DAKLE ELITE BITI VJETICA

Dake, ete bt v|etca?

to |e to v|etarstvo, uope?
Da bt v|etca zna da moete na pokazat prstom neto se dogod? I
moete naut et|et metom pretvarat |ude u abe?
Pa, ne ba.
V|etarstvo, WICCA, |e v|era. Wcca n|e prvenstveno mag|a, a |e korst.
Wcca govor o vaem m|estu u Svemru vaem razvo|u kao duhovnog ba.
Wcca |e kretan|e napr|ed na vaem osobnom duhovnom putu - uen|e, rast
kako post na|ve to moete.
Wcca |e v|era. Wcca |e nan spozna|e nterakc|e s Boanstvom Svemrom.
To |e votn put rasta ren|a.
Wcca se osnva na otkrvan|u Prrode n|enh ckusa, potvan|u Zem|e svh
n|enh ba. Wcca otkrva prrodne snage Svemra vd kako se odraava|u u
sv|etu oko nas u svakom bu stvar.
Wcca otkrva Boanstvo ko|e za nas ma ma|nsk onsk aspekt. Wccan
prstupa|u Boanstvu kroz mnoga mena obke, muke enske, z c|eoga
sv|eta svakoga vremena. Boanstvo esto usporedu|emo s d|amantom ko|
ma mnogo poha; svako boansko me k |e |edna poha d|amanta. Svaka se
poha moe razmatrat zasebno sve su u seb |epe, a su sve aspekt |ednoga
kamena.
Wcca smatra da Boanstvo praz svako| osob na nan ko| ona na|ake
razum|e, a to |e za svakoga druga|e. Wcca smatra da |e odnos zmedu osobe
Boanstva sasvm |ednstven, osoban sub|ektvan. Nee sv mat sto
shvaan|e Boanstva |er nsmo sv na stome m|estu sposobn razum|et s ste
razne prstupa. Zbog toga ntko nema pravo proc|en|vat odnos druge osobe
s Boanstvom, |er svaka |e osoba druga|a.
Zato m potu|emo sva mena obke ko| b|ahu korten da b se Boanstvo
tovao kroz sto|ea - Boanstvo h treba da b ov|eku prstupo na nan ko|
na|bo|e razum|e.
Na|e nan na ko| Wccan prstupa|u Boanstvu |e u obku TROSTRUKIH
BOICA, | su obc D|evca, Ma|ka Boca Preobrazbe, a smbo M|esec. N|en
|e pratte| BOG, ko| vada ckusma suneve godne, a zmedu ostah mena
zovu ga Gospodarom pesa. On se dov|ava|u kao POLARITETI, suprotne a
kompementarne snage, kao or|entan yn yang.
Wcca ma snanu moranu osnovcu. Moranm smatramo da se |edn prema
drugma odnosmo s potovan|em |ubav|u. Wcca ma samo |edan zakon oko
ko|ega se sau sve tradc|e: INI TO ELI, ALI NE TETI NIKOME. Drugm
r|ema, kako se obate s kme spavate n|e naa brga - to n|e predmet
"moraa" o ko|em m govormo. A morana osobe ne vr|eda druge osobe to |e
krter| moranost akc|e. "tetm kome?" Ako da, nte oe.
Wcca |e poganska, prrodna, v|era. R|e "pogan" zna "sa sea" odraava
n|encu da Pogan s|ede v|ere osnovane na prrod, a ne kn|ke v|ere.
Poganske v|ere nasta|ae su tsu|ema kao razutat promatran|a skustava -
one su ve, rastue v|ere ko|e se mogu zasta se m|en|a|u kada |e to
potrebno. Poganske v|ere otkrva|u prrodne se ckuse vota, a kroz
promatran|e medud|eovan|e s n|ma razva su se v|erovan|a.
Wcca nema nkakve veze s kn|km v|erama: |udazmom, Kranstvom,
Isamom Sotonzmom. Kn|ke su v|ere sve prozae z navodnog pov|esnog
dogovora zmedu Abrahama |ehove, a to |e zab|eeno u Bb|. Kn|ke v|ere
sve d|ee sne eemente: v|erovan|e u sudn| dan, |ubomornog
osveto|ubvog Boga, gr|enost kao osnovu |udske vrste (Iston gr|eh),
superornost mukoga roda zamsao o paku kao m|estu v|enog muen|a.
Vena h v|eru|e u nepogravost n|hove Kn|ge, Bb|e ( srodnh kn|ga, Tore,
Kurana Sotonstke Bb|e). Iako su te kn|ge napsa |ud, kn|ke v|ere tvrde
da h |e napsao Bog - to |e osnovca n|hove v|ere. Apsoutno NITA od ovh
de|a ne d|ee s Wccom. Kn|ke su v|ere u kor|enma postanka razte od
poganskh ma|u sasvm druga|u pov|est.
WICCA JE DUHOVNI PUT
Kada proazte kroz ove ekc|e, morate razum|et da ne ute samo neke
zanm|ve stvar o mag| Poganzmu, nego putu|ete duhovno putovan|e. Ako
ono to ste nau prm|ente sauvate u svo|em radu, zm|ent e na|dub|e
razne vaega ba; spoznat ete d|eove sebe za ko|e moda nste zna da
posto|e (svo|e ve |a, astrano t|eo, akre, auru, da spomenemo samo neke),
ovadat pshkm v|etnama o ko|ma ste samo ta h geda u fmovma
(vdovtost, prorcan|e, pshometr|a druho) naut korstt mag|u za
uprav|an|e vasttom sudbnom. Razvt ete snage za ko|e ne znate da mate s
vremenom ete se suot s na|dub|m strahovma raspnut h.
Wcca |e put prom|ene rasta ko| vas zazva|u vode prema obnov|enom
obogaenom posto|an|u. Naravno da sve to neete dobt samo kroz ove ekc|e.
Morate radt nastavt ut nakon prvoga stupn|a da b svme ovada. A
ove e vam ekc|e prut |ak teme| za rast.
TO ETE DOBITI KROZ OVE LEKCIJE
Zavrte ova| tea| od 12 ekc|a, moete bt ncran u prv stupan|
Correanske Natvstke Wcce. Prv |e stupan| na|na razna za anstvo madu
sveenstvom WICCANSKE TRADICIJE. Wcca |e sastav|ena od mnogh
tradc|a od ko|h vena - a ne sve - przna|u nc|ac|e drugh. Ako odaberete
pro nc|ac|u prvoga stupn|a - a to nste obavezn - posta|ete
Sveenkom/com Correanske tredc|e. Correanska tradc|a |e snkretska
vsoko fozofska Wccanska tradc|a ko|a nagaava |ednstvo svh poganskh
tradc|a snkronzac|u svh duhovnh puteva. M v|eru|emo da |e Boanstvo u
svemu, pa tako sv putev vode Boanstvu.
Wcca n|e sk|uu|ua v|era. Stoga to v|eru|emo da sv putev vode Boanstvu,
ne v|eru|emo da b netko trebao prpadat bo ko|o| odredeno| v|er tradc|
da b duhovno rastao. Nt |e nuno prpadat samo |edno|. Bt Correansk
nc|ant ne zna da ne moete bt Izdn, Drudsk Dann nc|ant takoder -
bo ko|e druge tradc|e ko|u ete prouavat |o| se prdrut. Medutm,
morat potovat tradc|u kao an s|edt Correansku praksu u
Correanskm hramovma - a to radte drugd|e, vaa |e osobna stvar. Vaa
osobna uv|eren|a sav|est su vaa stvar m nemamo e|e ta vam od toga
nametat. Wcca u o pravu odabra Wccanske tradc|e posto|e da b dae
okvr za uen|e rast. Wcca tra da se otvorte za nove zams a ne da h
ogrante.
DAKLE ELITE BITI VJETICA
Dake ete bt v|etca?
Zete bt Wccan.
Bt Wccan zna kretat se u |ednstvu u s Boanstvom.
Bt Wccan zna potovat Prrodu sve u n|o|. Prepoznat vot u svm stvarma
bt u harmon| s n|om.
Bt Wccan zna radt s vd|vm nevd|vm. Naut mag|ske ta|ne kamen|a,
b|aka votn|a - razgovarat s vama duhovma ut n|hove odgovore.
Bt Wccan zna korstt sva posto|ea oruda za rast, ut postat na|ve to
moete. Korstt mag|u, medtac|u obrede da prevazdete sva ogranen|a,
strahove, nesavrenstva uv|ek se kretat u harmon| s Boanstvom, uv|ek
prema dobrome, uv|ek u skadu s na|vm |a.
To zna bt Wccan.
Ako, zna|u sve ovo da|e ete bt Wccan, onda e vam ove ekc|e pomo
da ponete.
CORRELLIAN WICCA - LEKCIJE ZA PRVI STUPANJ
Tradconano |e mnmum za postzan|e |ednoga stupn|a godnu |edan dan.
Katkad tra|e puno du|e. Ove ekc|e su stvorene s tom m|u. Zam|ene su
tako da h se rad po |edna m|eseno. Dvanaest ekc|a u s|edu s m|esec dana
pauze zmedu n|h zaht|eva|u barem godnu dana rada. To studentu da|e
dovo|no vremena da prorad nformac|e ko|e su vro raznoke. Uz ekc|e,
obavezno proute R|enk za prv stupan|, gd|e su van po|mov (kada se prv
put spomn|u u tekstu, obno su otsnut vekm masnm sovma) dodatno
ob|an|en, a uz hrvatsk pr|evod venom sto| engesk zvornk, kako bste po
e| neke po|move mog sam prevest kako vam odgovara.
Kratak prkaz 12 ekc|a s|ed:
0) Uvo (V ste ovd|e.)
1) M!"#$!.
Prva |e ekc|a o mag|; to |est, to n|e kako |e korstt.
2) Ko%&o'o"#$!.
Ova ekc|a govod o prrod Boanstva, Unverzano| energ| du.
3) O(o)*! (*!"!+
Ova ekc|a govor o pshko| pm osek, Godn|em Kou to on ma|u s
vama.
4) O',!-.
Ova ekc|a govor o otaru; kako zato napravt korstt vastt.
5) .v!-#.
Ova ekc|a govor o etr Cuvara, poema svm n|hovm mag|skm
asoc|ac|ama.
6) M!"#$(/# /-.".
Ova ekc|a govor o prrod obreda n|egovom koren|u.
7) I*vo/!0#$!.
Ova ekc|a govor o prrod "Bogova" kako s n|ma medud|eu|emo, te
otkrvamo odabremo osobnog zattnka.
8) O$12!.
Ova ekc|a govor o mag|skm orudma od|e.
9) S#&)o'#, 3-1,(/!%!*$! # 3-o-#0!*$1.
Ova ekc|a, kao to moete zamst, govor o tumaen|u smboa
pretskazan|a.
10) O(*ov*# -! ( 1*1-"#$o&.
Ova ekc|a govor o radu s duhovnom energ|om t|ea svh vh ba.
11) B#'$1, .'$! # &#-#(#.
Ova ekc|a govor o pov|est, prrod korten|u u|a mrsa.
12) K!&1*$1 # /-#(,!'#.
Ova ekc|a uvod vas u bogat sv|et krstaa kamen|a.
Svaka ekc|a ma nekoko d|eova:
Sama ekc|a
V|ebe - da razv|ete pshke mag|ske sposobnost.
Boanstvo m|eseca - da se upoznate s Wccanskm poman|em Boanstva
nekma od mnogobr|nh kova.
Caro|a m|eseca - da vam pomogne naut krosne mag|ske tehnke
obrede.
R|enk - da ob|asn po|move ko| su vam moda nepoznat.
Ptan|a - da budete sgurn da shvaate.
CORRELLIANSKA TRADICIJA
Pa to |e Correanska Natvstka Tradc|a to |e n raztom od drugh
Wccanskh tradc|a?
L|ud ko| to pta|u obno oeku|u turg|sk odgovor - neka osobta v|erovan|a
obredne obke ko| su |ednstven Correanzmu.
Correanzam stav|a neobno |ak nagasak na fozof|u Wcce, duhovnost
unutarn|m mster|ama Wccanske v|ere, a se turg|sk naa v|erovan|a
znaa|no ne razku|u od ostah
Wccanskh tradc|a. Ve |e to na odnos prema pogansko| za|ednc
budunost ko|a nas pokuava razdvo|t.
Correanska tradc|a posveena |e bo|tku poganskog puka. M snano
v|eru|emo u potrabu |ae komunkac|e suradn|e medu svm Poganma, z svh
tradc|a.
Nagaavamo vanost poganskog sveenstva kao ute|a pomagaa potrebu
za prsutnost u |avnost. Correanska tradc|a rad na obredma nc|ac|ama
|ako |e posveena dostupnm |avnm obredma.
Correansku Natvstku Tradc|u osnva Bv. Orphes Carone Hgh-Corre
zvorno se zvaa samo "Natvstka Tradc|a". Ime Correan doaz od
prezmena Corre usvo|eno |e u ast Bv. Carone. Nae puno pravno me |e
"Correan Natvst Church Internatona, Inc."
VODSTVO TRADICIJE
Vodea t|ea Correanske tradc|e uk|uu|u: Wtansko V|ea ko|e se sasto| od
svh pogavara hramova, star|h subenka tradc|e; Correanskog
Drektorata ko| |e odgovoran za pravne fnanc|ske posove tradc|e
Correanskog V|ea Star|h ko|e uk|uu|e pogavare subenke tradc|e te
na|zasun|e anove.
Gavn admnstrator tradc|e |e Kancear, ko| predstav|a vodstvo tradc|e.
Vodstvo tradc|e uk|u|u|e pogavare subenke, | votops s|ede.
KANCELAR I PRVI SVEENIK
Rev. Donad Lews-Hghcorre, HP
Rev. Donad Lews-Hghcorre |e prv sveenk vsok sveenk Correanske
tradc|e, a na Mabon 0.-te godne Ere Voden|aka odabran |e za Kanceara tradc|e.
Kao Kancear tradc|a, Don |e odgovoran za svakodnevno d|eovan|e tradc|e sve
to se toga te.
Kancear |e ovaten d|eovat u me pogavarstva tradc|e, kako po|ednano tako
c|eovto, da b osgurao rad tradc|e bez smetn|.
Kao prv sveenk, Don |e zaduen za koordnac|u zmedu Correanskh hramova
prm|enu potke tradc|e. Takoder |e odgovoran za predstav|an|e tradc|e
pubkac|e. Prv sveenk takoder |e preds|ednk Wtanskog V|ea, ko|e |e
sastav|eno od pogavara Correanskh hramova.
Kao prv sveenk, Don |e gavn sveenk Correanskog Ma|nskog Hrama. Don
|e gavn sveenk gavn osnva Chcagos Hoy Cty Tempe, osnovanog 1591
godne Ere Rba (1991).
Don |e sn bv. Lady LaVeda, bve regentce Correanske tradc|e. Don |e gava
Mabenske grane obte| Hgh-Corre. Incran |e za sveenka Correanske
tradc|e od 1579 godne Ere Rba (1979).
Don |e bo v|ebenk Rev. Kryste Hgh-Corre, gavne sveence Correanskog
Ma|nskog Hrama. Rado |e s bv. Lady LaVeda, bv. Lady Gora Lady Btterwnd,
Star|ma Correanske tradc|e. Uz to |e formano neformano studrao s mnogm
ute|ma z raznh tradc|a.
Uz to, Don |e suosnva subenk Pogan Interfath Embassy, gd|e su kao Pogan
Interfath veeposank u SAD-u.
Pogan Interfath Embassy osnovana |e u poetku Paramenta sv|etskh v|era
(odran u Chcagu godne Ere Rba - 1993) s nam|erom da se osgura bo|a
komunkac|a kooperac|a zmedu poganskh grupa tradc|a.
Pogan Interfath Embassy |e sponzorraa dogada|e poput Chcago Pogan
Leadershp Conferences (94), Pogan Unty Nght (94) Pogan Expo 97, 2000
2001.
Don |e urednk The Round Tabe magazna. Ran|e |e uredvao Whee Of Hekate
magazne (87 - 89) bo |e grafk urednk Psychc Chcago magazna (90-92).
Don |e poznat kao um|etnk autor. Donov naps um|etnk rad po|av|va su se
u mnogm poganskm magaznma, uk|uu|u Circle Network News, Green Egg,
Panegyria, Harvest, Covenant of the Goddess Newsletter, Golden Isis Magazine
Gerne Dunwch PWPA Newsletter Sver RavenWof. Don |e ustrrao poznat
pamfet "he !ther Peo"le" Pathfnder Pressa. Donova prva pubkac|a |e kn|ca
he #ive Mystic $ecrets of the Great Pogan Masters, gd|e |e bo koautor ma|c bv.
LaVeda (ko|a |e psaa pod pseudonmom Ezabeth Greenwood).
Don |e odrado bro|na TV rado po|av|van|a, bo |e suvodte| "he Witching Ho%r"
rado programa u Chcagu u ranm 90-ma bo |e staan gost na programu
"ele"athic &adio".
Don |e poznat kao profesonan vdoc. Tme se profesonano bav od 1584 godne
Ere Rba (1984) poznat |e astroog. Poznat |e kao strun|ak za tarot dza|nrao
|e arot of Hekate ('82).
Dona |e tarotom upoznaa n|egova ma|ka, ko|a mu |e prv kompet karata (Ho
Poo) daa kad |e mao 11 godna. Bv. LaVeda |e ba n|egov manager t|ekom
ranh godna pshke kar|ere.
1587 godne Ere Rba (1987), Don |e prmo nagradu Sver Saamander za
pogansko novnarstvo uvrten |e u he Who's Who of the Magickal and Pogan
Co((%nity, ob|av|enm u to vr|eme.
Istaknut |e an Feowshp of Iss uk|uen |e u Isan Mystery Conferences u
Chcagu od prve, odrane 94 te moderra n|hovu mang stu na nternetu.
PRVA SVEENICA
Rev. Kryste Neuman Hgh-Corre
Rev. Kryste Neuman Hgh-Corre |e prva sveenca gavna vsoka sveenca
Correanske tradc|e gavna sveenca Correanskog Ma|nskog Hrama. Lady
Kryste |e nas|edna pogavarca Correanska n|e sv vu anov obte| mogu
s|edt svo|u ozu kroz n|u.
Prva sveenca zaduena |e za odravan|e svetost Correanske tradc|e n|ene
povezanost s Duhom vo|enm precma. Inc|ac|a u sveenstvo, hramov radov
zvode svo| autorctet z te svetost, pa tako od prve sveenca. Prva |e sveenca
preds|edava|ua u Correanskom Sav|etu Star|h
Correansk Ma|nsk Hram |e prvenstveno prorote. Obrad su vezan uz
prorcan|e, pretke odravan|e ravnotee zmedu Svemra duhovnog sredta
Correanske tradc|e.
Lady Kryste |e ker bv. Gor|e Hgh Corre pogavarka Lousnske grane obte|
Hgh Corre. Correanska sveenca bva prva star|a Correanske tradc|e, bv.
Lady Gora |e takoder duhovn mnstar duhovna sc|ete|ca.
Lady Kryste prma |e Correansku ncac|u od the bv. LaVede Lews-Hghcorre,
bve regentce Correanske tradc|e do sredne sedamdeseth |e ba Sveenca
D|evca u Correanskom Ma|nskom Hramu, za vodstva Lady LaVede.
1579 godne Ere Rba (1979) Lady Kryste |e odabrana za prvu sveencu gavnu
sveencu Correanske tradc|e.
Duboko posveena prev|avan|u poganskh v|era, pod vodstvom Lady Kryste |e
Correanska tradc|a poea odravat |avne obrede uen|e.
Zadrava|u takve c|eve, Kryste |e naprava prvu nacu ekc|a Correanske
Wcce 1581 godne Ere Rba (1981).
Godnama |e preds|edaa vm dskus|ama u otvoreno| skupn, ko|a |e mnogma
prba poganzam pshczam po prv puta. Osm to |e pogavarca
Correanskog Ma|nskog Hrama, takoder |e ba gavna sveenca Correanskog
hrama Dancers of Shakt u '80-ma hrama Cear Water u '90-ma.
Vro v|eta proroca duhovna sc|ete|ca, Lady Kryste |e rada kao vdovn|akn|a
ute|ca mnoge godne.
Lady Kryste |e ob|av|vana p|esnkn|a poznata akvarestca.
Lady Kryste ma dva odrasa sna, Shadracka Sebastana Seana Edwarda, dva
unuka: Ryana ko| |e roden na Samhan Seana ko| |e roden ne Novu Godnu 01 Ere
Voden|aka (2001)
PRVI DIREKTOR
Rev. Ed Hubbard
Rev. Ed Hubbard |e prv drektor Correanske tradc|e. Kao takav, koordnra
aktvnost Correanskog Drektorata ko| |e odgovoran za fnanc|ske pravne
posove tradc|e provoden|e ekumenske potke.
Ed |e nc|ant Correanske tradc|e od 1590 godne Ere Rba (1990). Ed |e
suosnva Hoy Cty Tempe u Chcagu ko|em |e bo gavn drektor od 1591 godne
Ere Rba (1991), na m|estu otvorenom za n|ega.
Ed |e takoder osnva prv subenk Pogan Interfath Embassy, organzac|e
posveene pobo|an|u komunkac|e suradn|e zmedu svh Pogana.
Ed |e osnovao Pogan Interfath Embassy nakon sud|eovan|a na drugom Saboru
Sv|etskh V|era odranom u Chcagu 1593 godne Ere Rba (1993). (prv Sabor
sv|etskh v|era odran |e u Chcagu 1493 godne Ere Rba |1893|).
Pogan Interfath Embassy sponzorraa |e Konferenc|e Poganskog Vodstva 94, No
Poganskog |ednstva (94) Pogan Expo 97, 2000 2001 u Chcagu.
Ed |e pohodo tre Sabor Sv|etskh V|era ko| |e odran u Capetownu, |una Afrka.
Za vr|eme svo|eg d|eovan|a na Saborma Sv|etskh V|era, Ed |e upoznao bveg
|unoafrkog preds|ednka Nesona Mandeu, bveg gavnog ta|nka UN-a Roberta
Mueera, H. H. Prnca Mkosnatha Khanyea Zuu naroda, Rev. Hon. Ovu Durdn-
Robertson z Feowshp of Iss, Gerada Barneya z Insttuta za mr tehnoog|u,
Pauu Whtesnger z Hop naroda Daa Lamu ko| ga |e bagosovo - dvaput.
Ed |e puno ob|av|vao, Psychic Chicago Magazine ranh 90h potom magazn he
&o%nd a)le.
Ed uredu|e bro|ne dnevne e-zne na nternetu, od ega zdva|amo Day Goddess
News posveen poganskm novostma duhovnost Boce
(www.DayGoddess.net).
Ed se po|av|vao u bro|nm TV programma uk|uu|u nekoko puta na #o*
News, WGN News, Psychic #are, he Mike +%r)in $how, te kransko| mre
Co((%nity Pers"ectives.
Ed |e sud|eovao u bro|nm rado ems|ama bo |e vodte| Psychic Chicago &adio
kasn|e ele"athic &adio.
Ed v sa svo|om suprugom Lsom Tut. Ed ma sna Daea ker Sherry. 1. s|en|a
1599 godne Ere Rba (1999), Sherry s|ed obte|sk put posta|e sveencom u
Hoy Cty Tempe.
PRVI STARIJI LAN
Rev. V. L. Btterwnd
Rev. Btterwnd |e prv star| an Correanske tradc|e, nas|edv Rev. Goru Hgh
Corre na tom m|estu.
Lady Btterwnd rodena |e vro mrazovtog |utra na Sv|encu pr|e mnogo godna,
to |e bo nadahnue za n|eno me "Btter Wnd".
Otac Lady Btterwnd podravao |e n|eno zanman|e za fozof|u ohrabrvao |e da
uv|ek promatra stvar spod povrne.
Povezana dugo godna s Correanskm Ma|nskm Hramom, Btterwnd |e
prm|ena u obte| Hgh-Corre 1583 godne Ere Rba (1983). Lady Bttewnd ma
status poasne sveence treeg stupn|a u Correanskom Ma|nskom Hramu.
Umrov|ena restauratorca, Lady Btterwnd |e autorca bro|nh fozofskh anaka
pra, kao radova z podru|a metafzke znanstvene fantastke.
T|ekom 70-h 80-h, Lady Btterwnd |e ba poznata kao um|etnca ustratorca
u nezavsnom zdavatvu. V|eta s perom tntom, u|em vodenm bo|ama,
na|nov| radov Lady Btterwnd su pak u tehnc skuptura u p|esku. Lady
Btterwnd |e stvora p|eanu skupturu u ast pro|ekta Boca 2000, a ko|a |e ba
prkazana u skopu Danve Baoon Cassc odranog u Danveu, Inos 0 godne
Ere Voden|aka (2000). S|edee godne osva|a drugo m|esto sa svo|om skupturom
",-%)av ne "ozna-e granice".
Udovca, Lady Btterwnd v sa svo|e dv|e make zmedu sedam pa|vo uredenh
vrtova uva provode vr|eme sa svo|m unuetom.
STARIJI LAN
Rev. Trac Logan Wood
Pet an Correanskog v|ea star|h |e Rev. Trac Logan Wood.
Lady Trac |e Correanska sveenca od 1591 godne Ere Rba (1991) kad |e
ndrana u Church of Gaa ko|a |e kasn|e premenovana u Hoy Cty Tempe. Lady
Trac |e postaa Sveenca D|evca u Hoy Cty-|u 1597 godne Ere Rba (1997)
potom |e postaa gavnom sveencom hrama su-pogavarcom hrama. 1 godne
Ere Voden|aka Lady Trac |e postav|ena su-pogavarcu hrama Hoy Cty - to |e
neobno |er Correansk hramov obno przna|u samo po |ednog pogavara.
Lady Trac ba |e vro aktvna u Correansko| tradc| zasuna |e za osm|avan|e
stoe sustava patch, stvara|u mode preporuen novm hramovma druga
vana dostgnua.
Lady Trac ba |e vro aktvna zvan tradc|e, kao subenca Pogan Interfath
Embassy uesnca u |avnm dogadan|ma poput Pogan Expos V|et|eg Baa u
Chcagu.
Lady Trac po|av|vaa se mnogo puta na rad|u teevz| kao Wccanska
sveenca, uk|uu|u Chcagos Fox News Fox Thng n the Mornng. Ba |e
sudonca u pokua|ma skdan|a "|arevog Proketstva" s baseba momad
Chcago Cubsa, uk|uu| kratak obred na Wrgey Fedu ko| |e snma Fox TV.
Ranh 90-h Lady Trac |e ba poznata kao na|mada profesonana vdovn|akn|a na
podru|u Chcaga. Ba |e est gost u TV showu Psychic #are, suvodte|ca na
rado showu Psychic Chicago.
Danas, kao dodatak n|enm dunostma kao Wccanske sveence star|e u
tradc|, studra forenzke znanost rad na bro|nm pro|ektma uk|uu|u
Wccanske kn|ge za d|ecu.
LEKCIJA 4
MAGIJA
Vena |ud ko|e zanma Wcca do n|e su do preko nteresa za mag|u. Tako
emo ekc|e zapoet govore o mag|. Mnog e re da |e mag|a samo
maen do v|ere u smsu aro|a to |e stna. A u rem smsu, sve vezano uz
Wccu |e mag|a |er |e Wcca vezana uz prom|ene, stvaran|e duhovn rast - a to
|e na kra|u ono to |e vezano uz mag|u. A to |e mag|a kako ona d|eu|e?
TEORIJA
Svemr |e sastav|en od energ|e. Sve to vas okruu|e - sve to vdte mnoge
stvar ko|e ne vdte - su sastav|ene od energ|e.
V ste takoder stvoren od energ|e. Vae t|eo, ko|e se n vrstm, sastav|eno
|e od beskra|nog bro|a mkroskopskh estca ko|e se energ|om dre za|edno na
subatomsko| razn.
Znanost nas |e to naua. A Vedske sage z Ind|e su nas takoder tomu naue.
U Europ Drud nakon n|h v|etce, takoder poznavahu tu n|encu.
Cak |e na|ve kamen zapravo sastav|en od mona m|ard atoma
moekua ko| krue |edn oko drugh u beskra|nom draesnom pesu vota.
To |e do znaen|a stare zreke "KAKO GORE TAKO I DOLJE". Kako m vmo u
beskra|nom Svemru posutom bezbro|nm zv|ezdama, tako c|e Svemr
druga|e prrode posto|e unutar nas, unutar sunog stvoren|a naeg ba.
Sv|etov u sv|etovma.
Eektromagnetska energ|a ko|a dr eektrone, protone druge sune estce
za|edno ma mnoga mena, Ch (Az|a), Mana (Ponez|a), Orenda (Irokez), Od
(German), the Force Sa (Zv|ezdan Ratov), pshka energ|a (suvremeno).
U ovm ekc|ama nazvat emo |e |ednostavno "energ|a".
Energ|a n|e nepokretna bezobna - ona odgovara na ut|eca|e pokretna |e
po prrod. Ona |e u svo|em kretan|u kao tekuna smbok se usporedu|e s
vodom. Takoder se povezu|e sa sv|etom vatrom zbog svo|h unaka. U
nov|e vr|eme takoder se usporedvaa s eektrnom stru|om u svo|m
osobnama ako n|e tako gruba nepredvd|va. Ustnu, energ|a |e |ednstvena
kao takva samo radom s n|om moete |e razum|et - usporedbe s drugm
tvarma da|u samo grubu proc|enu n|ene prrode.
Obk ko| ta energ|a zauzma |e uzorak ko| vdmo u fzkome sv|etu ko| nas
okruu|e - |er ona obku|e sve fzke obke.
M se s tom energ|om susreemo svakodnevno - u svakome trenutku naega
vota. Ona se neprekdno preobraava, obnav|a m|en|a obk unutar oko
nas. Ta neprestana prom|ena odgovara pokretana |e nam msma
os|ea|ma na nane ko|h |e vena nas nesv|esno, a |o man|e nas h razum|e.
Od nas poprma svo|e obke, kao odgovor na nas, trenutno prrodno kako zrak
obku|e Zem|nu povrnu voda morsko dno.
A to |e nesv|estan proces - m na to ne msmo, na|ee smo toga nesv|esn.
|er vena nas to dnevno obkovan|e energ|e poste z razne nah nesv|esnh
uv|eren|a os|ean|a, automatsk zvan kontroe kao to |e na nesv|esn do.
Cesto nt ne pozna|emo svo|a podsv|esna uv|eren|a os|ea|e, a kamo onda
nan na ko| na nas ut|eu na razn energ|e.
No kada svo| sv|esn um snagu vo|e navedemo da se nos s tm procesom, to
|e vro druga|a stuac|a. To ve n|e nesv|estan proces zvan nae kontroe,
nego obkovan|e energ|e - pa tako samoga sv|eta - posta|e deta|na vo|na
v|etna ko|a e upravo u nam rukama.
To |e MAGI|A. Um|etnost sv|esnog usredotoavan|a kontroe sveobuhvatne
energ|e. Kroz usredotoenu vo|u trud korstmo unverzanu energ|u da bsmo
ut|eca na stvar oko nas. Kako energ|a odgovara na ms os|ea|e, ms
os|ea| mogu bt korten za kontrou ut|ecan|e na energ|u. (Energ|a takoder
odgovara na odredene fzke podraa|e, a tme emo se bavt man|e nego
msma os|ea|ma - yoga |e zvrstan ob|ekt prouavan|a ut|eca|a fzkh
podraa|a na energ|u.)
Morate shvatt da to to emo radt ne doaz z uoba|ene razne nae
sv|esnost. Da |est tako, sv b to rad bo b to ako poduavat.
Mag|a se rad s ve razne sv|esnost z VIEG JA. Znanstvenc ko| prouava|u
pshke po|ave otkr su da kada osoba uaz u pshk trans, n|en modan
vaov se m|en|a|u. Osoba u transu ne korst uoba|ene beta vaove povezane
s uoba|enom sv|est, nego korste deta theta vaove povezane sa
spavan|em. Tako |e s osobama ko|e zvode mag|u - dosemo v do naega
ba, prom|enu sv|est ko|a se odraava ak u nam modanm vaovma.
Samo na to| smo razn potpuno sv|esn, potpun |ud. (Op. prev.: u mag| se
na|ee rad u afa stan|u, deta posebno theta vaov zazva|u stan|e transa
korste se ve u prorcan|ma ako tu mogu bt dostatn afa vaov,
komunkac| s duhovma amanzmu; s obzrom na da|n| tekst, ovd|e se
govor o afa stan|u |er se ova s|edea dva ne zvode u trenutku nt tako
|ednostavno)
N|e teko post tu raznu - a |e teko to naut radt sv|esno, po e|. To se
nazva POMICANJE SVIJESTI 5SVJESNOSTI6 uv|ebana ga v|etca zvod u
trenutku, bez van|skoga potca|a. Uenk dakako treba oekvat uagan|e
odredenoga napora da b postgao ovakvu prom|enu sv|est moda e trebat
puno radt da tme potpuno ovada. Takoder, mnog van|sk ut|eca| mogu se
skorstt da b se postga ta prom|ena - odredene r|e, obredn uzorc,
predmet kao to su kamen drug ko| ma|u sposobnost, prrodno su tako
obraden, da stave osobu u "prav okvr sv|est". Takv van|sk ut|eca| su
KLJUEVI ko|e korstmo kako bsmo pomaknu sv|est do do vega |a. On
d|eu|u na smboko| razn, zaobaze sv|esna nesv|esna ogranen|a kako b
se d|eovao zravno putem veg |a.
Mnogo |e nana na ko| se mag|a zvod. Sv ma|u za|ednk osnovn c|, da
sakupe usm|ere energ|u z stan|a ve sv|est. Zam|an|e, trans, aro|e
(korste van|ska oruda kao to su sv|ee, vrpce drugo), razn obred,
rectran|e p|evan|e, sve ovo mnoge druge tehnke mogu se korstt da b se
stvoro potreban pomak u sv|est. Ko| |e nan na|bo|? To sve ovs o osob.
Ono to |e nekome savreno, u drugoga ne mora mat ba nkakva unka -
svatko |e druga|. Zato |e btno prout koko god moemo raznth tehnka,
|er samo v moete znat to vam na|bo|e odgovara to sk|uvo kroz skustvo.
U ovm ekc|ama zot emo onoko korsnh nstrukc|a koko |e mogue, kao
nz razth tehnka, a na kra|u va rast ovs o vao| vo| da sprobavate
sastav|ate tehnke ko|e za vas d|eu|u na|bo|e.
PRAKSA
Kroz mag|u ut|eemo ovadavamo stvarma oko nas, tako da |e mudro
korstt mag|u samo da b se stvar pobo|ae. Staro Wccansko pravo kae
"#*# 7,o 81'#7, !'# *1 7,1,# *#/o&1." Mag|a ma veku mo, moe bt veka
odgovornost va|a se dobro potrudt da |e korstte mudro. Sve to nte, vratt
e vam se, KARMIKI. Svako korak ko| napravte, vremenom ete takoder
skust prma|u. Tako kada napravte togod dobro za drugoga, dobro nte
seb, |er ete |ednom skust stu dobrotu kao prmate|. A ako nte zo, zo e
vam se vratt. Ovo |e vro vano razum|et zapamtt. To treba mat na umu u
svakom podru|u svoga vota, uk|uu|u mag|u. Cnt zo n|e sk|uvo oe
samo po seb, nego se na kra|u uv|ek vraa po|ate|u.
Vena Wccana v|eru|e u ZAKON TROJKE, to b se reko da t se ono to n
vraa ne |ednom nego ve puta. Nek smatra|u da ta| bro| treba uzet dosovno,
da se karma vraa tono tr puta. U Correansko| tradc| smatramo da |e bro|
tr smbo mnone opento, pr|e nego toan bro|. Tako u Correanskom
shvaan|u, Zakon tro|ke zna da e se karmko skustvo vratt onoko put
koko |e potrebno da naute ekc|u.
Uv|ek se zapta|te: "Kako bh se os|eaa da |a to prmam?" pr|e nego unte
bo to to ut|ee na drugu osobu, |er uv|ek ete na kra|u prmt sto, |er se
sve stvar vraa|u na zvor. A dok god radte sta srca, karma e vam nt
dobro.
Mag|a pshk rad su r|ema ko|ma se opsu|u dva aspekta stoga procesa -
povezvan|a s vm |a. R|e pshk zvod se z grke r|e psyche, to
oznaava duh duu to |est ve |a. U mag| ovu vezu korstmo aktvno da
stvormo odreden odgovor u sv|etu. U PSIHICIZMU korstmo stu vezu
pasvno, da bsmo dob nformac|u o sv|etu. R|e pshko korstmo da bsmo
opsa v|ebe ko|e nam pomau razvt ob|e v|etne.
Mag|a d|eu|e z veg |a. Sve to pomae da se poveete s vm |a, pomae u
mag|skom radu. Redovta medtac|a pshke v|ebe su vr|edno orude da se
ta veza o|aa. Veza |e kao m, posta|e |aa v|ebom. to ve radte - ak
kada u poetku ne vdte nkakva unka - posta|ete bo| bt e vam ake.
Upornost |e presudna.
U poetku |e na|btn|e za mag|u da se usredotote - sakupte koko god
moete energ|e u ono to radte. To |e kao kada neto |ako, |ako hoete. Ta |e
razna usredotoen|a uv|ek do mag|e, a kasn|e posta|e automatska nee
bt potreban tok trud.
Ako zam|ate, pokua|te to vd|et to |e |asn|e mogue. Stvorte toko
precznu trodmenzonanu sku koko moete. Zam|an|e (vzuazac|a) |e
|edna od na||ah pomo za usredotoavan|e.
Kakav god mag|sk rad zvod, kakvm god nanom, u to uneste c|eo svo|e
be. to ve sebe unesete u rad, ve unoste energ|e ve e bt unak.
PSIHIKA HIGIJENA
|edan od na|van|h aspekata mag|skog rada, |ednako vaan u svakom
mag|skom d|eu ko|e zvodte, |e pshka hg|ena. Pshka hg|ena spr|eava
zaustav|an|e energ|e u t|eu me ona posta|e teko upotreb|va na spravan
nan. Kadgod radte mag|sk rad, podete energ|u - odnosno sakup|ate
usm|eravate energ|u. Kad ste zavr, |o uv|ek mate suvak energ|e u t|eu,
ko| mora bt otputen. Moete mst da e zadravan|e te energ|e bt korsno,
a n|e - ona se goma stvara nevo|e. Preveka kona te suvne energ|e
moe stvort veke nevo|e. Tako uv|ek korstte dobru pshku hg|enu.
Katkad moete shvatt da mate suvnu energ|u ako se nakon mag|skog rada
os|eate nesgurno, neuravnoteeno dezor|entrano. Katkad se to pak
pokazu|e kao hperaktvnost, nemogunost da se bude na mru - dosovno
os|ea| suvka energ|e. A ak kada ne os|eate nta neuoba|eno, |o
uv|ek moete mat suvak energ|e ko| morate postt otpustt.
Druga r|e za en|e otputan|e suvne energ|e |e UZEMLJAVANJE.
Potpune upute za otputan|e na ete medu v|ebama u ovo| ekc|. Obavezno
h prota|te.
Pshka |e hg|ena uv|ek vana kada zvodte mag|sk pshk rad. Trebate
ostt otpustt kako pr|e rada tako pos|e. A to n|e btno samo tada.
Mnog |ud ko| se bave mag|skm radom pokupe usput energ|e drugh -
na|ee os|ea|ne energ|e. Takv |ud mogu nesv|esno pokupt tude os|ea|e,
raspooen|e napetost. Iste tehnke pshke hg|ene mogu se korstt u tm
stuac|ama. |o btn|e, budu da su skon takvome sakup|an|u energ|e,
potrebno |e praktcrat pshk tt. Pshk tt u osnov po|aava vae vastte
grance tak da ne pokupte bo ko|u energ|u ko|u ne ete. To treba v|ebat
svakodnevno |er odrava AURU |akom.
VJEBE
U ovome d|eu prkazat emo vam nz v|eb medtac|a ko|ma moete o|aat svo|e pshke
mag|ske sposobnost. Opet, te su dv|e stvar u osnov |ednake, s tm da su pshke
sposobnost prman|e ut|eca|a duha, dok mag|a ste sposobnost korst aktvno kako b postga
e|en c|.
Te su sposobnost kao m, posta|u |ee uporabom. to ve v|ebate svo|e sposobnost, ve
e se razvt.
Sastav|a|u ove ekc|e, krenu smo od pretpostavke da ne znate nta da pon|ete od
samoga poetka. Znamo da to n|e tako sa svm uencma da nek ma|u ve zavdnu raznu
sposobnost. Ako smatrate da |e razna v|eb daeko spod vah sposobnost, razm|a|te o
n|ma kao o ponav|an|u osnova kao novom pogedu na osnove. Vro brzo e vam s|edee
ekc|e ponudt zaht|evn|e v|ebe.
Ukoko kreete od poetka nkada pr|e nste rad ove tehnke, v|eba|te koko god moete.
Treba bste v|ebat svakodnevno ako |e mogue svak dan u sto vr|eme. Ako ne moete u
sto vr|eme, proba|te da bar bude u sto doba dana. Ovo stvara dos|ednost - v|erova ne -
zasta pomae u vaem napretku.
Koko ete napredovat kako, ak da ete uope napredovat, ovs o vama. Vr|eme trud
ko| u ovo uote |e ono to odredu|e va mag|sk rast. Kao kod svega drugoga, v|eba dovod
do savrenstva.
Ove se v|ebe snano osan|a|u na ZAMILJANJE. Zam|an|e |e vro vana mag|ska tehnka. U
mag| |e na c| sakupt energ|u vro snano prema onome to emo post. Kada neto
zam|a|te, zamste to vro snano, |asno ocrtava|u. Pr prvm pokua|ma zam|an|a
v|ero|atno ete trebat zatvort o dosta se trudt. V|ebom posta|e mnogo ake kasn|e
ete to mo napravt otvorenh o|u. Kada zam|ate, pokua|te to vd|et to |asn|e |ae, u
tr dmenz|e - kao da gedate fzk predmet.
To |e stoga to ta| k sakup|an|e energ|e ko|u usm|eravate u n|ega korstte za obkovan|e
energ|e. Ne san|ate satke snove nego zasta ut|eete na Svemr na energetsko| razn.
Nekm |e |udma teko zamst. Ako |e tako, pokua|te OS|ETITI energ|u, a ne VID|ETI kako
zgeda. A ne odusta|te u pokua|ma zam|an|a, vaa e se sposobnost pobo|at s
vremenom, a ova |e v|etna od veke vanost.
DOBRE NAVIKE
Kao to smo rek, na|bo|e |e v|ebat svakodnevno, da bste razv sposobnost. Ako |e kako
mogue v|eba|te u sto vr|eme svak dan. Kada zapon|ete s mag|om, na|bo|e |e v|ebat na
prazan eudac. Treba bste nost komotnu od|eu |o bo|e nta zabrat udoban pooa| za
rad. Sve ove stvar pomo e vam da se pshk otvorte.
Dobro |e zapat |ednu ve sv|ea pr|e poetka v|ebe. Sv|ee d|eu|u kao bater|e, da|u
vam dodatnu energ|u. Kada pamen gor, oda|e energ|u ko|a e sam pomo u v|eb. Gorsk
krsta takoder umnoava energ|u na ta| nan, tako da |e dobro mat ga u bzn ak drat u
ruc za vr|eme v|ebe.
Nek |ud voe korstt mrse da m pomognu pomaknut sv|est. Dobr mrs za tu svrhu su
sandaovna, tam|an avanda. Nek voe korstt eterna u|a. Ako korstte u|e, stavte mao
na eo danove kao na druga m|esta ako ete. Korstte samo prrodne mrse, a eterna
u|a mora|u bt razr|edena masnm u|em (npr. masnovo) u koncentrac| 1-2% ako se nanose
na t|eo, nkako sta eterna u|a na kou. Um|etn mrs moda mogu stvort ugodnu
atmosferu, a nee pokrenut nkakve energetske procese.
Prva v|eba ko|u ete naut su dv|e na|osnovn|e stvar ko|e morate znat. To su PSIHIKI
TIT UZEMLJAVANJE I OTPUTANJE. Te dv|e tehnke su kamen teme|ac mag|ske prakse
n|hova se vanost ne moe dovo|no nagast.
Mnoge e ekc|e s|edt u budunost, a n|edna n|e van|a od ove prve dv|e.
PSIHIKI TIT
Pshk |e tt vro vaan. Katkad nesv|esno pokupmo energ|u od drugh |ud. N|hov se
os|ea| raspooen|a mogu pret na nas, ostav|a|u nas da se os|eamo |uto, tuno,
umorno, potteno boto drugo to on os|ea|u - a da n sam ne znamo odake doaze t
os|ea|. Takoder, katkad e nam |ud nam|erno sat negatvnu energ|u - ako |e to vro oa
stvar ko|u nkada ne treba nt. Takve vam energ|e ne mogu nakodt ako h ne pustte unutra
- no u svakodnevnom |e votu to nesv|estan proces. Onome tko |e v|et u mag|, ta| proces |e
pod zravnom kontroom sv|est. Pshkm ttom postav|amo grancu ko|a ostav|a van
nee|enu energ|u, a nam stovremeno |aa auru energ|u, odrava|u |u zdravom.
Ovu v|ebu treba zvodt |ednom dnevno, bo kada odazte u krevet se usta|ete kao do
dnevnh pshkh v|eb.
Zauzmte udoban pooa| ponte s otputan|em napetost t|eskobe.
Zamste kugu b|eoga sv|eta kako ebd znad vas. Usredotote se na energ|u kuge - zna|te
da |e puna |ubav, snage mra. to snan|e os|ette te kvatete u kug.
Sada tm energ|ama dopustte da z kuge ponu te do|e u vas. Energ|a |e prekrasna, sto
b|eo sv|eto. Bez obzra koko sv|eta dode u vas, kuga osta|e |ednako |aka |er n|eno |e stnsko
shodte Boca ona |e zvor beskra|ne duhovne energ|e.
Dozvote energ| z kuge da se pre|eva u vas tee kroz vae t|eo. Neka dode do vah ruku
nogu sve do vrkova prst|u.
Da|e neka se sv|eto r zvan vaega t|ea. Prvo neka zade samo centmetar - dva, zatm
mao ve ve... neka se pror tako da stvor ova oko vaega c|eoga t|ea - ova spun|en
stom, prekrasnom, b|eom sv|etost |ubav Boce.
Sada neka se ta| ova da|e r da stvor oko vas savrenu kugu, dok ne dosegne oko 2m u
prom|eru.
U svom umu zgovorte:
"|edna |e Snaga u Svemru |a sam n|eno savreno ovotvoren|e. Kao takva nm da su
grance mo|e aure snane zdrave, odb|a|u nee|enu energ|u, a osta|u otvorenom za
poztvnu sc|e|u|uu energ|u. Sgurna sam u tm grancama nta m ne moe naudt, |er
spun|ena sam snagom Boce. Mo|m naogom, neka tako bude - tako |est.
Neka se ska sv|eta razgrad, no zna|te da n|ena zatta snaga osta|u s vama.
Ostte otpustte suvnu energ|u kako |e ran|e opsano.
IENJE I OTPUTANJE
Cen|e otputan|e suvne energ|e |e od neobne vanost. To se mora napravt pr|e
mag|skog rada kako b energ|a sobodno teka. Vano |e to napravt nakon mag|skog rada,
kako b se suvna energ|a otpusta z vaega t|ea da vam ne n potekoe.
Posto| mnogo znakova suvne energ|e. Vrtogavca, neuravnoreenost, dezor|entranost.
Takoder se moe uot hperaktvnost, nemogunost povan|a nesanca nakon mag|skog
rada.
Mnogo |e nana da se post otpust suvna energ|a.
S|ede |e nan dobar za proavan|e energ|e ta| preporuamo za poetak.
Ova| nan korstte pr|e mag|skog pshkog rada da otpustte napetost t|eskobu ko|u
moete nakupt t|ekom dana, a kako b energ|a moga sobodno te. Korstte to nakon posa
da otpustte suvnu energ|u.
Zauzmte udoban pooa| - n|e btno s|edte , kete, ete, a nemo|te sta|at |er moete
zgubt ravnoteu dok ne usavrte tehnku.
Zamste - vro snano - |ako b|eo sv|eto kako tee od vrha vae gave do|e, proaze kroz
tavo t|eo zaze kroz stopaa. Otpustte sve napetost, t|eskobu stres z svog ba,
zam|a|u kako ot|ee za|edno s b|eom sv|etost. Neka sve stee z vas. Zamste suvnu
energ|u kao stne tamne komade ko|e odnos sv|etost dok tee kroz vas. Kada |e pos|edn|
komad otpovo, neka sv|eto prestane te neka sva sv|etost stee z vas.
Druga naca ovoga korst sku vode um|esto sv|etost. Nekm |e |udma tako ake |er |e ska
uoba|en|a. Stoga ako vam |e rad sa sv|etost preteak, proba|te ovo.
Opet zauzmte udoban pooa|. Zamste da ete u r|ec da voda tee kroz vas, uaze kroz
vrh gave zaze kroz stopaa. Zamste suvnu energ|u kao stove grance drugo trun|e
ko|e moe napadat u r|eku. Zamste kako voda sve to odnos. Kad |e otpav|en zadn|
komad, oen ste.
Naravno da posto|e mnog drug nan da b se to uno. Nek |ud zam|a|u da sto|e spred
prekrasnog |ezera. Zam|a|u kako su vro pr|av. Uaze u |ezero kod m voda n|e potpuno
znad gave. Zatm se vde kako zaze z vode potpuno st. Druge tehnke zam|a|u
propuhvan|e da se otpue suvna energ|a pak vatra da se spa.
|o |edna tehnka |e da se zams dugaak kor|en, kao kor|en staba, ko| raste z vae
kor|enske akre (po|ednostav|eno reeno z na|don|eg kra|eka, o akrama e bt r|e u
narednm ekc|ama). Zamste da kor|en raste u Zem|u. Ako ste unutra, zamste da kor|en
raste kroz pod don|e katove kue (ako ste ve) tada uaz u Zem|u. Neka raste vro duboko u
Zem|u. Sada zamste da suvna energ|a putu|e kroz kor|en do Ma|ce Zem|e. Kada ste
gotov, povucte kor|en natrag u sebe.
Za otputan|e energ|e mogu se korstt fzk ob|ekt.
|edan od na||ednostavn|h nana |e da na vrh |ezka stavte mao so da prodete kroz so
vrcma prst|u. Ovo ma prrodn uzem|ava|u unak, ukan|a|u suvnu energ|u.
S|edea tehnka |e da drte HEMATIT nek OLOVNI predmet. Ove tvar takoder ma|u
prrodn uzem|ava|u unak ma|u nekog unka sam po seb. A da bste dob na|bo|
unak, drte predmet u ruc zamste kako se suvna energ|a c|ed u n|h z svh d|eova
vaega t|ea. Kad ste gotov, drte predmet pod mazom hadne vode zamste kako b|eo
sv|eto tee kroz predmet dok ga voda spre. To st kamen. (hematt koko |a znam ne b smo
u vodu?!)
U svakom sua|u, vak energ|e vraa se Boc Ma|c kad |u otpustte. Ona e |e reckrat
dat |o| korsnu uporabu na drugome m|estu. Nek |ud uz otputan|e voe zgovort kakvu
afrmac|u poput: "Cstm otputam svu suvnu energ|u." "Otputam ovu energ|u Boc da
bude upotreb|ena drugd|e." To da|e |asnu naznaku nam|ere katkad pomae u usm|eravan|u
procesa. Afrmac|a ne mora bt zreena nagas.
Sve su ove tehnke dobre, no m smatramo da |e b|eo sv|eto voda ovd|e na|poe|n|e |er se
na n|h nadovezu|e u kasn|m ekc|ama, a kako otputa|u suvnu energ|u tako |aa|u pshke
me ko|e ete trebat kasn|e. No unato svemu, na|van|e |e da tehnka ko|u odaberete
vama su na|bo|e.
AROLIJA MJESECA
Od na|ran|h poetaka razvo|a nae vrste, prepozna smo proava|ua sc|e|u|ua
svo|stva vode.
Uran|an|e u vodu |e oduv|ek bo svet n, proava|u duu kao t|eo. U davna
vremena su zvor, |ezera r|eke smatran svetma |ud su se u n|h uran|a kako b
otpust negatvnu energ|u, prob duhovne zapreke neravnotee prprem se za
obrede. Cak danas Hndus se kupa|u u svetom Gangesu kao n kako duhovnog tako
fzkog proavan|a.
Ova |e aro|a u obku obrednog kupan|a. Obredno kupan|e n|e za fzko pran|e nego
za medtac|u ut|ecan|e na prom|ene korste energ|u vode bo ega to |o| moe
bt dodano. Ova |e kupka za proavan|e bagosov.
Za ovu aro|u trebate:
I. kadu
II. aku so
III. aku suhog rumarna
IV. aku suhe kadu|e
V. b|ee sv|ee, koko god h ete
VI. ogedao - ono u kupaonc e bt u redu
VII. u|e
Na|bo|a |e morska so, a bo ko|a moe bt upotr|eb|ena. B|e moe bt dodano u
vodu sobodno moe bt zamotano u kakvu tkannu da se kasn|e ake ost.
N|e nuno korstt sv|ee, a |e dobro za postzan|e ozra|a.
Ako vam |e dostupno, korstte mrsno eterno u|e. Eterna u|a se mogu nabavt u
b|nm |ekarncama nekm spec|azranm trgovnama zdrave hrane. Za ovu |e
prgodu dobro eterno u|e sandaovne (sandaa). Korstte sk|uvo sta prrodna
eterna u|a, nkako mrsna u|a |er su sntetska. Csto eterno u|e ne sm|e do
drektno na kou pa ga razr|edte u masnom u|u, na|bo|e masnovom, tako da
dob|ete otopnu 1-2% (npr. u bocu od 10 m masnog u|a doda|te 2-4 kap eternog
u|a; 10 m |e otprke 200 kap). Pazte na to da kupu|ete eterna u|a renomranh
dobav|aa. Doda|ete h u kupku, na kadu ne b trebao do ve od 5-6 kap, a
prethodno h treba emugrat s morskom so, |abunm octom, com satkog vrhn|a
meda |er se ne m|ea|u s vodom ostaa b pvat na povrn pa mogu rtrat kou.
U|a se doda|u u kadu kad |e voda ve unutra agano se um|ea|u. Ako nemate
eternog u|a, korstte sto masnovo u|e ko|e ma dugu pov|est korten|a u svetm
obredma.
Odaberte vr|eme kad vas nee ntko uznemravat. Sakupte sve to vam |e potrebno
pr|e poetka.
Ponte punt kadu vodom. Voda treba bt ugodna pa |u podeste prema ukusu.
Dok voda tee, doda|te so, rumarn kadu|u.
Korstte sv|ee, zapate h ugaste eektrno sv|eto.
Kad |e kupka spremna, uzmte s trenutak da se uzem|te otpustte, kao to ste
nau u v|ebama u ovo| ekc|.
Sada zrecte motvu, da bste zamo pomo Boce da bste zrek svo|u nam|eru.
Moete upotr|ebt r|e poput ovh:
"Boce Ma|ko, pomoz m da se ostm od svega to me zadrava spr|eava mo|
rast napredak. Pomoz m da obgrm svo| pun potenc|a otvorm svo|e srce rastu."
Udte u vodu.
Dobro se str|a|te tako da smote svak d|e t|ea, uk|uu|u ce kosu.
Nasonte se.
Sm|estte se udobno.
Neka topna vode ude u vas.
Nekoko trenutaka uva|te u os|ea|u.
Osvrnte se na svo| vot.
Razmste o svakome d|eu svoga vota ko| vas |e kada zadravao na bo ko| nan.
Svak strah, ok|evan|e samopostav|ena ogranen|a. Proe|a|te svaku bonu
uspomenu, svak dogada| ko| vas |e povr|edo. Budte tako deta|n koko moete.
Kako se ega dos|ette zrecte afrmac|u seb Svemru:
"|a to otputam. To sada odaz od mene."
R|e moete zgovort nagas se na n|h usredotot u tn.
Otpustte svaku stvar ko|a vas ogranava. Kada se ve ne moete s|ett nega,
podrte svo|e nasto|an|e motvom kao to |e ova:
"Boce Ma|ko, pogeda| u mo|u duu pomoz m otpustt sve to |e preostao a |a
nsam vd|ea."
Sada spraznte svo| um. Kada ms dodu, ne odgovar|te na n|h nogo pustte da
otpove z vaeg uma.
Medtra|te ovako nekoko mnuta. Dozvote Boc da pogeda unutar vas. Ostante
ovako dok se god os|eate ugodno.
Sada ustante sto|te. Mste ne sve stvar ko|e ste otpust. Potvrdte:
"Sve to sam otpusta, ostav|am za sebe. Neka se te energ|e vrate Ma|c kako b be
ponovno upotreb|ene."
Govore to zadte z kade.
Nemo|te se brsat nego dozvote da vas posu zrak dok nastav|ate s radom.
Pogeda|te se u ogedao. Promotrte ce ko|e geda u vas. Pods|ette se:
"Ovo |e dobra osoba."
V|eru|te u to. Recte s:
"|a vom ovu osobu. Ona |e d|ete Boce ona ga vo."
Sada uzmte u|e. Otvorte ga, nakapa|te mao na prste.
Pomate vrh svakoga stopaa u|em. Isgovorte:
"Bagosov|ena neka su mo|a stopaa, kako bh moga hodat svetm putevma."
Ponovno kapnte mao na prste pomate oba ko|ena. Izgovorte:
"Bagosov|ena neka su mo|a ko|ena, da mogu keknut pred otarom boanskm."
Ponovno kapnte mao na prste pomate spod pupka. Izgovorte:
"Bagosov|ena neka |e mo|a maternca (pens), kako bh moga nastavt vot,
um|etnost radost.
