Informacijski sustavi malih i srednjih poduzea

Predavanja PITUP
Doc.dr.sc. eljko Dobrovi zeljko.dobrovic@foi.hr Vjebe: Martina Tomii, dipl.inf. martina.tomicic@foi.hr

Informacijski sustavi malih i srednjih poduzea IS MSP

1. Struktura kolegija:
1. 2. 3. 4. 5. Poduzee kao sustav Poslovni procesi poduzea i upravljanje njima Informacijski sustav openito i MSP Informacijske tehnologije za IS MSP Nain uvoenja IS-a Predavanja Vjebe iz upravljanja poslovnim procesima Prikaz cjelovitog ERP-sustava Samostalni pristupni rad na zadanu temu iz 2.2 Usmeni ispit 5% 60 % 15 % 10 % 10 %

2.

Nain izvoenja:
1. 2. 3.

3.

Nain polaganja ispita:

1. 2.

Informacijski sustav ima svrhu da osigura i podupre funkcionalnost rada djelatnika nekog poduzea. Da bi znali to IS treba poduprijeti od presudne je vanosti da znamo to je osnovna djelatnost poduzea i kakva je njegova poslovna tehnologija (na koji nain poduzee obavlja tu djelatnost). Opis osnovne poslovne tehnologije prema kojoj sustav djeluje tijekom ostvarivanja ciljeva podrazumijeva detaljnu analizu aktivnosti, odluka i naina izvravanja svakog poslovnog procesa kojim se djelatnost poduzea obavlja. Upravljanje poslovnim procesima osigurava funkcionalnost i kontinuirano poboljanje poslovnog sustava, te e na ovom kolegiju najvie vremena biti posveeno upravo toj temi. U svijetu je upravljanje poslovnim procesima poznato pod nazivom Operations management i predaje se na gotovo svim europskim i amerikim poslovnim visokim kolama. Kad odredimo to IS treba podrati, moramo se odluiti na koji ga nain elimo izgraditi. IS mogu izgraditi vlastiti informatiari u poduzeu, moemo naruiti informatiku projektantsku tvrtku koja e to obaviti umjesto njih ili moemo kupiti gotovo rjeenje. Cjeloviti ERP sustavi imaju mnogo pomonih i potpornih funkcija, koje omoguavaju obavljanje raznih vrsta rada. Koliko god to prednosti imalo, postoje i nedostatci gotovih rjeenja. Naime, njihovom upotrebom gubi se pogled na osnovne metode i tehnike koje se u radu koriste. Iz tog razloga e metode i tehnike za provoenje aktivnosti u svakodnevnom radu biti obraene na vjebama iz ovog kolegija. Alat koji e biti koriten podrava sve metode i tehnike koje Operations management zahtijeva.

Poduzee kao sustav

Pojam poduzea Osnivanje i pravni oblici Klasifikacija poduzea Sustavni prikaz djelovanja poduzea Organizacijski ustroj poduzea Funkcionalni prikaz poduzea Procesi i njihove veze poslovne i proizvodne tehnologije Materijalni, financijski, informacijski i drugi tokovi u poduzeu

Poduzee kao sustav je najsloeniji od svih koje je ovjek stvorio. On djeluje radi ostvarenja unaprijed zadanog cilja, pretvara ulazne u izlazne veliine stvarajui pri tome dodanu vrijednost, kompenzira negativne utjecaje vanjskih promjena i unutranjih poremeaja upravljanjem na osnovu povratne veze, organiziran je vierazinski te ima sposobnost uenja i samoorganiziranja. U nastavku emo definirati to podrazumijevamo pod pojmom poduzea, kako ga s pravne strane osnivamo i kako definiramo djelatnost kojom se elimo baviti. Nadalje, dat emo tri razliita prikaza poduzea, objasniti njihovu svrhu i situacije u kojima se pojedini od njih koristi. Procesi i njihove veze koje prikazujemo tokovima koje oni razmjenjuju bit e prikazani na cjelovit nain te emo ih detaljno opisati.

Pojam poduzea
Poduzee, organizacijski sustav ili organizacija su kolokvijalni nazivi za pojam gospodarskog subjekta, koji je pravno preciznije definiran kao TRGOVAKO DRUTVO. Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03 definira pojmove Trgovac i Trgovako drutvo na slijedei nain:
Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Trgovako drutvo je pravna osoba iji su osnivanje i ustroj ureeni ovim zakonom. Trgovaka drutva su:
javno trgovako drutvo i komanditno drutvo kao drutva osoba te dioniko drutvo (d.d.) i drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) kao drutva kapitala.

Trgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u trgovaki registar.

U naim daljnjim razmatranjima smatrati emo poduzeem ono trgovako drutvo koje ima zaposlene i koristi materijalne, novane ili neke druge mjerljive resurse.

