UNIVERZITET U BIHAU

ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

SOCIJALNA PEDAGOGIJA I DUHOVNA SKRB
KUR'ANSKA ANTROPOLOGIJA

ISLAM I PROBLEM OVISNOSTI

(SEMINARSKI RAD)

Mentor: Prof. dr. ahinovi Rifet

Student: Safija Perviz, R-25/SPDS

Biha,decembar, 2015.
S A D R A J:

UVOD.........................................................................................................................................3
TA JE OVISNOST ?.................................................................................................................4
NARKOMANIJA POAST SAVREMENOG SVIJETA........................................................5
ZATO SE LJUDI DROGIRAJU ?............................................................................................6
Faktori rizika u porodici i koli i narkomanija........................................................................7
ISLAM KAO ODGOVOR NA OVISNOST............................................................................7
Kako se suprotstaviti ovisnosti ?.............................................................................................9
OSTALE ''VELIKE'' OVISNOSTI...........................................................................................10
Alkoholizam..........................................................................................................................10
Kocka ( igre na sreu )..........................................................................................................11
ZAKLJUAK...........................................................................................................................12
LITERATURA..........................................................................................................................13

UVOD

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, sveopem Dobroinitelju, Milostivom. Neka je salavat i
selam na posljednjeg Boijeg poslanika Muhammeda sallallahu alejhi we selleme, na
njegovu asnu porodicu, i ashabe te sve one koji slijede njegov sunnet do Sudnjeg dana.
Amin
Glavna tema ovog rada jeste narkomanija i njen sve vei zamah meu krugovima
adolescenata ali i ire. Kako znamo, islam je sistem ivota, i itava vjera se temelji na
prevenciji. Poto islam moemo nazvati vjerom prevencije, u ovom radu vidjet emo ta to
islam ima ponuditi kao vrstu odgovora na pitanje ovisnosti.
S obzirom da rad tretira i temu ovisnosti openito, zadatak ovog rada jeste da u samom
poetku upozna itaoca s definicijom ovisnosti te njenom podijelom, a nadalje da da odgovore
na pitanja: Zato se ljudi drogiraju ? Zato ljudi padaju u ruke ove poasti ? Kako sprijeiti
propast omladine ? ta moemo uiniti ?

TA JE OVISNOST ?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno

stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga
ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim
uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da
se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva. 1
Za veinu ovisnosti zajednika su dva aspekta :
psihika ovisnost za koju je karakteristian osjeaj zadovoljstva i elja za ponovnom
konzumacijom supstance kako bi se izazvala ugoda i izbjegla neugoda.
fizika ovisnost se definira kao stanje prilagodbe na psihoaktivnu sustancu praeno
potrebom za poveanjem doze kako bi se postiglo njeno djelovanje kakvo je u poetku
izazivala manja koliina i javljanjem apstinencijskih kriza u odsustvu te iste supstance.
Ovisnost je najstranija i najmonija sila na ovom svijetu kroz ije su ruke proli mnogi.
Ono to ovisnost prua je iluzija, i privid da joj je jednostavno okrenuti lea, jer ak i od
najobinije cigarete je teko pobjei.
Ljudi su ovisni o onome to im prua ugodu kad je prisutno, a nelagodu/bol/apstinencijsku
krizu kad je odsutno. Bez obje navedene komponente, nema ovisnosti. Upravo je ba u
apstinencijskoj krizi razlika izmeu zdravih ljudi koji povremeno uplate listi u kladionici i
ovisnika, koji to moraju initi svakodnevno.
ovjek moe biti ovisan o jelu, igrama na sreu, televiziji, internetu, poslu, nekom drugom
ovjeku, o bilo emu, a zajednika je znaajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu
postati sredinji sadraj i imbenik njegovoga ivljenja. Tako razliite ovisnosti imaju i
razliit znaaj, utjecaj i posljedice te ovisnost ne mora posve nuno biti negativna pojava iako
se najee takvom smatra i prosuuje.
U ovom radu akcent je stavljen na narkomaniju, odnosno ovisnost o drogama, ali ono to
emo usput spomenuti jesu ostali vidovi ovisnosti koji su u samom vrhu liste najeih
ovisnosti.

