TO JE OVISNOST?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva. Za veinu vrsta ovisnosti zajednika su dva aspekta:
psihika ovisnost za koju je karakteristian osjeaj zadovoljstva i elja za ponovnom konzumacijom droge kako bi se izazvala ugoda i izbjegla neugoda

fizika ovisnost se definira kao stanje prilagodbe na drogu praeno potrebom za poveanjem doze kako bi se postiglo njeno djelovanje kakvo je u poetku izazivala manja koliina i javljanjem apstinencijskih kriza u odsustvu droge Ovisnost moe biti i kombinacija ova dva vida. Psihika ovisnost je bliska fizikoj po manifestacijama (neto ovjeku nedostaje), no uzrok nije (ili ne mora biti) stvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima. ovjek moe biti ovisan o jelu, igrama na sreu, televiziji, Internetu, poslu, nekom drugom ovjeku, o bilo emu, a zajednika je znaajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu postati sredinji sadraj i imbenik njegovoga ivljenja. Tako razliite ovisnosti imaju i razliit znaaj, utjecaj i posljedice te ovisnost ne mora posve nuno biti negativna pojava iako se najee takvom smatra i prosuuje. Uskraivanje stimulansa dovodi do kriza slinih kao i kod fizike ovisnosti.. Ovisnost se odnosi na stil ivota koji u sebi sadri samu ovisnost, fiziku i psiholoku, ali preteno istie stalnu kompulzivnu uporabu i dominantno bavljenje drogom. Ovisnost jo podrazumijeva i rizik i oteenje nastalo neprekidnim uzimanjem droge, kao i potrebu da se prestane s uzimanjem droge, bez obzira da li to ovisnik razumije i slae se s tim ili ne.Tolerancija na lijekove ili sredstva ovisnosti znai da je tijekom njihove due primjene potrebna sve vea doza za isti uinak.Meuovisnost znai da se ovisnost (a i tolerancija) ne razvijaju samo za jedno pojedinano sredstvo, ve za itavu skupinu sredstava.

OVISNOST O PSIHOAKTIVNIM TVARIMA (DROGA)

Droge su sirovi, napola preraeni proizvodi biljnog, ivotinjskog ili mineralnog podrijetla, koje su od davnina sluile za izradu lijekova. S vremenom se pojam droge ograniio na OPOJNE (narkotske) DROGE i neke druge sintetski izraene tvari koje djeluju na sredinji ivani sustav, te je u uporabi i izraz PSIHOAKTIVNE TVARI. Opojnim drogama smatraju se supstancije prirodnog ili umjetnog uporabom mogu stvoriti stanja mogu izazvati oteenja zdravlja ili ugroziti ljudski integritet u SMISLU PSIHIKOM SMISLU SMISLU. proizvodi i podrijetla ijom se ovisnosti koja na drugi nain FIZIKOM SOCIJALNOM

Posljedice koje droga uzrokuje pojedincima, obiteljima i zajednici smatraju se jednim od najteih sociopatolokih pojava dananjice. Droga je problem koji se ne dogaa drugima, svaka mlada osoba je u mogunosti doi u dodir s drogom, bez obzira da li raspolae s puno ili malo novca, je li odgojena strogo ili popustljivo. Motivi mladih osoba koji zapoinju s uzimanjem droge su mnogi i razliiti: radoznalost, tenja pripadnosti vrnjacima, nesposobnost da se rijee konfliktne situacije i slino.I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakim, ili, pak, teim drogama. Jer, svaki poetak, ma kako se bezazlenim i bezopasnim inio, moe zavriti tragino. Put je uglavnom uvijek isti, vodi kroz etiri faze. Pretpostavimo da nisi odoljela/odolio izazovu prvog dointa. Kako bi se situacija za tebe mogla dalje razvijati?

Droga ostavlja duboke tragove i na tijelu. Jasni i svima vidljivi znakovi uzimanja droge:
1. Crvene oi. 2. Zanemarivanje osobne higijene. 3. Gubljenje teine (kod nekih droga). 4. Poremeaji u spavanju. 5. Umor ili hiperaktivnost.

eli li da se to i tebi dogodi?

