ELEMENTI STROJEVA II

Struni preddiplomski studij strojarstva

Materijali uz predavanja
Ozubljenja i zupanici
17. lipanj 2009
Literatura
Literatura
:
:

Eugen Ober
Eugen Ober

mit:
mit:

Ozubljenja i zup
Ozubljenja i zup

anici, SNL, Zagreb 1982.

anici, SNL, Zagreb 1982.

K.
K.
-
-
H. Decker:
H. Decker:
Elementi strojeva, Tehni
Elementi strojeva, Tehni

ka knjiga, Zagreb, 2006.

ka knjiga, Zagreb, 2006.

eljko Orli
eljko Orli

:
:

Reduktor, Tehni
Reduktor, Tehni

ki fakultet, Rijeka, 2001.

ki fakultet, Rijeka, 2001.
Damir Jelaska:
Damir Jelaska:

Elementi strojeva, skripta
Elementi strojeva, skripta
http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES
http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES
-
-
skripta
skripta
-
-
760.pdf
760.pdf

Bojan Kraut:
Bojan Kraut:
Strojarski priru
Strojarski priru

nik
nik

Krautov strojarski priru
Krautov strojarski priru

nik, Axiom d.o.o., Zagreb, 1997.

nik, Axiom d.o.o., Zagreb, 1997.
ZUPANI PRIJENOSNICI
Zupanici

prenose okretno gibanje s jednog vratila na
drugo pomou veze oblikom.
Pri tome se izravnim zahvatom izboina, tj. zuba, i
udubljenja, tj. uzubine, naizmjenino izraenih na obodnim
povrinama para rotacijskih elemenata, tj. zupanika,
prenosi okretno gibanje i odrava prijenosni omjer
konstantnim.
Vrste zupanika
Temeljni oblici zupanika
Cilindrini zupani prijenosnici -

elnici
Temeljni oblik zupanika s paralelnim
osima je cilindar.
Izvedbe elnika
elnici s ravnim zubima
elnici s kosim zubima
Smjer vrtnje zupanika je
razliit.
elnici s unutarnjim ozubljenjem
Smjer vrtnje oba zupanika je isti.
T
1
A
B
D
C
E
F
G
r
b2
r
a2
r
a1
r
b1
r
2
r
1
Planetni zupanici
http://www.mel.tugraz.at/lehre/elearning/pg1/pg1.swf
Planetni zupanici omoguavaju velike prijenosne
omjere i prenose velike snage jer se snaga dijeli na
vie zupanika (planeta) tj. zahvata. Mana im je
sloena izrada, montaa i odravanje.
Dvostupanjski industrijski planetni reduktor
5-brzinski automobilski automatski planentni mjenja

brzina
Zupanik i ozubljenja letva (ozubnica)
Ozubljena letva je zupanik iji je polumjer beskonaan.
Profil ozubnice je je standardni profil za elnike i
stonike. Bokovi zuba ozubnice su ravni. Ona je
standardizirana po ISO 53-1998. Uzima se z = 10000 zubi
to predstavlja z =

, d = .
Stoasti (konini) zupani prijenosnici
Temeljni oblik zupanika za
prijenose s vratilima ije se osi
sijeku je stoac (konus). Vratila
zupanika se sijeku, obino pod
90. Zubi mogu biti ravni, kosi ili
zakrivljeni.
Puni zupani prijenosnici
Temeljni oblici zupanika za prijenose s mimosmjernim
vratilima je puni vijak (z
1

) i zupanik s zavojnim
zubima (z
2

). Omoguavaju velike prijenosne omjere i
podnose velika optereenja i preoptereenja. Mana im
je veliko grijanje i gubitci (prosjeno 20 %) zbog
klizanja bokova zubi. Zato se ulje za podmazivanje
mora intezivno hladiti.
Puni zupani prijenosnici -

primjeri izvedbe:
POJMOVI, NAZIVLJE I OZNAKE
Kinematski pol
Uvjet valjanja bez klizanja
dviju kinematskih krunica je
jednakost obodnih brzina v .
1 1 1

w w
r v =
2 2 2

w w
r v =
2 1 w w
v v =
Prijenosni omjer:
1
2
2
1
w
w
r
r
i = =

Opseg (O=d ) diobene krunice d, oba zupanika u zahvatu,

mora biti jednak umnoku koraka i broja zubi. Korak p je luna
mjera uzastopnih bokova.
p z d
p z d
2 2
1 1
=
=

