Ovisnost

Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinacija ova dva vida.

Fizička ovisnost je stanje organizma koje nastaje uslijed uzimanja tvari koje uzrokuju ovisnost, kad više
za održavanje homeostaze organizmu više nije dovoljno unošenje hrane i redovna fizička aktivnost i san
(tj. osnovne ljudske potrebe), nego postoji fizička potreba organizma za određenim stimulansom na koji se
organizam privikao.

Takvo stanje se očituje raznolikim simptomima, ovisno o tvari o kojoj je čovjek ovisan. Organizam fizički
ovisnog čovjeka može postići homeostazu samo ako je stimulativna tvar prisutna u organizmu.

Psihička ovisnost je bliska fizičkoj po manifestacijama (nešto čovjeku nedostaje), no uzrok nije (ili ne
mora biti) tvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima. Čovjek može biti ovisan o televiziji,
računalu, internetu, poslu, nekom drugom čovjeku, o bilo čemu. Uskraćivanje stimulansa dovodi do kriza
sličnih kao i kod fizičke ovisnosti. Čest je slučaj osoba koje su ovisne fizički da postanu ovisne i psihički i
obratno.

Liječenje je dugotrajan proces i nikada nema garancije za izlječenje. Liječenje se dijeli na ambulantno
(ovisnik svakodnevno dobiva supstitut na ruke i pije ga pred liječnikom opće prakse) i u zajednici
(komuna) zatvorenog tipa bez lijekova i uz rad. Tu ovisnik ostaje koliko god je potrebno da se stabilizira i
da se oporavi. Jedan veliki problem vezan uz terapijske zajednice jest taj da je ovisnik ondje pod
staklenim zvonom: nema doticaja s vanjskim svijetom, okolinom, drogom, a kada izađe vraća se u svijet
kakav je poznavao ranije i samo je pitanje dana kada će se vratiti starom načinu života jer to je jedino što
poznaje.

Psiholozi iz Australije tvrde da ovisnici o internetu imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje te da ih
treba sustavno liječiti jer brojni pokušaji odvikavanja završavaju neuspjehom

Ovisnost o internetu i službeno je uvrštena među psihološke poremećaje. Preporukom australskog

psihološkog društva, taj će se poremećaj naći na međunarodnoj listi mentalnih poremećaja u svibnju
2013., što znači da će zdravstveni sustav ovisnicima morati osigurati primjereni tretman i liječenje.

O ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa mnoge ljude, a posebno djecu, govori se već
godinama. Dok je nekima od nas teško »odlogirati« se s društvenih mreža, pojedinci koji pate od
internetske ovisnosti imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje. Općenito, internetska ovisnost – kažu
stručnjaci – ima osnovne značajke kao i bilo koja druga ovisnost. Osoba s ovim poremećajem, prema
tumačenju Američkog psihijatrijskog društva, osjetit će »preokupiranost« internetom ili internetskim
igricama, što podrazumijeva pojavu određenih simtoma, poput pada koncentracije i emocionalne
zatvorenosti kad internet nije dostupan. Kod osobe ovisne o internetu granica tolerancije raste, pa mora
provoditi sve više i više vremena na internetu da bi postigla osjećaj zadovoljstva. Uz to, javlja se gubitak
interesa za ostale aktivnosti, internet se koristi da bi se popravilo loše raspoloženje, a svaki pokušaj
odvikavanja završava neuspjehom. Iza ove loše navike, kao moderna dijagnostika, mogle bi zapravo
stajati neurološke promjene u mozgu.
Sve se više znanstvenih istraživanja bavi time kakvi su neurološki putevi internetske ovisnosti i kako je
uopće liječiti. Prema pisanju časopisa Forbes, znanstvenici su u tim istraživanjima pokazali da osobe koje
pate od internetske ovisnosti imaju jasno vidljive promjene u mozgu, i to upravo u područjima mozga
koja kontroliraju pažnju, upravljanje i emocije. Mnoge od ovih promjena u mozgu jednake su onima koje
se događaju u mozgu ovisnika o kokainu, heroinu i drugim supstancama.
Znanstvenici su ustanovili da kod ljudi »zakačenih« za internet postoje određene promjene u
funkcioniranju sustava dopamina. Dopamin je zaslužan za to kako doživljavamo užitak i nagradu. Osobe
ovisne o internetu, pokazale su studije, u nekim područjima mozga imaju manje receptora dopamina.
Smatra se da bi i određene genetske varijante mogle biti krivci koji pogoduju razvoju ovisnosti o
internetu.
Mediji su prepuni priča o stravičnim posljedicama internetske ovisnosti, od roditelja koji su ostavili dijete
da umre za internetskim igrama, do djece koja su sama počinila ubojstvo pod utjecajem takvih igrica, ili
zato što su im ih oduzeli. Ne radi se, međutim, samo o sjedenju za računalom i ovisnosti o internetskim
igricama i društvenim mrežama. Pod lupom psihologa su svi gadgeti, uključujući i pametne telefone,
tablete i druge tehnološke novitete koji omogućuju konstantan boravak »na mreži«.
Naučiti granice:
Australija je bila među prvim zemljama u kojima su otvorene klinike za liječenje ovisnosti o
videoigricama. Hoće li tako uskoro biti i kod nas? Psiholozi i psihijatri morat će se pozabaviti sustavnim
liječenjem nove ovisnosti, a još uvijek je neizvjesno kakav bi medicinski tretman trebalo primijeniti.
Postoji bojazan da liječenje ovisnosti o internetu neće biti jednostavno jer većina od nas mora se dnevno
služiti internetom. Stoga stručnjaci smatraju da će liječenje ove ovisnosti biti slično liječenju ovisnosti o
hrani koju se smatra najteže izlječivom. Za razliku od drugih ovisnosti, rješenje ne može biti u
odbacivanju predmeta ovisnosti, već pacijenta treba naučiti kako da se njime služi u normalnim
granicama. Za mnoge, upravo je to daleko teže nego se nečega jednostavno riješiti.