ETIRI OPASNA KORAKA

Prva faza: proba Drogu uzima da bi probao njezine uinke, ili te na to netko nagovorio. Netko samo na tome i ostane, ali netko e za narkotikom posegnuti i drugi, trei, i tko zna koji put. Druga faza: sve ee s drogom Probao si, moda ti se svidjelo, zato ne bi jo koji put? I sve ee uzima drogu, u drutvu, za dobro raspoloenje. Pritom na to troi i sve vie novca. Sve ti se jo uvijek ini bezopasnim, rauna na to da moe prestati kad god hoe. Trea faza: navika Iz druge, vrlo je lako skliznuti u treu fazu. Ve vrlo tetnu i vrlo opasnu. Postaje zaokupljen drogom. Uzima je i zbog toga da bi se lake nosio sa ivotnim problemima. Zanemaruje svoje dnevne obaveze, gubi dah u koli, na poslu, ostaje bez starih prijatelja, kree se u novom drutvu, drutvu narkomana. Sada je ve teko odustati. Na krae e vrijeme moda i prestati uzimati drogu, ali prva prigoda ili prvi problem na koji naleti, opet te vraa njoj. Postaje svjestan da to to radi nije dobro, ali jednostavno nisi u stanju prekinuti, to ti jo dodatno rui samopotovanje. etvrta faza: ovisnost U toj, najopasnijoj i najtetnijoj fazi, svojim ivotom ne vlada ti, nego droga. Ona ti je vanija od svega, zbog nje zanemaruje sve ostalo, bez nje vie ne moe. Nema anse da zavri kolu, nae ili zadri posao. Droga ti vie ne prua ba nikakvo zadovoljstvo, ali je jednostavno mora uzimati. Vrti se u zaaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bjei uzimajui ba tu drogu.. Ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima ivota. Ovisnik zanemaruje obaveze, neprimjereno se ponaa. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji. Danas su sve ee ovisnosti o dva odjednom. Takve, viestruke su tee za lijeenje od jednostavnih. sloenih ovisnosti: Skoro su svi alkoholiari ujedno duhana. Neki alkoholiari uzimaju psihoaktivne lijekove. Narkomani uzimaju psihoaktivne lijekove i piju Velik broj narkomana pui duhan. Jednostavne ovisnosti o samo jednom sredstvu sve su rjee. ili vie sredstava ovisnosti znatno Problemi

i puai

alkohol.

Neki ovisnici povremeno mijenjaju sredstvo ovisnosti

OVISNOST O ALKOHOLU (ALKOHOLIZAM)

Dugotrajno konzumiranje pretjerane koliine alkohola dovodi do razvoja bolesti alkoholizma. Razlozi pijenja alkohola koje uenici, studenti i odrasle osobe navode ovise o dobi osobe koja pije. Adolescenti kao razlog pijenja najee navode pritisak vrnjaka i smatraju ga nainom uklapanja u drutvo. Neki piju kako bi izbjegli suoavanje u tekim situacijama s kojim se susreu u koli, faksu, na poslu, s Kako mogu prepoznati ima li netko meni blizak prijateljima, ljubavnim problem s alkoholom? partnerima ili da izbjegnu neugodne osjeaje poput Ako netko tebi blizak pokazuje jedan ili vie od anksioznosti ili tuge. U svakom navedenih znakova, vjerojatno je da ima problem s sluaju, neovisno o razlogu pijenja alkoholom isto vrijedi i za tebe osobno alkohola.
Dnevno pije vee koliine alkohola. Jako se opija vikendom i u "posebnim prigodama". Ima razdoblja kada ne pije alkohol koja se izmjenjuju s razdobljima opijanja koje traje danima, tjednima ili mjesecima. Lae o koliini popijenog alkohola. Vjeruje da mu je alkohol nuan da bi se dobro zabavio. Koristi alkohol da prebrodi "teke" i proslavi "sretne" trenutke. Ne posjeuje mjesta gdje ne slue alkohol. Pije i vozi. Ima este mamurluke. Ne moe odrati obeanje da e piti manje ili uope nee. Osjea se pregaeno, depresivno i moda ak razmilja o samoubojstvu. Ima "rupe u pamenju" - zaboravlja to je radio dok je pio. Ima problema u koli, na fakultetu ili sa zakonom.

PIJENJE ALKOHOLA NIJE RJEENJE PROBLEMA I SVATKO TKO PIJE IZLOEN JE RIZIKU RAZVOJA ALKOHOLIZM

Ovisnost o drugima
Dok ovisnost o alkoholu, drogi, nikotinu i kockanju smatramo ovisnostima koje se u manjoj ili veoj mjeri ubrajaju u neprihvatljivo ponaanje, i od kojih se u svakom sluaju treba lijeiti, neke ovisnosti nisu toliko jasno prepoznate. Primjerice ovisnost o ljubavnoj vezi, partneru ili jednostavno o zamiljenoj romantici poprilino je teko prepoznati jer se takve ovisnosti esto kriju iza ponaanja koje se smatra normalnim i prihvatljivim. Na alost, te su ovisnosti za ovjeka koji je o njima ovisan jednako opasne kao i ovisnost o alkoholu ili drogi jer ne samo da ugroavaju zdravlje, nego djeluju i na meuljudske odnose. Najvei problem ovisnosti o vezi je to to i mukarci i ene esto znaju biti u vezi u kojoj postoje samo jednostrani osjeaji. U takvim vezama, u elji da potpuno zadovolje partnera, osobe poinju gubiti sebe te postaju ovisne i o ljubavi i o partneru. Kad pomisle da bi vezi mogao doi kraj, gube tlo pod nogama. Stoga su spremni uiniti sve da bi ostali u toj vezi ma kako ona loa bila. Tako se svi njihovi postupci, ili barem veina, svode na razmiljanje to bi se moglo, a to se sigurno nee svidjeti njihovom partneru. Veza iz mate jednako je pogubna za ovisnika. esto u matanjima takvih ovisnika nema seksualnih pa ak ni romantinih namjera-

