Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Zavod za strojarske konstrukcije

ELEMENTI KONSTRUKCIJA II

NASTAVNI MATERIJALI ZA INTERNU UPOTREBU

- TARNI PRIJENOS SNAGE I GIBANJA -

prof.dr.sc. Ž. Ivandić

Slavonskom Brodu, 2011.

Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

SADRŽAJ:

Stranica
1. OSNOVNI POJMOVI IZ PRIJENOSA SNAGE I GIBANJA_____________ 1
1.1. Označavanje___________________________________________________ 1
1.2. Brzina vrtnje__________________________________________________ 1
1.3. Prijenosni omjer (odnos)________________________________________ 1-7
1.4. Područje prijenosa_____________________________________________ 7
1.5. Skok prijenosa_________________________________________________ 7-8
1.6. Grupni prijenosnik_____________________________________________ 8
1.7. Relativne brzine vrtnje__________________________________________ 8-10
1.8. Okretni momenti_______________________________________________ 10-11
1.9. Snaga________________________________________________________ 11-12
1.10.Iskoristivost___________________________________________________ 12-13
1.11. Osnove dinamike prijenosnika___________________________________ 13-14

2. KONSTRUKCIJSKE I FUNKCIONALNE ZNAČAJKE TARNIH

PRIJENOSNIKA__________________________________________________ 15
2.1. Princip rada i podjela___________________________________________ 15
2.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom_______________ 16-17
2.3. Tarni prijenosnici s mogućnostima kontinuirane promjene prijenosnog
omjera________________________________________________________ 18-19
2.4. Osnove proračuna______________________________________________ 20-21
2.4.1. Elastično i diferencijaino puzanje, brzine klizanja, sile__________ 21
2.4.1.1. Elastično i diferencijaino puzanje______________________ 21-22
2.4.1.2. Brzine klizanja______________________________________ 22-23
2.4.1.3. Sile_______________________________________________ 23-24
2.5. Proračun tarnih prijenosnika____________________________________ 25
2.5.1. Proračun kontaktnih naprezanja____________________________ 25
2.5.2. Proračun trošenja________________________________________ 25-27
2.5.3. Proračun zagrijavanja_____________________________________ 27-28
2.5.4. Iskoristivost_____________________________________________ 28
2.6. Materijali za izradu tarenica_____________________________________ 29

3. ZAKLJUČAK_____________________________________________________ 30

4. LITERATURA____________________________________________________ 31

Zdenko Čerin 2
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

1. OSNOVNI POJMOVI IZ PRIJENOSA SNAGE I GIBANJA

U ovom će poglavlju biti govora o osnovnim pojmovima vezanim za prijenos snage i gibanja kao što
su pojmovi brzine vrtnje, prijenosnog omjera, skoka prijenosa, iskoristivosti itd.

1.1 Označavanje

Sva priključna vratila bilo kog prijenosnika označavat će se velikim slovima abecede (A, B, C, ...).
Zadnje slovo u nizu označavat će reakcijski član prijenosnika (najčešće član C). Vratila koja nisu
priključna, a koja će se zvati prijenosnička, označavat će se s V1, V2, ... Vn. Glavni prijenosnički
elementi (zupčanici, tarenice itd.) označavat će se brojevima 1, 2, ... n uz uobičajene skraćenice.

1.2 Brzina vrtnje

Brzina vrtnje (n) i kutna brzina (ω) članova s jednakim smjerom vrtnje imaju isti predznak. Izbor
predznaka pritom je proizvoljan, ali treba davati prednost označavanju pozitivnim (+) smjer jednak
gibanju kazaljke sata, gledano u smjeru toka snage. Oznake rezultantnih brzina imat će, u načelu, dva
indeksa. Prvi indeks će označavati član prijenosnika na koji se brzina odnosi, a drugi prema čemu se
brzina definira. Ako se brzina definira prema mirujućoj okolini, onda će drugi član, koji će imati
indeksnu oznaku 0, biti ponekad izostavljen.

