovih pojedinih segmenata za potrebe

obrazovanja
OPIS PROJEKTA
Na osnovu prikupljenih podataka od direktora Osnovnih kola, sumirane su potrebe za

popravke mokrih vorova, krovova, stolarije, fasada, elektroinstalacija, informatiih
instalacija i slino. Iskazano i u finansijskim srdstvima
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnog ambijenta za normalno odvijanje nastave
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Izvriti provjeru tanosti podataka o potrebama za sanaciju objekata

- Odrediti prioritete u otklanjanju utvrenih nedostataka
- Raspisivanje tendera za javne nabavke
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
171
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
Prema sadanjem stanju potrebna sredstva za sanaciju naprijed utvrenih nedostataka

iznose 1.500.000,00 KM.
Opina e u svom budetu godinje izdvojiti za ove namjene po 50.000,00 KM za ostala
nedostajua sredstva trait e se adekvatno sufinansiranje nadlenog Kantonalnog
ministarstva.
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA I SANACIJA PREDKOLSKE USTANOVE U

LUANIMA I PEJTONU
CILJEVI PROJEKTA
Obezbijediti uslove za smjetaj predkolske djece
OPIS PROJEKTA
U centralnom dijelu Ilide postojala su tri objekta za potrebe predkolskog odgoja koja
su neposredno prije reintegracije opine Ilida spaljena i unitena a samim tim nisu se
mogla koristiti za namjenu koju su imala.
Trenutno na Ilidi postoji jedno privatno obdanite koje svojim kapacitetom ne moe
zadovoljiti potrebe graana.
Da bi se zadovoljile potrebe graana Luana i Pejtona neophodno je pristupiti
rekonstrukciji i sanaciji navedenih obdanita.
OEKIVANI
REZULTATI
Omoguavanje roditeljima da ostvare adekvatan smjetaj djece predkolskog uzrasta
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Prema nadlenom Ministarstvu i nadlenoj Javnoj ustanovi iskazati potrebe za

stavljanje u funkciju ovog obdanita.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NEDOSTAJUIH PREDKOLSKIH USTANOVA NA

PODRUJU OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA
Obezbjeenje uslova za smjetaj predkolske djece
OPIS PROJEKTA
Tokom realizacije javne rasprave o Nacrtu strategije razvoja Opine u vie Mjesnih
zajednica je iskazana potreba za izgradnju predkolskih ustanova.
Pored navedenog treba istai da je okvirnim zakonom na nivou BiH o predkolskom
odgoju i obrazovanju definisano da je predkolski odgoj i obrazovanje obavezno za svu
djecu predkolskog uzrasta, godinu dana prije polaska u kolu.
OEKIVANI
REZULTATI
Omoguavanje roditeljima da ostvare adekvatan smjetaj djece predkolskog uzrasta
172
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
Da bi se zadovoljili iskazani interesi graana kao i krenula sa primjenom odredaba

naprijed pomenutog zakona, obavezuje se Sluba za obrazovanje, kulturu, sport i
informisanje da snimi stanje u ovoj oblasti kako bi se isto prezentiralo nadlenom
ministarstvu Kantona ija je i obaveza obezbeivanje dodatnih smjetajnih kapaciteta
za sprovoenje odgojno-obrazovnog procesa i planiranje potrebnih budetskih
sredstava.
2008
2009
2010
PODRUJE
2011
2012
2013
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
MODERNIZACIJA I NABAVKA NEDOSTAJUE OPREME I UILA U KABINETIMA I

UIONICAMA OSNOVNIH KOLA
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje adekvatnih uslova za realizaciju nastavnih procesa za odreeni broj kolskih

predmeta po predvienim pedagokim standardima.
OPIS PROJEKTA
Prema prikupljenim podacima od direktora osnovih kola potrebno je nabaviti

nedostajuu opremu, kao i izvriti njihovu modernizaciju u kabinetima za iformatiku,
hemiju, fiziku, biologiju, geografiju, historiju i strane jezike
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje maksimalnih uslova za praktinu nastavu primjenjujui savremene metode

nastave, a u cilju postizanja boljih rezultata
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Izvriti provjeru tanosti iskazanih potreba za nabavku nedostajue opreme

- Odrediti prioritete po kolama
- Raspisivanje tendera za javne nabavke
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Prema procjeni potrebno izdvojiti 650.000,00 KM za nabavku nedostajue opreme.

Opina e u svom budetu godinje izdvajati 30.000,00 KM, a nedostajua sredstva e
traiti od nadlenog Ministarstva Kantona.
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
IZGRADNJA DOMA KULTURE U MZ-i OSJEK
CILJEVI PROJEKTA
Ostvarivanje optimalnih preduvjeta za razvoj kulture, sporta, rekreacije i drugih sadraja
173
OPIS PROJEKTA
Naselje Osjek broji 8.000 stanovnika, i predstavlja najvie gradilite u Kantonu Sarajevo
i u najveem obimu je izgraeno po vaeim RP (Osjek i Kamenjae)
U vezi sa zahtjevima graana opina je odluila da izgradi novi dom kulture jer je
postojei usljed ratnih dejstava u cijelosti devastiran.
OEKIVANI
REZULTATI
Zadovoljenje osnovnih kulturnih potreba graana kroz edukativne, sportske i druge

sadraje.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Projektna dokumentacija
- Plan poslovanja i upravljanja
- Izgradnja objekta i putanje u rad
- Izrada programa za mlade
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Finansiranje prve faze iz opinskog budeta bi bilo cca 40.000 KM, druge faze oko
50.000 KM u 2009. godini. Trea faza bi se finansirala u saradnji s partnerima u
vrijednosti od oko 600.000 KM.
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA I SANACIJA LJETNE POZORNICE
CILJEVI PROJEKTA
Provoenje aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turistikom privredom
OPIS PROJEKTA
Postojei objekat ljetne pozornice, koji je ranije prestavljao centar znaajnih muzikih
manifestacija koje su vezane za Ilidu je zbog zuba vremena a i ratnih razaranja u znatnoj
mjeri pretrpio oteenja tako da ulaganja koja su predhodnih godina izvrena na ovom
objektu nisu dala oekivane efekte.
Potrebna je znaajnija rekonstrukcija ovog objekta sa jasnom namjenom i poznatim
upraviteljom.
OEKIVANI
REZULTATI
Odravanje razliitih manifestacija kulturnog sadraja uz uee amaterskih drutava koji

mogu imati i takmiarski karakter za regiju i vie.
Organizacija festivala prije svega narodne muzike po emu je naa opina bila
prepoznatljiva, odravanje pozorinih predstava i slino
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- izrada elaborata i studija o namjeni i opravdanosti ulaganja u

ovaj objekat
174
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
2008
2009
2010
2011
2012
2013
250.000 KM
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
CENTRALNI SPOMENIK SPOMEN OBILJEJE RTAVA