Razlika izmeu drutava osoba i drutava kapitala: - drutva osoba odgovaraju za obveze drutva osobno, solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (udruuju se osobe) - drutva kapitala odgovaraju za obveze ogranieno (iznos ovisi o iznosu koji su uloili kao kapital). Svako trgovako drutvo, da bi moglo poslovati, mora biti registrirano u trgovakom registru, imati temeljni kapital i imenovanu odgovornu osobu. Pri tome je, u drutvima kapitala, vano razlikovati 3 razine zaposlenih koji imaju potpuno razliite funkcije. Prvu razinu ini vlasnik(vlasnici) poduzea. On posjeduje dionice ili je uloio kapital i time ima funkciju donoenja temeljnih odluka koje se odnose na dugorono planiranje, visoka ulaganja i sl. Drugu razinu ini direktor poduzea. On je osoba koja je odgovorna za organizaciju i rezultate poslovanja (menader). Moe ali i ne mora biti zaposlenik u poduzeu. Vano je napomenuti da se funkcije navedenih 2 razina vrlo esto mijeaju, te direktori nemaju dovoljno ovlasti za djelovanje, budui da vlasnici misle da je to njihova funkcija. Treu razinu ine zaposlenici koji stvarno rade svakodnevne poslove vezane uz djelatnost poduzea.

Klasifikacija poduzea
Prema veliini (mjereno brojem zaposlenih i ukupnim prihodom), s priblinim granicama:
Mala: do 50 zaposlenih, Srednja: 51-250 zaposlenih i Velika: vie od 251 zaposlenih.

Prema vlasnitvu:
Jedna osoba ili vie osoba, Dravno, Mjeovito.

Prema djelatnosti, to je definirano u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Republike Hrvatske (NKD).

Postoje razne klasifikacije poduzea. Klasifikacija prema veliini poduzea, uobiajeno se koristi kako je prikazana. Meutim, vano je napomenuti da neka poduzea koja se na prvi pogled ine velikim moda to i nisu. Mogue je npr. da je poduzee rascjepkano na mnogo malih, te postoji matino koje je njihov vlasnik (Konar), ime se ono tretira kao veliko a zapravo to nije. INA i Hrvatske eljeznice su stvarni primjeri za velika poduzea u Hrvatskoj. Vlasnitvo nad poduzeem moe imati jedna osoba ili vie njih (bilo kao drutvo osoba ili kapitala), ali ga moe imati i drugo poduzee (prije spomenuti Konar).

Izvod iz NKD
A POLJOPRIVREDA, LOV I UMARSTVO B RIBARSTVO
05 RIBARSTVO, MRJESTILITA I RIBNJACI; USLUGE U RIBARSTVU 01 POLJOPRIVREDA, LOV I USLUGE POVEZANE S NJIMA 02 UMARSTVO I UMARSKE USLUGE

E OPSKRBA ELEKTRINOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM F GRAEVINARSTVO

45 GRAEVINARSTVO

40 OPSKRBA ELEKTRINOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I TOPLOM VODOM 41 SKUPLJANJE, PROIAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE

C RUDARSTVO CA VAENJE ENERGETSKIH SIROVINA

10 VAENJE UGLJENA I TRESETA 11 VAENJE SIROVE NAFTE I ZEMNOGA PLINA; USLUNE DJELATNOSTI U VEZI S VAENJEM NAFTE I PLINA, IZUZEVI ISTRAIVANJE 12 VAENJE RUDA URANA I TORIJA

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKLA TE PREDMETA ZA OSOBNU UPORABU I KUANSTVO
50 TRGOVINA MOTORNIM VOZILIMA I MOTOCIKLIMA; ODRAVANJE I POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKLA; TRGOVINA NA MALO MOTORNIM GORIVIMA I MAZIVIMA 51 TRGOVINA NA VELIKO I POSREDOVANJE U TRGOVINI, OSIM TRGOVINE MOTORNIM VOZILIMA I MOTOCIKLIMA 52 TRGOVINA NA MALO, OSIM TRGOVINE MOTORNIM VOZILIMA I MOTOCIKLIMA; POPRAVAK PREDMETA ZA OSOBNU UPORABU I KUANSTVO 55 UGOSTITELJSTVO

CB VAENJE RUDA I KAMENA, OSIM ENERGETSKIH SIROVINA

13 VAENJE RUDA METALA 14 VAENJE OSTALIH RUDA I KAMENA

D PRERAIVAKA INDUSTRIJA DA PROIZVODNJA HRANE, PIA I DUHANSKIH PROIZVODA

15 PROIZVODNJA HRANE I PIA 16 PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA

H UGOSTITELJSTVO I PROMET, SKLADITENJE I VEZE

60 KOPNENI PRIJEVOZ; CJEVOVODNI TRANSPORT 61 POMORSKI I RIJENI PRIJEVOZ 62 ZRANI PRIJEVOZ 63 PRATEE I POMONE DJELATNOSTI U PROMETU; PUTNIKE AGENCIJE 64 POTA I TELEKOMUNIKACIJE

DB PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA

17 PROIZVODNJA TEKSTILA 18 PROIZVODNJA ODJEE; DORADA I BOJENJE KRZNA

DC PROIZVODNJA KOE I PROIZVODA OD KOE

19 TAVLJENJE I OBRADA KOE; PROIZVODNJA KOVEGA I TORBI, RUNIH TORBICA, SEDLARSKIH I REMENARSKIH PROIZVODA I OBUE

FINANCIJSKO POSREDOVANJE
65 FINANCIJSKO POSREDOVANJE, OSIM OSIGURANJA I MIROVINSKIH FONDOVA 66 OSIGURANJE I MIROVINSKI FONDOVI, OSIM OBVEZNOGA OSIGURANJA 67 POMONE DJELATNOSTI U FINANCIJSKOM POSREDOVANJU