Neke su studije došle do zaključka da je kognitivno behavioralna terapija dobra metoda za liječenje ovog
oblika ovisnosti. Ova vrsta psihoterapije poučava ljude tome kako zamijeniti štetne radnje zdravijim i
produktivnijim aktivnostima. Oni koji su probali kognitivno bihevioralnu terapiju, osjetili su napredak i
imali manje negativnih simptoma zbog korištenja interneta.
Znanstvenici najavljuju da će se idućih mjeseci intenzivno baviti traganjem za receptom za razumno
korištenje interneta i najboljim načinom liječenja ovisnosti koju je čovječanstvu donio
Ovo mozemo iskoristiti za anketu:
U jednom testiranju koje je obuhvatilo mlade u dobi od 14 do 21 godine, ispitanicima su među ostalim
postavljena sljedeća pitanja:
– Osjećaš li se nervoznim, iritiranim, depresivnim ili senzitivnim ako ti netko hoće ograničiti uporabu
interneta?
– Jesi li riskirao gubitak važne veze, posla, obrazovnih ili poslovnih prilika zbog interneta?
– Jesi li lagao članovima obitelji, liječniku ili drugima, o tvojoj stvarnoj okupiranosti internetom?
– Koristiš li internet da bi pobjegao od problema ili se riješio anksioznosti, osjećaja bespomoćnosti,
krivnje ili depresije?

Društvena skupina osoba koje kvalificiramo kao ovisnike, postaje sve šarolikija. Novo doba donosi nove
ovisnosti. Uz ‘klasične’ ovisnike sada imamo i ovisnike o kockanju, igrama na sreću, internetu.
Ovisnost o internetu poremećaj je kontrole impulsa, jedna vrsta opsesivno-kompultivnog poremećaja. Ne
može se formalno dijagnosticirati kao ovisnost jer još uvijek nema svoju medicinsku šifru.

Ovisnici o Internetu mogu se podijeliti u nekoliko skupina:

ovisnici o informacijama
ovisnici o računalnim igrama
ovisnici o chatu
ovisnici o cyber-sexu
ovisnici o kockanju putem Interneta

Istraživanja kažu da je najveći broj ovisnika o chatu i e-mailu, potom o kockanju i kupovini.
Milijunima ljudi širom svijete računalo je postalo jedini i isključivi sugovornik, najbolji prijatelj, jedini
sadržaj. Gotovo svakodnevno možemo čitati priče o pojedincima (često se radi o djeci i mladima) koji
danima ne izlaze iz svojih soba, ne spavaju noćima, ne razgovaraju, preskaču obroke, dehidriraju za
računalom…
Kod najekstremnijih slučajeva internet zauzima središnje mjesto u svakodnevnom životu. Osoba prestaje
komunicirati s obitelji i prijateljima. Stvar ne mora ići tako daleko, problem postoji i onda kada osoba
umjesto druženja sa prijateljima radije ostaje kod kuće za računalom. Ili kad dijete umjesto igre sa
vršnjacima vrijeme radije provodi u zatvorenom igrajući igrice.
Takvo ponašanje može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica po fizičko i mentalno zdravlje osobe.
Smanjenje ili prekid korištenja računala osobu ovisnika čini nemirnom, zlovoljnom, potištenom,
razdražljivom.
Mnoštvo je primjera osoba koje su zbog internetomanije izgubile posao, djece koja imaju poteškoća u
učenju, ljudi koji su u financijskim poteškoćama, osoba koje su zapustile obitelj, razvele se od bračnog
partnera…
Simptomi koji ukazuju na postojanje problema ovisnosti o računalu:
-kada god je u prilici, osoba je on-line
-nezinteresirana je ili ravnodušna prema svemu izvan računala – ne zanimaju je drugi ljudi, njihovi
problemi, stvaran život
-osoba ne održava prijateljstva i ima vrlo malo (ili ništa) socijalnih kontakata (osim onih virtualnih –
preko društvenih mreža)
-kada je za računalom, osoba nema osjećaj za vrijeme. Pitate li ju koliko je dugo za računalom, nećete
dobiti iskren odgovor
- posljedica neprospavanih noći kronični je umor
- nema osjećaj da pretjeruje i ne priznaje moguću ovisnost.