Ovisnost o ljubavnoj vezi, partneru ili romantici teko je prepoznati jer se takve ovisnosti esto kriju iza ponaanja koje se smatra prihvatljivim

JO NEKE OVISNOSTI
Ovisnost o igrama na sreu (kockanje)
Nije izgubio onaj tko je izgubio, ve onaj tko hoe izgubljeno vratiti! Talijanska poslovica Pojmom kockanja oznaujemo, danas, na sreu, odnosno skup raznovrsnih igara, ponaanja i aktivnosti usmjerenih na vei novani dobitak. To postalo biznisom. Kockanje uvijek ukljuuje golem rizik za uloeni novac, mogunost dobitka viestruko vee vrijednosti. Danas su igre na sreu u svijetu i kod vrlo rairene. Prema nekim procjenama od milijun Hrvata na neki nain prakticira igre u kojima bi poveali svoj novani ulog. igre

je ali i

nas vie

Zato igraju? Zbog sree. Srea izaziva zadovoljstvo. Znanstvenici su otkrili da sretni trenuci izazivaju stvaranje dopamina - hormona sree u prednjim podrujima eonog renja. A srea je osnovni motivacijski imbenik sveukupne ivotne djelatnosti. No sreu izaziva samo dobitak. Stoga je, logino, oekivati da e nakon gubitka, pogotovo ponovljenih gubitaka igra na sreu prestati kockati.Gubitak, meutim, u tijelu poveava razinu hormona adrenalina koji proizvodi osjeaj uzbuenja. Uzbuenje je takoer privlana emocija i stoga igranje ne prestaje.Gubitak novca vodi u zaduenja, ponekad i kod kamatara. Potreba da se veseli dobitku ili da uiva u uzbuenju moguega i stvarnoga gubitka uvodi igraa u zanemarivanje brige za obitelj i posao. Poinje laganje. Slijedi kraa, a po potrebi i kriminal. Igra postaje ovisnikom. Smatra se da je ovisnost o igri tea od narkomanije. Igra na sreu postaje privatnom religijom i "nema drugih bogova osim igre". Igra je hipnotiziran. Njegova najvea, gotovo jedina vrijednost je igra.

Ovisnost o raunalima Ovisnost o raunalima ozbiljan je problem kojem se do sada neozbiljno pristupalo, a sve vie ljudi trpi zbog posljedica "prilijepljenosti" za raunalo To je novi i ozbiljan tip ovisnosti za kojem mnogi ljudi i ne znaju da uope postoji. ak ni psiholozi nisu jo sigurni kako da nazovu ovaj fenomen. Neki ga oznaavaju kao "ovisnost o Internetu", drugi kao "patoloku uporabu raunala". Znamo ipak da je mnogo ljudi palo u ovisniki odnos o svojem raunalu znatno prije nego je Internet uao u njihov ivot. Neki ljudi su tako jako "zalijepljeni" za svoje raunalo da ih nije briga za Internet. Zbog toga je moda ispravnije da taj fenomen nazovemo "ovisnost o raunalu". Takoer nemojmo zaboraviti na vrlo jaku, i kako se danas ini, u cijelom svijetu proirenu i gotovo prihvaenu ovisnost koju neke osobe razviju prema raunalnim videoigrama. Moda ima smisla, gledajui ire, govoriti i o "cyberspace ovisnosti" - ovisnosti o doivljavanjima u virtualnom prostoru stvorenom kompjuterski generiranim svjetovima. Jedan je korisnik Interneta ovako napisao u svom osobnom prilogu temi o ovisnosti: "Poeo sam sumnjati da sam postao ovisan o Internetu onog asa kad sam u 3 sata ujutro ustao iz postelje da bih surfao po mrei i stupio u razgovor s prijateljem koji nije ni poao na poinak - on je u 3 sata ujutro jo uvijek surfao po mrei." Raunala su definitivno postala naa svakodnevica, a pojavom prijenosnih inaica sve vie su stvar koja nas posvuda prati. Ve sada mnogi ljudi, posebice oni u biznisu, teko mogu zamisliti da bi bez njih mogli uspjeno funkcionirati. Neosporno je, dakle, da je raunalna tehnologija postala gotovo nezamjenjiva za odvijanje brojnih postupaka u okviru dnevnih aktivnosti suvremenog ovjeka (od poslovnih, obrazovnih, informacijskih do zabavnih) i da zbog toga sve vei broj ljudi jednostavno mora koristiti raunala. Uz sve prednosti koje uporaba raunala nosi sa sobom, sve se vie zamjeuje da osim te pozitivne postoji i negativna, tamna strana, koritenja raunalne tehnologije.