Ponovno kapnte mao na prste pomate srednu prsa. Izgovorte:
"Bagosov|eno neka bude mo|e srce, ko|e |e stvoreno u |epot kako bh moga vo|et
bt vo|ena."
Ponovno kapnte mao na prste pomate usne. Izgovorte:
"Bagosov|ene neka su mo|e usne, kako bh moga zgovort r|e snage kada za to
dode vr|eme."
Na kra|u, ponovno kapnte mao na prste pomate srednu ea. Izgovorte:
"Neka |e bagosov|eno oko mo|ega uma, kako bh moga vd|et nevd|vo prmt
poruke Duha."
Pogeda|te se u ogedao zgovorte r|e:
"U me Boce, |a sam bagosov|ena. Kao cv|et u se otvort rast. Neka sve to sam
otpusta bude zam|en|eno |ubav|u bagosovom Ma|nm. Tako neka bude."
Sada ste gotov. Postte otpustte sav vak energ|e, kao to ste ran|e nau.
Ova aro|a moe don|et neposredne prom|ene, a ne mora. Katkad su potrebn dan
da se ovotvore unc aro|e. Vremenom posta|u dub|.
Svako do ko| ste otpust nee nuno potpuno nestat. Katkad ete se morat na to
vraat ponav|at postupak. To |e uoba|eno. Katkad otputasn|e de u so|evma,
tako da se sa svakom s|edem obredom otputa mao ve.
Iznad svega |e btno zapamtt, v|eba dovod do savrenstva. Ako u poetku mate
probema s nekm aspektma aro|e, kao to su medtac|a usredotoen|e, ne budte
obeshrabren - v|eba|te! V|etna se grad uporabom.
BOANSTVO MJESECA - 9GENIUS-JUNO:
U Poganzmu posto|e mnoga, mnoga boanstva. Svakoga m|eseca, sekc|a
BOANSTVO MJESECA don|et e vam nformac|e o po|ednm boanstvma, n|hovm
obcma skupnama. To e vam pomo da steknete dobar preged koncepta
Boanstva pomo vam da s n|m medud|eu|ete.
U Lekc| II naut ete ve o Wccanskom poman|u Boanstva. |ednom kada to
shvatte, bt e vam ake radt s vm obcma Boanstva. Ovd|e u Lekc| I odu
smo zapoet be ku, s boanstvom ko|e ete na|ake shvatt, vam osobnm.
U Lekc| I uvodmo zamsao veg |a. To |e do vas ko| |e znad vaega sv|esnoga uma.
Ono ma prstup znan|u sposobnostma to va sv|esn um nema ne brnu ga
strahov t|eskobe mater|anog sv|eta. Ve |a |e aspekt due ko|a |e besmrtna
prov|ava mnoge vote. Ve |a n|e odvo|eno od vas, nego |e samo druga razna.
Ve |a |e do vas ko| posta|e PREDAK DUHOVNI VODIC nakon smrt, a stu
sposobnost ma sada. Ima znan|e sposobnost daeko vee od sv|esnog uma uv|ek
rad za dobrobt - to |e n|egova prroda druga|e ne moe postupat, ne stoga to b
ga neto spr|eavao nego |ednostavno |er mu to nkada ne b "pao napamet".
Ve |a katkad se nazva duh (sprt), to moe bt zbun|u|ue |er se po|am duh korst
druga|e kod raznh |ud.
Svaka osoba ma ve |a, a vena h ma mao veze s n|m. Sv|esn um |e od eg |a
odvo|en VELOM. |edan od osnovnh c|eva duhovnog puta |e da prodemo veo vdmo
za n|ega, prstupa|u korste snage veg |a. To |e ono to radmo mag|om.
Star Rm|an su ve |a nazva GENIUS (muko) JUNO (ensko). Smatra su
Genus-|uno boanskm d|eom svake osobe. Svaku se osobu potcao da dode u vezu
s Genus-|uno da se snkronzra s n|m. Na ta| su nan v|erova da e d|eovat z
svo|eg na|bo|eg d|ea, kretat se u skadu sa svemrom ut votne ekc|e s
akoom. Razgovara su s Genus-|uno sua odgovore, odava mu poast rtvama
obredma ko| su su da se s n|m bo|e poveu.
Svakoga |e dana c|ea obte| prnosa rtvu Genusu gave obte| katkad drugm
znaa|nom anovma kana, za|edno s bogovma ko| su uva kuanstvo. U kasn|a
vremena mnoge su obte| prnose rtve carevom Genusu, a katkad carno| |uno
(ova| |e oba| uasavao Krane opsan kao "oboavan|e cara kao Boga"). Prnose
takve rtve v|erova su da pomau osob uvrstt vezu s vm |a kako b osoba postaa
bo|a - zato to ve |a uv|ek de prema dobrome po svo|o| prrod na moe unt
druga|e. Ve |a |e neto poput andea uvara, samo to um|esto da |e zvan vas, ono
|e do vas - v bo| do s |asn|m gedtem.
Svake godne na rodendan savk |e an obte| prmo darove za svo|e Genus-|uno od
svh anova kuanstva. Ovo, ve nego ob|eavan|e godna, no |e prosavu
rodendana tako vanm. Bo |e to vr|eme za aen|e na|veg na|bo|eg d|ea te
osobe ohrabren|e u komunkac| s tm d|eom.
Vena |ud |e Genus-|uno prnosa dnevne rtve samostano. L|ud b govor
Genus-|uno to b a|e napravt, naut, post, u nad da e m Genus-|uno u tome
pomo. Ove su rtve obno uk|uvae poneto za smbozran|e svakog POELA:
mrs (zrak), pamen u|ne sv|et|ke (vatra), vno (voda) koa (zem|a).
S|ed suvremena naca obreda za odavan|e poast Genus-|uno, ko| moete
sprobat kao pomo pr uskadvan|u s vm |a. To moda |est druga|e od staroga
obreda po obku, a ne po uoz. Dre se dos|edno suvremene termnoog|e, korst
se po|am ve |a, a ne Genus-|uno. Obred moete napravt kad god ete, a osobto
na rodendan. Obred moete zvest sam kao takav u kombnac| s ostama ko|e ete
naut kako b oda poast precma Boanstvu..
OBRED ZA GENIUS ILI JUNO
Bt e vam potrebno:
I. Mrs (bo ko| ko| vam se osobto svda).
II. Sv|ea sv|ee. Vaa om|ena bo|a bo ko|a ko|a vam se svda.
III. Caa vode, soka, vna drugog pa.
IV. Ska ko|a predstav|a vae ve |a. Moe bt ska crte na ko|em ste v crte
ko| predstav|a osobne vaeg veg |a.
Postavte OLTAR korste te eemente. Otar moe bt gd|e god ete maknut ete
ga kad zavte ( ga ostavte za ponovno korten|e, ako ete). Postavte ga onako
kako vam odgovara.
Ponte s otputan|em. Dozvote da sve napetost t|eskoba otpove z vas kako |e
opsano u V|ebama u ovo| Lekc|.
Upate sv|ee. Usredotote se na pamen. Umrte um, tako da ne mste nnato
drugo osm ovoga to sada radte.
Zapate mrs.
Izgovorte:
"Przvam te, mo|e ve |a."
Sada proba|te zamst svo|e ve |a spred sebe. Moete ga zamst upravo onako
kako v zgedate kako bste e|e zgedat, moete vd|et obak prekrasne b|ee
sv|etost. Moda vam se po|av kakva druga ska - neka ko|u nste sam sms nego
ona ko|u |e odabrao ve |a. U bt n|e vano |er ve |a nema fzk obk ska su
samo kako b vam oakaa komunkac|u, da|u vam neto na to ete se usredotot.
Razgovara|te s vm |a. R|e sue samo kao obk, trebate govort z srca.
"Uskadu|em se s tobom, mo|e ve |a. Kreem se u harmon| s mo|m vm |a. Ve |a,
mom te da m pomogne uvd|et shvatt votne ekc|e, poda m |asnou hrabrost
da h spoznam pomogne m da um ako radosno. Ponovno se posveu|em svrs s
ko|om sam ua u ova| vot tram te da me kroz n|h vod.;
Podgnte au. Zamste da z n|e s|ava |arka b|ea sv|etost, kao da sv|etuca.
"Mo|e ve |a, nudm t ovu au kao zaog mo|e |ubav prema teb."
Pop|te tekunu. Zamste da sv|etost uaz u vas za|edno s tekunom - re se
zvan vah prsa, pune vas ugodnom topnom.
Vratte au na otar.
Uzmte s nekoko mnuta za medtac|u dok gore sv|ee mrs, rtva |e pred vama.
Zamste ve |a snano, zdravo sretno. Usredotote se na n|. Na ta| nan a|ete
vem |a energ|u osnaen|e veze s vama.
Kada ste gotov, recte:
"Mo|e ve |a, mom se da s uvaa u ovm darovma. Da|em t svo|u zahvau |ubav."
Ugaste mrs sv|ee. Staro |e v|erovan|e da ne bste sm|e sv|eu gast puhan|em.
Korstte gascu za sv|ee, prste otrcu. Puhan|e u pamen smatra se znakom
nepotvan|a.
Takoder trebate sprat au pod hadnom tekuom vodom zamste da b|eo sv|eto
ot|ee za|edno s vodom. Izgovorte:
"Cstm te."
Usredotote se na vodu b|eu sv|etost odstran|u|u svu suvnu energ|u z n|e.
;Invokac|u moete korstt samostano, svak puta kada se ete uskadt s vm |a.
Napomena: smatram da b se, potu|u sva poea kako |e bo u starome obredu,
Genus-|uno trebaa prn|et rtva u hran, |er u obredu nedosta|e poeo zem|e.
LEKCIJA <
KOZMOLOGIJA
BOG, SVEMIR I SVEOBUHVATNOST
Dv|e su razne na ko|ma Wccan dov|ava Boansko. Prva |e osobna, druga
unverzana.
Na osobno| razn prazmo Boanskom kao bu (enttetu) s ko|m
komuncramo r|ema d|ema s ko|m mamo osobn odnos. Na to| razn
da|emo Boanskom mnoga mena ca komuncramo s Boanskm kroz n|h.
Vena Wccana korst razna mena kove boanskog u tom osobnom smsu
mat e |edan ( ve) osobt k ko| dov|ava|u kao ZATITNIKA+ S osobnm
zattnkom zattncma komuncrat e na vro osoban nan, trae
vodstvo, nadahnue praktnu pomo, kako u svakodnevnom votu, tako u
ezoter|skm ptan|ma.
Kao prm|er, uzmmo bocu Sekhemet. Sekhemet |e egpatska boca n|ezno
oboavan|e see u vr|eme pr|e posto|an|a psane pov|est. Sekhemet |e obno
opsvana kao ena s gavom avce, nose bo scepter? ma. Sekhemet |e
ba zattnca mag|e, a takoder hrabrost snage. TOVATELJ Sekhemet se
nada da e ga ona nsprrat tm kvatetama. Da to zna da m v|eru|emo da
|e Sekhemet be ko|e negd|e v zasta nos av|u gavu na enskome t|eu?
Ne.
Na|bo|a anaog|a na Wccansko dov|avan|e Boanstva |e poznat prm|er
d|amanta. M gedamo na Boansko kao ogroman d|amant s mnogo stranca.
Svaka |e stranca predvna u seb od sebe kroz n|u se moe do do srca
d|amanta, a |e u stvarnost samo razt nan gedan|a stoga kamena. Tako
kada tovate| pra o Sekhemet, zapravo korst osobn nan prstupa
Unverzano| mo (snaz). Razog zbog ko|eg trebamo osobne obke |e to vezu
s Boanskom ostvaru|emo preko os|ea|a. Svo apstraktno razum|evan|e sv|eta
nee mat nkakva smsa ako se ne moete vezat os|ea|ma - zgedat e
suho prazno, bez rezonanc|e u vaem bu.
Kako |e sva| os|ea|n sv|et druga| - |er smo ono to |esmo, po|ednc -
Wccan korste mnoge razte ske Boanskog. Osoba ko|a ma negatvne
os|ea|e prema ma|c mat e potekoa savt se s Ma|nskm aspektom
boce, a moe snagu ut|ehu prona kod Boce Preobrazbe (Crone). Osoba
ko|a vo ocean ake e se povezat s vodenom Bocom Ma|kom kao to |e
Yemaya, nego sa zem|anom Bocom Ma|kom kao to |e Gaa. Ob|e su Boce
Ma|ke, a |e prstup ta| ko| po|edncu omoguu|e raznokost.
Nkada osobno ce Boanskog - kao to su Venera, Cerrdwen Xocht - ne
dov|avamo kao |edno, samo kao nae osobno na|drae ce.
Takoder |e vano zapamtt da mamo mnoge vote, kroz renkarnac|u. Nekada
snano rezonramo s odredenm Boanstvom |er smo se s n|me susreta
t|ekom proh vota. Tako nas moe prvu Izda |er smo u pro votma b
n|en tovate|.
Drug nan na ko| Wccan dov|ava boanstvo |e unverzaan. M znamo da |e
prroda Boanskog znad svh obka mena, moda zvan mogunost
razum|evan|a smrtnka. Na osobn nan dov|avan|a Boanskog samo su
d|e pa |e UNIVERZALNO BOANSTVO d|amant. Wccan v|eru|u da bo
ko|e Boansko me k ne mogu obuhvatt c|eokupnu boansku prrodu, nego
mogu samo ogrant nae shvaan|e Boanskog. Zato monotezam smatramo
znmno prmtvnm ogranava|um pogedom. M korstmo nae osobno
vden|e boanskog smbok kako bsmo shvat prrodu Unverzanog, korste
mtove kao oruda za oskavan|e kvateta procesa Unverzanog Boanstva bez
da bsmo kada zam|a da ta| po|ednan poged moe obuhvatt c|eu
prrodu Boanskog.
Sad kad smo zn|e osnovne nane na ko|e Wccan dov|ava|u Boanstvo
ustrra|mo to prezentra|u |edan od na|svet|h mtova ob|an|ava|u
n|egovo dub|e znaen|e.
VJETIJE EVAN=ELJE 5VANGELO DELLE STREGHE6
|edno od na|svet|h d|ea Wccanske terature |e V$17,#>$1 Ev!*?1'$1. To |e
zbrka egend sauvana prenoena generac|ama A-!#$(/#@ v|etca u Ita|.
Pr|e neto ve od sto|ea, ta|anska v|etca M!!'1*! daa |e kop|u d|ea
poznatom fokorstu C@!-'1(. GoA-1B. L1'!*., kako b ugedaa sv|eto
dana.
Na|van| do kn|ge |e pra o stvaran|u. Pra govor o stvaran|u mater|anog
sv|eta sasku Duha u Tvar (Mater|u). Ona dodru|e vro stare teme, ostatak
starog grkog mta o OPHIONU # EURCNOME mtu stvaran|a boce CCBELE.
Ipak, potrebno |e shvatt da su pre u kn|z napsane aegork, to zna da
svo| sub|ekt opsu|u smbk, prkazu|u ga u svakodnevnm obcma a ne
apstraktnm konceptma. Pokuate tat te pre dosovno, one d|eu|u ptko
bedasto. Dub|e znaen|e moe se spoznat samo ako shvatte da su |udsk
kov zapravo smbok prkaz bezvremenskh sa Prrode Svemra, te su
n|hov postupc prkaz Svemrskh zbvan|a.
No, Maddaena se n|e truda to ob|an|avat. Ona |e e|ea da |ud sazna|u
ve o Arad|sko| tradc|, a n|e e|ea da zna|u preve. Znaa |e da e |ud
ko| shvaa|u aegor|u mo tat zmedu redaka da e c|ent ono to tamo
nadu. Navodno |e naprava neke prenake na tekstu, v|ero|atno zbog
ta|novtost, a to |e ostavo neke nedoumce u tekstu. Unato tome, tekst |e
nezm|erno vr|edan.
STVARANJE
Prema V|et|em Evande|u:
"Dana |e |e stvorena prva. U N|o| b|ahu sve stvar."
Drugm r|ema, D|ana Boca, |e PRVOTNO BOANSTVO. Ona |e posto|aa
pr|e prvog poetka, kao Boanstvo KAOSA bez obka posto|e u praznn
ma|u u seb s|eme svh stvar, duhovnh mater|anh, pom|eanh za|edno
bez reda znaen|a. Prvotno |e boanstvo bo androgno (dvospono), sa
enskm (duhovno yn) mukm (mater|anm yang) eementma katkad
se kao takvo u mtovma um|etnost oskava. Ponakeda se pak prvotno
boanstvo oskava kao ensko, |er ga dovodomo u svezu s Bocom Duhom,
zapravo s vm |a Boce. U tome |e smsu prvotno boanstvo postov|eeno s
Bocom Bocom Preobrazbe - Boca u svo|o| star|o| dob, posto|e pr|e zore
vremena. To |e na|mudr| aspekt Boce, na|ee poznat kao HEKATA. Ta |e
boca prkazana s vem man|m potovan|em kao v|etca za Haoween, sa
za|enm erom metom.
T|ekom beskra|h eona Prvotno |e Boanstvo posto|ao u nepravnom
(amorfnom) neprom|en|enom obku, u mraku pr|e prvog stvaran|a. Prvo |e
spavaa, nesv|esna ega, odmara|u se pune, sakup|a|u energ|u
|ednostavno bva|u - sama potpuna u seb.
A t|ekom vremena, Prvotno se Boanstvo poeo pomcat, posta|u sv|esno.
Prvo |e osv|esta vastto posto|an|e. Vremenom |e poea razm|at, san|at,
ptat se - e|et. Ptaa se kako b bo os|eat? Kretat se? Poduzet neto?
Prmt os|ea|? Vd|et? Okust? Cut?
I tako |e eonma Prvotno Boanstvo razm|ao razmatrao ptao se. I onda:
"Iz sebe, prvotne tame, pod|ea se. U tamu sv|etost pod|ea se. Bog, n|en
brat sn, ona n|eno drugo |a, b|ae sv|eto."
Prvotno se Boanstvo pod|eo - |edno |e postao Dvo|e.
Sv fzk, opp|v, proazn vremensk (temporan) d|eov Prvotnog
Boanstva pre su u Boga, ko| b|ae sv|etost. Bog |e ekspodrao u posto|an|e
z Prvotnog Boanstva u mnotvu skrca pamaka ko|e pamtmo kao Vek
Prasak, poetnu toku fzkog stvaran|a.
Sv duhovn, eterk, v|en d|eov Prvotnog Boanstva osta su u Boc. U
tom |e smsu Boca nastavak Prvotnog Boanstva, |er su sv|esnost Prvotnog
Boanstva duhovn d|eov osta u n|o|.
A Bog se ro u svm sm|erovma kroz prvotnu praznnu, u sapu sv|etost
us|ane tvar. Vremenom se n|egova vatra hada u zv|ezde, a zv|ezde u
panete. Kako se to odv|ao, ttran|e tvar se usporava, ona posta|e gua
prvdno vrsta.
To usporavan|e, haden|e zgun|avan|e |e opsano kao "Pad u mater|u".
Smbok, Bog |e opsan kako pada u (1!& -!%#*! posto|an|a. Nek |ud
kau da h |e ve, a tada pod|ee nsu tako |asne, pa bro| n|e tako znaa|an
kao koncept. Sedam razna |e prastar bro|, osnovan na prncpu sedam
Ptoome|evh paneta (Sunce, M|esec panete vd|ve gom okom). Sedam
razna, od na|ne, su: fzka, os|ea|na (emoconana), msaona (mentana),
astrana, duevna (egona), osobna (monad) boanska. O tome e ve bt
r|e kasn|e. Th se sedam razna katkad nazva sedam sfera sedam
dmenz|a, a |e osnovn prncp st.
Evande|e nastav|a:
"I kad |e Dana vd|ea |epotu sv|etost, sv|etost ko|a |e n|ena druga poovca,
n|en brat Bog, krenua |e k n|o| vekom e|om. Ze|ea |e prmt to sv|eto
natrag u svo|u tmnu, progutat |e s ushen|em, drhte od e|e. Tako |e
svanua prva zora.
A |e Bogovo sv|eto pob|ego od n|e n|e se e|eo pokort n|enm e|ama. On
|e bo sv|etost ko|a b|e u na|uda|en|e kutke neba, m ko| b|e pred
makom."
Vd|ev |epotu Boga - zapravo fzkog Svemra - Boca b|ae oarana
udn|om e|ea |u |e natrag. San|aa |e o gedan| kuan|u stvaran|u, a dok
|e ba odvo|ena od Boga nta od tog ne b|ae mogue. Moga |e samo zvana
promatrat ono to |e stvora. Ht|ea |e skustva o ko|ma |e san|aa zato |e
e|ea stvoren Svemr natrag u seb...a to ne b|ae tako ako."
Evande|e pra kako |e Boca potraa na|star| do sebe, Prvotno Boanstvo -
ko|e |e |o uv|ek bo unutar n|e. Evande|e Prvotno Boanstvo nazva "Ma|ke
Oev ko| su b pr|e prvog stvaran|a" nagaava|u tako andrognost Prvotnog
Boanstva.
Drugm r|ema, Boca |e konzutraa vastto ve |a. U mnogm starm
mtovma - posebno u pr o Demetr Perzefon - ta| |e proces prkazan kao
uazak Boce u Hekatnu penu da se konzutra s na|star|m na|mudr|m
d|eom Boanskog.
U Vangeu Dana pta Prvotno Boanstvo kako se moe ponovo s|ednt s
Bogom - kako Duh moe natrag apsorbrat Mater|u? I Prvotno Boanstvo,
Bon vastt v |a, odgovara na s|ede nan:
"Da se uzdgne, mora past. Da postane na|vea od svh boca, prvo mora
postat smrtnca."
Drugm r|ema, Duh ne moe |ednostavno vratt mater|u u sebe. Ako se
Boca e ponovno s|ednt s Bogom, da bude |edno s mater|om dov |u,
moraa |e u u fzk sv|et. Samo na ta| nan Bog Boca mog su se
s|ednt.
I tako |e Dana "paa" - odnosno spusta se kroz sedam razna posto|an|a do
fzke. To |e naprava odva|a|u d|eove sebe - mnoge due - ko|e |e posaa u
fzk sv|et, stav|a|u h u fzke obke. Svaka b dua v|ea mnoge vote,
proaze mnoge votne obke u procesu. Cta|u to sada, v ste |edan od
vota |edne od th dua, ko|e su do veke Boce. M smo n|ena d|eca d|eca
Boga |er nae |e posto|an|e rezutat n|hovog s|edn|en|a.
Evande|e opsu|e proces vro smbokm skama. Pra kako |e Dana uzea
obk make (dua uaz u mater|an obk) na ta| se nan prba Bogu, tada
|e opet uzea svo| vastt obk s n|m voda |ubav.
Kako b zadraa |ednstvo due t|ea, Boca |e zvea aro|u:
"P|evaa |e aro|u n|en |e gas bo kao zu| pea. Tada |e Dana s|ea sa
prescu poea prest nt vota, a Bog |e okretao koo."
Drugm r|ema, stavv duu u t|eo, Boca |e skorsta snagu zvuka
odnosno TITRAJA (VIBRACI|E) - da pokrene Svemr kakav danas pozna|emo.
Energ|a |e ono to sve dr za|edno, od subatomskh estca do gaaks|a.
Ttran|e energ|e, n|eno kretan|e - katkad opsano kao "frekvenc|a" - |e ono to
odredu|e na ko|o| razn se neto dogada. to |e stvar gua ve fzka, na
|o| |e frekvenc|a brzna ttran|a. to |e energ|a duhovn|a, va |e brzna
ttran|a. Ttran|e |e usporedvo sa zvukom, ko| moe bt mono mag|sko orude.
Zbog toga |e ttran|e Svemra, na raztm frekvenc|ama svake od sedam
razna, esto opsano kao GLAZBA SDERA.
Gazba p|esma su od davnne kortene u mnogm tradc|ama kao sredstvo za
ut|ecan|e na ttran|e energ|e. Zvuk moe bt korten da raspr negatvnu
neusm|erenu energ|u, da prob|e pshooke bokade da stvor osobte
energetske obke. Zvuk |e mono orude zato |er |e zvuk ttra| upravo ta sa
ko|u |e Boca upotr|eba da pokrene Koo Zvota.
Nazvano Bonom prescom u V|et|em Evande|u, Koo vota |e vro star
koncept. Godn|e |e prkazan svetm Koom godne (o ko|em ete ut u Lekc|
3). Iz bona koa (Duh) spreda se nt vota - npr. odredu|e mu prrodu,
kvatete, ekc|e ko|e treba spoznat, stvar ko|e treba obavt post.
SUDBINA, ako tako ete. A Bog (mater|a ton|e reeno fzko skustvo)
okree koo. Kako |e Boca prroda vota, Bog |e proces v|en|a - kretan|e
kroz razne posto|an|a. Boca |e osnovna prroda Svemra vota, ona da|e
boansku skru ko|a ov|ava stvar. A Bog nos tu skru napr|ed. Bog |e
gospodar prostora vremena - gospodar prvremenog Svemra. U tom smsu |e
Gospodar pesa, |er on vod votn pes, oakava|u skustvo rast.
Na ta| nan - n|hova bt zvre z Boce, n|hova sposobnost kretan|a rasta z
Boga, mnogo se dua spusto na fzku raznu. C| toga, kao to |e spomenuto
ran|e, |e skustvo; ut rast. Stgav na fzku raznu, due su krenue
spoznat sve to h ona moe naut tada su se poee opet uspn|at kroz
sedam razna da b se na kra|u ponovno u|edne s Bocom, odake su doe.
Svaka razna ma svo|e osobte ekc|e, ko|e su od veke vanost za duu.
Iako su prvdno od|e|ene od Boce, svaka |e od th dua uv|ek povezana s
n|om - |er kroz n|h kao do n|h ona |e ua u vasttu fzku kreac|u, Boga. M
smo |edno s Bocom naa su skustva n|eno skustvo. M smo v|ene
besmrtne due, nkada odvo|ene od Boce Duha, samo razte. Sve mo
sposobnost Boce su u nama na raspoagan|u ako moemo dovo|no
razbstrt vd da bsmo h doseg.
Sazak kroz razne posto|an|a bo |e kao proazak kroz zav|esu VEO. Veo nam
zastre poged na ono to |e znad nas. Zbog vea zaborav|amo da smo do
Boce, da smo duhovna ba ko|a skuava|u fzko pon|emo um|at da
smo |ednostavno fzka ba. Kako smo se spust po raznama, vro smo
sv|esn razna ko|e su spod nas shvaamo h prno ako. Puno |e tee shvatt
razne znad nas. Teko nam |e vd|et komuncrat s vm raznama
sv|esnost ako zam|at da nae o vde sve to posto|. Da bsmo
napredova moramo potrgat veo vd|et to |e za. to ve radmo, mag|sk
pshk, tan| posta|e veo. Nek su |ud roden s vro tankm veom - to su |ud
za ko|e se kae da su STARE DUE (born od). Moe se nt da stare due ne
mora|u toko radt da b napredovae, da su mag|ske pshke sposobnost
n|ma prrodene - to |e stoga to su ve odrad do posa stek te sposobnost
u prethodnm votma.
Uoba|eno se smatra da smo sada na msaono| (mentano|) razn, da moemo
ako dov|et msaone, os|ea|ne fzke energ|e da smo - ve dugo |esmo -
u procesu kretan|a prema ntuc|sko| razn, pa povsu|emo raznu percepc|e
onoga to moemo otprke nazvat pshke (psychc) po|ave. Iako mamo
nekakve spozna|e o raznama znad nas, teko |e vd|et puno toga naom
trenutnom precepc|om.
Naravno, kao kod svake druge stvar posto|e razte toke gedta na temu
razna, sfera posto|an|a. Ovo |e Correansko tumaen|e.
E F TI SI OVDJE
Kao to moete vd|et, Wcca dov|ava sv|estan um (conscous mnd) samo
kao do puno veeg ba, ko|e zvre uv|ek |e povezano s Bocom Ma|kom.
Na |e um obno odraz naeg fzkog t|ea (1. dmenz|a), nah os|ea|a (2.
dmenz|a) nah ms (thnkng mnd, 3. dmenz|a). Kae se da ove tr
dmenz|e naeg ba za|edno tvo|e "NIE JA". R|e "ne" ovd|e se odnos na
frekvenc|u ttran|a, a ne na neku proc|enu vr|ednost |er su sv d|eov ba
dobr vr|edn. to |e na frekvenc|a, to |e vea fzka gustoa.
Kao |ud, uoba|eno mamo prrodno shvaan|e ova tr aspekta naeg neg |a,
prhvaamo h bez ptan|a kao ogedan do naeg ba. Sv pozna|emo nae
fzko t|eo n|egove reakc|e. Sv os|eamo, sv|esno podsv|esno. Sv smo
sv|esn kogntvnh raconanh procesa. Ovo |e sve na razn nah uoba|enh
dov|a|a poznato nam |e ako ne uv|ek potpuno razum|vo.
Iznad razne nah uoba|enh skustava |e nae ve |a, koncept ko| |e uveden
u Lekc| 1. Ve |a, kao ne ma tr razne posto|an|a. Neposredno znad razne
nae uoba|ene percepc|e |e astrano t|eo (4. dmenz|a). Takoder se
nazva|u kauzano t|eo, astrano t|eo |e do nas ko| odredu|e ko|e stvar
bramo dov|et u datom fzkom votu ekc|e ko|e nasto|mo usvo|t. S ove
razne ve |a stvara vot ko| vmo. Astran do veg |a postav|a uzorak
vota, prhvaa odb|a svak mogu dogada| u n|emu moe napravt kakve
god prom|ene ve |a odabere u bo ko|em votnom trenutku. To |e |edan od
razoga zato treba bt u dobrm odnosma s vm |a, |er kreu se
snkronzrano s n|egovm zborma n vot mnogo akm procesom. Astrana
razna se katkad nazva ntuc|ska budstka razna na tu se raznu
pomemo pr mag|skom radu.
Iznad astraa |e dua "egoc sef" (5. dmenz|a). R|e dua se katkad korst
da b se opsao c|eo ve |a, a se osobto odnos na 5. raznu naeg
posto|an|a. Dua |e odvo|ena osobnost veg |a, sagradena od ukupnog skustva
mnogh, mnogh vota. Sve dobrobt svh vota ko|e |e v|ea shod svh
ekc|a ko|e |e spoznaa, znan|e o svm stvarma ko|e |e vd|ea, os|eta
naprava, sadrane su u du da|u |o| osobnost ko|a |e n raztom od svh
ostah dua. Dua |e organ po ko|em be raste; nan na ko| dov|ava rast
su zadran z prethdnh vota na n|ma se grad.
Iznad due |e |ednka "monad" (6. dmenz|a). Po|am |e zveden z grke r|e
"monas" to zna |ednca, |ednka. |ednka |e do due ko| |e savren u seb
kao to |e oduv|ek bo kad ga |e Boca odvo|a od sebe. |ednka |e boanska
skra vota ko|a pokree be ko|a |e sebe sv|esna kao do Boanstva. |ednka
|e zaseban do Boce, a |e u bt sta ntegenc|a bez razke. |ednka |e
ndvduazrana a n|e dferencrana od Boce sadrava sve atrbute
kvatete boanskog dok |e stovremeno odvo|ena u seb. |ednka |e motvra|ua
sa ba.
Zbog toga se |ednka uv|ek kree prema dobrome nesposobna |e nt
druga|e.
|ednka |e savren mkrokozmos Boce s|ea se vremena pr|e prvog stvaran|a
kad |e sve bo |edno. |ednka se takoder s|ea razoga zato |e odvo|ena od
Boce zbog toga ma prrodnu e|u za razvo|em dok ponovno ne postane
|edno s Bocom.
Ta tr d|ea ne ve |a ko|eg posta|emo sv|esn sk|uvo kroz trud. Astrano
t|eo ko|e stvara vot ko| vmo, oduu|u sau sve to se dogada. Dua
ko|a pohran|u|e sva skustva obkovana |e n|ma. I |ednka, na boansk do
ko| |e ta skustva trao otkrva h, a takoder te moguem |ednstvu s
ostatkom Boanstva povratku predvremenskom |ednstvu.
Konana razna ba znad |ednke, |e sama Boca (7. dmenz|a). Ona |e
|ednstvena dua Svemra ko|o| sve ostae na kra|u doaze ona |e samo
sredte naeg ba. Svo stvaran|e poaz od n|e, kroz Boga. Boca |e vot
(fe), Bog |e v|en|e (vng). Boca |e btak, Bog |e ostvaren|e (manfestac|a).
Svako |e stvaran|e od Boce Boga za|edno sve |e u vm raznama
posto|an|a, ako ne uv|ek u fzkom.
ENERGIJA
Kako smo rek u Lekc| 1, Svemr |e sastav|en od energ|e. Sv ov zasebn
d|eov ba su sastav|en od energ|e. U svakom d|eu ba sastav|en smo od
energ|e, kao sve to nas okruu|e. Energ|a reagra na ms os|ea|e - zato
pr uzdzan|u u ve |a, osobto na astranu raznu - moemo ut|ecat na energ|u
uprav|at n|ome t|. zvodt mag|sk rad.
Zato energ|a ut|ee na nas zato |e vro vano en|e otputan|e.
Posto|e drug nan na ko|e energ|a moe ut|ecat na nas, bez da zadravamo
vak energ|e nakon pshkog mag|skog rada. Energ|a odredenog vremena
m|esta ma takoder ut|eca|a na |ude kao energ|a odredenh ob|ekata - kao
to su krsta, da uporabmo dobro poznat prm|er. Usagaava|u se s tm
energ|ama rade s n|ma, moemo poveat pobo|at vasttu energ|u, a
tme vastte pshke mag|ske sposobnost, te n|hove rezutate u
svakodnevnom votu.
U Lekc| 3 naut ete ve o tome kako na nas ut|eu te energ|e kako h
na|bo|e moemo korstt kako b nam pomoge u osobnom duhovnom rastu.
VJEBE
Kako napredu|ete kroz ekc|e, naut ete mnoge v|ebe ko|e e vas zgradt pomo
vam naut ovadat pshkm energ|ama. Mnoge ot th v|eb korste AKRE. Cakre
su energetska sredta t|ea ma h ve bro|. Ve o n|ma naut ete u budum
ekc|ama. U ovo| emo Lekc| korstt dv|e akre; one su sm|etene na danovma
stopama. Moete h zamst kao kugu b|ee sv|etoost u sredtu danova stopaa.
One su osnovne akre ko|ma se unos energ|a u t|eo a|e van. Ostae su ve
spec|azrane.
VJEBA G4
Zauzmte udoban pooa|.
Ponte s OTPUTANJEM; zatvorte o zamste sve brge t|eskobu prooga dana
kako se samo z|eva poput vode, do|e van z danova stopaa.
Stavte danove za|edno. Zamste kugu b|eoga sv|eta zmedu danova ko|a s|ava z
m|esta gd|e se dodru|u. Zamste snano, vdte to |asno.
Poako odvo|te danove. Zamste kako se sv|etosna kuga rastee zmedu vah ruku
kako h razmete, posta|u sv|etosna zraka zmedu vah danova. Zadrte to
nekoko sekund du|e ako moete. Tada h poako opet spo|te, skup|a|u zraku
zmedu n|h dok se ne dodrnu ona nestane.
Postte otpustte suvnu energ|u kao to ste nau u Lekc| 1. Zamste potok
b|eoga sv|eta vode kako tee kroz vas od vrha gave odnos sav suvak energ|e
kroz vaa stopaa.
V|eba|te dok na budete dobr u ovome - tada ste spremn za 2. v|ebu.
VJEBA G<
Pon|e kao 1. v|eba. Cnte sto do m|esta kada ste zmedu danova stvor
energetsku zraku. Tada, um|esto da stanete, zamste da zraka raste pretvara se u
kugu od b|eoga sv|eta zmedu vah danova. Zadrte sku koko god moete. Tada
poako spa|a|te danove, geda|u kako se kuga sman|u|e sve ve ve kad se
danov spo|e ona nesta|e.
Ostte otpustte vak energ|e kad ste gotov.
Kad postanete dobr u ovome, spremn ste pokuat 3. v|ebu.
VJEBA GH
V|eba |e kao prva, samo kada razmaknete ruke, um|esto zrake b|eoga sv|eta
zamste dugu zmedu svo|h ruku. Svaka bo|a ma svo| unak na energ|u pa e vas
ovo o|aat na ve razna od|ednom.
Ove v|ebe nsu zam|ene da zam|ene |edna drugu nego da se rade za|edno. Kako
ovadate ko|om, s|edeu doda|ete z u svo| dnevn raspored. Uv|ek otputa|te pr|e
pos|e a ne zmedu v|eb. Kada ovadate svma, va dnavn raspored bt e:
otputan|e, v|eba 1, v|eba 2, v|eba 3, ponovno otputan|e.
AROLIJA MJESECA
Ovo |e |ednostavna aro|a za ostvaren|e e|e.
Kada pokuavate ostvart e|u, nekoko stvar treba mat na umu: uv|ek potu|te
pravo "Ne naud nkome", ono to ete ne b trebao bt neto to prpada drugome
nkada ne b sm|ea bt osoba. Morate uv|ek potovat sobodnu vo|u drugh. Takoder,
zaht|ev ne treba postavt preusko. Na prm|er kada trebate novac neete trat 10 kn
nego rad|e "novac ko| m |e potreban, na|man|e 10 kn". Tako vam Duh moe posat
ve no to ste tra ako sam sebe ne ogrante. Duh nkada nee pre ogranen|a
ko|a s postavte, samo h v moete maknut. Napokon, kada radte prve korake u
mag|, uputno |e zapoet s mam stvarma. To |e stoga |er mag|a nee d|eovat ako
ne v|eru|ere da d|eu|e - |er energ|a odgovara na os|ea|e. Ako |e msao "Manfestram
kadak", a os|ea| "Nkada to ne bh moga napravt", nee usp|et. Pon|a|u s mam
stvarma, moete nadogradvat poagano man|a |e v|ero|atnost da upadnete u
vastta ogranen|a.
Caro|a:
Potrebno vam |e:
0* sv|ea, b|ea |e dobra, takoder crvena
1* neto s m ete zapat sv|eu |er vam nta nee upropastt mag|sku
sv|esnost gore nego kad zaboravte bce morate stat kako bste h prona
2* komad papra
3* neto za psan|e
4* posuda za spa|van|e - dake ona ko|u vatra nee otett; m|edene posude za
pa|en|e kruth mrsa (ncensa) su dobre, a mnoge druge stvar
5* neto s me moete eprkat po vatr - tap no su dobr
Ponte s otputan|em svh napetost t|eskobe. Sm|estte se u udoban pooa|.
Sada zamste to ete manfestrat. Usredotote se |asno zamste kako b bo da
to mate. Medtra|te kratko o tome, dre |asnu sku u umu.
Zapte svo|u a|u na papr. Moete |u napsat na san nan kao to |e nvokac|a
napsana da|e u tekstu. Prm|ett ete da stu ponav|amo prno esto, a kad neto
rad zato bsmo m|en|a?
Zapate sv|eu.
Opet, otpustte sve napetost pr|e nego zaponete sa samom aro|om.
Usredotote se na pamen sv|ee na trenutak.
Uzmte papr. Moete ga savnut na poa, a nemo|te ga preve presav|at |er to
usporava proces goren|a.
Zamste kugu b|ee sv|etost u sredtu prsnog koa. Izgovorte:
"Pogeda|te, spa|am se sa Snagom Svemra."
Zamste kako se uzdete znad svog fzkog t|ea vsoko znad ta. Moete zamst
kako gedate do|e na tavu Zem|u. Izgovorte:
"|edna |e Snaga u Svemru |a sam n|eno savreno ostvaren|e."
Otvorte o uzmte papr. Izgovorte:
"|edna |e snaga u Svemru |a sam n|eno savreno ostvaren|e. I kao takva hou da ve
dok ova| papr gor ono to sam napsaa bude ostvareno. Neka m dode agano nee
nkome nakodt, tako hou. Prvam to k seb. Ostvaru|em to. Prhvaam to. Prmam
to. Zahva|u|em na tome. Po mo|em naogu, tako neka bude."
Zapate papr. Zamste kugu b|ee sv|etost oko papra, tako stu |arku koko
moete. Drte papr dok |e mogue, potom ga spustte u posudu za spa|van|e dok ne
zgor. Ako |e potrebno, noem tapem okrente papr da ne gor samo s |edne
strane. Brzna nan na ko| papr gor |e znak kako dugo ete ekat na ostvaren|e
e|e. Ako do papra ne zgor znad n|ega ponovte afrmac|u ponovno ga zapate.
Postte odpustte ne budte opsesvn oko onoga to ste ostvar. Pret|erana brga
bokra ostvaren|e, pa to man|e o tome mste bo|e |e. Um|esto toga zna|te da ste to
usp|eno obav eka|te da dode. Ako ste nestrp|v, recte s:
Stav|am se u pooa| |ubav pov|eren|a, zna|u da doaz ono to em.
Zatm zamste kako zakorau|ete poa koraka u|evo.
Ono to ste ostvar moda nee do trenutno, a do e uskoro. Tm stvarma treba
vremena. A shvatt ete da |e ova aro|a vro korsna.
BOANSTVO MJESECA F T-o(,-./! Bo8#0!
Kao to ste nau, Wccan otkrva|u Boanstvo u mnogm obcma - osnovn |e
Boca. Boca predstav|a ensku, podrava|uu stranu Boanstva - ntutvnu,
stvaraaku, arobnu. Ona |e unutarn|a prroda Boanstva - shodte van|skoga
Svemra.
Boca |e tako Stvorte|ca zvor - Bog nasta|e z n|e kada ona pokree Svemr. Bog |e
Bono boansko d|ete, stvoreno od n|ene unutarn|e prrode, n|eznog drugog |a kako
to nazva V|et|em Evande|u. Bog |e takoder boansk pratte|, |e |ednstvo s
Bocom opsu|e posto|an|e kakvm ga znamo.
U tom su smsu Boca Bog poarne snage takoder nazvane Yn Yang. Yn, ensk,
duhovn, os|ea|n do Boanstva |e unutar svh stvar n|eno prsutstvo da|e vot
svemu. Yang, muk, fzk, nestaan do Boanstva manfestra se u akc| n|egove
prom|ene stvara|u van|sk obk svh stvar.
U Wcc Boca se prvotno predoava u n|enom ku Trostruke Boce. Kako |e Bog esto
prkazan kao Sunce, Boca |e esto prkazana kao M|esec |e su tr faze prroda
n|enog ba; rastu M|esec predstav|a stvaran|e nadahnue ut|eov|en |e u Boc
D|evc. Pun M|esec predstav|a dozr|evan|e odravan|a, ut|eov|en |e u Boc Ma|c. I
pada|u M|esec ko| predstav|a spun|en|e zavretak ut|eov|en |e u Boc Boc
Preobrazbe.
DJEVICA: D|evca |e mada Boca pro|ea novh poetaka. Ona |e boca zore,
madost sv|eh mogunost. Ona |e Boca um|etnost kreatvnost, samozraavan|a
- |epote ntegenc|e v|etne. D|evca se ostvaru|e kroz d|eovan|e pov|eren|e u
sebe stravan|a otkra.
MAJKA: Ma|ka |e Boca u vdu one ko|a odrava Svemr. Ona |e Boca ma|nstva,
podravan|a brge. Svemr |e n|eno d|ete kao ma|ka do| d|ete sokovma vastta
t|ea. Nezm|erno vo suos|ea, ona |e nepresuan zvor ob|a za one ko| su otvoren
n|enm darovma.
BOICA PREOBRAZBE: Boca Preobrazbe predstav|a Bocu u n|enom star|em
dobu. Ona |e mudra ena, v|etca, matrona. Boca Preobrazbe |e Boca smrt, mag|e
duhovnog kruga. Ona |e Boca mudrost, vz|a vod|a. N|ezna |e vsna duhovne
mo, ona |e veka arobnca ko|a stvara svo|u vo|u kroz mag|u. Boca preobrazbe,
Boca Preobrazbe untava razgradu|e zastar|ee obke, omoguava|u|u nov rast.
LEKCIJA H
OSOBNA SNAGA
U Lekc| 1 nau smo da se Svemr sasto| od energ|e da na tu energ|u
moemo ut|ecat mag|om, usredotoen|em uma os|ea|ma. U Lekc| 2 nau
smo da Svemr, ko| se sasto| od energ|e, |est manfestac|a Boce u |ednstvu
s Bogom. Nau smo da Svemr ma sedam razna dmenz|a posto|an|a da
m kao ba posto|mo u svh sedam od|ednom. Dmenz|e ko|m smo ako
sv|esn su nae ne |a. Dmenz|e s ko|ma moramo radt da bsmo se s n|ma
poveza su ve |a. Na kra|u smo sv |edno, zato to |e duh Boce u svma
nama pokree nas svh.
Govor smo o tome kako moemo ut|ecat na energ|u usm|eravat |e pomou
mag|e. A energ|a ut|ee na nas. Sada u Lekc| 3 govort emo o tome kako
na nas svakodnevno ut|eu energ|e ko|e nas okruu|u.
Sve to posto| sastav|eno |e od energ|e. Iako moe zgedat vrsto, zapravo |e
uzorak energ|e ko| nedrnutm dre ttran|e frekvenc|a. Ut|eca|em skustva
svaka stvar razv|a vastte znaa|ke ko|e nos da|e.
To vr|ed za predmete kao to su krsta, razte vrste drva, ko|ke kovne.
Svak od n|h ako posto| u guem stan|u tvar nego m sam ma vasttu
energ|u ko|a moe ut|ecat na nau. Na prm|er, ad smru|e dok |antar pomae
mentano| |asno usredotoen|u. Kremen (kvarc) pode pshku energ|u dok
|e kovna uzem|ava.
To |e stna za mrse, kao to su eterna u|a, |e znmne kvatete takoder
ut|eu na nau energ|u. Na prm|er, kadu|a rumarn ma|u energ|u
proavan|a. Sandaovna pomae duhovno otvaran|e dok cmet tt.
Ne samo fzk obc, nego apstraktn|e stvar kao to su bo|e, ut|eu na nau
energ|u. Crvena bo|a pode energ|u a u suvku razdrau|e. Pava smru|e
os|ea|e, a u suvku moe bt depresvna.
Osobta m|esta ma|u svo|u osobtu energ|u. Neka su m|esta poznata kao
energetsk snana sue kao "bater|a" za sve ko| odu tamo. Takva su m|esta
VIROVI (zvor, vorteks) u bt su energetska sredta akre Zem|e. Nek
vrov ma|u osobta svo|stva kao to su sc|e|u|ua m|esta za pshko
otvaran|e. Ako pos|ette takvo m|esto radte s n|egovom prrodnom energ|om
post ete puno ve u podru|u na ko|em |e m|esto aktvno. Na prm|er, na
sc|e|u|um m|estma kao to su Bath u Engesko| Lourdes u Francusko|
sc|ete| postu puno bo|e rezutate nego na drugm m|estma. Medtac|e na
m|estma poznatm kao pshk vrov kao to |e Sedona na |ugozapadu SAD-a,
dostu puno dub|e razne potu puno vee transformac|e nego drugd|e.
Zbog th razoga su t vrov smatran svetma obno su m|esta hodoaa
|ud ko| ee dobrobt osobte energ|e toga vra.
Takvo vrov mogu bt um|etno stvoren, sv|esno nesv|esno. Nae ms
os|ea|, kao to smo rek, ut|eu na nau energ|u. M|esto ko|e |e podredeno
nekom os|ea|u msaonom uzorku kroz du|e vr|eme ak kratko vr|eme
ako |e ntenztet vro |ak, bt e natop|eno tom kvatetom. Tako kua u ko|o| |e
bo mnogo patn|e |utn|e moe mat "negatvnu" energ|u ko|u e os|ett
s|ede stanar pos|ette| sto tako, m|esto veke radost moe mat
podu ut|eca| na stanare pos|ette|e. Takv su um|etn vrov stvoren
podsv|esno, svakodnevnm v|en|em. A vr moe bt stvoren sv|esno. Hram
u ko|em se vre mag|sk obred bt e natop|en pshkom energ|om moe
postat snaan pshk vr ko| po|aava sposobnost zapaan|a svh ko| udu. A
to |e vsoka razna d|eovan|a ne treba |e radt ona| tko n|e potpuno upoznat s
energ|ama s ko|ma rad.
U mag| umo kako radt sa svme to nas okruu|e s pogedom na to kako
nam to moe energetsk pomo.
Budu |e svatko od nas druga|, to |e sub|ektvan proces ko| se moe ovadat
|edno v|ebom skustvom. A osnove |e prno ako spoznat.
Naut ete ve o ut|eca|u krstaa mrsa u s|edem ekc|ama. Ako nastavte
s radom nakon zavrenog prvog stupn|a, naut ete ve o energetskm
vrovma. Sada emo se na|pr|e posvett ut|eca|u apstraktne energ|e, vremena
(tme).
Kao sve drugo, svako vr|eme ma vasttu energ|u. Isto tako, kao sve drugo,
nan na ko| to dov|avate |e osoban. Da bste potpuno razum|e te energ|e,
morate s n|ma v|ebat da vdte kako se s n|ma u potpunost uskadt. A opet
posto|e opent prncp ko|e emo vam ovd|e staknut.
PSIHIKA PLIMA I OSEKA 5TIDE6
Vr|eme |e ckko. Ckus se neprekdno ponav|a|u. On su stvoren kretan|em
kretan|e na n|h ut|ee. Kretan|e paneta. Kretan|e gaaks|a. Kretan|e energ|e
kroz razne.
T ckus varra|u od vremena ko|e |e potrebno da se Zem|a okrene oko vastte
os (24 sata) do du|ne ko|u zovemo V1'#/! "o#*! (19 200 godna, prema
Correanskom sustavu). Sv t ckus ma|u vastte kvatete u sugas|u su s
prasatrm zakonom "kako gore, tako do|e." odraava|u procese Svemra kao
c|ene.
Kad |e Boca od sebe odvo|a mnoge due posa h u fzk sv|et, one su
zapoee proces INVOLUCIJE, kretan|a prema do|e do m|esta na|vee gustoe;
fzke razne. Stgav tamo, mnogobro|ne su due poee kretan|e nazad
prema gore kroz sedam razna do n|hova boanskog zvorta, Boce. Ta| se
proces nazva duhovna EVOLUCIJA #'# RAZVOJ. Za|edno ta dva procesa tvore
c|enu. Invouc|a |e TAMNA POLOVICA c|ene - to |e Yn ko| se zavo|to kree
prema unutra, kontempatvan ezoterk. Evouc|a |e SVIJETLA POLOVICA -
Yang ko| se zavo|to kree prema van, aktvan egzoterk. Sv ckus sadre ta
dva d|ea; tamnu sv|etu poovcu, odraava|u Svemrsk red.
Tama uv|ek prethod sv|etu, kao to nvouc|a prethod evouc|.
Ckus vremena poznat su kao PSIHIKA PLIMA I OSEKA. Tako se nazva |er
kretan|e energ|e unutra van su kao pma oseka oceana. Kad |e vr|eme
oseke t|. |e tamne poovce, energ|a se kree na unutra - to |e vr|eme
kontempac|e, unutarn|eg rada, rad s unutran|m d|eovma sebe, otputan|a
onoga to smo preras. U vr|eme pme t|. sv|ete poovce, energ|a de prema
van - to |e vr|eme fzke manfestac|e, stvaran|a, poetka novh pro|ekata.
Obe poovce gura|u osobu napr|ed, svaka na svo| nan. To |e ponav|a|u
ckus konsodac|e (tama) ko|em s|ed rast (sv|eto) nakon ko|eg doaz
konsodac|a (tama) ko|o| s|ed |o ve rast (sv|eto). N|edno ne moe bt bez
drugoga kao ravnotee.
U 24-satnom perodu, tamna poovca |e no, a sv|eta dan.
U M|eseevom ckusu tamna |e poovca pada|u M|esec (od punog do
madog). Sv|eta poovca |e rastu M|esec (od madaka do punog). Za vr|eme
pada|ueg m|eseca otputamo bavmo se unutarn|m radom. To vr|eme
korstmo da bsmo se osobod ogranen|a ko|a nas sputava|u. Za vr|eme
rastueg m|eseca obzan|u|emo c|eve e|e, manfestramo h u van|skome
sv|etu, stvara|u ono to emo. Lunarn ckus na|ve ut|ee na nas kao
po|ednce.
U godn|em ckusu, tamn do su zma pro|ee za vr|eme ko|h se Zem|a
odmara osv|eava pr|e nogo zapone nov vot. Sv|et do su |eto |esen, za
vr|eme ko|h po|a ume rastu cv|eta|u kako b nahran va ba na Zem|.
U tamnom d|eu godne energ|a Zem|e |e usm|erena na unutra da b se
obnova podnost. U sv|etom d|eu godne zem|a |e usm|erena na van,
manfestra|u podnost u fzkom obku.
Godn| ckus ne ut|ee na nas tako snano kao unarn, a moe mat
zam|et|v unak. Na||ae su toke preokreta, Betan (1. svbn|a) Samhan (1.
studenoga). Na ta dva nadnevka pshka |e pma na|va veo zmedu sv|etova
|e na|tan|. Na ta |e dva praznka (sabata) pshka snaga na|mon|a, mag|a |e
na|unkovt|a pshk/sprtuan fenomen su na|uesta|. No o prazncma
emo naut ve u odomku nasov|enom GODINJE KOLO (Whee of the
Year), kasn|e u ovo| ekc|.
San |e uzorak prsutan u svako| ZODIJAKOJ ERI. Zod|aka |e era pod|ee
vremena menovana prema znakovma ZODIJAKA povezana |e s
POMICANJEM 5PRECESIJOM6 RAVNODNEVNICA 5EKVINOCIJA6. Ovo
uk|uu|e Doba Voden|aka, o ko|em ste v|ero|atno u, kao o Dobu Rba ko|e |e
upravo zavro. Prema CORRELLIANSKOM KALENDARU, Doba Voden|aka |e
poeo s 2000.-tom godnom (0. godna Voden|aka).
Prvh nekoko stotna godna svake zod|ake ere |e tamna poovca. T|ekom th
godna konsodra se na|bo|e z protekog razdob|a. L|ud stvara|u krute obke
m|en|a prno su ntrospektvn. Pos|edn|h nekoko stotna godna ere su
sv|eta poovca; t|ekom th godna |ud odbacu|u stare nane m|en|a
pokuava|u stvort nove.
Govore vam ovo, ne zna da bste s treba dozvot ogranen|a zato to ste
u tamnom sv|etom d|eu bo ko|eg razdob|a. Ako prrodne energ|e
favorzra|u odreden obk rada ne zna da |e to |edn obk rad ko| se moe
radt - daeko od toga! Zapravo to govormo da bste zna odabrat na|bo|e
vr|eme za bo ko| rad, t|ekom ko|ega se prrodne energ|e Svemra kreu u
stome sm|eru kao v. Isto tako, ako se nadete u obrnutom sm|eru od prrodnh
energ|a - recmo trebate otputan|e za vr|eme restueg M|eseca - znat ete
da trebate |a obred kako bste stvar kompenzra.
GODINJE KOLO
U Lekc| 2 govor smo o godn|em kou. U V|et|em Evande|u kae se da
Boca prede nt vota s presce dok Bog okree koo. Bog |e esto povezan
kao veka zm|a ko|a |e savnuta u krug guta vastt rep, kako b se prkazao
da |e On t|eo koa t|. da se koo okree kroz fzku manfestac|u. Koko gore,
tako do|e; veko |e koo zrca|eno svake godne u ckusma godn|h doba 8
Wccanskh praznka. Kako |e ran|e prkazano, godn|e koo s|ed proces
nvouc|e evouc|e ma tamnu sv|etu poovcu.
Osam |e praznka poznato pod nazvom SABATI. Takoder se |ednostavno zovu
prosave (festva). R|a "Sabbat" |e nesgurnog podr|eta. Moda |e srodna s
r|e ESBAT ko|a u starofrancuskom zna savt. O esbatma e r|a bt
kasn|e. I |e Sabat u svez s dovskom r|e Sabbath. Tono podr|eto n|e
mogue utvrdt |er sredn|ov|ekovn b|enc nsu ostav etmooke b|eke.
Osam |e praznka pod|e|eno u dva seta po etr. To su vek praznc ko| su
ensk posveen Boc ma praznc ko| su muk posveen Bogu. Vek su
praznc unarn po karakteru u ran|a su vremena b povezan s unarnm
kaendarom. Neke skupne |o pomu praznke u tom smsu na druge nane,
dok vena sav na nadnevke ko| e kasn|e bt spomenut. Ma praznc su
soarn pa prrod on su ravnodnevnce suncosta| na ko|ma |e osnovan
sunan kaendar. Kako |e godna pod|e|ena u tamnu sv|etu poovcu, po dva
su veka maa praznka u svako| poovc.
S|ed pops praznka:
SAMHAIN 1. studenog: pon|e tamn do godne, TAMA
CULE 20-22. prosnca: zmsk suncosta|.;nadnevak se m|en|a, TAMA.
IMBOLC 1. ve|ae: TAMA.
OSTARA 20-22. ou|ka: pro|etna ravnodnevnca; nadnevak se m|en|a, TAMA.
BELTAIN (BEALTEINNE6 1. svbn|a: pon|e sv|et do godne, SVJETLO.
LITHA 20-22. pn|a: |etn suncosta|, nadnevak se m|en|a, SVJETLO.
LUGHNASSADH 1. koovoza, SVJETLO.
MABON 20-23. ru|na: |esenska ravnodnevnca, nadnevak se m|en|a, SVJETLO.
Svak od praznka ma osobto znaen|e oba|e.