Facebook je promijenio način na koji trošimo svoje slobodno vrijeme, ali neki od nas ga tamo doista troše
puno više nego bi trebali.Ne postoji stranica na internetu koja je uspjela okupiti više prijatelja, članova
obitelji i kolega s posla od Facebooka. Od svog začetka prije gotovo osam godina, Facebook nam je
omogućio da koristeći čitav niz alata izrazimo naše mišljenje, podijelimo slike i pobijedimo prijatelje u
nekoj igri. Ipak, Fejs je mnogima od nas postao puno više od povremene razbibrige. Ukoliko se
prepoznajete u nekoliko sljedećih tvrdnji, to može ukazivati na to da trebate razmisliti o ograničavanju
svog vremena koje provodite na Facebooku.
1. Provjeravate Fejs svakih sat vremena svaki dan

Ništa vas ne odaje da ste osoba koja ne može zamisliti život bez Fejsa kao činjenica da ne prođe niti sat
vremena a da ne otvorite svoj profil. Bez obzira imate li neku dobru ispriku za to ili samo provjeravate
novosti, spajanje deset puta dnevno nije nimalo dobar znak.

2. Napamet znate postove, novosti i profile svojih prijatelja

Ukoliko znate točan broj vaših prijatelja, nazive njihovih foto albuma te što su u srijedu napisali na vašem
zidu, to je vrlo pouzdan znak da imate problem.

3. Facebook je prva stranica na koju se spajate kad upalite pretraživač

Iako vam se možda čini da tu nema ničeg nenormalnog, provjeravanje Facebooka prije e-mailova i
portala za vijesti vrlo je loša i opasna navika te najbolji način da potratite dragocjeno vrijeme.

4. Koristite Fejs za praćenje vijesti

Tvorci Facebooka bili bi iznimno ponosni na vas da znaju za ovo, ali to nažalost nije nešto s čime se
trebate hvaliti. Oslanjanje na prijatelje kako biste saznali što se događa u svijetu oko vas odličan je način
da čujete samo jednu stranu priče i ostanete uskraćeni za kvalitetnu i korisnu informaciju.

5. Spajate se na Fejs u neprimjerenim situacijama

Ukoliko morate skrivati da ste spojeni na Facebook za vrijeme radnog vremena, sestrinog vjenčanja,
obiteljskih okupljanja i svih ostalih važnih trenutaka, to je dobar znak da trebate prestati s time. Postoji
vrijeme i mjesto za korištenje Fejsa, a to svakako nije za vrijeme pogrebne mise.

6. Imate sve uvjete za ozljedu na „radu"

Ukoliko vas boli kažiprst nakon pregledavanja svih 1128 slika prijateljičinog vjenčanja ili vas bole oči od
višesatnog buljenja u sitna slova na vašem Zidu, imate problem i morate ga prestati ignorirati. Facebook
je zamišljen kao nešto što radite u dokolici, a ne aktivnost zbog koje morate ići doktoru. Smijte se koliko
hoćete, ali stvari poput sindroma karpalnog tunela nisu dječja igra.

7. Stavljate slike događa prije negoli je uopće završio

Uploadanje slika odmora ili partija dok još nisu ni blizu kraju još je jedan pouzdan znak da vam je Fejs
preuzeo život. Znamo da želite da se vaši prijatelji osjećaju kao da su tamo s vama, ali pobogu, iskoristite
te trenutke da se malo odmorite od tehnologije.
8. Pobjesnite kad promijene izgled Facebooku
Jeste li i vi jedni od onih ljudi kojima bijes počne sukljati iz očiju kad shvate da je ekipa iz Palo Alta
odlučila premjestiti vašu najčešće korištenu tipku na drugi kraj stranice? Ako je vaš odgovor potvrdan,
razmislite malo o tome da napravite pauzu.

9. Svjetski ste prvak u Farmvilleu

Kao da Fejs već sam po sebi ne izaziva dovoljnu ovisnost, vi ste se odlučili na trošenje vremena unutar
nečega što je namijenjeno trošenju vremena. Ukoliko već to sami niste shvatili, jedina svrha igrica poput
Mafia Warsa i Farmvillea je da ostanete što duže na sajtu, a pritom u to uvučete i sve vaše prijatelje.

10. Morate staviti „like" ili komentar na svaki post ili sliku

Malo što govori da je vaš društveni život nepostojeći kao činjenica da ste „svakom loncu poklopac",
odnosno da ne postoji nečiji status ili slika koju ne „obilježite" komentarom ili lajkanjem. Okanite se
potrebe da morate ostaviti trag na apsolutno svemu što pišu vaši prijatelji i lajkajte samo ono što vam se
doista svidi.

UVOD
Razvoj tehnologije u zadnjih desetak godina, povećanjem kućnih računala i kompjutorskih igara te
vrtoglavom porastom internetskih sadržaja (130 web-sajtova/93.godine a čak 29 milijuna 2001. godine
stvoreno je «plodno tlo» za razvoj nove ovisnosti- ovisnosti o kompjuterima i internetu.

DEFINICIJA OVISNOSTI
To je ovisnost koja koja se nastaje unosom u organizam neke tvari već uporabom određenih tehničkih
sredstava postižemo određeni stupanj zadovoljstvo. Razlika je i u tome što se kod «tehnoloških « ovisnosti
ne stvara fiziološka ovisnost, kao kod alkoholizma ili narkomanije, već samo psihološka. Iz toga proizlazi
definicija: Ovisnost o kompjutoru je pretjerano korištenje Kompjutera-interneta koje narušava fizičko i
psihičko zdravlje te urokuje poteškoće u u socijalnom funkcioniranju.