2
1
2
1
d
d
z
z
=
2
1
1
2
1
2
n
n
z
z
d
d
i = = =
Prijenosni omjer:
C
d
1
d
2
Krunice promjera d
1

i d
2

su dodirne krunice, koje se u
radu zupanika kotrljaju jedna po drugoj bez klizanja.
Toka dodira bokova (plavo), tj. zahvatna crta je pravac.
Temeljna veliina za proraun dimenzija zupanika je

diobena krunica. To je upravo ona zamiljena krunica na
kojoj je ispunjeno p = m .
C je kinematski pol. Toka zahvata putuje po zahvatnoj
liniji kroz kin. pol C, od toke zahvata A do E.
Iako je teoretski debljina zuba jednaka irini ozubine,
zubi se izrauju neto tanji, sa zranou i tolerancijom
da ne doe do zaglavljivanja i blokiranja zuba zbog
toplinskih dilatacija.
Modul zuba
Radi prorauna i izrade zupanika (smanjenja broja alata)
usvojeno je:
m p =
z
d p
m = =

(m = modul [mm])
Modul je osnovna mjera veliine zuba i on je
standardiziran i rasporeen u 3 reda. Prioritet imaju
moduli 1. reda.
p z d =
z m z
p
d = =

(d = diobeni promjer)
Osnovne dimenzije zupanika
( ) ( )
( )
m
p
e
m
p
s
m c
c h h
m h
i r
z
z
r z z
m
a
z
m
r
z
m
r
a f
a
2 2
2 2
3 , 0 ... 25 , 0 ... 1 , 0
1 1
2
2
2
1
1
2
1 2 1
2 2
1 1

= =
= =
=
+ =
=
+ =

+ = + =
=
=
- razmak osi zupanika
-

visina tjemena zuba
-

visina podnoja zuba
- tjemena zranost
- debljina zuba
-

irina uzubine
- diobeni polumjer zupanika 1
- diobeni polumjer zupanika 2
Kut zahvata
Kut izmeu tangente u
kinematskom polu C i
spojnice osi vrtnje naziva
se kut zahvata

i
uobiajeno iznosi 20

(14,5

25).
Bokovi zuba moraju biti tako oblikovani da pri
meusobnom valjanju kinematskih krunica prijenos
okretnog gibanja bude ravnomjeran i kontinuiran.
EVOLVENTNO OZUBLJENJE
Bok zuba je evolventna krivulja. Kada se pravac
(generatrisa) valja bez klizanja po obodu temeljne krunice
polumjera r
b

, svaka njegova toka opisuje krivulju
evolventu.
U praksi se pored evolvente koristi i cikoloidno ozubljenje. Kod

evolvente je krivulja boka zuba evolventa, a zahvatna crta
pravac (konveksno/konveksni zahvat). Kod cikloidnog
ozubljenja je krivulja boka zuba cikloida, a zahvatna crta
krunica (konkavno/konkavni zahvat -

povoljnije).
Najei oblik boka zuba je evolventa jer je ona neosjetljiva na
male promjene razmaka osi. Ona nije najbolje rjeenje s
obzirom na nosivost zuba. Ozubljenja koja imaju veu nosivost
od evolventnog ozubljenja su npr.: Vickers-Bostock-Bramley-

Moore (lijevo) i Wildhaber-Novikovljevo ozubljenje (desno).
Osnove i svojstva evolventnog ozubljenja
z
d
p