DD PRERADA DRVA I PROIZVODI OD DRVA

20 PRERADA DRVA, PROIZVODNJA PROIZVODA OD DRVA I PLUTA, OSIM NAMJETAJA; PROIZVODNJA PREDMETA OD SLAME I PLETARSKIH MATERIJALA

K POSLOVANJE NEKRETNINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE

70 POSLOVANJE NEKRETNINAMA 71 IZNAJMLJIVANJE STROJEVA I OPREME, BEZ RUKOVATELJA I PREDMETA ZA OSOBNU UPORABU I KUANSTVO 72 RAUNALNE (KOMPJUTORSKE) I SRODNE AKTIVNOSTI 73 ISTRAIVANJE I RAZVOJ 74 OSTALE POSLOVNE DJELATNOSTI

DE PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I KARTONA, PROIZVODA OD PAPIRA I KARTONA; IZDAVAKA I TISKARSKA DJELATNOST
21 PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I KARTONA, PROIZVODA OD PAPIRA I KARTONA 22 IZDAVAKA I TISKARSKA DJELATNOST; UMNOAVANJE SNIMLJENIH ZAPISA

DF PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOGA GORIVA

23 PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOGA GORIVA

DG PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVODA, UMJETNIH VLAKANA

24 PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA

JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

75 JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 80 OBRAZOVANJE

DH PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTINIH MASA

25 PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTINIH MASA

M OBRAZOVANJE N ZDRAVSTVENA ZATITA I SOCIJALNA SKRB

90 91 92 93 85 ZDRAVSTVENA ZATITA I SOCIJALNA SKRB UKLANJANJE OTPADNIH VODA, ODVOZ SMEA I SLINE DJELATNOSTI DJELATNOST LANSKIH ORGANIZACIJA, D. N. REKREACIJSKE, KULTURNE I SPORTSKE DJELATNOSTI OSTALE USLUNE DJELATNOSTI

DI PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA

26 PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA

DJ PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA

27 PROIZVODNJA METALA 28 PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME

O OSTALE DRUTVENE, SOCIJALNE I OSOBNE USLUNE DJELATNOSTI

DK PROIZVODNJA STROJEVA I UREAJA, D. N.

29 PROIZVODNJA STROJEVA I UREAJA, D. N.

DL PROIZVODNJA ELEKTRINE I OPTIKE OPREME

30 31 32 33 PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAUNALA (KOMPJUTORA) PROIZVODNJA ELEKTRINIH STROJEVA I APARATA, D. N. PROIZVODNJA RADIOTELEVIZIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH APARATA I OPREME PROIZVODNJA MEDICINSKIH, PRECIZNIH I OPTIKIH INSTRUMENATA TE SATOVA

P PRIVATNA KUANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBLJEM Q IZVANTERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA

99 IZVANTERITORIJALNE ORGANIZACIJE I TIJELA

95 PRIVATNA KUANSTVA SA ZAPOSLENIM OSOBLJEM

DM PROIZVODNJA PROMETNIH SREDSTAVA

34 PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA 35 PROIZVODNJA OSTALIH PROMETNIH SREDSTAVA

DN OSTALA PRERAIVAKA INDUSTRIJA, .

36 PROIZVODNJA NAMJETAJA, OSTALA PRERAIVAKA INDUSTRIJA, . N. 37 RECIKLAA

http://www.poslovniforum.hr/nacionalna.asp

Navedena klasifikacija prikazuje djelatnosti do 3. razine.

Okruenje poduzea
Makro-okruenje
Meunarodno ekonomski faktori pravna ogranienja kulturoloki faktori

Mikro-okruenje
Tehnoloko inovacije trendovi Drutveno javno miljenje moralna ogranienja etika ogranienja

Poduzee

Dravno-lokalno ekonomski faktori pravna ogranienja kulturoloki faktori dobavljai konkurencija posrednici korisnici

Sva poduzea funkcioniraju unutar okruenja koje utie na nain na koji one vode poslove. Na razvoj strategije poduzea vrsto djeluje okruenje u kojem se posao izvodi. Slika prikazuje neke od elemenata koji utiu na nain funkcioniranja poduzea. Za strategiju poslovanja najznaajniji su utjecaji najblieg trita koje je oblikovano potrebama korisnika i nainima zadovoljenja njihovih potreba. Zadovoljavanje potreba korisnika osigurava se kroz konkurenciju, posrednike i preko dobavljaa. iri utjecaj na razvoj strategije poslovanja imaju lokalni i meunarodni ekonomski uvjeti i zakonodavstvo, zajedno s poslovnom praksom koja je drutveno prihvatljiva. Konano, tehnoloke inovacije su vitalne za osiguranje mogunosti pruanja vrhunskih usluga u odnosu na konkurenciju ili za mijenjanje oblika trita. Koje su posljedice utjecaja okruenja na kompaniju? Pogleda li se, po raznim zemljama, vrhunskih 100 kompanija u zadnjih 50 godina, vjerojatno emo pronai da se manje od etvrtine njih jo uvijek nalazi u prvih 100. Mnoge od njih su ak prestale postojati. Postoji mnogo razloga za ovakvu situaciju, ali kljuni moment bi bio nedostatak nadzora i odgovora na utjecaje iz okruenja. Kako se ovi utjecaji iz okruenja brzo mijenjaju i imaju velik utjecaj na uspjeh kompanije, izuzetno je vano da se trenutno okruenje nadzire i predviaju novi trini trendovi.