OSLOBODILAKOG RATA 1992-1995 OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA
Ouvanje historijskih dogaaja u otporu graana opine od agresije
OPIS PROJEKTA
Spomen obiljeje se sastoji od spomen ploa svih ehida i poginulih boraca, kao i
spomen ploe svih poginulih civilnih rtava rata.
Kompleks e raspolagati sa multimedijalnom salom sa spomen sobom 104 mtb i 102
mtb. Multimedijalna sala e biti mjesto okupljanja u kojoj e se obiljeavati znaajni
datumi u odbrani opine, okrugli stolovi, kino projekcije vezane za znaaj oruanog
otpora agresoru, poezijske veeri, izlaganja likovnih radova na temu oslobodilakog
rata, posjete uenika, stranih delegacija, turista i dr.
OEKIVANI
REZULTATI
Svjedoanstvo herojskog otpora od agresije
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-izrada idejnog zadatka komisijski rad

-raspisivanje konkursa za izradu idejnog projekta
-odabir tri najbolja rada komisijski uz prezentaciju projekata
-rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa
-prikupljanje svih potrebnih saglasnosti za izdavanje Rjeenja odobrenja za graenje
-raspisivanje otvorenog postupka javne nabavke za odabir izvoaa.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
600.000,00 KM
-200.000,00 Ministarstvo za boraka pitanja Kantona Sarajevo
-200.000,00 Ministarstvo za rad, socijalna pitanja raseljena i izbjegla lica
-200.000,00 Opina Ilida
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
SIGNALIZACIJA NACIONALNIH SPOMENIKA NA PODRUJU

OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA
Prezentiranje osnovnih podataka o nacionalnim spomenicima na podruju opine Ilida
175
OPIS PROJEKTA
Izrada informativnih tabli za proglaena kulturno-historijska dobra na podruju opine

nacionalnim spomenicima:
-Rimske iskopine Aquae s...
-Predromanika crkva i nekropola steaka Vrutci.
-Butmirsko neolitsko naselje.
-Stara eljeznika stanica.
Kao i drugi spomenici ove kategorije koji e biti proglaeni Nacionalnim od nadlene
komisije.
OEKIVANI
REZULTATI
Promocija kulturno-historijskog naslijea prezentiranjem najosnovnijih podataka o

Nacionalnim spomenicima na podruju opine.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Implementaciju projekta realizuje Federalno ministarstvo za kulturu, sport uz suradnju

sa Komisijom za zatitu i uvanje Nacionalnih spomenika, gdje su u znaajnom obimu
ukljueni donatori kao i sa dijelom finansijskih sredstava lokalne zajednice
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
PODRUJE
2011
2012
2013
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
ORGANIZOVANJE TRADICIONALNIH MANIFESTACIJA
CILJEVI PROJEKTA
Ouvanje prepoznatljivih tradicionalnih kulturnih sadraja
OPIS PROJEKTA
Tradicionalno svake godine opina Ilida daje finansijsku i drugu podrku

manifestacijama kao to su Hrasniko ljeto , Oktobarski dani kulture, manifestacija
koja se odrava u povodu dana opine Ilida koje izmeu ostalog imaju ulogu razvoja i
afirmacije kulturnih sadraja uz uee znaajnog broja mladih.
Osim navedenog opina e podravati i druge sline manifestacije i sadraje.
OEKIVANI
REZULTATI
-Zadovoljenje potreba graana

-Doprinos turistikoj ponudi opine.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Implementaciju projekta realizuju postojee javne ustanove (JU KSCIRC Ilida, JU

KSR Hrasnica-Ilida) i udruenja graana iz oblasti kulture koja djeluju na podruju
opine.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
25.000,00
30.000,00
35.000,00 40.000,00 50.000,00
Naznaena sredstva e se obezbijediti Budetom opine.
176
2013
50.000,00
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
AMBIJENTALNA REKVALIFIKACIJA TERMALNO-ARHEOLOKOG

NALAZITA AQUAE S...
CILJEVI PROJEKTA
Postavka arheolokog parka AQUAE S... i nastavak arheolokih istraivanja
OPIS PROJEKTA
Arhitentonski fakultet iz Torina uradio je projektnu dokumentaciju za ureenje

arheolokog parka na lokalitetu postojeeg arheolokog nalazita Rimskih iskopina
AQUAE S... Ilida. Dodatnim istraivanjima koja su izvrena u neposrednoj blizini
arheolokog nalazita AQUAE S... utvreno je postojanje novih arheolokih ostataka
Rimske banje koja nije u cjelosti istraena. Za realizaciju ureenja arheolokog parka i
dodatnih istraivanja na istom. Opina Ilida e u saradnji sa naprijed navedenim
arheolokim fakultetom aplicirati projekat prema EU za obezbjeenje potrebnih
finansijskih sredstava
OEKIVANI
REZULTATI
-Arheoloko nalazite u funkciji edukacije centra za domae i strane studente

-Arheoloki park kao atraktivna destinacija za turiste
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Izrada projektne dokumentacije

-Obezbjeenje sredstava
-Izrada tenderske dokumentacije i odabir najpovoljnijeg ponuaa
-Implementacija
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON OSTALI -EU
2008
2009
2010
2011
2012
2013
100.000,00 KM
Sredstva evropske unije
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
NEOLITSKO NASELJE BUTMIR
CILJEVI PROJEKTA
Afirmacija historijskog nalazita iz perioda Neolita
OPIS PROJEKTA
Najstarije prahistorijsko nalazite, neolitsko naselje, locirano je u naselju Butmir (35002500.godine st.ere). Ovo naselje je djelimino istraeno 1893.godine i 1896.godine.
Otkriveni su tragovi 90 zemunikih nastambi koje su imale svoje unutranje i vanjsko
ognjite.
Naen je kameni, kremeni alat, keramike posude ukraene keramikim motivima,
brojne keramike, ljudske glave i dr.
Da bi se izvrila afirmacija i na adekvatan nain obiljeilo ovo veoma znaajno
istorijsko nalazite, mogue je uraditi odreenu arheoloku postavku. Arheoloko
naselje koje bi odgovaralo izvornom obliku koji je postojao u vrijeme neolita, na
lokaciji izmeu Termalne rivijere i firme Ans drave
Mogue je uraditi i muzejske prostorije gdje bi se izloili neolitski eksponati koje je
spreman ustupiti Muzej grada Sarajeva.
Mogue je izvriti dodatna istraivanja i realizovati drugi niz aktivnosti to zavisi od
procjene strunjaka iz ove oblasti uz angaovanje opine, kantona i drugih
177
OEKIVANI
REZULTATI
-Ouvanje kulturnog i historijskog nasljea opine

-Odgovarajui doprinos ukupnoj turistikoj ponudi opine Ilida.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
PODRKA TRENDU RAZVOJA KULTURNO-UMJETNIKOG

