OSNOVE MENADMENTA

VODSTVO I STILOVI VOENJA

MAJA MAVAR

IZREKE:
"Onaj koji uspjeno vlada sobom, uspjeno e
vladati i
drugima."

"Pobjednici trebaju biti bolji, a ne initi iste

greke kao
pobjeeni."

Menaderi su ljudi koji ine stvar pravilno,

dok su voe ljudi koji ine pravu stvar.
Warren Bennis, On Becoming a Leader

UVOD:
Kada je u pitanju vodstvo, trebamo razlikovati

pojmove voenja (eng. Leading) od pojma

vodstva (eng. Leadership). Naime voenje
shvaamo kao sociopsiholoki pojam, a
vodstvo kao ui pojam koji se odnosi u ovom
kontekstu na menadersku funkciju.

VODSTVO:
Vodstvo je znaajan aspekt upravljanja. Sposobnost

uspjenog voenja je jedan od kljueva postajanja

uspjenim menaderom; takoer, i obavljanje ostalih
bitnih dijelova upravljanja obavljanje ukupnog
upravljakog posla ima znaajan uticaj na osiguravanje
toga da menader postane uspjean voa. Menaderi
moraju, u cilju kombiniranja ljudskih i materijalnih
resursa za ostvarenje ciljeva, obavljati sve funkcije svoje
uloge. Klju za obavljanje ovog zadatka je postojanje
jasne uloge i odreenog nivoa slobode odluivanja ili
autoriteta koji e poduprijeti menaderske akcije.

Osobine vodstva i voe:

Osnovni zadatak vodstva je da pronae i odrava ravnoteu

izmeu navedenih varijabli, a ono to moe ukoliko voa

posjeduje odgovarajue sposobnosti. Hellriegel/Slocum navode
slijedeih pet sposobnosti karakteristinih za uspjenog vou:
1.ovlatenje da svoju mo podijeli s podreenim njihovim
ukljuivanjem u postavljanje ciljeva i planiranje aktivnosti;
2.intuicija u anticipiranju prmjena, te pokretanje akcija da se te
promjene preduhitre i eksploatiraju u korist poduzea, uz sve
rizike koji iz toga slijede;
3.samorazumijevanje koje omoguava voi da sagleda svoje
prednosti te iznae kompenzacije za svoje slabosti;
4.vizija koja ukljuuje sposobnost voe da percipira bolju radnu
okolinu i nain kako da se ta okolina osigura;
5.podudaranje vrijednosti koja ukljuuje sposobnsot voe da
identificira vrijednost poduzea i vrijednosti pojedinca te izvri
njihovo usklaivanje.

Fiedlerove dimenzije:
Fiedlerje identificiraotri kritine dimenzijekoje mogu

pomoi pri odabiru najuspjenijeg stila vodstva. To su:

pozicijamoi
stupanj do kojega mo pozicije omoguuje voi pridobivanje

lanova skupine na slaganje s njegovim smjerom

organizacijski autoritet.

struktura zadatka
stupanj do kojeg zadatak moe biti jasno definiran.
stupanj do kojeg seljudimogu smatrati odgovornima za taj

zadatak.

odnosi voe i lanova skupine

najvanija dimenzija jer se odnosi na stupanj do kojega

lanovi skupine simpatiziraju, vjeruju mu i spremni su ga

slijediti.

Karakteristike voenja:
Voenje: VOENJE JE AKCIJA, A NE POZICIJA
jedina prava funkcija menadmenta - prava = ne moe

se ni djelomino prenijeti na druge (za razliku od

ostalih)
voenje = umjetnost utjecanja na ljude, tako da oni
spremno i poletno tee ostvarivanju ciljeva
organizacije
bit voenja je u slijeenju - spremnosti i volji ljudi da
slijede vou- slijeenje i voenje uzajamno uvjetovani bez slijeenja nema voenja i obrnuto - sve definicije
voenja svode se na:
pridobivanje lanova organizacije

Karakteristike vodstva:
Vodstvo ili leadership - najpromatraniji i najmanje razumljiv

pojam na Zemlji,
sposobnost utjecaja
odnos s ljudima
osobnost ili individualne karakteristike
sintetizacija svih pristupa = sposobnost utjecaja na druge,
odreeni nain ponaanja i stvaranje odnosa sa ljudima, na
to e utjecati individualne karakteristike i osobnost voe
elementi vodstva:
- osobnost (karakteristike voe)
- karakteristike sljedbenika
- karakteristike okoline