ŠTO JE TO HAKER (Izvorno netko tko radi namještaj sjekirom)

To je osoba koje nije nužno ovisnik o kompjuteru, već je to osoba:
- koja uživa istraživati detalje računalnih programa i traži način da poveća efikasnost sistema, za razliku
od ostalih korisnika koji uče i koriste samo osnove programa
- koja se radije bavi programiranjem nego pukim teoretiziranjem o programiranju
- koja cijeni vrijednost pravog haka
- koja brzo programira
- koja je stručnjak za neki korisnički program ili provodi mnogo vremena koristeći ga (unix haker)
- koja uživa u intelektualnim izazovima i koji pokušava prijeći postojeće granice kreativnosti
- u negativnom smisli- koja pokušava doći do tajnih i strogo čuvanih informacija koristeći svoje znanje
programiranja i osoba koja koristi svoje vještine za neovlašteni pristup računalnim podacima i mrežama-
cracker – osoba koja probija, ruši i zaobilazi sigurnosne mjere računarskih sustava u potrazi za
informacijama, bilo iz čiste zabave ili zlobe.
Hakeri obično pripadaju subkulturnoj skupini koja gravitira osim poznavanja računalnih i
elektroinžinjerskih grana, još i fizici, matematici i filozofiji.

S OBZIROM NA SADRŽAJ I AKTIVNOST POSTOJI PODIJELA OVISNIKA

- ovisnici o informacijama: pregledavaju Internet stranice u potrazi za različitim informacijama, općeg
karaktera, odnosno informacijama vezanim uz specifično područje interesa. Tu se podrazumijeva
pronalaženje informacija, računalnih programa, pregledavanje nekih sadržaja iz puke radoznalosti,
preslušavanje glazbe, te pohrana zanimljivih sadržaja.
- ovisnici o računalnim igrama: ovisno o vrsti video igre, u takvim igrama sudjeluje dva ili više, uglavnom
međusobno suprostavljenih igrača. Igrači mogu biti na različitim krajevima svijeta a igra se odvija u
stvarnom vremenu. Osim same igre, korisnici međusobno razmjenjuju iskustva vezana uz određene igre,
imaju svoje natjecateljske lige, te prate aktualnosti iz svijeta računalnih igara.
- ovisnici o «chatu» i e.mail porukama: su osobe koje komuniciraju s drugima putem interneta. Odvija se
između dvije ili više osoba istovremeno u stvarnom vremenu ili razmjenjuju poruke putem elektroničke
pošte, što podsjeća na klasičnu poštu. Chat može biti javni gdje svi mogu pratiti sve razgovore, odnosno
privatni gdje su sugovornici zaštićeni od pogleda ostalih.
- Ovisnici o «cyber» sexu: osobe pregledavaju i skidaju erotske i pornografske sadržaje, sudjeluju u
raspravama vezanimza teme sexa, međusobno dolazi do sexualne stimulacije putem seks chata, odnosno
stimulacije uz pomoć složenih tehničkih pomagala.
- Ovisnici o kockanju putem interneta: sudjeluju u različitim igrama za novac (uključujući i igre na
sreću). Posjećuju virtualne kockarnice te vrše novčane transakcije uglavnom preko kreditnih kartica.
- ovisnici o kupovini putem interneta: osobe koje pregledavaju Internet sadržaje kako bi nešto kupile ili
prodale, odnosno pregledavaju on-line dućane.

KOLIKI JE PROBLEM OVISNOSTI U HRVATSKOJ I SVIJETU

- Problem ovisnosti o kompjuterima – internetu u Hrvatskoj je nije značajan (5-10% od ukupnih
korisnika) u medicinskoj praksi. U društvu kao što je naše, gdje je korištenje interneta još uvijek prilično
skupo, takav problem je rijedak.U anglosaksonskim zemljama o tom problemu počelo se govoriti pred
nekih četiri - pet godina. Najveći problemi ovisnost zabilježeni su u Južnoj Koreji, Japanu i Kini.

ŠTO OVISNIK VIDI U KOMPJUTORU - INTERNETU

- Prividno, virtualno carstvo, stvoreno pomoću kompjutorskog inženjeringa, čiji je glavni mamac to što
osoba može imati potpunu kontrolu. Osim toga, Internet nudi trajnu zabavu i bijeg od realnost, mjesto
gdje se po strani ostavljaju inhibicije koje osoba osjeća u realnom svijetu.

KOJU POPULACIJU NAJČEŠČE ZAHVAĆA OVISNOST

- Najčešće je to mlađa populacija; dječaci i djevojčice od 8 do 14 godina, srednjoškolci, studenti, mladi
zaposlenici i domaćice.

OBILJEŽJA OVISNIKA O INTERNETU

- Iako su često natprosječno inteligentni, doživljavaju neuspjeh u školi, opetovano gube posao, gube
kontakt s prijateljima i otuđuju se od obitelji. Kompulzivni kompjuteraši često gube sate pred
kompjutorom bez jela, kupanja i spavanja. Kada im se oduzme mogućnost uživanja u u njihovoj
aktivnosti, doživljavaju apstinencijske sindrome; razdražljivost i tjeskobu. Osim niskog samopoštovanja,
obično ih karakteriziraju slabo razvijene socijalne vještine.