Sustavski prikaz djelovanja poduzea

Odluivanje

Io

No

Ip

Io

Upravljanje Nr
Okruenje

Np

Ia

Ii

Izvoenje
Is

Okruenje

Sustavski prikaz se takoer koristi za tzv. genetiku definiciju informacijskog sustava

Kao to je ve navedeno, svako poduzee ima djelatnost kojom se bavi. Ta djelatnost se obavlja s radnim procedurama u transformacijskom procesu, a mi ju nazivamo izvoenjem. Da bi poduzee moglo djelovati putem transformacijskog procesa, mora imati resurse, pomou kojih e raditi (input), te proizvod ili uslugu koju e prodavati svojim korisnicima (output). Okruenje koje poduzeu daje inpute ine njegovi dobavljai, dok su primaoci outputa kupci. Transformacijski proces, meutim, nikad ne tee automatski. Smetnje iz okoline, kao npr. konkurencija ili promjene u potranji, imaju veliki utjecaj na svakodnevno obavljanje radnih procedura, pri emu je nemogue da poduzee utjee na njih. Smetnje iz okoline uvjetuju prilagoavanje poduzea neprestanim promjenama koje se pojavljuju. Upravljanje poslovanjem temelji se na informacijama o uspjenom ili neuspjenom odvijanju transformacijskog procesa, te na informacijama o tijeku njegovog izvoenja. Na osnovu tih informacija menaderi odluuju kako mogu smanjiti ujecaj smetnji te upravljati poslovanjem na nain da, davanjem naloga za poboljanje radnih procedura osiguraju uspjenost i eljene rezultate rada. Informacije koje u sustav dolaze od kupaca i dobavljaa pruaju mogunost djelovanja u obliku odluivanja o poslovnim ciljevima te eventualnim veim promjenama u poslovanju. Ukoliko dobavaljai npr. daju informaciju o velikom poskupljenju resursa, ili kupci o zasienosti trita proizvodom kojeg im nudimo, menaderi na najvioj razini mogu donijeti odluku o proizvodnji potpuno novog proizvoda.

Organizacijski sustav i njegovi procesi

ORGANIZACIJSKI DRUTVENI TEHNIKI TEHNOLOKI = SUSTAV + OKOLINA + SUSTAV + SUSTAV SUSTAV

Razine funkcija organizacijskog sustava

Ciljevi informacijskog podsustava

IZVOENJE

- procesi osnovne djelatnosti - organiziranje, UPRAVLJANJE praenje uspjenosti, otklanjanje smetnji - postavljanje ODLUIVANJE poslovnih ciljeva

Poveanje produktivnosti rada Poveanje uinkovitosti sustava Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja

Svaki organizacijski sustav ine etiri podsustava: - drutveni (ljudi, zaposlenici koji u poduzeu rade) - tehniki (ono im radimo, tehnika podrka, strojevi, alati) - tehnoloki (nain na koji radimo) - okolina (zato radimo, tko su nai korisnici a tko dobavljai). Pojedine razine funkcija daju razliite zadatke IS-u koji podupire njihov rad, pri emu za svaku razinu moraju biti ispunjeni i razliiti ciljevi, navedeni u tablici.

Odnos organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava

OS - Svaki organizacijski sustav ima svoj informacijski (pod)sustav

IS OS MP

MP - IS je model poslovne tehnologije nekog organizacijskog sustava IS - IS ne postoji sam za sebe, on je uvijek dio nekog organizacijskog sustava

Poduzee, kao organizacijski sustav, ima ve navedena etiri podsustava. Da bi bolje funkcionirao te ispunjavao svoju svrhu, njegov rad podupire odgovarajui informacijski sustav. A da bi informacijski sustav bio izgraen na nain da na najbolji mogui nain podupire rad organizacijskog sustava, potrebno je izraditi model poslovne tehnologije koji e opisati nain na koji poduzee djeluje. Ta tri imbenika djeluju u meusobnoj zavisnosti i nemogue je promatrati bilo koji od njih odvojeno od drugih.

