Professional Documents
Culture Documents
srednjokolaca
Radile:
Maja Tomaevi,
Jelane Vujasin,
uenice Banjaluke Gimnazije
SADRAJ
UVOD
REFERAT
ANONIMNA ANKETA ZA UENIKE
ANALIZA ANKETE ZA UENIKE
ANONIMNA ANKETA ZA PROFESORE
ANALIZA ANKETE ZA PROFESORE
14
NEKE OD PORUKA ISPITANIKA
INTERVJU SA DOKTOROM TIBOROM
ANTERVJU SA DOKTOROM DEJANOM
ZAKLJUAK
SADRAJ
2
3
5
7
12
19
20
24
27
28
UVOD
Narkomanija. Pojam o kojem se na ovim prostorima tako
puno govori, a tako malo kae. Da li je to zbog nekompetentnosti
osoba koje o tome govore, ili pak zbog nezainteresovanosti onih
kojima su te rijei upuene, neka svako sam procijeni.
Zapitamo li se ta je zapravo narkomanija i zbog ega je ona
kod nas toliko zastupljena, shvatiemo da se o tome treba jo tota
rei.
Upravo ovo je bio razlog zbog kojeg smo se odluile za ovu
temu. U cilju to kvalitetnijeg istraivanja, sprovele smo 2 ankete
za uenike, i profesore nae kole. Takoe, iskoristile smo i intervju
sa Tiborom Danelienom, doktorom psihijatrom, kao i doktorom
sportske medicine Dejanom urlikom. Ovdje se nalazi i referat
''Droga, najvei porok sadanjosti''; koji je u VII razredu napisala
Maja Tomaevi (jedna od nas dvije), kao i mnogi isjeci iz novina
koje smo uspjeli prikupiti na ovu temu.
Nadamo se da ovo nee biti jo jedna u nizu onih dosadnih
pria u kojima se pria, pria, a nita ne kae...
Maja Tomaevi i
Jelena Vujasin,
2
ANONIMNA ANKETA
ZA UENIKE BANJALUKE GIMNAZIJE
PROBLEM NARKOMANIJE KOD SREDNJOKOLACA
Ovo je anketa kojom elimo da saznamo koliko su uenici nae kole upoznati sa
pomenutim problemom, kao i procenat uenika koji uivaju neku vrstu narkotika. Molimo te
da ovu anketu shvati krajnje ozbiljno i da na sve pitanja daje tane odgovore, tako to
e zaokruiti taan odgovor ili dopisati neto na praznu liniju. Anketa je anonimna i tvoje
ime ostaje nepoznato.
POL: ______________
GODITE:__________
RAZRED: __________(odjeljenje nije potrebno)
1.
D. _______________________________________________________
__
2.
__
3.
F. _______________________________________________________
__
4.
5.
neznanje i neinformisanost
problemi u koli i porodici
znatielja
elja za popularnosti u drutvu
E. _______________________________________________________
__
6.
E. _______________________________________________________
__
7.
E. _______________________________________________________
__
8.
E. _______________________________________________________
__
10. Misli li da kod nas postoje ustanove u kojima bi se narkomani kvalitetno lijeili?
A. da (koje?)__________________________________
B. ne
C. ne znam
D. _______________________________________________________
__
11. Smatra li da je marihuana droga?
A. da
B. ne
C. ne znam
D. _______________________________________________________
__
D. _______________________________________________________
__
13. Tvoja
poruka
svim
mladima
je:
_______________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__
HVALA NA SARADNJI!!!
1.
24%
3%
A
B
C
D
71%
2.
0%
9% 3%
39%
C
D
49%
3.
E-bez
odgovora
F. zavisi
3.pitanje
9%
5%
2%
B
35%
45%
4%
4.
4.pitanje
4%
17%
A
B
C
79%
5.
5%
33%
6.
7%
A
B
33% uenika koji sC
D
E
33%
22%
E. nije bitno
9
6.pitanje
9%
3%
0%
0%
A
B
C
D
88%
7.
E. po svemu
7.pitanje
11%
5%
5%
B
C
38%
41%
8.
8.pitanje
12%
A
B
88%
10
9.pitanje
7%
18%
A
36%
B
C
D
33%
6%
10. Misli li da kod nas postoje ustanove u kojima bi se narkomani kvalitetno lijeili?
A. da (koje?)
B. ne
C. ne znam
10.pitanje
0%
29%
15%
A
B
C
"uka"
"Susreti"
30%
D
56%
50%
Aleksandrova
c
"Avala"
10%
11
11.pitanje
18%
A
4%
B
C
59%
15%
58%
bez
odgovora
lake
sve
A
27%
20%
30%
50%
Ovim upitnikom smo planirali ispitati 100 uenika nae smjene (II i IV
razred), ali samo njih 73 nam je taj upitnik vratilo.