ŠTETNE POSLJEDICE OVISNOSTI O INTERNETU

- zanemarivanje obitelji i prijatelja
- smanjenje učinkovitosti na poslu , školi ili fakultetu
- smanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranost
- kronična neispavanost gubitak ritma sna
- smanjena tjelesna aktivnost
- zdravstveni problemi; problemi s vidom,, problemi s rukama, kralježnicom zbog dugotrajnog sjedenja,
razdražljivost i depresivnost, moguće su i epilepsije uslijed izgladnjivanja.

POSTOJI LI U HRVATSKOJ MOGUČNOST LIJEČENJA OD TE VRSTE OVISNOSTI

- Ne osim u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu

KOLIKO TRAJE LJEČENJE

- Od šest mjeseci do tri godine.

KAKO IZGLEDA TRETMAN, ODNOSNO LIJEČENJE

- Psihoterapija, uz promjenu stila života. U težim slučajevima pomaže i antidepresivna terapija

PORUKA RODITELJIMA
- ni računalo . niti televizor nisu najbolji prijatelji djece. Umjesto igrica i serija, neka o životu uče od vas
- filtrirajte im sadržaje, provodite svoju odgojnu ulogu
- s druge strane interneta također su stvarni ljudi koji imaju neki interes, ima ih dobrih i loših
- kompjutor nemojte držati u dječjoj sobi već u zajedničkom prostoru
- maloj djeci ograničite korištenje kompjutera, a kao znak za kraj stavite alarm-budilicu
- kod starijeg djeteta ustanovite koliko stvarno koristi Internet, utječe li to na njegovo zdravlje, uspjeh u
školi, odnose s drugima
- u slučaju da se kompjutor koristi prekomjerno , nemojte zabranjivati njegovo korištenje, potrebno se je
dogovoriti koliko i zašto može koristiti računalo
- komunicirajte s djetetom zašto provodi toliko vremena uz kompjutor, pomognite djetetu da na
konstruktivniji i drugačiji način nađe zadovoljstvo
- potaknite ga za bavljenjem fizičke aktivnosti
- pomozite mu socijalizaciji s drugom djecom.<

Intervju: Ovisnost o Internetu

Internet
Kada govorimo o ovisnostima obično mislimo na drogu, cigarete ili slično. No, suvremeno vrijeme donosi
nove ovisnosti: ovisnost o televiziji, mobitelima, računalima, video igrama. Sve više učenika, mojih
vršnjaka, svoje slobodno vrijeme provode pred računalom. Je li Internet prednost ili nedostatak?

Na ta i druga pitanja odgovorio mi je mr.sci. Davor Moravek, psihijatar – uži specijalist za alkoholizam i
druge ovisnosti u Kliničkoj bolnici „Sestre milosrdnice“ Zagreb. Davor Moravek je autor više knjiga i
udžbenika na polju psihijatrije te pokretač medicinskih edukativnih internet stranica.
O čemu govorimo kada spomenemo ovisnost o internetu?
Ne možemo još uvijek govoriti o ovisnosti, već je riječ o opsesivno – kompulzivnom poremećaju. To je
ponašanje koje se definira kao korištenje pojedinih internetskih servisa na način da počinju ometati
normalno, svakodnevno funkcioniranje. Prolaznost sadržaja koje osoba promatra i strah da se nešto ne
propusti stvara "ovisnost". Tzv. "ovisnost o internetu" nema sličnosti s poremećajima koji se javljaju uz
droge ili alkoholizam. Ako pušite dugi niz godina zasigurno ćete postati ovisni. Da pijete prekomjerno
alkohol, zasigurno biste imali zdravstvene, socijalne ili psihičke smetnje. Kod droga je potreban još kraći
period za razvoj ovisnosti, čak i samo nekoliko uzimanja, pa da bi imali ozbiljne probleme. U ovoj
"ovisnosti" postoji određena nelagoda ako se ne može ponoviti uobičajeno ponašanje korištenja nekog
internetskog servisa.

Vrste ovisnosti o internetu?

Ovisnici o chatu - najčešće su takva ponašanja bila opisivana kod osoba koja su ovisna o chatu. Tu se
postavlja pitanje jesu li te osobe zapravo ovisne o telefoniranju, pa se samo prebacuju na drugi medij?
Ovisnici o on-line igricama, ovisnici o kockanju putem interneta te ovisnici o e–shopingu. ije primjećeno
da bi svi ljudi koji koriste internet mogli postati "ovisni". Ukoliko ste satima neprestano na internetu,
eventualno vam se može dogoditi da imate glavobolje ili uznemirenost uslijed izloženosti zračenju
monitora (elektro-smog) ili problem zbog prevelikog telefonskog računa! Ono što je najvažnije kod
procjene takvog stanja važno je reći kako se osoba ako je uključena u neku drugu aktivnost, boji kako će
propustiti nešto važno, pa zanemaruje svoje uobičajene aktivnosti i obveze. „Ovisnici“ o internetu većinu
poznanika i prijatelja imaju na internetu. Ukoliko ih se prekida u aktivnostima na mreži, osjećaju
nelagodu. Nisu u stanju kontrolirati ukupno provedeno vrijeme, započnu neku aktivnost (žele, na primjer,
provjeriti poruke), a završe u sasvim drugoj, nebitnoj aktivnosti. Zanemaruju obitelj, školu, posao i od
toga nemaju nikakve stvarne koristi, osim što su "potratili" vrijeme.