SAMHAIN (zgovor po eng. "SOW-en" "SOH-en")
Samhan |e poetak staroketske turg|ske godne praznk mrtvh. Na Samhan
oda|emo poast Duhu sv|eta, duhovma nah predaka vo|enh osoba ko|e su
pree na drugu stranu, kao duhovnm vodma. U to se vr|eme osvremo na
vasttu fzku smrtnost prrod prom|ena u ckusu vota smrt. Samhan |e
sav|e kra|a etve tradconan poetak zme. R|e Samhan |e Gaesk (po|am
Gaec oznaava razte ketske |ezke, obno kotsk rsk) zna "kra|
|eta". Samhan se zgovara "SOW-en" u Irsko|, a "SOH-en" "SAH-en" u
kotsko|. Samhan se sav 4+ STUDENOG. Po starom v|erovan|u, dan pon|e u
sumrak zato prosava pon|e 31. stopada. Non do prosave se tono nazva
OICHE SHAMNA. Oche Shamna se (prema engeskom) zgovara "uh-EEK-uh
HOW-nuh". Samhan se nazva Haows Haowmas (pr|evod Ssvet Sv
Svet), a Oche Shamna se nazva Haoween. R|e "haow" zna Duh -
dosovno Svet.
Samhan |e unarn vek praznk posveen |e Boc Boc Preobrazbe od
ko|e pot|ee k v|etce. Boca Preobrazbe ma mnoga mena uk|uu|u
Hekatu, Morgan Cerrdwen. Ona |e prkazana kao starca zattnca mag|e
duhovnog sv|eta. Boca Preobrazbe |e Boca mrtvh, mudrost kra|n|eg
dugovnog podr|eta svega.
U V|et|em Evande|u, Boca Preobrazbe |e z|ednaena s Prvotnm
Boanstvom, Bocom pr|e prvog stvaran|a.
Na Samhan, pshka |e pma na na|vo| tok to |e povo|no vr|eme za sve
obke mag|e, prorcan|a unutarn|eg rada. Tradconano, Wccan smatra|u ta|
praznk na|svet|m.
CULE
Yue se sav na ZIMSKI SUNCOSTAJ tradconano se smatra na|vom
tokom zme. R|e yue zvod se od starogermanskog "u" zna koo (kota).
Yue sav zmu ponovno roden|e Boga Sunca. Kako |e Yue na|kra dan,
oznaava Sunevu na|nu toku nakon ko|e ono ponovno posta|e sve |ae.
Yue |e soarn praznk posveen |e Bogu, zattnku zme. Ta| star bog ma
mnoga mena uk|uu|u Cernunnos, Odn, Harekn, Sv. Kaus Hoy Kng (hoy
|e ovd|e bokovna, Ile* a.%ifoli%(). Bog |e prkazan kao starac, dosto|anstven
esto veseo. Katkad |e prkazan kao kra| s ogrtaem obrub|enm krznom
hermena, a katkad pak kao |etser, nazvan kra|em uda. Kako |e Boca
Preobrazbe boca smrt, tako |e Star Bog zattnk smrt, duhovnog sv|eta
mag|e. On |e bog ume, votn|a ova. Cesto |e prkazan s rogovma. U tom |e
obku predmet |edne od na|star|h poznath ska, "Le Sorcere" ko| |e p|sk
crte z doba kroman|onaca.
Yue |e takoder poznat kao Mdwnter Aban Arthan (zgovor; "AL-bahn AR-
than").
IMBOLC
Imboc se sav 4+ VELJAE. Neke ga skupne save 2. ve|ae. Imboc |e
tradconana prosava poetka pro|ea. Predstav|a obnov|en vot Zem|e
nakon zme porast snage sunca. Imboc |e sav|e sv|eta zore. Uoba|eno |e
da se na ta| dan pa mnotvo sv|ea, kako b se sunce ohrabro da zas|a |ae
da Zem|a zbac zmsku hadnou. Zato se Imboc nazva Sv|enca ta| |e
nazv ovoga praznka moda uoba|en|. Kako zma ne zavrava uv|ek ovako
rano, posto| prorcan|e pomou svsca. Svzac se puta u zoru praznka. Ako ne
vd svo|u s|enu smatra se da e zma zavrt. Ako |e vd, smatra se da e zma
potra|at |o 6 t|edana t|. do Ostare, s|edeeg praznka. Ta| se obred moe
zvodt s dugm snm votn|ama kao to su hrak zamorac, a s ko|ma se
ake rad nego sa svscem.
Imboc |e unarn vek praznk posveen |e Boc D|evc, boc zore vatre.
D|evca ma mnoga mena uk|uu|u Brghd, Brde (pro; VREE-|uh), Eos, Arada
Vesta. D|evca n|e samo boca fzke vatre nego nsprac|e, stvaraakog
pamena. N|ezna |e vatra prva skra podnost vota. Evande|e kae da |e
Boca, kad |e prv puta spoznaa |epotu Boga, zadrhtaa to |e ttran|e bo
prva zora. Zato se Zora smatra Bocom, a ta |e nsprac|a e|a za |epotom,
prroda D|evce.
Imboc se takoder nazva Omec (zgovor; "EE-me"), to |e Gaesk zna
"Do|en|e ovaca." Drugo Gaesko me za ova| praznk |e La Fhee Brde, "Praznk
Made" (zgovoreno "Law EYE-ah VREE-|uh"), u ast boce Brghd ( Brde to
|e u pr|evodu Mada). Praznk se zbog gore opsanog obreda nazva Svev
dan.
OSTARA
Ostara se sav na PROLJETNU RAVNODNEVNICU, kada su no dan |ednak.
To se smatra na|vom tokom pro|etnog razdob|a, kada vot bu|a u svom
sm|erovma. Kao Imboc, Ostara |e praznk zore rasta vota. Nazv Ostara
zveden |e od germanske r|e "ost" to zna stok, to |e naznaka da se sav
zora obnova vota. Obred prosave Ostare save obnov|en vot na mnogo
nana, |a|ma kao smboma ponovnog roden|a, obo|enm arkm bo|ama
posveenma pr|e |ea. Madunad votn|a, osobto p, pa kun su
smbo godn|eg doba. Kun, prastar smbo M|eseca, predstav|a Zem|nu
obnov|enu podnost.
Ostara |e soarn praznk posveen |e madome Bogu, zattnku zazeeg
Sunca vota. On |e zattnk rasta b|aka votn|a, kao po|aan|a snage
Suneve sv|etost. Ta| bog ma mnogo mena, a se posebno sav kao Zeen
Cov|ek (Green Man), kada |e prkazan okruen zeenom zdu |e z sebe. Kao
takav, takoder se nazva Green |ack Green George. Katkad |e predstav|en
stabom. Svban|sk stup (Maypoe) se katkad korst kao do ceremon|e, gd|e
predstav|a faus madoga Boga.
Ostara |e takoder poznata pod nazvma Eoster (zgovor: "EH-yoh-ster", "eh-
OH-ster" "YOH-ster"), Aban Er (AL-bahn EYE-r) |ednostavno pro|ee.
Ostara ma snana enska ob|e|a, posveena |e Boc D|evc |ednako kao
madome Bogu. Ostara Eostre su obo|e starogermanska mana Boce D|evce
kao zattnce Zore.
BELTAIN
Betan se sav 4+ SVIBNJA. To |e poetak sv|etoga d|ea godne tradconan
poetak |eta. Betan |e poarna suprotnost Samhanu predstav|a praznk
vota. Nazv praznka doaz od Gaeskog "La Beatenne" (zgovor; Law BALL-
tuh-nuh) odnos se na svete kr|esove ko| su se u davna vremena pa bogu
Be|u Beenosu. Bagdan sav |ednstvo Boce Boga ob|eeva se u veko|
radost. Veko |ednstvo se ob|eava cv|etovma, a svban|sk stup (maypoe)
predstava boansk faus u t|eu Ma|ke Zem|e (maypoe |e engesk oba|,
nema ga u ketskm narodma, op. prev.).
Betan |e unarn vek praznk posveen |e vekom Boc Ma|c. Ona ma
mnoga mena uk|uu|u Eatha, Demetra, Mat Sura Zemya, Yemaya, Gaa
druga. Ona |e zattnca vota, ona ko|a Zem| donos podnosa u ovo |e doba
n|ena snaga u usponu te donos bogatstvo vota. Boca Ma|ka |e osnovn
arhetp Boce.
Betan |e poznat kao Beatenne, Betane, Kaenda Maa, Roodmas, Wapurgs,
May Day Svban|ska no.
LITHA
Ltha (zgovor; "LEE-thuh") se sav na LJETNI SUNCOSTAJ, na|du| dan u
godn. Smatra se na|vom tokom |eta. Ltha sav na|veu snagu Sunca
vota. A takoder naznau|e da e Sunce poet sabt da dan posta|u kra.
Soarn praznk Ltha |e posveen bogu Sunca, zattnku vota. Ta| bog ma
mnogo mena, uk|uu|u Apoon, Bader, Lugh, Horus, Chango mnoga druga.
On |e bog vota fzkog sv|eta, osnovn arhetp Boga. Prosave Mdsummera
ma|u nagasak na snagama sv|eta vota, utka u |epm stvarma ko|e nam
Svemr nud.
Ltha |e poznata kao Mdsummer.
LUGHNASSADH
Lughnassadh se sav 4+ KOLOVOZA ako ga neke skupne save 2. Ime doaz
od Gaeskog La Lughnassadh zgovoreno "Law LOO-nuh-suh," zna "Lughovo
v|enan|e." Lugh |e ketsk bog Sunca, vegetac|e obradenh po|a. Lughovo
v|enan|e |e etva, u vr|eme kada to dozr|eva. Kad |e etva gotova zadn|e
to |e pon|eto, Lugh se smbok v|enava s Bocom Preobrazbe, bocom
mrtvh. A Lughnassadh oznaava poetak, a ne kra| etve. To |e tradconan
poetak |esen. Lughnassadh |e festva prvh podova, kada se oda|e zahvaa za
podnost po|a bagosov prv se kruh peen od nove etve.
Iako Lughnassadh ob|eava Lughovu smrt, to |e unarn vek praznk
posveen Boc Ma|c kao zattnc etve. Ona |e ta ko|a osgurava ob|e
podova Zem|a n|o| se oda|e zahvaa. Na Lughnassadh se obean|e Betana
spun|ava ob|em Zem|e.
U ovome obku, kao zattnca vota, Boca |e portretrana kao savna
skuptura Wendorfska Venera. Stara nekh 30000 godna, Wendorfska
Venera prkazu|e noseu Bocu Ma|ku, grud punh m|eka, kao zav|et podnost
davan|a vota Boce Ma|ke.
Lughnassadh se nazva Lammas, Frst fruts - Prva etva Bron Trograne.
MABON
Mabon se sav na JESENSKU RAVNODNEVNICU, kada se dan no |ednake
du|ne. Mabon |e sredna etve |esen. Istodobno |e razdob|e sab|en|a
Sunca, poagano prmcan|e zme smbone smrt. To |e takoder vr|eme
sab|en|a snage Zem|e, kada |etne b|ke donose pod nesta|u.
Ime Mabon |e prema ketskome bogu Mabonu Maponosu ko| umre svake
godne da b se ponovno rodo u pro|ee. Izgovara se "MAH-bohn."
Soarn praznk, Mabon |e posveen bogu Ocu. To |e bog kao Kra| sudac,
zattnk pemena star|h u drutvu. On |e zattnk ravnotee, zakona
pravde, bog ast sav|est. Ta| bog svo|evo|no da|e vot za obnovu zem|e kao
to dobr rodte| da|u vot za svo|u d|ecu dobar voda za svo| narod. Bog
Otac ma mnoga mena, uk|uu|u Zeus, Nodens, Thor, |upter mnoga druga.
Mabon se katkad povezu|e sa Starm Bogom, osobto u n|egovom ku poput
Donza, |er ovo |e vr|eme berbe groda. U tom se smsu Mabon sav kao bog
zanosa, duhovnh vz|a sobode.
Kao dodatak unarnm soarnm prazncma - sabatma, Wccan takoder save
ezbate.
Sabat su veke prosave, obno se save uskadu|u s godn|m dobma, sav
se Boanstvo.
Ezbat su mae prosave. Takoder save Boanstvo, a su puno osobn|. Na
ezbate skupne ve poau na osobn rad, streme prema c|evma rastu
anova skupne, pr|e nego ka nekm kozmkm fenomenma.
Tradconano se ezbat odrava|u u noma madog punog M|eseca. U praks
skupne obno odabru nek dan kao to |e recmo subota, a ko| |e na|b
m|eseevo| m|en. Razdob|e od madog do punog m|eseca |e sv|eta poovca,
a od punog do madog tamna poovca. Sv|eta se poovca usm|ereva na
stvaran|e postzan|e. Tamna poovca se korst za otputan|e stvar ko|e emo
r|et rad se unurtan| rad ko| zaht|eva ntrospekc|u - gedan|e unutar
sebe.
Ezbat madoga m|eseca odv|a se na samome poetku m|eseeva ckusa,
poetku sv|ete poovce m|eseca. Za madoga m|eseca rad se na ostvaren|u
c|eva ko| e rast s m|esecom dok se pun. Ezbat punoga m|eseca odv|a se na
kra|u sv|ete poovce m|eseca, kada |e M|esec u na||ao| tok svoga ckusa
energ|a m|eseevog ckusa |e na|va. To uzvenu energ|u m|eseca korstmo
kako b po|aaa snagu naega rada. Ezbat se obno ne odrava|u za tra|an|a
tamne poovce m|eseca.
Ovo su dake osnove pshke pme oseke; ona raste pada t|ekom svakog
m|eseca, doseu na|veu snagu za punog m|eseca na|man|u za madaka.
Pshka pma oseka rastu pada|u svake godne, doseu na|ve toke za
Samhan Betan. Zma |e tamna unutarn|a, a |eto sv|eta van|ska poovca
svake godne.
Prhka pma oseka rastu pada|u t|ekom svake zod|ake ere, doseu
na|vu toku u doba prom|ene ere, u vr|eme u kakvom smo sada, na pr|eazu
z doba rba u doba voden|aka.
Pozna|u razum|eva|u pshke pme oseke, moete se s n|ma uskadt,
korstt prednost n|hovh toaka na|ve energ|e.
VJEBE
Kao obno, udobno se sm|estte u pooa| u ko|em nae radte v|ebe. Ponte s
otputan|em, kao to ste nau u v|eb 1. Radte v|ebe 1, 2 3 kao obno. Sada ste
spremn za v|ebu 4.
V$18)! GI
V|eba 4 uk|uu|e va soarn peksus. Cakre su energetska sredta organzma.
Posto|e gavne sporedne akre. Soarn peksus |e |edna od gavnh akr. Ve o
akrama naut ete u s|edem ekc|ama.
Soarn peksus sm|eten |e u bzn pupka. Za potrebe ove v|ebe, zamste soarn
peksus kao da |e za pupka, u sredtu t|ea. Cakre ma|u mnogo razna n|ma s moe
radt spr|eda z sredne t|ea du kra|ence. Ovd|e emo radt z sredne.
Zamste kugu utob|eog sv|eta u soarnom peksusu. Zamste tu sv|etoosnu kugu
kao |asnu arku, kako sv|et u svm sm|erovma kao unutarn|e sunce. Ako |e sv|eto
ne|asno, zamueno prgueno, usredotote se na trenutak da ga napravte |asnm
arkm koko |e mogue.
Zamste tada kako ta kuga raste r se unutar vas. Pustte da vam spun c|eu
trbunu up|nu. Neka se da|e r dok |o| prom|er ne bude oko 1m. Svak dan kad
ponav|ate v|ebu dozvote da se kuga sve da|e r. Neka dosegne to veu da|nu,
doke god mate |asnu sku.
Kad ste povea kugu, zadrte sku nekoko trenutaka. to |e du|e zadrte, bo|e |e.
Ako |e mogue, produ|te to vr|eme svak dan svakh nekoko dana.
Nakon to ste tako otvor povea sv|etosnu kugu zadra |e neko vr|eme, morate
|e zatvort. Neka se poako skup|a natrag do toke za pupka. Sv|etosna se kuga
sman|u|e sve ve dok ne nestane. Sada zamste maa otvorena vrata na m|estu gd|e
|e ba kuga vdte kako se ta vrataca zatvara|u.
Postte otpustte kao obno.
Ono to ste naprav |e v|eba otvaran|a, ren|a zatvaran|a soarnog peksusa. Cakre
su kao m fzkog t|ea, v|ebama |aa|u. |ak soarn peksus e bt znmno vaan
za budue ekc|e.
Kad v|ebu 4 zvodte s akoom, doda|te svom dnevnom rasporedu v|ebu 5.
V$18)! GJ
Ova v|eba s|ed prethodnu.
Nakon to ste zatvor soarn peksus, pomete se gore prema srano| akr. Srana
akra, kao to pretpostav|ate, naaz se u podru|u oko srca. Zamste da |e srana
akra negd|e u sredtu prsa. Kao u 4. v|eb, radt emo s akrom z sredne t|ea,
rad|e nego spr|eda uz kra|encu.
Zamste kugu b|edoruastog sv|eta u srano| akr. |asno, n|eno ruasto sv|eto.
Ako |e sv|eto zamueno ne|asno, uzmte s vremena da ga unte |asnm stm.
Neka se r dok vam ne spun prsa.
U sredtu te kuge ruastog sv|eta zamste ruast pupo|ak rue. Geda|te kako
se pon|e otvarat, re atce kao to se otvara|u cv|etov na tme-eapse
fotograf|ama. Neka se otvara dok cv|et n|e potpuno otvoren - veka |epa ruasta
rua.
Iz sredta te ruaste rue u svm sm|erovma s|a sv|eto - prekrasno b|eo
utob|eo sv|eto.
Kada vam |e ska |asna, zadrte |e neko vr|eme. Opet, bo|e |e ako moete produ|vat
to vr|eme svak dan.
Sada morate zatvort akru. Zamste da se sv|etosna kuga s ruom u sredn
sman|u|e - sve ve ve dok ne nestane. I opet, kao u v|eb 4, zamste otvorena
vrataca na m|estu gd|e |e ba kuga vdte kako se zatvara|u.
Kao obno, postte otpustte suvnu energ|u.
V$18)! GK
V|eba 6 |e nastavak v|ebe 5. Kada v|ebu 5 zvodte s akoom, zam|ent ete |e s
v|ebom 6.
V|eba 6 pon|e kao v|eba 5. Zamste kugu ruaste sv|etost u srano| akr.
Povea|te sv|etosnu kugu. Zamste run pupo|ak u sv|etosno| kug vdte kako se
otvara do kra|a. Vdte prekrasno b|eo utob|eo sv|eto kako s|e z rue.
Tada, u samom sredtu ruaste rue ugeda|te s|a|n b|e bser, kako se pre|eva u
dugnm bo|ama, draestan. Zamste kako bser putu|e z rue z vah prsa gore
prema vaem cu. Vdte kako doaz do vah usana, uaz u usta gutate ga. Saz nz
vae gro - putu|e da|e do|e kroz sranu akru do soarnog peksusa.
Sada zatvorte sranu akru kao pr|e - vdte kako se sv|etosna kuga skup|a
nesta|e. Zamste otvorena vrataca zatvorte h.
Ostte otpustte kao ran|e.
Posto|e mnoge msaone koe o akrama. Neke su vro stare, druge sasvm nove. Sve
te msaone koe se ne sau u svemu.
Naa svrha n|e da rasprav|amo o razkama. U psan|u ovh ekc|a radmo z
|ednstvenog, koherentnog sustava ko| se te akr. U svemu ostaome, nek e se
zvor s nama sot, drug pak nee. M ovd|e prkazu|emo sustav ko| korst
Correanska tradc|a, a ne kao |edn spravan sustav.
Soarn |e peksus od presudnog znaen|a za vau sposobnost rada na ovm v|ebama.
Cakre su energetska sredta stvara|u veze ko|e d|eu|u kao energetska sredta t|ea.
Prv na|van| od n|h |e SOLARNI ILI SUNEV KRUG. Tako se nazva |er ma
shodte u soarnom peksusu. Soarn peksus se smatra m|estom gd|e se fzko t|eo
spa|a s vm raznama ba. Soarn peksus se moe dov|et kao unutarn|e sunce ko|e
prozvod nescrpne kone energ|e. Ta energ|a pot|ee od veg |a osgurava snagu
ko|a gura napr|ed fzk vot. Oda|ana z soarnog peksusa, ta energ|a stvara krug
ko| proaz kroz sve ostae akre. Ovo stvaran|e raspod|ea energ|e |e stano a
obno nesv|esno. V|eba|u soarn peksus, poveavate konu energ|e ko|u on
prozvod dobvate sv|esn| uvd u proces, to vam omoguava da tu energ|u
pozovete kad |e potrebno.
Iako soarn peksus prozvod energ|u, obno |e ne prma. Cee |e prma srana
akra (unutar soarnog kruga). Zato |u |e vano v|ebat. Kada prmate sc|e|u|uu
dodatnu energ|u z vana, ona obno uaz kroz sranu akru. To e bt od veke
vanost kasn|e.
Kako se prpremate za Lekc|u 4 va dnevn raspored trebao b uk|uvat v|ebe #1,
#2, #3, #4 #6.
AROLIJA MJESECA
Mag|a kova (mage) |e um|ee korten|a ka onoga to emo stvort na to
emo ut|ecat. Lk korstmo kao k|u - pomo da se usredotomo na mag|sk c|
napravmo pomak u sv|est.
Mag|a kova |e na|poznat| obk mag|e. L|ud ko| nta drugo ne zna|u o mag| u su
za "woodoo utkcu", pa ak kad ma|u ograneno pogreno razum|evan|e n|ene
uporabe.
Mag|a kova |e takoder medu na|star|m obcma mag|e. Smatra se, a v|ero|atno |e
bo upravo tako, da su na|star| obc ko|e |e ov|ek zrado, b zraden za mag|ske
svrhe.
p|sk crte u Europ, ko|e su Kroman|onc naprav pr|e desetaka tsua godna,
prkazu|u krda votn|a, monog bzona, |eena, dv|h kon|a - e|e pretpov|esnh
ovaca. Naskan vm bo|ama zadv|u|uom v|etnom u dubn podzemn|h p|a,
prastare ske su v|eto|atno naprav|ene u mag|ske svrhe - ako |e n|hova tona uoga
predmet rasprava. Vena v|eru|e da su kortene kao smpatetska mag|a - s m|u
kako "sno ut|ee na sno".
Crta|u votn|e ko|e su e|e uhvatt zvode osobte ceremon|e, star su ovc
v|erova da mogu mag|sk osgurat usp|ean ov. Energ|a usm|erena kroz obred
puna |e mag|u, a ska se korsta da se ona usm|er.
Posto| mnogo nana da b se korsta mag|a kova. Na prm|er, ska odredenog
boanstva moe se korstt kao k|u u komunkac| s tom boanstvom. Ska pomae u
pomcan|u sv|est usredotovan|u na boanstvo kao bo|em prman|u energ|e od
tog boanstva.
Ska moe bt kortena kako b se oakaa komunkac|a s precma. U Egptu se se
ske umrh korste na ta| nan, kao k|u prstupa duhu umrh ko|e vomo.
Smbon darov hrane pa su se stav|a pred sku, da b se po|aaa pshka veza
davate|a duha, preko usm|erene energ|e uoene u obred.
Egpan - vena starh naroda - v|erova su da to |e vea snost, |aa |e veza s
duhom ko|eg k predstav|a. Smatrao se da |e nos od osobte vanost. Ako |e nos ka
bo oteen, unten |e k|u komunkac|e s duhom. To |e stoga to se u DIZIOGNOMIJI
smatra da nos predstav|a ego samosv|est. Zato su mnogm starm antkm
skupturama nosov unten oteen - ran kran su u strahu od poganskh kova
untava nosove na skupturama v|eru|u kako su tme unt unkovtost ka.
Danas znamo da za unkovtost ka kao k|ua n|e toko btna snost, nego koko
|ako moe podravat bt boanstva duha u umu promatraa. Iz skustva znamo da
|epo um|etnko d|eo predstav|a utak za gedan|e, a unkovt k|u moe bt
naprav|en |ednostavnm pa ak apstraktnm portretma.
Kao dodatak oakavan|u komunkac|e s boanstvom duhom, kov se korste kako
b uvrst e|ene kvatete u nama u van|skome sv|etu. Da bsmo to postg,
stvaramo k e|enoga u r|e - kao to |e "strp|en|e" "toeranc|a" - korstmo
takav k da b usm|er nau energ|u prema e|enom c|u, kroz medtac|u obred.
No, na|uoba|en| obk mag|e kova ko| korstmo |e postzan|e kratkotra|nh unaka
na na vot. U tom sua|u k prkazu|e nas s n|me se rad tako da se stvor e|en
unak.
Za tu vrstu mag|e kova, k |e obno vro |ednostavan. Na|ee |e do |ednostavna
utkca, obuena obo|ena tako da smbozra ono to emo post; zeeno za
sc|e|van|e, na prm|er. Lk u ovome sua|u moe bt crte ak ska.
Kad |e k naprav|en ma mnogo smbokh nana da b se postgao e|en unak.
Na|poznat|a |e uporaba gca. Vena |ud ms da zab|an|em gca u k nanosmo
nekome bo tetu - to |e ono to su vd|e na TV-u u knu. Um|est toga gca se
stav|a na podru|e na ko|e emo usm|ert energ|u. Igca vam da|e neto na to se
moete usredotot, a nek |ud os|ea|u da pomae provoden|u energ|e.
Ovsno o tome to ete post, brate m|esto gd|e se ubada|u gce. Ako radte
sc|e|en|e, gce stav|ate na d|eove ko| odgovara|u d|eovma t|ea na ko|e ete
ut|ecat. Ako ete prvu |ubav gce se stav|a|u u podru|e srca zd|ece. Naravno,
nkada neete radt |ubavnu aro|u za odredenu osobu - to ugroava n|hovu
sobodnu vo|u donos vam ou karmu - treba radt da se k seb prvue |ubav kakvu
ete.
Zete prvu bagostan|e gce stav|ate u trbuh. Ako pak ete usp|eh gce se
stav|a|u u vrh gave takoder u trbuh.
Na|bo|e |e mat gce s obo|anm vrhovma, bra|u bo|e prema e|enom unku.
Crvena za |ubav, zeena za bagostan|e, pava crna za zattu.
A uv|ek morate pazt da os|ette nte dobro - neka vas vod unutarn| gas. Ako
os|eate da gcu treba zabost na odredeno m|esto, to trebate posuat |er poruka
doaz od veg |a.
Drug nan korten|a utkca uk|uu|e opreman|e dodatnm predmetma - za bo|tak
moete stavt nove novance na utkcu. Takoder moete korstt trake - za
zattu napravte krug od crvene trake oko utkce. Za sc|e|en|e, omota|te utkcu
zeenom trakom.
Kakogod korst utkcu, zapamtte da smbok n samo pomae da usredotote
energ|u. Mag|u ne ne gce trake, nego v.
Kada ste naprav utkcu, treba |e napunt energ|om, to |e na|bo|e radt za vr|eme
rastueg M|eseca.
Ponte s en|em otputan|em sve suvne energ|e. Uv|ek morate ostt
otpustt pr|e mag|skog rada.
Pomo e vam ako mate nekoko sv|ea moda kakav mrs.
Obratte se Boc, zamote za pomo. Moete zgovort neto poput ovoga:
"Boce, mom Te da m pomogne usp|et u ovome to sada nm."
Usredotote se na ono to s utkcom ete unt. Medtra|te o tome nekoko
trenutaka zadrte |asno u umu.
Sada zamste da |e utkca okruena kugom b|ee sv|etost. Usredotote se na kugu
zamste da raste posta|e sve s|a|n|a s|ava|u u svm sm|erovma. Dok to radte,
usredotote se potpuno na c| ko| ete post.
Izgovorte nkantac|u - ovo |e prm|er onoga to bste mog re:
"|edna |e Snaga u Svemru,
I |a sam savreno ovotvoren|e te Snage.
Kao takva ostvaru|em tvo| c| ovd|e,
Po mo|em naogu, ne ne zo nkome,
|a to tram, ostvaru|em, prvam seb,
Prmam, prhvaam zahva|u|em na tome.
Po mo|em naogu, neka tako bude
I tako |est."
Usredotote se snano kako zgovarate r|e zamste kako vam c| doaz. Budte
uv|eren zna|te da to stvarate ve zgovara|u r|e.
Sada utkcu pospremte na sgurno m|esto.
Postte otpustte suvnu energ|u va |e posao zavren.
Zapamtte da s v|eban|em posta|ete bo|. Prv put moda neete post tako snaan
unak kao to bste e|e. Moda ete st obred ponovt nekoko puta. A ako
nastavte radt na tome, posta|at ete sve bo| snan|.
Takoder upamtte da unak v|ero|atno nee bt trenutan nego postupan. To |e
uoba|eno. Da|te vremena da d|eu|e v|eru|te u un|eno.
BOZANSTVO M|ESECA - D|EVICA (MAIDEN)
Trostruka Boca po|av|u|e se u tr aspekta: D|evca, Ma|ka Boca Preobrazbe. Iako m
prstupamo kao zasebnm aspektma osobnh boanstava, sve tr su aspekt ste snage:
enske poarna snage, Boce.
Od sva tr aspekta Boce, aspektu Ma|ke se v|ero|atno pokan|a na|ve pozornost. A
n|enca |e da su sve tr |ednako vane - za|edno ne krug svak se aspekt prrodno
pre|eva u s|ede.
D|evca |e aspekt Boce ko| |u prkazu|e u madokom ku.
Katkad se D|evca dov|ava kao d|evo|ca, a ee kao neovsna mada ena.
Ska D|evce uv|etovana |e poman|em odredene kuture - ve |e raznokost u prkazu
D|evce, nego bo ko|eg od druga dva aspekta. Katkad se prkazu|e kao asketska
d|evca, prm|erce Vesta Atena. S druge strane, moe bt oskana asoc|ac|ama na
utak seksuanost, prm|erce Hathor, Ez Venera. Iako to moe zgedat
kontradktorno, zapravo n|e. To odraava epezu aktvnost ko|e spada|u pod vadavnu
D|evce.
D|evca |e boca poetaka, rasta ren|a. Smbozra |e rastu M|esec. D|evca vada
zorom, pro|eem sm|erom stoka.
D|evca |e boca strast stvaraatva. Sve um|etnost, zanat znanost su |o| svet, pa
su zattnce mnogh um|etnost znanost esto u ku D|evce (npr. Sesheta, egpatska
boca psan|a).
Sv obc nadahnua, samozraavan|a stvaraatva - sve to pokree duu
zantrgra um - prpada D|evc.
Boca D|evca na|ee se prkazu|e u tr ka:
U&$1,*#0!: boca svh um|etnost zanata, v|etna znanost. Um, nteekt
nadahnue potpada|u pod n|en ut|eca|. Uva u |epot obno |e povezana sa
cv|eem dugom, kao unutarn|m van|skm ogn|em. Prm|er: Brghd, Fora, Kora,
Mnerva, Sesheta.
.v!-#0!: boca kao ratnca zattnca. Zattnca zadataka c|eva, prvakn|a medu
|unacma avanturstma, brante|ca potrebtma. U ovome ku D|evca da|e hrabrost,
vodstvo snagu. Prm|er: Anat, Artemda, Durga.
L$.)!v*#0!: boca |ubav seksuanost, zattnca |ubavnka romantke. Prm|er:
Ez, Hathor, Venera.
Iako t kov mogu zgedat kontradktorn, on to nsu. Svak predstav|a razto
usm|eravan|e energ|e D|evce, ko|a da|e stvaraatvo samozraavan|e. Katkad e
po|edna boca zraavat samo |ednu od ovh stvar, dok e druge zraavat ve.
Grka Atena, kao rmska Vesta, |e um|etnca zattnca, dok |e mezopotamska
Ishtar zattnca |ubavnca.
S|ede odomak odnos se na bocu afrkh se|enka Ez-Oshun, u ku D|evce, a
moe se uzet kao opent ops kvateta Boce D|evce.
"Boca spun|ene neovsne ene, gospodarce vastte sudbne s|edbence vastth
snova.
...Boca romantne |ubav, a seksuanost. Ona |e gospodarca svega u emu os|et
uva|u.
Svak utak zadovo|stvo u votu su n|en - sve to |e |epo dobro.
Ona vada um|etnostma zanatma, gazbom pesom, p|esntvom spsate|stvom.
Sv uksuz ugodnost su n|en.
Ona |e stvaraaka osoba, te spunt vastte potrebe zrazt se na sve nane. Ona
|e kompetentna v|eta, ovotvoru|u sve u mater|u snagom vo|e, s v|etnom
stom.
Sva radost vese|e su n|en..."
preuzeto z "The Whee od Hekate", 1988. n.e. - 1588. godne Doba Rba.
S|ed nekoko prm|era Boce D|evce:
ATENA - Zattnca grkog grada-drave Atene, Atena |e boca uma nteekta,
zattnca svh um|etnost zanata, osobto peten|a. Atena |e boca znanost, kn|ga
uen|a, smbozra |e sova mudrost. Boca ratnca Atena nadahn|u|e |ude da ne
veka d|ea, a d|eu|e kao zattnca onh ko| to treba|u, osobto ena.
BRIGHID - Ketska boca vatre nadahnua, Brghd vada u|etnou zanatma,
osobto p|esntvom, kovan|em medcnom. Gazba |o| |e sveta zattnca |e sveth
bardova. Brghd |e boca mudrost uen|a, kao sc|e|van|a, moe pre sve
prepreke. Brght se esto usporedu|e sa zrnom u po|ma, pa se za n|u zradu|u utkce
od kukuruza (corn does). N|en praznk |e La Fhea Brde ("Law EYE-uh VREE-|a")
Sv|enca, a sav se 1. ve|ae. Brghd |e poznata kao Brde, Brganta Brgantna.
EZILI - Nazva se Ez Erzue na Hat|u, Oshun na Kub u SAD te Ochum u Brazu,
ona |e boca |ubav |epote afrkh se|enka. Ez |e boca um|etnost
samozraavan|a. P|esntvo, p|esma pes su |o| svet. Ona |e zattnca romantne
senzuane |ubav da|e sreu uvan|e u votu. Ona |e boca neovsnost, spun|en|a
osobne snage.
HATHOR - Egpatska boca |ubav, |epote osobnog spun|en|a, Hathor se obno
oskava kao krava s gavom krave, smbozra|u podnost. Ona |e zattnca
um|etnost, gazbe pesa svh stvar ko|e su |epe prua|u utak. N|en smbo |e
ogedao, predstav|a|u samospozna|u spun|en|e. Postov|eu|e se s nebom
pratte|ca |e Horusa, Boga Sunca - zapravo me "Hat-Hor" zna "Horusov dom". Ona
ma aspekt Ma|ke.
VESTA - Rmska boca ogn|ta, Vesta |e zattnca doma |ud ko| su u n|emu.
Sgurnost obte| |e u n|enm rukama. Vesta se prkazu|e kao trezvena uzvena
D|evca, zattnca kuanskh posova - kuhan|e, peten|e odravan|e kuanstva. Vesta
|e boca ponosa pravednost, zattnca vrh vodte|ca sabh. U pr|an|a |e
vremena ba zattnca Rmske drave, ko|o| su sue poznate Vestaske D|evce,
sveence u cebatu ko|e su brnue za duhovno ogn|te Rma.
LELJA - Savenska boca seksuane prvanost, madost, |epote strast.
Pokrovte|ca madh d|evo|aka. odavde pote nazv cv|eta - ||ana. Sa Zvom
(Zvanom) Moranom n Tro|nu Bocu.
LEKCIJA I
OLTAR
Osnovna svrha otara |e da osgura arte.
Moe bt korten kao arte Boanske snage - to |e v|era.
Moe bt korten kao arte energ|e da napravmo prom|ene u votu - to |e
mag|a.
Moe bt korten kao arte komunkac|e s vm |a DUHOVNIM VODIIMA
- to |e medtac|a.
Sve to - v|era, mag|a medtac|a - su nan sakup|an|a nae pshke energ|e
da bsmo postg odreden c|. Otar moe pomo u tom sakup|an|u moe bt
podrka to| energ| te pobo|at rezutat.
Stoga to vena toga procesta ovs o VAO| energ|, va otar mora bt ureden
tako da ma znaen|e za VAS da u vas zazove os|ea|nu duhovnu reakc|u. To
|e od znmne vanost |er bez obzra koko |e |ep "spravan" va otar,
nebtno |e ako vam ne moe pomo da dosegnete svo|u unutarn|u energ|u.
Otar mogu mat nz naca. Na||ednostavn| otar moe bt ska na zdu
prazno m|esto na stou. Na|razraden| su otar mogu bt vrhunska um|etnka
d|ea. Vena h |e negd|e zmedu.
U ovo| emo ekc| prkazat kako se organzra osnovn otar, ko| tada moete
pragodt svo|m osobnm potrebama - na n|emu moete radt mag|u, obrede
komuncrat sa sama.
GEOMANTIJA
Prvo morate odredt kamo ete stavt otar.
Vena |ud stav|a otar u spavau sobu. To ga n vro osobnm m|estom
osgurava prvatnost. Osobto |e dobro ako mate sustanare druge v|ere
obte| ko|o| smeta svet ob|ekat kao to |e otar, u dnevno| sob.
Ako |e va dom potpuno pogansk, moda ete poe|et |avn| otar u dnevno|
sob posebnu prostor|u ko|a su kao hram, a u ko|o| se v|er moe posvett
c|ea obte|.
Cak ako to napravte, v|ero|atno ete opet e|et osobn otar u spavao| sob
da ga korstte osobno ko| |e potouno uskaden s vam energ|ama.
Na ta| nan moete s obte| pod|et na|bo|e u osobnom u skupnom
v|erskom radu.
Kada ste |ednom odu u ko|o| e prostor| bt otar, morate mu na
odgovara|ue m|esto.
Za mnoge |e oduka |ednostavna - ako mate svega metar sobodnoga zda u
sob nam|eta| ne moete druga|e okrenut, naravno da e otar do na ta|
sobodan prostor.
No ukoko mate ve od |edne moguost skorstte GEOMANTIJSKA naea.
Geomant|a |e um|etnost otavn|a Zem|nh energ|a, nae usagaavan|e rad
s n|ma - a kroz te energ|e sa tavm Svemrom.
Geomant|a |e stara um|etnost-v|etna, poznata u svm kra|evma sv|eta. Razn
su narod razv razne nane usagaavan|a, ovsno o potrebama raznh kutura.
U Az| se nazva DENG SHUI u pos|edn|e |e vr|eme vro popuarzran.
Naaost, Feng Shu ko| nam |e dostupan ve n|e um|etnost nego skup kruth
prava me |e zgubo na vr|ednost tamo odake |e potekao, a vena |e
starh znan|a zgub|ena mao |e pravh ma|stora. Isto tako, se bro| poea ne
pokapa sa europskm tradc|ama. Unato tome, nek se d|e mogu usp|eno
ukopt u energ|u prostora.
Zamsao geomant|e doaz kao mnoge druge stvar u mag|, od prastare
zreke Hermesa Trsmagstusa: "Kako gore, tako do|e." Drugm r|ema,
osnovna prroda Svemra bt e odraena u svm n|egovm d|eovma, bez
obzra na venu.
Osnovne postavke zapadne geomant|e prkazane su u mag|skom krugu.
Ukratko, sm|er stok |e stvaraatvo nov poetak. |ug |e d|eovan|e
ovotvoren|e. Zapad |e podsv|esno os|ea|no. S|ever |e mudrost. Sve to |e
gore de nadesno (DEOSIL t|. U SMJERU KAZALJKE NA SATU) povezano |e
s Bogom, tvar (mater|om) fzkm ovotvoren|em. Sve to |e do|e de
u|evo (TUATHAIL man|e tono wddershns t|. SUPROTNO OD KAZALJKE
NA SATU), povezano |e s Bocom, Duhom en|em. O tome ete ve
naut u Lekc| 5.
Otar moe bt okrenut u bo ko|em sm|eru |e kvatete ete prvu, a
tradc|sk - obno na|bo|e za poetnke - na|bo|e ga |e okrenut na s|ever.
S|ever |e sm|er mudrost razum|evan|a, gd|e se kvatete ostah sm|erova
ntegrra|u od n|h se u. Postav|a|u otar prema s|everu, pomo e vam da
se usagaste sa mudrou ntegrac|om da h unesete u va mag|sk
medtatvn prostor.
I sam otar ma svo|e geomant|ske prncpe.
Desna strana otara |e topa. Povezana |e s Bogom, Suncem, danom, fzkom
energ|om poema vatre zraka.
L|eva strana otara |e hadna. Povezana |e s Bocom, M|esecom zv|ezdama,
duhovnom energ|om mag|om, te poema vode zem|e.
Sredn| do |e povezan s Duhom, Prvotnm Boanstvom ko|e |e unutar Boce
Boga, kao u svm drugm stvarma.
Stran| do ovog sredn|eg prostora takoder |e povezan s Prvotnm
Boanstvom, aspektom Boce ko| |e posto|ao pr|e stvaran|a Boga moe bt
opsan kao ve |a Svemra. Ovd|e |e Boansk pan, otsak (bueprnt) Svemra
ko| se odraava u svakome aspektu stvaran|a. Ovo |e dua Boanstva, ko|e |e
zraeno kroz mnoga ca. Cesto |e to samo arte otara, gd|e se oda|e ast
Boanstvu u ku u ko|em |e pozvano.
Predn| do sredn|eg prostora predstav|a duhovnu energ|u ko|a se
ovotvoru|e u fzkome sv|etu - |ednstvo Boce Boga u neprekdnom
procesu stvaran|a. Ovd|e se odv|a magsk rad. Ta| |e prostor prazan ako se ne
rad mag|sk rad.
STVARANJE VLASTITOG OLTARA
Pr|e nego postavte otar, m|esto ete e|et prostt bagosovt.
Mag|a |e sakup|an|e duhovne energ|e, a duhovna energ|a se stano zraava
kroz |udsko d|eovan|e os|ea|e. Zbog toga treba bt proena oena -
da se odstrane ostac os|ea|a d|eovan|a, tako da energ|a moe bt nanovo
sakup|ena preusm|erena. Zapamtt ete da ta duhovna energ|a ko|a doaz od
Boce, dosta|e svm |udma stvarma da |e osnova posto|an|a; usm|eravana
|e obkovana zgun|enom ms, os|ea|em fzkm d|eovan|em.
|ednom kada ste prost energ|u, moete da|e postav|at otar. Na|bo|e |e to
unt neposredno nakon en|a treba bste sve nune potreptne mat pr
ruc.
Osnovn obred en|a prostora na ete u aro| m|eseca ove ekc|e
moete |e upotr|ebt da prpremte prostor za otar.
STOL ZA OLTAR
STOL ZA OLTAR |e povrna na ko|o| se otar postav|a. Ne mora nuno bt sto
nego kakva druga ravna povrna.
Tradconano su otar podzan van. |o uv|ek |e tako na obrednm
okup|an|ma za neke dogada|e. U tom sua|u otar moe bt postav|en
zravno na to pak na debo kamen. To |e savreno, |er posto| zravna veza
sa Ma|kom Zem|om kroz n|u sa Svemrom.
U tome dugu, va |e van|sk otar na|bo|e naprav|en od drveta kamena (kao
to |e mramor, ko| |e os|et|v na ksee ke op. prev.). Kovna n|e poe|na
barem ne za vodoravnu povrnu ako sam otar moe mat od n|e naprav|ene
noge pak sadr kovnaste d|eove.
Na|ee se uoba|en komad nam|eta|a korst kao podoga za otar, kako b
se uvao prostor. Mnog ma|u otar na nonom ormaru dok drug pak korste
pocu za kn|ge pokazu|u posveenost znan|u.
Nek |ud, kako b zadra to vru vezu sa Zem|om, stavt e posudu sa
zem|om na sto u n|o| postavt otar - ako |e to neuoba|en nan. Cee se
posuda sa zem|om dr na otaru zbog stoga razoga.
POKRIVALO ZA OLTAR
V|ero|etno ete e|et mat POKRIVALO ZA OLTAR. To |e star oba| z
vremena kad |e sva tkanna ba rukom radena dragoc|ena, a svak tp veza
uksuz.
Danas se pokrvaa za otar korste zbog n|hove |epote smboke. Deta| bo|e
uresa mogu |ako ut|ecat na os|ea| energ|u otara. Ako ete korstt
pokrvao, obratte pozornost na te deta|e kada ga odabrete.
Ukoko ste u mogunost, ukraste pokrvao vastoruno, vezom bo|om,
korste smboe ko| podrava|u vau vasttu fozof|u odnos s Boanskm. To
e ga povezat s vama spunt ga vaom energ|om. Usredotote se na
poztvne, samoosnau|ue ms dok radte, tako da pokrvao bude n|ma
proeto da h s|ava natrag za vr|eme mag|skoga rada.
Ako se pak odute za man|e runoga rada zaberte pokrvao ko|e vam
odgovara. Nas|edstvo, c|en|en pokon pokrvao ko|e va um pods|ea na
nade snove.
Da bste pokrvao prprem za uporabu, trebate ga posvett. Recte: "a|em z
ovog pokrvaa svu negatvnost ko|a b se u n|emu moga naazt" sne r|e
zamste kako |e pokrvao natop|eno snanm utm sv|etom ko|e kroz n|
proaz odnose sve nestoe. Tada recte neto kao: "Bagosovm
posveu|em ovo pokrvao mo|em otaru kako b m pomogo u mo|em radu
rastu" zamste |asno pavo-b|eo sv|eto kako doaz odozgo spun|ava
pokrvao dok ne sv|etuca b|eastm sv|etom kao M|esec. Istu osnovnu
tehnku skorstte za posvevan|e ostah otarnh predmeta.
OLTARNI PREDMETI
Od otarnh predmeta, na|van| e vam bt s|ede: sv|ee, mrs, voda so.
On predstav|a|u etr 3o>1'!, ko|a su teme| stvaran|a. O n|ma ete ve
naut u Lekc| 5.
Naravno, takoder ete trebat bce upa|a ( kako ga m zovemo svet
nstrument za pa|en|e). Na|bo|e |e mat bce upa|a ko| se korste samo
za otar - a to n|e uv|ek praktno pa e svak upa|a korstt ako |e
neophodno.
Svo|a MAGIJSKA ORU=A 5ALATE6 takoder ete drat na otaru, a o n|ma e
bt r|e tek u Lekc| 5, pa emo n|hovo razmatran|e ostavt za kasn|e.
SVIJEE
Sv|ee predstav|a|u vatru obno su na|uo|v|a sastavnca otara.
Sv|ee su oduv|ek be kortene na otarma, bo kao same sv|ee, bak|e
u|ne sv|et|ke. U ran|a |e vremena pa|en kr|es ko| |e suo kao "sv|ea"
kao sam "otar". Katkad se to danas rad u van|skm obredma.
Od na|ran|h vremena, prsutstvo vatre u poganskm obredma bo |e od
znmne vanost. Vatra predstav|a Boga (kao to bste se treba s|eat z
Lekc|e 2), a pa|en|em vatre ponav|ate Bon n prvoga stvaran|a. Svak
obred pon|e smbonm ponav|an|em na prvoga stvaran|a, kada se pae
sv|ee. Pamen sv|ee zaz z mraka, kako |e Bog zaao z Boce u ekspoz|
ogn|a sv|eta.
Nada|e, pamen stvara energ|u. Svaka upa|ena sv|ea oda|e vasttu
energ|u, ko|a se nadoda|e na va rad; d|eu|e kao bater|a podu raznu
energ|e poveava|u vae sposobnost. Zato katkad vdte toke sv|ee
zapa|ene na otaru.
To |o moete po|aat zam|a|u b|eu sv|etosnu kugu oko pamena kada
upate sv|eu - po|aava|u energ|u ko|u pamen oda|e. Zamste da se ta
kuga oko pamena r nekoko centmetara zvan pamena. Kada gaste
sv|eu, zamste kako se kuga sman|u|e nesta|e. Moete zamst sv|etosnu
kugu bez pamena, a budte sgurn da ste |u "ugas" nakon rada.
Takoder moete sv|ee "obu" pr|e nego z korstte. To ne zna da na n|h
stav|ate od|eu. Sv|ee se obae u|ma. Na|ee se to rad pr MAGIJI
SVIJEA, o emu ete ut kasn|e. A nek |ud to ne uv|ek kada korste
sv|ee - to vam da|e mogunost da se usredotote na sv|eu u n|u utsnete
energ|u, "programra|u" |e za odredenu nam|enu. Cne to, svo|u ste
NAMJERU utsnu u n|u ona se prrodno usredotou|e na va c|. Kada takva
sv|ea gor, energ|a ko|u stvara ve |e nam|en|ena vaem c|u.
Da bste obuk sv|eu, uzmte odgovara|ue eterno u|e, npr. avandu za
en|e, sandaovnu za opente obrede stavte mao u|a na |ev dan. Opet,
ne korstte sto eterno u|e zato to kao takvo ne sm|e do u dodr s koom,
a prebrzo shap |ako |e zapa|vo; korstte prrodna eterna u|a razr|edena u
odgovara|uem masnom u|u, neka koncentrac|a ne bude vea od 10% ako n|e
druga|e navedeno, kao osnovno masno u|e na|bo|e |e masnovo; pazte -
ovakve sv|ee gore |ae vea |e mogunost poara drugh nesrea.
Protr|a|te ruke tako da su potpuno nau|ene. Dok tr|ate ruke, zamste b|eo
sv|eto kako s|ava zmedu n|h zamste kako to sv|eto raste u b|eu kugu
oko vah ruku. Uzmte sv|eu, dre |e u sredn. Poako |e premate od
sredne prema gore onda od sredne prema do|e, mao pomao. Dok to radte,
zamste kako se sv|ea pun b|em sv|etom usredotote se na ono to ete
nt sa sv|eom. to se ve usredotote, ve ete utsnut u sv|eu. Nau|t
treba c|eu sv|eu, uk|uu|u ft|.
Kako sv|ea gor, oda|e energ|u napun|enu vaom nam|erom kao mrs
ko|m |e sv|ea obuena.
Bo|a bro| sv|ea ko|e ete stavt na otar ovs sk|uvo o vama. Tabca bo|a
n|hovog znaen|a ko|a |e uk|uena u ovu ekc|u pomo e vam da odabrete.
Ovo ete nt pa|vo |er po|aava ozra|e energ|u vaeg otara.
Sv|ee od pen|eg voska su bo|e, a nek ak sam zradu|u vastte sv|ee -
natapa|u h snano vasttom energ|om. A u praks vena |ud kupu|e obne
sv|ee u trgovn one su savreno d|eotvorne.
Nek |ud na otar stav|a|u samo |ednu sv|eu ko|a predstav|a Duh Prvotno
Boanstvo. I pak korste |ednu sv|eu kako b predstav|aa samo aspekat
Boanstva s ko|m trenutno rade.
Nek korste |ednak kompementaran par kao smbo Boce Boga, duha
tvar, smrt vota: veko dvo|stvo |e medud|eovan|e stvara Svemr kakvm
ga pozna|emo. Sv|ee mogu bt bo ko|h bo|a kako b prkazae Bocu Boga,
uk|uu|u crnu b|eu, srebrnu (b|eu, svu) zatnu (utu), zeenu crvenu,
ndgo utu tako da|e. U takvome rasporedu, sv|ea ko|a predstav|a Bocu
stav|a se na |evu stranu, a ona ko|a predstav|a Boga na desnu kako b
geomant|a otara ba u skedu s ran|e opsanm. Katkad se zmedu n|h stav|a
sv|ea Duha kako b oznaa n|hovo unutarn|e |ednstvo.
Sv|eama na otaru moe se oznat etr poea u n|hovm bo|ama, tr faze
Boce pak nek va obk zraavan|a onoga to vam |e sveto to vam
pomae mag|skom pomcan|u sv|est.
Takoder moete dodat posebnu sv|eu za vae pretke (krvne duhovne)
svo|e duhovne vode.
Mag|sk rad takoder esto zaht|eva posebne sv|ee ko|e se korste samo za ta|
obred. One e na otaru bt krae du|e vr|eme, a ovsno o tome to radte.
Iz ovoga vam |e |asno zato su sv|ee toko vana sastavnca veeg otara.
Kada zavrte s radom, ne pute u sv|ee - ugaste h gascom, prstma
mag|skom otrcom. To |e zato da osgurate da se sv|ea ugas pr prvom
pokua|u |er |e druga|e o znak.
Opento, moete na otar stavt sv|ea koko ete to u bo|ama ko|e za vas
ma|u znaen|e. Cak sm|ernce ko|e smo prkaza ovd|e samo su sm|ernce.
Ako snano os|eate da sv|ee treba sot druga|e nego to kazu|e
geomant|a, sua|te svo|u ntuc|u unte to vam kae.
Sv|ee podu energ|u to h |e ve to |e vese|e - samo pazte da se ne
zapate!
Sv|ee mogu prkazvat peto poeo - Duh. U tome smsu, vosak predstav|a
Duh, a pamen t|eo odnosno fzko posto|an|e. Tako Duh (vosak) hran t|eo
(pamen). I kako sv|ea moe bt ponovno zapa|ena ve puta, tako vdmo da
dua proaz kroz mnoga t|ea.
MIRIS 5INCENS6
M#-#( predstav|a poeo zraka.
Moe bt u bo ko|em obku - tap, stoac, u|e prah.
Zapamtte - u nekm obredma potrebno |e podgnut ga nost okoo, pa
odaberte takav obk posudcu za pa|en|e ko|a vam to dozvo|ava. Imam vo
s|ean|e podzan|a Boc Preobrazbene posveene tronone posude za t|eo
dok |e ba vrua, um|esto za noce kako |e zam|eno - nemo|te nt stu
greku.
S mrsnm tapem to n|e probem ako ga se pa - zato |est tako
popuaran. A nedosta|e ugoda| pa|en|a praha na uarenom ug|enu.
U nov|e vr|eme, tap za kaden|e (smudge stcks) - raho povezan, suen
b|n mater|a, obno kadu|a, cedar avanda - posta su popuaran nan
kaden|a, a ako h odute korstt budte sv|esn da od n|h ete skre to moe
bt vro opasno.
Ako ete korstt stoac prah, korstte samosto|eu posudu vsee kado
na ancu.
Ako ste pak os|et|v na dm ( kad radte u zatvorenom prostoru, osobto u
spavao| sob), posto|e obc mrsa ko| se ne pae, na|ee eterna u|a.
Eterna u|a doaze u stm mrsma kao drug obc esto se korste za
n|hovu prozvodn|u. Da bste eterno u|e korst kao zvor mrsa, moete
kapnut par kap na sv|eu kao to se prah baca na ug|en. Ovo moe bt
prno opasno |er su u|a |ako zapa|va - zgodn|e |e korstt mrsnu sv|et|ku,
a mrs |e ugodn|.
Ako vam smeta|u mrs, moete korstt smboan prkaz mrsa kao to su
tap cmeta ktca suenog aromatnog b|a ko|om se moe pro znad
sv|ee um|esto da se baca u pamen. Pernate epeze se obno korste za
otpuhvan|e dma zapa|enog mrsa, a se mogu korstt smbok da se
otpuhne dm pamena sv|ee.
Izvor mrsa stav|a se s desne strane otara. Kasn|e ete naut kako se korst
na osobte nane, a za sada samo uva|te u mrsu dozvote mu da vam
pomogne dosegnut mag|sk pomak sv|est.
VODA I SOL
Poea vode zem|e na otaru su predstav|ena vodom so|u. Obno se
stav|a|u u sne posude |er |e uoba|eno da h se za vr|eme obreda m|ea.
So b trebaa bt morska - vro |e |epo korstt morsku ko|ku kao posudu za
so. Kamena so se takoder moe korstt, a kuhn|ska so - ako prhvat|va -
korst se samo u kra|n|em sua|u.
So |e uv|ek korsna, |er maa kona stav|ena na |ezk nakon mag|skog
pshkog rada pomae u uzem|van|u suvne energ|e.
Vodu stavte na |evu stranu otara. So takoder moe bt na |evo| stran |er
predstav|a zem|u, a se esto stav|a na desnu stranu da b se po|ednostavno
m|ean|e so vode. Takoder, u nekome smsu voda so predstav|a|u Bocu
Boga.
OSTALI PREDMETI
Uz ran|e navedene predmete, vaa mag|ska oruda takoder e na m|esto na
otaru - o n|ma ete ut u Lekc| 5. No mnoge druge predmete moe se
drat na otaru.
POSUDA ZA RTVU LJEVANICU (LIBATION DISH) - korst se za prnoen|e
tekuh darova Boc, Bogu Duhu. Cesto se u obredma d|e aa vna
soka do e bt prnesen bogovma duhovma pr|e nakon to su sudonc
obreda p. Da b se ta rtva (baton) prn|ea, do se stav|a u posudu za rtvu
|evancu posveu|e bogovma duhovma. To |e zraz potovan|a d|e|en|a -
nan da se vrat na zvor do onoga to smo prm. Nakon zavretka obreda,
|evanca se z|eva na to u tekuu vodu pak u posebnu zem|anu posudu.
Tm nom, n|ena |e fzka bt vraena Ma|c Zem| da |u se nahran da bude
ponovno upotreb|ena za odravan|e novoga vota. Nek pak nakon obreda
sam sp|a|u |evancu smatra|u da |e Duh uzeo do |evance ko| |e eo, a
ostao |e ostavo |udma. Nan na ko| ete postupt ugavnom |e preputen
vao| vo| uv|eren|ma.
POSUDA ZA RTVU HRANE (ODDERING DISH) - na st nan korst se
posuda za rtve u hran. Zrtva kao to |e brano, to, ra, koa kakav pod
stav se u posudu posveu|e bogovma duhovma. Kako |e takva rtva
smbona, samo se maa kona korst. Ona |e sredstvo uspostav|an|a
pshke veze odavan|a poast, a ne odravan|a. Kao |evanca, rtva u hran
se obno preda|e poema ako |e sudonc obreda mogu na kra|u po|est,
zna|u da |e Duh uzeo duhovnu bt, ostav|a|u fzk do.