AMATERIZMA
CILJEVI PROJEKTA
Ouvanje tradicionalnih i afirmacija savremenih trendova u kulturi
OPIS PROJEKTA
Na osnovu mogunosti budetski podrati aktivno djelovanja udruenja,

Fondacija neformalnih grupa i pojedinaca koji kroz projekte doprinose zatiti i
ouvanju kulturno-umjetnikih vrijednosti s akcentom na postojea udruenja:
-Kulturno-umjetniko drutvo Ekrem Mujki
-KUD Hrasnica
-KUD Sarajevske maoretkinje
-KUD Mladost
-DS Farsa
-Udruenje za ouvanje tradicionalne muzike SMF..
OEKIVANI
REZULTATI
-Ouvanje kulturno-umjetnikih vrijednosti

-Masovnije ukljuivanje zainteresovanih u kulturno-umjetniko izraavanje
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Otvaranje javnog poziva za kandidaturu projekata iz oblasti kulturno-umjetnikog

stvaralatva
-Selekcija i odabir prihvatljivih projekata
-Implementacija i Moritornig
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA OSTALI
2008
2009
2010
2012
2013
20.000,00
20.000,00
25.000,00 30.000,00 30.000,00
Naznaena sredstva e se obezbijediti Budetom opine.
35.000,00
178
2011
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
REAKTIVIRANJE ILIDANSKOG FESTIVALA NARODNE MUZIKE
CILJEVI PROJEKTA
Ouvanje bosanske sevdalinke
OPIS PROJEKTA
Ilida je dugo vremena bila prepoznatljiva po festivalu narodne muzike sa teitem na

ouvanju Bosanskog sevdaha izvornog narodnog melosa, koji je po svom kvalitetu i
autentinosti poznat izvan granica Bosne i Hercegovine.
Sama realizacija Ilidanskog festivala zahtjeva znaajno angaovanje lokalne zajednice
i Kantona Sarajevo, uz uee znatnih finansijskih sredstava to je jedan od osnovnih
razloga zato je realizacija ponuena kao projektna ideja
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Da bi se projektna ideja mogla u dogledno vrijeme prihvatiti kao projekat, potrebno je

da opina Ilida i Kanton Sarajevo u saradnji sa licima i institucijama koje su
poznavaoci Bosanskog sevdaha kao i sa licima koji se bave realizacijom ovakvih i
slinih projekata sagledaju sa svih aspekata mogunosti realizacije Festivala i daju
konanu ocjenu o eventualnom odravanju istog.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA MEMORIJALNOG MUZEJA OPSADE GRADA SARAJEVA NA

LOKALITETU TUNELA D-B (DOBRINJA-BUTMIR)
CILJEVI PROJEKTA
Ouvanje historijskih dogaaja vezanih za izgradnju i znaaj tunela Dobrinja-Butmir
OPIS PROJEKTA
Skuptina Kantona Sarajevo je 2002.godine donijela Rjeenje o izgradnji

Memorijalnog muzeja opsade grada Sarajeva na lokalitetu tunela D-B. U skladu sa
Rjeenjem u cjelosti je potrebno rijeiti imovinsko-pravne odnose i izraditi projektnu
dokumentaciju.
Ministarstvo za boraka pitanja je u skladu sa historijskim znaajem pomenutog objekta
i ouvanju tradicije oslobodilakog rata, preuzelo obavezu nosioca aktivnosti na
realizaciju istog.
OEKIVANI
REZULTATI
Muzejski kompleks-svjedoanstvo herojskog otpora u odbrani grada Sarajeva
179
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
U implementaciji Projekta uestvovat e i Opina Ilida
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
OPINA KANTON
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA REKONSTRUKCIJU LJETNE

POZORNICE
CILJEVI PROJEKTA
Afirmacija svih kulturnih sadraja ije odravanje je mogue na ljetnoj pozornici
OPIS PROJEKTA
Ljetna pozornica je u proteklim desetljeima bila prepoznatljivo mjesto za opinu, grad

Sarajevo i ire, na kojoj su se odravale razliite manifestacije kulturnog sadraja kao
to je Ilidanski festival narodne muzike, takmienje u oblasti folklora, i dr.
U ratnom periodu ovaj prostor je znaajno uniten bez odgovarajuih uslova za njegovo
funkcionisanje.
Da bi se objekat u cjelosti stavio u funkciju potrebno je uraditi projektnu
dokumentaciju za njegovu popravku i rekonstrukciju.
OEKIVANI
REZULTATI
-Stvaranje uslova za reaktiviranje ranije odravanih kulturnih i drugih manifestacija na

ovom prostoru.
-Vee okupljanje omladine i drugih uesnika, kroz razliite kulturne aktivnosti
-Odgovarajui doprinos ukupnim turistikim sadrajima opine Ilida
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Nakon uraenog projekta rekonstrukcije ljetne pozornice bit e poznata ukupna

finansijska sredstva potrebna za realizaciju projekta, u kojem e uestvovati opina i
nadleno Ministarstvo Kantona Sarajevo.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
20.000,00
KM izrada
projekta
2009
2010
2011
2012
Realizacija projekta
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
UNAPREENJE RADA JAVNIH I KOLSKIH BIBLIOTEKA
CILJEVI PROJEKTA
Poveanje knjinog fonda i korisnika bibliotekih usluga
180
2013
OPIS PROJEKTA
Tokom posljednjih godina u znaajnoj mjeri izmjenjen je nastavni plan i program rada
O-a koji se odnosi na potrebu obrade obavezne kolske lektire gdje kole nisu imale
dovoljno finansijskih sredstava za nabavku nedostajueg knjinog fonda to se
negativno reflektovalo uz realizaciju nastave u ovoj oblasti.
Slina situacija je i u javnim bibliotekama koje funkcioniu na podruju opine.
Da bi se poboljalo stanje u ovoj oblasti opina Ilida e sufinansirati nabavku knjinog
fonda
OEKIVANI
REZULTATI
Efikasnija realizacija predmetne nastave i zadovoljenje potreba i interesa graana u

bibliotekoj djelatnosti.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
U saradnji sa postojeim bibliotekama utvrditi stanje bibliotekog fonda sa teitem na

nedostajui potrebni knjini fond,
Odrediti prioritete, te u saradnji sa nadlenim ministarstvom za obrazovanje participirati
u nabavci knjinog fonda.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
OPINA KANTON
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
IZGRADNJA ZABAVNOG PARKA ZA DJECU
CILJEVI PROJEKTA
Razvoj mree kvalitetnih odgojno-obrazovnih, modernih i dobro opremljenih institucija,

sa razvijenim kulturnim i sportskim sadrajem
OPIS PROJEKTA
Obezbjeenje i unapreenje prostora za zabavno-sportske aktivnosti

Izgradnja djeijeg zabavnog parka sa raznovrsnim rekvizitima
OEKIVANI
REZULTATI
Druenje i rekreacija djece
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Izrada potrebne tehnike dokumentacije