=
-

korak diobene krunice
z
d
p
b
b

=
-

korak temeljne krunice
cos d d
b
=


cos cos
cos cos
p m
z
z m
z
d
p
b
= = = =
b e
p p =
-

korak zahvatne crte = korak temeljne krunice
Neosjetljivost evolventnog ozubljenja na ogranienu
promjenu razmaka osi
1
2
1
2
1
2
w
w
b
b
r
r
r
r
r
r
i = = =
Kod evolventnog ozubljenja prijenosni omjer ovisi o
temeljnim krunicama.
Ako se promijeni veliina kinematske krunice, temeljna
krunica ostaje ista, pa tako i prijenosni omjer. Pri tome
se mijenja samo razmak osi.
Profil ozubnice kao standardni profil
za evolventno ozubljenje (ISO 53-1998.)
Poveava li se broj zubi do z = , postaju promjer temeljne krunice i polumjer
zakrivljenosti boka zuba u kinematskom polu C, beskonano veliki, a bokovi
postaju pravci.
Put zahvata, duina zahvata i stupanj prekrivanja profila

Prekrivanje postoji ako je put

zahvata AE = g

> p
e
Stupanj prekrivanja profila

:
2 , 1 ... 1 , 1
zahvata korak
zahvata put
e

= =
p
g

HCR ozubljenje

Standardno (obino) ozubljenje

=2,37

=1,7
Za ravne zube i

= 20

iznosi
max

= 1,98
A
B
D
E
A
B
D
E
F
G
Raspodjela sile du

zahvata
HCR ozubljenje

Standardno ozubljenje
HCR ozubljenje

Standardno ozubljenje
Podrezanost i granini broj zubi
Zupanici se mogu izraivati pomou alata s ravnom
bokovima (alat u obliku ozubnice i odvalno glodalo). Bok se
zuba dobije tako da se alat svojim kinematskim pravcem
valja po kinematskoj krunici. Pri tome otrica alata oblikuje
bok zuba kao vrnu krivulju.
Izrada zupanika pomou alata u
obliku ozubljene letve
Izrada zupanika pomou glodala
Ako je broj zuba zupanika mali, alat ulazi u podnoje
zuba, podrezujui ga, pa tako dolazi do podrezanosti
zuba.
Zub u korjenu postaje preslab, a put zahvata prekratak (

<

1).
Uzima se da je min.
broj zubi 14
(teoretski 17), kod
ravnog ozubljenja, da
ne doe do
podrezivanja, kod
zahvatnog kuta

= 20.
Pomak profila
Podrezanost korjena zuba moe se izbjei korekcijom
pomou pomaka profila.
Pri tome se alat u obliku ozubnice pomie prema van, tako da
srednja crta alata vie ne dodiruje kinematsku toku C.
Pomak profila ne vri se samo zato da ne bi dolo do
podrezanosti korjena zuba, ve

i da bi se:
postigao povoljniji oblik zuba i vea nosivost
dobio istek alata pri bruenju boka zuba
postigli bolji uvjeti klizanja i troenja
postigao propisani razmak osi
x = 0 x = + 0,6 x = + 1,0
V -plus V -minus
Nulti
Nulti par: x
1
= 0; x
2
= 0, x = x
1
+ x
2
= 0
V
nula

: x
2

= -x
1

, x = 0 (x
1

je pozitivan, x
2

je negativan)
V
plus

: 0

x
1

+ x
2

+ 1,5
V
minus

: -1,5

x
1

+ x
2

< 0
CILINDRINI ZUPANICI S VANJSKIM
OZUBLJENJEM I KOSIM (HELIKOIDNIM) ZUBIMA
Cilindrini zupanici s ravnim zubima

evolventni bokovi
nastaju valjanjem ravnine po temeljnom cilindru; dobiva se
cilindrina evolventna povrina.
Cilindrini zupanici s kosim zubima

bokovi zuba su
helikoidna evolventna povrina s izvodnicom koja s
izvodnicom temeljnog cilindra zatvara kut
0