POSUDA ZA SPALJIVANJE - su za spa|van|e papra u nekm obredma.
Spa|van|e papra na ko| smo napsa e|e |e uoba|en obk SIMPATETIKE
MAGIJE - kako papr gor, v|eru|e se da su nae e|e krenue u ostvaren|e.
Ogedno, posuda za spa|van|e mora bt otporna na vatru bt dovo|no
veka da na n|u stane komad papra savnut |ednom dva puta. Trebaa b
sta|at na podoz ko|a ne provod topnu, ako otar n|e kamena povrna.
LIKOVI - Cesto na otarma sto|e kov Boce Boga predmet ko| h
predstav|a|u (na prm|er, r za Boga, ko|ka za Bocu). Takoder moete stavt
kove drugh duhova ko|e przvate - ske predaka crtee duhovnh voda.
Moda ska utkca ko|a predstav|a va do s ko|m na|ee radte ko|
ete ve razvt - ve |a, vae UNUTARNJE DIJETE pak k|un pro vot.
POSUDA ZA ZEMLJU - spun|ava se zem|om kamen|em da b se asta
Ma|ka Zem|a poeo zem|e. Zem|a kamen|e ko|e mate moe bt z vaeg
vrta, m|esta roden|a, om|enog m|esta - moe bt sakup|ena na
putovan|ma, u domovma pr|ate|a td...to da|e osobtu uvru|uu energ|u
otaru. San unak ma razno kamen|e razm|eteno po otaru, osobto
kamen|e ko|e ste sam sakup.
KAMENJE - na otaru mogu sta|at krsta mnera ko| po|aava|u bo|e
energ|u. Moete h odabrat dopustt da on odaberu vas - pronaaze h
odabru one ko| vas zovu. Uoba|en nan da bste proc|en da |e kamen
bo ko| predmet, dobar za vas, |est da predete rukom preko veeg bro|a
predmeta (na prm|er zbrke kamen|a) dre |e nekoko centmetara znad
os|ette ko| vam |e druga| od drugh. Ona| ko|eg ste os|et vas zove n|ega
treba uzet. Kasn|e ete spoznat znaen|e uporabu raznh mneraa krstaa
to e vam dodatno pomo u odabru. No za sada uzmte one ko| vam se
svda|u ko|ma se svdate v.
PRONA=ENI PREDMETI - on su sreonoe uv|ek su dobrodo na otaru.
Predstav|a|u smbone poruke Duha poznavan|e n|hova znaen|a |e prastara
v|etna. Izvrstan su nan prman|a duhovnh poruka PRETSKAZANJA
(OMEN) o tome ete ve saznat u Lekc| 10. Naravno, neete pokupt bo
to na to nadete, nego predmete ko|e nadete na neuoba|en nan na
neuoba|enm m|estma one ko| vam neto govore. Stav|a|u h na otar, s
n|m uspostav|ate osobtu vezu.
GODINJA DOBA - napos|etku, na otar se esto stav|a|u predmet ko|
oznaava|u trenutno godn|e doba - stov, cv|etov, podov sno. On vam
takoder mogu pomo u pomaku sv|est ko| |e nuan u mag|. Takoder mnogo
prdoda|u ozra|u otara, osgurava|u raznokost uskadu|u ga sa svetm
godn|m koom.
Svakako zapamtte da |e otar vaa osobna stvar. To |e va vd|v smbo
osobne povezanost s Duhom. Posto|e tradc|e sm|ernce kako ga treba sot,
a na kra|u mora odgovart upravo VAMA sk|uvo to odredu|e n|egov
spravan zged.
ZNAENJA BOJA
C-*! - mudrost, vodstvo, zatta.
L$.)#>!(,! - duhovnost, pshk rad.
P'!v! - komunkac|a.
Z1'1*! - sc|e|van|e, bagostan|e, podnost.
.,! - vese|e, usp|eh.
N!-!*>!(,! - stvaraatvo.
C-v1*! - |ak os|ea|, strast, moe korstt kao po|ava u svakom radu.
R.8#>!(,! - romantna |ubav, suos|ean|e.
B#$1'! - nevnost, ovotvoren|e, opa svrha.
VJEBE
Uz ovu ekc|u zapon|emo nov nz v|eb. Sada presta|ete radt v|ebe 1-6
svakodnevno, a |e preporu|vo radt h 1-2 puta t|edno.
Nov nz v|eb predstav|a rad s takozvanm gavnm akrama - sedam na|van|h
energetskh sredta t|ea. Mnogo toga treba naut o akrama, a sada emo h samo
ukratko opsat. One su s|edee:
Ko-#$1*(/! >!/-! - sm|etena |e kod prostate u mukaraca odnosno parauretrane
|ezde (Graffenbergova toka) kod ena. U bt |e to kod obo|e na stome m|estu ako
se moe nt druga|e zbog anatomskh razka. Zbog te razke u dov|a|u, nek tu
akru opsu|u da se naaz na kra|u kra|ence u podru|u sponh organa. Zamste
|e ugrubo kao da |o| |e sredte u nem podru|u kukova.
Kor|enska akra povezu|e se sa e|om za votom, votnom energ|om uvan|em u
votu. Takoder da|e os|ea| da smo na pravome m|estu da radmo u votu ono
to bsmo treba. Bo|a |e crvena, vadar Saturn.
D-."! >!/-! - sm|etena |e u sponm |ezdama (|a|nc, tests) zbog toga se naaz
na vro raztm m|estma kod razth spoova. Zbog razke u pooa|u, u mnogm |e
prruncma n|eno ob|an|en|e zbun|u|ue.
Druga akra povezana |e sa stvaran|em, samozraavan|em neovsnou. Takoder
pokazu|e koko e se netko zauzet sam za sebe. Bo|a |e naranasta, vadar Mars.
So'!-*# 3'1/(.( - sm|eten |e, kako ve znate, u bzn pupka. Sredte |e soarnoga
kruga ko| osgurava t|eu goemu energ|u. Soarn peksus povezan |e sa
samosv|eu, pov|eren|em prhvaan|em drugh.
Bo|a |e uta, vadar Sunce.
S->!*! >!/-! - sm|etena u bzn srca, povezana |e s |ubav|u, samoprhvaan|em,
suos|ean|em ravnoteom. Takoder se povezu|e s razum|evan|em stvar na os|ea|no|
razn.
Bo|a |e zeena, vadarca Venera.
G-'1*! >!/-! - sm|etena |e u gru povezu|e se s umom, snagom vo|e,
usredotoavan|em komunkac|om. Pomae nam u msaonom razum|evan|u, te
komunkac| razum|evan|u drugh.
Bo|a |e b|edopava, vadar Merkur.
T-121 o/o - sm|eteno na eu, tree oko omoguava prman|e pshkh poruka, te
prstup korten|e pshkh sposobnost. Omoguava nam razum|evan|e duhovnh
stvar medud|eovan|e na duhovno| razn.
Bo|a |e tamnopava (ndgo), a vadarca M|esec.
K-.*(/! >!/-! - sm|etena |e na vrhu gave neznatno znad. Povezu|e nas s
Duhom oznaava nae |ednstvo s Duhom.
Bo|a |e |ubasta, vadar |upter.
To |e sedam gavnh akr n|hov kratak ops. V|eba|u s n|ma radte sa svakm
aspektom svoga ba prpremate se za sposobnost rukovan|e vem konama
energ|e.
V|ebe su soen|e od ran|h, |er ma|u ve koraka ve razth sub|ekata ko|e
zam|ate od|ednom - no ako ste prvh 6 v|eb rad kako vam |e predoeno ma ste
dobru prpremu da savadate ovu raznu soenost.
VJEBA GL
Kao dosad, sm|estte se udobno ponte s otputan|em napetost t|eskobe.
Zamste crvenu sv|etosnu kugu u kor|ensko| akr, u sredtu don|eg d|ea kukova.
Kuga b trebaa bt |asna s|a|na. Ako |e mutna, ne|asna pr|ava, uzmte s vremena
prostte |u da postan|e |asna s|a|na.
Kada mate sku crvene kuge u podru|u kor|enske akre |asno u svom umu,
pomaknte se prema drugo| akr. Za ene to |e podru|e na sredn don|eg d|ea
trbuha, za mukarce |e u podru|u neznatno znad testsa. Zamste kugu
naranaste sv|etost tamo opet ako |e mutna, ne|asna pr|ava, uzmte s vremena
prostte |u da postan|e |asna s|a|na.
Dok pravte naranastu kugu u drugo| akr, zadrte sku crvene kuge u kor|ensko|
akr. Moda vam sprva nee usp|evat, a postat e |ednostavn|e v|ebom. Kako
preazte na vu akru, uv|ek zadrava|te ske prethodnh tako da na kra|u mate
sedam sv|etosnh kug od|ednom.
Sad se pomaknte u soarn peksus. Zamste kugu utoga sv|eta u soarnom
peksusu, u sredtu trupa za pupka. Opet sv|eto treba bt |asno s|a|no. Pokua|te
zadrat ske crvene naranaste kuge dok stvarate utu.
Kad vam |e |asna ska ute kuge u soarnom peksusu, pomaknte se u sranu akru.
Stvorte kugu |asnoga zeenog sv|eta u srano| akr, u sredtu prsnoga koa za
prsne kost. Budte sgurn da |e sv|eto |asno s|a|no. Pokua|te zadrat sku
prethodnh tr|u kug dok stvarate ovu.
Zadrte sku svh etr|u kug dok preazte na grenu akru. Zamste kugu
sv|etopavoga sv|eta u sredtu gra. Neka bude to |asn|a s|a|n|a.
Pomaknte se na tree oko. Iza sredta ea zamste kugu duboko pave sv|etost.
Nake bude to |asn|a s|a|n|a st|eru|u van bo kavo zamuen|e ukopnu.
Pokua|te zadrat sku svh kug dok stvarate ovu.
Kad |e ska duboko pave kuge |asna u vaem umu, pomaknte se na krunsku akru.
Upravo znad vrha gave zamste kugu |ubaste sv|etoost, prekrasnu, s|a|nu |asnu.
Pokua|te zadrat sku svh kug dok stvarate ovu. Zadrte konanu sku nekoko
trenutaka.
Sada ste otvor svh sedam gavnh akr.
Vr|eme |e da krenete natrag prema do|e. Neobno |e vano zatvort akre nakon
zavrenog rada morate to nezb|eno napravt nakon svake v|ebe. Ako to ne unte,
moete zgubt uzem|en|e. Dogod vam se to, trebate samo zatvort akre otpustt
energ|u, a |e bo|e zb|e neprku pr|e nego nastane.
Ponte s krunskom akrom. Zamste da se |ubasta sv|etosna kuga ko|u ste
zams sman|u|e nesta|e, te zamste kako se suna vrata zatvara|u.
Ponovte sto za svaku akru redom odozgo prema do|e: tree oko, grena, srana,
soarn peksus, druga kor|enska.
Nakon toga postte otpustte suvnu energ|u kako ste nau.
Pr prvm pokua|ma moda e vam bt teko zadrat c|eu sku od|ednom. Unte
na|bo|e to moete. N|e btno ako odmah ne usp|ete - samo prodte sve redom.
V|ebom e postat sve ake.
S radovtm otvaran|em, ren|em zatvaran|em akr na prkazan nan, po|aavate h
kao to bste o|aa me v|ebom. To e vam o|aat pshke mag|ske sposobnost.
AROLIJA MJESECA
Kao to |e reeno u ekc|, ova| |e m|esec red na aro|u en|a prostora.
Cen|e prostora |e vro btno. U prostoru se sakup|a|u ostac energ|a |ud dogada|a
ko| su se tamo odv|a. To |e kao nevd|va pr|avtna ko|a se vezu|e uz prostor,
m|en|a|u ttran|e energ|e na o|e. Osobto |e to vd|vo kod prostora gd|e su se
odv|a nesretn dogada|, a svakodnevn dogada| goma|u ostatak. Tako |e ovakvo
en|e vro btno.
Cen|e prostora moe se opsat kao proavan|e bagosov podru|a. Svak
prostor ma dobrobt od en|a a |e to osobto vano za m|esta na ko|ma |ud ve -
naroto domov spavae sobe. Takoder |e prostor vano ostt panrate kakav
mag|sk rad obred |er energetsk ostac oteava|u podzan|e usm|eravane energ|e.
Na||ednostavn| obk en|a ne zaht|eva nkakvo osobto orude sno, samo vau
osobnu mogunost zam|an|a. Kako b rad potpuno uspo, morate se snano
usredotot. Moda ete zamot duhovne vode da vam pomognu - ne morate znat
TKO su da b h zamo za pomo, morate samo bt sv|esn da |ESU.
Ponte s en|em otputan|em energ|e od sebe, kako ste ve nau.
Udte u prostor ko| kante stt bar stante u rubno podru|e.
Postavte svo|u NAM|ERU zgovorte neto poput:
"Pogeda|te, stm proavam ova| prostor, nta negatvnog tetnog ne moe tu
ostat! Izbacu|em svu negatvnost, vraa|u |e Ma|c Zem|, kako b |e ona moga
ponovno skorstt preusm|ert za bo|u svrhu.
Zamste |asnu b|eu utu sv|etoost kako uaz u sobu spun|ava |e. Vdte kako se
soba spun|ava b|eom utom energ|om dok n|e puna vdte kako stsku|e
negatvnost (ko|u moete vd|et kao tamne d|ee, kao pshka prana). Dok to
radte, usredotote se snano na zamsao odstran|van|a svh negatvnost z prostora.
Izgovorte neto poput:
"Bagosovm ova| prostor ne dozvo|avam da se ta negatvnoga vrat ovamo."
Sada zamste kako se soba pun stm pavo-b|em sv|etom, uaze u svak kutak
prostora usredotote se na zamsao da e sv|etost bt zapreka svakome zu.
Kad |e prostor spun|en pavo-b|em sv|etom, zamste da se bo|a m|en|a u vo
|ubastu. To |ako pode ttran|e energ|e, onemoguava|u negatovnost da ostane.
Zapeatte svo| rad r|ama:
"Mo|m naogom, bez da kome kod, neka tako bude tako |est!"
Postte otpustte svu suvnu energ|u sebe.
Ovo |e na||ednostavn| obk en|a prostora.
Po e|, moete sve po|aat kakvm orudem prm|erce mrsom posveenom
vodom.
Za korten|e mrsa, odaberte obk ko| vam |e po vo|: stoac, tap, prah eterno
u|e. Nabavte odgovara|u mrs u e|enom obku. Za to su na|bo|e kadu|a, avanda
tam|an zmedu ostah.
Nakon to ste prostor spun utom b|eom sv|etou, uzmte mrs prodte c|em
prostorom, pune ga dmom da|e se usredotou|u na en|e negatvnost. Potom
nastavte kako |e ran|e opsano.
Ako vam |e dra mrs ko| se ne pa, u ovom trenutku na|bo| zbor |e SV|EZA granca
kadu|e ko|om ete mahat zrakom um|esto da |e pate.
Uz um|esto mrsa moete korstt svetu vodu. Wccan pod tm po|mom
podrazum|eva|u nekoko obka posveene vode. |edan od obka svete vode |e ona
napun|ena sv|etou punoga M|eseca Sunca - ko|a se takoder nazva Lustrana
voda. Lustrana |e voda prno r|etka korst se u osobte svrhe. Uoba|en| obk
svete vode |e posveena voda sa so|u, ko|a se korst u ven obreda.
Da bste posvet vodu potrebne su vam voda so, na|bo|e morska kako |e ran|e
navedeno u ekc|.
Postte otpustte svu suvnu energ|u.
Stavte ruku znad vode. Napravte znad vode tr kruga u sm|eru obrnutom od kaza|ke
na satu (tuatha), usredotou|u se na to da z n|e ukonte svaku negatvnost. Recte
r|e poput:
"Pogeda|, proavam te, t be vode st|eru|u svaku nestou ko|a b se u teb
moga naazt."
Zamste uto-b|eu sv|etoost kako se z|eva z vae ruke u vodu van| st|eru|e svu
negatvnost.
Sada znad vode rukom napravte tr kruga u sm|eru kaza|ke na satu (deos).
Izgovorte togod poput:
"I bagosovm te posveu|em ovome radu!"
Zamste kako |e voda spun|ena stom pavasto-b|eom sv|etou. Vdte kako se
pun tm sv|etom dok ne s|e tako |ako kao da |e u n|o| pavo-b|eo sunce.
Ponovte postupak sa so|u. Voda |e, ogedno, vodeno be, dok |e so zem|no be.
U nekm tradc|ama, so se ne proava nego samo bagosov; drugm r|ema, so
se doda|e u vodu da b |u prosta.
Kad |e so bagosov|ena, recte:
"Pogeda|te, so |e sta. Pogeda|te, voda |e sta. Cstoa u stou bagosov sto."
Doda|te vod tr prstohvata so prom|ea|te.
Naprav ste na||ednostavn| obk svete vode.
BOZANSTVO M|ESECA - MA|KA
Na|e obk zraavan|a Trostruke Boce |e u ku Veke Ma|ke.
Iako su sva tr aspekta Boce - D|evca, Ma|ka Preobrazba - |ednako van ne
v|en krug stvaran|a ponovnog stvaran|a, sve|edno se ova| n|en aspekt na|ee
pozva.
U na||ednostavn|em obku, Veka Ma|ka predstav|a Boanstvo kao Ma|ku Stvaran|a,
v|ene |ubav podravan|a. Ma|ka |e stvora Svemr z sebe odrava ga boanskom
|ubav mudrou.
Budu da |e Ma|ka boca bezuv|etne |ubav, suos|ean|a podravan|a, ona |e boca
duboke podnost stvaraatva nunh da b se stvoro odrao vot, te ma
nepresune zahe snage vo|e.
Kako |e Svemr stvora, n|me uprav|a - a ga vod kako ma|ka vod svo|u d|ecu: s
|ubav|u e|om za n|hovm rastom sgurnou.
U apstraktn|em smsu, Boca Ma|ka |e duh. U V|et|em Evande|u reeno nam |e da
se Prvotno Boanstvo pod|eo na Boga (mater|an sv|et) Bocu (duhovn sv|et).
Ma|ka |e ta Duhovna bt ko|a proma sve stvar bez ko|e sv|et ne b bo nta drugo
do bevotna tvar. Kada govormo o Ma|c u ovome smsu n|enog odravan|a Svemra,
ona poprma dub|e znaen|e.
Boca Ma|ka sav vot stvara z sebe - sve su stvar n|ena d|eca. Sve stvaran|e vo
duboko |ednako, a |edna motvac|a |o| |e |ubav. Sve stvar ko|e posto|e stvorene su
podravane n|enom |ubav|u - pa ako to trenutno ba ne zgeda tako, sve se u bt
kree u skadu s n|enom |ubav|u.
Bocu Ma|ku smbozra pun M|esec, predstav|a|u Duh na na|vo| razn snage. Ona
vada |etom sm|erom |uga. Ona vada no kao suprotnost danu (Bog), a s druge
toke gedta, ona |e dan ko| s|ed nakon D|evne zore prethod sumraku Boce
Preobrazbe.
Kao zvor sveg vota, Ma|ka |e katkad povezana sa zem|om a katkad s morem. To
ovs o pogedu na zvor ob|a odravan|a vota u raznh naroda. Katkad |e povezana
sa nebeskm zv|ezdama.
Cesto se govor da |e Zem|a n|eno t|eo, a u rem |e smsu n|eno t|eo tav Svemr.
Svako stvoren|e Zem|e, od amebe do sona ov|eka, do |e soenh meduovsnh
ekosstema Zem|e. Iako se doma|u neovsnma, nsu ve medusobno od|e|en nego
stance ko|e tvore vae t|eo - pa pak |e svak zaseban sustav. Tako |e Zem|a
meduovsan do Svemra, ko| se od n|ega ne moe od|et kao nt vae stance od
vas. Svemr sve to |e u n|emu - sve ono to |est - t|eo |e Boce Ma|ke.
Stoga kada pozvamo Bocu Ma|ku, moemo |e przvat u osobnom obku kao
Boansku rodte|cu ko| nas vo u kozmookom smsu kao duha svh stvar.
S|ede prm|er Boce Ma|ke:
DEMETRA - Grka boca Zem|e svega to raste, Demetra |e stvora po|od|e|stvo
kao dar ov|eanstvu. N|eno me "De Meter" zna |ednostavno "Ma|ka". Kad |e n|enu
ker Koru oteo Kra| Mrtvh Kora postade Perzefona, Kra|ca Drugog Sv|eta, Demetra
|e aovaa Zem|u |e prekra zma. B|ke, o ko|ma |e ovso vot |ud votn|a su
umrae to |e zazvao veku patn|u na Zem|. Na kra|u |e Demetra pronaa ker,
dogovoreno |e da e poa godne bt sa svo|om ma|kom, a poa Kra|ca Drugoga
Sv|eta. Svake godne, dok |e Perzefona ba na Drugome Sv|etu, na Zem|u se vraaa
zma - a kako |ud ne b pat gadu|u, Demetra |e stvora to predaa ta|nu
n|egova uzgo|a Troptoemusu, eeusnskom kra|evu, ko| |e potom znan|e preno
sv|etu. U ran|m vremenma, Demetra |e katkad prkazvana kon|em s gavom kon|a,
to |e povezu|e s ketskm bocama u aspektu Ma|ke kao to su Danu, Epona
Rhannon. Sredte Demetrnog oboavan|a |e u Eeussu, u bzn Atene, gd|e su se
n|o| u ast svake godne odravae sveanost - Eeusnske mster|e.
GAIA - Gaa Gea |e grka boca Zem|e. Prema grm mtovma, Gaa |e ba Prvotno
Boanstvo. N|eno prvo d|ete bo |e Uran, Bog Neba, ko| n|e mao oca. Stoga |e Gaa za
pratte|a uzea Urana. Tako |e postaa ma|kom Ttana, star|m bogovma grke
mtoog|e, te svm vm bma. Vremenom |e Gau Urana, Zem|u Nebo, razdvo|o
n|hov sn Ttan Kronos (Vr|eme) ko| |e kastrrao oca sv|etu dao sadan| obk. U
suvremenm v|erovan|ma, Gaa |e Nouos "Dua Sv|eta" - dua sv|est Zem|e (kako
se uoba|eno dov|ava) u rem smsu Svemra, ko| |e |ednstveno ntegrrano vo
be ko|e ma duhovn (Boca) fzk (Bog) aspekt.
LAKSMI - Laksm |e |edna od na|popuarn|h hnduskh kova Veke Ma|ke. Smbozra
|e sveta krava, dov|ava se kao zvor odran|a mater|e, dobrobt bagostan|a, kao
zvor svh mater|anh bagosova. V|eru|e se da |e prozaa z pretpov|esnog mora
m|eka, uzdgnuv se na otusu - egenda |e ko|a |e povezu|e s Padme, Stvorte|com
ko|u takoder smbozra otus. Laksmn |e pratte| Vshnu uvar za|edno se po|av|u|u
u mnogm mtovma. Na|poznat| avatar nkarnac|e n|h dvo|e su Sta Rama, te
Radha Krshna.
MATI SUIRA ZEMLCA - Mat Sura Zemya zna "Ma|ka vana Zem|a". Ona |e Boca
Ma|ka stare Rus|e predstav|a podnost same Zem|e. N|en |e pratte| Svarog, Bog
Neba, za|edno su rodte| svh ostah bogova ostah vh stvar. Duh Zem|e, Mat
Sura Zemya se duboko potu|e. Ona |e zvor stabnost, snage dobrh stvar. Kada
Rus govore o "Ma|c Zem|" "Ma|c Rus|", zapravo govore o to| boc ako katkad
|esu a katkad nsu sv|esn toga.
IVA 5IVANA6 - Savenska boca votnost zdrav|a, zattnca dugog vota.
Predstav|a |eto brz rast. Boca vota poroda, podova s|emena. S Le|om
Moranom n Trostruku Bocu.
CEMACA - Nazva se Iemon|a, Yemaya |e Boca Ma|ka afrkh se|enka. Boca mora
ko|e da|e vot, Yemaya predstav|a ob|e ko|e nud ocean vode ko|e da|u podnost
Zem| podrava|u sva va ba. Boca suos|ean|a podravan|a, Yemaya |e osobta
zattnca ma|k d|ece, te obte|.
LEKCIJA J
UVARI 5THE AIRTS6
|edna od osnova Wccanskog razm|an|a |e vanost etr|u uvara. Cetr
uvara (A#-,(, zgovor: "eghts"; Ouarters) su uvar &!"#$(/o" /-."!.
On se katkad zam|a|u u apstraktnom obku, a katkad su predstav|en nekm
kom su to pak osobna boanstva.
Cuvar se pozva|u na poetku gotovo svakoga obreda. On predstav|a|u
ukupnost posto|an|a. On predstav|a|u etr (&$1-! etr 3o>1'!. Od
pradavnh vremena svako |e posto|an|e n|ma opsano - v|eru|e se da se
Svemr r prema van u etr sm|era da se znutra sasto| od etr|u poea.
Pozva|u etr uvara smbozramo nau povezanost sa svme to posto|.
kotska r|e art zna neto kao ut|eca| v|etra. Kroz pov|est su etr sm|era
esto ba povezana sa etr v|etra, osobto u antko doba. Cuvar ma|u
znaen|e svo|h poea prema karakteru v|etra ko| prevadava u pom podru|u,
tako da se odnos zmedu sm|erova poea razku|e u raztm sustavma.
kotsk nazv za uvare su stok - Aet, |ug - Deas, zapad - Iar s|ever - Tuath.
To su b uvar sm|erova, ko| su oznaava rnu prrodu posto|an|a ko| su
oznaava grance mag|skog kruga. Kretan|e u sm|eru kaza|ke na satu nazva
se deos to zna prema |ugu korst se da b se energ|a podga napuna.
Kretan|e suprotno kaza|c na satu nazva se tuatha to zna prema s|everu
(Gardner|anc su popuarzra nazv wddershns) korst se za en|e
otputan|e energ|e.
Uoba|eno |e da sm|erov odgovara|u s|edem poema: stok - zrak, |ug -
vatra, zapad - voda s|ever - zem|a. On odgovara|u v|etrovma u Brtan|, a
se danas korste u ven Wccanskh krugova.
Cetr su poea kamen teme|c stvaran|a. Smatra se da sve to posto| sadr
ta etr poea u seb. Nek b to mog shvatt dosovno, a podrazum|eva se
da poea nsu fzke tvar nego kvatete ko|a su u n|ma sadrane.
Zrak tako predstav|a msao, zams, koncepte, poetke nove stvar. Vatra
predstav|a d|eovan|e fzko ovotvoren|e - ono to nmo stvaramo. Voda
predstav|a os|ea|e reakc|u - prrodan unak odgovora na ono to smo
stvor. Zem|a predstav|a ntegrac|u, mudrost razum|evan|e.
Ovo |e mkrokozmka naca procesa stvaran|a. Ako se s|eate pre o
stvaran|u z V|et|eg Evande|a, to posta|e |o ot|e. Zrak predstav|a Danno
predposto|an|e, n|ene ms snove. Vatra predstav|a Danno stvaran|e Boga -
ovotovoren|e fzkog posto|an|a. Voda |e Bona reakc|a na vastto
stvaran|e - kako |e ba spun|ena os|ea|ma e|om, |epotom sv|eta, Boga.
Zem|a |e ntegrac|a - kako se Boca ponovno u|edn|u|e s Bogom a|u due
u mater|u. Kadgod pozovemo uvare, m smbok ponav|amo ovo stvaran|e.
Nek drug sustav mat e druga|e odnose znaen|a zmadu sm|erova
poea. Ceremon|ana tradc|a stok povezu|e s vatrom, a |ug sa zrakom. Nek
star narod, posebno Egpan (barem u nekm razdob|ma), povezva su
zapad sa zem|om, a s|ever s vodom. No te su var|ac|e samo druga| nan
razum|evan|a stoga procesa.
Cetr uvara su u sredtu sustava KORESPONDENCIJA ko| su ntegran
prenoen|u Wccanske ms. U ran|m vremenma, vana |e ba usmena
preda|a. Cuvar n|hove korspondenc|e korten su kao sustav pamen|a
uzorka ms.
S|ede neke korespondenc|e:
ISTOK - zrak, zora, pro|ee, madost, Boca D|evca, mad Bog, msao,
poetak
JUG - vatra, podne, |eto, odrasost, Ma|ka, Bog Sunce, ovotvoren|e,
d|eovan|e
ZAPAD - voda, sumrak, |esen, etva, rodte|stvo, Kra|ca, Sudac, os|ea|
reakc|a
SJEVER - zem|a, no, zma, starost, Boca Preobrazbe, Carobn|ak (Sorcerer),
mudrost ntegrac|a
Cuvar se da|e povezu|u s nekoko sustava bo|a. S|ede nek od na|eh:
G!-*1-#!* W#00!
zrak - uta, vatra - crvena, voda - pava, zem|a - zeena
T-!#0#o*!'*! W#00!
zrak - crvena, vatra - b|ea, voda - sva, zem|a - crna
H#*. T!,,M!
zrak - naranasta, vatra - crvena, voda - b|ea, zem|a - uta
Correanska tradc|a korst gardner|anske bo|e za sm|erove, a tradconane
za uvare sm|erova.
Pos|edn|h godna nek su |ud poe govort da su sm|erov nov|a tvorba u
takozvanm zapadn|akm tradc|ama. To |e nestna. Prsutstvo etr sm|era
moe se pratt t|ekom tsua godna pov|est, osobto kao uvara fzkog
sv|eta. Tee |e dokumentrat n|hovo korten|e u mag|skm krugovma, no
budu da se ta| krug smatra mkrokozmosom Svemra, prsutstvo etr|u
sm|erova |e u na|man|u ruku vd|vo.
Vena cvzac|a "zapadn|ake tradc|e" uk|uo |e etr sm|era, obno
personfcranh kao n|hov uvar. S|ede prm|er:
E"#3!,
- etr Horusova sna: stok - Oebesenuf, |ug - Tuamutef, zapad - Amset,
s|ever - Hap.
- etr Boce: stok - Nephthys, |ug - Neth, zapad - Iss, s|ever - Seket.
R#&
- etr v|etra: stok - Eurus, |ug - Notus , zapad - Zephyrus , s|ever - Boreus.
C1-1&o*#$!'*!
- etr arkandea: stok - Rafae, |ug - Mhae, zapad - Gabre, s|ever - Aure
- etr kra|evstva: zrak - Sf, vatra - Saamander, voda - Undne, zem|a -
Gnom
ORU=A
U Wccansko| tradc|, etr su sveta oruda. To su o)-1*# )o18 (athame),
7,!3, /!'18 31*,!"-!&. Svako odgovara |ednom sm|eru. Kako svak sm|er
ma svo|e korespondenc|e, tako svako orude ma svo|e korespondenc|e
znaen|a na mnogm raznama.
BODE
Obredn bode athame (zgovara se, prema engeskom, "Uh-THAH-meh"
"AH-thuh-meh"; ton|e b bo arthame) prv |e od etr gavna oruda za
mag|sk rad. On se smatra|u vro svetma smbo su Wccanske v|ere. Nek
um|esto uz bode korste ma.
Bode predstav|a poeo zraka u smsu ms oduke. Predstav|a trenutak
prvoga stvaran|a smbozra Boga kao sna brata Boce, Gospodara
ovotvoren|a. Nazva se Ma Um|etnost (Sword of Art) predstav|a boansk
faus. U nekm tradc|ama |e otrca smbo vatre.
Bode se danas korst u mnoge svrhe, na|ve u stvaran|u mag|skog kruga.
Mag|sk krug (nazva se Crce of Art), korst se da sadr zgusne energ|u
ko|a se pode za vr|eme obreda. To |e |edan od sredn|h dogada|a u
Wccanskm v|erskm obredma. Ve o mag|skom krugu bt e r|e u Lekc| 6.
Posto| ve vrsta otrca ko|e se korste u obredma, ko|e se razku|u prema bo|
drke. Na|poznat| su bode odnosno athame sa crnom drkom obredn no
(boeen burn) ko| ma b|eu drku. Bode se korst za stvaran|e mag|skog
kruga usm|eravan|e energ|e. Obredn no se korst za zradu mag|skh
predmeta rezan|e. Bode |e bo posveen Boc, a obredn no Bogu. Ov
oba| danas nsu u opo| uporab. Danas se esto po|am athame korst za sve
kratke otrce ko|e se korste u mag| |edna se otrca moe korstt u sve
svrhe. Bo|a drke ve n|e znaa|na ona moe bt bo ko|e bo|e. Danan|
bode esto ma|u drvene ronate drke, ak metane s umetnutm
kamen|em. Kod zbora |e btno da odaberete ona| ko| VAMA neto govor n
vam se "aroban".
Kad ste odabra bode, trebate ga posvett. |ednostavne upute za
posvevan|e sva etr sveta oruda ne ete u aro| m|eseca na kra|u ove
ekc|e.
Bode ete ugavnom korstt za stvaran|e mag|skog kruga. Krug moe bt
korten kako za samostaan rad tako za rad skupn. N|e nuan za sve to
radte, a uv|ek moe korstt. Stvaran|e mag|skog kruga opsano |e u Lekc|
6.
TAP 5WAND6
tap |e drugo od etr sveta oruda. On predstav|a poeo vatre snagu Boga
kao pratte|a Boce, Gospodara ckusa. U Correansko| se tradc| tap
ugavnom korst za przvan|e uvara, en|e kao do osobth obreda. U
nekm tradc|ama tap predstav|a poeo zraka.
Svrha tapa |e da oaka usm|eravan|e energ|e. Ona| tko dr tap, zgun|ava
energ|u kroz n|ega zama|u kako se ta energ|a po|av|u|e z vrha tapa u
obku zrake.
tapov se po|av|u|u u mnogo obka. Mogu bt naprav|en od drveta, krstaa,
bakra srebra, a moete ga napravt sam. Mogu bt vro soen, a sasvm
|ednostavn. Na||ednostavn|a na|star|a naca |e oban tap ukraen tako da
za vas ma znaen|e. Per|e, kamen|e, ko|ke, vrpce mnoge druge stvar mogu
bt kortene za ukraavan|e tapa. Mnog v|eru|u da tap mora bt soen, no
Egpan su korst |ednostavne zrezbarene tapove pa |e n|hove aro|a ba
neusporedva.
Kao kod obrednog bodea, kada ste odabra tap, prvo ga treba posvett.
KALE
Kae |e tree sveto orude predstav|a poeo vode snagu Boce kao Ma|ke
svakoga stvaran|a.
Kae moe bt bo kakva aa aca u uporab su sv mogu obc.
Ugavnom se korst za prnoen|e rtve |evance za bagosov.
Za prnoen|e rtve |evance, maa kona vode, vna soka se u|e u kae,
prost posvet. Bagos|ov|ena u obredu, rtva |evanca se nud Boc, Bogu,
precma, duhovnm vodma, vem |a td. L|evanca se potom ostav|a na
otaru t|ekom obreda, moda mao nakon, te se potom z|eva na to.
Za bagosov, kae se pun vodom, vnom, sokom sno, ko|a se potom
proava posveu|e. Bagosov se u me Boce Boga potom p|e. Kako se
tekuna sp|a, bagosov smbok uaz u onoga ko| p|e. To moe bt osoban
n, a na skupnom sav|u.
Ist se postupak moe korstt u mag|. Tada se kae posveu|e za odreden
unak kao to |e zdrav|e. Moe se popt odmah moe bt dodatno napun|en
kada sto| nekoko sat pod drektnm sunevm m|eseevm sv|etom.
Kada napunte kae, bagosovte ga na s|ede nan - napravte tr kruga u
sm|eru suprotnom od kaza|ke na satu znad tekune recte: "Ist|eru|em z
tebe svaku negatvnost ko|a b moga u teb bt sadrana.", dok zam|ate kako
|e kae spun|en utom sv|etou. Nakon toga napravte tr kruga u sm|eru
kaza|ke na satu govore: "I |a te bagosovm posveu|em ovome radu.", dok
zam|ate kako |e kae spun|en pavo-b|em sv|etom.
Kao druga oruda, pr|e poetka uporabe kae treba posvett.
PENTAGRAM
Pentagram |e etvrto sveto orude. Predstav|a poeo zem|e Bocu kao
|ednstvo svega.
Pentagram |e petokraka zv|ezda u krugu. Kao orude, obno se nos u obku
prv|eska. Moe bt korten za sakup|an|e energ|e za n|eno uzem|avan|e.
Kako b kroz pentagram sakup|a energ|u, zamst ete sv|etosnu kugu u
srano| akr sakupt zraku sv|etost kroz prv|esak. Isto se moe napravt
sakup|au energ|u z akre na danu kroz prv|esak ko| drte u ruc kroz
krunsku akru.
Za uzem|avan|e energ|e, stavte ob|e ruke preko prv|eska spustte energ|u u
n|ega, zam|a|u kako sav vak energ|e odaz u prv|esak. Nakon toga
ostte prv|esak pod tekuom vodom.
U s|edem ete ekc|ama o tome ve saznat.
Kao sva ostaa sveta orude, pentagram takoder treba posvett.
Pentagram ma vru dugu pov|est, zapravo |e star kao psana pov|est. U
Egptu se petokraka zv|ezda nazvaa Tuwa predstav|aa |e boansku snagu
mag|uopento. Pentagram, petokraka zv|ezda u krugu, nazvao se Tuwat
predstav|ao |e duhovn sv|et. U Grko| |e petokraka zv|ezda smbo
P#,!"o-1$(/1 ms. Ptagore|c su |e nazva P1*,!'3@! to |est peterostruko A
|er se zasta moe razd|et na pet sova A. smatra su svetm to se pentapha
moe nacrtat u |ednom potezu z toga su ekstrapora razne matematke
metafzke teor|e. Crta su |e na svo|m danovma kao znak raspoznavan|a.
Do danas, prrodno scrtan pentagram na danu smatra se znakom znmne
mag|ske mo.
Pentagram predstav|a etr poea za|edno s petm - Duhom. Takoder
prkazu|e |udsko t|eo s rarenm rukama nogama.
VJEBE
Sada ste spremn za v|ebu #8. Ako |o nste usavr v|ebu #7, ne dopustte da vas
to zadr nego sve|edno pr|edte na v|ebu #8.
V$18)! GN
Nee vas zaudt to ova v|eba pon|e kao prethodna - do sada ste v|ero|atno u n|o|
uo kakav uzorak.
Kao obno, zauzmte udoban pooa|, te otpustte sve napetost t|eskobu. Radte
sto kao u v|eb #7 do trenutka kada mate otvoreno svh sedam sv|etosnh kug.
Um|esto da h zatvaramo zm|ent emo h.
Vratte se do crvene kuge u kor|ensko| akr. Zamste da se z crvene m|en|a u
b|eu. Neka bude sta sv|eta koko |e mogue.
Nastavte radom s ostam akrama, svako| kug m|en|a|u bo|u od osnovne u b|eu,
dok n|e sta s|a|na koko god |e mogue. Na kra|u ete mat 7 kug b|ee sv|etost,
po |ednu u svako| gavno| akr.
Zadrte sku neko vr|eme, a onda zatvorte akre kao to ste naprav u v|eb #7.
Neka se kuga sman|u|e dok ne nestane potom zamste kako se suna otvorena
vrata zatvara|u. Kad zavrte, postte otpustte.
Kad uvu v|ebu zvodte s akoom, pr|edte na v|ebu #9.
V$18)! GO
Ponte kao u v|eb #8, otvara|u prvo akre sv|etosnm kugama u bo| ko|e potom
pretvarate u kuge b|ee sv|etost. Kad ste h sve pretvor u b|eo, vratte se do
kor|enske akre.
Sada ete redom, poev od kor|enske akre, bo|u sv|etosnh opt pretvort od b|ee
u |ubastu.
Zadrte sku neko vr|eme, a onda zatvorte akre kao to ste naprav u prethodnm
v|ebama. Neka se kuga sman|u|e dok ne nestane potom zamste kako se suna
otvorena vrata zatvara|u. Kad zavrte, postte otpustte.
U ovome trenutku, treba bste mat s|ede dnevn raspored v|eb: otvaran|e
obo|enh kug po |ednu u svako| gavno| akr. Pretvaran|e obo|enog sv|eta u b|eo,
zatm pretvaran|e b|eog sv|eta |ubasto zatvaran|e akr. Napokon, postte
otpustte.
To nte svakodnevno, na|bo|e u sto vr|eme svakoga dana kao kod prethodnh
v|eb. Spoznat ete da |e ovo vro dobro za va mag|sk pshk rast.
AROLIJA MJESECA F POSVEIVANJE
U ovo| ekc| predstavt emo |ednostavan obk posvevan|a, pragoden za svako od
etr sveta oruda.
Posvett zna bagosovt za svetu uporabu. Posvevan|e uoba|eno uk|uu|e
en|e predmeta od proh ut|eca|a, potom ga pune novom energ|om da ga se
bagosov povea unkovtost.
Ova| ste proces upozan ve ran|e, kada ste u Lekc| 4 nau |ednostavan nan
prpreme svete vode ko|a |e u bt posveena voda. Posvevan|e |e zapravo vro
|ednostavno. Ipak, to n|e spr|eo |ude da ga prkau vro zamrenm.
Zvotna |e stna - r|etko da n|e |o zraen|e u mag| - da na||ednostavn| zadatak
moe bt beskra|no zakompcran. L|ud su razv obrede posvevan|a ko| tra|u
danma pa ak t|ednma. No takva ekstravaganc|a ako moe posut kao k|u
povezvan|a s vm |a, zasgurno n|e nuna.
Do|e naveden postupc potpuno su unkovt prno |ednostavn, ako ste redovto
rad v|ebe ko|e su vam ponudene u dosadan|m ekc|ama. Korstte h kao vod, a
neka vas ne sputava|u - zapamtte da su nam|era usredotoavan|e uv|ek van| nego
van|sk obk.
OBREDNI BODE 5ATHAME6
Zaponte uoba|eno, en|em otputan|em.
Drte bode vrsto s ob|e ruke. Neka otrca bude usm|erena ka Zem|.
Zamste kugu b|ee sv|etost u srano| akr. Usredotote se na trenutak na en|e
proavan|e - na ta| nan sv|etost punte proava|uom snagom.
Neka b|eo sv|eto tee z srane akre do|e kroz vae ruke preaz u bode.
Usredotote se na odstran|van|e svh van|skh ut|eca|a z bodea vdte kako
sv|etost zaz van kroz otrcu u obku zatnoute sv|etost.
Kako sv|etost tee kroz bode zgovorte:
"Pogeda|te, stm proavam ova| svet bode, odstran|u|u svaku negatvnost
ko|a b se u n|emu moga naazt!"
Nastavte zam|at t|ek sv|etost kroz bode dok ne os|ette da |e st.
Podgnte otrcu usm|erte od sebe.
Opet se usredotote na b|eu sv|etosnu kugu u srano| akr. Neka b|eo sv|eto tee
z srane akre do|e kroz vae ruke preaz u bode. Vdte kako sv|etost zaz van
kroz otrcu u obku pavo-b|ee sv|etost. Izgovorte:
"Pogeda|te, bagosovm posveu|em ova| bode za mo|u vasttu uporabu!"
Nastavte usm|eravat sv|etost kroz otrcu dok ne smatrate da |e dovo|no, stante,
poote otrcu, te postte otpustte kao uv|ek.
Sada ste bode ost posvet. Moete ova| postupak ponovt kadgod vam se n
da mu |e potrebno en|e.
TAP
Ponte uoba|eno en|em otputan|em.
Drte tap uspravno (gore-do|e) spred sebe, tako da |e usm|eren prema gore.
Zamste da |e tap okruen kugom uto-b|ee sv|etost. Usredotote se na to
sv|eto, vdte kako raste r se. Energ|u usm|erte na en|e tapa. Izgovorte:
"Pogeda|te, stm proavam ova| tap st|eru|u z n|ega sve nestoe ko|e b se
moge unutra naazt."
Sada zamste zraku sv|etost kako doaz z tapa de do|e prema tu. Zamste kako
zraka saz u Zem|u, dub|e dub|e. Kako odaz u Zem|u, sa sobom odnos sve
nestoe ko|e ste stsnu z tapa.
Sada zamste t|ek pavo-b|ee sv|etost kak doaz od zem|e, kroz sv|etosnu zraku
uaz u tap. Vdte kako se tap spun|ava pavo-b|eom sv|etost zgovorte:
"I pogeda|te, bagosovm posveu|em ova| tap za mo|u vasttu uporabu."
Vdte kako pavo-b|ea sv|etost prt z vrha tapa poput ge|zra fontane vatrometa
- zaze van u ukovma naokoo kao kobran. Nake se ovo nastav dok ne os|ette
da |e dovo|no.
tap |e posveen, otpustte postte kao obno. Ponovte kadgod vam se un
potrebnm.
KALE
Ponte uoba|enm en|em otputan|em.
Drte kae pred sobom.
Zamste potok ste uto-b|ee sv|etost kako tee u kae odozgo. Usredotote se na
en|e proavan|e kaea. Kako sv|etost uaz u kae, zamste kako odstran|u|e
sve negatvne vbrac|e. Nastavte dok kae n|e potpuno spun|en sv|etou. Vdte
kako ta sv|etost s|ava z kaea u svm sm|erovma kao sunce. Izgovorte:
"Pogeda|te st|eru|em svu negatvnost z ove svete posude."
Podgnte kae zamste da |e spun|en pavo-b|em sv|etom ko|e s|ava u svm
sm|erovma. Izgovorte:
"I pogeda|te, bagosovm posveu|em ova| kae za mo|u vasttu uporabu."
Posvet ste kae, postte otpustte kao obno. Svak put kada korstte kae,
ponovte postupak.
PENTAGRAM
Ponte uoba|enm en|em otputan|em.
Drte pentagram u rukama ruke stavte znad n|ega. Zamste kugu uto-b|eoga
sv|eta oko svo|h ruku, okruu|u pentagram. Usredotote se na en|e negatvnh
energ|a z pentagrama. Zamste kako sv|etost stsku|e nestou. Izgovorte:
"Pogeda|te, stm proavam ova| svet pentagram zt|eru|u z n|ega svaku
nestou ko|a b se unutra moga naazt."
Podgnte pentagram. Zamste kako sv|etuca u pavo-b|eo| sv|etost. Zamste kako
to sv|eto posta|e sve |ae, re se u obku kuge van z pentagrama. Izgovorte:
"I pogeda|te, bagosovm posveu|em ova| pentagram za mo|u vasttu uporabu."
Posvet ste pentagram, postte otpustte kao obno.
Ponovte kad os|ette da |e potrebno.
BOANSTVO MJESECA F BOICA PREOBRAZBE 5THE CRONE6
Tre nan zraavan|a Trostruke Boce |e Boca Preobrazbe.
Ona se obno zam|a kao star|a ena predstav|a razdob|e vota kad |e t|eo
na|sab|e, a pshke mag|ske mo su na||ae. Predstav|a vrhunac enske mo
mudrost skustvo ko|e doaze s godnama. Ona |e boca mudrost, mag|e
duhovnost tradconano |e zattnca v|etca v|etarstva.
Boca Preobrazbe |e boca smrt zavetaka. Povezena |e s pada|um m|esecom,
kako |e D|evca povezana s rastum, a Ma|ka s punm. Kao takva, Boca Preobrazbe
predstav|a kra| kruga poetak novoga. U tom |e smsu boca preobrazbe
regenerac|e - no bez ko|e ne b bo zore, akem|sk NIGREDO razdob|e
raspadan|a ko|e stvara podne uv|ete za rast novoga vota.
Kao boca smrt, Boca Preobrazbe razgradu|e stare obke da b omogua prom|ene
ponovno roden|e. Kako dua ne moe bt untena nego moe samo prom|ent
van|sk obk, smrt mora bt shvaena ne kao zavretak, nego kao proces rasta
neprestanog obnav|an|a - tako Boca Preobrazbe n|e ona ko|a untava, nego ona
ko|a omoguava preobrazbu n|en rad pogodu|e du ko|a b nae sta|aa na m|estu
ne b moga spunt svo|u svrhu u mater|anom sv|etu. Bez razaran|a ko|e donos
Boca Preobrazbe, fzk b obk bo neprom|en|v ogranava|u um|esto potca|an
za duu.
U tome smsu Boca Preobrazbe moe bt usporedena sa znanstvenom CRNOM
RUPOM, neprestano guta|u tvar na |ednome m|estu zbacu|u |e u novom obku
negd|e drugd|e.
Zbog ovoga aspekta untavan|a, Boca Preobrazbe esto zazva strah. Spremno
vdmo untavan|e starh obka, a r|etko vdmo stvaran|e novh stoga se bo|mo
prom|ena. Ne shvaamo da rast moe do sk|uvo kroz prom|enu. I tako |e za mnoge
Boca Preobrazbe zastrau|ua uasna boca. No kod Wccana ne b sm|eo bt tako,
treba bsmo tet shvaan|u n|ene unutran|e ta|ne ponovnog roden|a obnav|an|a.
Kao to |e boca smrt, Boca Preobrazbe |e boca mudrost razotkrvan|a ta|n.
Boca Preobrazbe vada arkanama kao boca Drugoga sv|eta (Otherword) ona |e
zattnca vh mo due. Upravo |e u tome smsu ona zattnca v|etarstva. A
ovd|e |e se katkad dov|ava kao zastrau|u k - |er put mudrost n|e agan uenca
se susree s mnogm zazovma, gavn od ko|h |e potreba za samospozna|om. Nta
toko ne osnau|e proru|e na pshk duhovn rast kao poznavan|e same sebe
ako nas esto pa |o nekoko stvar - |er u samospozna| moramo se suot
sc|et svaku sabost, a|en|e za proost, pshku ranu, a mnoge od nas b rad|e to
|ednostavno zakopae. Ova| put samospozna|e |e samo srce prave Wcce podru|e |e
d|eovan|a Boce Preobrazbe.
Iz toga mta moe se vd|et do dok nencran vde Bocu Preobrazbe kao
zastrau|uu uasnu bocu, onma ko|e se sue s n|enm ta|nama bez straha moe
don|et samo dobrobt.
Do|e su naveden nek prm|er Boce u ku Boce Preobrazbe:
BABA JAGA - Baba (Baka) |aga |e Rusk nazv za Bocu Preobrazbe. Ona se po|av|u|e
u mnogm narodnm prama gd|e nek mad d|evo|ka trae sua|no pronaaze
n|enu kobu trae od n|e neto - to dob|a|u nakon to spune mnotvo gotovo
nezvedvh zadataka. Baba |aga se prkazu|e kao stara runa v|etca ko|a et zrakom
u svo|o| STUPI (posuda s tukom) katkad na eteem kon|u ma mo nad poema.
|aga v u uda|eno| um n|en dom uva ograda od koaca na ko|e su nab|ene
uban|e neusp|enh trate|a (bv vot protagonsta pre).
HEKATA - Starogrka boca u aspektu Boce Preobrazbe. Povezana s M|esecom,
Hekata se esto prkazu|e s tr gave ca pak kao tr ene za|edno kako b se
prkazae tr m|eseeve m|ene - u tom smsu Hekatn aspekt kao D|evce, Ma|ke
Boce Preobrazbe ako se venom tu|e kao Boca Preobrazbe. Boca prorcan|a,
mag|e v|etarstva, Hekata se tu|e na kran|ma smatra se Kra|com Drugoga
sv|eta. N|en osnovn smbo su k|u bak|a, |er n|ena |e mudrost moga otk|uat
rasv|ett sve ta|ne. Hekatn totem |e crn pas. U sredn|ov|ekovno| Europ, Hekata se
nazvaa Dame Hecat.
KALI - Na|poznat| hndustk prm|er Boce Preobrazbe. Ka se uoba|eno prkazu|e
kao crna boca s mnogo ruku, nose ogrcu od uban|a ko|a predstav|a krug smrt
ponovnog roden|a. Katkad nos razte druge d|eove |udskoga t|ea zm|e kao do
svo|e od|ee. N|en krvavo crven |ezk obno se prkazu|e spaen kao kod grke
Gorgone, pokazu|u aspekt obnav|an|a. Kan pratte| va |e ona| ko| razara ona |e
esto prkazana kako sto| pee na n|egovom t|eu kao boca smrt preobrazbe.
MORRIGHAN - Irsk nazv za ketsk k Boce Preobrazbe zna "Kra|ca Duhova"
nagaava|u n|enu uogu kao boce smrt. Drug obc n|enog mena, kao to su
Morgana Morgane ma|u kor|en u r|e more - ko|e |e u otono| ketsko| v|er
povezano s Drugm sv|etom. Morrghan |e boca mag|e arobn|atva katkad |e
prkazana kao runa starca pak sasvm suprotno kao pre|epa. Ona |e boca
suverenost u mnogm mtovma ona praz pretendentu za kra|a |unaku u svo|em
starakom ku, trae seksuane usuge. Kada |unak vod |ubav sa starcom, ona se
preobraava u |epotcu u n|egovom zagr|a|u prore n|egovo menovan|e za kra|a.
Ima razte pratte|e u raznm podru|ma, u to su uk|uen Dagda Mannanan Mac
Lyr - obo|ca bogov Drugoga sv|eta. Po|av|u|e se u artur|anskm prama kao
Arturova mag|ska pousestra, katkad kao pr|ate|ca katkad kao suparnca, a ko|a u
mnogm nacama na kra|u pak Artura sprovod u Avaon (Drug sv|et, Otherwrd).
TLACOLTEUTL - Ime zna deraca, |er |e ova asteka Boca Preobrazbe osobta po
tome da prodre zastar|ee obke preobraava h. Na kra|u vota, svak se Aztek
mogao spov|edt Tacoteut, ko|a b mu potom prosta duu od svega oega to |e
napravo kako b u u Drug sv|et bez a|en|a. Boca mag|e arobn|atva katkad |e
prkazana kako goa |ae na met nose u|en er, otkrva|u arhetp sasvm nak
europskm v|etcama. Kao boca smrt Tacoteut se katkad prkazu|e kao starca, a
takoder ma obk D|evce Ma|ke nekad |e prkazana kao zavodnca. Na|poznat|a
n|ena ska prkazu|e |e pr porodu.
MORANA - Drug obc mena se Morena, Mara, Marzanna. Savenska boca smrt,
zattnca dua Kra|ca Podzem|a. Doaz na Zem|u kra|em |esen vada do doaska
pro|ea. U nekm kra|evma, kra|em zme se spa|vaa utka od same ko|u su zva
Morana, kako b se ot|eraa zma. N|en pratte| |e Cernobog. S Le|om Zvanom n
Trostruku Bocu savenskog panteona.
LEKCIJA K
MAGIJSKI KRUG
M!"#$(/# /-." (Magc crce Crce of Art) |e osnovn do suvremene Wcce.
On se postav|a na poetku gotovo svh Wccanskh obreda da b se stvoro
(v1,# 3-o(,o- pomogo pod usm|ert energ|u. Na kra|u obreda krug se
otvara, otputa|u energ|u da se ostvar u mater|anome sv|etu.
Korstmo po|am svet prostor kako bsmo ozna m|esto na ko|em se zvod
obred mag|sk n. Prostor posta|e svet kada se prprem tako da pomae
pomaknut sv|est to |e potrebno za povezvan|e s vm |a u mag|
v|erskome obredu. Mnogo |e nana za stvaran|e svetoga prostora, a sv se
kreu oko en|e prostora od *1"!,#v*#@ .,$10!$! ko| mogu ugrozt
usp|enost rada, te 3o#%!*$! 1*1-"1,(/#@ "-!?1v#*! |a |e svrha po|aat
energ|u s ko|om se rad.
Mag|sk krug takva |e energetska gradevna. Stvara se od energ|e, obkovane
m|u os|ea|ma. Iako ma znaa|an smbok aspekt, on posto| u
ob|ektvno| stvarnost ko|a ma ut|eca| na |ude unutar kruga. Stvoren |e od
zgun|ene energ|e te d|eu|e kao bater|a, da|u dodatnu energ|u svemu to se
unutar kruga rad. Su kao zgun|va energ|e ko|a se unutra pode pode
raznu energ|e. Na ta| nan krug poveava mo onh ko| sto|e unutar kruga.
Ta| |e unak osnovna svrha za ko|u se krug korst.
POVIJEST
Zamsao odravan|a obreda unutar kruga vro |e stara v|ero|atno |e da pote
od |ednostavne n|ence da se |ud pr okup|an|u sta|u u krug. Krug svma
omoguava da se medusobno dre za ruke da ma|u |ednak poged na sva
zbvan|a. Vro |e praktan. Krug |e bo ogan nan okup|an|a oko kr|esa, oko
svetoga drva otara.
Krug |e takoder zvrstan za pes, to |e vd|vo u poganskm obredma od zore
ov|eanstva. Mnoge prastare ustrac|e dokumentra|u popuarnost koa u
stara vremena. Iako se na to n|e bagonakono gedao od strane novh v|era
(Book regons), koa su danas uoba|ena na seoskm zabavama |epo su
ustrrana u d|ema Bruegesa drugh um|etnka. U De Lancre-ovo| poznato|
ustrac| "The Wtches Sabbat", prkazano |e nekoko obka koa.
U 01-1&o*#$!'*o$ &!"#$#, krug se korst za zattu, |er on esto v|eru|u da
m snage s ko|ma rade mogu naudt. No Wccansk krug nema svrhu zatte
nego po|aavan|a snaga s ko|ma radmo.
KAKO POSTAVITI KRUG
Postav|an|e mag|skog kruga |e osnovna tehnka ko|u nau svak Wccan. to |e
ve zvodte, postat ete u tome bo| bt e vam ake. Na ova| nan
postav|ate krug kako za v|erske tako za mag|ske svrhe.