- Prikupljanje saglasnosti
- Izbor dobavljaa
- Izvoenje radova
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
181
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA HIPODROMA SARAJEVO-BUTMIR
CILJEVI PROJEKTA
Afirmacija konjikog sporta
OPIS PROJEKTA
Naselje Butmir je jo u prolom stoljeu bilo poznato kao mjesto gdje su se odravale
konjike trke.
Konjike trke koje se realizuju u posljednjih desetak godina na hipodromu Butmir
odravaju se u oteavajuim uslovima jer nisu uraeni odgovarajui sadraji potrebni
za ovaj sport.
Da bi se u cjelosti izvrila afirmacija ovog sporta i privukao vei broj takmiara
potrebno je u narednim godinama uraditi sljedee:
-Izvriti izuzimanje zemljita za potrebe hipodroma.
-Ureenje trkakih i kasakih staza
-Ureenje PARKURA za preponsko jahanje
-Izgradnja boksova za smjetaj grla
-Dovrenje izgradnje tribina za gledaoce kao i sudijskog tornja
-Ureenje prostora za mjerenje Dokeja
-Izgradnja ograde, barijere za trkaku stazu i odgovarajueg parking prostora
OEKIVANI
REZULTATI
-Stvaranje adekvatnih uslova za odravanje konjikih trka u razliitim disciplinama

-Afirmacija opine i kantona Sarajevo kao turistike destinacije i u ovoj oblasti
-Ouvanje dugogodinje tradicije u ovom sportu u naselju Butmir
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Kako je ovaj projekat znaajan za Opinu, Kanton i ire, za njegovu implementaciju

pored Budetskih sredstava Opine trait e se finansijska podrka od Kantona
Sarajevo
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
10.000,00
10.000,00
10.000,00 10.000,00 10.000,00
Ukupna vrijednost projekt 100.000,00 KM uee Kantona Sarajevo
2013
10.000,00
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA KSC SOKOLOVI KOLONIJA
CILJEVI PROJEKTA
Ostvarivanje optimalnih preduvjeta za razvoj kulture, sporta i rekreacije
OPIS PROJEKTA
Naselje Sokolovi Kolonija broji 8.000 stanovnika.

Ovo naselje je skoro u potpunosti izgraeno prema vaeem RP, ali na ovom prostoru
osim objekata mjesne zajednice i osnovne kole ne postoji ni jedan drugi objekat
urbanog standarda.
Lokacija za izgradnju je poznata i dravno je vlasnitvo s tim da je predhodno potrebno
izvriti projektovanje objekta i naruiti izradu plana poslovanja i upravljanja u cilju
samoodrivosti objekta.
U odnosu na potrebna finansijska sredstva objekat bi se radio u fazama, s tim da bi
opina pored izdvajanja vlastitih finansijskih sredstava traila i finansijsku podrku
nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo
OEKIVANI
REZULTATI
Zadovoljenje kulturnih, sportskih, zabavnih i edukativnih potreba graana
182
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
I faza: 1.000.000 KM.

Ukupna vrijednost projekta: 3.000.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA
IZGRADNJA FUDBALSKOG STADIONA
CILJEVI PROJEKTA
Ostvarivanje optimalnih uvjeta za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma.
OPIS PROJEKTA
Svrha projekta je izgradnja fudbalskog stadiona sa prateim objektima prema vaeem

Programu ureenja Park sportova a u cilju zadovoljavanja potreba graana opine.
Postojei lokalitet stadiona Igman je putem konkursa dodijeljen za izgradnju kolskih
sadraja, a realizacija ovog stadiona predstavlja faktiki zamjenski lokalitet u skladu sa
planskom dokumentacijom.
Za izgradnju ovog objekta postoje dva idejna projekta.
OEKIVANI
REZULTATI
Izgradnja kvalitetnih objekata za razvoj i promociju amaterskog i profesionalnog sporta,

te promocije rekreativnih i kulturnih sadraja.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
PODRKA SPORTSKIM MANIFESTACIJAMA I SPORTSKIM

UDRUENJIMA
CILJEVI PROJEKTA
Afirmacija sporta i podrka sportskim udruenjima
183
2013
OPIS PROJEKTA
U svojim aktivnostima lokalna zajednica u kontinuitetu daje finansijsku i drugu

podrku sportskim udruenjima koja kroz svoje aktivnosti okupljaju znaajan broj djece
i omladine i kroz razliita takmienja postiu sportske rezultate afirmiui svoj klub,
opinu i ire.
I u narednom periodu opina e podrati sportska udruenja u skladu sa kriterijima koja
su utvrena u pravilniku za finansiranje javnog interesa u ovoj oblasti.
Opina Ilida e u narednom periodu podrati sve sportske manifestacije koje svojim
sadrajem propagiraju odreenu sportsku oblast u smislu omasovljenja.
OEKIVANI
REZULTATI
Afirmacija i omasovljavanje sporta na podruju opine Ilida
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Sumiranje aplikacija kroz programske aktivnosti sportskih udruenja koji su osnova za

utvrivanje zadovoljenja kriterija za njihovu finansijsku podrku
-Verifikacija od odgovarajuih komisija i organa opine Ilida
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
OPINA KANTON OSTALI

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA VANJSKIH SPORTSKIH PLOHA KAO I POPRAVKA

POSTOJEIH SA UGRADNJOM ADEKVATNIH SPORTSKIH MOBILIJARA
CILJEVI PROJEKTA
Stvaranje uslova za masovnim bavljenjem sportom i rekreacijom
OPIS PROJEKTA
-U 2007.godini je uraen odreeni broj vanjskih sportskih ploha to je zadovoljilo

potrebe mjesnog stanovnitva i poticaj da se u narednom periodu nastavi sa zapoetim
aktivnostima, a na osnovu iskazanih potreba mjesnih zajednica.
-Na ve postojeim sportskim plohama izvriti popravke i ugradnju nedostajueg
sportskog mobilijara
-Odreene sportske plohe zbog bezbjednosti korisnika ograditi, a gdje je potrebno
uraditi odgovarajuu ogradu kako bi se zatitili objekti koji su u blizini
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje uslova da se na vie lokacija na podruju opine, odnosno unutar MZ-e

ukljui znaajan broj graana i omladine u bavljenju sportom kroz takmienje i
treninge kao i jaanje rekreativnih aktivnosti
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Definisanje lokacija za izgradnju vanjskih sportskih ploha

-Utvrivanje nedostataka na postojeim sportskim plohama, a u smislu ugradnje
nedostajueg sportskog mobilijara i izgradnje odgovarajue zatitne ograde i slino
-Obezbjeenje potrebne dokumentacije za izgradnju vanjskih sportskih ploha
-Raspisivanje javne nabavke i odabir izvoaa
184
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
VII PROSTORNO UREENA ZAJEDNICA I EFIKASNA

