9.2.

2009

Javna dobra i vanjski uinci

Dr.sc. Hrvoje imovi

Javna dobra

Javna dobra - definicija

isto javno dobro dobro koje nije konkurentno u potronji => kada je

raspoloivo, dodatni trokovi resursa druge osobe koja troi to dobro = 0.

Privatno dobro konkurentno u potronji.
Javna dobra, dobra ili usluge koje se pruaju jednoj osobi, ali mogu biti

dostupne i drugima bez dodatnih trokova. Javno dobro je dobro koje ima
osobinu nesuparnitva (nekonkurentnosti) u potronji, to znai da potronja
jedne osobe ne utjee na koliinu koja je raspoloiva za potronju drugim
osobama. Osobina nesuparnitva u potronji esto se naziva i osobinom
neumanjivosti.
P.A. Samuelson definirao je ekstremni primjer j.d. To je isto javno dobro koje

osim znaajke nesuparnitva u potronji pokazuje i znaajke neiskljuivosti,

to znai da je iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili
uslugu vrlo skupo ili gotovo nemogue.
Primjer istog j.d. je nacionalna obrana i kontrola zagaenja.

9.2.2009

Javna dobra - razgranienje

Meutim:
ak i kada svi troe jednaku koliinu javnog dobra, tu potronju ne moraju
svi jednako vrednovati (npr. naoruanje)
klasifikacija javnog dobra nije apsolutna ona ovisi o trinim uvjetima i
stanju tehnologije (potronja neistog javnog dobra u odreenoj je mjeri
konkurentna, npr. svaki pojedinac se koristi jednakom koliinom
biblioteke, no zbog prenatrpanosti kvaliteta usluge se smanjuje s brojem
korisnika)
s pojmom javnog dobra esto je povezan pojam iskljuivosti (npr.
svjetionik nije iskljuiv, no guva u centru grada moe biti iskljuiva)
mnoge stvari imaju obiljeja javnog dobra (potenje, raspodjela dohotka)
cijelo drutvo ima koristi
privatni sektor ne mora iskljuivo nuditi privatna dobra (npr. medicinske
usluge i stanogradnja, u njihovu ponudu se ukljuuje i javni sektor)
javna ponuda dobara ne treba nuno znaiti da javna dobra proizvodi samo
javni sektor (npr. odvoz smea, vatrogasna zatita, uglavnom SAD)

Vrste dobara
KONKURENTNOST
DA

NE

DA

Privatna dobra

Prirodni monopol

NE

Zajedniki resursi

Javna dobra

ISKLJUIVOST

isto privatno dobro

Prirodni monopol i dobra s plaanjem naknade
Zajedniki resursi (okoli, isti zrak i voda, nafta, riblji fond, zakrene ceste)
isto javno dobro (obrana, programi protiv siromatva, znanje)

Primjer javnog dobra

Zadatak: Pronaite primjer za javno dobro i

objasnite to to dobro ini javnim dobrom!

Obrana i obrazovanje knjiga i prezentacije

Obratiti pozornost na prethodno navedene karakteristike

javnih dobara (neiskljuivost i nekonkurentnost u potronji)

9.2.2009

Uinkovita opskrba privatnim dobrima (1)

Izvoenje trine krivulje potranje za privatnim dobrom vodoravno
zbrajanje krivulja potranje
(pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)
Ps

Ps

Ps

5
DE+As

DEs
D As
1

s u godini

s u godini

s u godini

Uinkovita opskrba privatnim dobrima (2)

Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potranja i
ponuda jednake.
Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi: MRTjs =
MRSjsAdam= MRSjsEva
(krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)
Ps

Ps

Ps

Ss

DE+As

DEs
D As
1 1

s u godini

2 3

s u godini

4 s u godini

Uinkovita opskrba javnim dobrima (1)

Uitak promatranja raketa javno dobro

MORA se troiti u JEDNAKIM iznosima.

Ako Adam troi 20 raketa, Eva takoer mora
troiti 20 raketa
Da bi se pronala zajednika spremnost za
plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje
su dvije osobe spremne platiti za odreenu
koliinu

okomito zbrajanje krivulja

potranje
(pretpostavka: drutvo se sastoji od
dvoje ljudi, postoji jedno javno dobro)
Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje
razliite granine stope supstitucije.