Mag|sk krug n|e nuan za svak obred. Krug se korst za v|erske obrede, a
n|e nuan za osobnu komunkac|u s boanskm. Vena aro|a takoder ne
zaht|eva postav|an|e kruga, a ako |e aro|a vro vana postav|an|e kruga
stvara puno ve energ|e za aro|u. Opento, samo po|ednac moe sam
odredt treba mu krug za odredenu aro|u - |ednom kada ete mat
dovo|no skustva, ta proc|ena nee bt teka. Postav|an|e kruga zaht|eva du|
soen| rad, a stvara puno |a unak.
IENJE
Pr|e postav|an|a mag|skog kruga, prostor se mora ostt posvett.
Cen|em ukan|ate negatvne energ|e ko|e b moge bt tamo, a
posvevan|em spr|eavate n|hov povratak.
to su negatvne energ|e? Stoga to energ|a odgovara na os|ea|e, moe bt
napun|ena svakakvm os|ea|ma ko|e pshk os|et|va osoba moe preuzet
to se moe po|aat mag|skm radom. L|utn|a, strah, aost - t mnog drug
os|ea| mogu obo|at energ|u, obku|u |e bez sv|esne nam|ere. Ta energ|a
tada sadr te os|ea|e ako h prenos na os|et|ve |ude.
to |e |a poetn os|ea|, du|e e se negatvna energ|a zadravat. Zato su
neka m|esta ko|a su sv|edoa traged|ama mogu oda|at "oe ttra|e" - u
energ|u prostora su utsnut negatvne os|ea|e ko| su tamo dov|en.
Vena negatvne energ|e n|e tako vezana - obno os|ea|no pun|en|e n|e
tako snano raspa se t|ekom vremena. Vena negatvne energ|e sadr
d|ee sukob|enh os|ea|a ko| su dopov z raznh zvora to |o| da|e
zamuen zged. Ta |e energ|a neusredotoena neusm|erena moe ometat
usredotoavan|e na odreden c|. Ukan|a|u |u, vd|et ete da to umnogome
oakava va rad.
KAKO ISTITI
Mnogo |e nana za en|e obrednog prostora od negatvne energ|e. Tehnke
su u rasponu od |ednostavnh do soenh prtom moete korstt mnogo
razth oruda. Nek korste vodu, drug dm, tre zam|an|e, a nek pak zvuk
pokret. Iskustvom ete spoznat to |e za vas na|prkadn|e. U ovo| ete ekc|
dobt uputu za dobru tehnku za ko|u smatramo da b moga dobro d|eovat
vama. To |e en|e so|u vodom.
Da bste to naprav, prvo trebate postt otpustt svu suvnu energ|u ka
pr|e svakoga mag|skoga rada.
Stavte ruku znad vode napravte tr kruga suprotno sm|eru kaza|ke na satu
znad vode, usredotou|u se na ukan|an|e negatvnost z vode. Izrecte neto
kao:
"Pogeda|, stm te, vodeno be st|eru|u z tebe svaku nestou ko|a b se u
teb moga naazt."
Zamste uto-b|eu sv|etost kako st|ee z vae ruke u vodu st|eru|u svu
negatvnost.
Sada napravte znad vode tr kruga u sm|eru kaza|ke na satu recte neto
poput:
"I bagosovm te posveu|em ovome radu."
Zamste kako |e voda spun|ena stm, pavasto-b|em sv|etom. Voda se
spun|ava tm sv|etom dok ne s|e tako |ako kao da |e pavo-b|eo sunce u n|o|.
Sada |e na redu so. Stavte ruku znad so napravte tr kruga suprotno sm|eru
kaza|ke na satu znad so, usredotou|u se na ukan|an|e negatvnost z n|e.
Izrecte neto kao:
"Pogeda|, stm te, zem|ano be st|eru|u z tebe svaku nestou ko|a b se
u teb moga naazt."
Zamste uto-b|eu sv|etost kako st|ee z vae ruke u so st|eru|u svu
negatvnost.
Sada napravte znad so tr kruga u sm|eru kaza|ke na satu recte neto
poput:
"I bagosovm te posveu|em ovome radu."
Zamste kako |e so spun|ena stm, pavasto-b|em sv|etom. So se
spun|ava tm sv|etom dok ne s|e tako |ako kao da |e pavo-b|eo sunce u n|o|.
Izgovorte:
"Pogeda|te, so |e sta! Pogeda|te, voda |e sta! Cstoa u stou stoa
nek |e bagosov|ena!"
Doda|te tr prstohvata so u vodu prom|ea|te.
Naprav ste svetu vodu.
Uzmte svetu vodu hoda|te u sm|eru kaza|ke na satu oko prostora na ko|em
ete pod krug.
Kako hodate, kropte ga svetom vodom. Dok tako nte, zam|a|te kako |e
prostor potop|en u uto sv|eto. Neka uto sv|eto spun prostor, kreu se u
svm sm|erovma naroko nadaeko. Ova| n stsku|e negatvnost, pa se
usredotote na|ve to moete.
Dok kropte prostor, moda ete ht|et zrazt svo|u nam|eru r|ema poput:
"Pogeda|te, stm proavam ova| prostor."
Kada ste naprav pun krug, vratte svetu vodu na otar. Okrente se prema
sredn kruga zrecte togod poput:
"Bagosovm posveu|em ova| prostor."
Sada zamste kako se prostor spun|ava stm pavo-b|em sv|etom, dok n|e
potpuno spun|en u svm sm|erovma. Obredn prostor sada |e oen
bagosov|en, te moete postavt mag|sk krug.
POSTAVLJANJE KRUGA
Tradconano se mag|sk krug postav|a obrednm bodeem. Ako ga |o nemate
sto se moe zvest prstom - usm|erte ga kako bste korst otrcu.
Poev na stoku, usm|erte bode prema van. Grance mag|skoga kruga ne
mora|u bt unutar prostor|e ako radte unutra, nego mogu bt puno vee -
budu da |e krug energetska struktura, zdov mu ne smeta|u, tako da moete
odabrat dovo|nu venu za nesmetan rad. |edno na to morate usm|ert
pozornost |est da ste ost c|e prostor ko| |e uk|uen u krug da kroz n|ega
ne proaze drug |ud.
Zamste zraku sv|etost ko|a se prua z vrha bodea prema stoku. Na|bo|e |e
ako |e sv|etost b|ee crvene bo|e, crvena da|e dodatnu snagu. Zamste da
|e ta zraka poput mun|e usredotote se na snagu te energ|e. Poa|te zraku
tako daeko koko see mag|sk krug.
Ponte hodat u sm|eru kaza|ke na satu, dre bode okrenut prema van dok
z n|ega zaz sv|etosna zraka. Kako hodate, zam|a|te da korstte bode
zraku za scrtavan|e grance ko|a d|eu|e poput guste crte b|eoga sv|eta.
Usredotote se na to da granca bude snana puna energ|e.
Na|van|e |e usredotot se na to da granca bude snana, a ako ete posto|
nz nkantac|a ko|e se mogu zgovort za vr|eme procesa - |edan dobar
prm|er |e:
"Pogeda|te, d|em prostor zmedu sv|etova |ud bogova - mag|sk krug, kako
b se sakupa zadraa energ|a ko|u ovd|e podgnemo."
Krute da|e dok se ne vratte na stok. Zamste kako se spa|a|u poetak kra|
grance, tvore vrst prsten.
Pobrnte se da sv u krugu naprave sve to |e potrebno pr|e podzan|a kruga,
|er kada |e krug |ednom podgnut, ne treba ga prekdat. I, to b se reko, ne
proazte kroz grancu ko|u ste postav. To |e stoga to mag|sk krug d|eu|e
kao zatvoren prostor, sakup|a|u energ|u u seb po|aava|u |u - svak put
kad se krug prekda, ta| |e unak osab|en do energ|e scur van.
Ako krug mora bt preknut, upotr|ebte bode kako bste zreza vrata -
zapravo napravte otvor u nacrtanome krugu b|ee sv|etost. Bode ponovno
usm|erte prema granc kruga zamste kako z n|ega zaz zraka b|ee
sv|etost. Sada zamste da se granca od b|eoga sv|eta otvara na m|estu
gd|e |u zraka dodru|e krente u sm|eru suprotno od kaza|ke na satu, geda|u
kako sv|etost nesta|e. Napravte samo tok otvor da osoba zade odmah
ponovno zapeatte prostor kako ste podg krug, kreu se u sm|eru kaza|ke
na satu.
Neke tradc|e pon|u podzan|e kruga od s|evera.
UVARI
Kada ste podg krug, moete pozvat Cuvare kruga.
O Cuvarma ste u u Lekc| 5, a sada ete naut kako h pozvat.
Kao kod svega drugoga, posto| mnogo nana da se ovo naprav. U ovo| |e
ekc| naa nam|era da vam prkaemo |edan |ednostavan obk kako to
napravt. Kada to savadate, moete prout druge obke odabrat ona| ko|
vam odgovara.
Cuvar su gavne toke kruga: stok, |ug, zapad s|ever. Uoba|eno h |e pozvat
z na poetku obreda kako b vas vod pomog vam u radu. On su esto
zam|en u kakvome ku su povezan s boanstvma. Katkad su u obku
votn|a u obku poea ko|a predstav|a|u.
U Correansko| tradc|, zapon|e se na stoku, sm|eru novh poetaka, a tako
|e u mnogm drugm tradc|ama. Neke pak tradc|e zapon|u na s|everu. Ovo
|e samo |edna od mnogh raznokost zmedu tradc|a: u Wcc svaka tradc|a,
katkad svak krug, sobodan |e napravt vasttu nacu potrebnu za rast
svo|h anova.
M emo tako zapoet na stoku.
Stante okrenut prema stoku. Zamste kako |e spred vas stup b|ee sv|etost.
Zazovte uvara r|ema poput:
"Pozdrav Teb, Cuvaru Istone kue, Gospodaru zraka uma. Momo Te da
veeras bude s nama u naemu krugu da nam da Svo| bagosov Svo|u
pomo u nam nasto|an|ma. Prmamo Tvo| pozdrav dobrodoao."
Sada se pomaknte na |ug. Zamste kako |e spred vas stup b|ee sv|etost.
Zazovte uvara r|ema poput:
"Pozdrav Teb, Cuvaru |une kue, Gospodaru vatre ovotvoren|a. Momo Te
da veeras bude s nama u naemu krugu da nam da Svo| bagosov Svo|u
pomo u nam nasto|an|ma. Prmamo Tvo| pozdrav dobrodoao."
Sada se pomaknte na zapad. Zamste kako |e spred vas stup b|ee sv|etost.
Zazovte uvara r|ema poput:
"Pozdrav Teb, Cuvaru Zapadne kue, Gospodaru vode os|ea|a. Momo Te da
veeras bude s nama u naemu krugu da nam da Svo| bagosov Svo|u
pomo u nam nasto|an|ma. Prmamo Tvo| pozdrav dobrodoao."
Napokon se pomaknte na s|ever. Zamste kako |e spred vas stup b|ee
sv|etost. Zazovte uvara r|ema poput:
"Pozdrav Teb, Cuvaru S|everne kue, Gospodaru zem|e s|edn|en|a. Momo Te
da veeras bude s nama u naemu krugu da nam da Svo| bagosov Svo|u
pomo u nam nasto|an|ma. Prmamo Tvo| pozdrav dobrodoao."
Przva ste etr Cuvara da uva|u pomau u vaem mag|skom krugu. On e
po|aat snagu rada ko|m se bavte, kao to to n sam mag|sk krug.
Va |e mag|sk krug sada podgnut.
S|ede pozvan|e Boanstva sam obred aro|a.
OTVARANJE
Po zavretku rada, potrebno |e otvort krug. To |e obno ake nego podzan|e
rad se upravo suprotnm redos|edom.
Pon|ete zahvaom Boanstvu, a o pozvan|u zahva|van|u Boanstvu ut
emo u Lekc| 7.
Sada morate otpustt Cuvare.
Kako krug gradte kretan|em u sm|eru kaza|ke na satu, otvarate ga u
suprotnome sm|eru. Takav sm|er kretan|a korst se za en|e otputan|e
energ|e.
Tako ete zapoet s otputan|em Cuvara s|evera kretat se u sm|eru suprotno
od kaza|ke na satu.
Okrente se prema s|everu geda|te sv|etosn stup spred sebe. Izgovorte
togod poput:
"Cuvaru S|everne kue, Gospodaru zem|e s|edn|en|a, zahva|u|emo T na
tvo|o| prsutnost veeras - zahva|u|emo na pomo vodstvu, neka |e mr
medu nama sada zauv|ek. Od ako mora, ostan ako e. Pozdrav|amo Te
zbogom."
Kako to zgovarate, zamste da stup sv|etost tone natrag u Zem|u.
Okrente se prema zapadu geda|te sv|etosn stup spred sebe. Izgovorte
togod poput:
"Cuvaru Zapadne kue, Gospodaru vode os|ea|a, zahva|u|emo T na tvo|o|
prsutnost veeras - zahva|u|emo na pomo vodstvu, neka |e mr medu
nama sada zauv|ek. Od ako mora, ostan ako e. Pozdrav|amo Te
zbogom."
Kako to zgovarate, zamste da stup sv|etost tone natrag u Zem|u.
Okrente se prema |ugu geda|te sv|etosn stup spred sebe. Izgovorte togod
poput:
"Cuvaru |une kue, Gospodaru vatre ovotvoren|a, zahva|u|emo T na tvo|o|
prsutnost veeras - zahva|u|emo na pomo vodstvu, neka |e mr medu
nama sada zauv|ek. Od ako mora, ostan ako e. Pozdrav|amo Te
zbogom."
Kako to zgovarate, zamste da stup sv|etost tone natrag u Zem|u.
Napokon, okrente se prema stoku geda|te sv|etosn stup spred sebe.
Izgovorte togod poput:
"Cuvaru Istone kue, Gospodaru zraka uma, zahva|u|emo T na tvo|o|
prsutnost veeras - zahva|u|emo na pomo vodstvu, neka |e mr medu
nama sada zauv|ek. Od ako mora, ostan ako e. Pozdrav|amo Te
zbogom."
Kako to zgovarate, zamste da stup sv|etost tone natrag u Zem|u.
Sada moete otvort krug.
Uzmte bode krente na stok.
Ponovno usm|erte bode prema stoku zamste sv|etosnu zraku kako zaz z
vrha otrce do grance mag|skog kruga. Ovoga puta kreete se u sm|eru
suprotnom od kaza|ke na satu, zam|a|u kako sv|etosn krug nesta|e kroz
zraku uaz u bode. Krete se krugom dok se ne vratte nazad na stok dok
tako ne nestane c|ea granca b|eoga sv|eta. Krug |e sada otvoren.
Za vr|eme otvaran|e kruga moete a ne morate zgovarat nta. Ako ete,
ovo |e |edna od uoba|enh nkantac|a:
"Kako gore, tako do|e. Kako Svemru, tako Du. Kako van, tako unutra..."
Nakon to |e krug otvoren, obno se zgovara:
"...krug |e sada otvoren, a nepreknut."
Ako |e u krugu ve od |edne osobe, uoba|en |e pozdrav:
"U radost smo se na, u mru se rasta|emo u radost emo se ponovno
srest."
Pozdrav naznaava e|u da se nastav za|ednk rad u duhu radost |ubav.
Ovo su dake osnovne upute za postav|an|e mag|skog kruga. Posto|e
bezbro|ne nace, uk|uu|u druga|e zam|an|e procesa s vremenom ete
moda razvt usvo|t kakav drug nan. No ovo |e dobra tehnka za poetak.
VJEBE
Sada bste treba redovto zvodt v|ebe #7, 8 9. Od sada nada|e, te ete v|ebe
korstt kao sekvencu za otvaran|e raznh drugh v|eb ko|e emo uvodt postupno.
Otvorte akre kao to |e uoba|eno u v|ebama 7, 8 9. A |ednom kada mate sve
kuge otvorene pretvorene od obo|enh u b|ee zatm |ubaste, dopustte da se ta
ska |ednostvano razgrad. Tada mate sve akre otvorene to e vam omogut
po|aavan|e energ|e za v|ebe ko|e s|ede, u ovome sua|u v|eba 10. Kad ste s
v|ebom 10 zavr, opet zamste sv|etosne kuge, te se spustte kroz akre,
zatvara|u h na uoba|en nan.
V$18)! G4P F L#&.*
Ovu v|ebu radte |edan t|edan. Nakon toga, ponav|a|te |e |ednom t|edno ee ako
ete.
Kao to |e reeno, ponte otvaran|em akr kao to |e uoba|eno u v|ebama 7, 8 9.
Ova |e v|eba zam|en|a da pomogne en|u proavan|u vae energ|e. Pomo
e vam da upotr|ebte ve e energ|e. Uz to, pomo e vam kad os|ette
energetske zapreke ste fzk boest.
Ponte zam|an|em b|ee sv|etosne kuge spred sebe zmedu danova. Kao obno,
kuga neka bude s|a|na sta koko |e mogue.
U sv|etosno| kug zamste vek ut mun. Ska neka bude |asna stvarna koko |e
mogue. Vdte n|egovu |arku utu bo|u, os|ette povrnu kore sv|e mrs muna.
Zamste da z unutran|ost muna s|ava |o sv|etost kao da |e unutar poda suno
sunce.
Podgnte kugu s munom znad gave. Gestu moete napravt rukama samo
zamst kako to nte. Sada |u spustte u gavu, tako da mun bude po prc u sredn
gave.
Zamste kako se mun ste kao da ga c|ed nevd|va ruka. Cst ut munov sok
tee z muna. Sok se pres|ava od sv|etost. Zamste da munov sok cur u svak
d|e vaega t|ea. Sok up|a svaku negatvnost na ko|u nade, posta|u mutan,
smekast dok to tra|e. Neka sok neko vr|eme up|a negatvnost, a zatm zamste
kako se za|edno sa svme to |e upo vraa u mun.
Podgnte kugu s munom natrag znad gave spustte |u spred sebe. Zamste kako
se kuga skup|a posta|e sve man|a man|a za|edno s munom ko| |e unutra. Kada |u
ve ne moete vd|et, smbok |u otpuhnte. Zamote Bocu da preuzme energ|u
ponovno |e upotr|eb na bo| nan.
Postte otpustte kao obno.
AROLIJA MJESECA
Odaberte obredno m|esto postavte otar.
Za ova| obred treba|u vam Tarot karte. Ton|e reeno, treba|u vam sva etr asa: as
tapova, as maeva, as kaea as nova. Moete h uzet z bo ko|eg kompeta
karata, moda z onoga gd|e |e ve zgub|ena ko|a karta nekoga ko| |e kup|en samo
za ovu svrhu. I pak moete napravt svo|e asove kao um|etnk pro|ekt, |ednostavno
ska|u etr sveta oruda na komade kartona vene grah karata.
Postte otpustte kao obno.
Postte prostor postavte krug kako |e opsano u ovo| ekc|. Pozovte Cuvare kao to
ste nau.
Kad ste podg krug pozva Cuvare, vr|eme |e da pozovete Boanstvo. O tome ete
ve naut u Lekc| 7, a sada emo vam prkazat |ednostavnu venam|ensku
nvokac|u ko|a |e dobra za bo ko|u uporabu.
Invokac|a |e motva za prsutstvo pomo Boanstva - Unverzanog osobnog.
Invokac|a moe bt usm|erena Unverzanom Boanstvu, Boc / Bogu neko|
odredeno| Boc Bogu - na kra|u kra|eva sv su ovotvoren|e ste snage.
Da bste zve nkantac|u, obratte se Boanstvu z srca s |ubav|u. Uv|ek se
obraa|te uz potovan|e, a r|e ko|e korstte nsu btne kao skrenost ko|a sto| za
n|h.
Ova |e nvokac|a upuena Unverzanom Boanstvu.
"Sveta Ma|ko - Boe Oe, stvorte|u hrante|u svega to posto|, bud samnom sada
pomoz m u mom radu. Pru m svo| bagosov vodstvo, mom Te, s |ubav|u
zahvanou za Tvo|u pomo."
Uzmte as maeva. Okrente se prema stoku geda|te sv|etosn stup ko|m ste przva
Cuvara stoka.
Podgnte as maeva, dre ga tako da |e okrenut prema stoku. Zamste da |e karta
okruena b|eom sv|etosnom kugom. Obratte se Cuvaru stoka r|ema poput:
"Cuvaru stoka, osna ovu kartu kao svo|eg predstavnka, tako da postane tra|na veza
medu nama. Neka ova karta zadr snagu zraka svetoga bodea uv|ek uz mene.
Neka uv|ek mam snagu uma, dobre zams |asnu komunkac|u u ovome domu."
Vratte kartu na otar.
Uzmte as tapova. Okrente se prema |ugu geda|te sv|etosn stup ko|m ste przva
Cuvara |uga.
Podgnte as tapova, dre ga tako da |e okrenut prema |ugu. Zamste da |e karta
okruena b|eom sv|etosnom kugom. Obratte se Cuvaru |uga r|ema poput:
"Cuvaru |uga, osna ovu kartu kao svo|eg predstavnka, tako da postane tra|na veza
medu nama. Neka ova karta zadr snagu vatre svetoga tapa uv|ek uz mene. Neka
uv|ek mam snagu, votnost sposobnost stvaran|a u ovome domu."
Vratte kartu na otar.
Uzmte as kaea. Okrente se prema zapadu geda|te sv|etosn stup ko|m ste przva
Cuvara zapada.
Podgnte as kaea, dre ga tako da |e okrenut prema zapadu. Zamste da |e karta
okruena b|eom sv|etosnom kugom. Obratte se Cuvaru zapada r|ema poput:
"Cuvaru zapada, osna ovu kartu kao svo|eg predstavnka, tako da postane tra|na
veza medu nama. Neka ova karta zadr snagu vode svetoga kaea uv|ek uz mene.
Neka uv|ek mam |ubav, suos|ean|e n|enost u ovome domu."
Vratte kartu na otar.
Uzmte as nova. Okrente se prema s|everu geda|te sv|etosn stup ko|m ste
przva Cuvara s|evera.
Podgnte as nova, dre ga tako da |e okrenut prema s|everu. Zamste da |e karta
okruena b|eom sv|etosnom kugom. Obratte se Cuvaru s|evera r|ema poput:
"Cuvaru s|evera, osna ovu kartu kao svo|eg predstavnka, tako da postane tra|na
veza medu nama. Neka ova karta zadr snagu zem|e svetoga pentagrama uv|ek uz
mene. Neka uv|ek mam bagostan|e, dobrobt mudrost u ovome domu."
Vratte kartu na otar.
Recte sam seb:
"Pogeda|, |a sam |edno sa Snagama Svemra!"
Sada zamste |arko sv|eto kako s|ava z vaeg soarnog peksusa, kao sunce u vama.
Stavte ruke preko etr|u asova zamste |arko sv|eto kako zaz z vah ruku
okruu|e karte. Napunte h r|ema poput:
"Snagama zraka vatre, snagama vode zem|e snahom duha - u men - ove karte
neka su bagosov|ene, neka uva|u bagosove ova| dom. Mo|m naogom, neka tako
bude - tako |est."
Sada se zahvate otpustte, poev s Boanstvom.
"Sveta Ma|ko - Boe Oe, Unverzana votna so ko|a stvara podrava sve to
posto|, hvaa T na prsutstvu pomo. a|em t svo|u |ubav pozdrave, zbogom.
Sada zatvorte krug prema uputama ran|e u ekc|.
Kada ste zatvor krug, pr|e nego postte otpustte vak energ|e, uzmte karte s
otara.
Odte na na|ston|u toku kue (stana, sobe) ostavte as maeva, prvrstv ga
tamo kako ete. Opet zamste kartu okruenu b|eom sv|etou recte:
"Neka bude bagosov."
Odte na na||un|u toku kue (stana, sobe) ostavte as tapova, prvrstv ga tamo
kako ete. Opet zamste kartu okruenu b|eom sv|etou recte:
"Neka bude bagosov."
Odte na na|zapadn|u toku kue (stana, sobe) ostavte as kaea, prvrstv ga
tamo kako ete. Opet zamste kartu okruenu b|eom sv|etou recte:
"Neka bude bagosov."
Napokon, odte na na|s|evern|u toku kue (stana, sobe) ostavte as nova,
prvrstv ga tamo kako ete. Opet zamste kartu okruenu b|eom sv|etou
recte:
"Neka bude bagosov."
Caro|a |e zavrena. Postte otpustte svu suvnu energ|u.
BOANSTVO MJESECA F SILAZAK BOICE
U prethodnm smo ekc|ama ova| do ekc|e korst kako bsmo govor o Boc u
n|ena tr obka kao D|evca, Ma|ka Boca Preobrazbe.
Boca |e osnovn prncp u mnogm d|eovma Wccanske v|ere, a ona n|e sama. Uz
n|u posto| Bog. Stoga emo u narednm ekc|ama govort o Bogu n|egova etr
osnovna ka. U ovo| emo ekc| pak govort o meduodnosu Boce Boga to to
zna Wccanma.
Vena poaznka upoznata |e s CIN-CANG smboom, ko| |e nastao u okr|u TAOIZMA.
Ta| poznat smbo oskava |ednstvo Yn Yang energ|a. Yn |e enska, reaktvna,
duhovna energ|a - Boca. Yang |e muk, aktvan, fzka energ|a - Bog. U Yn-Yang
smbou ove su dv|e kompementarne se prkazane omotane |edna oko druge u
pokretno| sfer.
Ono to vdmo u ovom prastarom smbou |e da kompementarne energ|e - Yn Yang,
Boca Bog, Duh mater|a - nsu odvo|ene suprotstav|ene, nego s|edn|ene
kompementarne snage. U Wcc ta| koncept oskavamo romantno s|edn|en|em
Boce Boga, kompementarnh snaga povezanh za|edno |ubav|u uza|amnom
strau.
tove, u Yn-Yang smbou vdmo da svaka od th dv|u snaga sadr kcu one druge.
U tamno|, ensko| snaz Yna vdmo sv|etu kcu Yanga. U sv|eto|, muko| s Yanga
vdmo, kcu Ynne tamne bt. Svaka po prrod vod natrag drugo|.
U Wcc kaemo da Boca rada Boga - sv|et zametak Yang energ|e u n|o| raste dok
mu ona ne podar vot. Stoga kaemo da mater|ano posto|an|e prozaz z duha.
A kako Bog - kao sv m - doaz od Boce, n|ena |e bt uv|ek u n|emu, to |e n|egova
dua ako bsmo se tako zraz. Tako |e btak Yna uv|ek prsutan u Yangu, |er to |e
n|egov zvor - mater|a zaz z Duha ta| Duh nos u seb.
Te dv|e snage - Boca Bog, Yn Yang - Duh mater|a - ne mogu zasta bt
odvo|ene. One su kao dv|e strane nova. Iako posto| ce na|e, on pak ne
|edan nov.
Na to se odnos sveta formua ko|a se korst u posvevan|u u VELIKOM OBREDU:
"Boca n|e vea od Boga
Nt |e Bog ve od Boce
Obo|e su |ednak
Nt |edno n|e potpuno bez drugoga."
I kako kompementarne se ne mogu posto|at odvo|ene |edna od druge, tako se nt
mo od n|h ne moemo odvo|t. M nsmo promatra Svemrskh sa, nego n|hov
po|avn obc. M smo n|hovo vo |ednstvo - Duh mater|a. Ne moemo se
|ednostavn|e odvo|t od Boce Boga no to se moekua kska moe odvo|t unutar
spo|a. Posebn znutra |esmo, a odvo|en od n|h, nkada.
Wcca kao v|era |e prepuna smboa, a n|e bogata mtovma.
Sredn| mt Wcce |e Sazak Boce. Moemo ga vd|et u mnogm obcma moe se
tumat na ve razna, a uv|ek govor o meduodnosu zmedu dv|e kompementarne
se.
Mt Saska Boce |e u |ednostavan po obku. Boca stvara, rada se v|enava s
Bogom. Bog umre, bo dosovno smbok. Boca oduu|e vratt ga s|ed ga.
Kad ga pronade, uskrsava go se na drug nan ponovno s|edn|u|e s n|m. Iz th
dogada|a soen |e krug unutarn|eg (nvouc|a) van|skog (evouc|a) razvo|a na tome
se teme| red u Svemru.
Posto|e bro|ne nace mta. Star |e barem toko koko |udsko pamen|e - u
stvarnost v|ero|atno mnogo star|. Katkad su Boca Bog prkazan kao ma|ka sn,
ee kao |ubavnc. Katkad su prkazan kao kov stoga spoa kao u sua|u Demetre
n|ene ker Perzefone u pr o Kastoru n|egovom bratu Pouksu. N|edan od
navedenh deta|a ne m|en|a osnovno znaen|e pre.
Sazak Boce moe se prhvatt na mnogo razna. Na||ednostavn|a na|prstupan|a
razna |e pra o por|ek|u godn|h doba postav|an|u v|enh ckusa vremena
Zem|e.
Na s|edeo| razn Sazak Boce govor o besmrtnost due ckusu smrt ponovnog
roden|a, ko|em smo sv podvrgnut kroz mnoge vote.
|o |edna razna pra pru o stvaran|u sasku Duha u mater|u kroz duu te n|en put
roden|e ponovnog roden|e te kra|n| povratak boanskome zvoru.
Sva ova znaen|a, kao mnoga druga zraava|u se kroz mnoge nace ovoha svetoga
mta.
Nedavno ste se susre s |ednom nacom Saska Boce u pr o stvaran|u z
V|et|eg Evande|a. Ovd|e promatramo Bocu kako stvara Boga z sebe s|ed ga
kada padne u mater|u. Ponovno se u|edn|u|u s Bogom vasttm saskom u mater|u
kroz mnoge due, Boca postav|a skuse posto|an|a, smbozrane n|enom vretenom
|e koo okree Bog.
S|ede nek drug prm|er Saska Boce.
CCBELE # ATTIS - Boca Ma|ka u Frg| (danan|a Turska), Cybee |e z|ednaena s
rmskom Vekom Ma|kom (Magna Mater). Oboavan|e Cybee bo |e vro popuarno u
doba Carstva prvuko |e mnoge s|edbenke. Prema n|enom mtu, Cybee |e ba prvo
be ko|e |e posto|ao, stvorv sama sebe. U to| zor posto|an|a, Cybee |e ba
ANDROGINA, |ednako ensko kao muko - |er sadravaa |e zametak svega ba |e
savreno |ednstvo kompementarnh snaga Duha mater|e. Vremenom |e Cybee
odua odvo|t te dv|e se, stvara|u vd|v Svemr. To |e naprava kastrra|u se -
odva|a|u muke odnosno fzke d|eove. Iz odrezanog pensa narastao |e Bog - Atts.
Atts |e postao Cyben pratac duboko su se vo|e. A |e Attsa uba dv|a svn|a -
est smbo smrt. Putu|u u Zem|u mrtvh, Atts |e postao m|enk kra|ce Perzefone,
ko|a ga |e una svo|m pratocem. U meduvremenu, Cybee shrvana bo e|ea |e
Attsa natrag odua ga |e vratt z Zem|e mrtvh. Cybee |e otputovaa do Zem|e
mrtvh gd|e |e skopa pogodbu s Perzefonom kako e d|et Attsa: svake godne Atts
e provest 6 m|esec ve sa Cybee 6 m|esec u Kra|evstvu mrtvh. Za onh 6
m|esec ko|e |e Ats provodo s Cybee, Zem|a |e cv|etaa votom - to |e |eto. U drugh
6 m|esec ko|e |e provodo s Perzefonom, vot se povao sa Zem|e - to |e zma. Atts
|e esto smbozran stabom svake se godne za n|egova ponovnog roden|a savo
ukraava|u sveto drvo - |edno od por|eka Yue-skog stabaca. Druga zanm|va
karakterstka n|hovog oboavan|a |e da su Cybee Atts ma transseksuano
sveenstvo - mukarce ko| su mtra n|en prm|er samokastrac|e nakon toga su
v|e kao sveence.
DEMETRA # PERZEDONA - Demetra, |e me zna ma|ka |e grka boca Zem|e
po|oprvrede. Demetra |e maa prekrasnu kerku Koru (D|evca) ko|u |e vo|ea ve od
ega. Za|edno su Demetra Kora brnue za Zem|u, kako b podzaa svaku vrstu
rasn|a. Bog smrt, Had, takoder |e postao opn|en |ubav|u za Korom - a drugom
vrstom |ubav. Had |e oteo Koru odno |u |e do Kra|evstva mrtvh gd|e |u |e uno
svo|om kra|com te |e postaa poznata kao Perzefona. Nezna|u to se dogodo s
n|enom ker, Demetru |e obuzea na|dub|a tuga. Kako |e ma|ka pakaa, pao |e prv
sn|eg, b|ke su umrae Zem|a |e prv put dov|ea zmu. Demetra |e traa posvuda,
a n|e moga na nt Koru nt bo koga tko b ta znao o n|enom nestanku.
Napost|etku, Demetra se obrata Hekat (Boca Preobrazbe) ko|a |e |edna moga
saznat to se dogodo - |er Hekata zna sve. Demetra se s|ura u Kra|evstvo mrtvh da
se suo s Hadom vrat kerku natrag. Nakon mnogo pregovora, postgnut |e dogovor
po ko|em e Demetra bt sa svo|om ker 6 m|esec svake godne, za vr|eme ega e
ona bt Kora, D|evca. To e bt |eto za to vr|eme dv|e Boce e se brnut da
Zem|a bude podna. Ostah 6 m|esec Kora e provodt s Hadom u Kra|evstvu mrtvh,
kao Perzefona. Za to vr|eme Zem|a e bt u zmskome razdob|u |er e se Demetra
vraat tugovan|u. Tako |e zapoeo ckus godn|h doba. Demetra Kora-Perzefona
vrate su se na Zem|u u Eeussu, bzu Atene tamo su boce ustanove svo|e svete
ta|ne, ko|e su se tovae godn|e t|ekom mnogh sto|ea. Te ELEUSINSKE TAJNE
smatrae su se na|svet|m obredma u starome sv|etu uk|uvae su mnoge savne
nc|ante. Uvd|ev razaran|e prve zme, Demetra |e ustanova po|od|e|stvo
odabraa |e eeusnskog kra|eva Trptoemusa da pror po sv|etu znan|e o uzgo|u
uvan|u s|emena tako da ov|eanstvo ne pat preve za vr|eme n|enog razdob|a
tugovan|a.
INNANNA # DUMUZI F Innanna |e ba boca zattnca starog sumerskog grada
Uruka (Erech) u Mezopotam|. Dumuz |e bo n|en smrtn pratte|, ko| |o| |e suo kao
kra| Uruka. |ako ga |e vo|ea vot mu |e kao n|enom pratte|u b|o vro sadak. No
Dumuz|a |e uba dv|a svn|a sao |e u Kra|evstvo mrtvh. Innanna |e ba
zbezum|ena od tuge kad |e ua za n|egovu smrt odua ga |e s|edt tamo dovest
ga natrag. Ba |e uv|erena da e mo nagovort Ereshkga, kra|cu mrtvh, da pust
Dumuz|a |er b|ahu sestre. A putu|u prema Kra|evstvu mrtvh Innanna |e naa na
sedam vrata. Na svakm |e vratma moraa ostavt komad od|ee nakta dok n|e
potpuno goa ua u Kra|evstvo mrtvh - upravo onako kako se uaz u Kra|evstvo
vh. Iako se deta| pre razku|u u raznm nacama nnanna |e usp|ea osobodt
Dumuz|a vratt ga u Kra|evstvo vh uspostav|a|u ckus ponovnog radan|a. U
kasn|m nacama dv|e su se boce dogovore da e Dumuz poa godne provodt s
Innannom (|eto), a poa s Ereshkga (zma). S vremenom su sumersku cvzac|u
preuze Semtsk narod. Semt su preuze sumerske mtove, a su boanstvma da
svo|a mena. Tako |e Innanna postaa Ishtar, Dumuz Tammuz, a Ereshkga posta|e
Aat (Boca). |o kasn|e, za grke domnac|e Ishtar posta|e Afrodta, Tammuz posta|e
Adons (Gospod), dok Aat posta|e Perzefona.
IZIDA 5ISIS6 # OZIRIS - Izda Ozrs su grka mena starh egpatskh boanstava Aset
Asar |e tovan|e see u na|ran|a pov|esna vremena. D|eca Zem|e (Geb) Neba
(Nut), Izda Ozrs vadahu Egptom u |ubav mru, ue Egpane um|etnost
znanost. A n|hov brat Set posta|e |ubomoran na Ozrsa oduu|e ga ubt. Set |e
pozvao Ozrsa na veku zabavu ponudo nat|ecan|e; napravo |e vek obo|an sanduk
u |udskome ku ponudo ga onome tko u n| savreno pae. Sv su mukasc
sprobava, a |e sanduk bo naprav|en upravo za Ozrsa. Kad |e uao u sanduk u ko|
|e savreno stao, Set |e zaupo pokopac zapeato ga - to |e bo prv SARKODAG.
Tada |e Set baco sanduk u N Ozrs se utopo. Set |e tada sebe progaso kra|em
Egpta. Zeo |e da mu Izda bude kra|com, a ona se pretvora u b|eu ptcu
odet|ea. Prevadava|u tugu, Izda |e po c|eom Egptu traa sarkofag u ko|em |e bo
t|eo n|enog mua. Kad ga |e pronaa zvea |e snaan mag|sk obred vrata ga z
mrtvh. S ov|enm Ozrsom zaea |e d|ete. Nakon toga, Ozrs |e postao Gospodar
mrtvh, a Horus |e roden kao n|egov sn zema|ska renkarnac|a. Posto|e druge
nace pre. Posto| pra da |e Set raskomadao Ozrsovo t|eo na etrnaest d|eova
Izda |e moraa prona sve d|eove kako b ga ponovno sastava. Na|popuarn|a
egpatska boca Izda nazvana |e "Dama s deset tsua mena". Izdn s|edbenc
nagaava|u da su sva boanstva ovotvoren|a |ednstvene duhovne stne. Izdno |e
tovan|e bo popuarno u Rmskome carstvu. Danas |e sredn| Izdn kut
DELLOWSHIP OD ISIS Aset Shemsu, ko| |e na|vea organzac|a usm|erena na
Bocu u zapadnome sv|etu.
IZANAGI # IZANAMI F u ovo| |apansko| SHINTO nac mta, spoov su obrnut Bog
s|ed Bocu. Izanag (ona| ko| pozva) Izanam (pozvana) |e |apansk stvorte|sk par.
U poetku, Izanag |e baco svo|e kop|e u ocean. Vrh kop|a se rasuo na komade, od
ko|h su nasta |apansk otoc. Izanam |e pesaa oko kop|a, a Izanag |u |e s|edo dok
|e n|e uhvato te su posta |ubavnc. B su sretn ma su mnogo d|ece. A
pos|edn|e Izanamno d|ete bo |e Bog vatre, a ona |e pr porodu tako opeena da |e
umra. Izanag |e bo shrvan tugom oduo |e s|edt svo|u dragu u Drug sv|et kako
b |e vrato. Uao |e u Kra|evstvo mrtvh pronaav Izanam, moo |e da mu se vrat.
Izanam |e odba, a kako |e Izanag nzstrao ona mu |e otkra da |e se n|en van|sk
obk poeo razgradvat. Posram|ena tm prznan|em st|eraa ga |e z Kra|evstva
mrtvh na spetu duhova. |o tun| nego pr|e, Izanag |e otao do obn|e r|eke da b
se prosto od kontakta s mrtvma. Kako |e zvodo obred, nekoko |e boanstava
rodeno, medu n|ma boca Sunca Amaterazu. Iako Izanag n|e mogao dovest
Izanam natrag u sv|et vh u starome ku, Amaterazu se moe smatrat kao ponovno
roden|e vastte ma|ke tako |e zatvoren mtsk krug.
LEKCIJA L
INVOKACIJA
Invokac|a |e obk motve ko|a se obraa Boanstvu nekom n|egovom
osobtom ku, moe ga za prsutstvo pomo.
U Correansko| tradc|, dva su osnovna obka promatran|a Boanstva:
UNIVERZALNO BOANSTVO OSOBNO BOANSTVO.
Unverzano Boanstvo promatra se kao sveprsutno, naaze se u svemu. To |e
boanska sv|est za energ|e ko|a obku|e da|e vot svemu to posto| - u
Correansko| tradc| v|eru|emo da |e sve to posto| vo. Unverzano |e
Boanstvo znad svh osobnh kova ovotvoren|a, uk|uu|u sam Svemr.
Unverzano Boanstvo stvara, odrava bt |e sv|u stvar.
Unverzano Boanstvo |e zvan bo kakvog obka spozna|e, n|e n muko n
ensko ustnu |e toko daeko naem shvaan|u da moemo samo pokuavat
zamst n|egovu stnsku prrodu. Da bsmo to oska, obno mu se obraamo
kao Ma|c-Ocu bogu, pokazu|u da Unverzano Boanstvo sadr Bocu Boga
unutar sebe.
Kao dodatak Unverzanom Boanstvu mamo osobno boanstvo.
Osobno boanstvo |e bo ko| aspekt Unverzanog Boanstva s ko|m se
moemo os|ea|no povezat. Zovemo ga osobnm |er mu se obraamo osobno,
nasuprot apstraktn|em Unverzanom Boanstvu.
Unverzano Boanstvo |e kao d|amant. D|amant |e samo |edan kamen, a ma
mnogo strana. Pogedate d|amant s bo ko|e strane zbza, vd|et ete na
strancama uzorke ko| nsu vd|v z vee da|ne. Promatrate strance
dragu|arskm poveaom, otkrt ete u kamenu obke ko|e nkada ne bste
ugeda kada gedate d|amant u c|en.
|ednako tome, Unverzano Boanstvo |e |edna sa - "|edna Snaga u Svemru" -
a ma mnogo sm|erova d|eovan|a, a to su osobna boanstva. Kroz mnoga
po|ednana vden|a osobnog boanstva, moemo naut stvar ko|e nkada ne
bsmo shvat kroz apstraktnu prrodu Unverzanog Boanstva. Osobna
boanstva prevode apstrakc|e Unverzanog Boanstva u |udske po|move kako
b h |ud mog po|mt s n|ma se postov|ett. Prroda ckus Unverzanog
Boanstva su prkazan kroz mtoog|u osobnh boanstava postov|een
usvo|en kroz os|ea|ne veze ko|e stvaramo s tm razdvo|enm kovma
Boanstva.
Unverzano Boanstvo |e bez kakva obka ogranen|a. Svak pokua|
uobavan|a odredvan|a Unverzanog Boanstva ogranava nau spozna|u -
stvara|u nae osobno boanstvo, ogranen obk Unverzanog Boanstva.
Ve |e osobnh boanstava - odnosno ogranenh kova Unverzanog
Boanstva - nego to e kada bt mogue zbro|at.
Osobna boanstva grana|u se z vekh Svemrskh sa - Boce Boga - kroz
boanstva ko|a potpomau po|edne funkc|e: Asphata, boca putova - do
veg |a bo ega to posto| - |er sve to posto| |e ogranen obk
Unverzanog Boanstva.
Opento se Boanstvo moe smatrat kao |edna unverzana snaga ko|a ma
sve ogranen|e referentne toke, a neke od n|h su:
U*#v1-%!'*o Bo8!*(,vo - sve to |est.
Bo8#0! # Bo" - kompementarne snage, Yn Yang, Duh tvar td...
S1!& Sv1,#@ S*!"! - sedam osnovnh prauzoraka Boanstva.
Bo8!*(,v! %! o(o)#,. (v-@. F zattnc raznh stvar kao to su um|etnost,
znanost td...
V#71 $! (v#@ (,v!-# - po|ednan duh svakog stvoren|a stvar.
M s Boanstvom sud|eu|emo na svm tm raztm raznama kao na drugma.
Kada emo formano pokrent medud|eovan|e - na poetku obreda - pozvamo
to boanstvo.
"Invokac|a" se zvod z atnske r|e "vox" odnosno gas to zna da na ta|
nan pozvamo boanstvo - no to ne zna da nvokac|a mora uv|ek bt
zreena nagas. Invokac|a moe bt zreena u tn z srca, |er Boanstvo |e
onako u nama u|e nas.
Invokac|a formano pozva boanstvo da se prdru obno tra osobt
bagosov pomo. Uoba|eno |e da nvokac|a opsu|e kvatete boanstva
ko|emu se obraamo. Takoder nvokac|a moe zraavat zahvanost za
bagosove ko|e smo prm ran|e.
Invokac|e su esto vro |epe. Mogu bt p|esnk zraene katkadu su zrazto
um|etnk obo|ene. A na|bo|a |e nvokac|a ona ko|a skreno zraava os|ea|e
ko|e srcem upuu|emo Boanstvu.
U svako| v|er, svakako u Wcc, osoban |e odnos s Boanstvom od prvenstvene
vanost. Imamo mnoge obke boanstava, a znamo da on - kao m sam -
na kra|u odraava|u |ednstvenu su ko|a tee kroz sve to |est. Ta |ednstvena
sa - Unverzano Boanstvo - |e beskra|no voea, stvara|ua uv|ek de
prema dobrome, pa su stoga sva osobna boanstva takva. Sve to
dov|avate ma razog |a |e svrha dobra - neete uv|ek vd|et to dobro, a
on |e uv|ek prsutno.
Boanstva u Wcc nkada se ne treba bo|at. Boanstvo vas nee sudt nt
progont, uv|ek vam samo e pomo. Iako nam se kroz karmu naa d|ea
vraa|u, to n|e Bo| sud nego nuna ravnotea - to |e prsutno kako b sva ba
rasa. Boanstvo vam u votu moe dat teke ekc|e, a one su motvrane
|ubav|u, da osgura|u na rast - nkada da nas kazne. togod vas pogodo,
Boanstvo vam e pomo da kroz to prodete - |er Boanstvo e samo rast
radost, u kakvom god osobnom obku dov|ava Boanstvo.
OBLICI 5ASPEKTI6 BOANSTVA
Mnogo |e ve kova osobnog boanstva no to bsmo kada mog zamst - |er
bo ko| obk moe opsat osobno boanstvo, ako ta| obk moe VAMA
ut|eovt d|e Boanstva.
Sv obc osobnog boanstva odgovara|u |ednome ve sedam osnvnh
prauzoraka, katkad nazvanh "SEDAM SVETIH SNAGA" raznm snm
nazvma. Vd|et ete boanstva okup|ena u veem bro|u - esto u skupnama
po 12 - a on samo udvostruu|u neke od sedam osnovnh obka.
Vena sv|etskh PANTEONA uk|uu|e desetke stotne boanstava,
umnogostruu|u sedam osnovnh prauzoraka. To |e stoga |er su se man|e
m|esne kuture n|hov panteon zbava ras u vee, heterogene kuture,
zadrava|u opet razte zvorne tradc|e. U tabc ko|a s|ed nsmo nt
pokua skupt sva boanstva po|edne kuture, nego smo nave neka od
gavnh boanstava th kutura, svrstav h u sedam osnovnh prauzoraka.
SEDAM OSNOVNIH PRAUZORAKA 5ARHETIPOVA6
Prauzorc Boce: D|evca, Ma|ka, Boca Preobrazbe
Prauzorc Boga: |unak, L|ubavnk, Kra|, Carobn|ak
PRAUZORCI U RAZLIITIM KULTURAMA
PRAUZOR
AK
JUNAK DJEVIC
A
LJUBAVN
IK
MAJKA KRALJ BOICA
PREOBRAZ
BE
AROBNJA
K
PLANETA
Mars Vener
a
Sunce M|ese
c
|upte
r
Saturn Merkur
GERMAN
SKI
Tyr Freya Badur Frgga Thor Hea Odn
IRSKI
Ogmo
s
Brgd Aengus Boan Nuad
a
Morrghan Dagda
GRKI
Ares Afrodt
a
Apoon Hera Zeus Hekata Puton
RIMSKI
Mars Vener
a
Apoon |uno |upte
r
Carmenta Saturn
ADRIKI
Ogun Oshun Chango Yema
ya
Obat
aa
Oya Eegua
EGIPATSK
I
Horus Hat-
Hor
Ra Izda Amon Sekhmet Osrs
HINDU
Ganes
ha
Durga Vshnu Laksm

Brah
ma
Ka Shva
BOANSKI ZATITNICI
Mnogo obka osobnh boanstava posto| stoga da b |ud mog stvort osobnu,
os|ea|nu vezu s Boanstvom. Apstraktna prroda Unverzanog Boanstva |e
teka ven |ud za shvatt s n|om se povezat. Osobno boanstvo oskava
boansk k na nan ako shvat|v |udma ko|e nas os|ea|no snano prva.
Ima mnogo, mnogo osobnh boanstava |er svaka osoba |e razta pa stoga
ma razte potrebe ko|e boanstvo moe spunt. Boanstvo su sve stvar za
sve |ude - stoga Boanstvo mora mat vro mnogo osobnh obka.
Ona| k Boanstva s ko|m po|edna osoba na|bo|e sud|eu|e nazva se
ZATITNIKQCA. Zattnk |e ona| s ko|m na|ve radte. Nekm |udma odnos sa
zattnkom bt e ntenzvan os|ea|an. T |ud mat e snove vz|e svoga
zattnka mog b naut kanazrat proroanstva s vremenom.
Za druge |ude |e zattnk nadahnue prm|er, pomau m da razv|u
kvatete ko|e zattnk ut|eov|u|e. Posto|e boanstva |e su kvatete vrne
poput mudrost, hrabrost mag|ske sposobnost n|hov se posveenc
nada|u razvt te vrne u sebe. Druga bonstva ma|u vrne poput stvaraatva,
sree samozraavan|a n|hov se posveenc nada|u post sno zabru
h za zattnke.
No nee svatko mat |ednog zattnka. Nt ako mate zattnka to zna da ne
moete radt s drugm boanstvma. Sv obc osobnoga boanstva su do
Unverzanog Boanstva stoga se on nkada nee sukob|avat - ako se |ud
mogu sukob|avat preko n|h moe vam se unt da su u sukobu ako VI
v|eru|ete da tako treba bt.
Mnog ma|u ve zattnka. Katkad sv ma|u st status, a katkad |e |edan
gavn zattnk, a osta su man| zattnc. To n|e neobno |ednako dobro
d|eu|e.
KAKO ODABRATI ZATITNIKAR
Zapravo, zattnk bra vas.
Boanstvo to n na nekoko nana: moda e vas prvu me ska
boanstva, a da zapravo ne znate zato. Ska boanstva n|egovh znaa|k (
totema) moe vam se uestao po|av|vat u votu. Moda ete mat vz|u -
ete naprosto "znat".
I ete odabrat zattnka |er mu se dvte ete post n|egove kvatete.
Moete mat zattnka onoko koko h trebate. I ne morate mat n|ednog -
n|e neophodno. T|ekom vremena moete m|en|at dodavat zattnke. On
su ovd|e da vam pomognu, a ne da vas obvezu|u.
POSVEIVANJE SVOME ZATITNIKU
Kad ste |ednom prona zattnka, s n|m trebate razgovarat mot mu se, te
prnost rtvu redovto. Vro |epa rtva |e sv|etost sv|ee, predmet ko|
predstav|a|u odanost. Posuda vode, brana so tpna |e rtva nekh
posveenka. S|ede mrs, cv|ee, satko. N|e toko btno to se nud kao rtva
koko stav posveenka - rtva mora bt prnesena z |ubav skrenog
posvevan|a. Oeku|emo bagosov zattnka, a rtvu ne prnoso zato |er |e to
boanstvu potrebno - |er n|e - nego da zrazmo zahvanost spremnost da
uzvratmo d|emo.
Zapamtte da |e va zattnk boanstvo s n|me se treba odnost na nan ko|
smatrate prkadnm za boanstvo. Boanstvo vam odgovara na nan na ko| u
se obraate |er shvaa da |e to ono to ete od n|ega.
DRUGE VRSTE ZATITNIKA
Nema|u samo po|ednc svo|e zattnke, nego takoder zanman|a druge
aktvnost mogu takoder mat zattnke. Posto|e bro|n zattnc obrazovan|a
gazbu na prm|er. On e takoder bt povezan sa Sedam Sveth Snaga - na
prm|er Sesheta, staroegpatska boca psan|a obrazovan|a, |e D|evca.
Takoder, po|edne svetkovne takoder ma|u zattnke. Uoba|eno |e da on
budu |edna ve Sedam Sveth Snaga bo ko| n|hov zadebn k |e
odgovara|u. Prm|erce, Boca Preobrazbe |e zattnca Samhana moe bt
pozvana kao |ednostavno kao Boca Preobrazbe u nekom od zasebnh kova
kao to su Hekata, Morrgan Hea - bo ko| od mnotva drugh. D|evca |e
zattnca Sv|ence (Imbog) moe bt pozvana kao D|evca u nekom
osobtom ku kao to |e rska Brghd.
TO JE INVOKACIJA
Invokac|a |e u osnov vrsta formane motve. Moe bt upuena Unverzanom
Boanstvu, osobnom boanstvu zattnku. Treba govort z srca odraavat
skrene os|ea|e.
Kada pozvate boanstvo, trebate ga snano zamst. Sku moete zamst u
umu kako se ovotvoru|e spred vas. Nek zam|a|u boanstvo kao amorfno
sv|eto pak kao sv|etosnu kugu stup. Moete zamst kako saz u kp
sku. Sv ov kao drug nan zam|an|a dobr dok nam pomau da se
usredotomo na boansku prsutnost ko|u pozvamo.
VJEBE
Na ovo| tok razvo|a treba bste redovto radt v|ebe 7, 8 9, te povremeno v|ebu
10. Treba bste os|eat svo|u sposobnost za v|eban|e veom, svo|e vr|eme brm
zam|an|e |asn|m. Cakre su kao m, to h ve korstte, posta|u |ae. Zato |e
vano svakodnevno v|eban|e kako b postupno tra|no o|aava akre.
S|edea v|eba treba bt dodana dnevnome s|edu, nakon v|ebe 9. U dane kada
radte v|ebu 10, ona e s|edt ovu v|ebu.
V$18)! G 44
Moda e vam se nt da se vraamo na poetak, |er |e v|eba 11 |aan|e akr na
danovma gd|e smo v|eba u prve tr v|ebe. No v|eba 11 |e puno ntenzvn|a od
v|eb 1-3 n|eno v|eban|e razvt e vam sposobnost da ruku|ete energ|om na puno
vo| razn.
Postte otpustte.
Radte v|ebe 7, 8 9 kao obno, otvara|u akre te m|en|a|u m bo|u prvo u b|eu
pa u |ubastu. Kada ste to naprav, neka ska zb|ed - kao pr|e v|ebe s munom.
Otvara|u akre na ova| nan, poveavate energ|u ko|u moete korstt.
Sada podgnte ruku - sve|edno ko|u. Podgnte |e tako da |e dan uspravno da |e
okrenut prema zdu ko| |e uda|en oko 1.5-2m. Zamste kako z sredta dana zaz
zraka crvene sv|etost de prema zdu - neto kao aserska zraka. Zamste |e to
|asn|e to ark|e crveno.
Zadrte sku tako dugo dok vam |e ugodno.
Sada zamste da se zraka pova natrag u va dan.
Ponovte s drugom rukom. Kadgod v|ebate |ednu ruku, obavezno to unte s
drugom. To |e stoga |er ete h esto trebat ob|e od|ednom ob|e b trebae bt
|ednako razv|ene.
Kad ste gotov s ob|e ruke, moete napravt v|ebu 10, ako ete. Ako ste umorn,
v|eba 10 e vas osv|et. Ako ne radte v|ebu 10, spremn ste za zatvaran|e.
Zamste opet sedam |ubasth kug zatvorte h kao to |e uoba|eno, prema
uputama u v|eb 7.
Postte otpustte.
Izvodte ovu v|ebu nekoko dana dok vam ne de agano, a tada |u zam|ente
v|ebom 12.
V$18)! G4<
Kao to |e esto pr ovm v|ebama, v|eba 12 pon|e |ednako kako v|eba 11.
Izvodte v|ebu 11 kao pr|e do trenutka kada ste stvor crvenu zraku sv|etost do
zda.
Kada mate |asnu |aku sku zrake, ponte |u pomcat. Za to n|e potrebno pomcat
danove nego |e usm|erava|te z dana.
Crta|te zrakom po zdu |ednostavne sce. Zamste da su sce naprav|ene od ste
crvene sv|etost kao zraka. Pokua|te zadrat sku ak kada crtate s|edeu -
posta|at e |ednostavn|e v|ebom ne brnte ako vam nee usp|et od poetka.
Kada ste ovada |ednostavnm crtema, pokua|te psat r|e kosm sovma. To
poveava um|ee ove tehnke.
Kad os|ette da |e dovo|no, vratte zraku u dan pustte da se ske raspa|u.
Zapamtte da treba sto napravt s drugom rukom.
Sada moete napravt v|ebu 10. Ako ne, odmah zatvorte akre kako |e gore opsano.
Postte otpustte.
V|eba|te ovu v|ebu dok vam ne bude |ednostavna. Ne morate uv|ek korstt zd za
crtan|e, pokua|te crtat po zraku.
Zete , v|ebu 12 moete v|ebat odvo|eno od drugh - u autobusu, u trgovn, na
otvorenom, gd|egod ete. |ednostavno poa|te zraku ponte crtat. Zapamtte da
postte otpustte nakon toga. Ovo |e dodatak a ne zam|ena za va dnevn s|ed
v|eb.
Kad os|ette da ste spremn, predte na v|ebu 13.
V$18)! G4H
V|eba 13 |e potpuno |ednaka v|eb 12 osm to se um|esto crvenoga sv|eta korst
raznobo|no. To zna da sve bo|e treba vd|et od|ednom, u svm dugnm n|ansama.