Među kojom populacijom ljudi je najviše ovisnika?

Prva opisivanja tih stanja pojavila su se prije 7 godina. Ovisnost se nije pojavila kod ljudi kojima je to
posao, nego kod ljudi kojima je to bio hobi. Ti ljudi uglavnom su bili depresivni, imali su viška vremena,
osjećali su se zapostavljenima,većina njih imala je poteškoća u komunikaciji s drugim ljudima. S pojavom
sve većeg broja internetskih servisa porasla je i populacija ljudi koji ih koriste. Tako je, na primjer, chat
postao popularan među srednjoškolcima i studentima. Niz društvenih mreža s velikim brojem računalnih
igara proširilo se i u populaciji školske djece. Problem nastaje onog trenutka kada ta populacija više nema
vremena ni potrebe za vršnjačkim druženjem već se druženje svodi na virtualne oblike, korištenje sms-a i
e-maila. Korištenjem socijalnih mreža kao što su Facebook, World of Warcraft i ostalih programa koji
nude on-line igrice, nastala je skupina ljudi koja tu provode zaista mnogo vremena. Imao sam prigodu
razgovarati s jednim takvim igračem koji je zbog ovisnosti o igrici World of Warcraft pauzirao godinu
dana na studiju, kako ne bi propustio nešto važno u on-line igrici.

Kako se ponaša ovisnik o internetu?

Prije svega, provodi mnogo vremena pred računalom. Zatim, zanemaruje obveze, posebice obveze kao što
je učenje. Neki se ljudi zatvore u kuću, čak dolazi i do fizičkih promjena. Imao sam jednog pacijenta koji
je tijekom tog vremena smršavio, osjećao je bolove u leđima zbog sjedenja i tipkanja po tipkovnici.

Danas veliki broj učenika u školu donosi mobitel, informatika je izborni predmet koji bira većina učenika.
Utječe li i to na razvitak ovisnosti o internetu?
Ne izravno jer tu se radi o organiziranom sustavu. Mobiteli i internet su svijet koji postoji i sastavni je dio
naše civilizacije i kulture. Ovdje je važna granica, granica između prilagođenog i neprilagođenog.
Postavlja se pitanje - je li ovisnik i osoba koja ima stalno upaljen televizor? Neki ljudi zaista imaju taj
običaj. Neku djecu to doista može smetati i dovesti do hiperaktivnog ponašanja. Kad govorimo o internetu
i mobitelima, pretjerana uporaba, posebice u „poslovne svrhe“ može dovesti do jedne posvemašnje
površnosti u ponašanju. Djeca očekuju da će sve odgovore naći u on-line enciklopedijama i nemaju
potrebu za dubljim promišljanjem. Pitanje je zapravo koliko komunikacija na internetu zaista utječe na
promjenu ponašanja u stvarnom životu. Pitanje informacijskog "predoziranja" (smajlić u razglednici i
sl.) prvi sam put susreo knjizi Future Shock. Problem je u analizi ogromne količine informacija.
Nemoguće je izvršiti analizu tolike količine informacija i one postaju površnije. To nas dovodi to toga da
će zanimanja koje će u budućnosti biti tražena, biti vezana uz sposobnost izdvajanja vrijednih
informacija, one koje mogu postati znanje. Da rezimiram, stvar je u doziranju. Pitanje je kada neka
određena radnja postaje besmislena? Tu nastaje problem.

Kako roditelji mogu prepoznati znakove ovisnosti kod svoje djece (učenika)?
Takvi učenici počinju zanemarivati svoje svakodnevne obveze (učenje, brigu o svom kućnom ljubimcu i
sl.), razdražljivi su i konstantno razmišljanju o tom sredstvu. Ako učenika odvojimo od interneta, osjeća
se loše, utučeno i nesretno jer ne može nastaviti svoju omiljenu aktivnost. Važno je napomenuti kako
određeni broj osoba odvajanje, ako ih odvojimo od TV-a, mobitela i druge suvremene tehnologije, na dan-
dva može to prihvatiti bez ikakvih problema i prilagoditi se tome, a dio ne može.

Kako reagirati u takvim situacijama?

Prva stvar jest ograničenje korištenja određenih internetskih servisa. Zabava mora imati određeni
vremenski rok i ograničenje. Ako ograničenje nema efekta, pojedine internetske servise treba isključiti,
ostaviti samo one koji imaju neku svrhu. No, roditelji moraju shvatiti da prije svega moraju biti uzor
svojoj djeci. Roditelji mogu djeci zabraniti gledanje televizije samo pod uvjetom da se i sami tako
ponašaju. Roditelji su svojoj djeci primjer u načinu racionalnog ponašanja bilo čega.

Imate li u svom tretmanu učenika osnovnoškolske dobi?

Ne, ja radim s odraslim osobama, tako je to organizirano. Maloljetnike liječe dječji psihijatri. Moja
iskustva baziraju se na radu s pacijentima od 16 godina pa nadalje.