NARKOMANIJA POAST SAVREMENOG SVIJETA

1 http://www.unizd.hr/portals/27/pdf/letak_ovisnost.pdf
4

Narkomanija se iri u svim zemljama svijeta pa i Bosna i Hercegovina nije poteena ove
pojave. Drogu najvie koriste mladi u dobi izmeu 14 i 25 godina ivota. Uzimaju je iz
znatielje, dosade, potitenosti, elje za avanturom, slabosti da odbiju ponuenu drogu kao i
nedostatak vre veze s porodicom. 2
Uzimanje psihoaktivnih sredstava meu mladima u veini zemalja, pa i u Bosni i
Hercegovini, smatra se drutvenom devijacijom koja predstavlja i socijalni problem.3
Ono to se nekad nazivalo narkomanijom i toksikomanijom, danas se naziva ovisnost o
psihoaktivnim supstancama.
Poznato je da postoje ''tee'' i ''lake'' droge, ali ono u ta nema sumnje je injenica da je svaka
droga opasna, jer svojim djelovanjem smanjuje sposobnost za rad i koncentraciju, pojavljuju
se privienja, sklonost za (samo)ubojstva i aktivira pojavu skrivenih duevnih bolesti. Nakon
dueg uzimanja ''lakih'' droga javlja se potreba za ''teim'' drogama, kao to su kokain, heroin
i morfij. Droge se uzimaju najee injekcijama, pa izazivaju AIDS, uticu, trovanje krvi i sl.,
a izuzetno razorno djeluju i na psihofiziko stanje korisnika. 4
Jedna od najvanijih stvari koje treba razumijeti kada su droge u pitanju je da one pokazuju
razliito dejstvo kod osoba koje je konzumiraju. Za jednu osobu konzumiranje droga, pa ak i
prvo probanje moe biti po ivot opasno, za neku drugu osobu je manje opasno, ali uvijek
je tetno.
Postoje podaci da su svi uenici Evropske unije do svoje 15. godine ve probali drogu, kao i
to da su sve papirne novanice eura kontaminirane drogom. Istraga je pokazala da se u svim
toaletima zgrade Europske unije kriomice troi droga.
Proizvodnja droge se neprestano poveava, a navodno itav svijet se bori protiv nje, to je u
stalnoj koliziji sa stvarnim ivotnim realnostima, jer nerijetko je troe i oni koji se bore protiv
nje. Ovisnici o drogama danas u Evropi, pa i ire, zvanino dobivaju odreene propisane doze
tog praha, bivaju izolirani od drugih i tako beskorisni drutvu, preputeni lagahnom umiranju.

2 ari, H., Socijalna patologija ( skripta ), Tuzla, 2012.

3 ibidem
4 Halilovi, S., Kur'anska atropologija, Novi Pazar, El-Kelimeh, 2009.
5

ta je u stvari droga?
Droga je hemijska supstanca koja ubija modane elije i to trajno, unitava sjeanje i
pamenje, onemoguava normalno razmiljanje, izaziva halucinacije, onemoguava normalan
osjeaj due u prostoru i vremenu, uzrokuje kriminal, podstie agresivnost, prostituciju,
homoseksualizam, podstie na ubojstvo i samoubojstvo.5

ZATO SE LJUDI DROGIRAJU ?