Bo|a sv|eta - odnosno energ|e - ko|u korstmo neobno |e vana. Bo|a odraava
ttran|e energ|e n|enu osobtu prrodu. Opento, energ|a se dov|ava kao b|ea
bo|a, kada |e u prrodnom stan|u. B|eo sv|eto |e tako dobra, opeupotreb|va energ|a
ko|u se moe korstt za bo to to bsmo mog poe|et radt. Kao prozran krsta
kremena, b|eo sv|eto po|aava sve to radmo bez da doda|e ta svo|e vastte
energ|e. To |e zvrsno u mnogm sua|evma. Kada kuge obo|enog sv|eta u akrama
zam|ente b|ema, po|aavate umnoavate energ|u akr.
Katkad |e pak bo|e korstt obo|enu energ|u, |er n|ena osobta kvateta moe pomo
u onome to radte. Na prm|er kada kuge b|ee sv|etost u akrama pretvorte u
|ubaste, stav|ate h u stan|e ttran|a |ubaste energ|e - |ubasta |e energ|a vro
duhovna doaz z na|ve razne ba, ne da se svaka akra postav na svo|u
na|vu prrodu na|vee dobro.
U ovo| v|eb korstmo crvenu energ|u. Crvena po|aava snagu votnost. Ovd|e |e
korstmo kako b akru pogurnu korst |e na nov neuoba|en nan. Tako crvena
energ|a oakava v|ebu doda|u vam energ|u potrebnu za v|eban|e. Raznobo|na
energ|a kortena u v|eb 13 su kako b se sv aspekt dotne akre stodobno
razv|a na sto| |e osnov kao duga kortena u v|eb 3.
O bo|ama n|hovm ut|eca|ma na energ|u naut ete t|ekom vremena. Ntko ne
dov|ava bo|u energ|e na potpuno |ednak nan - kako ntko nt ne dov|ava bo|u
|ednako fzkm oma, uzmte samo za prm|er osobe s|epe za po|edne sve bo|e.
Nek |ud razv|u vro osobte nane opsvan|a ttran|a energ|e kroz bo|e. Sustav ko|
m rabmo |e na|uoba|en|. Ako nae skustvo kazu|e druk|e, to |e u redu - samo |e
druk|a. Ipak bste treba zvodt v|ebe s bo|ama kako su prkazane.
AROLIJA MJESECA F VJETIJA BOCA
V|et|a boca |e vro star obk aro|e, s bezbro|nm nacama. Zamsao zvoden|a
aro|e zapeavan|a u posudu |ednako |e stara kao prozvodn|a posuda moe se
smatrat pr|enosnom nacom zakapan|a aro|e u Zem|u - |er posuda ovd|e
predstav|a Ma|nu utrobu.
Mnoge su prm|ere ovoga prona arheooz, ako su ovovremene nace dosta razte
od starh - d|eomno zbog uporabe razth mater|aa dostupnh za mag|sk rad. U
prom vremenma esto su se korste posude u obku |udskh kova, |er |e posuda
tada preuzmaa karakter duha ko| |e pomagao u ostvaren|u aro|e. Katkad |e c|ea
posuda ba u obku ov|eka votn|e, a katkad |e prkazana samo gava. Takozvan
BELLARMINSKI UPOVI, nose snost sa starm Bogom - esto u trostrukom obku
- uoba|eno su se kort za ove aro|e s n|ma su |ako povezan.
Danas uoba|eno korstmo bo ko|u posudu ko|a nam se svda |e pogodna za
uporabu. Ukrasne su posude traen|e, a stakene posude - obne ko|e smo sam
ukras - |ednako su dobre.
Za ovu v|et|u bocu trebat e vam:
M!'! 3o('.! - npr. posuda za d|e|u hranu boca za |ekove.
V12! 3o(.! - npr. posuda za zmncu ukrasn spremnk.
Ko&! 3!3#-! # ,#*,! - na|bo|e crvena tnta.
B#'$1 - sm|esa perna kadu|e |e dobra za opu uporabu.
M!'o 1,1-#>*o" .'$! - van|a b ba dobar zbor. (eterno u|e van|e |e
akohon ekstrakt)
N17,o /!&1*$! - |unak za akvar| |e dobar, |er |e stan ako se s n|m ruku|e.
N17,o vo1.
Odaberte vr|eme kad vas ntko nee uznemravat. Ako |e mogue, bocu radte za
vr|eme rastueg m|eseca.
Sakupte sve to |e potrebno.
Kao obno, ponte s en|em otputan|em.
Dobro |e zapat sv|ee - za dodatnu energ|u. Sada znate postavt c|e krug ako
ete - a to zasta n|e nuno.
Uzmte komad papra - moe bt kakav ete: obn papr za psan|e tskan|e, a
moete upotr|ebt ukrasn papr ako vam to pomae u pomaku sv|est.
Na papr napte to ete post aro|om. Kako |e boca predmet ko| se moe drat
onoko dugo koko to ete, osobto |e pogodna za dugotra|ne e|e - prm|erce
bagostan|e, mr u ku, ravnoteu sno.
Ze|u spte u obku s|edee nkantac|e:
"|edna |e Snaga u Svemru |a sam n|eno savreno ovotvoren|e. Kao takva seb
stvaram (ovd|e ubacte svo|u e|u). To ovotvoru|em u skadu sa sva|om sobodnom
vo|om bez tete po koga. Svom svo|om snagom, tr puta tr, tako hou tako e bt."
Dok to spsu|ete, usredotote se na e|u. Zam|a|te kako to mate, kao da |e e|a
ve ostvarena - ve vaa. Os|ea|te se sgurno zna|te da e st.
Presav|a|te papr dok n|e dovo|no maen da stane u man|u bocu.
Izgovorte:
"Pogeda|te, sta|em uz Snage Svemra."
Zamste potok b|ee sv|etost kako se na vas z|eva znad vae gave spun|ava|u
vae t|eo. To |e sv|etost Duha - Boce. Ona e vam pomo u vaemu radu.
Drte papr u rukama zamste kako |e okruen b|eom sv|etosnom kugom.
Ponovno se usredotote na svo|u e|u. Zamste da |e ve vaa, ve ostvarena.
Izgovorte nagas:
"|edna |e Snaga u Svemru |a sam n|eno savreno ovotvoren|e. Kao takva seb
stvaram (ovd|e ubacte svo|u e|u). To ovotvoru|em u skadu sa sva|om sobodnom
vo|om bez tete po koga. Svom svo|om snagom, tr puta tr, tako hou tako e bt."
Stavte papr u man|u posudu zatvorte |e vrsto.
Izgovorte:
"Kako zatvaram ovu posudu, tako svo|om vo|om peatm e|u u ostvaren|e."
Sada stavte man|u posudu u veu. Ispunte kamenma prostor zmedu van|ske
strane mae posude unutarn|e strane vee posude, otprke do poa vsne. Zato su
pogodn akvar|sk kamen, |er su dovo|no maen da ako spune prostor.
Nadopunte vodom veku posudu do vrha.
Doda|te u vodu tr kap u|a.
Doda|te b|e.
Zamste da se vea posuda pun b|em sv|etom. Vdte kako to sv|eto s|ava z n|e
kao maeno sunce, a|u energ|u u svm sm|erovma. Izgovorte togod poput:
"Zem|a dr vodu. U|e hran vatru. Zrak hran b|e. Neka snage poea hrane mo|u
aro|u pronose |e da|e u v|enome pesu. Po mome naogu, neka tako bude."
Dobro zatvorte posudu nkada |e ve nemo|te otvort.
Postte otpustte kao obno.
Stavte posudu negd|e u svo| dom - na ogedno m|esto ako |e ukrasna, skrveno ako
|e obna. Ostavte |e tamo da vam donos kvatetu ko|u ste ovotvor.
Druga|e, posuda moe bt zakopana ostav|ena van.
* "tr puta tr" - ako se s|eate pre o Ptagor u Lekc| 5, s|ett ete se da tr u
numeroog| predstav|a mag|u um|etnost stvaran|a. Tr puta tr devet predstav|a
otvaran|e ovotvoren|a prema v|enost. Budu se deset zbra|an|em vraa na |edan,
devet predstav|a na|ve doseg pr|e povratka stvorte|u.
BOANSTVO MJESECA F BOG
Kako moemo vd|et u V|et|em Evande|u, u Wcc se Bog smatra d|eom Boce.
Ona ga |e stvora on |e n|ezn sn. Stvoren od n|e, on |e n|en brat. S|edn|en s n|om, u
zagr|a|u ko| stvara odrava Svemr, on |e n|en |ubavnk.
Na razn osnobnog boanstva, Bog n|egov bro|n obc su boanstva ko|ma se moe
prstupt s ko|ma se moe radt |ednako kao s Bocom. Na apstraktn|o| razn, Bog
predstav|a ovotvoren|e. Boca |e stvorte|ca, Bog stvara, za|edno ne stvaran|e.
Boca |e bt, Bog |e obk. Boca |e duh, Bog |e tvar. Boca |e v|ena, Bog predstav|a
vremenske ckuse. Boca |e vot, Bog |e v|en|e. N|hovo u|edn|en|e stvara sv|et
kakav pozna|emo.
Bog |e pokretna bt Boce.
Stoga to se Bog povezu|e s fzkm ovotvoren|em, obno ga se dov|ava kao
sv|eto - |er |e fzk sv|et stvoren od energ|e, odnosno sv|eta, usporenog ttran|a.
Tako |e Bog prkazan Suncem, a Boca M|esecom.
Bog uprav|a kvatetom vremena. Iz tog su razoga Boca Bog katkad zam|en kao
Ma|ka Prroda Otac Vr|eme. Bog kao gospodar vremena |e gospodar votnoga pesa
- vr|eme, s|ed dogada|a |e ono to omoguava ta| pes. Upravo kroz vr|eme energ|a
moe bt dovo|no usporena da postane tvar. Prroda vremena |e var|va, ve |e stvar
dov|a|a nego stvarnost a kroz n|ega su strukturran dogada| poprma|u znaen|e
nekm redom to omoguava da prom|ene rast postanu vd|v. U V|et|em
Evande|u, koo sree (usud karma) prkazano |e kao Bona presca - Boca prede
nt, a Bog okree koo. To |e stoga to Svemr nasta|e z Duha, a tra|nost mu da|e
vr|eme.
Na st nan Bog uprav|a godn|m koom - Boca mu da|e obk, a ga Bog pokree.
Kao gospodar Godn|eg Koa, Bog ma dva osnovna ka: mad Bog vota, |eta dana
star Bog smrt, zme no.
Bog |eta, gospodar vota, snage stvarate|stva, mad Bog predstav|a Sunce u puno|
snaz u sv|etom d|eu godne Bog |e u faz, kad se usredotou|e na rast razvtak.
Bog zme, gospodar smrt, snova mag|e, star Bog predstav|a Sunce ko|e sab u
tamnom d|eu godne Bog |e u faz kad se usredotou|e na sebe vraa se z fzkog
u duhovn sv|et.
U stara vremena |ud su se bav po|od|e|stvom u sv|etom d|eu godne, pod
zattom madoga Boga (ko| |e ut|eovo podnost po|a n|egu|uu snagu Sunca). U
tamonom d|eu godne, |ud su se mora osont na zahe hrane ko|u su pohran
onoga to su mog uhvatt pod zattom staroga Boga.
Godn|e koo v|eno se okree zmedu ta dva osnovna prncpa.
U mtoog| |e Bog katkad prkazan kao |ednstven k ko| raste od madoga do staroga
Boga, provode |eto kao mad Bog uz Bocu Ma|ku u sv|etu vh, a zmu kao star
Bog s Bocom Preobrazbe u drugome sv|etu - kao u mtu o Adonsu ko| |eto provod
s Venerom, a zmu s Perzefonom Tammuz ko| |eto provod s Ishtar, a zmu s Aat.
Katkad |e prkazan kao dva odvo|ena ka, a Boca |e ona ko|a do godne provod s
madm, a do sa starm Bogom, kao u mtu o Bodeuwydd ko|a |eto provod s Lughom,
a zmu s Hafganom. Ob|e nace pra|u stu pru: u pesu vota dua de napr|ed u
nepreknutom krugu smrt ponovnog roden|a.
Uz ta dva ka, Bog se moe dov|et u etr osnovna arhetpa. Mad Bog predstav|en
|e arhetpovma |unaka L|ubavnka, a star Bog arhetpovma Kra|a Carobn|aka. Sv
kov Boga potpada|u pod |edan ve ovh arhetpova, |ednako kao to sv kov
Boce potpada|u pod arhetpove D|evce, Ma|ke Boce Preobrazbe.
|unak |e prvak ko| preaz sve zapreke ut|eov|u|e stvaraaku snagu votnost, te
samozraavan|a (astrook Mars).
L|ubavnk |e pratte| Boce, umru ponovno roden Bog ko| ut|eov|u|e sve vrne
(astrook Sunce).
Kra| |e Bog pravde kozmkog reda, bagostan|a rasta (|upter).
Carobn|ak |e boanska Luda, vadar mag|e, prorcan|a Drugoga sv|eta (Merkur).
Carobn|ak se nazva Rogatm Bogom |er esto nos rogove povezu|e sa sa umom kao
smboom Drugoga sv|eta.
LEKCIJA N
ODJEA
U prethodnm smo ekc|ama rasprav|a o prrod Svemra mag|. Govor smo
o proavan|u prostora, postav|an|u kruga, pozvan|u Cuvara Boanstva - a
sada o na|btn|em ptan|u, to od|enut?
to danas nos dobro od|evena v|etca?
Na||ednostavn| odgovor |e - sto to sv drug. Na obredma, okup|an|ma u
osobnom radu - za sve mogue prke - vena Wccana nos svakodnevnu
od|eu. Istu od|eu ko|u e moda nost za druge aktvnost. Naravno, mogu
odabrat posebnu "romantnu" "v|et|u" od|eu, dugake, eprave
sukn|e, skupe mater|ae, zanm|v nakt - a opet e to bt od|ea ko|u mogu
nost drugd|e.
Na|ee, na ven Wccanskh dogada|a |ud nose gotovo bo to poee.
Naravno, posto|e neke znmke.
OGRTAI 5ROBES6
Mnoge skupne voe nost ogrtae. Katkad e samo sveenstvo ko|e obred vod
nost ogrtae, katkad e h nost sv. Ogrta mogu bt sv |ednak kao oznaka
Hrama e svatko mat svo| razt ogrta. Ovo ovs o Hramu.
L|ud nose ogrta z nekoko razoga:
46 I%"'1!$. '#$13o+
Ogrta, kao druga oprema, mogu d|eovat kao KLJUEVI prema vem |a.
Ogrta nam moe pomo da se os|eamo arobno, a to pomae da
pomaknemo sv|est postanemo arobn. Ovo |e v|ero|atno na|bo| razog zato
nost ogrta.
<6 S,v!-!$. o($12!$ 93-#3!*o(,#:+
Imate posebnu od|eu, kao to |e ogrta kakav nose sv u skupn, to moe
stvort os|ea| da smo "posebn" - prpadamo odredeno| posebno| skupn. Kao
svaka unforma, noen|e ogrtaa oznaava da nmo neto to se razku|e od
svakodnevnog vota. A kada sv nose ogrta, stvara se os|ea| sodarnost -
sv smo u tome za|edno. To |e |o |edan dobar razog zato nost ogrta.
H6 Po&!81 3-o,o/. 1*1-"#$1+
U prom su vremenma |ud os|ea da od|ea sman|u|e protok pshke
energ|e. V|erovao se da bo to omotano oko t|ea bo to um|etno skro|eno
zakopano - usporava spr|eava protok energ|e. (Ostatak takvh v|erovan|a
vd se kod kranskh Ama, ko| |o uv|ek v|eru|u da gumb, zarvara ,
neda|boe! vecro, su tetn - ako su Am zaborav zvorn razog takvog
v|erovan|a.)
V|ero|atno |e u ran|e doba |udskog razvtka to bo stnto, a mao |ud danas
u to v|eru|e. Gardner|anka Doreen Vaente |e staknua da ako pshku
energ|u ne mogu zaustavt zdov, tank so| od|ee ne b |o| trebao bt zapreka
Doreen Vaente, A/C Witchcraft.
Sve|edno, mnog smatra|u da |e protok energ|e bo| ako ne nose t|esnu
od|eu. Iz tog razoga preporuu|u komotne ogrtae |ednostavnu od|eu ko|a
ne sputava t|eo. On kazu|u da rok, udoban ogrta s mao bez ega spod,
oakava mag|sk pshk rad, |er nema stsnutog remena zamrenh
struktura ko|e ometa|u t|ek energ|e.
Iako neemo zauzet stav da od|ea ometa energ|u, svakako se saemo da
udobna od|ea oakava gotovo sve, pa tako mag|sk rad. |asno |e da ete se
bo|e opustt u udobno| od|e, a oputan|e |e nuno za mag|sk pshk rad -
nta ne ometa t|ek energ|e kao napetost, zato moramo postt o otpustt
sve pr|e nego ponemo s radom.
Mao |e stvar udobn|h od ogrtaa man|e ometa kretan|e. Dok |e god ovo
neto to bramo a ne nunost, to |e takoder dobar razog da nosmo ogrta.
OBLICI OGRTAA
Bo da prpadamo Hramu ko| propsu|e noen|e ogrtaa ga emo za vasttu
uporabu, s|edee |e ptan|e gd|e ga nabavt?
Odgovor |e, obno, da ga zradmo sam.
Posto|e trgovne poduzea ko| proda|u komerc|ano zradene ogrtae. Osnovn
posao th poduzea |e obno van|e sredn|ov|ekovnh renesansnh kostma za
|ubte|e pov|est, pov|esne sa|move kazata. Nek su vro |ep, a su
obno |ako skup.
Izrada vasttog ogrtaa |e |eftn|a osobn|a. Kada to samo radmo, uaemo
vasttu energ|u u ogrta uskadu|emo ga sa sobom od poetka. Kada ga sam
zradmo, on |e |ednstven stnsk na.
Naravno, mnogma ko| ne zna|u vat ovo moe bt zapreka. A zged ogrtaa
|e vro |ednostavan par spo|enh komada tkanne |e dovo|no. Pr zrad
moramo obratt pozornost na nekoko stvar.
TKANINA
Izaberte tkannu s ko|om moete radt. Svenkaste tkanne su vro ugodne, a
teke za vat ako ste poetnk. Rastez|ve tkanne se takoder teko va|u.
Pamuk pamuna m|eavna obno |e na|bo| zbor.
Istodobno, razmotrte kako ete se os|eat nose tu tkannu. Obred se esto
odrava|u unutra mnog uk|uu|u pes - ne ete da vam prtom postane
vrue. Iako |e barun |ep na zged, nose ga na takvm obredma moete
dov|et udar. Laka tkanna |e prhvat|v|a, osm ukoko se ogrta ne rad za
obrede u prrod.
KROJ
Mnogo |e stova ogrtaa crtee nekh donosmo na kra|u ekc|e.
Na|uoba|en| |e "T" obk ko| su nos star KELTI pren|e ga u
sredn|ev|ekovno razdob|e. Lagano ga |e napravt u n|emu se kretat.
Drug vro popuaran obk |e kaftan, |a na||ednostavn|a naca naku|e
dugom ponu, savenom s ob|e strane. Bo |e prno uoba|en u stara
vremena moe zgedat vro |epo.
Nek |ud voe grko-rmsk obk ogrtaa. On obno nose pepos - ukrasno
soenu tkannu ko|a se stav|a preko ramena. Nek obc su komad tkanne ko|
se omata|u oko t|ea prvru|u gama.
Mnogo |e obka ogrtaa ako ne prpadamo odredenom Hramu ko| propsute
obk, prvo to razmatramo mora bt kako se u ogrtau os|eamo duhovno
mag|sk.
BOJA
Bo|a prvenstvano ovs o tome prpadamo Hramu ko| bo|u propsu|e |e sam
bramo. Sve bo|e ma|u smbono znaen|e svaka |e bo|a pogodn|a za
odreden obred, no ne nuno za sve. Vena hramova pak ma odredenu bo|u
ogrtaa, obno crnu b|eu.
Uoba|eno |e da se u hramovma nos crn ogrta za madog m|eseca, a b|e
za punog. I noen|e crnog u tamno doba godne, a b|eog u sv|eto. Drug pak
Hramov ma|u |ednu bo|u nose se u svm prkama.
|o |edna uoba|ena shema |e da se anov obae u bo|e poea ko|e su
vezane uz n|hov astrook znak.
Ako nste an Hrama Hram ne propsu|e bo|u, sobodn ste odabrat ko|u god
bo|u ete.
UKRAAVANJE
Mnog ukraava|u ogrtae kako b h un osobn|ma. Cak kada prpada|u
Hramu ko| propsu|e bo|u, obno m |e dozvo|eno ukrast ogrta po e|.
Na|e ukras |e obrub oko rukava don|eg d|ea. Katkad se stav|a|u
metafzk smbo - astrook, poea, rune, smbo godn|h doba na prm|er.
Za ukraavan|e se moe korstt svata - perce, ko|ke, vrpce, vezov, bo|e za
tkanne drugo. |edno ogranen|e |e vaa mata.
Ukraavan|e svakako u|epava, a ma smboku vr|ednost ogrtaa. A
nemo|te pret|ervat, preve ukrasa odva pozornost.
OSTALE SITNICE
Pr zrad ogrtaa morate pazt na nekoko praktnh stvar:
1) Pazte da vam |e otvor oko vrata dovo|no vek da moete provu gavu.
2) Nemo|te da su vam rukav don| do tako dugak rok da to postane
opasno. Veka |e v|ero|atnost da e se u obradu korstt sv|ee druga vatra,
pa se ne ete zapat, kao to nt ne ete past preko vastte od|ee za
vr|eme pesa. Mao stvar moe tako omest obred kao netko tko padne usred
pesa.
3) Pazte da |e ogrta dovo|no tok da se u n|emu moete kretat. U n|emu se
treba mo pesat kretat udobno agano. Ha|na u obku rb|eg repa, kakvu
|e nosa Mortta Addams, n|e nuna za to to ete ovd|e radt.
DRUGI OBLICI OBREDNE ODJEE
TABARD
Tabard |e obna etvrtasta tkanna ko|a vs s predn|e stran|e strane t|ea, a
nema stranca. Tabard |e takoder star ketsk od|evn predmet, u osnovc usk
pono. U staroketsko doba nos su se:
1) da gr|u gorn| do t|ea, ako su zraden od tee tkanne
2) kao pregaa, za zattu od|ee, ako su zraden od |eftn|e tkanne
3) za dodatno ukraavan|e u posebnm prkama zraden od fn|e tkanne
Kasn|e su se nos da se pokau smbo organzac|e ko|o| netko prpada, kao
neka vrst unforme. Poznat prm|er s ko|m su sv v|ero|atno upoznat su tabard
"ri M%0ketira".
U Wccanskm obredma ne|e neuoba|eno vd|et tabarde ko| pokazu|u uogu
ana - na prm|er tko e zvat Cuvare. Katkad se nose kao oznaka ranga.
Katkad se takoder nose sk|uvo kao ukras.
STOLA
Stoa |e uska traka tkanne ko|a se vee oko vrata vs spr|eda.
Moe bt dekoratvna, a nkada se ne nos sk|uvo z tog razoga. Samo neke
tradc|e nose stoe, no kad |e vdte zna|te da n|e samo |epa.
U nekm skupnama nose |e samo prets|eda|u sveenc, u drugma svo
ncrano sveenstvo.
U Correansko| tradc| stou nos svo ncrano sveenstvo kao posveenc,
osobto u forman|m prkama. Stoa se nos kao pokazate| prpadnost, a bo|a
oznake pokazu|u rang. Incrano sveenstvo nos purpurne stoe. POASNO
sveenstvo nos stoe bo|e avande, a posveenc nose b|ee. Canov
VANJSKOGA KRUGA nose zeene stoe.
Mnoge poganske tradc|e korste stou, kao neke druge v|ere, a z drugh
razoga.
Kran nose stou kao pos|edn| ostatak rmske TOGE. Toga, od|evn predmet
ko| se omatao oko t|ea poprmo |e obk stoe u doba BIZANTA, na poetku
ERE RIBA.
Neke poganske tradc|e s podru|a Sredozem|a nose stoe z stoga razoga.
Obno pogan ne nose stou kao modernu nacu toge, nego kao modernu
nacu TORKA (TORC). Tork |e metana ogrca ko|u su Ket korst kao smbo
nc|ac|e. Tork predstav|a smrt ponovno roden|e. Ima obk potkove v|eru|e
se da zamsao o v|ean|u potkova na kue rad zatte doaz kao zam|ena za
ran| oba| stav|an|a torka.
U tom smsu stoa predstav|a nc|ac|u ponovno roden|e nastavak na
prastaru pov|est.
Stoa |e sna ovratnku. Kao druga moderna naca staroga torka, ovratnk se
nos oko vrata kao nekada tork. Katkad se stoa moe zam|ent ovratnkom ako
|e praktn|e.
ODORE
Odora |e posveen od|evn predmet ko| se nos samo na obredma drugm
v|erskm dogadan|ma. V|eru|e se da nose odoru samo u v|erske svrhe,
poveavamo n|enu sposobnost da d|eu|e kao k|u za pomak sv|est. To |e
stoga to ako odoru nosmo samo za mag|ske duhovne prke, nae unutarn|e
|a e znat da kada to nosmo mamo nam|eru nt togod mag|sko duhovno
automatsk se odv|a pomak sv|est da b se povezao s vm |a.
U nekm skupnama, sv ogrta druga od|ea ko|a se korst za obrede smatra
se odorom nos se sk|uvo za obrede ngd|e drugd|e.
Iako svak Correansk Hram postav|a svo|a prava, Correanska tradc|a
smatra da |e ogrta od|evn predmet kao svak drug, a |edn do odore |e
stoa. Moda n|e dobro nost neke ogrtae za nemag|ske prke, a samo
stoa |e sveta po seb.
OGRTAI RANGA
On se nose za oznaavan|e ranga osobe samo on ko| su ta| rang postg,
sm|u ga nost.
Pun Correansk ogrta r|etko se nose. Svak do ma osobto znaen|e -
crven tabard nos sveenstvo treega stupn|a, sv tabard star| anov,
purpurn tabard star|ene tradc|e kad d|eu|u u tom smsu. Crn Cavs usk
tabard nose star|ene Hrama.
Na|eee korten do za oznaavan|e ranga |e stoa, ko|a nos smboe ranga.
Iako tone po|ednost mao varra|u, nkada ne bste treba nost stou za ko|u
nste ovaten.
NAKIT
Nekoko komada nakta povezu|e se s Wccom. Sv obc ogrca, narukvca
prstenova dostupn su s Wccanskm poganskm motvma, ko|e moe nost
svatko. Kao dodatak, nek Hramov ma|u osobte prv|eske ge prstenove ko|
su dostupn samo anovma mogu a ne mora|u smbozrat rang.
Ekskuzvnost th smboa treba potovat, kao n dobrog ponaan|a.
Posto|e dva komada nakta ko| se obno korste za oznaavan|e ranga.
Prv |e PODVEZICA. Podvezca |e traka tkanne koe, prvezana prkopana
odmah znad spod ko|ena akta. Posto|e mnoge nace ko|e se razku|u
po tradc|ama. Naka tradc|e tme oznaava|u razte rangove, a vena z
predstav|a tre stupan| Vsoko Sveenstvo sm|u ga nost samo anov.
Drug do |e TIJARA. Ona takoder predstav|a tre stupan| moe |u nost samo
sveenstvo treega stupn|a star|ene hrama drugoga stupn|a. Razn v|enc
povez oko gave se takoder mogu nost, osobto on zraden od cv|ea. A
t|ara |e osobta, obno zradena od metaa na n|o| se naaze m|esec, sunce
drug smbo. Katkad |u moe nost netko tko u obrednom prkazu gra
posebnu uogu - a tada t|ara prpada uoz a ne osob. No na|ee |e t|ara
nagrada za dugogodn|e uen|e suen|e ne b |e treba nost on ko| |e nsu
zasu.
OBRED BEZ ODJEE
|o |edan prastar, a obno pogreno tumen nan obrednog "od|evan|a" |e
zvoden|e obreda bez od|ee (skycad). Prozaz z zams da |e pshka
energ|a ometena od|eom, osobto ako |e od|ea uska. Kako smo ran|e
ob|asn, vena |ud to danas ve ne dov|ava tako, a nekad |e to bo vro
ozb|no shvaano.
Drug razog za obred bez od|ee |e budu da smo roden go, |edno smo takv
potpuno st. Ako se Boanstvu obratmo go, ostav|amo po stran nae
predrasude fzkog sv|eta da bsmo otkr svo|u unutran|ost, svo|u duu.
Ostav|a|u od|eu, memo soc|ane razke varke ko|e od|ea esto stvara,
otvar|u se sv|etu Boce. To |e osobto stnto u nd|skh SADHUSUA - sveth
|ud ko| go hoda|u da pokau kako su se pomaknu od van|skog obka prema
unutran|o| bt svo|ega ba.
S druge strane, od|ea ko|a se tada nosa n|e ba vro praktna za pes rad
s vatrom.
Obred bez od|ee |e vro star oba|, a n|e toko uoba|enu modernm
Wccanskm krugovma. Mnog ne nose od|eu kad rade sam s partnerom s
ko|m su u |ubavno| vez.
No obred bez od|ee ma svo|e prednost moe bt dobro sprobat ga bar
|ednom. Mnog |ud ma|u zam|erke to se tu vasttog t|ea - obred bez
od|ee moe vam pomo da se upoznate sa svo|m t|eom da ga prhvatte
takvm kakvo |est. Od|ea moda postav|a|u mnoge ane nestvarne zams u
naem odnosu prema vasttom t|eu. Prhvaa|u t|eo kakvm |est, moemo
se osobodt th zams ko|e namee drutvo. Mnog |ud nose od|eu kao
krnku, stav|a|u samosv|est u van|ske so|eve od|ee. A t su van|sk so|ev
sta varka nsu uv|ek pod naom kontroom: prhvaa|u t|eo onakvm
kakvo |est samosv|est postav|amo tamo gd|e |o| |e m|esto - unutar nas.
U ven Hramova neete dov|et obred bez od|ee, a kada radte sam -
osobto ako se ne smatrate "savrenom" - to skustvo moete dov|et kao vro
osobada|ue.
VJEBE
Na ovo| tok razvo|a, treba bste svakodnevno radt v|ebe 7, 8, 9 13, te v|ebu 10
po potreb.
S|edea v|eba zam|ane |e kao zravan nastavak na v|ebu 13.
V$18)! G4I
Kada zavrte v|ebu 13 - sv|etosna zraka z akre na danu - um|esto da zatvorte kao
obno, usredotote se na tree oko.
Tree oko sm|eteno |e na eu. Kako |e akra obno skup toaka, toan pooa| moe
se razkovat od osobe do osobe, ovsno o osobnom razvo|u. Tree oko moe bt na
sredn ea znad toga zmedu obrva. Ako mate os|ea| za neko od ovh m|esta,
radt s n|m - druga|e sav|etu|emo da korstte prbnu srednu ea.
Iz treeg oka, poa|te zraku |asne crvene sv|etoost - upravo onako kako ste nau s
danovma. Poa|te |u na zd uda|en oko 1.5 do 2m. Zamste zraku |asno koko |e
mogue, a sv|etost |arko crvenu koko |e mogue zadrte sku koko vam |e
ugodno, kako ste n s danom u v|eb 11. Tada vratte zraku natrag u tree oko.
Od ovoga bste mog dobt gavobo|u. U vene |ud tree oko n|e prprem|eno za
napore, pa b mogo bo|et. Ako se dogod, za to posto| |ednostavno r|een|e - a
moe se korstt za bo ko|u drugu akru. Poa|te kroz n|u utu sv|etost. Zamste
kugu ute sv|etost u treem oku - |asno sto koko moete. Geda|te to uto sv|eto
dok gavobo|a ne popust.
Nakon ovoga moe s|edt v|eba 10 zatvorte akre kako |e uoba|eno.
V$18)! G4J
Kada ste uv|eba v|ebu 14, moete pr|e na v|ebu 15.
Kao to |e esto pr ovm v|ebama, v|eba 15 pon|e |ednako kako v|eba 14.
Izvodte v|ebu 14 kao pr|e do trenutka kada ste stvor crvenu zraku sv|etost do
zda.
Kada mate |asnu |aku sku zrake, ponte |u pomcat. Crta|te zrakom po zdu
|ednostavne sce. Zamste da su sce naprav|ene od ste crvene sv|etost kao
zraka. Pokua|te zadrat sku ak kada crtate s|edeu - posta|at e |ednostavn|e
v|ebom ne brnte ako vam nee usp|et od poetka.
Kada ste ovada |ednostavnm crtema, pokua|te psat r|e kosm sovma. To
poveava um|ee ove tehnke.
V|eba|te ovu v|ebu dok vam ne bude |ednostavna. Ne morate uv|ek korstt zd za
crtan|e, pokua|te crtat po zraku.
Zete , v|ebu 15 moete v|ebat odvo|eno od drugh - u autobusu, u trgovn, na
otvorenom, gd|egod ete. |ednostavno poa|te zraku ponte crtat. Zapamtte da
postte otpustte nakon toga. Ovo |e dodatak a ne zam|ena za va dnevn s|ed
v|eb.
Kada smatrate da |e dovo|no, vratte zraku u tree oko.
Sada moete pr|e na v|ebu 10 zatvort akre. Postte otpustte.
To e uv|ebavat razv|at vae tree oko, to |e nezm|erno vano.
Kad os|ette da ste spremn, predte na v|ebu 16.
V$18)! G4K
V|eba 16 |e (pogod ste) sta ko v|eba 15 - samo to ete um|esto crvene sv|etost
korstt vebo|nu. To poveava unak v|ebe kao u v|eb 15.
AROLIJA MJESECA F 9S$1*/! %*!+++:
U Lekc| 8 govormo deta|no o obredno| od|e. Pr kra|u ekc|e rasprav smo o
obredma bez od|ee - da ne nosmo na seb ba nta za vr|eme obreda.
Obred bez od|ee seu daeko u proost osnovan su na e| za sobodom pokreta,
neometanm t|ekom pshke energ|e v|erovan|a da kad smo go - kakv smo roden
na ova| sv|et - na|skren| smo u onome to |esmo na|b Boanstvu.
U moderno| Wcc obred bez od|ee su vro r|etk. Opento su rezervran za
samostane obrede u suradn| s romantnm partnerom.
Mnog modern Wccan uope ne ee razm|at o obredma bez od|ee osm u
na|apstraktn|em smsu. To |e stoga to su mnog nauen da se oe os|ea|u u svome
t|eu.
Nepogansk d|eov drutva ue |ude da se oe os|ea|u zbog svo|h t|ea. Ona su
predebea, premrava, grud su m nesavrene, stran|ca ob|eena, pens prema,
nosov prevek, smrde, preve su dakav nema|u kose, prestar su...
Drutvo nas u tm stvarma kako b nas mogo kontrorat. togod un, od svo|ega
t|ea ne moete pob|e. Ako se u n|emu oe os|eate, oe se odnoste prema seb -
ako mste da nste dovo|no dobr, os|et|v ste za one ko| vas mogu uv|ert da su
bo|.
Istu stvar drutvo rad s naom seksuanost. I pshoog|om. I nam novanm
drutvenm pooa|em. Ako nas se moe nat|erat da se oe os|eamo zbog th stvar
mamo oe m|en|e o seb, a kada o seb mamo oe m|en|e, nama se moe
uprav|at.
Sve su te stvar do nae SJENKE.
Naa |e s|enka do nas na ko| obno ne msmo, a ko| nas zadrava. S|enka |e
stvorena od svh strahova, t|eskobe, nesgurnost ko|e nosmo okoo uz nas. No s|enka
n|e sastav|ena samo od onoga to nam n drutvo naa obte|, nego na|znaa|n|
do n ono to nmo sam seb.
Rad na sc|e|en|u s|enke |edan |e od na|btn|h d|eova Correanskog Wccanskog
puta. Nkakva kona znan|a sposobnost nee vam pomo ako vas kontrora s|enka.
Sreom, sa s|enkom se moe radt.
Na c| n|e da potsnemo s|enku nego |e temo sc|et.
Isc|e|van|e s|enke |e tra|an proces ko| progresvno posta|e sve dub| kako rastemo.
Ako ste rad aro|e m|eseca u prethodnm ekc|ama, ve ste zapoe svo| rad na
seb u Lekc| 1, kada ste otputa d|ee te s|enke.
Rad sa s|enkom uv|ek ma unak ako katkad mora bt ponov|en kako b se nek do
s|enke potpuno sc|eo. to da|e napredu|ete u Correansko| Wcc, ve ete
sc|e|vat s|enku.
Ova aro|a su za rad sa zas|en|enm d|eom vastte ske o seb.
Potrebno vam |e:
*crna sv|ea
*crvena sv|ea
*ogedao, po ogunost veko
*vr|eme kada ste sam
*dva komada papra
*posuda za spa|van|e
*tap no za rukovan|e zapa|enm paprom
*neto za crtan|e (kut|a drvenh bo|ca pastea |e savrena)
Ponte tako da se potpuno sknete.
Pogeda|te se u ogedao. Ako |e runo ogedao, pomte ga da se pogedate z svh
kuteva. Pogeda|te ono to obno ne gedate.
Uzmte papr prbor za crten|e udobno se sm|estte. Nacrta|te se.
Nacrta|te se go. Budte skren. Prkate se onakvma kakv |este. Uk|ute sve crte.
Sve to ne vote to vam se na vaem t|eu na svda. Uk|ute dobre stvar, a sada
se usredotote na ono s m nste zadovo|n.
Ne brnte za zged crtea. On su u aro| a ne za zobu. U crte uneste ono to
vdte os|eate o seb a ne brnte to e tko drug o vama mst.
Kad ste zavr sa crtan|em, razmsto o svemu to vam smeta na vaem t|eu spte
te stvar po rubovma papra, oko crtea.
Ispte sve drugo to kod sebe ne vote - oe navke, ponaan|e ko|e ete
prom|ent, stvar ko|e vas ne nesgurnma.
Odneste crte do otara.
Postte otpustte suvnu energ|u.
Upate crnu sv|eu - crna |e ovd|e za otputan|e.
Drte papr spred sebe. Zamste b|eu sv|etosnu kugu oko papra. Usredotote se
na sve to ste napsa.
Izgovorte nkantac|u:
"|edna |e Snaga u Svemru
I |a sam savreno ovotvoren|e te Snage.
Kao takva otputam sve te stvar
Ko|e sam nacrtaa napsaa na ovome papru
Kako me ve ne b ogranavae.
Neka budu sc|e|ene preobraene
I n|hova energ|a ponovno skortena od Ma|ke
Na nove nane kako ona smatra da doku|e.
Mo|m naogom, bez tete kome
Neka tako bude."
Zapate papr na pamenu sv|ee.
Nastavte zam|at kako |e papr obav|en b|eom sv|etou dok gor. Usredotote se
na otputan|e svega to papr predstav|a.
Kada |e papr u pamenu, stavte ga u posudu za pa|en|e. Korste tap da ga
podgnete kako b zgoro s don|e strane. Pustte ga da gor u potpunost.
Izgovorte zavrnu potvrdu:
"I un|eno |e."
Ugaste crnu sv|eu. Zapamtte da ne puete u sv|eu, pokate tovan|e.
Postte otpustte vak energ|e.
Vratte se u udoban pooa|. Uzmte drug komad papra.
Opet se nacrta|te. |o uv|ek go. No ova| put se usredotote na ono to vam se kod
vaega t|ea svda.
Mste o svo|m na|bo|m darovma vrnama. Ispte h oko crtea.
Doda|te darove vrne ko|e ete razvt o|aat.
Prstupte otaru.
Postte otpustte.
Upate crvenu sv|eu. Crvena |e ovd|e za ovotvoren|e.
Zamste da |e papr okruen kugom b|ee sv|etost. Ponovte nkantac|u, a ova|
puta u s|edeem smsu:
"|edna |e Snaga u Svemru
I |a sam savreno ovotvoren|e te Snage.
Kao takva snagom vo|e nm da ove stvar
Ko|e sam nacrtaa napsaa na ovome papru
Rastu |aa|u u mome votu.
Doaze tako sgurno kako r|eka ut|ee u more
I tako sgurno kao to ka pada na to.
Mo|m naogom, bez tete kome
Tako neka bude."
Neka papr gor kao prethodn put, a se sada usredotote na po|aavan|e stvar ko|e
papr predstav|a.
Pustte da papr dogor.
Ponovte zavrnu msao, ako ete.
Ugaste sv|eu, postte otpustte.
Caro|a |e naprav|ena. Moda neete odmah os|ett unak, a za e na povrnu
s|edeh dana. Neke e stvar moda trebat dodatno sc|e|van|e. A dov|et ete
nagaen unak ko| se produb|u|e s vremenom.
BOG MJESECA F JUNAK
Bog ma dva osnovna ka: mad Bog vota, rasta razvtka star Bog smrt,
preobrazbe unutarn|eg razvo|a. Svak k sadr u seb dva ka: mad Bog - |unak
L|ubavnk. Star Bog - Kra| Carobn|ak. N|h se moe dov|et kao vremenske
duhovne suprotnost dva osnovna obka: |unak |e vremensk obk madoga Boga, a
L|ubavnk duhovn. |ednako tako |e Kra| vremensk obk staroga Boga, a Carobn|ak
duhovn.
|unak |e tako vremensk van|sk obk energ|e madoga Boga. On |e bog pro|ea,
zore poetaka. N|egov |e praznk pro|etna ravnodnevnca povezu|e se s astrookom
znakom ovna.
Bog |unak predstav|a neovsnog madog mukarca. Energ|a, votnost rast n|egove
su znaa|ke kao hrabrost snaga. U ran|a vremena |unak |e obno smatran ratnkom,
a on |e sporta, avanturst zvrte| naoga.
|unak |e savren astan, hrabar stnt. |unak |e pement kavar, zattnk sabh
brante| pravde. |unak nos nov vot da|e znan|e. On otvara nova vrata puteve.
Podredu|e prevazaz sve probeme.
|unak predstav|a energ|u ko|a se kree bez obzra na sve na kra|u usp|eva. On |e
duh u s|emenkama ko|e se prob|a|u z zem|e, zeenh stova pupova ko| se prv put
otvara|u. On |e voda r|eke ko|a prob|a kroz zmsk ed, votn|a ko|a zaz z broga -
ponovno ov|en duh vota.
Kao D|evca, |unak |e zattnk znanost um|etnost, rte| znan|a. On |e |unak
kuture, ko| ov|eanstvo u v|etnama cvzac|e. |unak ov|eanstvu donos Bon
dar po|od|e|stva: grk Trptoeums ko| prma darak s|emena od Demetre, Inag u
Cherokee|a ko| sv|etu donos kukuruz grah ko| |e Sev Tva naprava od vasttog
t|ea.
|unak |e sn Boce n|en prvak. On vraa vot na sv|et s pro|eem, pod budnm okom
Ma|ke.
U pr o kra|u Arturu, gd|e su Bogov oskan kao |ud, |unak |e prkazan u ku
Percvaa ( u nekm nacama Gaaharda) ko| usp|eno pronaaz Graa donos ga
kako b sc|eo ran|enoga Kra|a: |unak korst energ|u Boce, ovd|e smbozrane
Graaom, da b obnovo Zem|u nakon zme.
Cesto se maa razka prav zmedu |unaka L|ubavnka. Katkad se dov|a|u ne kao
dva ka nego kao faze madoga Boga. Katkad su opet potpuno razt. S Bogom kao
L|ubavnkom bavt emo se u s|edeo| ekc|. S|ed nekoko prm|era |unaka:
APOLON - oboavan u Grko| Rmu, Apoon |e bog votne se votnost,
stvarate|stva samozraavan|a. On |e bog |epote, ma|stor svh um|etnost obrta. On
|e zattnk prorcan|a sc|e|van|a, |ednako fzkog duhovnog. On |e bog gazbe, ko|a
za Grke ma matematko znaen|e predstav|a red u Svemru. U kasn|m vremenma
Apoon |e dov|avan kao bog sunca godne. Prema |edno| egend u gazbenom
nat|ecan|u pob|edu|e satra Marsyasa, to predstav|a pob|edu pro|ea nad zmom.
Kasn|e mu |e protvnk k Dons, Gospodar satra. Brat Artemde/Dane, Apoon |e
oto Bog ko|eg V|et|e Evande|e oskava kao gospodara sv|eta fzkog sv|eta.
ZELENI OVJEK 5GREEN MAN6 - nazva se zeen |ack George. Predstav|a duh
rasn|a ko| se u pro|ee vraa u Zem|u da b cvao u |eto. Zeen |e ov|ek povezan s
pro|etnom ravnodnevncom, a s vremenom rasta opento. Predstav|a vot uma
po|a Boga kao procvat mater|anog sv|eta. Prkazu|e se na razte nane. N|egovo
|e ce obno okrueno zeenm em u nekm sua|evma h zde kroz usta.
Katkad |e prkazan kao drvo ov|ek ko| |e kostmran u stabo. Cesto ma spaen
|ezk, pokazu|u seksuanost votnu energ|u. Predstav|a energ|u Boga ko|a zrasta
z Boce, kako rasn|e zrasta z Zem|e. U savensko| mtoog| posto| Zeen |ura.
MARS - ako se obno smatra bogom rata, Mars me puno ve od toga. On predstav|a
|eto, rastue to, topnu Sunca ko|e Zem| da|e podnost. Mars |e hrabrost, snaga
akc|a - sposobnost postzan|a c|eva kretan|a napr|ed. Predstav|a snagu ast,
vrnu osobn ntegrtet. Povezu|e se s Venerom Vukanom u mtu vezanm uz
godn|a doba, gd|e Mars predstav|a |eto, Vukan zmu, a Venera Zem|u ko|a se
v|eno kree zmedu oba. Mars |e bog osobnh postgnua, akc|e usp|eha.
PERCIVAL - Percva Peredur |e vtez ko| u egend o kra|u Arturu pronaaz svet
Graa sc|e|u|e ran|enog Kra|a. U na|star|m nacama, Peredur |e trebao sc|et
Kra|a rbara (Fsher Kng). U dvorcu Kra|a rbara Peredur sv|edo sveto| proces|. Dva
mukarca od|evena u kompementarne bo|e, nose ogromno kop|e s ko|eg kapa krv. Iza
n|h de D|evca ko|a nos Kae sa skom gave (ketsk smbo due) s unutarn|e
strane. Zaptav ko|e |e znaen|e proces|e, Peredur ut. Kasn|e mu |e otkrveno da |e
odgovoro, Kra| rbara |e z|een - odnosno star Bog zme ponovno |e roden kao mad
Bog pro|ea. Ta|na proces|e, ko|u Peredur n|e zrekao, |est: kop|e s ko|eg kapa krv |e
boanska Sa, ko|a |e puna vota, a ko|a doaz od Boce prkazane gavom u kaeu,
predsta|a|u utrobu stvaran|a.
THOR - zvorno me |e Thunar t|. "Grom" (Thunder). Thor |e germansk bog ou|a
podnost. Sn Boce Zem|e Lord, Thor ut|eov|u|e votnost se vota muke vrne
hrabrost ntegrteta. Oskan |e kao rdobrad mukarac ko| nos svet gromovnk
ek (ma|) - M|onr, a u nekm nacama gromovnku s|ekru. Tm mag|skm
orudem Thor stvara gromove mun|e a|e podne ke na Zem|u, svo|u Ma|ku.
Povezan |e sa svetm drveem svetm m|estma katkad ga smbozra stabo.
PERUN - Savensk gromovnk bog rata. Snaan, |ep mukarac zatne kose, nos
okop od srebra zata arobn k, a voz se u pameno| ko|. Posveena su mu sva
staba, osobto hrast. Smatra se da |e sve to prev udar mun|e sveto, |er u n|emu
osta|e nebesk pamen.
LEKCIJA O
SIMBOLI, PREDSKAZANJA I PRORICANJE
Smboka |e neobno vana u poganskm v|erama tako |e v|ero|atno od samh
poetaka. Smbozam |e uporaba ako prepoznat|vog stvoren|a predmeta da
b se prkaza uzven| apstraktn po|mov. Tako zm|a moe prkazvat
pshku energ|u vezu s Boanskm. Pero moe predstav|at stnu, stou
poeo zraka. I pak kae moe predstav|at utrobu postanka sveprsutn Duh
Boce.
U Wcc - kao u drugm stvarma u votu - sve |e upravo onakvo kakvm se
n na povrn, a spod te povrne ma mnogo drugh razna. Uporabom
smboa ak nazged |ednostavn crte d|ea poprma|u dub|e znaen|e.
Postav|an|e kruga pozvan|e Cuvara smbok oskava|u stvaran|e Svemra
medud|eovan|e poea ko|e z toga prozaz - z ms (zrak) preko d|ea (vatra),
do os|ea|nog odgovora (voda) te razum|evan|a u|ednn|en|a (zem|a). Rad s
kaeem maem prkazu|e v|eno medud|eovan|e Boce Boga, Duha tvar,
smrt vota.
Isto vr|ed za bogatu smboku votn|a, b|aka apstraktnh motva ko|
mogu bt upotr|eb|en za prkazvan|e vanh duhovnh zams u ukraavan|u
|ednostavnh predmeta. Kae oskan otosom govor o rastu duhovnog
prosv|et|en|a - |er otos |e ukor|en|en u mu|u, raste kroz vodu cvate na
otvorenom zraku, kako |e naa sv|est ukor|en|ena u fzkom dov|a|u, raste
kroz os|ea|no umno razum|evan|e cvate u duhovnom prosv|et|en|u.
Obredn bode ukraen gavom kon|a prkazu|e mag|ske kvatete Staroga
Boga, dok hrastov stov ukazu|u na snagu votnost Madoga Boga.
Uporaba veeg bro|a smboa da b se prkazae soene duhovne zams nazva
se ALEGORIJA. Reeno |e da |e aegor|a krunsko postgnue poganske ms.
Aegor|a omoguava da |edno um|etnko d|eo, pra smbok n prkazu|u
mnoga znaen|a od|ednom, na mnogo razna. Aegor|a omoguava suptnm
zamsma da budu prkazane na |ednostavn|e, vd|v|e nane kao takve su
|ednostavn|e shvaene.
Tako mt poput SILASKA BOICE, ko| se na povrn doma vro |ednostavm
da se moe smatrat ba|kom za d|ecu, govor ne samo o votu smrt, nego
o medud|eovan|u Duha tvar, prrod stvarnost, energetskom sustavu akr
sustavu godn|h doba, sve od|ednom.
Smbozam |e vaan |er, ako nedokuv za sv|estan um, govor drektno nao|
podsv|est moe bt usvo|en na to| razn. Cesto sv|esn um up|a smbok
prkazane soene zams s ko|ma se ne moe agano nost u apstraktnom
obku. Tako se moemo os|ea|no povezat s nformac|om s ko|om se teko
moemo postov|ett nteektuano.
PREDSKAZANJA
Predskazan|e |e smboka poruka z Duha - odnosno od Boce. Predskazan|a
doaze u mnogm obcma mogu se po|avt bo kada.
|edan od na|poznat|h prm|era |e crna maka ko|a preaz put. Obno se
smatra oom sreom, a ton|e opsano znaen|e kae da |e to upozoren|e da
budemo oprezn da zb|egavamo nepotrebne rzke.
Predskazan|a su s nama od poetaka. Nek |ud predskazan|a shvaa|u kao
PRAZNOVJERICE, a ako shvaate da veza s Bocom doaz znutra, tada
zamsao prman|a poruka od Boce ne b sm|ea zaudt. A kak |e Duh Boce u
svemu, bo to moe bt n|enm gasnkom.
Mnogo |e tradconanh znaen|a pretskazan|a, a neka smo uk|u u ovu
ekc|u. A kada tumamo predskazan|e van|e |e znat to smbo predstav|a
VAMA nego to b mogao znat drugma. Kako vaa veza s Bocom doaz
znutra, ona zasgurno zna to smbo predstav|a vama kao po|edncu to e
saznan|e skorstt da b s vama komuncraa. Tako, ako tradc|a kae da pauk
u|utro predstav|a tekoe na vdku, ako vote pauke ste POSVEENIK
boce pauka kao to |e Arachne Baka Pauk s|evernoamerkh domorodaca,
pauk e vam mat poztvno znaen|e bez obzra kad ga ugedate.
Da bste na|bo|e korst mogunost razgovora s Bocom putem predskazan|a,
trebate se upoznat sa rokom epezom tradconanh smboa kao sa
smboma ko| ma|u vr|ednost za vas. Ako ste razv bogat unutarn| |ezk
smboa ko|e moete razum|et kao predskazan|a, mogunost Boce da s vama
razgovara na ta| nan |e vro roka - no ako mate na raspoagan|u svega
nekoko smboa neodredeno m|en|e o n|ma, znatno |e sman|ena
v|ero|atnost da ete kakvo upozoren|e prmt.
Kad |ud govore o predskazan|ma, obno mse na poruke ko|e doaze
nevezano. No moete trat predskazan|e kao odgovor na odredeno ptan|e -
to se nazva prorcan|e.
PRORICANJE
Prorcan|e |e po|am ko| korstmo za sustav smboa ko| nam pomae da
razgovaramo s Boanstvom s vasttm vm |a - ko|e |e ska Boanstva
(Lekc|a 2).
Ako trate predskazan|e kao odgovor na ptan|e, bavte se prorcan|em.
Na prm|er, zamste da ste u parku u um. Mog bste zamot Bocu da
vam odgovor na ptan|e predskazan|em u obku votn|e ko|u ete s|edeu
vd|et. Moete bt odreden|, na prm|er:
"Boce, ako |e odgovor na mo|e ptan|e potvrdan neka s|edea ptca ko|u vdm
smeda, a ako |e n|ean, neka s|edea ptca ko|u vdm crna."
I moete ostavt predskazan|e otvoreno, pogotovo ako ete znat kako e se
razvt neka stuac|a. Na prm|er:
"Boce, neka m s|edea votn|a ko|u susretnem kae to mogu oekvat od
razvo|a stuac|e."
Ako |e s|edea votn|a pas, to moe znat sretan zavretak. Ako |e pauk,
moe znat da trebate medtrat potrat unutarn|e vodstvo.
I moete, recmo, hodat ucom se vozt autobusom, pa Bocu zamote:
"Boce, ako |e odgovor na mo|e ptan|e potvrdan neka s|edea osoba ko|u
susretnem nos od|eu tope bo|e, a ako |e n|ean, neka nos hadnu bo|u.
Ovo zvu vro |ednostavno, a takvo |est. A morate na to pshk bt otvoren,
tako da pr|e poetka morate postt otpustt. Isto tako, kao sa svm drugm,
v|ebom do savrenstva. Ako u poetku ne poute dobre rezutate, radte na
tome. Ako ste zvod v|ebe ko|e prate ekc|e, ne bste treba mat probema s
ovme |er ste otvor o|aa svo|e pshke sposobnost. Ako pak nste v|eba,
tee ete se bavt pshkm radom.
Posto|e mnog forman obc prorcan|a, ko| se mogu korstt za dobvan|e
deta|n|h odgovora. Medu na|poznat|ma su TAROT KARTE, LISTII AJA
RUNE.
Ov obc prorcan|a korste soene sustave predskazan|a da b prorek vro
specfne odgovore na ptan|a. Odgovor doaze |er nam Boanstvo govor
znutra, kroz kakav god obk smbokog |ezka razum|emo.
Ovo |e - opet - sadrano u prastaro| zrec Hermesa Trsmagstusa: "Kako gore,
tako do|e". Budu |e tav Svemr ska Boce sve su nae due s n|om
povezane, ukupnost BOANSKOG PLANA moe se vd|et zrca|ena u svm
n|egovm d|eovma, |er nta to posto| n|e od|e|eno od ostatka.
Budu |e tako, sve to posto| moe se korstt za prorcan|e.
U ovo| ekc| rasprav|a smo o nekoko razth obka prorcan|e, a neke od
n|h moete skuat. Opet upamtte - v|ebom do savrenstva. Ako sprva ne
postgnete dobre rezutata, nastavte s v|ebom. Popravt e se. Takoder
upamtte - mate sobodan zbor. Sve to vam predskazan|a pokau n|e ono to
morate bt, nego to ete bt ako se ne prom|ene okonost. Iskorstte
spozna|u ko|u dob|ete da vam pomogne stvort uv|ete kakve ete, a ne da
vam ogran zbor. Nta vas na duhovnome putu nkada ne sm|e ogranavat
nt vezat, nego vam pomo da se otvorte rastete.
BROJEVI
JEDAN - samoostvaren|e, osobne mogunost, vastte sposobnost.
DVA - partnerstvo, pomo, mr.
TRI - rast, ren|e, podnost, stvaraatvo, dobra srea.
ETIRI - praktnost, stabnost, votne ekc|e, odradvan|e stvar.
PET - komunkac|a, kretan|e, brzna.
EST - |ubav, dom, utak.
SEDAM - duhovmost, pshczam, duhovna pomo vodstvo.
OSAM - |akost, rna, vek usp|eh pad.
DEVET - suos|ean|e, pomo drugma, rad u skupn.
DESET - zavretak, |ednstvo.
BOJE
CRNA - zatta, sgurnost, uzem|en|e; takoder mudrost uen|e.
CRVENA - snaga, votnost, strast.
RUIASTA - |ubav, suos|ean|e, n|enost.
NARANASTA - stvaraatvo, samozraavan|e.
UTA - utak, srea, usp|eh.
ZELENA - sc|e|van|e, rast, bagostan|e, novac.
PLAVA - komunkac|a, arte, snaga vo|e.
INDIGO - pshke sposobnost, duhovno vodstvo.
LJUBIASTA - duhovnost, veza s vm |a, Boca.
BIJELA - bo ko|a nam|ena, |ednstvo, stoa.
VJEBE
Na ovo| tok razvo|a moda ete bt scrp|en v|ebama. To |e stoga to korstte
pshke "me", na to nste navk, a ova neouob|ena aktvnost n h bonma -
ko to |e fzko t|eo bono kada zaponete s novm nanom korten|a ma ko|e
do tada nste toko korst.