Njih 4 je pred nama anketu zguvalo i bacilo u smee(''provjereni''
narkomani), a ta je ostalih 27 sa njima uradilo, nismo sigurni.
Anketirani uenici su odgovorili da vlasti ovom problemu ne
posveuju dosta panjje (njih 79%), a njih 56% tvrdi d ustanove u kojime bi se
narkomani lijeili ne postoje. Govori li to ita?! ta je jo potrebno da bi se ovako
stanje promijenilo?!
Svi se pitamo zato je broj unitenih ivota toliki. Dovoljno je rei da
23% ispitanika smatra da marihuana nije droga...
Najvee iznenaenje za nas bilo je to ak njih 27% tvrdi da je
probalo drogu,ali da se ne drogira. Koliko e to trajati, vie ne zavisi od znatielje,
koju veina njih (33%) navodi kao glavni uzrok tome da mladi poinju uzimati
12
13
ANONIMNA ANKETA
ZA PROFESORE
PROBLEM NARKOMANIJE KOD SREDNJOKOLACA
Ovo je anketa kojom elimo da saznamo koliko ste Vi,nai profesori, upoznati sa
pomenutim problemom.. Molimo Vas da ovu anketu shvatite krajnje ozbiljno i da na sve
pitanja dajete tane odgovore, tako to ete zaokruiti odabrani odgovor ili dopisati neto
na praznu liniju. Anketa je anonimna i Vae ime ostaje nepoznato.
POL: ______________
GODINE RADNOG STAA U GIMNAZIJI :__________
PREDMET KOJI PREDAJETE: _____________________1.
D. _______________________________________________________
__
2.
F. _______________________________________________________
__
3.
4.
E. _______________________________________________________
14
______
6.
Da li ste ikada imali uenika koji koji koristi drogu. Kako ste reagovali?
A. nisam nikada imao
B. razgovarao sam sa njim
C. rekao sam to njjegovim roditejima
D. nisam nikako reagovao, to nije moj problem
E. _______________________________________________________
_____
7.
_____
8.
_____
9.
D. _______________________________________________________
__
10. Vaa poruka svim mladima je:
__________________________________________________________________
______________________________________________________________
HVALA NA SARADNJI!!
15
1.
1.pitanje
0%
0%
A
33%
B
C
67%
2.
F. svi
2.pitanje
19%
6%
14%
B
14%
C
D
11%
36%
E
F
16
3.
3.pitanje
7%
33%
60%
4.
A
B
C
4.pitanje
17%
30%
A
B
20%
C
D
33%
5.
17
5.pitanje
7%
26%
A
B
C
7%
6.
60%
Da li ste ikada imali uenika koji koji koristi drogu. Kako ste reagovali?
A. nisam nikada imao
B. razgovarao sam sa njim
C. rekao sam to njjegovim roditejima
D. nisam nikako reagovao, to nije moj problem
6.pitanje
7%
20%
C
53%
7%
0%
13%
7.
D
E
F
18
7.pitanje
15%
31%
A
B
C
42%
8.
12%
8.pitanje
7%
A
B
93%
9.
9.pitanje
20%
27%
A
B
C
53%
19
Ovom anketom eljele smo ispitati 20 profesora, ali njih 5 nije pristalo
popuniti ovak upitnik.
Sprovodei i analizirajui ovu anketu,
dole smo do zakljuka da su nai
profesori
totalno
neinformisani
i
nezainteresovani za ovaj, po nama
najvei problem kod srednjokolaca.
25% profesora odbilo je popuniti
upitnik jer, kako oni tvrde ''toga kod nas
nema'', ''imamo pea posla'', ''popunio
sam ih ve 10 danas''...
Od onih koji su (istina, veina ''na
vrat-na nos'') pristali popuniti na
''dosadni upitnik'', % njih tvrdi da nikada
nisu imali uenika koji koristi drogu. Dovoljno je samo osvrnuti se oko sebe
da bi shvatili da je stvarnost skroz drugaija, da je naa kola puna
narkomana.
Njih % nisu sigurni da predaju narkomanu, a na pitanje da li bi i po emu
prepoznali narkomana, isti ti odgovaraju sa ''da'' i ''po svemu''.
Bilo je i onih koji narkomana ne prepoznaju, ali ''to nije njihova stvar'' i
''ne ele se ijeati u tue stvari''.
Zar su to oni isti profesori koji tvrde da ''su sve spremni uiniti za nas'',
da ''tano znaju kako ko od nas die''?! Nisu li oni ti koji bi nas trebali od
toga odvraati i malo vie obraati panjju na izgled i ponaanje nekih od
nas?!
Istina, bilo je i onih koji su nam priznali da nisu upoznati sa ovim
problemom i da bi se eljei edukovati, ali da za to trenutno nema uslova.
