OVISNOSTI

Ovisnost

Ovisnostje podlonost nekoj tetnoj navici moe

biti fizika i psihika

Fizicka ovisnost jestanjeorganizmakojenastajeuslijed
uzimanjatvarikojeuzrokujuovisnost,kadvieza
odravanjehomeostazeorganizmuvienijedovoljnounoenjehranei
redovnafizikaaktivnostisan
Nego postoji fizika potreba organizma za odreenim
stimulansom na koji se organizam privikao.
Takvo stanje se oituje raznolikim simptomima, ovisno

o tvari o kojoj je ovjek ovisan.

Psihika ovisnost
Psihika ovisnost je bliska fizikoj po

manifestacijama (neto ovjeku nedostaje), no

uzrok nije (ili ne mora biti) tvarni, dakle ne mora
se raditi o opojnim tvarima.
ovjek moe biti ovisan
oteleviziji,raunalu,internetu,poslu, nekom
drugom ovjeku, o bilo emu.
Uskraivanje stimulansa dovodi do kriza slinih
kao i kod fizike ovisnosti
est je sluaj osoba koje su ovisne fiziki da
postanu ovisne i psihiki i obratno.

Alkoholizam
Alkoholizamjekronina ovisnostoalkoholnim

piima
Manifestira se kroz snanu elju za piem,
gubitkom kontrole prilikom pia, simptomima
fizikog odvikavanja i poveanom tolerancijom
naalkohol
Ovisnost oalkoholuje teakpsihikiporemeaj,
jer dolazi do patolokog procesa, koji mijenja
nain na kojimozak funkcionira.
Alkoholizam na dui rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih
zdravstvenih problema kao to suciroza jetre,
trovanjealkoholom,srane bolesti

Ovisnost o drogi
Osim to je kao posljedica uzimanja droga

narueno psihiko zdravlje, droga ostavlja duboke

tragove i na tijelu.
Navedeni znakovi kasnije imaju posljedice na
funkcioniranje u drutvu, bilo da je rije o
profesionalnom funkcioniranju ili
interpersonalnim odnosima.
Neki od znakova konzumiranja droge su:Crvene
oi, jako proirene ili suene zjenice, poremeaji u
spavanju, dugotrajan kaalj...

Ovisnost o internetu
Ovisnost o internetuje jedan oblikovisnostio

raunalima i oznaava fenomen pretjeranog ili

ekstremnog koritenjainternetau tolikoj mjeri da
donosi opasnost pozdravlje

Simptomi ovisnosti o
Ovisnici
o internetu obino zanemaruju normalne
internetu

navike ivota u cilju poveanja vremena koje

provode nainternetu.
U ekstremnim sluajevima,virtualni svijetmoe
sluiti kao zamjena za realne socijalne kontakate
Osim toga, esto se zanemaruje zadovoljavanje
osnovnih ivotnih potreba
esto se moe promatrati, da ovisnici sve vie
vremena moraju provesti na mrei, da bi mogli
doi do svojeg zadovoljstva
Dolazi do gubitka kontrole, i korisnik se vie ne
moe kontrolirati ili ograniiti vrijeme koje provodi
na internetu.

Lijeenje
Lijeenje je dugotrajan proces i nikada nema

garancije za izljeenje
Lijeenje se dijeli na ambulantno i u zajednici
(komuna) zatvorenog tipa bez lijekova i uz rad
Tu ovisnik ostaje koliko god je potrebno da se
stabilizira i da se oporavi
Jedanvelikiproblemvezanuzterapijskezajednicejesttajdaje
ovisnikondjepodstaklenimzvonom:nemadoticajasvanjskim
svijetom,okolinom,drogom,akadaizaevraaseusvijet
kakavjepoznavaoranijeisamojepitanjedanakadaese
vratitistaromnainuivotajertojejedinotopoznaje.

etiri opasna koraka

Prva faza: proba
Drogu uzima da bi probao njezine uinke, ili te na

to netko nagovorio. Netko samo na tome i ostane,

ali netko e za narkotikom posegnuti i drugi, trei,
i tko zna koji put.
Druga faza: sve ee s drogom
Probao si, moda ti se svidjelo, zato ne bi jo koji
put? I sve ee uzima drogu, u drutvu, za dobro
raspoloenje. Pritom na to troi i sve vie novca.
Sve ti se jo uvijek ini bezopasnim, rauna na to
da moe prestati kad god hoe.

etiri opasna koraka

Trea faza: navika
Iz druge, vrlo je lako skliznuti u treu fazu. Ve vrlo

tetnu i vrlo opasnu. Postaje zaokupljen drogom.

