Sveuilite u Rijeci Medicinski fakultet u Rijeci Struni studij fizioterapije

TERAPIJSKO JAHANJE

Kolegij: Terapeutska vjeba - pokret u slubi funkcije Predava: Doc.dr.sc.T.Schnurrer-Luke-Vrbanid Studentica: Andrea Maraid

Rijeka, 5.6. 2013.

Jahanje kao metoda u kineziterapiji

to je terapijsko jahanje? Jahanje je divan osjeaj za mnoge ljude, ali za osobe s invaliditetom ono znai mnogo vie od uivanja - jahanje je za njih put prema boljem zdravlju i sretnijem ivljenju. Terapijsko jahanje je metoda rehabilitacije i rekreacije iroko priznata u svijetu, s mnogobrojnim pozitivnim posljedicama po tijelo, psihu i socijalizacijiu osoba s invaliditetom. Ujedno je pomona terapija u tretmanu razliitih vrsta invaliditeta koja postie izvrsne rezultate naroito kod neuromuskularnih poremeaja, pruajui jedini mogui nadomjestak hodanju osobama koje ne hodaju. Terapijsko jahanje mora se uvijek primjenjivati kao metoda udruena s drugim metodama kineziterapije. Osjeaji zadovoljstva i kontrole koji proizlaze iz jahanja i upravljanja ivotinjom od petstotinjak kilograma je snaan lijek koji jaa samopouzdanje. Jahanje daje iskustvo slobode i pokretljivosti koji su nepoznati osobama s invaliditetom. Dodir sa ivotinjom koja nema predrasuda raa posebnu ljubav. Ljepota i plemenitost konja, njegova toplina i ritam pokreta predstavljaju kombinaciju s jedinstvenim terapijskim uinkom. Terapijsko jahanje obuhvaa medicinski, sportski i odgojno-obrazovni aspekt. Program obuhvaa osmiljen kontakt s konjem, uenje kontroliranja konja u hodu (uz razne stupnjeve samostalnosti), uenje jahanja i vjebe na konju (posebno prilagoene prema vrsti hendikepa), nastavu u tali, igre na konju, terensko jahanje, elemente dresure i sportske pripreme za natjecanja za naprednije jahae. Terapijsko jahanje mora se uvijek primjenjivati kao metoda udruena s drugim metodama kineziterapije.

Ciljevi terapijskog jahanja

1. Terapijski ciljevi

Usvajanje senzorno-motorikih vjetina;( proces stvaranja kvalitetnog pokreta i kompetencije pokreta kroz paljivo programirane tehnike! ) Razvoj simetrije, balansa, fine i grube motorike, posturalne reakcije, opesg pokreta u svakom zglobu Kognitivne vjetine; kontinuum vjetina koje stimuliraju organizirane procese bazirane na uportabi jezika i govorapoveanje izdrljivosti (uoavanje prostornih odnosa, svjesnost o vlastitom tijelu u prostoru, orijentacija, razumijevanje verbalnih naloga) Afektivne vjetine; fokus na psiholokom razvoju, socijalizaciji, pomo u procesu emocionalnog i socijalnog sazrijevanjasmanjenje uzimanja lijekova protiv spazmi i bolova

2. Uenje jahanja 3. Pedagoko preventivni ciljevi

Fraccaroli (1976.) smatra da se u jahanju odvija cjeloviti rad nogu ,bedara i zdjelice ujedinjenih u statikom preventivnom radu draa trupa. Pored toga,kretnje,bilo u kasu ili galopu,podupiru odravanje ravnotee. Pozitivni uinci jahanja su takvi da se jahanje preporuuje osobama s naglaenim fiziolokim iskrivljenjem kraljenice. Polazei od te teze da zadaa m edicine nije samo odrati ivot pod svaku cijenu i produiti ga,ve i poboljati kvalitetu ivota, daje nam pravo ukljuiti terapiju jahanjem u lijeenju ivano-miinih bolesti (spastinih), usprkos skupoi terapije.

U terapijskom jahanju sudjeluju korisnici sa irokim spektrom dijagnoza, od tjelesnih oteenja, oteenja vida ili sluha, potekoe u psihikom razvoju, emotivne potekoe, autizam... Metoda rada je razvijanje jahakih vjetina korisnika u okviru njegovih mogunosti, a cilj je pozitivno utjecati na tjelesni, psihiki, socijalni i edukacijski aspekt ivota korisnika. Satove terapijskog jahanja izvodi voditelj ili instruktor terapijskog jahanja koji osim znanja o voenju kole jahanja ima edukaciju o specifinostima rada s osobama s invaliditetom.

LITERATURA:

Zdenko Kosinac: Kineziterapija sustava za kretanje http://www.krila.hr