10

Klasifikacija IS
Informacijski sustav financija Informacijski sustav kadrova Informacijski sustav logistike

Mnotvo razliitih klasifikacija ! Za projektante IS je najprikladnije promatrati informacijske sustave: - prema razini procesa koju sustav podrava, - prema vrsti procesa i - prema stupnju ukljuenosti raunala u proces.
Pod pojmom informacijski sustav razliiti ljudi (pa i razliiti informatiari) podrazumijevaju dosta irok skup pojmova. Jesu li Informacijski sustav nabave i Informacijski sustav elektrane pojmovi istog modaliteta? Da li je injenica da su oba izvedena uz primjenu raunala dovoljan razlog da ih smatramo samo pojavnostima koje pripadaju istoj cjelini? Postoji li meu njima neki odnos za usporedbu? Ne postoji univerzalna klasifikacija nekog dijela sloene stvarnosti: svaka je klasifikacija samo pogled s jednog motrita na taj dio stvarnosti. Stoga klasifikacija IS-a koja govori o podruju njihovog djelovanja treba poslovodstvu, ona koja govori o njegovoj tehnolokoj osnovici treba tehniarima itd. Projektantima IS-a moraju biti poznate sve te klasifikacije, ali je njima potreban i genetiki pristup jer e graditi IS koji mora ispuniti sasvim odreenu zadau unutar nekog organizacijskog sustava. Klasifikacija u znanstvenom i strunom podruju omoguava, da se uoavanjem zajednikih svojstava prividno razliitih objekata, poopavaju saznanja steena prouavanjem pojedinanih sluajeva, pa je ona izuzetno znaajan postupak znanstvene sinteze na nekom podruju. Kao i na drugim podrujima, tako je i za podruje informacijskih sustava do sada razvijeno vie razliitih klasifikacija. Sve one polaze od znaajki gotovih informacijskih sustava. Navedeni informacijski podsustavi (izvoenje, upravljanje i odluivanje) cjelovitog IS nisu istovrsnog unutranjeg ustrojstva, jer nemaju iste ciljeve i ne podravaju procese istog tipa. Openito, u OS se prepoznaju tri tipa procesa: (1) procesi predvidivog slijeda, koji su u poslovnoj tehnologiji ureenog OS najee i formalno dobro definirani, (2) procesi nepredvidivog slijeda, gdje nakon odvijanja jednog procesa moe uslijediti odvijanje jednog od nekoliko procesa, (3) procesi inventivnog tipa, koji nisu unaprijed odreeni sadrajem, a njihovo pojavljivanje i trajanje nisu predvidivi. Dakle, pored razine procesa koju podrava IS, vrsta procesa je drugi kriterij za klasifikaciju i taksonomiju. Trei mogui kriterij je stupanj ukljuenosti raunala u procese koji se odvijaju (stupanj tehnoloke opremljenosti). Prema ovom kriteriju, procesi mogu biti: (1) procesi koji se odvijaju na neraunalnim (klasinim) tehnologijama, (2) procesi koji se odvijaju uz potporu raunalnih tehnologija za prikupljanje, obradu, pohranjivanje i raspodjelu podataka i informacija, te (3) procesi u kojima se raunala koriste kao nositelji baze znanja.

11

Genetika taksonomija IS
Stupanj tehnoloke opremljenosti (t) Ra unala s bazom znanja 3 Raunala bez baze znanja 2 Klasi ne tehnologije 1 Procesi predvidivog slijeda 1 Izvoenje 1 2 3 Upravljanje Odluivanje Razina procesa (r )

Procesi nepredvidivog slijeda

Ra unovodstveni Ra unovodstveni informacijski sustav informacijski sustav (1,1,2) (1,1,2)

Procesi inventivnog tipa

3 Vrsta procesa ( v)
n

Sloenost,SS==(v (vxxr) r) t t Sloenost,

S=

v r t
i i i =1 i =1 3 i =1

Informacijski sustav Informacijski sustav klasi nogposlovodstva poslovodstva klasi nog (3,2,1) (3,2,1)

Navedena tri kriterija za taksonomiju i klasifikaciju IS tvore prostor genetike taksonomije IS (PGT). Prostor genetike taksonomije IS je trodimenzionalni prostor s koordinatama:
v vrsta procesa (tri vrijednosti: determinirani procesi predvidivog slijeda, determinirani procesi nepredvidivog slijeda i procesi inventivnog tipa) r razina procesa (tri vrijednosti: izvoenje, upravljanje i odluivanje) t stupanj tehnoloke opremljenosti (tri vrijednosti: klasine tehnologije,

raunala bez baze znanja, raunala s bazom znanja) Sve tri varijable (koordinate) ovako odabrane, imaju po tri diskretne vrijednosti iz ega proizlazi da PGT ima 27 podprostora u koje se mogu smjestiti informacijski sustavi, ovisno o vrijednostima varijabli PGT-a koje imaju njima pripadajui organizacijski sustavi. Svaki podprostor PGT-a jednoznano je odreen ureenom trojkom (v,r,t), pa se temeljem toga definira genetiko taksonomski red (GTR) informacijskog sustava koji se smjeta u taj podprostor. GTR informacijskog sustava se oznaava Rv, r,t i jednak je pripadajuoj ureenoj trojki (v,r,t). Sloenost S informacijskog sustava koji pripada podprostoru (v,r,t) definira se kao mjeoviti vektorski produkt: S = ( v x r) t i predstavlja volumen koji odreuju duljine vektora v, r ,t.

12

Organizacijski ustroj poduzea (1)

Poduzee ELMA d.d.