Uzima je i zbog toga da bi se lake nosio sa
ivotnim problemima. Zanemaruje svoje dnevne
obaveze, gubi dah u koli, na poslu, ostaje bez
starih prijatelja, kree se u novom drutvu,
drutvu narkomana. Sada je ve teko odustati.
Na krae e vrijeme moda i prestati uzimati
drogu, ali prva prigoda ili prvi problem na koji
naleti, opet te vraa njoj. Postaje svjestan da to
to radi nije dobro, ali jednostavno nisi u stanju
prekinuti, to ti jo dodatno rui samopotovanje.

etiri opasna koraka

etvrta faza: ovisnost
U toj, najopasnijoj i najtetnijoj fazi, svojim ivotom

ne vlada ti, nego droga.

Ona ti je vanija od svega, zbog nje zanemaruje sve
ostalo, bez nje vie ne moe. Nema anse da
zavri kolu, nae ili zadri posao.
Droga ti vie ne prua ba nikakvo zadovoljstvo, ali
je jednostavno mora uzimati. Vrti se u zaaranom
krugu: od problema koje je izazvala droga bjei
uzimajui ba tu drogu..
Ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima
ivota. Ovisnik zanemaruje obaveze, neprimjereno
se ponaa. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi
prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji.

Jesi li ve doao/la u kontakt s osobom

koja konzumira neku vrstu droge?

Je li ti netko ponudio drogu ili te nagovarao

da je proba?

Misli li da bi mogao postati ovisan/a o

drogi?

U koju skupinu pripada?

Jesi li ikada u ivotu konzumirao/la

marihuanu?

Koliko puta si koristio/la drogu do sada?

Koritenje alkohola u zadnjih godinu dana

Koliko novaca mjeseno potroi za drogu?

Gdje najee konzumira drogu?

Iz kojih razloga koristi drogu?

eli li da ti se prui pomo u rjeavanju

tvoje ovisnosti?

Bi li pristao/la biti testiran/a na droge?

Misli li da bi testiranje na droge pomoglo u

rjeavaju problema ovisnosti mladih?

CILJ:
utvrditi oblike ovisnosti kod uenika
uvidjeti stavove mladih o nainu rjeavanja

problema ovisnosti

Obrazloenja :
da
Saznalo bi se tko se drogira pa bi mu se moglo

pomoi u rjeavanju tog problema

Mislim da bi pomoglo jer nekima roditelji ne znaju
pa bi se uplaili i prestali
Bilo bi manje ovisnika
Pomoglo bi djelomino
Priznanje ovisnosti i postojanje problema je pola
puta do izljeenja
Moe pomoi samo ako su roditelji ustrajni

Obrazloenje:
ne
Oni koji se drogiraju ne bi pristali
Ne bi pomoglo jer se te ovisnosti teko rijeiti
Tako se ne rjeava problem
Pomoglo bi im kada bi imali vie informacija o

drogama i kada bi se neto poduzelo da se droga

makne s ulice
Ne, to je teka ovisnost
Test ih nee rijeiti ovisnosti

Zakljuak

u anketi sudjelovala 143 uenika prvih,drugih i treih razreda

kod uenika je prisutna ovisnost o puenju,alkoholu i drogama
65% uenika je bilo u kontaktu s osobom koja je konzumirala

drogu
88% nije nagovarano niti im je nuena droga
87% uenika se ne boji ovisnosti
48% ih ne pije niti pui,34% pije,8% pui a 8,5 % pije i pui
13 % je konzumiralo marihuanu
u porastu ovisnost o alkoholu 54,5%
80% uenika bi pristalo na testiranje
65% ih misli da bi se s time mogao rijeiti problem

KRAJ
Napravila:Kristina Koprek
Razred: 4.c