ZATITA IVOTNE SREDINE
-
Raditi na izradi Regulacionih planova, po potrebi vriti izmjene i dopune postojeih

Realizovati legalizaciju bespravno izgraenih objekata
Obezbjeenje adekvatnih uslova za smjetaj Roma
Nastaviti aktivnosti na regulaciji vodotoka
Realizovati aktivnosti na deminiranju minsko-eksplozivnih povrina
Raditi na zatiti ivotne sredine, preventivno i operativno
Obezbjeenje prostora za smjetaj hajfia
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
PROVEDBENA PLANSKA DOKUMENTACIJA
CILJEVI PROJEKTA
Adekvatno prostorno planiranje i ureenje odreenih dijelova opine
OPIS PROJEKTA
Uvidom u izgraenost prostorno-planske dokumentacije, predloeno je da se u narednom

periodu pristupi izradi regulacionih planova u sljedeim prostornim cjelinama:
1.Plandite Bare
u 2008.godini
2.Azii
u 2009.godini
3.Donji Kotorac
u 2009.godini
4.Doglodi
u 2010.godini
5.Park sportova
u 2010.godini
6.Akvatorij
u 2012.godini
7.Mostarsko raskre u 2013.godini
OEKIVANI
REZULTATI
Izradom regulacionih planova, kao i njegovom primjenom bi se u znaajnoj mjeri

popravio kvalitet ivljenja stanovnika, a u odreenom obimu izvrila legalizacija
stambenih i drugih objekata na tim prostorima.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
Kod izvedbe regulacionih planova koristi se uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu

dokumenata prostornog ureenja Sl.Novine Federacije BiH broj:63/04)
2008
2009
150.000,00 350.000,00
2010
400.000,00
185
2011
2012
250.000,00
2013
200.000,00
OPINA ILIDA
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
PROVEDBENO PLANSKA DOKUMENTACIJA
CILJEVI PROJEKTA
Adekvatno prostorno planiranje i ureenje odreenih prostornih cjelina u okviru

postojeih regulacionih planova
OPIS PROJEKTA
Tokom viegodinjeg perioda jedan broj postojeih regulacionih planova je po svom

sadraju postao smetnja odgovarajuem razvoju odreenih prostornih cjelina i zbog toga
se predlae izmjena i dopuna istih i to:
1.Otes
u 2009.godini
2.Hrasnica
u 2009.godini
3.Blauj
u 2011.godini
U toku su aktivnosti na izmjenama i dopunama regulacionih planova Sokolovi Kolonija,
Butmir i Famos-Lasica za koja su obezbijeena finansijska sredstva.
OEKIVANI
REZULTATI
Izradom izmjena i dopuna regulacionih planova izvrila bi se nadopuna odgovarajuih

sadraja u odreenim dijelovima naselja ijom primjenom bi se poboljao kvalitet
ivljenja stanovnitva.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Izrada, izmjena i dopuna regulacionih planova vri se u skladu sa uredbom o

jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja Sl.
Novine Federacije BiH broj:63/04)
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA KANTON OSTALI

2008
2009
2010
430.000,00 300.000,00
2011
2012
2013
150.000,00
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
ISPLATA NOVANIH SREDSTAVA VLASNICIMA ZEMLJITA KOJA SU

LOCIRANA U VODOZATITNIM ZONAMA
CILJEVI PROJEKTA
Ispraviti viegodinju nepravdu prema vlasnicima u Vodozatitnoj zoni
OPIS PROJEKTA
Da bi se zadovoljile potrebe grada pitkom vodom, 1971, 1975 i 1979.godine izveden je

veliki broj strukturalnih buotina i buenih bunara u zonama Baevo, Konaci,
Sokolovi Kolonija, Plandite i Stup koji su stavljeni u funkciju a za koje je i
definisana teritorija (Vodozatitna zona) za znaajne povrine zemljita, na kojima je
zabranjena izgradnja objekata kao i koritenje zemljita suprotno propisanim
normama.
Treba istai da znaajne povrine zemljita u Vodozatitnim zonama pored naprijed
navedenih ogranienja nikada nisu plaeni vlasnicima.
Ovaj projekat je i pokrenut na zahtjev velikog broja graana i organa MZ-a koje
raspolau zemljitem u vodozatitnim zonama sa zahtjevom organizovanog
ukljuivanja svih relevantnih subjekata do konanog rjeavanja ovog pitanja.
186
OEKIVANI
REZULTATI
Rjeavanja pitanja pravine novane naknade vlasnicima zemljita.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Da bi se uopte imao taan pregled vlasnika zemljita kao i povrine sa kojom isti
raspolau potrebno je da nadlene institucije Opine i Kantona Sarajevo precizno
utvrde naprijed pomenute podatke, sa pokazateljima koje su parcele otkupljene
odnosno koje treba otkupiti u narednom periodu.
Na osnovu raspoloivih podataka o imenima vlasnika zemljita i povrinama mogue je
izvriti procjenu potrebnih finansijskih sredstava koje je potrebno isplatiti. Obavezuje
se opina Ilida da putem svojih organa odluivanja o istom upoznaju sve nadlene
institucije Kantona Sarajevo posebno vladu Kantona Sarajevo sa zahtjevom izrade
viegodinjeg programa otkupa zemljita u vodozatitnim zonama i obezbjeenja
finansijskih sredstava za realizaciju istog.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
KANTON - OSTALI
2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
LEGALIZACIJA BESPRAVNO SAGRAENIH OBJEKATA
CILJEVI PROJEKTA
Omoguavanje graanima, posebno borakoj populaciji dobijanja uredne

dokumentacije za ve izgraene objekte
OPIS PROJEKTA
U predhodnim godinama dolo je do znaajne migracije stanovnitva na prostore

opine Ilida kao i izgradnje stambenih i drugih objekata.
Da bi se primijenila Odluka o legalizaciji graevina bez odobrenja kao i graevina
privremenog karaktera i ubrzao proces na legalizaciji naprijed pomenute Odluke,
izvrena je reorganizacija Slube za prostorno ureenje i komunalne poslove gdje je
znaajan broj zaposlenika ukljuen u izvravanju ovih poslova. Prema evidenciji
Slube za prostorno ureenje i komunalne poslove, do sada je primljeno oko 8.000
zahtjeva za legalizaciju od ega je za 30% Zahtjeva izdata urbanistika saglasnost. Da
bi se ubrzali ovi poslovi nedavno je formirana jo jedna radna grupa od zaposlenika
drugih Slubi.
OEKIVANI
REZULTATI
Legalizacijom ovih objekata omoguava se podnosiocima zahtjeva, da imaju urednu

dokumentaciju kao i mogunost prikljuka na komunalnu infrastrukturu.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Legalizacija objekata radi se na nain da se prvo izdaje urbanistika saglasnost i