Komercijala

Proizvodnja

Razvoj i kvaliteta

Administracija

Odjel nabave

Odjel prodaje

Servisni centar

Odjel pripreme proizvodnje

Proizvodnja elektrikih dijelova

Proizvodnja mehanikih dijelova

Odjel montae i pakiranja

Odjel konstrukcije i tehnologije

Odjel kontrole kvalitete

Odjel normizacije i dizajna

Kadrovski odjel

Odjel opih poslova

Knjigovodstvo i financije

Prikaz organizacijskog ustroja poduzea rabi se vrlo esto. Njime djelatnici, veinom neprikladno, opisuju nain svog rada. Naime, slika organizacijskog ustroja prikazuje elemente sustava, odnosno odjele ili odsjeke u koje su zaposlenici razvrstani prema slinosti svog rada, te odnose meu tim odjelima. Meutim, tom vrstom prikaza nemogue je predoiti nain na koji zaposlenici djeluju (slikom drveta mi ne prikazujemo kako to drvo ivi). Funkcije poduzea mogu biti koritene za oblikovanje organizacijskog ustroja, ali samo funkcionalni prikaz prikazuje funkcionalnost sustava. Slika prikazuje strukturno stablo odnosto dekompozicijski dijagram koji je jedan od standardnih naina prikaza organizacijskog ustroja poduzea.

13

Organizacijski ustroj poduzea (2)

Poduze e ELMA d.d.

Komercijala Odjel nabave Odjel prodaje Servisni centar Proizvodnja Odjel pripreme proizvodnje Proizvodnja elektri kih dijelova Proizvodnja mehani kih dijelova Odjel montae i pakiranja Razvoj i kvaliteta Odjel konstrukcije i tehnologije Odjel kontrole kvalitete Odjel normizacije i dizajna Administracija Kadrovski odjel Odjel op ih poslova Knjigovodstvo i financije

Slika prikazuje tekstualni opis organizacijskog ustroja poduzea.

14

Funkcionalni prikaz
F14,o Fd,14 (S11,d) I13,o R13,o

I14,o
Financi 14 ranje poslovanja i razvoja

proizvodno-poslovnog sustava (PPS)

Fo,14 F14,k (S11,d) S6,11
Odravanje 11 tehnike osnovice proiz. sustava

Osiguranje 13 kadrova

(N14,12) (N14,4) (I12,14) (I10,6)

S8,11

(I10,8)

dobavljai

I13,i (I12,13) M5,d (N14,4)

Ri,13

Prijem, kontrola i skladitenje materijala

M6,5

Izrada dijelova i meufazna kontrola

(N11,10) (I12,11) M7,6

M8,6

I4,d Nd,4

Nabavljanje materijala

I4,5

I12,5 I2,4

I2,5

N5,2

N6,2 I2,6 N7,2

Skladi (I12,6) tenje polu proizvoda

I3,4
Oblikovanje 3 proizvoda i teh. procesa

(I12,4) (I1,3) N3,2 I2,3 I12,3 I12,10 N4,2

Planiranje i priprema proizvodnje 2

M8,7 I2,7 I2,8 N8,2 (I12,7)

Montaa i kontrola proizvoda 8

(I12,8) (I12,13) (I12,6) (I12,5) (I12,4) I12,2 I1,12 I12,1 N2,1 (I1,3) (I12,9) N9,1 I1,9
1

(N11,10)

I3,10

N10,d Nd,10

Razvoj 10 proizvoda i proizvodnje

(I12,14) (I12,11) (N14,12) (I12,9) (I12,8) (I12,7)

Knjigo 12 vodstvo i analiza poslovanja

M9,8
Skladitenje 9 i otprema proizvoda

Mk,9

kupci

(I10,8) I10,o

(I10,6)

Planiranje i prodaja proizvoda

Nk,1 N1,k

I12,o

I1,o

Funkcionalni prikaz poduzea prua nam sliku o nainu djelovanja poslovnog sustava. Kao to je ve navedeno na poetku, poduzee koje je prikazano je trgovako drutvo koje ima zaposlene i koristi materijalne, novane i informacijske resurse. Pravokutnici na slici prikazuju poslovne procese proizvodnog poduzea, numerirane prema slijedu njihovog izvoenja u postupku razvoja, nabavke, proizvodnje i prodaje proizvoda. Krugovi prikazuju nau neposrednu okolinu, odnosno kupce i dobavljae, a strelice prikazuju tokove koje procesi razmjenjuju sa svojom okolinom ili meusobno. Vrste tokova na slici su: M materijalni, S strojevi, F financijski, R radnici, N nalozi, I informacijski. Indeksi uz oznake tokova x,y prikazuju u koji proces tok ulazi (x) i iz kojeg izlazi (y). Slijed dogaanja, prikazan na slici opisujemo na sljedei nain: 1. Zadovoljstvo kupca je na primarni i najvaniji cilj. Zbog toga je vano na poetku definirati nae kupce i proizvod koji mu elimo prodati. 2. Da bi kupcu mogli prodati proizvod, on mora biti otpremljen sa skladita robe. Materijalni tok M k,9 predstavlja proizvod koji je kupac naruio. 3. Proizvod na skladite dolazi iz procesa montiranja i kontrole proizvoda tokom M 9,8. 4. Ukoliko proizvod montiramo od poluproizvoda, moramo ih dobaviti sa skladita poluproizvoda ili 5. Ukoliko proizvod montiramo od dijelova, oni moraju biti proizvedeni i kontrolirani u meufaznoj kontroli. 6. Da bi dijelovi za montiranje proizvoda mogli biti proizvedeni, potrebno je nabaviti materijal sa skladita meterijala, primljenog i kontroliranog u procesu br. 5. 7. Materijal na skladitu dostavljen je od dobavljaa i predstavlja prvi materijalni tok, koji se u proizvodnom sustavu pojavljuje. 8. Proces br. 4 alje nalog N d,4 dobavljau, kojim naruuje materijal potreban za proizvodnju. 9. Ujedno proces razvoja proizvoda i proizvodnje neprestano komunicira s dobavljaima te naruuje i nova sredstva za rad, dakle strojeve potrebne za neprestano unapreenje radnih procedura.