Sreom, kako posto| spas |ek za fzko t|eo, posto|e ENERGETSKA sredstva za
obnav|an|e pshkh ma.
Ne samo nakon pshkh v|eb, nego uv|ek kad os|eate da vam |e energ|a nska,
moete korstt ove tehnke ko|e e vam pomo uspostavt prrodnu ravnoteu.
Korstte te tehnke uv|ek kad os|ette da su vam potrebne, osobto kad se os|eate
umorn nakon bo kakvog pshkog rada.
Kao v|eba s munom z Lekc|e 6, ove tehnke ne mora|u bt do dnevnh v|eb nego
se korste kad |e potrebno.
V$18)! G4L F B#(1-
Ova |e v|eba zam|ena za obnav|an|e energ|e osab|enh vaca. Tako |e vro dobra
ako os|eate vanu napetost prenapregnutost kao umor.
Ruke stavte spred sebe zmedu n|h zamste kugu b|eoga sv|eta prom|era oko 2.5
cm.
Doda|te kugc deta|e: zamste da |e to vek bser ko| se n|eno pre|eva u dugnm
bo|ama agano sv|etuca.
Kada sam |e ska bsera |asna u vaem umu, zamste n|egovu unutran|ost: ona |e
spun|ena gustom, vskoznom sv|etou bo|e |antara, bo|e konzstenc|e poput meda.
To sv|eto bo|e meda |e prozrno n|eno sv|etuca znutra.
Podgnte bser znad gave spustte ga na gavu. Kak se dodrne vrha gave, otvara
se, gusta, bogata energ|a bo|e meda z|eva se u vae t|eo.
Zamste kako energ|a bo|e meda tee kroz vae t|eo uaz u sve n|egove d|eove -
pokrva|u umru|u oteene vce neravnne gd|e god prode.
Neka se energ|a bo|e meda raspored sm|est u vaem t|eu du gd|egod |e to
potrebno.
Kad ste gotov, postte otpustte kako |e uoba|eno.
V|eba|te ovo svakodnevno kroz |edan t|edan dok vam ne s|edne, a onda |e korstte
kad vam zatreba.
Povremeno korten|e v|eb s munom bserom dr vas otvorene oputene kako
bste nastav sa svo|m v|ebama.
V$18)! G4N F S-1)-*! /."'!
Nakon |ednot|edne v|ebe s bserom, spremn ste pokuat sa srebrnom kugom.
Kao mun bser, srebrna kuga korst se po potreb, a ne kao dnevn dodatak
v|ebama.
Srebrna kuga pode obnav|a energ|u. Ova v|eba korst energ|u |au od one ko|u
moda nae korstte dobro |e da se s n|om upoznate.
Kao kod bsera, pon|ete s obkovan|em energetske kuge u svo|m rukama. Ova|
puta kuga n|e san|ena od b|eoga, nego od sv|etucavog srebrnog sv|eta - kao
srebrn prah ko| se korst u zrad ukrasnh predmeta. Zamste da se sv|etost sasto|
od mnotva sv|etucavh srebrnh d|ea ko| su u neprestanom pokretu. Moete to
dov|et kao mnotvo srebrnh zv|ezdca u vahnom kretan|u.
Kad u umu mate |asnu sku, kugu stavte na gavu. Proneste |e od vrha gave, kroz
t|eo, zasta|u na srano| akr.
Sada zamste kako sv|etucavo srebrno sv|eto zaz z kuge, re se u vae t|eo
uaze u svak n|egov do spun|ava|u vas dok nste potpuno zasen.
Neka odredeno vr|eme kru kroz vas. Tada postte otpustte, doputa|u suvno|
sv|etost da stee z vas.
Ovo |e vro moan obk energ|e vro korstan. Ako nastavte uen|e znad prvoga
stupn|a, naut ete mnogo ve kako to korstt.
Izvodte ovu v|ebu svakodnevno t|ekom |ednoga t|edna, da se s n|om savte. Kasn|e
|e korstte po potreb.
V$18)! G4O F Z'!,*! /."'!
Nakon to ste v|eba t|edan dana sa srebrnom kugom, spremn ste za zatnu kugu.
Moda vam se prom|ena n maena, a u stvarnost n|e - ako |e v|eba vro sna,
energ|a |e potpuno razta.
Ponovno u rukama spred sebe stvorte sv|etosnu kugu - ovoga puta to |e sv|etucavo
zatno sv|eto. Zamste da |e sastav|eno od mnotva estca zatnoga praha.
Kad u umu mate |asnu sku, kugu stavte na gavu. Proneste |e od vrha gave, kroz
t|eo, zasta|u na srano| akr, kao sa srebrnom kugom.
Kao kod srebrne kuge, dozvote da sv|etucavo zatno sv|eto tee kroz vae t|eo
spun|ava|u vas u potpunost dok nste zasen sv|etucavm zatnm sv|etom.
Neka odredeno vr|eme kru kroz vas. Tada postte otpustte.
Zatna kuga |e vro snaan obk energ|e ko|u smo ovd|e |edva dodrnu ko|a ovd|e ne
doaz u puno| snaz. Ako nastavte s uen|em, vremenom ete o n|o| mnogo ve
naut.
Kao s drug|m v|ebama u ovo| ekc|, v|eba|te sa zatnom kugom t|edan dana, a
nakon toga po potreb.
AROLIJA MJESECA
Ovom|esena aro|a doaz od Merna Carobn|aka, Upravte|a Lawrenceove kue
Lawrenceovog muze|a mag|e v|etarstva, osnovanog godne 1537. Ere rba (1937.
n. e.)
To |e stara aro|a ko|a korst RUNE. "Runa" |e germanska r|e ko|a oznaava
mag|sk smbo oznaku. Ova| se po|am osobto odnos na starogermansku abecedu
- takoder poznatu kao DUTHARK - ko|a se korsta za mag|sk rad - a se moe
korstt za oznaavan|e drugh mag|skh abeceda SIGILA.
Nam|ena ove aro|e |e rad s |ednm od nekoko oph c|eva. Osobtost nana
spun|en|a c|a ostav|a|u se na vo|u Svemru. To |e na|ee na|bo|e. Ako z kakvog
razoga ete bt odreden|, tada um|esto rune uz n|u korstte psanu r|e vastt
smbo ko| predstav|a va c|.
Do|e |e navedeno nekoko tradconanh runa s ko|ma se moe radt:
ISC|EL|IVAN|E ZATITA L|UBAV BLAGOSTAN|E
ZUTO BI|ELO CRVENO ZELENO
Izaberte runu ko|a predstav|a va c|.
Svaka runa ma prateu bo|u. Trebat e vam komad papra pratea sv|ea u to| bo|.
Posut e svaka sv|ea vsoka 20-25 cm, a |e savrena sv|ea s vorovma,
pod|e|ena u 9 d|eova.
Na osnovcu sv|ee urete runu ko|u ste odabra. To predstav|a teme| vaeg rada.
Sada uzmte komad papra - ne treba bt vek - na n|ega nacrta|te runu ko|a
predstav|a va c| u svak kut papra. To predstav|a ren|e NAMJERE Svemrom, kroz
etr sm|era - poea.
Ako aro|u zvodte za drugu osobu, na srednu papra spte n|eno me.
Sada moete postavt otar za zvoden|e aro|e. Moete korstt otar na ko|em obno
radte postavt |edan samo za ovu prgodu. Bo kako, budte sv|esn da se ova
aro|a zvod devet dana, za vr|eme ega se sv|ea ne sm|e pomcat, tako da to
mate na umu kada odabrete m|esto.
Potrebne su vam s|edee stvar:
* Sv|ea odgovara|ue bo|e s runom urezanom na don|o| stran.
* Papr odgovara|ue bo|e s runom spsanom na etr kuta.
* Vatrostana posudca za spa|van|e.
* bce upa|a.
* Nov.
Ponte kao obno, en|em otputan|em suvne energ|e.
Moete odabrat nau|t sv|eu (vd Lekc|u 4). Ako ete, sada |e vr|eme za to.
Moete upotr|ebt avandu za sc|e|van|e, cmet za zattu, ruu za |ubav, van|u za
bagostan|e.
Da bste nau| sv|eu, stavte mao u|a na |ev dan (eterno u|e razr|edt u
masnom do maksmane koncentrac|e 10%). Protr|a|te danove tako da su pokrven
u|em. Kako h tr|ate, zamste kako zmedu n|h pros|ava b|eo sv|eto vdte kako
ono obku|e kugu oko vah danova. Sada uzmte sv|eu, dre |e u sredn. Poako
nanoste u|e od sredne prema vrhu potom prema do|e. Dok to nte, zamste kako
se sv|ea pun b|em sv|etom usredotote se na odabran c|. Pokr|te c|eu sv|eu
u|em, uk|uu|u ft|, te se vratte do otara.
Stavte nov neposredno spred sv|ee.
Upate sv|eu.
Kako sv|ea gor, usredotote se na c|. Zam|a|te ga snano vdte kako |e
spun|en. Zamste kako |e post ta| c| u votu - na prm|er ako radte sc|e|van|e,
vdte se sc|e|en zdrav. Ako radte bagostan|e, zamste se okruen novcem
predmetma ko| vama oznaava|u bagostan|e.
to se snan|e usredotote na c|, to bo|e.
Uzmte papr. Zamste da |e okruen s kugom b|ee sv|etost s|ava|u energ|u u
svm sm|erovma. Kako zam|ate kugu sv|etost, nastavte bt usredotoen na c|
tako da energ|a n|me bude potpuno natop|ena.
Dodrnte paprom panem sv|ee tako da se papr zapa. Kako pon|e gort, zamste
kugu b|ee sv|etost oko pamena, poste|u vea snan|a kako pamen raste.
Usredotote se snano na c| govorte nkantac|u:
"Pogeda|te, |edna |e Snaga u Svemru,
I |a sam savreno ovotvoren|e te Snage.
Kao takva nm da (navedte c|) dode u mo| vot.
Do e m na na|bo| na|poztvn| nan
I tako da nkome ne nanese tetu.
|a to hou. Prvam k seb. Ovotvoru|em.
Prhvaam. Prmam. I zahva|u|em na tome.
Prema mom naogu, neka tako bude."
Kako pamen guta papr, stavte ga u posudu za spa|van|e gd|e mode zgort bez
opasnost. Nastavte zam|at kako |e zapa|en papr okruen kugom b|ee sv|etost
usredotote se na svo| c| dok papr ne postane pepeo.
Kad se vatra ugas, s|edte nastavte medtrat spred upa|ene sv|ee nekoko
trenutaka. Usredotote se na c| pamen sv|ee.
Medtra|te oko deset petnaest mnuta potom ugaste sv|eu. Ako korstte sv|eu s
vorovma, neka gor dok prv do ne zgor.
Zapamtte da sv|eu ne gaste puhan|em; dok |e gaste zgovorte:
"Svom snagom, tr puta tr, tako hou tako e bt."
Postte otpustte. Prospte pepeo zvan doma tako da |e e|a smbono odasana u
Svemr.
Svak dan, s|edeh osam dana (ukupno devet) ponovno upate sv|eu. Zamste da
|e okruena b|em sv|etom. Ponovte gore navedenu nkantac|u medtra|te deset do
petnaest mnuta. Ako korstte sv|eu s vorovma, neka svak dan zgor |edan do.
Gase sv|eu zgovorte:
"Svom snagom, tr puta tr, tako hou tako e bt."
Nakon devet dana ostat e vam samo komad sv|ee na ko|em |e spsana runa.
Odneste ta| komda sv|ee do staba ko|e osobto vote nekog vsokog snanog
staba. Sa sobom poneste nov ko| |e c|eo ovo vr|eme sta|ao uz sv|eu.
Napravte mau rupu uz osnovcu deba u n|u stavte ostatak sv|ee, za|edno s
novem ko| |e rtva Duhu. Zatvorte rupu zgovorte togod poput:
"Stabo, dok raste nek raste snaga ovoga mo|eg rada. Zahva|u|em t na pomo.
Neka tako bude."
Ovo |e vro star n, osnovan na zams SIMPATETSKE MAGIJE - zamsao da sno
stvara sno da e aro|a rast cv|etat kako raste cvate stabo da |e ovo dvo|e
aro|om povezano.
Sada ostavte drvo zna|u da e va c| rast razv|at se, v|eru|u da e do vr|eme
kad e se c| ostvart.
BOG MJESECA F LJUBAVNIK
|unak |e vremensk aspekt Madoga Boga - reko b se da |unak, ko| donos nov vot
sv|etu u pro|ee zraava energ|u Madoga Boga na fzk nan. L|ubavnk zraava
stu energ|u na duhovno| kozmko| razn.
L|ubavnk predstav|a Boga kao pratte|a Boce. Ona |e Duh, on |e tvar. Ona |e yn, on
|e yang. N|hovo s|edn|en|e stvara odrava fzk sv|et ko| nasta|e z n|e, a on ga
pronos da|e.
L|ubavnk predstav|a Boga u n|egovo| na|veo| snaz. To |e Yang zaze obk,
smbozran Suncem. L|ubavnk predstav|a procvat fzkog vota mater|ane razne.
Praznk L|ubavnka |e |etn suncosta|, kada Sunce dose na|veu snagu. Astrook se
povezu|e sa znakom raka, ko| predstav|a n|egovo s|edn|en|e s Bocom.
Osnovn mt o L|ubavnku |e pra o n|egovo| smrt ponovnom roden|u: |er Sunce
pon|e sabt odmah pos|e |etnog suncosta|a. Zato se katkad nazva "Umru Bog".
L|ubavnk poste |ednstvo s Bocom potom umre, posta|u Star Bog zme. U
pro|ee e bt ponovno roden da upotpun krug. L|ubavnk |e duh zema|skoga vota
ko| neprestano umre ponovno se rada, preobrau|u se uzma|u nove obke ko|e
prenost z vota u vot. Tako ako Zem|a uaz u zmu, uv|ek se vraa pro|eu. Iako
dan preputa m|esto no, uv|ek s|ed nova zora. Iako nae t|eo umre, v|eto se
ponovno radamo u novm raztm obcma, kao to smo ve mnogo puta v|e pr|e
ovoga roden|a. S|edn|en|e L|ubavnka Boce smbozra ta| v|et savren krug.
Kao osobno boanstvo, L|ubavnk ut|eov|u|e svu snagu Sunca, vota ravnotee. On
|e ma|stor svh um|etnost v|etna. On |e pre|ep da ga se ne moe r|ema opsat.
Ut|eov|u|e sve vrne zraava na|uzven|e deae neke kuture.
L|ubavnk |e savren pratte| Boce d|eu|e z potpuno aktvranog sranog sredta -
n|egov su os|ea| poztvn harmonn. On |e zattnk p|esntva, gazbe pesa. On
|e bog |ubav, |epote radost.
L|ubavnk predstav|a votnu radost zraavan|e ba.
Treba takoder mat na umu da kako su |unak L|ubavnk katkad dov|avan kao
zasebn obc Boga, drug h dov|ava|u kao votna razdob|a kroz ko|e Bog proaz.
N|e neuoba|eno da |edan Bog predstav|a |unaka L|ubavnka. Nek bogov kao
egpatsk Ozrs, ut|eov|u|u sva etr aspekta. Pa pak, svak od etr gavna aspekta -
|unak, L|ubavnk, Kra| Carobn|ak - su razt u seb ako h kao takve razum|emo to
nam pomae raz|asnt n|hovu prrodu ak kada osobno boanstvo ut|eov|u|e
za|edno.
Navodmo nekoko prm|era L|ubavnka:
ATTIS - Atts |e pratte| Boce Ma|ke Cybee, |e |e potovan|e nastao u Mao| Az|
(danan|a Turska) kasn|e postao popuarno u c|eom Rmskom carstvu. Prema
sredn|em mtu, Cybee |e ba prvo be ko|e |e posto|ao: Prvotno Boanstvo. Muko
ensko za|edno, Cybee |e u seb sadravaa shodte svh stvar. A b|ae usam|ena
e|ea |e drutvo - tako |e odrezaa muke d|eove skorsta h da stvor Attsa -
zattnka fzkog sv|eta. Tako se Prvotno Boanstvo razd|eo na ensko (Duh)
muko (tvar), kao to kazu|e V|et|e Evande|e. Fzk |e sv|et poprmo obk, a
Cybee Atts su u n|emu sretno v|e. A tada Attsa ub|a dv|a svn|a otao |e u
Sv|et mrtvh da bude pratte| Perzefon, boc mrtvh. Tugom shrvana Cybee skapa
pogodbu s Perzefonom, ko|om Atts po poa godne provod sa svakom od n|h,
uspostav|a|u tako godn|a doba krug smrt ponovnog roden|a. Atts se od tada
smatra mater|anm sv|etom, ko| se v|eto kree zmedu vota smrt, van|skog
unutarn|eg razvtka (evouc|a nvouc|a). Ta godn|a smrt ponovno roden|e Attsa
ob|eava se soenm obredma u ko|ma |e on predstav|en stabom, kao europsk
Zeen ov|ek (Green man). Cybee Atts su opsuvan od strane transseksuanog
sveenstva ko|e u seb tra |ednstvo oba|u spoova, kakvo |e bo Prvotno Boanstvo.
HORUS - prema egpatsko| mtoog|, Ozrs |e Egpane nauo um|etnost znanost
n|ma |e vadao kao kra|. Ubo ga |e brat Set, ko| |e preuzeo n|egovo kra|evstvo, a
eo |e n|egovu enu Izdu. Kako mu se ona n|e e|ea pokort, pretvora se u b|eu
ptcu, odet|ea z Egopta, ov|ea Ozrsa mag|om don|ea na sv|et n|hovo d|ete:
Horusa. Nakon toga, Ozrs |e postao vadarom Sv|eta mrtvh, a Horus |e zauzeo
n|egovo m|esto u Sv|etu vh. Iako su Egpan Horusa smatra Ozrsovm snom, on
|e pak spuno krug ponovnog roden|a Boga ko| pob|edu|e smrt. Kada |e Horus
odrastao, sukobo se sa svo|m strcem Setom u btc ko|om su posta suprotstav|ene
strane. U ran|a vremena |e btka Horusa (vot) Seta (smrt) ba v|ena on su ve-
man|e b z|ednaen. Kasn|a tradc|a govor da |e Horus pak pob|edo Seta
prot|erao ga. Postov|een sa Suncem, Horus |e obno prkazvan kao soko ov|ek
sa gavom sokoa. Sunev dsk, odnosno n|egov fzk obk, |est Utchat Horusovo
oko.
LUGH - takoder zvan Lugus Leu, Lugh |e ketsk bog ko| umre ponovno se rada.
Sn boce neba Aranrhod (Srebrno Koo), podgao ga |e n|egov u|ak Gwydon, bog
arobn|atva. Caro|a n|egove ma|ke onemogua ga |e da oen smrtncu, pa |e
Gwydon upotr|ebo mag|u stvara|u mu nev|estu od devet vrsta cv|etova. To |e ba
Bodeuwydd (Cv|eta, naprav|ena od cv|ea). Neko vr|eme |e Bodeuwydd v|ea
sretno s Lughom sv|et |e uvao u |etu. A tada se Bodeuwydd za|uba u Hafgana
za|edno su kova urotu o Lughovo| smrt. A sta aro|a ko|a |e Lugha spr|ea da
oen smrtncu, una ga |e neran|vm na tu u vod, unutra van, bo da hoda
|ae, od|even go. Tako su Bodeuwydd Hafgan mora smst nan kako da tome
doskoe. Bodeuwydd |e Lughu prprema kupku van pod tr|emom. Kad |e trebao za
z kupke, kada |e ba prevsoka da ako zade. Omotao se runkom dove su mu kozu
ko|a |e pasa u bzn kako b se osono na zasku. Izaze z kupke - uravnoteen s
|ednom nogom na rubu kade, a drugom na koz, ogrnut samo runkom u otvorenom
tr|emu - Hafgan |e skorsto th nekoko trenutaka kad |e Bog bo ran|v da ga probode
kop|em. Zem|a |e zapaa u zmu. Tugom shrvan Gwyddon m|esecma |e trao Lugha.
Naao ga |e napos|etku, renkarnranog u ora kako s|ed na drvetu. Mag|om ga |e
vrato u prvotn obk sv|et se vrato u pro|ee, postav|a|u krug godn|h doba.
TAMMUZ - prema mtu z Mezopotam|e, Tammuz |e bo kra| Uruka suprug boce
Ishtar. Uba ga |e dv|a svn|a - votn|a ko|e esto predstav|a boanstvo Drugog
sv|eta - Tammuz preaz u Sv|et mrtvh ko| vada boca Aat, sestra boce Ishtar.
Shrvana bo, Ishtar preaz u Sv|et mrtvh da b vrata vo|enog. Proaz kroz sedmora
vrata ko|a smbozra|u sedam razna posto|an|a sedam akr, te doaz do kra|evstva
svo|e sestre Aat. Iako su sredstva ko|ma to poste u raznm nacama pre razta
Ishtar nagovara Aat da pust Tammuza druge due van z Sv|eta mrtvh tako
uspostav|a krug smrt ponovnog vota. Mt na nekoko razna govor o ta|nama smrt
ponovnog vota, krugu godn|h doba uasku duha u mater|an sv|et. Ishtar,
Tammuz Aat su semtska mena za boanstva ko|e Sumeran pozna|u kao Innanna,
Dumuz Ereshkga. Nek v|eru|u da |e Dumuz zasta bo kra| Uruka negd|e pred kra|
Ere Bzanaca (4400. - 2800. g. pr|e nove ere), a ko| |e postov|een s ran|e
posto|em mtom.
EANGO - afrk bog podnost. Gospodara ou|e Xanga prate gromov mun|e
uprav|a kama ko|e Zem|u ne podnom. Xango |e snonm za muku |epotu vrne.
On |e bog hrabrost, ast v|etne. Kao gremansk Odn, Xango se ob|eso o drvo
vota, a n|ega |e uskrsnua boca Oya - tako uspostavv krug smrt ponovnog
roden|a. N|egov |e smbo dvogava gromovnka s|ekra, Oshe Xango.
LEKCIJA 4P
OSNOVNI RAD S ENERGIJOM
BLAGOSLOVLJEN5A6 BUDI
to zna dat BLAGOSLOV?
Da |e bagosov ta ve od |epe motve da nekome poemo dobro? Zar
bagosov zasta n|e nta ve nego pokazvan|e potovan|a smpat|e?
Katkad korstmo r|e "bagosov" u znaen|u ko|e n|e nta ve od dobre
pr|ate|ske e|e nesv|esnog os|ea|a Boanske |ubav. Kada korstmo zraz
"Bagosov|en bud" u dnevnom razgovoru obno ne msmo nta ve od
toga. No pravo |e znaen|e bagosova mnogo dub|e.
Bagosov |e pr|enos energ|e.
a|u bagosov prenosmo energ|u osob predmetu ko|em |e bagosov
upuen. To nmo KANALIZIRANJEM Boanske energ|e s ko|om smo povezan
preko veg |a. Boanska energ|a kroz nas proaz na onoga kome |e bagosov
upuen pomae u n|emu aktvrat Boansku energ|u.
Takav bagosov ma stvaran fzk duhovn unak na onoga koga
bagosovmo. Bagosov moe otvort vrata n|hove pshe, aktvrat skrvene
sposobnost posp|et sc|e|van|e. I pak moe samo don|et ugodan os|ea|
ko| po|aava n|hovu vezu s Bocom.
U ekc|ama v|ebama ko|e doaze uz n|h mnogo smo govor o tome kako
sakupt usm|ert energ|u unutar vasttog t|ea kako |e posat van da bsmo
stvor energetske tvorevne kao to |e mag|sk krug. Tee |e, a |ednako vano
mat sposobnost pr|enosa energ|e zmedu osoba, kako sat tako prmat. To
se nazva PRIJENOS ENERGIJE.
ENERGIJA
Kao to smo rek u Lekc| 1 ponav|a mnogo puta od tada, Svemr sve u
n|emu sasto| se od energ|e. Leprava, neprestano pokretna energ|a ko|a
poprma soene uzorke kao odgovor na nae ms os|ea|e, stvara|u an
prvd vrste tvar.
U svakome trenutku naega vota obku|em energ|u nesv|esno - od nas
preuzma obk. U mag| |e umo obkovat sv|esno.
Nae se t|eo sasto| od energ|e, kao naa dua. Kao kuca pua, t|eo |e
tvorevna due kako |e dua tvorevna Boce. Tako |e Boanska energ|a
Boce uv|ek prsutna u sredtu naeg ba moemo |e naut sv|esno dose
kroz v|ebu pshkh mag|skh um|ea.
Kada gedamo fzk obk osobe predmeta, vdmo samo van|sku |usku due
ko|a mnogo ve sadr unutra. Doseu unutarn|e be - duu - moemo
znatno ut|ecat na prvdno vrstu van|tnu.
To nmo pr|enosom energ|e - san|em energ|e od |edne osobe predmeta
drugo|. Pr|enos energ|e korstmo z bro|nh razoga, a nek od n|h su:
ISCJELJIVANJE: energetsko sc|e|van|e se korst da b se pobo|ao duhovno
os|ea|no sc|e|van|e pak da se pomogne pshko sc|e|en|e. Pr
sc|e|van|u poseemo za energ|om osobe na ko|o| radmo ukan|amo zapreke
"negatvnu" energ|u ubacu|emo "poztvnu" sc|e|u|uu energ|u. U rukama
uv|ebanog sc|ete|a, energetsko sc|e|van|e moe bt tako soeno preczno
kao fzka krurg|a.
BLAGOSLOV: kako |e pr|e rasprav|eno, bagosov |e pr|enos Boanske
energ|e ko|em |e c| da o|aa duhovnu vezu pomogne duhovno otvaran|e
rast.
KOMUNIKACIJA: energ|a se moe korstt za komunkac|u - poruka |e
ugradu|e u energ|u ko|a se onda korst za pr|enos zravno do prmate|a,
potpuno zaobaze sv|estan um. Tako dobvamo poruke od PREDAKA
DUHOVNIH VODIA. Takoder moemo na ta| nan poruke sat.
Bo ko|m od ovh nana pr|enosa energ|e prmate| moe a ne mora mat
sv|esnu reakc|u na to. Nek |ud os|ea|u na|man|u prom|enu u energ|, dok
nek ne os|ea|u nt na||a energetsk rad. Ovs o tome koko |e osoba
duhovno otvorena os|et|va na energ|u. Ako energetsk d|eu|ete na neku
osobu a ona to ne os|ea, neka vas to ne uznemrava - to ne zna da krvo
radte nego zna da ta osoba pshk to ne moe pokupt.
KAKO DJELUJE
T|eo |e sastav|eno od energ|e.
Energ|om uprav|e|u energestka sredta ko|a se obno nazva|u AKRE
PLEKSUSI. Mnotvo |e akr po t|eu one su povezane MERIDIJANIMA
energetskm tokovma (putevma). Kada nekoko mah akr rad za|edno one
tvore veu akru s ve razna. U t|eu posto| vek bro| th akr takoder.
Pr energetskom radu moete radt s bo ko|om od man|h veh akr. A
na|v|ero|atn|e |e da ete radt s |ednom od sedam takozvanh gavnh akr,
ko|e su opsane u prethodnm ekc|ama. Svaka |e od gavnh akr zapravo
mrea puno man|h akr, ko|e su sakup|ene tako da d|eu|u kao |ednca. Stoga
gavne akre ma|u puno razna ko|e mogu bt razv|ene druga|e kod svakoga,
ovsno o n|hovom skustvu.
Energ|a z akre u akru tee merd|anma. Putev ko|ma energ|a tee kroz
akre nazva|u se KRUGOVI. Posto| nekoko takvh krugova, ko| ma|u
druga|e kvatete svrhu.
Ve smo govor o SOLARNOM ILI SUNEVOM KRUGU u Lekc| 3. Soarn
krug, usdren u soarnom peksusu, odrava osnovne funkc|e t|ea. Soarn krug
pokree nescrpna energ|a due on rad samostano - kao to demo. Ne
trebamo nt nta da bsmo pokrenu odrava kretan|e soarnog kruga, a
mu moemo dodat energ|u, na|ee kroz sranu akru.
Drug energetsk krug o ko|em emo prat |e LUNARNI ILI MJESEEV KRUG.
Usdren |e u kor|ensko| akr esto se prouava u Hndu sustavma, te se
nazva KUNDALINI sustav. Za razku od soarnog kruga, unarn krug n|e
samostaan moe se uspostavt samo v|ebom uen|em. Lunarn krug se
korst za zvoden|e vsoke mag|e "uda" sposoban |e prozvest
nev|ero|atne unke - a sto tako moe bt opasan teak za uporabu, te ga
treba korstt vro pa|vo. Za razku od soarnog, unarn krug mora nam|erno
bt pokrenut zaustav|en ne kree se neprestano nego samo u kram
vremenskm razdob|ma.
Tre energetsk krug u t|eu nazva se STELARNI ZVJEZDANI KRUG.
Stearn krug se prvotno korst za prman|e energ|e u t|eo. Usdren |e u
krunsko| akr korst se za prman|e raznh vrsta energ|e, a osobto energ|e
programrane za komunkac|u. To |e krug preko ko|ega se prma|u kanazrane
poruke kroz ko|e d|eu|e vdovtost. Osobto |e vaan za vezu s precma
duhovnm vodma. |ednako kao unarn, nt stearn krug n|e samostaan
nego se mora sv|esno pokrenut zaustavt. Cesto se korst za sc|e|van|e.
Kadgod uaete energ|u u drugu osobu |e prmate u sebe, ona e u kroz
|edan od navedena tr kruga. Na poetno| razn n|e osobto vano znat ko| se
krug korst, |er e energ|a prrodno ot tamo gd|e |e potrebna. Kasn|e ete
naut razke medu n|ma.
Energ|a due daeko premau|e energ|u t|ea. Na|obn|e se ona dov|ava
kao AURA - energetska ovo|nca ko|a okruu|e t|eo. Zdrava aura protee se
ve metara oko fzkog t|ea, a |u |e na|ake za poetak os|ett na nekoko
centmetara od koe. Uv|eban vdovn|ak moe mnogo toga re o
energetskom stan|u osobe prema bo|ama uzorcma u aur. Za poetnka
na|ake |e pak tat topnu os|ete vezane uz auru. Preko aure moemo otkrt
zapreke u sustavu akr.
Uoba|en nan rada s aurom |e da |u punmo sv|etom. Bo|a kakvoa
sv|etost odredu|u prrodu n|egova unka. Ta se tehnka moe korstt za
zattu, |aan|e sc|e|van|e en|e, kao za mnoge druge unke. Ako ste
rad v|ebe ko|e su predstav|ene uz ekc|e, ve ste nau samo to radt - no
kroz pr|enos energ|e moete pomo drugma.
KAKO
Sad kad smo nave za to se pr|enos energ|e moe korstt mao o tome kako
to d|eu|e, v|ero|atno vas zanma kako to zvest. Energetsk pr|enos se poste
san|em energ|e z vaeg t|ea u ne|e drugo. Energ|a se dobva z Svemra
kanazra kroz vae t|eu u prmate|a. Obno se korste ruke, kada se energ|a
zgun|ava kroz akre na danovma.
Ako ste rad svo|e v|ebe, ve ete znat kako zgusnut energ|u kroz akre na
danovma. Zamste energ|u kako z vah danova zaz kao zraka sv|etost.
Usredotote se snano na to zamste koko |e mogue |asno. Sad prenoste
energ|u.
Energ|a moe u organzam u kroz krunsku akru, a kroz bo ko|u drugu. Da
bste odred kamo posat energ|u, treba bste pregedat t|eo osobe. Neka
e m|esta mat drug "os|ea|" tamo |e potreban energetsk rad. Takoder,
ukoko |e osoba boesna oz|edena e energ|u samo na to m|esto, moete
energ|u posat neposredno na bono m|esto.
Energ|u z t|eo moemo odstrant. To nte zvae energ|u van, poput
ussvaa.
U v|ebama ko|e s|ede nakon ove ekc|e, na ete deta|ne upute o ovom
nanu pr|enosa energ|e.
Kao kod svega drugoga, v|ebom doazte do savrenstva ne oeku|te da
ete bt strun|ac odmah. Nastavte s radom ovadat ete v|etnom.
Kako pr|enos energ|e n|e prvostupan|ska v|etna, svrha ove ekc|e |e samo
osnovn preged uk|uenh zams kako b se stekao uvd u ono to ta zamsao
uk|uu|e. Tehnke prkazane u ovo| ekc| su vro osnovne uvode vas u takav
rad. Mnogo ve o tome naut ete odute se za nastavak uen|a na drugom
stupn|u moete prouavat energetsk rad neovsno.
VJEBA
V|eba u ovo| ekc| n|e do svakodnevnog rada, nego sasvm osobta povezana s
pr|enosom energ|e. Nastavte svo|e uoba|ene v|ebe, a ovo pokua|te odvo|eno.
Da bste ovo sproba, treba bste radt s drugom osobom. Ako ne moete na
nekoga tko |e vo|an, pokua|te s b|kom votn|om |er on ma|u energetske
sustave na ko|e se ova v|eba moe prm|ent.
Za poetak, postte otpustte kako |e uoba|eno.
Stante pokra| partnera s ko|m v|ebate tako da vam |e okrenut z profa - tako |e
ake os|ett. Poev od vrha gave prema do|e, prodte znad n|egovog t|ea na
uda|enost oko 5-10 cm od povrne. Obratte pozornost na ono to os|eate. Prv puta
kad ovo radte moda neete os|ett nta, a ako nastavte s radom ubrzo ete razvt
os|et|vost.
Obratte pozornost na bo ko| do t|ea ko| "os|eate" druga|e. Razku moete
dovt na razne nane - moe bt top|e hadn|e, os|ea| statkog nabo|a
prvaen|e, kao kakav drug obk os|eta. A ovako onako, os|ett ete da su nek
d|eov druga| od ostatka: to su ZAPREKE #'# BLOKADE.
Zapamtte gd|e se takve bokade naaze. Kada zavrte s pregedom c|eoga t|ea,
vratte se na bokade. Stavte |ednu ruku znad bokade, na nekoko centmetara
uda|enost. Uvd|et ete da |e |edna druga ruka pogodn|a za ovo, a to |e sasvm
osobno sprobava|te s ob|e dok ne utvrdte ko|a |e |aa.
Zamste kugu b|ee sv|etost kako zaz z akre na danu. Zamste kako |e
negatvna energ|a z bokade ussana u kugu - usredotote se na to snano zvate
negatvnu energ|u s onoko truda koko |e potrebno. Sada poako zvucte kugu s
negatvnom energ|om da|e od t|ea. |o negatvne energ|e moe bt zvueno s
kugom, rasteu se za n|e kao ue. Odbacte kugu nastavte vu energetsko ue z
t|ea dok ga potpuno ne zvuete. Kako zvate tu negatvnu energ|u odbacu|ete |e,
zamste da se pretvara u |ubasto sv|eto - to se nazva TRANSMUTACIJA, reckra
energ|u tako da moe bt upotr|eb|ena u konstruktvne svrhe drugd|e u Svemru.
Kad ste ukon transmutra svu negatvnu energ|u, stavte znad tog m|esta ob|e
ruke. Zamste kako u vas kroz vrh gave uaz b|ea sv|etost ko|a kroz vae ruke uaz
u osobu na ko|o| radte. Nastavte dok ne os|ette da energ|a ve ne moe uazt.
Naprav ste osnovno energetsko sc|e|en|e.
Postte otpustte po oba|u gotov ste.
AROLIJA MJESECA F V$17,#>$1 L$1(,v1
V|et|e |estve su stara tehnka zvoden|a aro|e prno |e |ednostavna.
Ono to vam |e potrebno |e komad vrpce.
Svena vrpca |e |epa, a posut e bo to - do ce, vezca za cpee, a kravata
sno.
Pr|e nego ponete s zradom v|et|h |estava, prvo morate tono odredt to ete
post. V|et|e |estve mogu se korstt za bo kakvu svrhu, a na|bo|e |e za neto
to se poste kakvm tra|nm procesom - kao to |e povean|e bagostan|a, uen|e
neke v|etne, gubtak t|eesne mase sno, bo|e nego neto to se poste |ednm
dogada|em.
Kao uv|ek, drte se Wccanskog prava: "Rad to hoe, a ne tet nkome."
zaponte s razumnm c|evma - v|etna se razv|a v|ebom.
Zaponte tako da se sm|estte u udoban pooa|, postte otpustte.
Zamste kugu zatnoga sv|eta u srano| akr.
Recte s:
"Pogeda|, |a sam |edno sa Snagama Svemra."
Sada zamste kako ta kuga posta|e vea sv|et|a s|ava|u u svm sm|erovma kao
sunce u vama. Neka spun vae grud, |aa|u dok raste.
Uzmte vrpcu ( ono to ve korstte) stavte |u pred sebe.
Napravte znad n|e rukom tr kruga u sm|eru obrnutom od kaza|ke na satu. Izgovorte
togod poput:
"Pogeda|, stm proavam te, odstran|u|u z tebe svaku nestou ko|a b se
unutra moga naazt."
Zamste da |e vrpca okruena zatnm sv|etom. Nake snano s|e onda pustte da
ska zb|ed.
Sada napravte rukom znad vrpce tr kruga u sm|eru kaza|ke na satu zgovorte
togod poput:
"Pogeda|, bagosovm te posveu|em ovome c|u."
Zamste da |e vrpca okruena pavo-b|em sv|etom s|ava|u |asno. Zadrte sku
nekoko trenutaka pustte da zb|ed.
Uzmte vrpcu s ob|e ruke stavte ruke na n|ene kra|eve tako da su danov okrenut
prema n|ma. Zamste kugu b|eog sv|eta medu vam danovma, okruu|u vrpcu.
Usredotote se na c| ko| ete ostvart ovom aro|om - koko god moete s|edeh
nekoko mnuta. Zamste c|u sku ko|a ga predstav|a unutar kuge. Vdte ga kao
da |e ve ostvaren. Kako to zam|ate, zna|te da |e c| ve ostvaren da ga samo treba
spustt u fzko posto|an|e.
Neka ska u kug zb|ed uzmte vrpcu u ruke. Nastavte se usredotoavat na c|,
vde ga ostvarenog.
|o uv|ek usredotoen na c|, vete vor u bzn |ednog kra|a vrpce recte:
"S vorom bro| |edan, aro|e poetak |e vr|edan."
Zamste se korak be c|u.
Zavete drug vor bzu prvoga recte:
"S vorom bro| dva, ne moe |e spr|et nkakva sa."
Usredotote se |o snan|e na c|, zna|u da |e svakom vorom sve be.
Vete tre vor recte:
"S vorom bro| tr, bude tako, vdte sad sv."
Svakm vorom zna|te da vam |e c| be, zam|a|te ga snan|e zna|te da |e stnsk
va. Vete etvrt vor zgovorte:
"S vorom bro| etr, otvoren su put sv|et."
Pet:
"S vorom bro| pet, doaz na ova| sv|et."
est:
"S vorom bro| est, uvren |e doazak est."
Sedm:
"S vorom bro| sedam, bagosov |e predan."
Osm:
"S vorom bro| osam, sudbnu donosm."
I na kra|u devet vor:
"S vorom bro| devet, mo|e |e mogu mrno e spavat u krevet!"
|o |ednom zamste b|eo sv|eto oko uvorene vrpce stavte ruke znad oko vrpce,
tako da su prema n|o| okrenut danov. Ponovno snano zamste svo| c|. Sada
otpustte svu sakup|enu energ|u zravno u vrpcu - ko to bste un kada stte
otputate pr|e pos|e rada: neka energ|a z vas st|ee poput sv|etost vode.
Kad |e z vas sva energ|a prevena u uvorenu vrpcu, uzmte |e zapeatte na sgurno
m|esto. Na|bo|e |e zakopat |e u Zem|u, osobto podno staba. To oznaava fzko
ovotvoren|e c|a.
U nekm sua|evma poe|et ete v|et|e |estve zadrat u ku um|esto da h
zakopate van. Moete |e tada ukopat u posudu sa zem|om ko|u potom drte na
otaru na osobtom m|estu. Takoder se za tu svrhu moe korstt osobta kut|a
boca. Kako god odabra, vrpca mora uv|ek bt ukopana u zem|u.
INAICE VJETIJIH LJESTAVA
|ednostavna tehnka ko|om radte v|et|e |estve moe mat razne nace. One se
mogu dodat kako b se posp|ea unkovtost aro|e produb|ava|u vezu s n|om.
Produb|van|e se ostvaru|e obraan|em vem |a smbokm znaen|ma
"k|uevma". O n|ma smo pra u Lekc| 1 - k|uev su estetsk smbok
eement ko| nam pomau u pomcan|u sv|est doszan|u veg |a, oakava|u
mag|sk rad. Bo to to ut|ee na vae stvaraatvo podsv|est vas n
"arobn|m" moe bt k|u.
INAICA 4
Napravte |estve korste ne |ednu ve ve raznobo|nh vrpc. Na prm|er za
bagostan|e moete korstt za|edno zeenu za podnost bro|nost, sa utom za usp|eh.
I za pshk razvo| moete uzet tamnopavu za pshke sposobnost sa sv|etopavom
za komunkac|u uen|e |ubastom za duhovno vodstvo.
INAICA <
Um|esto da |ednostavno veete vor, zavete neto u n|ega. Moete korstt perce,
grance per|e - da damo samo nekoko prm|era. Zavete po |edan predmet u
svak vor kako radte aro|u. Vezvan|e per|a |e vro stara naca prm|er seu
stotne godna u pov|est.
BOG MJESECA F KRALJ
Kra|, Otac, Sav|etnk, Sudac.
Od svh obka Boga, s ovm Wccan ma|u na|ve potekoa.
Sto|ea kranske vadavne uzroku|u postov|evan|e arhetpa Kra|a s
PATRIJARHALNOM vadavnom bezobzrnm potn|avan|em sab|h |ama.
Iskrv|ena ska Kra|a Bogova ko| se kaprcozno m|ea u |udsk vot, pomu |ude
kao fgure na ahovsko| po, ostav|a|u gorak okus u ustma Wccana. No te ske
ma|u veze s kranskm |ehovom, puno ve nego s bo ko|m poganskm bogom.
U pogansko| |e mtoog| Kra| poztvna fgura, ko|o| snaga ne e u n|egovom pravu
nego u |ednstvu s Bocom. N|egova mudrost snaga n|o| su pomo a nama bagosov.
On ne vada nego rad da unapr|ed svo|u obte| za|edncu, |a |e dobrobt n|egova
odgovornost. Bog se rtvu|e na |etn suncosta|, da|u svo|u votnu su za vee dobro
to zvod upravo kao Kra| z|eva|u svo|u |ubav prema sv|etu kroz konstruktvno
d|eovan|e.
Kra| |e bog etve. On |e Sunce ko|e pon|e sabt nakon |etnog suncosta|a |e
sab|en|e hran to ko|e dozr|eva u|esen. On |e dua ta, dosovno rtvu|u svo| vot
da b drug mog nastavt v|et. Kra| |e Bog ko| |e od ratnka postao voda, brnu o
obte| za|ednc ve nego o samome seb.
On |e otac ko| |e napusto samostaan vot mada kako b postao do obte|,
rtvovao |e svo|u odvo|enost da b pomogao podzat d|ecu suvot u za|ednc.
Kra| |e zattnk naroda, ona| ko| odrava mr. On |e bog ast zakona skrenost
u|udenost. On |e bog ugovora dogovora, uvar DRUTVENOG UGOVORA -
dogovornh sm|ernca po ko|ma za|ednk vmo u mru.
Kra| |e Sudac, a n|egov sud n|e nemosrdno nametan|e vastte vo|e, nego
spremnost na pregovore r|eavan|e tekh stuac|a, odravan|e dogovora mra. Kra|
|e bog ravnotee pravde, to |esensku ravnodnevncu n osobto pogodnom za
n|egov bagdan, kada Sunce uaz u zod|ak znak vage.
Kra| |e vremensk van|sk obk Staroga Boga, dok |e Carobn|ak duhovn unutarn|
n|egov obk. Kao takav, Kra| |e bog strukture obka. Kra| stav|a fzk sv|et u red
postav|a krute obke sustave, dok Carobn|ak prevadava varku vrstog obka kroz
mag|u. Dok |e |unak ren|e rast, Kra| |e stabnost bagostan|e - n da su dobre
stvar u votu prsutne u ob|u.
On |e Bog ko| okree Koo vota na Bono| presc, KOLO SUDBINE, tako da ona
moe tkat nt posto|an|a. On n|enu vo|u pretvara u akc|u, tt podrava |e. On |e
v|erno podrava pomae |o|. Ona |e roda sv|et, on ga s n|om tt kao to pt tt
ptcu-ma|ku maene pte u gn|ezdu.
Do|e navodmo nekoko prm|era Kra|a:
ATLAS - Atas |e |edan od Ttana, bogova predkasne Grke. Bog neba kao drucu
ma bocu Peonu, |e su ker Pe|ade. Atas |e povezvan sa zapadom, po n|emu |e
nazvan Atantk, kao panna Atas. Vena n|egove mtoog|e zgub|ena |e za|edno s
ostam Ttanma, a ostao |e dovo|no kako b se zvuk odreden zak|uc. Atas |e bog
Svemrskog reda, ko| |e odvo|o Zem|u od Neba noso Nebo na svo|m pema - n
rtvovan|a ko| omoguava da Svemr poprm danan| obk. On |e bo zattnk zakona
vade kuturn |unak. Prema Patonu, Atas |e bo osnva Atantde, stvarate| n|ene
kuture osnva n|ene kra|evske oze. On |e otac Hesperda, tr|u boca ko|e uva|u
|abuke besmrtnost na zapadnom kra|u sv|eta.
JUPITER - rmsk Kra| bogova, |upter |e postov|een sa grkm Zusom, a mu n|e
|ednak. |upter |e znad svega bog zakona vade, pravde mudrost. Rm|anma |e
|upter ut|eov|en|e dobroga oca, uk|uu|u osobne kao to su trezvenost
neprstranost. |upter se povezu|e s bagostan|em, ren|em rastom, samosv|est
optmzmom. |upterova druca |e |uno (zvorno etruanska boca M|eseca menom
Un), a n|hova |e k boca Mnerva, takoder etruanskog podr|eta postov|eena s
grkom Atenom. Dugo nakon pada Rma, |upter osta|e vano boanstvo u akem|,
astroog| hermetkm sustavma.
NODENS - star ketsk bog, n|egova |e mtoog|a vem d|eom zgub|ena. On |e bo
Kra| bogova, povezan s bagostan|em ren|em. Nodens |e bo bog zakona, zatte
zattnk vade. Kao bogu vode, rtve su mu se prnose bacan|em u svete zvore.
Prema mtoog| Nodens |e morao boansko Kra|evstvo prepustt Lughu nakon to |e u
btc zgubo ruku. Nodensova |e ruka nadom|etena srebrnom, povezu|u ga s
germanskm Tyrom. Nodens |e takoder bog sc|e|van|a medcne.
RA - bog Sunca sa sokoovom gavom, Ra |e smatran gavnm boanstvom u Egptu
kroz sto|ea. Ra |e bog ko| odrava Svemrsk red, vada|u Nebom dan|u, a Zem|om
nou. Svake no pob|edu|u zm|u Aapea (kaos), Ra ut|eov|u|e odrava krugove
vota. Ra |e bog pravde ast, cvzac|e zakona. Prema |ednome mtu, Ra |e stvoro
ov|eanstvo z suza suos|ean|a. Prema drugo| pr Izda |e od n|ega saznaa na|vee
ta|ne mag|e zaarav ga. Ra |e dentfcran s bogom stvarate|em Temuom
|un|akm boanstvom Amonom. Sredte n|egovog oboavan|a bo |e grad An, ko| su
Grc zva Heopos - Grad Sunca.
CU-HUANG-SHANG-TI - "Supreme August |ade Emperor," knesk Kra| Neba ko|
odrava ravnoteu red u Svemru v|eno kretan|e n|egovh ckusa. Zattnk vade
zakona, on |e bog pravde ast, obveze odgovornost.
SVAROG - Savensk Kra| neba, ko| |e dovro stvaran|e, zattnk fzkog sv|eta.
Izgrado |e dvanaest stupova na ko|ma pova nebo. Zattnk kovaa.
LEKCIJA 44
BILJE, ULJA I MIRISI
Pra o v|etarstvu nkako ne moe bt potpuna bez od|e|ka ko| se bav
b|em. Ska v|etce kao sakup|ace "trava" (HERBALIST) |e duboko urezana
u nau kuturu Wccansku v|eru.
U ran|a vremena znan|e o b|u bo |e vro vano. Ven |ud b|e |e bo
osnovca |een|a. V|eta uporaba b|a za okus mrs zasadvaa |e teak
vot. I metafzke osobne b|aka b|ahu kortene kako b se po|aae
prvuke stvar ko|e u votu pre|ku|emo.
Od pradavnh vremena v|erovao se da po|edne b|ke ma|u metafzko
znaen|e. Korste ova| prncp SIMPATETSKE MAGIJE - zamsao da sno
prva sno - |ud su korst b|ke da po|aa|u razvo| sth osobna u
vasttom votu.
Iako se po|am "b|e" (herb) odnos samo na neke b|ke u suvremeneno|
uporab, za potrebe ove ekc|e po|am emo korstt da b ozna svaku b|ku
ko|a se korst u smpatetsko| mag|.
B|e moe bt korteno na mnogo razth nana, a uv|ek s stm razogom -
zamsao da se osobne b|ke postov|ete s onm to u osobe emo post.
Katkad se to rad z vana kroz u|a mrse korten|em c|ee b|ke u obku
vrece, ktce v|enca. Katkad se to poste znutra, konzumran|em b|ke npr.
u obku a|a - no to se sm|e radt samo ako smo potpuno sgurn da to n|e
tetno.
Na||ednostavn| nan uporabe b|a |e korten|e sv|ee b|ke u prostor| uz
osobu. Kakvoa b|ke e ut|ecat na ttran|e onoga tko to se uz n|u naaz.
Prm|er |e korten|e cv|ea na v|enan|ma. Iako su ovoga |ud man|e sv|esn
nego unatrag |ednog dva poko|en|a, vrste cv|ea ko|e se na v|enan|ma
korste ma|u osobto metafzko znaen|e - rue su na prm|er oduv|ek be
smbo romantne boanske |ubav, narann cv|etov oznaava|u os|ea|nu
otvorenost harmon|u. Uporaba ovh cv|etova ut|ee na ttran|e energ|e ovoga
dogada|a, bo|e |e tm kvatetama. Druge su vrste cv|ea om|ene na
sprovodma z sth razoga. Ovo |e razog zato se korste v|enc od
vazdazeenh stova, kao ovorov v|enac pob|ednka (at. nazv za ovor |e
,a%r%s no)ilis; pob|ednk=aureat; estt, uzven=nobs), te v|enac hrastovh
stova za kra|a.
Na|uoba|en| nan korten|a b|a danas |e u raznm tra|n|m obcma. L|ud
su nau pohran|vat b|e |er sv|ee n|e bo dostupno c|ee godne.
Vremenom su nau b|e sauvat tako da |e ne samo bo dostupno c|ee
godne, nego m |e po|aana metafzka aromatna kakvoa, ne h
poe|n|ma. Zato su sauvan|e b|ke - u|a mrs - danas ee korten nego
sv|ee b|ke.
ULJA
U|a su medu na|uoba|en|m nanma uvan|a b|a.
U|a se prozvode z mnogo razth b|aka. U|e up|a kakvou b|ke z ko|e |e
naprav|eno. Tada te osobne prenos na osobu predmet na ko| se nanos. Na
ta| nan u|e se korst da po|aa odredene kvatete kao to su bagostan|e,
|ubav, zatta, pshko otvaran|e td.
Ista se tehnka moe korstt za dobvan|e u|a z krstaa dragog kamen|a. U
tom sua|u u|e up|a osob|e kamena krstaa korst se da|e na st nan
kao u|e naprav|eno od b|ke.
|ednom naprav|eno, u|e se moe korstt na ve nana. Moe se nanost na
kou poput parfema nakapano na maramcu ko|a se nos uz sebe kako b
osobu okruo svo|m metafzkm kvatetama. Moe se n|me namazat vrata,
komad nam|eta|a dodat vod za pran|e podova kako b se kvateta un|ea u
dom na radno m|esto. Moe se nan|et na novank, psmo, znak kakav
drug predmet da se u n|h unesu kvatete u|a, poveava|u m unak. U
obredma se korst za u|en|e sv|ea obrednh predmeta, pomazvan|e
sudonka se katkad kapa na uaren ug|en kao mrs.
KAKO SPRAVITI ULJE
Dobra su u|a dostupna u nekm |ekarncama (osobto b|nm), te
prodavaoncama zdrave hrane prrodne kozmetke. Dostupna su po
prstupanm c|enama (kako ko|a), vsoke kakvoe (ovsno o prozvodau
dobav|au) u bo ko|em obku poete (kod nas ba n|e tako). Iz tog se
razoga sav|etu|e da u|a rad|e kupte nego da h sam radte.
Komerc|ano dostupna u|a su dostupna kao sta ETERINA ULJA - pre|aka da
b se stav|aa na kou - kao m|eavne - to su sta eterna u|a ko|a su
razr|edena u masnome u|u ko|e se nazva bazno u|e.
Kupu|ete sta eterna u|a, morate h razr|edt pr|e uporabe. Za stav|an|e
na kou, koncentrac|a ne sm|e preazt 1-2%, dok za u|en|e sv|ea moe bt
vea. Da bste razr|ed u|e, na|te bazno u|e u bocu od 10 m (10m |e
otprke 200 kap) otprke do poa, doda|te 2-4 kap eternog u|a, te dopunte
baznm u|em. Ne muka|te bocu nago u|e um|ea|te krue bocom u
sm|eru kaza|ke na satu da se u|a n|eno pom|ea|u. Moete korstt razna
bazna u|a, to moe ovst o nam|en u|a. Na|tradconan|a |e uporaba
d|evanskog masnovog u|a. Mogu se korstt druga b|na u|a npr.
suncokretovo kokosovo. Drug pak na|rad|e korste |o|obu, ko|a |e zapravo
teku b|n vosak ne uegne se kao masna u|a. Naravno, ako |e u|e ve
m|eavna, razr|edvan|e n|e potrebno.
Komerc|ana u|a mogu bt m|eavne s |ednm eternm u|em ve n|h. I
sam moete napravt sm|ese ve mrsa. Moete po|aat snagu u|a doda|u
u n|ega komade b|ke od ko|e |e naprav|eno krstaa ko| ma sna
svo|stva.
Ako pak smatrate da morate napravt vastto u|e, ovo |e na||ednostavn| nan
za to. Izaberte bazno u|e - opet |e |o|oba moda na|prkadn|a |er se ne kvar.
Na|te bazno u|e u posudu doda|te odredenu konu e|ene b|ke unutra.
Lagano zagr|ava|te u|e b|e dok n|e topo, n|eno m|ea|u. Pazte da u|e ne
postane vrue - ovd|e vam |e potrebno da bude topo. Kad ste ga zagr|a,
pustte da se ohad. Ponav|a|te proces t|ekom dana, sman|u|u konu
b|nog mater|aa. Kad ste ga zadn| put ohad, proc|edte u sterzranu
posudu zatvorte.
Ako nste vro v|et, uvd|et ete zato smo vam sav|etova da u|e rad|e
kupte, um|esto da ga radte sam.
SUHI MIRISI 5INCENSI6
Nasuprot u|ma, suhe |e mrse vro ako spravt. Iako su mnog komerc|ano
dostupn zvrsn za uporabu, nema razoga da b vas n|hova ponuda
ogranavaa.
Suh mrs |e |ednostavno aromatna b|ka, posuena pa|ena. Moe bt
spa|ena u vatr uoba|en|e na ug|enu. Ako se korst tvar za vezvan|e, suh
mrs moe bt obkovan u tape stoce pa|en kao takav.
Ctava epeza b|nh vrsta moe se korstt za zradu suhh mrsa, uk|uu|u
uoba|ene kuhn|ske zane kao to su cmet kn.
Na||ednostavn| obk suhog mrsa |e mrsn prah. To |e suena b|ka
sam|evena u stan prah u posud s tukom. Prah se pospa na zapa|en ug|en,
kako |e opsano ran|e. Na|bo|e |e korstt samozapa|v ug|en ko| |e
prprem|en upravo za te svrhe moe se kupt u nekm v|erskm trgovnama,
kao na m|estma grd|e se nae proda|u eterna u|a smoe. Ta| ug|en n|e
tako gust kao ona| za rot| pa ga |e ake zapat, gor bre ne b smo
prozvodt tetn dm.
Mrs u prahu daeko |e na|star| na|do|m|v| obk mrsa. Da|e vam zravan
nadzor nad upotr|eb|enom konom ako upotr|ebte puno dobt ete mrsne
obake ko| mogu stvort osobto ozra|e. Za to vam |e potrebna kakva
spaonca u pomou ko|e moete sgurno rukovat ug|enom kad postane
uaren.
Komerc|an su mrs dostupn u krutom obku, kao stoc tap. Da|u vam
man|u mogunost zbora a su |ednostavn| za rukovan|e - kada su |ednom
zapa|en, |ednono otputa|u mrs dok ne zgore ne trebate ve pazt na
n|h.
Dostupn su u toko raznh mrsa kombnac|a da nkada neete trebat
zradvat vastte. A moete, naravno zradt vastte mrse.
Da bste zrad krut mrs, poet ete naravno od praha: sakupte suen b|n
mater|a ko| ete korstt ustnte ga u posud s tukom. Pom|ea|te ga s
vezvnm sredstvom kao to su gum arabk guma akac|e ko|e ne dobar
zbor. Dobro zm|ea|te obku|te u e|en obk na komadu votanog papra.
Obku|te ga u stoce kako se komerc|ano zradu|e, zva|a|te na deb|nu oko 1
cm zrete u kockce ga pak pr|epte na samke z mete da b dob
tape. Potom ostavte da se sue na votanom papru.