Ipak, to su samo pojedinci, a broj onih koji su koliko-toliko upoznati sa
pomenutim problemom je jo manji. To su uglavnom profesori iji se
predmet bavi ovim pitanjem ili su im djeca adolescenti i oni su, kada su se
nali u situaciji da im uenik uiva drogu, odreagovali kako-tako.
Uz ovako zainteresovane i informisane profesore, sreni smo to je
procenat narkomana ovako ''mali''.
Na kraju, ta rei nego da profesre HITNO trreba edukovati, jer su nam
oni, kako sami kau ''drugi roditelji''.
20
21
22
Odgovor doktora: To zavisi od narkotika koje uzimaju, ako je to marihuana, trava ili
doint te osobe esto imaju zakrvavljene oi, proirene zjenice, veoma dugo su pospani.
Jedna od sutinskih pokazatelja da je neko narkoman je da ta osoba bez obzira koju
vrstu droge uzimala sutinski mijenja svoje ivotne navike. Oni promjene dan za no, a
no za dan. Ako se radi o marihuani to e biti suzenje iz oiju, mrcanje i osoba se
osjea uforino,esto je nedistancirana tj. napadna,gruba. Ako se radi o tabletomaniji, da
li je to sad afitamin ili ekstazi izazivae osjeanje radosti .Osoba koja pretjera sa psiho
stimulansima dobija siptome sline psihozi, jednom tekom duevnom oboljenju. Takve
osobe imaju osjeaj svemonosti. Ako se radi o heroinu tada dolazi do totalnog
povlaenja iz sredine,zatvaranja u sebe ,24h zjenice su suene, taj narkoman gubi na
tjelesnoj teini to je posebno evidentno u Banja Luci. Narkomani koji dolaze iz Banja
Luke na ljeenje mraviji su za razliku od narkomana koji dolaze iz Beograda ili
Hrvatske. Izgleda da je droga iz Banja Luke posebno neiena, jer heroin koji se ovdje
prodaje sadri daleko vie krea, eera u prahu maltera ili drugih neistih sastojaka da
bi dileri zaradili. Oni prodaju moda samo 20-30% uta, iste droge. Nai narkomani su
daleko uniteniji. Oni razmiljaju 24h samo kako e na baviti drogu .
5.
Odgovor doktora: Kod nas ima dosta mladih ljudi koji probaju drogu laku drogu
navodno laku , ali oboljevaju i uzimaju sa tekom drogom. Znai svi oni kau da nikada
nee uzeti heroin, jer je to posljednja stanica, ali je to prije ili kasnije zavrna stanica u
krugu koji se zove droga. I oni ne zovu daba heroin kraljem droga ili crna kraljica,jer
ona neminovno dovodi do smrti to je zadnji stadij narkomanjije kada sebi narkoman
ubrizgava najee u venu nedistancirano ogromne koliine.
6.
Odgovor doktora: Broj je veoma velik, ako uzmemo sva opojna sredstva ukljuujui
drogu, alkohol i cigarete
7.
Odgovor doktora: Najee preko prijatelja, ja sam to uvijek pominjao na svim svoj
predavanjima u kolama nee vam nikada prii diler i ponuditi drogu.
9.
Odgovor doktora: Ogromna i obavezno e droga prije ili kasnije uzeti svoj danak.
10.
Odgovor doktora: Kod lakih droga je priprema za teku drogu, a kod tekih je smrt.
Znai prije svega kod tekih droga koje se ubrizgavaju intravenski ako one,a ovde
obavezno, kao i svugdje u svijetu imaju dodatke dolazi do pucanja vena,zaepljanja
vena kreom, stvara se tzv .ep ili tromb u krvnim sudovima, dolazi do nateenosti
ekstremiteta , ovo su neposredne posljedice uzimanja droge, ali imamo i modani udar
koji je uzrokovan tim epom koji luta krvnim sudovima pa zavri u mozgu, ali se moe
23
Odgovor doktora :Moe tako da mu pomogne da nae ljek, tj. da se obrati osobi koja je
struna da mu pomogne .Postoje 4 prelomne faze da neko postane narkoman:
Odgovor doktora: Vie ne postoje mjesta gdje se oni okupljaju, da je to jedna rizina
populacija koja ima svoj nan ivota itd. Sad je sve izokrenuto. Droga se moe nai ak i
u kolskom dvoritu.
13. Da li mislite da je droga svake godine sve vie i vie zastupljena u sportu i da
li nadleni organi preduzimaju odgovarajue mjere u vezi ovog problema?