U čemu se sastoji liječenje i ima li uspjeha?

Osobe imaju poteškoća u okviru nekih drugih psihičkih smetnji. U pravilu, ljudi se javljaju kad već imaju
puno većih poteškoća i na drugim područjima. Pitanje je hoće li se to gledati kao izdvojena bolest ili kao
jedan od simptoma koji upućuje na to da se s osobom nešto zbiva. Tretman je liječenja poticanje na
svakodnevne uobičajene aktivnosti.

Što biste savjetovali učenicima?

Svako ponašanje treba imati svoju svrhu. Inače, zabava sama po sebi može prijeći određene granice i
onemogućiti nas u našem svakodnevnom komuniciranju. To je ono što nas može izbaciti iz uloge socijalno
prilagođenih bića. Niti računalo, niti televizor nisu najbolji prijatelj djetetu. Odlazak na internet isto je
kao odlazak u grad, navečer, u nepoznato. U svakom slučaju, ako je netko pred računalom cijelo vrijeme
– znači da ne zna ništa bolje. Probajte se natjecati s tim. To je život, pokažite im da je stvarnost bolje
mjesto u svemiru od onog virtualnog, koji je ponekad tako isprazan.
Blokirajte wi-fi, zaboravite mobitel i odmorite se uz razgovor uživo

Umorni ste od stalnog provjeravanja svog mobitela, novih e-mailova, lajkova i tweetova? Provodite više
vremena gledajući u telefon nego što razgovarate sa svojim partnerom? Osjećate da se približavate
"digitalnom pregorjevanju"? Onda je vrijeme za preokret.

Neka vas ne bude strah. Niste jedini koji se ne znaju odmoriti ni kada su zaista na odmoru i kojima treba
svojevrsna detoksifikacija od tehnologije. A opcije su brojne. Od wallpapera koji blokiraju pristup
bežičnim mrežama, preko aranžmana za godišnje odmore koji isključuju upotrebu interneta, pa sve do
softvera koji vas drži podalje od stranica o kojima ovisite.

"Ljudi se konektuju na internet stalno, svuda i u svakom položaju, čak i dok leže u krevetu, dok su u
restoranu ili u čekaonici", objašnjava Remy Oudghiri, direktor francuske kompanije Ipsos koja se bavi
istraživanjem javnog mnijenja i autor knjige o ovoj temi.

"Sve je više ljudi s uređajima koji to omogućavaju. U Sjedinjenim Američkim Državama više od pola
odraslih ima pametni telefon, dok više od trećine njih posjeduje tablet. Ovaj nagli porast broja
mogućnosti za povezivanje na internet, nakon početnog entuzijazma, doveo je do toga da se korisnici
pitaju kako da nastave uživati u životu i kako da izbjegnu ovisnost.

Francuski istraživači zbog toga su izumili posebnu vrstu wallpapera koji blokira wi-fi. Kompanija
Ahlstorm radi na njegovom daljem razvoju namjeravajući ga ponuditi na tržištu sljedeće godine. Njihov
glasnogovornik Robin Guillaud kaže da već postoji značajan interes za ovaj pronalazak, posebno među
školama koje ne žele da njihovi učenici provode previše vremena sa mobitelima u rukama.

Prema podacima Ipsosa, skoro trećina Francuza već osjeća potrebu da se isključi iz digitalnog svijeta, a
slični trendovi bilježe se i u drugim zemljama.

Anketa iz 2006. godine pokazala je da 54 posto Francuza osjeća kako zbog novih tehnologija provode
manje vremena zajedno. Prošle godine taj postotak popeo se na 71, prenosi AFP.

Pojedini hoteli i odmarališta zato su počeli nuditi "pakete detoksikacije", koji uključuju društvene igre i
aktivnosti daleko od interneta. Tako naprimjer hotel Westin u Dublinu gostima nudi opciju ostavljanja
mobitela i tablet računara prilikom prijavljivanja u svoju sobu, kao i aktivnosti poput sadnje drveća.
Cijena noćenja za jednu osobu je 175 eura.

Američka kompanija Digital Detox organizuje odlaske na udaljena mjesta u SAD-u ili destinacije poput
Kambodže.

Thierry Crouzet, bloger koji se odlučio šest mjeseci "isključiti" iz digitalnog svijeta, kaže da postoji
mnogo mirnih mjesta i da vam ne treba turistički paket da vas odvede negdje daleko da biste se odmakli
od tehnologije.

Ovaj 49-godišnjak je o svojim iskustvima napisao knjigu "Isključio sam se". Na tu ideju je došao kad je
shvatio da e-mail i blog i Twitter profil provjerava i noću.

"Vidim da su svi blogeri počeli postepeno pauzirati. Počeli smo shvatati da nas na kraju dana tehnologija
ne hrani", kazao je Crouzet. Ipak, priznaje da je njemu kao blogeru bilo mnogo lakše da se isključi nego
što bi to bilo onima koji se na poslu oslanjaju na e-mail komunikaciju.

Pojedine kompanije su zato odlučile da prestanu opterećavati svoje radnike da moraju stalno biti online.
Njemački proizvođač automobila Volkswagen uveo je 2011. godine zabranu slanja e-mailova uposlenicima
u periodu od 18:15 do 19 sati.