Pr
6

D Ar

Pr

r u godini

20

DEr

Pr

20

r u godini

10

DE+Ar

20

r u godini

9.2.2009

Uinkovita opskrba javnim dobrima (2)

Uinkovita koliina ponude - u toki u

kojoj je spremnost dvije osobe da plate
dodatnu koliinu dobra upravo jednaka
graninom troku proizvodnje te jedinice.
Ravnotea je zadana uvjetom:

MRTra = MRSra Adam+ MRSra Eva

Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna

ocjena posljednje ponuene jedinice bude
jednaka troku drutva da ponudi tu
jedinicu.
Ako zbroj pojedinanih spremnosti za
plaanje dodatne jedinice javnog dobra
prelazi granini troak, uinkovitost
zahtjeva da dodatna jedinica bude
kupljena

Pr
6
4

DAr

Pr

20

r u godini

45

DEr

Pr

20

45

r u godini

10

Sr
6

DE+Ar

20

45

r u godini

Privatna vs. javna dobra

Privatna dobra svatko ima isti MRS ali se mogu troiti

razliite koliine
Vodoravno zbrajanje
Javna dobra svatko troi jednaku koliinu, ali postoje

razliiti MRS-ovi
Okomito zbrajanje

Uinkovita opskrba javnim dobrima (3)

Trite e voditi uinkovitoj razmjeni javnih dobara (r=45) ako

osobe otvoreno pokazuju svoje sklonosti prema njemu.

Za javno dobro koje nije iskljuivo, ljudi mogu nastojati sakriti

svoje stvarne sklonosti (ulina rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana,

vanjska politika). Npr. Adam se moe lano izjanjavati tome da za
njega vatromet nita ne znai, i nagovoriti Evu da plati cijeli raun.
On e uivati u vatrometu, a ostati e mu vie novaca za jabuke i
smokvine listove
Problem vercera/slijepog putnika (eng. free rider problem)
situacija u kojoj pojedinac doputa da netko drugi plaa koritenje
javnog dobra, a on uiva u njegovim koristima.
Budui da svi imaju sklonosti ponaati se kao slijepi putnici, trite
nije uinkovito u ponudi javnih dobara.

9.2.2009

Uinkovita opskrba javnim dobrima (4)

Trina ponuda javnog dobra vjerojatno e biti neuinkovita i ako je

potronja iskljuiva.
Paretova uinkovitost zahtijeva jednakost izmeu cijena i graninog troka
(P=MC).
Budui da je granini troak jednak nuli (jer nije konkurentno u
potronji), uinkovitost zahtijeva da cijena javnog dobra bude jednaka
nuli.
Ako poduzetnik koji maksimizira profit kupce optereti cijenom
koja je jednaka nuli, nee moi opstati u poslu.
Izlaz savrena cjenovna diskriminacija situacija u kojoj
poduzetnik optereuje svaku osobu pojedinanom cijenom utemeljenom
na spremnosti za plaanje, te diferencijacija cijena u vremenu (eng.
peak-load pricing).
No, problem i dalje ostaje zbog nepoznavanja sklonosti svih pojedinaca.

Vanjski uinci (eksternalije)

Vanjski uinci (1)

Eksternalija ili eksterni/vanjski uinak - uinak koji
je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje
druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje
putem trinih cijena.
Za razliku od uinaka koji se prenose putem trinih cijena,
eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku
uinkovitost.
Eksternalije su posljedica pogreke ili nemogunosti da se
uspostave vlasnika prava.
Jedna od najvanijih primjena teorije eksternalija u
raspravi o kvaliteti okolia.

9.2.2009

Vanjski uinci (2)

Vanjski uinci (eksternalije), poznate i pod nazivom eksterni efekti

prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto eksternalija koristi
pojam tehnoloki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novanih eksternih
efekata.
pojavljuju se uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potronji
izravno utjee na proizvodnju ili potronju drugih jedinki, ali ne
posredstvom trinih mehanizama.
predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti Pareto optimalnosti, a
cijene ne odraavaju sve trokove i koristi, tj. ne postoji podudarnost
izmeu privatnih i drutvenih trokova i koristi.
U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno optimalnu
proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i granine
drutvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija trini mehanizmi
ne dovode do optimalnog rjeenja i zato je nuna intervencija drave bilo
mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasnikih prava.

Dvije vrste vanjskih uinaka

1.

Pozitivni vanjski uinci ili eksterne ekonomije

aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za

druge, koji za njih ne plaaju.

2.

Negativni vanjski uinci ili eksterne disekonomije

dok u uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja

ekonomskih odluka drugima stvaraju troak koji im se ne

nadoknauje.

Osnovna obiljeja Zadatak!