oekuje se da se ovaj proces zavri za oko dvije godine. Pitanje graevinske dozvole
kao i tehnikog prijema objekta moe kasniti iz razloga to je u znaajnom broju
predmeta isto vezano za finansijsko izmirenje obaveza navedenih u urbanistikoj
saglasnosti a ija realizacija zavisi od podnosioca zahtjeva.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
187
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
RJEAVANJE STAMBENIH PITANJA ROMA
CILJEVI PROJEKTA
Izgradnja stambenih objekata za Romsku populaciju nastanjenih u vodozatitnoj zoni
OPIS PROJEKTA
Na prostorima Mjesnih zajednica Butmir i Sokolovi Kolonija na lokaciji u

neposrednoj blizini Sigme sa jedne i druge strane eljeznice u poslijeratnom periodu je
dolo do doseljavanja Roma sa drugih podruja BiH i ire ime se u znatnoj mjeri
uveao broj Roma.
Ova romska populacija je smjetena u neadekvatnim uslovima bez osnovnih potreba za
ivot a i samom djelatnou kojom se bave, prikupljanjem sekudarnih sirovina,
paljenjem guma i sl. predstavlja opasnost ugroavanja vodozatitne zone.
U toku je intezivna aktivnost Opine Ilida i drugih opina kao i vlade Kantona
Sarajevo za izmjetanje Roma sa ovih prostora i izgradnju odgovarajuih stambenih
objekata na prostorima opina Kantona Sarajevo. Znaajna pomo u istom pruie
vedska organizacija Sida
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnih stambenih uslova za smjetaj Romske populacije
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Iznalaenje lokacija na podruju opina Kantona Sarajevo za izgradnju stambenih

objekata
-Kroz program aktivnosti definisati broj porodica i njihovih lanova za lokacije gdje e
im se graditi stambeni objekti
-U saradnji sa drugim opinama Kantona Sarajevo, nevladinom organizacijom Sida i
drugima, definisati potrebna finansijska sredstva kao i dinamiku realizacije projekta.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
PODRUJE
2011
2012
2013
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REGULACIJA VODOTOKA TILAVE
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od poplava
Moderna infrastruktura i ureenje gradskog graevinskog zemljita i privoenje krajnjoj
namjeni
OPIS PROJEKTA
Zbog suenog korita u vrijeme obilnih kinih padavina i topljenja snijega dolazi do naglog
porasta vodostaja i plavljenja stambenih i drugih objekata, a time nanoenje velikih
materijalnih teta u naseljima Butmir i Donji Kotorac. Iz navedenih razloga potrebno je
nastaviti radove na regulaciji rijeke Tilave uz finansijsku podrku ministarstva privrede
Kantona Sarajevo i JP Slivovi rijeke Save.
OEKIVANI
REZULTATI
Zatita ljudi i materijalnih dobara od poplava
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne

saglasnosti i graevnu dozvolu
- Izvriti trasiranje korita
- Raspisati Javnu nabavku za odabir izvoaa radova
188
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase regulacije iznosi 800 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
800.000,00KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REGULACIJA VODOTOKA DOBRINJE
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od poplava
namjeni
OPIS PROJEKTA
Podruje mjesnih zajednica Stup I i II spadaju u kategoriju rizinih zona od poplava

obzirom da je vodotok rijeke Dobrinje skoro u potpunosti neureen i neregulisan.
Ve dugi niz godina se odvajaju znatna materijalna sredstva za ienje ovog vodotoka ali
krajnji efekti su minorni jer su obale rijeke neureene i sami tok rijeke meandrira itavom
duinom do ua u rijeku Bosnu.
Regulacijom vodotoka bi se u skladu sa regulacionim planom Stup-Nukleus stvorila
mogunost aktiviranja novih lokacija za izgradnju, a samim tim i stvorio ambijent
ugodnog ivljenja.
Iz tog razloga je potrebno provesti aktivnosti na ureenju kompletne trase ovog vodotoka.
Ovaj projekat je mogue realizovati u vie faza i uz potporu Ministarstva privrede
Kantona Sarajevo i JP Slivovi rijeke Save
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Odrediti prioritetne trase regulacije i redosljed implementacije

IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina ukupne trase vodotoka Dobrinje koji prolazi podrujem opine Ilida iznosi 3500
m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca 3.500.000,ooKM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REGULACIJA VODOTOKA ZUJEVINE
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od poplava
namjeni
189
OPIS PROJEKTA
Podruje mjesnih zajednica Blauj i Osijek spadaju u kategoriju rizinih zona od poplava
obzirom da je vodotok rijeke Zujevine u potpunosti neureen i neregulisan.
Zbog visokog stepena rizika od poplava opina Ilida je u ovoj godini obezbijedila
potrebna sredstva i naruila izradu projekta regulacije rijeke Zujevine.
Ovaj projekat se radi u skladu sa regulacionim planovima Blauj Kamenjae i
Osijek.
Realizacijom ovog projekta stvara se mogunost aktiviranja planiranih novih lokacija za
izgradnju a samim tim bi stvorili ambijent ugodnog ivljenja.
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase regulacije iznosi 5.000 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
5.000.000,ooKM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
REGULACIJA RIJEKE ELJEZNICE
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od poplava
namjeni
OPIS PROJEKTA
Podruje centra Ilide i pogotovo naselja Butmir, Sokolovi Kolonija i Otes, zbog
neureenog korita rijeke eljeznice, u jesenjem i proljenom periodu su izloeni
poplavama i sa poveanim rizikom ugroenosti ljudskih ivota i materijalnih dobara od
poplava.
Ve dugi niz godina se odvajaju znatna materijalna sredstva za ureenje ovog vodotoka i
krajnji efekat se moe oekivati tek nakon regulacije kompletne duine ove rijeke od
Ratnog mosta u Sokolovi Koloniji do njenog ua u rijeku Bosnu.
Za dio trase rijeke eljeznice postoji projektna dokumentacija, a za preostali dio je
potrebno (putem javne nabavke) obezbijediti istu.
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA

- Za preostali dio regulacije rijeke je potrebno putem Javne
nabavke obezbijediti adekvatne projekte.
190
IZVORI FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Duina trase regulacije iznosi 800 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
1.500.000,00KM
OPINA ILIDA
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
REGULACIJA POTOKA: RAKOVIKI, TRNAVA, MALA TILAVICA I

OSTALIH
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od poplava
namjeni
OPIS PROJEKTA
Podruje mjesne zajednice Rakovice, Blauja, Butmira i ostali spadaju u kategoriju

rizinih zona od poplava. Uzrok suenih i neureenih korita u najveem dijelu potoka,
rezultat su nebrige graana sa tih prostora, koji veoma esto uzurpiraju dijelove korita,
bacaju razliiti graevinski i drugi otpad ime se suavaju korita, to rezultira nedovoljan
protok vode a time i nastanka poplava.
Ovaj projektat je mogue realizovati u vie faza uz potporu Ministarstva privrede

OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Potrebno putem Javne nabavke obezbijediti projektnu

dokumentaciju regulacije.
saglasnosti i graevinsku dozvolu
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IENJE VODOTOKA
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od poplava
191
2012
2013
OPIS PROJEKTA
U planskom periodu predviena su znaajna izdvajanja finansijskih sredstava za regulaciju

vodotoka na podruju opine Ilida.
Kako e ovi poslovi trajati vie godina, potrebno je u meuvremenu odvojiti odreena
sredstva za proiavanje i proirenje pojedinih dijelova korita rijeka kako bi se smanjile
odnosno sprijeile poplave na pojedinim dijelovima opine.
Ove aktivnosti e trajati sve do konane regulacije svih vodotoka na podruju opine
Ilida.
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
Opina e budetski izdvojiti dio sredstava za ove namjene, a dio e potraivati od

nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo
2008
2009
2010
2011
2012
2013
20.000,00
20.000,00
20.000,00 20.000,00
20.000,00
20.000,00
Pored naprijed naznaenih sredstava iz Budeta opine oekuje se i sufinansiranje od
nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo.
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA KLIZITA U MZ RAKOVICA
CILJEVI PROJEKTA
Zatita od klizita
OPIS PROJEKTA
U mjesnoj zajednici Rakovica naselje Rosulje ul.Kakrinjski put br.7 i naselje Rakovica
ul.esma br.1-3 nalaze se klizita, koja svojom aktivnou ugroavaju pomenuti prostor,
nanosei istom materijalne i druge tete.
Da bi se pristupilo saniranju postojeeg stanja uradie se projektna dokumentacija za
pomenuta klizita na osnovu koje e doi do saznanja o obimu zahvata koje treba
realizovati na njima, kao i potrebnim finansijskim sredstvima.
OEKIVANI
REZULTATI
Saznanja o obimu radova koje treba realizovati na saniranju klizita kao i ukupna cijena
kotanja.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Udruivanje sredstava opine Ilida i Kantona Sarajevo na realizaciji projekta
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
OPINA - KANTON
2008
2009
20.000,00
za izradu projektne
dokumentacije
2010
2011
450.000,00
za ukupnu realizaciju projekta
192
2012
2013
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
OPINA ILIDA
1.Rakovica-Kobiljaa 3
4.Butmir-Alajbegovina
5.Bjela kosa-Ainik
6.Vrelo Bosne
7.Rakovica-Vela
povrine 55.678,74 m2
povrine 120.000,00 m2
CILJEVI PROJEKTA
Deminiranje
OPIS PROJEKTA
Na osnovu raspoloivih podataka i stanja na terenu ovlatena institucija Centar za

uklanjanje mina Bosne i Hercegovine (MAC-BIH) definisao je lokacije i povrine na
kojima se nalaze minsko-eksplozivna sredstva. MAC takoe radi projekte kojim utvruje
nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina.
OEKIVANI
REZULTATI
Eliminisanje opasnosti po stanovnitvo i stvaranje uslova za adekvatno koritenje

deminiranih povrina
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Fond ITF iz Slovenije koji je za te poslove ovlaten od institucija BiH-e, trai donatora
ime se udupljavaju Budetska sredstva namjenjena za deminiranje.
Fond ITF putem javnih nabavci vri odabir odgovarajue deminerske firme za izvoenje
radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
200.000,00 KM godinje u budetu Opine+donatorska sredstva.

2008
2009
2010
2011
Oko 330.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
1.Rakovica-Kobiljaa povrine 67.494,47 m2

2.Rakovica-Kobiljaa 1 povrine 65.907,04 m2
3.Rakovica-Kobiljaa 2 povrine 67.258,65 m2
4.Otrik Blauj
5.Bjela kosa-Ainik
povrine 120.000,00 m2
6.Vrelo Bosne
7.Rakovica-Vela
CILJEVI PROJEKTA
Deminiranje
193
2012
2013
OPIS PROJEKTA

kojima se nalaze minsko-eksplozivna sredstva. MAC takoe radi projekte kojim utvruje
nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju Otrik-Blauj izrada projekta
je u toku.
OEKIVANI
REZULTATI

deminiranih povrina
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Fond ITF putem javnih nabavki, vri odabir odgovarajue deminerske firme za izvoenje
radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
2008
2009
2010
2012
2013
Oko 400.000,00 KM
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
2011
OPINA ILIDA
1.Vrelo Bosne-Bezistan toilo
2.Vrelo Bosne-Bezistan 1 toilo
3.Vrelo Bosne-Bezistan 2 toilo
4.iljak-Bezistan toilo
5.Bjela kosa-Ainik
6.Rakovica-Vela
povrine 120.000,00 m2
CILJEVI PROJEKTA
Deminiranje
OPIS PROJEKTA

kojima se nalaze minsko-eksplozivna sredstva. MAC takoer radi projekte kojim
utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju iljak-Bezistan
toilo izrada projekta je u toku
OEKIVANI
REZULTATI

deminiranih povrina
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
radova.
194
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2012
2013
Oko 400.000,00 KM
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
2011
OPINA ILIDA
1.Buhotina
2.Buhotina 1
3.Vrhovi-erifii
5.Bjela kosa-Ainik
6.Rakovica-Vela
povrine
povrine
53.918,47 m2
52.978,25 m2
povrine 120.000,00 m2
CILJEVI PROJEKTA
Deminiranje
OPIS PROJEKTA

utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju Vrhovi-erifii
toilo izrada projekta je u toku
OEKIVANI
REZULTATI

deminiranih povrina
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Fond ITF putem javnih nabavci ,vri odabir odgovarajue deminerske firme za izvoenje
radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
Oko 350.000,00 KM
PODRUJE
NAZIV PROJEKTA
2011
OPINA ILIDA
1.iljak-Bezistan toilo
2.Famos-Vrhovi
3.Jasen-Gue
4.Bjela kosa-Ainik
povrine 120.000,00 m2
5.Rakovica-Vela
195
2012
2013
CILJEVI PROJEKTA
Deminiranje
OPIS PROJEKTA

utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju iljak-Bezistan
toilo, Famos-Vrhovi i Jasen-Gue izrada projekata je u toku
OEKIVANI
REZULTATI

deminiranih povrina
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
Fond ITF putem javnih nabavki, vri odabir odgovarajue deminerske firme za
izvoenje radova.
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Oko 400.000,00 KM
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
1.Gue-Vidovac
2.Vidovac-Straite
3.Bjela kosa-Ainik
4.Rakovica-Vela
CILJEVI PROJEKTA
Deminiranje
OPIS PROJEKTA

utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju Gue-Vidovac i
Vidovac-Straite izrada projekata je u toku
OEKIVANI
REZULTATI

deminiranih povrina
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
povrine 120.000,00 m2
200.000,00 KM godinje u budetu Opine + donatorska sredstva.