.
Prednosti elnika s kosim zubima u odnosu na elnike s
ravnim zubima su:
zubi postepeno ulaze u zahvat pa ovisno o prijenosnom
omjeru i promjeru zupanika, u zahvatu se nalazi vei broj
zubi
zbog postepenog ulaska u zahvat, zubi se postepeno
optereuju, rad je tih i zubi se mogu vie opteretiti
granini broj zubi je manji
Nedostatak:
Postojanje aksijalne komponente sile, to dodatno
optereuje leaje (moe se ponititi uporabom strelastih i
dvostruko strelastih zubi)
Kutovi nagiba bokova
Kutevi nagiba zuba su suprotni

kod sparenih zupanika
(lijevi-desni).
Optimalno je

= 8... 20
Ako je premali
gube se
prednosti kosog
ozubljenja, a
ako je prevelik
tada je
prevelika
aksijalna sila na
leajeve.
Geometrija elnika s kosim zubima
u eonom i normalnom presjeku
Fiktivni cilindrini zupanik s ravnim zubima
(eliptini zupanik) dobije se u presjeku s
elnikom s kosim zubima u ravnini N-N,
okomitoj na uzdunu liniju boka. Sve to je
ranije reeno za zahvat elnika s ravnim
zubima vrijedi i za taj fiktivni zupanik za
zahvat u kinematskoj toki C. Kod
prorauna vrstoe zuba rauna se, radi
jednostavnosti, koristei ovaj fiktivni
cilindrini zupanik.
TOLERANCIJE ZUPANIKA
Kod izrade zupanika, kao i kod sastavljenih zupanih
prijenosnika, postoje uvijek odstupanja od:
nazivnih mjera
oblika
poloaja.
Odstupanja moraju biti unutar nekih granica, kako bi bili
zadovoljeni funkcionalni zahtjevi:
mirnoa rada
jednoliki prijenos gibanja
mogunost podmazivanja
opteretivost
zamjenjivost zupanika i dr.
KVALITETE OZUBLJENJA
Prema DIN 3960 ... 3965, 3967, 867 odreeno je 12
kvaliteta ozubljenja, koje ovise o:
primjeni zupanika
obodnoj brzini i nainu izrade
Da ne bi dolo do:
zaglavljivanja zubi
da bi se izmeu zubi mogao smjestiti sloj maziva
da bi se zubi mogli elastino deformirati i dilatirati pri
zagrijavanju,
potrebno je izmeu zuba ostvariti potrebnu bonu zranost.
Potrebna se zranost postie izradom zuba smanjene
debljine. Ta debljina moe varirati od neke maksimalne do
minimalne, odnosno unutar neke tolerancije T
sn

.
ODSTUPANJE DEBLJINA ZUBA
Prikaz debljine zuba i odstupanja debljine
zuba u normalnom presjeku
A
s
n
i
A
s
n
e

+ =
n n n
x m s

tan 2
2

+ =
n
n
t
x
m
s

tan 2
2 cos
u normalnom presjeku
u eonom presjeku
Tetivna debljina zuba (kod zupanika s kosim zubina u n
presjeku). Visina tetive - h
v
; tetivna debljina zuba s
v
.
Mjerenje tetivne debljine zuba
Ovaj se nain mjerenja ne
koristi esto jer je potrebno
imati specijalno mjerilo.
Prikaz odstupanja
debljine zuba i
razmaka osi
A
ae

i A
ai

su gornje i
donje odstupanje
razmaka osi
A
sne

gornja granica odstupanja teoretske debljine zuba na diobenom
promjeru u normalnom presjeku (s
n

)

tablica u ovisnosti o razredu
irine polja (24 do 27) i diobenom promjeru
A
sni

-

donja granica odstupanja teoretske debljine zuba na diobenom
promjeru u normalnom presjeku (s
n

)
Ove dvije veliine imaju uvijek negativnu (-) vrijednost.
Gornja granica debljine zuba

je tada:
s
n

+ A
sne
Donja granica debljine zuba

je :
s
n
+ A
sni
Tolerancija debljine zuba

T
sn

je (tablice ovisnosti o razredu irine
polja (24 do 27) i diobenom promjeru:
A
sni