Mogu ih stvarati i potroai i proizvoai (npr.osoba-potroa koja

u sobi pui cigaretu)

Po svojoj prirodi su reciproni (npr.Lisa moe kao ribi

oneiivati rijeku poveavajui drutveni troak odlaganja

Bartova otpada)

Mogu biti pozitivni

Javna dobra se promatraju kao posebna vrsta vanjskog uinka (npr.

privatni ureaj protiv komaraca; ako cijelu zajednicu oslobodi od

komaraca onda je isto javno dobro, ako samo nekolicinu susjeda
onda je pozitivni vanjski uinak)

9.2.2009

Grafiki primjer vanjskih uinaka

(primjer tvornice koja zagauje rijeku)
MSC = MPC + MD

$
MPC

h
d
g
c

b
f
a
e
0
Q* Q1
Drutveno uinkovita proizvodnja

MD

MB
Q godinje
Stvarna proizvodnja

Dobici i gubici prelaska na

uinkovitu razinu proizvodnje

proizvoa gubi dobit u iznosu dcg

potroa ostvaruje dobitak u zbog smanjenja tete u

iznosu abef to je jednako cdgh

neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg,

odnosno dgh

Vanjski uinci
Nulto oneienje uglavnom nije drutveno poeljno!

(ono bi impliciralo sprjeavanje proizvodnje, to je neuinkovito

rjeenje)
pri ocjeni stvarnih graninih teta (MC) i graninih koristi (MB)

treba otkriti i ocijeniti tetu od oneienja, tj.

identificirati vrste i koliinu oneienja
odrediti tetu uzrokovanu oneienjem
odrediti kolika je vrijednost nastale tete

9.2.2009

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih (negativnim)

vanjskim uincima
Privatna rjeenja:
spajanja poduzea i internalizacija eksternalija (ako Bart i Lisa usklade svoja

djelovanja, onda je profit zajednikog poduzea vei od zbroja njihovih

pojedinanih profita bez usklaivanja; Bart tako mora uzeti u obzir Lisinu tetu)
primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila (vrijede za pojedince, npr.

uenje u ranoj fazi da je bacanje smea neodgovorno i nepristojno)

Dravna rjeenja:
porezi
potpore
stvaranje trita
utvrivanje vlasnikih prava
regulacija

Dravno rjeenje: Porezi (I)

Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se

susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako bi se
to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati
cijene inputa Pigouov porez

Pigouov porez porez nametnut na svaku jedinicu

oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj
teti (cd) pri uinkovitoj razini proizvodnje
(MB=(MPC+cd))

Pigouov porez (cd)

MSC = MPC + MD
(MPC + cd)

$
Porezni prihod

i
j

MPC

d
c

MD

MB
0

Q*

Q1

Q godinje

9.2.2009

Dravno rjeenje: Porezi (II)

za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade
rtvama oneienja
teko je pronai odgovarajuu stopu poreza
primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i
stupanj oneienja

Dravno rjeenje: Potpore (I)

Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem

oneiivau zato to ne oneiuje (uz pretpostavku
fiksnog broja oneiivaa) potpora za oneienje
Pri Q1 granini troak ek (eg+gk) vei je od granine koristi

ge

Za razine proizvodnje vee od Q* oportunitetni troak

proizvodnje (MPC+cd) je vei od granine koristi (MB)

Pogouova potpora (cd) za svaku jedinicu koja se ne proizvede

Pigouova potpora (cd)

MSC = MPC + MD
(MPC + cd)

MPC
Pigouova
potpora

i
j

d
c

k
f
g
h

MD

MB
0

Q*

e
Q1

Q godinje

9.2.2009

Dravno rjeenje: Potpore (II )

posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju umjesto

plaanja poreza ijcd oneiiva prima potporu dkhc

potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja

dovodi do oneienja postati atraktivna za vei broj poduzea

to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja
za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove

(smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premaivati koristi

od uklanjanja eksternalija.
potpore mogu biti etiki nepoeljne

Dravno rjeenje: Stvaranje trita

drava moe potaknuti uinkovitost

Dolari u godini

prodajui dozvole za oneienje i

stvarajui trite istog zraka ili vode
(pritom se obvezuje prodati dozvola za
stvaranje Z* koliine oneienja to je
adekvatno uinkovitoj proizvodnji Q*)
cijena koja se plaa za dozvolu za
oneienje naknada za oneienje (P1)
drava moe dodijeliti pravo na oneienje
aukcijom, ili ih dodijeliti poduzeima koja ih
dalje mogu slobodno prodati
razlikuju se
P1
posljedice na raspodjelu
Oni koji nisu voljni platiti P1 moraju ili
obustaviti proizvodnju ili primijeniti iu
tehnologiju
naknade za oneienje smanjuju
neizvjesnost u pogledu konane koliine
oneienja, za razliku od Pigouova poreza