Odgovor doktora: Naravno kao i u svi segmentima drutva droga je zastupljena i u
sportu iz dana u dan sve vie. Pronalaze se nove vrste droga i nove vrste stimulansa,
kad govorimo o drogi u sportu moramo govoriti o onoj drogi koja ,,pomae'' sportisti da
postigne nadljudske rezultate. Meutim postoji jedan drugi problem o kome mislim da je
zanimljivo rei par rijei,koji zahvata esto mlade ljude. To su problemi kliea tjelesne
grae s kojom se mladi ljudi susreu. Postoje neki stereotipi kako savreno ljepa
djevojka mora izgledati ili savreno ljep mukarac. To su naravno stereotipi ponaanja i
esto mlade djevojke sljedei te pogrene stereotipe uzimaju razne preparate za
mravljenje koji izazivaju drastine posljedice ili izgladnjujui sebe raznoraznim dijetama
zapadaju u teka psihika oboljenja kao to su anoreksija i bolimija. Mi smo imali
nekoliko sluajeva i te mlade osobe su zavrile u Beogradu i pitanje je da li su izljeene.
Ja sam imao primjer dva sluaja koja su se smrtno zavrila. Jednostavno dolo je dotle
da djevojka vie nije mogla kontrolisati tjelesnu masu iako je imala 25-26kg smatrala je
da je uasno debela i nije htjela da jede i ak sve to bi pojela povratila bi.
24
Odgovor doktora: U poetku diler daje besplatno drogu,prvo mladi ljudi od prijatelja
dobiju drogu i prijatelj ga ponudi da proba to probavanje se ponovi vie puta i mladi
ovjek postane nakaen na drogu. Tada ga prijatelj, uvjek prijatelj upoznaje sa dilerom i
tada mladi ovjek ve ima razvijenu ovisnost da dolazi do novca kako god stigne. Kako
dolaze to samo oni znaju. Ali morate shvatiti da narkomanija nije duevna bolest u uem
smislu, znai narkoman ima bolesnu volju, elju, ali svi ostali djelovi mozga njegovih
funkcija su ouvani i razvijeni do maksimuma. I esto roditelji daju ogroman novac
neznajui, jer narkoman e smisliti takvu priu da vi moete s njim satima plakati, a on
na kraju da izae iz iste sobe nasmijan zato to je postigao svoj cilj uzeo je pare od vas.
17. Kolika je vjerovatnoa da mladi prestanu koristiti drogu?
Odgovor doktora:Ako su uivaoci due od est mjeseci skoro nikakva,sam mladi
ovjek nikad nee prestati onda bi narkomanija bila izljeiva bolest sama po sebi. Znai
volja je toliko oslabljena pa ti mladi ljudi ne mogu svojevoljno, a organizam se toliko
navikao na drogu da ti mladi ljudi svojevoljno ne mogu prekinuti ak ni kod lakih droga,
oni e nai izgovor u drutvu hajde da smotamo neki doint da nam bude ljepe da s tim
ednostavno nastavi sa drogiranjem.
18.
25
ta je to narkomanija?
26
Odgovor doktora:Ne
9.
Odgovor doktora: Lake droge same po sebi nisu toliko opasne, razlika je u sastavu, ali
moe se rei da su isto opasne jer vremenom dovode do teh droga.
13.
Odgovor doktora: Najee zbog radoznalosti. Jake osobe samo ostaju na prvom
koraku, dok psihiki rasturene osobe idu dalje
14.
Odgovor doktora: Svi zajedno Mup, Ministarsvo zdravlja, prosvete i svi ostali.
ZAJEDNO bi pobjedili taj problem.Nita se ne rijeava hapenjem dilera.
15. Da li nadleni organi preduzimaju ikakve mjere za rjeavanje pomenutog
problema i ta mislite o tim mjerama?
Odgovor doktora: S vremena na vrijeme, ali to nije dovoljno, ovom problemu niko ne
pridaje dovoljno vanosti.
27
Odgovor doktora: Moe.Ta radoznalost vremenom dovodi na put bez povratka, osim
toga igle prenose HIV-virus.
17. Da li mladi ljudi,konkretno sportisti imaju predstavu o tetnosti ovih poroka i da
li su sportisti spremni da se suoe i do odbace sve ove poroke?
Odgovor doktora: Sportisti su populacija koja je najmanje ugroena od ovisnosti i
mislim da su dovoljno upoznati, sport je zdrav ivot i jedan od naina za borbu protiv
ovisnosti.
18. Da li bi se u ovom problemu mogla upotrebiti poslovica:Kod prve ae
jagnje,kod druge lav,a kod tree svinja?
Odgovor doktora: Da u poetku je sve fino,ali kasnije U svakom sluaju, na mjestu
je.
19. Da li mislite da su mladi dovoljno upoznati sa ovim problemom i po vaem
moiljenju da li bi se trebao uvesti jedan as sedmino u sklopu redovne nastave o
predavanju o ovom problemu?
Odgovor doktora: Mladi nikada nisu dovoljno upoznati o ovom problemu i svakako bi
se trebao uvesti jedan as sedmino.
20.
Va zavrni komentar!
28
ZAKLJUAK