- razvija najboljeVOA:
u suradnicima i podie moral
SUVREMENI

- obilazi podinjene na radnim mjestima, nije zatvoren u tvravu

ureda
- dobar je sluatelj
- skroman i otvoren prema svima bez obzira na status u hijerarhiji
- ne bjei od problema
- tolerantan, podnosi drugaije miljenje i ne namee silom
stavove
- delegira veinu poslova
- ne pati od formalnog autoriteta, ne zahtjeva posebno dizalo,
kupaonicu, parkiralite
- odrava obeanja i odan je svom timu
- rano dolazi na radno mjesto, kasno s njega odlazi
- cijeni ljude sa idejama i potie suradnika na stalne inovacije
- PRAVI VOE su oni koji puno bre od ostalih prepoznaju
odreenu situaciju i prilagoavaju svoj stil toj situaciji
-TEORIJA PUTA DO CILJA uinkoviti su one voe koji mogu
podreenima odrediti cilj i omoguiti im da ga ostvare

DEFINICIJA STILOVA I TEORIJE

VODSTVA:
Stilovi vodstvamogu se definirati kao specifian nain

ponaanjamenaderau okviru radnog procesa koji utjeu

na rezultate rada u odreenoj organizaciji.
- prva meu teorijama, pojavila se 50-ih godina 20. Stoljea
a kljuna teza je = VOE SE RAAJU, a ne stvaraju.
- polazite teorije je OSOBNOST voe ljudi se raaju sa
posebnim osobinama koje ih predodreuju za vou a
posjedovanje gena za voenje manifestira se ve u
djetinjstvu:
- neovisan duh, sposobnost dobre procjene, dostojanstvo i
samopotivanje, brzo svladavanje novih zadataka,
spremnost na uenje novog, lako sklapanje poznanstava.

etiri stila vodstva ovisno o situaciji:

1. Usmjeravajui stil:
- voe daju upute i oekuju potivanje standarda i propisa
- odluke donose voe bez uea podreenih
- motivacija nagradama, kaznama, disciplinom
2. Podravajui stil:
- prijateljski odnos prema podreenim
- pruanje potpore podreenim i iskazivanje interesa za njihove

potrebe i postignua.
3. Participativni stil:
- uvaavaju se prijedlozi podreenih
- podreeni se ukljuuju u proces odluivanja to ih potie i
motivira
4. Vodstvo usmjereno na postignue:
- vodstvo postavlja ambiciozne ciljeve
- posao mora biti izazovan - to vodi ljude ostvarenju njihovih
ciljeva
- voa e koristiti onaj stil koji je najprimjereniji u svakoj situaciji.

Stilovi vodstva prema tome kako voe

koriste ovlasti:

AUTOKRATSKI STIL VODSTVA

sve ovlasti koncentrirane u jednoj osobi
neograniena mo osobe u donoenju odluka
autokrat ne konzultira svoje "suradnike"
zapovjeda i vodi sustavom kazni i nagrada
zagovornici ovog stila smatraju da on -omoguuje brzo donoenje odluka te da
poveava proizvodnost rada
u izvanrednim kriznim situacijama ovaj stil ima prednosti - u ostalim situacijama
nije poeljan
DEMOKRATSKI STIL VODSTVA
ukljuivanje podreenih u proces donoenja odluka
naziva se i participativno-demokratski stil
suradnici nasuprot podreenih
pozornost se poklanja meuljudskim odnosima = vee zadovoljstvo zaposlenih
rezultirat e i veim uinkom
FAIR STIL VODSTVA (lese fer)
daje se najvie slobode suradnicima
voe se i ne ponaaju kao voe
voe odgovraju na pitanja i osiguravaju potrebna sredstva za rad
suradnici sami donose odluke neovisno o prividnom nevodstvu
ovaj stil pogodan u kreativnim, istraivakim i slinim poslovima

ZAKLJUAK:
U dananjem kompleksnom poslovnom svijetu dobro

poslovno voenje temeljna je komponenta uspjenog

biznisa. Iako se i teorija i praksa ve 60-ak godina bave
objanjenjem poslovnog voenja, jedina definicija u kojoj
su svi eksperti suglasni govori da je poslovno voenje
kompleksni fenomen koji ukljuuje primjenu neke vrste
utjecaja i moi u organizaciji na splet razliitih ljudi,
procesa i situacija. Nitko se dosad nije rodio s
karakteristikama dobrog voe, ali odreene su mu osobine
i te kako uroene. Sve ostale karakteristike se stvaraju
kroz iskustvo i rad na sebi edukacijom, treninzima i
usavravanjem. Biti dobar menader nije isto to i biti
dobar voa. Menader izvrava ciljeve, voa ih stvara.

PITANJA:
PITANJA:
1. to je voenje ?
2. Koje su karakteristike vodstva ?
3. Kakav je odnos izmeu menadmenta i

voenja ?
7. Koje su karakteristike autokratskog stila
vodstva ?
8. Koje su karakteristike demokratskog stila
vodstva ?
9. Koje su karakteristike laissez-fair stila
vodstva ?
11. Navedite neka obiljeja suvremenog voe ?

LITERATURA:
Organizacija i menadment, Milan Jurina
http://vsmti.hr/component/option,com_docman

/task,doc_view/gid,480/Itemid,35/
http://www.svanconsulting.com/seminari/posl

ovno-vodjenje-leadership.html?lang=hr-HR