= A
sne

-

T
sn
T
sn

= A
sni

-A
sne

Bone zranosti u eonom presjeku

cos
tan
2
cos
cos
tan
2
cos
2 1
min
2 1
max
n
ai
sne sne
t
n
ae
sni sni
t
A
A A
j
A
A A
j
+
+
=
+
+
=
A
sne

, A
sni

gornja i donja granica odstupanja teoretske
debljine zuba na diobenom promjeru u normalnom
presjeku zupanika
A
a
odstupanje razmaka osi
Bone zranosti u normalnom presjeku

cos
cos
min min
max max
t a n
t n
j j
j j
=
=
Gornje odstupanje debljine zuba
irina tolerantnog polja
Odstupanje razmaka osi zupanika
Prema DIN 3964 preporua se usvojiti unutar tolerancijskog polja js (simetrino) i
brojem 6 do 9. Obino se odabere isto kao i kvaliteta zupanika.
Npr.: a =125 mm i js7 --

A
ae

= +20 m, A
ai

= -20 m, a = 125

0,020 mm.
KONTROLNE MJERE ZUPANIKA
Osnovna konstrukcijska mjera je debljina zuba na
diobenom promjeru.
Proraunom se odredi teoretska debljina zuba, a za
izraunavanje kontrolnih mjera postoje pored direktnog
naina kontrole debljina zuba (mjerenje tetivne debljine
zuba) i posredni naini odreivanja debljine zuba.
Odreivanjem mjere preko zuba
To je posredni nain mjerenja debljine zuba. Takva se mjera
uzeta preko k zuba oznaava s W
k

(Wildhaber). Mjeri se
mikrometrom ili kalibrom (ravom).
Broj zuba preko kojih se mjeri
n v
v
b
vt
t n
b
vt
W
m x d d
d
d
z
z
inv
z
x z
k
2
arccos
2
1
tan 2
cos
tan
2
+ =
=
+

Teorijska vrijednost mjere preko zuba

n n t W n n k
m x inv z
z
z
k m W sin 2
2
1
cos +

=
Za unutarnje ozubljenje vrijednosti z, k
W

i W
k
su < 0.
Promjer na kojem se mjeri W
k
( )
2
2
cos
b k b M
W d
z
z
d + =
Uvjet:
( ) ( )
n v M n v
m d d m d 4 , 1 +
tj. mjerenje u blizini d
v

.
Minimalna irina zupanika s kosim zubima za
mjerenje preko zuba
b M b k
b W b cos sin
min
+ =
Ukoliko je b < b
min

debljina se zuba kontrolira pomou
mjere preko valjia ili kuglica.
Stvarna mjera preko zuba
We k k
Wi k k
A W W
A W W
=
=
max
min
Odstupanja mjere preko zuba
n sni Wi
n sne We
A A
A A

cos
cos
=
=
Odreivanjem mjere preko valjia i kuglica posredni
nain mjerenja debljine zuba
Za paran broj zuba
v
M
b
d
d
M + =
cos
Za neparan broj zuba
v
M
b
d
z
d
M + =
2
cos
cos