Meu narkomanima je veliki broj depresivnih osoba, graninih sluajeva, kao i psihotinih
osoba. Za ovakve osobe droga esto pretstavlja osloboenjeod neraspoloenja, sraha,
nesigurnosti.
Ovome ide u prilog injenica da se neki narkomani dok uzimaju supstancu-narkotik, nalaze u
nekoj fazi remisije u odnosu na primarnu bolest (bazini mentalni poremeaj), kao i da se po
prestanku uzimanja supstance ponovo javljaju problemi mentalnog oboljenja.
Upotreba droga od strane mladih poprima karakter epidemije, naalost vrijeme u kome
ivimo, koje malo prua a postavlja mnoge zahtjeve, stvara odlian teren za porast
narkomanije meu mladim ljudima. 6
Mlad ovjek nalazi se u svakidanjim egzistencijalnim konfliktima, boli i neuspjesima. Tome
se pridruuje i drutvena kriza koja se iskazuje u slomu drutvenih vrijednosti. Gubitak vjere
u preduzete vrijednosti, licemjerje, prevlast racionalnog nad emocionalnim, pasivnost i dosada
koji se raaju u dobrom standardu, sve to dovodi do toga da se mladi zatvaraju u svoj
zamiljeni svijet s nekim neodreenim difuznim eljama. 7

5 http://www.preporod.com/aktuelnosti-rub ... -doba.html Husein ef. Smaji

6 http://www.anima.autentik.net/psihoaktivne_supstance_zasto_tinejdzeri_koriste_drogu.php Udruenje za pomo osobama sa problemima epilepsije "Anima"
7 Halilovi, S., Kur'anska atropologija, Novi Pazar, El-Kelimeh, 2009.
6

Uzrok drogiranja, ili predaja bilo kojoj drugoj ovisnosti uvijek se mora traiti i u vanjskim
faktorima. Faktori rizika u porodici i koli mogu da dovedu do drogiranja. Faktori rizika su
oni faktori koji poveavaju mogunost da se neto dogodi ili ne dogodi.

Faktori rizika u porodici i koli i narkomanija

Socijalni rizici predstavljaju realnu prijetnju da se nepovoljne okolnosti mogu dogoditi.
Istraivanja su pokazala da na pojavu narkomanije imaju utjecaja sljedei faktori rizika u
porodici:
-

Loi odnosi unutar porodice

Upotreba depresanata od strane roditelja
Prekomjerno puenje roditelja
Ekscesivna upotreba alkohola od strane roditelja

Isto tako mnogi znanstvenici posebno naglaavaju riziko-faktore:

-

Djeiju prisutnost nasilju

Reducirano vrijeme provedeno s roditeljima
Smanjenu roditeljsku kontrolu djece
Veu zaposlenost oba roditelja
Samohrano roditeljstvo

Ono to su pokazala istraivanja jest da su navedeni rizini imbenici u interakciji. Dakle,

nijedna pojedinana nepovoljna okolnost sama posebi ne dovodi do negativnog ishoda.8

ISLAM KAO ODGOVOR NA OVISNOST

Postavlja se pitanje kako se ophrvati od ove pojave, koja sve vie uzima maha? Odgovor je
u ovom ajetu:... I rukama svojim u propast sebe ne bacajte i dobro inite, Allah zbilja voli
dobroinitelje. (El-Bekare, 195)
Islam je ponudio ovjeku rjeenje normalnog ivljenja i to klonjenjem od harama, a
prihvatanjem halala. ejtan ini haram lijepim, pa e te droga odvesti od realnog ivota,
8 ari, H., Socijalna patologija ( skripta ), Tuzla, 2012.
7