15

Tokovi materijala, osnovnih sredstava, novca, radne snage, informacija i naloga

M5,d M6,5 M8,6 M7,6 M8,7 M9,8 Mk,9 S6,11 S8,11 S11,d F14,k F14,o Fo,14 Fd,14 R13,o Ri,13 N1,k N2,1 N3,2 N4,2 N5,2 N6,2 N7,2 N8,2 N9,1 N11,10 N14,4 N14,12 Nd,10 Nk,1 Ulaz nabavljenog materijala na skladite Izlaz materijala u proizvodnju dijelova Ulaz izraenih dijelova u montau Ulaz izraenih dijelova na skladite Izlaz uskladitenih dijelova u montau Ulaz montiranih proizvoda na skladite Otpremljeni proizvodi kupcu Ulaz proizvodne opreme u radionicu dijelova Ulaz proizvodne opreme u montau Isporuka opreme ili rezervnih dijelova Priljev financijskih sredstava od kupaca Priljev financijskih sredstava od banaka Odljev financijskih sredstava Plaanje dobavljaima Prijem novih radnika Ukljuivanje radnika u pojedine podsustave Narudba kupca Nalog za izradu proizvoda Nalog za izradu tehnike dokumentacije Nalog za nabavu materijala Nalog izdavanje materijala u radionicu Nalog za izradu dijelova Nalog za izdavanje dijelova u montau Nalog za montau proizvoda Nalog za otpremu proizvoda kupcu Nalog za odravanje ili instaliranje proizvodne opreme Nalog za plaanje dobavljau opreme Nalozi za plaanje drutvu i bankama Narudba proizvodne opreme Raun kupcu I1,0 I1,3 I1,9 I1,12 I2,3 I2,4 I2,5 I2,6 I2,7 I2,8 I3,4 I3,10 I4,d I4,5 I10,o I10,6 I10,8 I12,1 I12,2 I12,2 I12,3 I12,4 I12,5 I12,6 I12,7 I12,8 I12,9 I12,10 I12,11 I12,13 I12,14 I12,o I13,0 I13,i I14,0 Informacije za procjenu potranje Informacije o tehnikim karakteristikama novog proizvoda Zalihe gotovih proizvoda Planska proizvodna cijena proizvoda Konstrukcijska i tehnoloka dokumentacija Stanje narudbi materijala Zalihe materijala Zavreni nalozi izrade dijelova Zalihe dijelova Zavreni nalozi montae proizvoda Informacije o materijalima Podloge za postavljanje novih konstrukcija i tehnologija Dostavnica materijala i raun dobavljaa Izvijee o prispjeu materijala i stanju zaliha Informacije iz okoline za procjenu razvoja Stanje proizvodne opreme u radionici dijelova Stanje proizvodne opreme u montai proizvoda Informacije o prodaji Obavijest o zavretku naloga montae Obavijest o zavretku naloga montae Tehnike podloge za izradu planske proizvodne cijene Informacija o primljenom materijalu Informacije o primljenom i izdanom materijalu Utroen rad po nalozima izrade Informacija o zaprimljenim i izdanim dijelovima Utroeni rad po nalozima montae Informacija o zaprimljenim i izdanim proizvodima Informacija o novoj proizvodnoj opremi Utroen rad za odravanje ili instaliranje opreme Podloge za politiku raspodjele plaa Informacije o plaanju i priljevu financijskih sredstava Pravila sustava obrauna i raspodjele Informacije o potencijalnim radnicima Informacije o stanju i potrebama radnika u podsustavima Informacije s trita kapitala o uvjetima financiranja