Primjer izrauna kontrolnih mjera za

vanjsko-unutarnje ozubljenje
OPTERETIVOST (NOSIVOST) ZUPANIKA
Opteretivost zupanih parova mora biti takva da unutar
predvienog vijeka trajanja ne doe do oteenja.
Uzroci oteenja su sljedei:
Pogonsko optereenje zupanika, koje je izazvano
sminim naprezanjem bokova, kontaktnim (Hertzovim)
pritiscima, naprezanjem u korjenu i uzdu bokova zubi.
Pogonski uvjeti mazivo, lutajue struje, korozija i strana
tijela
Stanje materijala greke u materijalu, kvaliteta
povrinske obrade, greke u dimenzijama i greke u montai
Promjene na zubu izazvane tetnim utjecajima
elastine deformacije bokova zuba i presjeka zuba, utjecaj
vibracija, abrazivno troenje bokova i korozija uslijed trenja.
Pogonsko optereenje
Smino naprezanje boka i
stvaranje povrinskih oteenja
izazvanih deformacijom
Kontaktni (Hertzovi) pritisci i
moment savijanja
Pogonski uvjeti
Djelovanjem vanjskih sila dolazi do manjih
plastinih deformacija povrinskih slojeva.
Hrapavost obrade i brazde se deformiraju
stvarajui glatku nosivu povrinu.
Lokalno zagrijavanje i taljenje materijala na
povrinama bokova uzrokuju pojavu lutajuih
struja.
Produkti starenja ulja, organske kiseline i
oksidacija ulja izazivaju rupiavost izazvanu
korozijom.
Strana tijela kao to je strugotina od obrade i
odvajanje estica materijala izazvano lokalnim
preoptereenjem uzrok su loma zubiju.
Stanje materijala
Greke u materijalu: upljine kao posljedica ljevanja,
nemetalnu ukljuci imaju za posljedicu lomove radi
umornosti.
Greke toplinske obrade

lom na mjestu zavretka
zakaljene zone
Kvaliteta povrinske obrade

oteenja zbog
plastinih deformacija, te prskotine zbog bruenja
boka zuba.
Promjene na zubu izazvane tetnim utjecajima
Prikaz tjemenog dijela zupanika gdje se
stvorila uglaana povrina izazvano savijanjem
i pri tome razvaljanim slojem.
Srh na tjemenu i podnoju
zuba izazvan plastinim
deformacijama.
Utjecaj klizanja bokova
Plastina deformacija i stvaranje jeziaka
Zaribavanje uslijed stalnog zavarivanja o odreza
Troenje skidanjem estica
Troenje izazvano skidanjem estica radi
tvrdog zrna
Sile trenja izazivaju stalno
pomicanje povrinskih slojeva to
dovodi do umornosti materijala.
Nastaju prskotine (pitting).
Abrazivno djelovanje nastalo klizanjem
tvrdog boka po mekom.
Meusobnim pomicanjem dodirnih povrina
pojavljuje se korozija trenjem. Produkti


oksidacije upreavaju se u povrinu boka.
OPTEREENJE ZUPANIKA
Nazivna obodna sila:
1
1
1
1
v
P
r
T
F
t
= =
F
t

[N]

nazivna obodna sila na diobenom promjeru
T
1

[Nm]

nazivni moment torzije pogonskog
zupanika
r
1

[m]

diobeni polumjer pogonskog zupanika
P
1

[W]

nazivna snaga pogonskog zupanika
v
1

[m/s]

obodna brzina na diobenom promjeru
pogonskog zupanika
Dodatna dinamika optereenja

dijele se na:


vanjska

ovise o karakteristikama pogonskog i
radnog stroja, mase koja se pokree i vrsti spojke.
Ta su optereenja periodiki promjenjiva. Utjecaj
tih faktora je teko analitiki obuhvatiti zbog ega
se koristi iskustveni pogonski faktor K
A

.
unutarnja posljedica su pogreaka ozubljenja i
deformacije zuba uslijed optereenja. Obuhvaena
su iskustvenim faktorom K
V

.
Optereenje zuba
Sile na elnicima s ravnim zubima
Normalna sila

djeluje u smjeru zahvatne crte na
sredini irine zuba u kinematskom polu C
w
tw t
bn bn bn
F F
F F F
cos cos
2 1
= = = =
Komponente normalne sile su:
w bn t t t
F F F F cos
2 1
= = =
Tangencijalna sila
w bn w t r r r
F F F F F sin tan
2 1
= = = =
Radijalna sila
Pogonski zupanik 1,

djeluje na zupanik 2 silom F
bn2
odnosno odgovarajuim njenim komponentama, dok
zupanik 2

djeluje na zupanik 1 silom F
bn1
odnosno
odgovarajuim njenim komponentama.
Sile na elnicima s kosim zubima
Sila F
bn

je sila kojom pogonski zupanik 1 djeluje na
gonjeni 2 u ravnini okomitoj na uzdunu crtu boka zuba
pod kutom zahvatne crte u normalnom presjeku
nw