VODICE
Kao dodatak kortan|u sv|eeg suenog b|a, ono se moe korstt u obku
vodce. Uoba|eno |e sprav|an|e a|eva.
Tako |ednostavno u uzavreu vodu ubacte e|eno b|e kako b ono u vodu
un|eo svo|e osobtost. Voda natop|ena kvatetama b|a moe se tada korstt
na ve nana: katkad se p|e kao a| (naravno, samo b|ke ko|e su |estve)
se pak moe dodavat u sredstva za pran|e u kupku.
Dodamo vodcu u vodu ko|om peremo pod hrama, doma radnog m|esta, u
ta| prostor unosmo kvatete ko|e sadr b|ka - za zattu, bagostan|e,
pobo|an|e drutvenh odnosa na prm|er. Katkad se moe korstt za zdove
vrata prozore. Korten|u sredstva za pran|e poda treba prethodt
odgovara|ua motva / afrmac|a, te usredotoavan|e na svrhu dok ga
korstmo.
B|na kupka ma stu svrhu, samo se kvatete prenose na osobu. Takva se
kupka sprav|a bo dodavan|em koncentrranog a|a u vodu dodavan|em
samog b|a vezanog u vrecu, u topu vodu za kupan|e. Osoba tada uran|a u
vodu, na nekoko trenutaka gavu, tako da |e vod zoeno tavo t|eo. Tada
osta|e u vod, medtra|u 15 do 30 mnuta. Kada zade z vode, treba se osut
na zraku. B|no| kupk treba prethodt odgovara|ua motva, a kroz c|e
proces prpreme kupan|a treba ostat usredotoena na svrhu obreda.
B|ne vodce se mogu korstt za krop|en|e pomazvan|e |ud m|esta.
Prostte napunte vodu kako |e opsano da|e u tekstu. Vodu se moe ut u
bocu s rasprvaem korstt na ta| nan.
PUNJENJE 5CHARGING6
Ovo su dake osnovn nan prpreme uporabe b|a u obku u|a, kruth mrsa
vodca. Bez obzra na to ko| obk korstte da ste ga kup naprav,
uveke ete mu poveat unkovtost ako ga napunte. Do|e su prkazana dva
|ednostavna nana kako ete napunt b|e bo ko| drug predmet.
NAIN G4
Na|ake |e predmet napunt tako da ga drte u rukama zamste oko n|ega
kugu b|ee sv|etost. Kako to nte, usredotote se na svrhu za ko|u predmet
kante upotr|ebt. Natopte predmet tom energ|om. Na ta| nan doda|ete ve
energ|e n|egovm prrodenm kvatetama. Ako predmet ne moete drat u
rukama, drte ruke znad spred oko predmeta.
NAIN G<
Unkovt|, a |o uv|ek |ednostavan nan pun|en|a prkazan vam |e u Lekc|
4, a ovd|e emo ga ponovno prkazat.
Ponte s en|em otputan|em suvne energ|e.
Stavte ruke znad predmeta. Napravte znad n|ega tr kruga u sm|eru
suprotnom od kaza|ke na satu, usredotou|u se na odstran|van|e
negatvnost z n|ega. Izgovotre togod poput:
"Pogeda|, stm proavam te, st|eru|u z tebe sve nestoe ko|e b se
unutra moge naazt."
Zamste uto-b|eo sv|eto kako tee z danova u predmet stsku|e van
negatvnost.
Sada napravte znad predmeta tr kruga u sm|eru kaza|ke na satu. Recte
neto poput:
"I bagosovm te posveu|em ovome radu."
Zamste kako |e predmet spun|en stm, pavasto-b|em sv|etom. Neka ga
spun|ava dok ne s|ava arko kao da |e u n|emu pavo-b|eo sunce.
Sada ste ost napun predmet.
VJEBE
U Lekc| 9 nau ste osv|et vasttu energ|u nakon to ste odrad dnevn raspored
pshkh v|eb.
Ovoga trena, va dnevn raspored trebao b uk|uvat v|ebe #7, #8, #9, #13, #14,
#15 #16. Kao dodatak, trebate po potreb radt v|ebe #10, #17, #18 #19.
Tome sada doda|emo |o dv|e nove v|ebe. One prvae srebrnu zatnu energ|u ko|u
smo poe korstt kao osv|een|e od Lekc|e 9. S|edee v|ebe treba|u bt dodane
dnevnom rasporedu neposredno za v|ebe 16.
VJEBA G<P
Zamste kugu b|ee sv|etost u podru|u zd|ece. Zamste sv|eto sto |asno, bez
zamuen|a nestoa.
Zamste kako u sv|etost uaze stne srebrne skrce. Isprva svega nekoko, a potom
ve. Vdte kako se sv|etost pun sv|etucavm skrcama dok kuga n|e potpuno
spun|ena n|ma - sv|etuca|u kreu se poput kuge vaovtog srebrnog praha.
Kada mate |asnu sku, zamste da se srebrna energ|a pode kroz srednu vaeg
t|ea u obku uske zrake. Vdte keko zaz kroz vrh gave tee do|e na sve strane
poput ge|zra. To neka potra|e nekoko trenutaka. Zavrte v|ebu kao obno,
otputa|u ste.
Doda|te v|ebu dnevnom rasporedu. Kada ste n|ome ovada, spremn ste za v|ebu
21.
VJEBA G<4
Kako ste mog oekvat, v|eba 21 pon|e upravo sto kao v|eba 20, osm to
nakon to ste zams kugu b|ee sv|etost, vdte da u n|u uaze zatne skre um|esto
srebrnh. Inae v|ebu zvodte na st nan - vdte kako se b|ea kuga pun zatnm
skrama dok |u ne spune. Tada vdte kako sv|etucavo zatno sv|eto zaz z vas poput
vodoskoka. Postte otpustte.
AROLIJA MJESECA
Um|esto osobte aro|e m|eseca, ovd|e navodmo pops b|aka drugh mrsnh tvar
ko|e mogu bt kortene na nane opsane u ekc|.
B|ke se mogu upotr|ebt na nek na sve ponudene nane: kao krut mrs, parfem,
eterno u|e, b|ne vrece potpourr. Moe se korstt za posvevan|e tkanne
sreonoe ko|u nosmo sa sobom pak posat u psmu. U nekm ogednm
sua|evma mogu se korstt kao hrana naptak |er su neke |estve, a ako vam
b|ka n|e poznata, NIKAKO |E NE |EDITE!
Svaka b|ka ma osobtu uporabu ko|a se moe aktvrat raznm nanma ko|e ste
savada moe se smatrat aro|om sama po seb.
AKACIJA, Acacia senegal dr. - bagosov, podzan|e ttran|a, zatta putem duhovnog
uzdzan|a.
ALOJA, Alo1 fero* dr. - strp|vost, ustra|nost, r|eavan|e. Unutarn|e sc|e|en|e
prevadavan|e zapreka.
AMBRA - Mentana bstrna uredotoen|e. Zatta od nezgoda, van|skh ut|eca|a,
pshkh napada. Izuevna |edne vrste kta, votn|a |e zatena a uporaba
um|etnog mrsa |e uptna.
AMBRA, SIVA - po|aava unak svega s m se korst emu se doda|e. Da|e snagu
votnost. (nadom|estak - m|eavna patchou|a empresa). Izuevna |edne vrste
kta, votn|a |e zatena a uporaba um|etnog mrsa |e uptna.
AMERIKI ZIMZELEN, Ga%ltheria "roc%()ens - odb|a dsharmon|u, negatvnost
boest. Dobro zdrav|e, smren|e mr u domu. NI|E ZA UNUTARN|U UPORABU.
ANIS, Pi("inella anis%( - Pshko otvaran|e, vdovtost, otvara tree oko. Om|en u
afrkm tradc|ama korst se pr|e za vr|eme obreda da potpomogne percepc|u
povezvan|e s Boanstvom.
APHRODISIA - strast, seksuanost, romantka. Proda|e |e Orphes Hgh-Corre u
crvenm panm vrecama za prvaen|e |ubav.
ASADETIDA, #er%la asafoetida - zatta, odstran|van|e negatvnost.
AZALEJA, Azalea sp. - akoa duha, srea, vese|e.
BADEM 5('!,/#6, Pr%n%s a(ygdal%s var. d%lcis - prva novac. Po|aava pozornost,
budnost. Gork badem |e otrovan!
BANANA, M%sa sp. - pomae prevadat ozb|ne probeme zapreke.
BARSKA METVICA, Mentha "%legi%( - prva pomo drugh, suradn|e, novana
pomo z van|skh zvora.
BENZOIN, $tyra* )enzoin - en|e proavan|e. Mcan|e zapreka. Snaga,
pov|eren|e, snaga vo|e. Po|aava unak svega s m u emu se korst.
BERGAMOT, Citr%s )erga(ia - zatta, bagostan|e. M|ea|te s metvcom za
ubrzavan|e unka.
BIJELA IMELA, 2isc%( al)%( - bagostan|e, prva kupce, novac, posao.
BOR, Pin%s sp. - en|e, pravan|e, st prekd nov poec. Odb|a negatvnost.
Bagostan|e, rast.
BOROVICA, 3%ni"er%s co((%nis - zatta, en|e sc|e|van|e.
BOSILJAK, !ci(%( )asilic%( - smpat|a, mr, razum|evan|e. Izb|egavan|e svada
sukoba.
BOUR, Paeonia officinalis dr. - osobto svet u Correansko| tradc|, cv|etov atce
boura da|u dobru sreu, bagosten|e posovn usp|eh. No s|emenke boura, ko|e se
katkad nazva|u "|umby Bean" zazva|u bezos|ea|nost svade.
BRADATI LIAJ, 4snea sp. - satta, ukan|a negatvnost, otkan|a prepreke. Raste
samo u umama gd|e |e vsoka vaga zraka nema oneen|a. Zaten.
BRADAVKA, Heliotro"i%( e%ro"ae%( - zatta, bagostan|e, vese|e radost.
BREZA, /et%la "end%la - duhovno pshko otvaran|e, povezvan|e s duhovnm
pomagama. Ravnotea, harmon|a, povezvan|e s drugma.
BUNOVINA 5MANDRAGORA6, Mandragora officinar%( - votnost, snaga, osobna
mo. Seksuana prvanost. Sv d|eov b|ke |ako otrovn!
CEDAR, Cedr%s sp. - pov|eren|e, snaga, mo. Zatta, ouvan|e, tra|nost. Duhovno
otvaran|e.
CELER, A"i%( graveolens - seksuanost, senzuanost, ekstatk trans.
CHCPRE - prva novac, usp|eh na kock, uv|er|vost eokventnost. Prozvod se od
abdanuma, Cist%s ladanifer%s (rockrose).
CIMET # SANDALOVINA - medtac|a, duhovno otvaran|e.
CIMET, Cinna(o(%( zeylanic%( - srea, snaga, bagostan|e. Po|aava unkovtost
sm|ese ko|o| se doda|e. Mrnoa smrenost, osobto u d|ece. |aka zatta.
CITRONELA, Cy()o"ogon nard%s - eokvenc|a, uv|er|vost, bagostan|e. Prva
pr|ate|e u kuu, kupce na posao.
CIVET - snaga zatta. Pov|er|vost seksuana prvanost. Izuevna |edne vrste
ssavca nak na maku, votn|a |e zatena, a uporaba um|etnog mrsa |e uptna.
CRNI PELIN, Arte(isia v%lgaris - pshko otvaran|e, vdovtost, proroansk snov.
EMPRES, C%"ress%s se("ervirens - smren|e, duhovno otvaran|e. Povezan pomae
sc|e|van|e ubaavan|e bo od gubtka.
ENJAK, Alli%( sativ%( - en|e, proavan|e. Korst se za sc|e|van|e depres|e,
negatvnost, opsesvnh ms. Prva novac, bagostan|e. |aka zatta.
OKOLADA - ut|eca| uv|er|vost osobe. Pomae da netko bude zapaen od drugh.
DALMATINSKA KADULJA, $alvia officinalis - en|e proavan|e, mudrost,
pshko otvaran|e. |asnoa uma.
DIVLJA JABUKA, Mal%s sylvestris - smren|e, pomae smrt nemrne, sukobe,
t|eskobu.
DJETELINA, rifoli%( sp. - po|aava produb|u|e posto|eu |ubav.
DOVESS BLOOD - smrvan|e. R|eavan|e svada sukoba.
DRVENASTA ALOJA - zatta, usp|eh bagostan|e. Cesto se korst u posvevan|u.
DUHAN, Nicotiana ta)ac%( - mr, pov|eren|e, osobna snaga. L|ubav senzuanost.
Zatta soboda od van|skh ut|eca|a.
=UMBIR, 5ingi)er officinar%( - prva avanture nova skustva. Senzuanost,
seksuanost, osobno pov|eren|e bagostan|e. Doda|e snagu svako| m|eavn ko|o| se
doda ubrzava n|eno d|eovan|e.
=UR=ICA, Convallaria (aialis F ubaava, smru|e, mr smrenost, odb|a negatvnost.
Sv d|eov b|ke |ako otrovn!
EUKALIPT, E%caly"t%s glo)%l%s dr. - duhovno en|e, proavan|e sc|e|van|e.
Prevazaen|e duhovnh zapreka.
DRANGIPANI, Pl%(eria ac%tifolia - prva |ubav, pov|eren|e dv|en|e. Po|aava
otvorenost onh ko| okruu|u osobu.
GALANGAL, Al"inia officinar%( A6 galanga - usp|eh na sudu pravnm posovma.
GARDENIJA, Gardenia sp. - mr, odb|a sukob, zatta od van|skh ut|eca|a.
GINSENG, Pana* ginseng - u Az| se korst kao mandragora. Zvotnost, snaga,
osobna mo. Seksuana aktvnost.
GLICINIJA, Wistaria sinensis - pode ttran|e. Pshko otvaran|e, preaen|e prepreka,
bagostan|e.
GORKI PELIN, Arte(isia a)sinthi%( - prevazaen|e negatvnost, prob|a se kroz
prepreke. Korstan za prvaen|e duhova predaka. Eterno u|e |e otrovno.
GOSPINA TRAVA 5KANTARION, GORAC, PLJUSKAVICA6, Hy"eric%( "erforat%( -
zatta. Ukan|a negatvnost, depres|u t|eskobu. Poveava os|et|vost na suneve
zrake, bo da se mae na kou p|e u obku a|a drugh prpravaka.
GRAPEDRUIT, Citr%s "aradisi - en|e proavan|e.
HRASTOV LIAJ, Evernia "r%nastri - prva novac, bagostan|e, dobru sreu.
IGLICA, Gerani%( sp. - prevazaz negatvne ms stavove, pode duh. Zatta,
srea.
JABUKA #'# CVIJET JABUKE, Mal%s sp. - mr uma spun|en|e, srea, usp|eh u svemu
to poduzmamo.
JAGLAC, Pri(%la v%lgaris dr. - otkrvan|e ta|n, r|eavan|e mster|a, otkrvan|e stne.
Sama neskrenost ta|novtost.
JAGODA, #ragaria vesca - usp|eh, dobra srea, povo|ne okonost.
JASMIN, 3as(in%( grandiflor%(, 36 officinalis, 36 odoratissi(%( - |ubav, usp|eh,
duhovna pomo otvaran|e. Povezan s M|esecom unarnom mag|om.
JORGOVAN, $yringa v%lgaris - mudrost, pamen|e, srea duhovna pomo.
KAUN 5ORHIDEJA6, porodca !rchidaceae - usredotoen|e, snaga vo|e. |aa
pamen|e.
KAJENSKA PAPRIKA, Ca"sic%( fr%tescens - en|e proavan|e. Odb|a
negatvnost. Ubrzava unak svake sm|ese ko|o| se doda.
KAMDOR, Cinna(o(%( ca("hora - uv|er|vost, osobn ut|eca|. Po|aava snagu svake
sm|ese ko|o| se doda|e. Cen|e.
KAMILICA, Matricaria cha(o(illa - medtac|a, mrnoa, unutarn| mr.
KARDAMOM, Elettaria carda(o(%( - |ubav, senzuanost, seksuanost, mrnoa.
KAVA, Coffea ara)ica - uzem|avan|e zatta od negatvnost. Mrnoa uma. Pomae
r|et se negatvnh msaonh obka, nonh mora, prevazaen|e unutarn|h zapreka.
KIM, Car%( carvi - srea, bagostan|e. Strast, senzuanost.
KLINI, 7ianth%s sp. - prva |ubav pr|ate|stvo, pobo|ava produb|u|e
odnose. Os|ea| sgurnost pov|eren|a. Oporavak od boest tekoa.
KLINII, E%genia caryo"hyllata syn. $yzigi%( aro(atic%( - hrabrost, pov|eren|e u
sebe, vro |aka zatta. T|era negatvnost, |aa pshku zattu. Moe d|eovat kao
afrodz|ak.
KLOBUI 5CIKLAMA6, Cycla(en e%ro"ae%( dr. - prva |aa |ubav. Sv d|eov
b|ke |ako otrovn, osobto gomo|!
KOKOSOV ORAH, Cocos n%cifera - |aa pov|eren|e unutarn|a r|een|a, po|aava
dopad|vost seksuanu prvanost.
KOMORA, #oenic%l%( v%lgare - snaga.
KOPAL, /%rsera sp. - duhovno otvaran|e. Takoder zatta, proavan|e,
prevazaen|e zapreka. Odb|a negatvnost.
KOPAR, Aneth%( graveolens - Umna snaga brzna. Usredotovan|e. Korst se za
bagosov.
KORIJANDAR, Coriandr%( sativ%( - |ubav sc|e|van|e. Korst se za zattu.
KOVRAVA METVICA 5SPEARMINT6, Mentha cris"a - pshka fzka zatta.
Odb|a negatvnost. |aa brznu |asnou uma. Poveava brznu |anu m|eavne ko|o|
se doda|e.
KOZJA KRV, ,onicera ca"rifoli%( - prva usp|eh novac. Pomae uv|er|vost
pov|eren|u zotrava ntuc|u.
KUMIN, C%(in%( cy(in%( - mr smren|e.
LAVANDA 5DESPIK6, ,avand%la officinalis (=,6 vera, ,6 ang%stifolia) - mr smrenost.
U Hrvatsko| se uzga|a avandn, L. hybrda.
LIMETA, Citr%s li(etta - proavan|e zatta. Mr smrenost. Po|aava |ubav.
LIMUN, Citr%s li(on%( - en|e, proavan|e, ukan|an|e zapreka, duhovno
otvaran|e.
LIMUNSKA TRAVA, Cy()o"ogon citrat%s - pshko en|e otvaran|e.
LIPA, ilia sp. - prva pr|ate|stvo |ubav. Isc|e|van|e pomadvan|e.
LOTUS, Ny("haea lot%s - pshko otvaran|e duhovn rast.
LOVOR, ,a%r%s no)ilis - zatta, proavan|e, odb|a negatvnost. Dobra srea,
usp|eh, pob|eda.
LUK # LJUSKE LUKA, Alli%( ce"a - zatta, stabnost zdr|vost. Bagostan|e.
LJUBIICA, 2iola odorata - mr, smren|e, srea. Smru|e vce, proroansk snov
vden|a. Pote stvaraatvo.
MACE, Myristica fragrans (paunast ovo| poda, otrovan u vem konama) -
samodscpna, usredotovan|e. Medtac|a, uen|e.
MAGNOLIJA, Magnolia sp. - pshk razvo|. Medtac|a duhovno otvaran|e.
Harmon|a, mr, smrenost.
MAK, Pa"aver rhoeas (po|sk), P6 so(nifer%( (vrtn) - podnost, bagostan|e.
MANDARINA, Citr%s retic%lata - snaga, votnost, energ|a.
MARELICA, Pr%n%s ar(eniaca - podrava seksuanost senzuanu strast. Afrodz|ak.
MATE, Ile* "arag%aiensis - uzem|avan|e, en|e proavan|e. Odstran|u|e
negatvnost pomae prevaz tugu gubtak.
MAURAN, !rigan%( (a-orana - en|e, proavan|e, odstran|van|e negatvnost.
METVICA, Mentha sp. - energ|a, votnost, komunkac|a. Prva kupce u posu.
MILODUH 5SIPAN, IZOP6, Hysso"%s officinalis - duhovno otvaran|e. Cen|e
proavan|e.
MIMOZA, Mi(osa "%dica - pshk razvo|, vdovtost. Prva proroanske snove.
MIRA, Co((i"hora (ol(ol (=C6 (yrrha) - duhovno otvaran|e, medatc|a
sc|e|van|e.
MIRIKA 5BACBERRC6, Myrica gale, M6 cerifera - dobra srea, bagosov, novac
bagostan|e.
MOUS - poveava pov|eren|e, samouv|erenost, uv|er|vost. Prva nove stuac|e
bagostan|e. Izuevna |edne vrste |eena, votn|a |e zatena (moda str|eb|ena),
a osm to |e uptna uporaba um|etnog mrsa, pokazao se da ma kancerogeno
d|eovan|e ako se pr|e dodavao u gotovo sve mrse |er maskra mrs akohoa.
MRAVINAC 5ORIGANO6, !rigan%( v%lgare - utak, snaga, votnost dodatna
energ|a.
MRA 5MIRTA6, Myrt%s co((%nis - pshko otvaran|e, duhovna pomo. Pobo|ava
svaku m|eavnu ko|o| se doda.
MUKATNI ORAI, Myristica fragrans (s|emenka) - |asnoa, percepc|a, mogunost
gedan|a spod povrne. Drutvene nterakc|e, os|ea|na otvorenost, samouv|erenost.
NARANA #'# NARANIN CVIJET, Citr%s a%ranti%( - harmon|a, mr, os|ea|na
otvorenost, |ubav. Prva bagostan|e stabnost. Korst se za en|e. Smatra se
vro soarnom b|kom.
NARD In%la conyza - bagosov, pshko otvaran|e uzdzan|e duha. (N|e sto to
nd|sk nard, Nardostachys -ata(ansi)
NEROLI, Citr%s a%ranti%( (eterno u|e cv|eta) - utak, vese|e, prevadavan|e
os|ea|nh prepreka.
NEVEN, Calend%la officinalis - sc|e|van|e, pshko otvaran|e vdovtost. Pomae
nam se usredotot na ono to ustnu trebamo, ak kada toga nsmo sv|esn.
PAPRATI - en|e proavan|e, t|era negatvnost.
PAPRENA METVICA, Mentha x "i"erita - snaga, votnost, kretan|e prom|ena.
Dodana u m|eavnu, ubrzava d|eovan|e ostah sastavnca. Korst se za
proavan|e.
PATCHOULI, Pogoste(on "atcho%li (= P6 ca)lin) - pomae prevadat b|es drugh,
smru|e sukobe, prva mr pomae smrt svade. Bagostan|e, pov|eren|e, osobna
snaga. Seksuanost senzuanost.
PERIN, Petroselin%( sativ%( - umru|e uva dom. Dobra srea, bagostan|e
fnanc|sko pobo|an|e. Doda|e energ|u votnost.
PERUNIKA, Iris "allida I6florentina - poveava popuarnost, uv|er|vost, osobn
usp|eh. Komunkac|a otvoren razgovor. Prva |ubav romanse.
PETOPRSTA, Potentilla re"tans - zatta. Pobo|ava pamen|e, eokvenc|u,
pov|eren|e u sebe.
PETTITGRAIN, Citr%s a%ranti%( (eterno u|e z stova) - zatta.
PIKAKI - ut|eha, bagostan|e, usp|eh dobrobt.
PISKAVICA, rigonella foen%( graec%( - bstrna uma, uredotoen|e, t|era
negatvnost.
PLUMERIJA, Pl%(eria sp. - uv|er|vost, eokvenc|a, usp|eh u radu s |udma. Prva
pozornost drugh.
RUTVICA, &%ta graveolens dr. - zatta. Odb|a negatvnost, smru|e os|ea|e.
Uzem|avan|e. Dobra za kaden|e, pshko en|e. Prva bagostan|e ukan|a|u
prepreke. Eterno u|e |e otrovno, b|ka poveeva os|et|vost na sunevu sv|etost
moe zazvat opekotne, aerg|e upae.
RUA, &osa sp. - |ubav, mr, harmon|a smrenost. Odavno povezana s Bocom,
osobto Izdom.
RUA-GERANIJ, Pelargoni%( graveolens - bagosoov zatta. Odb|a negatvnost,
osobto u obku ogovaran|a anh optub.
RUMARIN, &os(arin%s officinalis - en|e proavan|e, snana zatta.
Isc|e|van|e pobo|avan|e pamen|a. Prva pomo Duha, va ven|aka.
SANDALOVINA, $antal%( al)%( - bagosov sc|e|van|e, duhovnost. vdovtost,
pshko otvaran|e. Zatta, ukan|an|e negatvnost.
SASADRAS, $assafras al)id%( - pravn posov, samoosnavan|e, usp|eh
prevadavan|e prepreka. Sadr neke otrovne tvar.
SEZAM, $esa(%( indic%( - otvara vrata, prva nove prke, nove sm|erove, nadu.
Ukan|a depres|u negatvnost.
SJEMENKE GORUICE, /rassica nigra $ina"is al)a - hrabrost, v|era zdr|vost.
SLATKA GRAHORICA, ,athyr%s odorat%s - odanost prvrenost drugh, prva
pr|ate|e saveznke.
SPORI, 2er)ena officinalis - zatta, odb|a negatvnost. Mr smren|e.
STOLISNIK, Achillea (illefoli%( - hrabrost, pov|eren|e, pshko otvaran|e. Prva
|ubav.
SUNOVRAT, Narciss%s sp. - harmon|a, smrenost, mrnoa uma. Smru|e ttran|e.
SVEZAIN, Pi(enta dioica - doda|e snagu vo|, odunost ustra|nost, doda|e
votnost energ|u. Dobar za drutvane okup|an|a - poveava harmon|u, smpat|u
suradn|u medu |udma. Stmura pr|ate|ske nterakc|e razgovor.
ADRAN, Croc%s sativ%s - vdovtost pshczam. Bagostan|e dobra srea kroz
duhovno otvaran|e.
TAMJAN, /oswelia carteri - bagosov duhovno otvaran|e. Pomae pr medtac|.
TIMIJAN, hy(%s v%lgaris - proavan|e sc|e|van|e, snaga. Prva odanost,
prvrenost dobro m|en|e drugh.
TONKA, 7i"teri* odorata - |ubav, novac, postzan|e c|eva. S|emenke su otrovne!
TRENJA #'# TRENJIN CVIJET, Pr%n%s avi%( - srea, dobro raspooen|e, vese|e.
TUBEROZA, Polyanthes t%)erosa - mrnoa, mr, smren|e. Smru|e vce prbava
romanse senzuanu |ubav.
TURICA, Agri(onia e%"atoria - pomae prevadat strah, razgradu|e negatvne
os|ea|e, prevadavan|e unutarn|h zapreka.
VANILIJA, 2anilla "lanifolia - utak dobra srea.
VETIVER, 2etiveria zyzanoides - zatta, preaen|e prepreka, odb|a negatvnost.
Prva novac bagostan|e.
VLASAC, Alli%( schoeno"ras%( - zatta.
VRBA, $ali* sp. - prvaen|e |aan|e |ubav sc|e|van|e, savadavan|e tuge. Lunarna
mag|a.
VRISAK # UBAR, $at%reia sp. - senzuanost, seksuanost, strast. Seksuana mag|a.
CLANG CLANG, Cananga odorata - seksuana prvanost, uv|er|vost.
ZMAJEVA KRV, 7ea(onoro"s draco - t|era negatvnost, da|e zattu, pomae
prevazaen|u prepreka.
ZUMBUL, Hyacinth%s orientalis - prva |ubav, sreu. Umn mr mran san. Nazvan
prema Haknthosu, grkom bogu homoseksuane |ubav.
BOG MJESECA F AROBNJAK
Bog zme, Star Bog takoder |e bog ova, ume gre, te svh dv|h ba m|esta.
Bog smrt, Star Bog |e zattnk amana, sveenka arobn|aka. Donos pretskazan|a,
snove trans. U mnogm |e tradc|ama Star Bog vodo "#v'$1 ,-/1", kada due umrh
nou marra|u, a mogu m se prdrut v kroz trans astranu pro|ekc|u. Ovo |e ba
sredn|a toka sada nestaog germanskog obka v|etarstva ko| se nazvao
Hexenre.
Na|uoba|en|e me Staroga Boga ko|e ete danas susrest u Wccana |e Cernunnos.
Cernunnos |e me za star ketsk arhetp arobn|aka, a u dosovnom pr|evodu zna
"rogat" (od cornu - rog). Ime |e potvrdeno z vekog bro|a ketskh, na|ve gaskh
zapsa. Takoder |e ouvano u modernm narodnm nacama kao to su Herne ,@1
H.*,1- dv z Cerne A))!(!.
Druga ketska mena za Cernunnosa su Secuos, Dagda Kra| Rbara (Fsher Kng).
Cernunnos |e prkazu|e kao sredov|en do star| mukarac, obno nos bradu rogove
na gav. Cesto |e prkazan kako s|ed prekrenh nogu sno "otos stavu" z |oge. U
obku votne prkazan |e kao kon|, rogata zm|a zma|. Katkad |e prkazan sa
zm|okm nogama. Ako se s|eate, spomenu smo ve da zm|a predstav|a
pokretaku snagu Unverzanog Boanstva - kretan|e, akc|u, vr|eme; pes vota.
Zattnk druda, mag|skog duhovnog znan|a, Cernunnos pos|edu|e dv|e vane stvar:
dug tap (staff) vota posudu (caudron) bagostan|a. Dodrne koga vrhom tapa,
ta| odmah umre. Dodrne ga pak drugm kra|em, vraa se natrag u vot. To |e
metafora za renkarnac|u vremenske ckuse. tap - katkad prkazan kao kop|e
ma - predstav|a Boga muk prncp - Yang. Katkad |e tap prkazan kao veka
batna (cub) kao takav se po|av|u|a kod dva z Cerne Abbasa u rskm prama o
Dagd. Kod Secuosa |e pak tap preobraen u ek ma|, to se podudara s menom
(strker - udara). U moderno| Wcc, predstav|a ga kra tap (wand) obredn bode
(athame).
Posuda bagostan|a predstav|a nepresuan zvor hrane pa. Tako se Cernunnos
smatra dobronte|em, bogom bogatstva bagostan|a. U grkm rmskm
um|etnnama katkad |e posuda prkazana kao rog ob|a (cornucopa) kao koara s
podovma novma. Posuda predstav|a Bocu, ensk prncp - Yn. To |e beskra|no
stvaraatvo, n|egu|u aspekt Boanstva ko| uv|ek donos bagostan|e. Takoder ta
posuda ov|ava mrtve, predstav|a|u Bonu utrobu sposobnost davan|a vota. U
moderno| Wcc, posuda se obno predstav|a kaeem.
U sredn|ov|ekovno| pr o Pereduru, |unak putu|e u zamak Kra|a Rbara. Kra| Rbara |e
osab|en, predstav|a|u poagano kretan|e Sunca u tamnom d|eu godne.
U zamku Kra|a Rbara, Peredur promatra svetu proces|u. Dva mukarca, obuena u
kompementarne bo|e, nose veko kop|e s ko|eg kapa krv. Iza n|h de d|evo|ka s
kaeem u ko|em |e ska gave. Zaptan to proces|a predstav|a, Peredur ne da|e
odgovora. Kasn|e mu |e reeno da |e odgovoro, Kra| Rbara |e osoboden sabost -
Rogat Bog se ponovno rada kao Mad Bog, a zma da|e m|esto pro|eu.
Ta|na proces|e, ko|u Peredur n|e zrekao, |e s|edea: kop|e |e sa Boga. Krv |e
kretan|e votne se u Svemru. Kop|e nose mukarc u kompementarnm bo|ama, a
on predstav|a|u vot smrt, |eto zmu kroz ko|e Bog neprestano proaz. Upamtte,
Bog |e fzko posto|an|e, sv|et d|eovan|a, preobrazbe ckusa.
Kae s gavom predstav|a Bocu. Ket v|erovahu da |e gava s|edte due, te
predstav|a duh - tako kae predstav|a snagu Boce kao shodta due vota.
Boca predstav|a stvaran|e, votnu su, duu - sv|et duha, v|enost btka.
Ta|na, ko|u uva Star Bog, opsu|e kra|n|u prrodu vota; Boca stvara vot, duu
duhovn sv|et. Bog prenos ta| btak u fzko posto|an|e kroz d|eovan|e vremenske
ckuse. Sv|et posto| kroz |ednstvo n|h Dvo|e.
Ova prastara aegor|a prevedena |e u kransku msao kao Legenda o Svetom Graau.
Oboava su |e Tempar kao Mster|u Bapho Mets (nc|ac|a mudrost). U moderno|
Wcc sav se kroz Vek obred, kada se s|edn|u|u bode kae da b prkaza v|eno
|ednstvo Boce Boga.
Star se Bog sav na Yue. Nakon toga, ponovno se rada kao Mad Bog, a na na|kra
dan n|egova |e snaga na|vea.
Kao bog zme, Star Bog prkazan |e kao starac s dugom s|edom bradom. Obno |e
obuen u zeenu crvenu od|eu okrun|en bokovnom. Oskava|u Boga kao "Duha
Bonog pokona", Dckens prkazu|e staru posudu ob|a kao rog z ko|eg se sp|a
m|eko |udske dobrote. U suvremenom obko kao Santa Caus (u pr|evodu svet duh),
Star Bog zadrava uogu davate|a ob|a - n|egova |e posuda preobraena u vreu s
grakama, a n|egov totem |een sada se naaz uz n|ega u na|duo| no.
LEKCIJA 4<
KAMENJE I KRISTALI
Kao b|e, kamen|e se men|ma korst u mag|. Pr|e nego to su |ud otkr
nane rezan|a poran|a kamen|a za nakt, nos su ga kao sreonoe za
mag|sku uporabu. Prncp smpatetske mag|e dod|e|u|e znaen|e kamen|u
ko|e e okoo po Zem|no| povrn, osan|a|u se na bo|u obk - tako se
zeeno kamen|e kao to |e aventurn korst za rast podnost, a crveno poput
karneoa za snagu votnost.
tove, prrodne pshke sposobnost |ud pomoge su m da odrede kako
korstt kamen|e, sakup|a|u kvatete z AURE kamena.
Sve to posto| ma energetsko po|e auru. Aura |e osobta u svo|m oznakama
kao fzk obk tako da sve to posto| ma svo|e tpne sabost snage kao
ndvduane var|ac|e. Ta energetska po|a nsu apstraktna ne posto|e u
zrakopraznom prostoru: aure ut|eu |edna na drugu kad se dodrnu, odobto kad
smo sv|esno usredotoen. Na ta| nan aure kamen|a ut|eu na nau auru na
razne nane.
Posto|e bro|n nan korten|a kamen|a da b se stvoro e|en unak:
Kamen se moe nost da se prvue umno energ|a ko|a odgovara aur: kao
to noen|e ruastog kremena poveava unutarn|u sreu prva |ubav
stav|an|e maahta na novance poveava novanu dobt.
Kamen se moe korstt za sakup|an|e energ|e za odredenu nam|enu, kao
obo|eno stako ko|e se korst da b se prom|ena bo|a sv|etaa pozornce: kada
zamsmo da zraka sv|eta proaz kroz ametst da po|aamo pshko otvaran|e
kroz fuort za sc|e|van|e.
Kamen se moe korstt za stvaran|e |aan|e energetskh puteva: tako
nekoko komada kremena soenh u trokut krug da b se stvoro energetsk
VIR (VORTEKS) za pomo u pshkom mag|skom radu.
Svaka vrsta kamena ma osobne ko|e odredu|u svrhu uporabe. A svak
po|edn kamen ma svo|e vastte osobne - osobnost, da se tako zrazmo. Dva
granata nee nuno d|eovat na st nan bt |ednako dobr za stu uporabu.
Na|bo| nan da pronadete kamen ko| trebate za osobtu nam|enu |e da rukom
predete preko veeg bro|a komada, mao znad n|h - tako da os|ette n|hovu
energ|u bez da h dodrnete. Kamen ko| trebate mat e druga| "os|ea|" od
drugh: esto |e top|, katkad hadn|, a se razka uv|ek os|ea.
Posto|e bro|n pops "znaen|a" uporabe kamen|a, ko| vam mogu pomo da
utvrdte vrstu kamena ko|u trebate. No t se pops ne sau uv|ek u svemu. To
|e stoga to kamen|e d|eu|e na raztm raznama ovsno o prstupu. Ako s
n|ma ozb|no radte, vd|et ete da mogu s vama suradvat na vro osobno|
razn ko|a |e svo|stvena samo vama, zbog vaeg osobtog nana
medud|eovan|a s n|ma. To |e zapravo nan na ko| stvar rade, a se r|etko
nagaava. Tako ako |e proen pops uoba|ene uporabe kamen|a, ostante
os|et|v na vastte var|ac|e ko|e e obogatt vae skustvo.
Opento |ud praze kamen|u preko ttra|a bo|a - ako posto|e mnog drug
nan. to |e kamen , e su n|egove osnovne osobne. to |e ve
UKLOPINA, pruga s., kamen ma zraen|e |ednstvene osobne. Zato su st,
|asn krstan obc kao smaragd d|amant s mao uope bez ukopna tako
c|en|en - zbog |ednostavnost predvdan|a n|hovog d|eovan|a. No vsoko
ndvduaan kamen ako se spravno korst puno |e unkovt| preczn|.
Ne samo drago kamen|e, nego na|obn|e st|ene mogu bt kortene na ova|
nan - a morate vro pazt na n|hovu ndvduanost. Dr se da su korsn|
on ko| su pronaden od onh ko|e se tra. Lady Kryste, pogavarca
Correanske tradc|e, dr na otaru ma r|en kamen, ko| na |edno| stran
ma sku Boce Preobrazbe. Naa ga |e na tu dok |e hodaa uoba|enm
putem, a pak u radu s n|m korst ga |e kao snan po|ava pshkh
duhovnh sposobnost.
Zapamtte da auru ma um|etno kamen|e, pa se stoga katkad moe korstt.
Mnoge vrste sntetke ma|u ptko znaen|e, a drug kao to su godstone
marent ma|u snanu auru vro su unkovt.
Ko|u god vrstu kamena korstte, zapamtte da ne radte samo s n|egovm
fzkom obkom, ve s n|egovm duhom. Umnogome ete s oakat rad ako
pozovete ta| duh, zamste ga suradu|ete s n|m. Duh kamena moete
zamst kao uveanu sku kamena ko|a s|ava sv|etost. Katkad vam DUH
KAMENA moe pr u |udskom votn|skom ku, ovsno o tome to trebate.
Katkad e vam ta| duh dat sav|et, odgovor potrebnu nformac|u. Zarte |e
uv|ek |ae kada sud|eu|ete s n|m.
Kada stte otputate nakon svakoga rada, tako kamen|e treba bt oeno
nakon uporabe. Nek h ste hadnom vodom. Drug zam|a|u b|eu utu
sv|etost kao sredstvo en|a. Mnog drug nan, kao uran|an|e u so, |ednako
se upotreb|ava|u. Obratte pozornost to kod vas na|bo|e d|eu|e.
Zapamtte da kamen|u zahvate za darove ko|a vam donesu, |er on su do
votnog kruga zasuu|u potovan|e.
ZNAENJA KAMENJA
ANTRACIT 5JET6 - (crna) posveen Hekat. Zatta, umna os|ea|no |asnoa,
odb|a negatvnost, prevazaen|e tuge aovan|a. Tradconan kamen
aovan|a, danas |e r|edak.
AVENTURIN - (zeena) prva novac bagostan|e.
BISER - (b|ea) mr, suos|ean|e, |ubav. Kae se da bser zadrava|u poztvne
os|ea|e neusporedvo dobro.
CITRIN - (zatno-smeda) |aa samosv|est, ravnotea dobro raspooen|e.
DIJAMANT - (bezbo|an) na|tvrd kamen na Zem| - osobn rast, duhovne
ekc|e, usavravan|e sebe. Ustra|nost, nepokoeb|vost, tra|nost.
DLOURIT - (razte bo|e kombnac|e) sc|e|van|e, arte sc|e|van|a moe
bt os|ea|no, pshko, duhovno dr., ovsno o bo| kamena.
GOLDSTONE - (smed sa zatnm tokcama) prva novac, osobto kroz
trgovnu prkup|an|em dugova. Sntetsk kamen, a naprav|en od pravog
zata.
GORSKI KRISTAL F (bezbo|an) poveava usm|erava energ|u. Grad
energetske puteve. |aa energ|u svega to se uz krsta naaz.
GRANAT - (tamnocrvena, poput vna) osobna mo, usredotoavan|e, zatta,
sc|e|van|e osobto boest povezanh s krv.
HELIOTROP 5BLOODSTONE6 - (zeena s crvenm tokcama) stvaraatvo,
samozraavan|e, um|etnk rad sc|e|van|e, osobto nakon operac|a boest
vezanh s krv.
HEMATIT - (crna s kovnastm s|a|em) zatta, up|a negatvnost, oakava bo
tugu.
JANTAR - (uta, naranasta, smeda) pomae ostt um, da|e umnu |asnou,
unutarn| mr.
JASPIS - (crvena, smeda) otvorenost novm zamsma ut|eca|ma,
pragod|vost.
KARNEOL - (naranasto-crvena) osobna mo, po|aana mag|a, po|aava
podnost stvaraatvo, sretan dom, pomae u borb protv tude |ubomore.
KRIZAKOLA - (pava, zeena) ravnoteda unutarn| mr.
KRIZOPRAS - (zeena) st zapreke u komunkac|, eokvenc|a uv|er|vost.
LAPIS LAZULI 5LAZURIT6 - (tamno pava sa zatnm tokcama) pshko
otvaran|e, vdovtost. Danas r|edak.
MALAHIT - (zeena crna) usp|eh - bo u posu |ubav. Bagostan|e,
stvaraatvo, podnost.
MARLENIT - (crvena, crvena uta) nazva se kamen fozofa. Vro |ak za
prvaen|e novca, ova| sntetsk kamen nazvan |e po Maren Berndt, poznato|
pov|esnark metafzke dragu|a kamen|a.
MJESEEV KAMEN - (m|eno b|ea) zatta, up|a negatvnost, pov|eren|e,
pshko otvaran|e.
OPAL - (rdescentna zeenkasto-b|ea sa naranastom crvenom) pshko
otvaran|e razvo|, os|et|vost na duhove. Pr|e se smatrao nesretnm zbog onh
ko| su se bo|a pshkh po|ava.
PLAVI KALCEDON - (pava) osobna snaga usm|eren|e, pomae prona
ostat na spravnom osobnom putu, samospozna|a, usredotoavan|e,
povezvan|e s VIIM JA.
RODOKROZIT - (ruasta sva) seksuane avanture, podnost, trudnoa.
RODONIT - (ruasta crna) sv|e|van|e os|ea|ne bo, osobto kod gubtka
|ubav vo|ene osobe. Pomae sc|et tugu prva novu |ubav. Pomae
mren|u rastav|enh |ubavnka pr|ate|a.
RUIASTI KREMEN - (ruasta) |ubav, srea, samopotovan|e.
SEDED 5MOTHER-OD-PEARL6 - (rdescentno b|ea) produb|ava os|ea|no
predavan|e, brak, dugotra|na |ubav.
SMARAGD - (sv|eto do tamnozeena) zatta, usp|eh, bagostan|e, pamen|e,
uen|e.
SME=I AHAT - (smede pruge) bud skrvene taente sposobnost, usp|eh u
kar|er.
SODALIT - (tamnopava) Sodat |e san aps azu|u katkad se um|esto
n|ega korst. Pshk razvo|, vdovtost.
SVJETLOPLAVI AHAT - (sv|etopava) sc|e|van|e, preaen|e prepreka, moe
bt korten kao "kamen e|a".
TIGROVO OKO - (zatne smede pruge) popuarnost, eokvenc|a, uv|er|vost.
Pobo|ava komunkac|u. Zata na putovan|ma, zatta mehankh voza.
TIRKIZ - (pavozeena) zatta, dobra srea, pshko otvaran|e. Smatra se vro
svetm.
AD - (doaz u ve bo|a, na|ee zeena) smrenost, unutarn| mr ravnotea,
dobra srea. Usavravan|e sebe, veza s Duhom.
Kamen|e moete korstt na mnoge nane. Moete h nost u depu kao
nakt da n|hov ut|eca| bude zadran oko osobe. Mogu se stavt na otar u
sobu da b ut|eca na m|esto. Mogu se korstt kao mag|ska oruda kako b
ut|eca na energ|u ko|u se sakup|a kao mag|sk predmet sam po seb.
Medu na|poznat|m nanma uporabe kamen|a su AMULETI TALISMANI. O
n|ma ete ve saznat u aro| m|eseca.
VJEBE
Radte redovto svo|e ekc|e, dnevn b raspored sada trebao uk|uvat v|ebe 7, #8,
#9, #13, #14, #15, #16, #20 #21. Uz to, po potreb bste treba radt v|ebe #10,
#17, #18 #19.
Sada ste spremn ponovno po|ednostavnt raspored. Nastavte korstt sve v|ebe ko|e
ste nau kad os|ette potrebu, a na dnevnom rasporedu sada emo h zam|ent
s|edem:
VJEBA G<<
Ponte kao obno s en|em otputan|em sve suvne energ|e.
Radte v|ebu 7, otvara|u akre zam|an|em obo|enh sv|etosnh kug u svako|.
Nastavte s v|ebom 8, pretvara|u svaku obo|enu kugu u kugu |asnog b|eog sv|eta.
Sada nastavte s v|ebom 9, pretvara|u kuge b|ee sv|etost u kuge |ubasto
obo|ene energ|e.
Na ovo| tok m|en|ate s|ed v|eb.
Vratte se u kor|ensku akru. Usredotote se na kug|u |ubaste sv|etost ko|u ste
ovd|e otvor. Zamste da se pretvara u sv|etucavu srebrnu energ|u poput one s
ko|om ste radu v|eb 20. kad vam |e u umu |asna ska, nastavte sa s|edeom
akrom tako do krunske akre.
Zavrte sa zatvaran|em akr. Postte otpustte kao obno
VJEBA G<H
Kada s akoom otvorte kugu srebrne sv|etost u svako| akr, spremn ste za s|edeu
v|ebu.
Ova se v|eba razku|e od prethodne u tome to ete se, nakon to ste otvor kuge
srebrne sv|etost u svako| akr, vratt u kor|ensku akru.
Pretvorte kugu srebrne sv|etost u kor|ensko| akr u kugu zatne sv|etost. Kao
pr|e, nastavte do krunske akre. Tada zatvorte sputa|u se natrag do|e, postte
otpustte kako |e uoba|eno.
Zapamtte da se srebrno zatno sv|eto razku|u od uoba|enog obo|enog sv|eta u
tome to nsu sta nego sastav|ena od sv|etucavh komada u neprestanom
kretan|u. Ovo |e btne razka n veku razku u energ| s ko|om radte.
Kako |e ovo pos|edn|a ekc|a u ser|, ovo |e takoder pos|edn| nz v|eb.
Kako ete napr|ed, e|et ete se nastavt pshk razv|at. Ove v|ebe neka vam
budu shodte dozvote vem |a da vam pomogne da razv|ete vastte v|ebe.
Nemo|te se bo|at grat s tm sprobavat. Kao svaku v|etnu ko|u ete razvt s
fzkm t|eom, ovo |e potpuno prrodan proces. Nemo|te pret|ervat bre nego
to ste spremn, odaberte vasttu brznu. Uva|te u procesu rasta, |er to |e do razoga
zato nam |e on omoguen.
AROLIJA MJESECA F TALISMANI I AMULETI
Nastav|a|u temu z ekc|e, re emo neto o zrad korten|u TALISMANA
AMULETA.
Tasman amuet su mag|sk predmet ko|e korstmo kao pomo unoen|u prom|ena
u nae vote u osobtm stuac|ama. Mogu se nost uza sebe, na prm|eru u depu
na anu oko vrata se mogu stavt na prkadno m|esto recmo spod |astuka
na radn sto.
Tasman amuet moe bt zraden z bo ko|eg razoga, a obno se korste za
potcan|e stvaraatva, povean|e bagostan|a, pobo|an|e komunkac|e, ren|e
pshke sv|est, |aan|e mag|skh sposobnost, prvaen|e usp|eha opento u
neem osobtom, te za prevazaen|e openth specfnh probema.
Razka |e s|edea: tasman |e prrodan ob|ekr, kao to |e kamen, ko| se u takvom
obku korst eventuano s man|om zm|enom. Amuet se zradu|e samo za osobtu
prku.
Kroz vr|eme su se te r|e d|eom stope |ud h esto korste nazm|enno.
Tasman se moe zradt z gotovo bo ega. Pronadeno kamen|e drug "sretn"
predmet se esto korste za tasmane. Moda |e na|poznat| tasman etverosna
d|etena ko|a se zbog r|etkost shvaa kao pretskazan|e, a |e tasman za dobru
sreu. |o |edan poznat tasman za sreu |e pronaden nov.
A tasman ne mora nuno bt pronaden predmet. Mnog kupu|u brueno drago
kamen|e nose ga u depovma vrecama - to su takoder tasman za ko|e se
v|eru|e da da|u odredene kvatete kamena onome tko h nos.
S druge strane, amuet |e neto to zradu|emo. Kamen ko| se nos u vrec |e
tasman. Kamen bruen kao prsten u ko|eg |e urezan mag|sk smbo |e amuet.
Amuet takoder moe bt zraden z gotovo svega moe bt od vro |ednostavnog do
ekstremno soenog.
Prm|er |ednostavnog amueta |e mag|sk smbo - kakav |e na prm|er egpatsk ankh -
nacrtan na komadu papra ko| se nos uz sebe. Tako e kvatete ankha - vot
votnost - d|eovat na noste|a. Stavte papr sa odgovara|um kamenom - recmo
karneoom - stavte u vrecu mate soen| amuet. Moete dodat odgovara|uu
b|ku druge predmete ko| stmura|u svrhu amueta.
Dug pops predmeta korespondenc|a posto|e mogu nam pomo u odabru
predmeta pr zrad amueta. No na kra|u na|bo|e |e os|ett to nam se n dobro ne
tako odut to nost a to ne. Pops b|a kamen|a ko|e ste dob uz ekc|e,
za|edno s popsma kovna bo|a ko| s|ede, treba b vam dat dovo|no nadahnua za
zradu amueta.
Pr zrad amueta tasmana nemo|te mste da va trud mora bt u potpunom skadu
s onm to bo tko kae - zapamtte da kao svega u mag|, svrha th predmeta |e da
d|eu|u kao KLJUEVI ko| stmura|u vau unutarn|u snagu. Iako tvar od ko|h su
tasman amuet zraden ma|u vastte osobne, nan na ko| predmet napunte
moe |ako ut|ecat na nan na ko| ete te osobne korstt.
KAKO NAPUNITI TALISMAN ILI AMULET
Tasman amuet moe se napunt prno |ednostavno uosnov na st nan kako
bsmo napun bo to drugo.
NAIN G 4
Na|ak nan |e da predmet drte u rukama zamste oko n|ega kugu b|ee
sv|etost. Kako to nte, usredtotote se na svrhu u ko|u ete korstt predmet.
Napunte predmet s tom energ|om. Na ta| nan doda|ete veu energ|u n|egovm
prrodnm kvatetama.
Posto|e soen| nan da to napravte.
NAIN G <
Ponte sa en|em otputen|em sve suvne energ|e.
Stavte ruku znad predmeta. Napravte tr kruga u sm|eru suprotnom od kaza|ke na
satu znad predmeta, usredotou|u se da z n|ega st|erate svu negatvnost.
Izgovorte togod poput:
"Pogeda|, stm proavam te st|eru|u z tebe bo kakve negatvnost ko|e b se u
unutra moge naazt."
Zamste uto-b|eo sv|eto kako tee z vae ruke u predmet st|eru|e negatvnost
van.
Sada napravte rukom tr kruga u sm|eru kaza|ke na satu znad predmeta. Racte
togod poput:
"I bagosovm te posveu|em ovome radu."
Zamste da se predmet pun stom, pavasto-b|eom sv|etost dok ne s|e tako
s|a|no kao da |e unutar n|ega pavo-b|eo sunce.
Sada ste ost napun predmet.
BOJET
CRNA - mudrost, vodstvo, zatta.
PURPURNA - duhovnost psha.
INDIGO - vdovtost, duhovno vodstvo.
PLAVA - komunkac|a, usredotoavan|e, snaga vo|e.
ZELENA - sc|e|van|e, bagostan|e, podnost.
UTA - srea, usp|eh.
NARANASTA - stvaraatvo, samozraavan|e.
CRVENA - snaga, votnost, strast, doda|e energ|u bo kakvom radu.
RUIASTA - romantna |ubav, suos|ean|e.
BIJELA - nevnost, ovotvoren|e, opa nam|ena.
KOVINET
ZLATO - Zato |e posveeno Suncu, odnosno Bogu opento, osobto n|egovom ku
L|ubavnka pratte|a Boce. Zato se korst za fzk usp|eh, savu osobna
postgnua.
SREBRO - Srebro |e posveeno M|esecu, odnosno Boc opento, osobto n|enom ku
Veke Ma|ke. Srebro se korst za pshko otvaran|e, vdovtost sve obke mag|skog
rada.
IVA - Zva |e pos|eena Merkuru, Bogu u n|egovom ku Carobn|aka. Zva |e povezana
s komunkac|om, brznom kretan|em - a kako |e vro otrovna, danas se ne korst.
Osm toga, va |e |edna kovna ko|a |e na sobno| temperatur tekua.
BAKAR - Bakar |e posveen Vener, Boc u n|enom ku D|evce. Povezu|e se s
bagostan|em, podnou rastom. Takoder se smatra kovnom ko|a na|bo|e provod
pshku energ|u, pa se esto korst za zradu mag|skh oruda.
ELJEZO - Ze|ezo |e posveeno Marsu, Bogu u n|egovom ku |unaka. Ze|ezo se
povezu|e sa snagom, zattom zdr|vou.
ALUMINIJ - Aumn| |e posveen |upteru, Bogu u n|egovom ku Kra|a. Aumn| se
povezu|e sa ren|em, mudrou otvorenou.
OLOVO - Oovo |e posveeno Saturnu, odnosno Boc u n|enom ku Boce
Preobrazbe. Oovo se povezu|e s uzem|van|em zattom.
BOANSTVO MJESECA F VAE BOANSKO TIJELO
"Boca n|e vea od Boga
Nt |e Bog ve od Boce
On su |ednak
I n|edno n|e potpuno bez drugoga."
Ova| |ednostavan d|e turg|e sumra dobar do Wccanskog stava prema votu
Boanskom.
Kako nas pouava V|et|e Evande|e, Boca se uzdga znad svh stvar - ona |e Duh,
dua Sv|eta Svemra. I svemu to posto| ona |e daa vot.
Boca |e stvora Boga od sebe - on |e do n|e: "ona n|eno drugo |a". Kako |e boca
Duh, unutarn|a sa za svog vota, tako |e Bog n|en van|sk obk proces v|en|a kroz
ko| se Duh zraava.
N|edno n|e potpuno bez drugoga. Obk bez due |e mrtav. A dua bez zraavn|a |e
usta|aa.
Mnog mse da dua vr|ed ve od t|ea da duhovn rast mora bt na raun fzkog.
Zbog toga ASKETI praktcra|u negran|e sebe muen|e, nada|u se da e ostavt
fzk sv|et za sebe.
Correanc e pak re da |e t|eo sredstvo kroz ko|e se zraava Duh kao takvo |e
sveto mora bt vo|eno. V|eru|emo da kroz |ednstvo Boce Boga - duha fzkog
zraavan|a - vot de napr|ed. N|edno n|e potpuno, pa tako nt sretno, bez drugoga.
Odomke BOANSTVO MJESECA zapoe smo s Genus-|uno - vaom vasttom,
boanskom duom. Zavravamo s vam |ednako boanskm t|eom. Vae t|eo vot
ko| kroz n|ega vte, |e zraavan|e Duha, od Boce. To |e sveto. Boca Bog su se
s|edn u za|ednc vae due n|enog fzkog zra|a. Stoga to potu|te.
U Vekom Obredu, obredn bode s|edn|u|e s s kaeem. To predstav|a sv|esno
spa|an|e fzkog duhovnog. V sam ste, u svakom trenu vaeg vota, ovotovoren|e
Vekog Obreda.
Vaa dua - vae ve |a - zasuu|e vau pozornost, kao to |e zasuu|u Snage
Svemra Boce Boga, |er v ste do n|h. |ednako tako pazte na svo|e t|eo votn
put, |er on su na|konkretn| zra| Boanstva nan na ko| na|ve moete ut|ecat na
Svemr. Ne zanemaru|te vanost ovoga ne smatra|te ovo man|m udom nego to to
|est. Svo posto|an|e, Boca Bog tav Svemr posto|e da vas donesu na ovo m|esto u
ova| trenutak u ovo t|eo - trenutak stvaran|a |e SADA. Uv|ek |e sada. I va fzk
zra|, usavren do ove toke kroz tsue vota da|e sam mogunost da uestvu|ete u
tom stvaran|u.
Cu|te sada r|e Kryste Hgh-Corre, prve sveence pogavarce Correanske
tradc|e:
"Sveto |e mo|e t|eo |epo
Mudr su mu nstnkt e|e
T|eo, potu|em tvo|e nstnkte
T|eo, potu|em tvo|e e|e."
Upate b|eu sv|eu kako bste oda poast svome t|eu - fzkom zra|u vaeg
d|ea Boanstva. Nau|te t|eo eternm u|em odabranm da uvate u n|egovom
mrsu. Ponav|a|te mudre r|e Lady Kryste kao afrmac|u svetost vaeg t|ea
zapamtte - v ste Boca ko|a dov|ava sama sebe.