Trite prava na
oneienje

SZ

DZ

Z*
P ra va na proizvodnju sumporovih
ok sida (dije lovi na 100 milijuna) u
godini

Dravno rjeenje: Utvrivanje vlasnikih prava

Osnovni uzrok eksternalija

nedostatak vlasnikih prava

prirodni nain rjeavanja problema je
privatizacija odgovarajuih resursa.

Coaseov teorem
(jednom kada se utvrde vlasnika
prava nije vie potrebna dravna
intervencija za rjeavanje problema
eksternalija)
MSC=MPC+MD

Razlozi za pregovaranje postoje sve

dok je MD > (MB MPC).

(prostor izmeu Q* i Q 1)

MPC

Uinkovito rjeenje moe se postii

neovisno o tome kome su dodijeljena

vlasnika prava (Bart ili Lisa). O tome
govori Coaseov teorem.

MD
MB
0

Q* Q1

Q godinje

10

9.2.2009

Coaseov teorem (1960)

teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrenoj alokaciji sredstava, pod

uvjetom da ne postoje transakcijski trokovi i da su vlasnika prava u potpunosti

definirana. Obje e strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana
na koju eksternalije djeluju, imati trini poticaj pregovarati o obostrano korisnoj
trgovini. Ishod pregovora bit e isti bez obzira tko ima pravo veta nad koritenjem
sredstava.
Dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov teorem pri

rjeavanju problema eksternalija:

1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne
spreavaju,
2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje tetu
na njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu
Dodjela vlasnikih prava utjee na raspodjelu dohotka.

Dravno rjeenje: Regulacija

Reguliranje dvaju
oneiivaa

Kod primjene regulacije svaki

oneiiva mora pristati na smanjenje

oneienja za odreeni iznos ili snositi
zakonske sankcije. (Bartu e
jednostavno biti nareeno da smanji
proizvodnju na Q*)

poznata granina teta (d) pri

uink ovitoj razini ukupne proizvodnje
(MPC x+d) = (MPCz+d)

Npr. Jednak standard isputanja ispunih

plinova za automobile

MPC x = MPCz

Takva regulacija vodi tome da neka

poduzea proizvode premalo, a neka

previe.

MBz

MBx

Vjerojatnije je da e trino usmjerena

rjeenja postii uinkovite ishode nego

izravna regulacija.

Z* X*

X1=Z1

Q godinje

Pozitivne eksternalije (I)

Poduzee koje se bavi R&D izabire razinu istraivanja R1 gdje je

granini troak (MC) jednak graninoj privatnoj koristi (MPB)

R&D tog poduzea omoguuje drugima da proizvode jeftinije, ali

ta poduzea ne moraju platiti primjenu tih znanstvenih rezultata

granina vanjska korist (MEB)
Uinkovitost zahtjeva da se istraivanja vre na R* gdje je MC
jednak graninoj drutvenoj koristi (MSB=MPB+MEB)
Nedovoljno se ulae u R&D Pigouove potpore uinkovite

Potpora ab je jednaka MEB u optimumu R*

Kada poduzee proizvodi pozitivne vanjske uinke, trite prua
nedovoljnu koliinu te djelatnosti, onda odgovarajua potpora moe
poboljati stanje

11

9.2.2009

Pozitivne eksternalije (II)

$
MC

b
a
MSB = MPB + MEB
MPB
MEB
R1

R*

Istraivanje godinje

Oprez s potporama

Zahtjevi za potporama
Izvori su financiranja porezni obveznici
Trite nije uvijek neuinkovito

Potpora moe biti odgovarajua samo ako trite

ne omoguuje onima koji stvaraju drutvenu
koristi (djelatnost) da ostvare potpunu graninu
dobit.

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih

eksternalijama: Hrvatska
U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i

energetsku uinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zatitu okolia i

energetsku uinkovitost (www.fzoeu.hr):

naknada oneiivaa okolia

naknade korisnika okolia
naknada za optereivanje okolia otpadom
posebna naknada za okoli na vozila na motorni pogon

Primjenjuju se jo i:

namjenske naknade (naknada za zatitu voda, naknada za koritenje opekorisnih funkcija

uma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina)

troarine
kazne

12