.
Sila F
bn

rastavlja se na sljedee komponente:
Obodnu silu:
w w w
wt
v
P
r
P
r
T
F
1
1 1
1
1
1
= = =

Radijalnu silu:

cos
tan
tan
nw
wt tw wt wr
F F F = =
Aksijalnu silu:
tan
wt wa
F F =
Sile koje optereuju vratilo i leaje

elnici
s ravnim zubima
Zupanik 1 prenosi snagu na
zupanik 2 (paziti na smjer
vrtnje zupanika).
Zupanik 2 uleiten je u
leajima A i B.
Obavlja se statika analiza
sila na vratilo te reakcije u
leajima u dvije ravnine.
Na leaje djeluje
rezultiraju radijalna sila.
Dimenzije leaja odrede se
na temelju izraunatih sila i
predvienog vijeka trajanja
leaja.
Sile koje optereuju vratilo i leaje

elnici
s kosim zubima zubima
Trenje, iskoristivost, prijenosni omjer
Prijenosom snage sa zupanika 1
na zupanik 2 dio se snage gubi
zbog pojave sile trenja izmeu
zubiju u toki zahvata.
Iskoristivost zupanog prijenosa
je:
i T
T
T
T
P
P
1
2
1 1
2 2
1
2
= = =

= 0,99

za dobre izvedbe elnika s ravnim zubima
= 0,988

za valjne leaje
= 0,97

za klizne leaje
= 0,950,98

ukupni stupanj iskoristivosti
Opteretivost i nosivost evolventnog ozubljenja
Fotoelastini model za
ispitivanje naprezanja
korijena i boka zuba. Na
slici je model HCR
ozubljenja u dvostrukom
zahvatu.
Slika optereenja zuba na
konvencionalnim simulacijskim
programima (I-Deas, ANSYS i
sl.)
Raspodjela optereenja tijekom puta zahvata zupanika
A
B
D
E
Opteretivost korijena zuba
Proraun naprezanja u
korijenu zuba se provodi zasebno
za svaki od zupanika u paru
Zub je istovremeno optereen
na savijanje, pritisak (tlak) i
smik
Iako se maksimalna
optereenja nalaze na strani
tlaka ipak se u proraunu uzima
strana vlaka, gdje se kod
prekoraenja elastinih
deformacija javljaju plastine
deformacije i prskotine
Proraun nosivosti korijena zuba
prema DIN 3990 (ISO 6336)
Nosivost boka zuba
Nosivost (opteretivost) boka predstavlja granicu do koje
mogu biti optereeni bokovi zuba, a da ne doe do
oteenja bokova zbog pojave rupienja (pittinga).
Naprezanje povrina boka zuba rauna se pomou
Hertzovih jednadbi za kontaktna naprezanja.
Projektni (prethodni) proraun zupanika
Slui za preliminarno odreivanje geometrije zupanika. Potom slijedi detaljan
proraun i kontrola geometrije i nosivosti zuba. Najprije se raun razmak osi a:
IZRADA ELNIKA
Za obradu bokova zuba postoje u principu 2 razliita
postupka metodom skidanja estica:
1.

Fazonski postupak
2.