uiniti da zaboravi na Boga, d.., da postane murikom, poniziti tebe kao najljepe ivo
bie i odvesti u najvee nizine ponienja Ovog svijeta i kazne Budueg, kako to Kuran, a..
potvruje: Da li si vidio onoga ko je strast svoju za Boga svoga uzeo? Zar takvima da ti
bude zatitnik? Zar misli da zbilja veina njih uje ili umije? Oni su kao stoka, ak su
skrenuli i dalje s Puta pravoga! (El-Furkan, 43) 9
Kao to smo u uvodu ovog rada naveli, islam je sistem ivota a ne samo religija. Islam nudi
prevenciju, put, pravac i naravno odgovor i na ovu vrstu ejtanske spletke.
Allah Plemeniti objavio je Kur'an kako bi ljudima bio putokaz na ovome svijetu, svjetionik u
kaburskom ivotu i prvi usmjeritelj kroz ahiretska prostranstva.
U skali vrijednosti koje poznaje civilizacija, nema nijednog argumenta koji bi se mogao istai
protiv navale unda, pornografije, alkohola, droga. Ustvari, to je nemo nauke protiv zala,
koja, pored drutvene, imaju jasnu moralnu dimenziju. 10
Nauka nije u mogunosti da svojim preventivnim metodama sprijei propadanje drutva u
ruke droge, alkohola,kocke i ostalih ovisnosti. Zato je Islam u sluajevima poput ovih, prvi i
pravi izbor ? Nauka moe da djeluje na lijeenju ovisnika, dok Islam prevenira ljude od
ovisnosti i vodi se parolom da je bolje sprijeiti nego lijeiti. Ako iz nekog razloga
sprijeavanje ovakvih vidova ponaanja ne uspije, to je naravno mogue, Islam onda
pribjegava sankcijama, odnosno tretiranju bolesnog tijela ili uma.
Budui da Islam nije produkt ovjeka nego univerzalni koncept ivota koji je propisao
Sveznajui, Nepogreivi i Univerzalni Tvorac ljudi, on se ne bavi lijeenjem bolesti i
ovisnosti, nego na svako, eventualno, zlo preventivno djeluje.

11

Ovdje se ogleda

univerzalnost vjere, sveobuhvatnost i njeno Boansko porijeklo; sve ono to nijedna nauka
dosad nije postigla.

9 http://www.preporod.com/aktuelnosti-rub ... -doba.html Husein ef. Smaji

10 Kurdi, ., Pedagogija Muhammeda, a.s., Islamski pedagoki fakultet Zenica, 2014.
11 ibidem
8

Kako se suprotstaviti ovisnosti ?

Kako znamo da je porodica prva zajednica u koju ulazimo, ona mora biti izgraena na vrstim
temeljima, odnosno na temeljima vjere. Kako bi najlake izbjegli problem ovisnosti, roditelji
svoju djecu treba da odgajaju u duhu islama.
'' O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje
biti.'' ( Et-Tahrim, 6)
Znamo da i nauka i svaka druga religija pored Islama, veliki znaaj daje porodici kao kalupu
koji oblikuje nove mlade linosti. Bitno je da iz te male zajednice, porodica u drutvo alje
pojedinca koji je ist od svih ovosvjetskih prljavtina, koji ivi izmeu straha i nade ( straha
od Allahove kazne, a nade u Allahovu milost). Ovakva linost nee initi nered niti dopustiti
da ga svrstaju u grupu neprilagoenih.
Pored porodice, veliki utjecaj na sprijeavanje ovisnosti ima kola. kola kao odgojnoobrazovna institucija, danas je zapostavila svoj zadatak odgoja, koji obino ostaje unutar
porodinih zidina, i fokus je stavila na obrazovanje. Opasan je onaj ovjek koji ima znanje ali
ga ne kanalie u dobrom pravcu. kola, jednako kao i porodica oblikuje jedinku i ui je na
ivot u drutvu. Znanje koje kola nudi svojim uenicima ne smije da bude ogranieno samo
na kolsko znanje, to znanje treba da se ui i za ivot.
Danas je opepoznato da se jedan ''joint'' moe kupiti za nekoliko maraka, i obino
kupovina istih poinje ba u vrijeme osnovnokolskog obrazovanja, a kasnije se to protee
kako na vie razrede, tako i na jae droge. kola kao prepoznata institucija, mora da ulae
napore i gradi autoritet kod uenika, kako bi kod njih sprijeila ono to e uenike neminovno
dovesti u propast.
Kada sav posao koji je obavila porodica i kola, popratimo sa vjerskim uenjima, moemo
dobiti idealnu mjeru prevencije, odnosno dovoljno jaku silu da se bori protiv jedne druge sile
9