2008
2009
2010
Oko 400.000,00 KM
196
2011
2012
2013
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
SANACIJA KROVOVA I IZRADA FASADA NA OBJEKTIMA KOLEKTIVNOG

STANOVANJA
CILJEVI PROJEKTA
Poboljanje uslova stanovanja
OPIS PROJEKTA
Ministarstvo stambenih poslova Kantona Sarajevo, godinje izdvaja dio budetskih

sredstava koja se koriste za sanaciju krovova i izradu fasada na objektima kolektivnog
stanovanja procedura u pripremi potrebnih elemenata za realizaciju ovog projekta
ostvaruje se na nain da nadlena opinska sluba prikupi sve zahtjeve od stranaka sa
predraunskom vrijednou kotanja radova koje uradi upravitelj zgrade. Svi prikupljeni
zahtjevi se objedine i komisijski boduju i dostave nadlenom ministarstvu. Ministarstvo
na osnovu objedinjenih zahtjeva radi svoju listu prioriteta i odreuje broj krovova i
fasada koje e uraditi tokom jedne godine.
U 2007.godini na opini Ilida sanirano je jedanaest krovova i etiri fasade.
OEKIVANI
REZULTATI
Zatita objekata od atmosferskih padavina i sanacija spoljnih zidova sa izradom fasade.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Sve aktivnosti na implementaciji projekta realizuje ministarstvo stambenih poslova

Kantona Sarajevo.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE

2008
2009
2010
2011
2012
2013
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE
OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA
IZGRADNJA NIA ZA HAJFIE
CILJEVI PROJEKTA
Obezbjeenje odgovarajuih uslova za smjetaj hajfia
OPIS PROJEKTA
Ve dugi niz godina prisutna je praksa da se kod izgradnje novih stambenih objekata i
saobraajnica u najveem broju sluajeva negrade nie za hajfie to upuuje na
injenicu da nema odgovarajue koordinacije, niti adekvatne saradnje izmeu
investitora graana pojedinih Mjesnih zajednica i KJKP RAD koji je zaduen za
lociranje tih mjesta i odvoz smea. Ovako stanje u ovoj oblasti ima za posljedicu da se
nie rade naknadno za koje veoma esto je teko odrediti prostor uz postojeu
saobraajnicu ili uz stambenu zgradu koji je nedovoljan i neadekvatan svojoj namjeni.
Da bi se izbjegle postojee tekoe u ovoj oblasti, nepophodno je kod projektovanja
saobraajnice i izgradnje stambenih objekata predvidjeti mjesta za hajfie.
Nepostojanje adekvatnih mjesta za hajfie na prostoru opine treba uz saradnju naprijed
navedenih subjekata izgraditi u narednim godinama
197
OEKIVANI
REZULTATI
Stvaranje adekvatnih prostora za smjetaj hajfia i odvoz kunog otpada
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
Implementaciju projekta, realizuju svi navedeni subjekti u skladu sa zakonskim

obavezama.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA

2008
2009
2010
2011
2012
Opina e svojim Budetom obezbijediti 50.000,00 KM za svaku godinu
198
2013
VI
IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE RAZVOJA
Neposrednu implementaciju strategije razvoja opine Ilida realizuje Opinski Naelnik i

odgovarajue Slube Opine u saradnji sa ostalim uesnicima koji su ukljueni po pojedinim
projektnim zadacima.
Opinsko Vijee kao organ odluivanja jedinice lokalne samouprave vezano za naprijed naznaeni
dokument realizuje vlastite obaveze na nain kako je to predvieno Zakonom o principima lokalne
samouprave u Federaciji BiH i Statutom opine Ilida.
199

Prostorno Uredjenje Ilidza

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prostorno Uredjenje Ilidza

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Geografski poloaj i karakteristike prostora

Zdravo starenje i dostojanstveno umiranje

Safet Lisica, Predsjednik komisije

GEOGRAFSKI POLOAJ I KARAKTERISTIKE PROSTORA

II 1.1 Geografski poloaj, klima, karakteristike reljefa

Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1961-1990 /podaci uzeti sa

Srednji broj dana sa

Srednji broj dana sa

Srednji broj dana sa

Srednje brzine (m/s)

od 0-10% pripada 34,7% teritorije;

putna komunikacija sjever-jug, kako drumskim tako i eljeznikim saobraajem i to na potezu od

putna komunikacija prema susjednom entitetu pravcem Ilida-Sarajevo-Pale-Sokolac i dalje u vie

II 1.3 GEOLOKE KARAKTERISTIKE

Trenutno stanje izvorita na podruju opine

PROSJENA GODINJA IZDANOST

NAZIV I LOKACIJA IZVORITA

U 2002.godini je uraeno Filter postrojenje Bosna 1 sa 200 L/S

flairanje ljekovitih i osvjeavajuih mineralnih voda

II1.4.1 Stanje vodotoka

Izgraenost saobraajne i komunalne infrastrukture /u daljem tekstu: infrastrukture/ predstavlja osnovu i

Sumirani podaci stanja u Mjesnim zajednicama

UREENOST SAOBRAAJNICE MOSTOVI

Asfaltirane saobraajnice /m/

364967 4800 10140 15720 43080 65981 225246

Duina mostova /m/

Regionalna saobraajnica /m/

Izgraena pjeaka staza /m/

Neureene - neasfaltirane /m/

Lokalna saobraajnica od interesa

Nekategorisane saobraajnice /m/

Lokalna saobraajnica od interesa

Magistralna saobraajnica /m/

II 2.1.1 ELJEZNIKI SAOBRAAJ

II.2.2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

II 2.2.2 KANALIZACIONI SISTEM

Izgradnja pristupne TK mree Sokolovi Kolonija,

Izgradnja pristupne TK mree Rakovica nastavak radova,

Stanje komunalne infrastrukture na podruje opine Ilida za 2006. godinu

BROJ SEPTIKIH JAMA

264.472 45.708 174.594 131.115 5.628

150.376 152.887 164.725 161.756

II 2.2.7 UKLANJANJE VRSTOG OTPADA

II 2.2.9 SAOBRAAJNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PO MJESNIM ZAJEDNICAMA

6 Novoizgraena cesta od ul.Butmirske ceste do

Duina mostova /m/

Izgraena pjeaka staza /m/

Neureene - neasfaltirane /m/

Nekategorisane saobraajnice /m/

Lokalna saobraajnica od interesa za

Lokalna saobraajnica od interesa za

Regionalna saobraajnica /m/

Magistralna saobraajnica /m/

Duina ulice /m/

Asfaltirane saobraajnice /m/

Vrsta TT mree (KAB/

Trafo stanica (DA/NE)

el. vodovi KAB

913 1510 DA ZR-i

573 10496 2260 124 13809

850 11503 6207