Odvalni postupak
Postupci izrade zupanika bez skidanja estica

su:
lijevanje
sinteriranje
hladno izvlaenje
valjanje
FAZONSKI POSTUPCI
Fazonskim postupcima oblikuju se bokovi zuba zupanika
jedan po jedan.
Provlaenje pomou profilirane
igle alat je igla s velikim
brojem otrica koja se kroz
izradak provlai pravocrtno u
smjeru aksijalne osi elnika s
ravnim zubima ili pod kutem kod
elnika s kosim zubima.
Posljednja otrica na igli ima
oblik uzubine, koju treba
oblikovati.
Postupak je nerentabilan jer za
svaki zupanik treba izraditi
posebnu iglu.
tancanje zuanika

Iz lima debljine 0,4 do 1,3 mm
tancanjem se dobiva gotov zupanik. Koristi sa samo za
zupanike promjera od 6 do 25 mm.
Postupak je relativno jeftin, ali zupanici nemaju veliku
tonost.
Alat za tancanje
Zupanik obraen
tancanjem
Profilno glodanje

glodalo ima profil koji je jednak
uzubini. Na vertikalnoj ili horizontalnoj glodalici se uzdu

aksijalne osi zupanika izrauje jedno po jedno
meuzublje.
Obradak ja uvren na diobenu plou koja rotira za jedan
korak nakon to je izraena kompletna uzubina.
Postupak se koristi za izradu elnika kod kojih nije
potrebna velika tonost.
ODVALNI POSTUPCI
Odvalno blanjanje pomou ozubljene letve Alat je

ozubnica (ozubljena letva) koja se giba tangencijalno pri
emu formira bokove zuba kao niz tangenti te rezno (u
smjeru aksijalne osi elnika s ravni zubima ili pod kutem
nagiba zuba kod elnika s kosim zubi. Obradak rotira.
Ovim se postupkom izrauju samo elnici s vanjskim
ozubljenjem.
Najpoznatiji je postupak tvornice MAAG.
Odvalno blanjanje alatom u obliku
zupanika

No

u obliku zupanika
giba se aksijalno i rotira,
formurajui postupno evolventne
bokove zubiju zupanika.
Koristi se za izradu elnika s
vanjskim ozubljenjem, a za elnike
s unutarnjim ozubljenjem to je i

jedini nain izrade.
Najpoznatiji postupci su postupci
tvornica FELLOW i MAAG.
Odvalno glodanje

Alat ima oblik punog glodala, koji za
razliku od ozubljene letve rotira prilikom izrade bokova
zubiju.
POSTUPCI IZRADE KVALITETNIJE POVRINE
BOKOVA ZUBIJU
Takvim se postupcima dobiva kvalitetnija povrina nakon
prethodne mehanike i toplinske obrade.
U te postupke spadaju:
bruenje (fazonsko i odvalno) - za cementirane i
kaljene zube (prethodno toplinski obraeni zupanici)
brijanje (grecanje) za prethodno toplinski
neobraene zupanike (promjera do 5 m i irine do 1,5 m)
lepanje glaanje brusnim prahom - poboljanje
kvalitete povrine prethodno toplinski obraenih
zupanika - postie se najfinija povrina s najmanjom
hrapavou i skida se vrlo malo materijala (0,02 do 0,03
mm po boku).
Postupci izrade zupanika

bez skidanja estica
Lijevanje zupanika

postupak ljevanja kojim se dobiju
gotovi zupanici bez naknadne mehanike obrade. Ljevaju
se u pijesku, a takvi su zupanici namijenjeni grubim

strojevim.
Brizgani ili tlano ljevani metalni zupanici vrlo precizni
zupanici iz lako topivih legura (cinka, aluminija, magnezija i
bakra). Kvaliteta povrine vrlo visoka ali mala vrstoe
materijala.
Brizganje ili tlano lijevanje plastinih materijala za

zupanike iz poliamida i poliuretana.
Zupanici proizvedeni sinteriranjem

punjenje kalupima
metalnim prahom koji se pod tlakom sabija i grije na
temperaturi do 1700
o
C. Po tonosti odgovaraju glodanim
zupanicima.
Kovanje zupanika izrada zupanika u 4 faze: sabijanje,
pretkovanje, gotovo kovanje i skidanje srha. Kovanje se
vri na toplo.
Zupanici proizvedeni preanjem

preanje se izvodi na
hladno.
Valjanje zupanika

na hladno ili toplo, u specijalnim
strojevima za valjanje.