koja se naziva ovisnost. Islamski propisi i odredbe su koncipirani tako da ovjeku, ukoliko ih
redovno i pravilno obavlja, obezbjeuje duhovni mir, stabilnost i unutarnje zadovoljstvo.
Islam nudi takvu koncepciju ivota gdje se ovjek, ivei u skladu sa islamskim principima,
afirmira kao zdrava, kreativna i uravnoteena linost koju krase visoke moralne osobine.12
Shodno islamskom uenju, ovjek je ovisan o Allahu i ta ovisnost prevladava svaku drugu
ovisnost. Tamo gdje nema priznavanja ovisnosti o Allahu, mogue su razne druge ovisnosti,
koje svjedoe oljudskoj degradaciji i njegovom padu u podljudskost.13
Muslimani su uvijek bili daleko od upotrebe droga, ne samo zbog toga to je islam zabranio
zloupotrebu alkohola i droga, nego i zbog toga to je primijenio prevencijukroz irok varijetet
pristupa.14

OSTALE ''VELIKE'' OVISNOSTI

U ovu skupinu moemo ubrojati alkohol i kocku. Ove dvije ovisnosti razaraju najjau
tvravu, a to je porodica.
O vjernici, vino, kocka, kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari i ejtanovo djelo; zato
se toga klonite da biste postigli to elite. (El-Maide, 90)
Ovim ajetom je izreena definitivna zabrana konzumiranja alkoholnih pia i upotpunjen je
legislativni aspekt ovog problema. Neupitan je i konsenzus islamskih pravnika o zabrani
opijanja, a vie detalja o ovoj zabrani nai emo u sunnetu Allahova Poslanika, a.s.15

12 Kurdi, ., Pedagogija Muhammeda, a.s., Islamski pedagoki fakultet Zenica, 2014.

13 Kurdi, ., Pedagogija Muhammeda, a.s., Islamski pedagoki fakultet Zenica, 2014.
14 Sinanovi, O., Hafizovi, R., Pajevia, I., Duhovnost i mentalno zdravlje, ''Svjetlost'' Sarajevo,
2002.
15 http://www.rijaset.ba/ - Konzumiranje alkohola u svjetlu erijatskih propisa - dr. Enes
Ljevakovi
10

Alkoholizam
Alkoholizam kao socijalno-patoloka pojava predstavlja strastveno, nekontrolisano pijenje
alkohola koje ima direktne efekte na mentalno i fiziko zdravlje, konflikte sa drugima,
ekonomski, porodini i drutveni status pojedinca kao i u negativnom smislu na razvoje malih
i velikih socijalnih grupa. 16
Alkoholizam je ovisnost s kojom se drutvo susrelo u samim poecima ovjeanstva.
Konzumiranje vina i drugih vrsta alkoholnih pia bilo je vrlo rairena pojava meu
predislamskim Arapima, u tzv. periodu dahilijjeta. Budui da konzumiranje alkohola, manje
ili vie, ugroava temeljne ljudske vrijednosti i dobra, a posebno razum, sasvim je logino da
je islam u svojim osnovnim izvorima, Kur'anu i sunnetu, kategoriki osudio i zabranio
konzumiranje alkoholnih pia, naloivi muslimanima ne samo da ih ne konzumiraju ve i da
se ne prikuuju toj velikoj poasti i ''majci svih zala'', kako je alkoholna pia okarakterizirao
sunnet. 17
Mnogi broj hadisa o ovoj vrsti ovisnosti govori s aspekta prevencije, kao npr: Abdullah b.
Omer, r.a., prenosi da je Muhammed, s.a.v.s., upozorio: '' Ko bude pio alkohol na ovom
svijetu, nee piti dennetsko vino na onom svijetu, izuzev ako se pokaje!''18

Kocka ( igre na sreu )

Svjedoci smo dananjeg kockanja, i to najvie kod tinejdera i adolescenata. Svjedoci smo
otvaranja sve vie objekata koje nude usluge klaenja i igara na sreu. Normalno je da se naa
omladina sve manje moe tome opirati jer na svakom uglu ih zasljepljuju veliki natpisi
kladionica i Cassina.