A za one koji ne mogu odoljeti Facebooku, Twitteru ili Google+, web stranica antisocial.cc nudi softver
koji u određenom periodu onemogućava pristup stranicama koje vas "ometaju".

Kad sve ove mjere podbace, tu su takozvane internetske rehabilitacije, poput reSTART-a, koji se naziva
prvim programom za oporavak ove vrste u SAD-u. Prema napisu na njihovoj web stranici, većina
njihovih korisnika imaju od 18 do 28 godina, a prijavili su se jer su zbog interneta imali probleme
prilikom školovanja, te poteškoće pri uspostavljanju i održavanju stvarnih veza. Ovaj program ih
pokušava naučiti kako da se zdravo hrane, dovoljno spavaju i kako da na ispravan način rješavaju
emocionalne probleme, umjesto da pobjegnu na internet.

Island je na prvom, a BiH na 45. mjestu u svijetu po korištenju interneta u odnosu na broj stanovnika,
podaci su organizacije “Broudbend komissin”. Prema procjenama, koje je ova svjetska organizacija
objavila u izvještaju za 2012. godinu o stanju širokopojasne mreže, na Islandu oko 96 posto stanovništva
redovno koristi interent.

Drugu i treću poziciju zauzele su skandinavske zemlje – Norveška i Švedska. Na Balkanu internet najviše
koriste Slovenci, koji su na 42. mjestu, dok je BiH druga u regiji, a 45. u svijetu, prenosi Dnevno.ba.

Prema istraživanju “Broudbend komissna”, treća po korištenju intereneta u regiji je Makedonija, koja je
49. u svijetu.

Hrvatska je na 50. mjestu, Crna Gora na 58, Grčka na 59, Bugarska je 62, Albanija 65, Srbija 75, a
Turska je zauzela 83. mjesto.

Usprkos visokoj razvijenosti širokopojasne mreže, više od 90 posto stanovništva u 49 najnerazvijenih

zemalja uopće nemaju pristup internetu.

Uticaj Interneta na moždane sposobnosti

Korišćenje kompjutera i Interneta sve više postaju stvar elementarne pismenosti; sve je više ljudi koji
svakodnevno koriste kompjuter i Internet, prvo na poslu, a zatim i kod kuće, kao zabavu i još jedan način
da se informišu. Internet koriste i studenti, pa i deca, radi zabave i informisanja.

Zato neki postavljaju pitanje kako Internet utiče na naše moždane sposobnosti, jer je, naročito u Americi,
sve manje onih koji umeju da pišu rukom, a nema više ni mnogo onih koji se trude da zapamte podatke -
zašto bi kad mogu preko nekog od pretraživača brzo da nađu svaki podatak koji im je potreban? Nije
obavezno čak ni da tačno znate kako se neka reč piše, pretraživač će vas ispraviti i pitati vas da li ste
umesto Britny Spirs hteli da napišete Britney Spears. Dakle, kompjuter vam dopušta da čak ne budete ni
pismeni, i da i dalje možete da nađete podatak koji vas zanima. Koliko je sve to razlog za brigu?

Neki smatraju da razlog za brigu zaista postoji. Ne morate umeti da pravilno napišete reči; ne morate da
pamtite. Ako pišete diplomski ili magistarski rad ili doktorsku disertaciju, ne morate biti naročito
inventivni - samo pretražite Internet, nađete nekoliko postojećih radova, iskombinujete ih, i to je to.
Prema strahovima zabrinutih, postaje sve manje neophodno da koristite mozak - tu je Internet koji
možete upotrebiti umesto mozga - pa postoji opasnost da vam mozak zakržlja.

Drugi pak smatraju da su takvi strahovi preterani. Još je Platon bio protiv toga da se stvari zapisuju, jer
se bojao da će tako biti smanjena sposobnost pamćenja, pa do toga nije došlo. Zašto, zaista, pamtiti
gomilu nepovezanih podataka ako ih možete vrlo brzo naći u nekoj enciklopediji (papirnoj ili
elektronskoj, potpuno je svejedno)? I dalje vam je neophodno osnovno znanje, da biste znali šta uopšte da
tražite preko pretraživača; što je veće znanje koje imate, lakše će vam biti da precizno odredite kako
najbrže da dođete do traženih podataka, tako da će oni koji nešto već znaju uvek biti u prednosti nad
onima koji razmišljaju u "što bih ja bilo šta učio kad imam Internet" stilu (ako nemate predznanje, kako
da odredite koji vam sajt od dvadesetak hiljada, koliko predloži pretraživač, najbolje može pomoći?).
Diplomski rad kao kompilacija radova nađenih preko Interneta? I ranije su se kao izvor za diplomski
koristili već postojeći radovi starijih kolega, a sada je samo, zbog Interneta, veći broj takvih radova postao
dostupan.

Sve u svemu, samo smo dobili novu alatku. Oni koji ne žele da upotrebljavaju svoj mozak i ranije su
nalazili način za to; one koji žele da razmišljaju i pamte kompjuter i Internet nimalo neće omesti u tome,
naprotiv - zbog preobilja dostupnog materijala potraga za pravim podatkom ume i te kako da bude izazov
za intelektualne sposobnosti.