10. Da bi nabavni odjel znao koji materijal treba naruiti, on dobiva nalog od procesa planiranja i pripreme proizvodnje. 11. Proces br. 2 takoer alje naloge procesima br. 5 (nalog za izdavanje materijala u radionicu), br. 6 (nalog za izradu dijelova), br. 7 (nalog za izdavanje dijelova u montau) i br. 8 (nalog za montau proizvoda). Jednostavno reeno, proces br. 2 brine se za kontinuirani tijek proizvodnog postupka od materijala do gotovog proizvoda. 12. Da bi proces br. 2 mogao planirati proizvodnju potrebna mu je tehnika dokumentacija, koja prikazuje kako proizvod treba oblikovati, pa zbog toga on alje nalog procesu br 3. koji obavljaju tehnolozi i konstruktori zadueni za oblikovanje proizvoda i tehnolokog procesa. 13. Planiranje i prodaja proizvoda obuhvaa aktivnosti komunikacije s kupcima, odnosno korisnicima naeg proizvoda. Ta komunikacija formalno se obavlja putem narudbe kupca i rauna za otpremljenu robu. Na osnovu narudbi kupaca, ovaj proces upravalja procesima br. 2 i 9 nalozima za izradu ili otpremu proizvoda. 14. Odravanje tehnike osnovice proizvodnog sustava proces je koji ne pripada direktno proizvodnji, ali bez njegove podrke funkcioniranje ostatka PPS-a bilo bi nemogue. Razvoj proizvoda nadlean je za slalje naloga za odravanje ili instaliranje proizvodne opreme tehnikoj podrci. 15. PPS takoer ne moe funkcionirati bez financijske organizacije, potpomognute knjigovodstvom. Ti procesi osiguravaju financijsku podrku proizvodnji, te plaanje rauna od kupaca i prema dobavljaima. 16. Financijski tokovi dijele se na priljeve od kupaca i okoline te odljeve prema dobavljaima i okolini. 17. Brigu o kadrovima u poduzeu vodi kadrovska sluba. Ona prima radnike iz okoline (tok R 13,o) te ih alje u sve ostale procese (tok R i,13). 18. Strojevi dolaze od dobavljaa u tehniku podrku, te iz tehnike podrke instaliraju se u izradu i montau proizvoda. 19. Informacijski tokovi pruaju informacije cijelom PPS-u, a potrebne su za donoenje odluka u svakom pojedinom procesu.

16

Podatak, obavijest, informacija i nalog

Povratna veza Nalog Poiljatelj
Komunikacijski kanal

Primatelj Podatak Obavijest Informacija Znaajno ? Obavijest

Stvarni sustav

Podatak je objektivni iskaz o injenicama iz stvarnog sustava (npr. temperatura, ili dnevna proizvodnja). On ima:
Vrijednost (npr. 25 ili 42) i Znaenje (npr. OC odnosno elektromotora dnevno);

Obavijest je podatak, kojeg je primatelj dobio od poiljatelja:

Komunikacijski kanal, Izoblienje;

Informacija je obavijest koja ima znaenje za primatelja. Nakon primljene informacije primatelj:
Ne mora djelovati, ako informacija ukazuje na eljeno/oekivano stanje (Management by exception), Djeluje, ako eli promijeniti uzrok informacije o neeljenom stanju (povratna veza, Feedback);

Nalog je informacija na osnovu koje primatelj mora djelovati (obino u skladu sa sadrajem naloga).

Slika prikazuje razliku izmeu podatka, obavijesti, informacije i naloga. Podatak je objektivna slika, koju poiljatelj registrira i alje preko komunikacijskog kanala primatelju. Podatak moe zbog smetnji u kom. Kanalu biti promijenjen. Ukoliko stigne do primatelja, on predstavlja obavijest. Obavijest moe biti beznaajna za primatelja, te ju on samo registrira, a moe biti i znaajna pa ona tad postaje informacija. Na osnovu primljene informacije primatelj moe, ali i ne mora djelovati. Informacija postaje nalog ukoliko primatelj mora djelovati u skladu s njom.

17

Podatak, informacija, upravljanje informacijama, informacijska organizacija

UPRAVLJANJE ZNANJEM Ljudski potencijal

Sloenost upravljanja

UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA Informacijski sustav INFORMACIJA Selekcija PODATAK

INFORMACIJSKA ORGANIZACIJA / ORGANIZACIJA ZNANJA

Uinkovitost informacijske organizacije temelji se na okomitoj sinergiji slijedeih razina: PODATAK osnovna spoznajna jedinica. injenica da novi ima pismo i glavu je podatak. Isto tako je podatak da je novi nakon bacanja pao na pismo. No postoji i razlika. U prvom sluaju stanje nae spoznaje nije promijenjeno, dok u drugom sluaju to jest. INFORMACIJA podatak koji mijenja stanje nae spoznaje. U gornjem primjeru, drugi podatak je informacija. To je u isto vrijeme i najmanja koliina informacije - 1 bit. 1 bit je ona koliina informacije koja potpuno otklanja neizvjesnost o ishodu dogaaja koji ima dva jednako vjerojatna ishoda. Informacija nastaje kvalitetnim odabirom podataka. UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA selekcija onih informacija koje su nune za kvalitetno odvijanje procesa u organizaciji. Informacijska organizacija podrazumijeva postojanje jedinstvenog informacijskog sustava, koji omoguava upravljanje informacijama. UPRAVLJANJE ZNANJEM istovremeno upravljanje informacijama i ljudskim potencijalom u organizaciji. Ljudski potencijal podrazumijeva sve djelatnike u organizaciji skupa s njihovim znanjem, iskustvom i inteligencijom. Ljudski potencijal je nuan za pripremu kvalitetne odluke na temelju upravljanja informacijama (informacijskim sustavom).

18