16 ari, H., Socijalna patologija (skripta), Tuzla, 2012.

17 Kurdi, ., Pedagogija Muhammeda, a.s., Islamski pedagoki fakultet Zenica, 2014.
18 Hadis biljei Muslim u svom Sahihu
11

Kocka je najrairenija socio-patoloka pojava. To je igra preobraena u strast, opsesiju,

dominantan je motiv ponaanja,odnosno predstavlja igru koja se preobraava u socijalnu
izopaenost.19
Kockanje obino poinje u pubertetu i vie je karakteristino za muki spol.
'' ejtan eli da pomou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od
sjeanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se okaniti. '' (El-Maide, 92.)
Konzumiranje vina, alkohola, opojnih pia i droga u islamu je strogo zabranjeno jer naruava,
slabi i unitava ljudski razum, a razum je jedna od nunih univerzalnih vrijednosti koje erijat
eli da zatiti.20
S toga, i za kocku moemo rei da potpada pod ono to muti i blokira razum.

ZAKLJUAK
Dananje drutvo se sve vie daje u ruke navedenim i slinim stvarima. Ovisnost mnogi
shvataju olako i ne pridaju joj onoliko vanosti koliko ona zaista zasluuje. Ovisnost o
psihoaktivnim supstancama, ovisnost o alkoholu, kocki ili bilo koji drugi vid ovisnosti je
jednako veliki i znaajan nebitno o emu je pojedinac ovisan.
Sve na dunjaluku, Allah, d.. je stvorio radi ovjeka, a ovjeka je stvorio radi sebe. Allah,
s.w.t., nas je odlikovao razumom u odnosu na druga Svoja stvorenja, a ovjek tom razumu ne
dozvoljava da obavlja funkciju za koju je namijenjem da razumijeva i spozna Boga. Kao to
smo rekli u prethodnom tekstu, sve dok ovjek ne prizna sebi da je ovisan o Bogu d.., time
ostavlja mjesto drugim ovisnostima da ispune prazninu. Naa uloga na ovom svijetu nije
razarajua, iako smo opisani kao oni koji e initi nered i krv prolijevati, naa uloga je
nareivanje dobra i odvraanje od zla, po tome se prepoznajemo kao najbolji ummet.

19 ari, H., Socijalna patologija (skripta), Tuzla, 2012.

20 Topoljak, S., Sistem zatite i prevencije u islamu, Biha, 2015.
12

LITERATURA
1. Halilovi, S., Kur'anska antropologija, Novi Pazar, El-Kelimeh, Zenica, Islamski
pedagoki fakultet, 2009.
2. Kurdi, ., Pedagogija Muhammeda a.s., Zenica, Islamski pedagoki fakultet, 2014.
3. Sinanovi, O., Hafizovi, R., Pajevia, I., Duhovnost i mentalno zdravlje, ''Svjetlost''
Sarajevo, 2002.
4. ari, H., Socijalna patologija (skripta), Tuzla, 2012.
5. Topoljak, S., Sistem zatite i prevencije u islamu, Biha, 2015.

Internetske stranice:
-

http://www.unizd.hr/portals/27/pdf/letak_ovisnost.pdf - preuzeto 02.12. 2015.

http://www.preporod.com/aktuelnosti-rub ... -doba.html Husein ef. Smaji

preuzeto 14.12.2015.
http://www.anima.autentik.net/psihoaktivne_supstance_zasto_tinejdzeri_koriste_drogu
.php - Udruenje za pomo osobama sa problemima epilepsije "Anima" preuzeto

12.12.2015.
http://www.rijaset.ba/ - Konzumiranje alkohola u svjetlu erijatskih propisa - dr. Enes
Ljevakovi preuzeto 14.12.2015.

13