Na primjer:

ωA0 ili ωA su apsolutne kutne brzine člana prijenosnika A prema mirujućoj okolini
nAB = nA – nB = nA0 – nB0 relativna je brzina vrtnje člana A prijenosnika prema članu B.
Analiza brzina kao i njihovih međusobnih odnosa dana je u sljedećoj točki.

1.3 Prijenosni omjer (odnos)

Prijenosni omjer prijenosnika jest omjer brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog člana (gonjenog,
radnog):

( )

Određivanje kinematskih odnosa prijenosnika može se provesti na dva načina: analitički i grafički
(ponekad i grafoanalitički). Od grafičkih metoda najčešće se koristi Kutzbachova metoda (slike 1. i 2).
Ova se metoda sastoji u crtanju (u mjerilu) plana brzina odnosno plana brojeva okretaja. Ishodište
koordinatnog sustava (r-n) smješta se u, na primjer, os pogonskog člana A. Na ordinatu se nanose, u
mjerilu, veličine radijusa pogonskog i gonjenog člana r1 i r2. Na mjestu dodira članova crta se u smjeru
apscise zajednička obodna brzina članova v=v1=v2. Vuku se polne zrake brzina 1 i 2.

Da bi se na dijagramu prikazale brzine vrtnje, postupa se na ovaj način: Na polnoj udaljenosti H vuče
se pravac x-x paralelan apscisi. Udaljenost od ordinate do presjecišta polne zrake 1 s pravcem x-x
predstavlja brzinu vrtnje člana 1 u nekom mjerilu, zavisno od odabrane veličine H.

Zdenko Čerin 3
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Slika 1. Kutzbachov plan brzina na primjeru jednostupanjskog prijenosnika

Ako se iz pola P povuče zraka paralelna zraci 2, dobit će se još jedno presjecište s pravcem x-x, čija
udaljenost od ordinate (nc=0) predstavlja brzinu vrtnje člana 2.

Zdenko Čerin 4
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Slika 2. Kutzbachov plan brzina za dvostupanjske prijenosnike

Na osnovi očitanih vrijednosti brzina vrtnje na pravcu x.x za primjer na slici 1. dobije se
iAB =nA/nB=+2/-1=-2

Iz sličnosti trokuta može se napisati:

( )

Iz uvjeta da je v1=v2(slučaj bez proklizavanja) dobije se:

( )

Kod stožnika, prijenosnika s nagnutim osima, kao i prostorno smještenim prijenosničkim elementima
kompliciranih izvedbi (npr. planetarnih prijenosnika) treba s ovom metodom biti oprezan.

Ako se za zupčaste prijenosnike uvede odnos z2/z1, može se za prijenosni odnos pisati (slika 1):

( )

Zdenko Čerin 5
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Prema VDI 2127 preporukama definira se prijenosni odnos kao odnos između kutnih brzina
pogonskog i gonjenog člana prijenosnika, što se vidi i u jednadžbi (1.1). Iz praktičnih razloga češće se
upotrebljava omjer brzina vrtnje, a kod zupčastih prijenosnika i omjer broja zubi. Za višestupanjski
prijenosnik prikazan na slici 1.3, koji zovemo mjenjač (na primjer kod vozila), možemo pisati na
osnovi jednadžbe (1.1), a za pojedine stupnjeve prijenosa:

( )

-----------------------------------------

Suprotni smjer vrtnje

Slika 3. Višestupanjski prijenosnik (mjenjač) vozila sa stupnjevanom promjenom prijenosnih omjera

Zdenko Čerin 6
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Tablica 1. Moguće vrijednosti prijenosnog omjera pri različitim kombinacijama kutnih brzina

OPIS GIBANJA
Prijenosnikom se kutna brzina pogonskog stroja smanjuje ili reducira. Širi naziv ovakvih
i>1 prijenosnika jest reduktori
Prijenosnikom se kutna brzina pogonskog stroja povećava. Širi naziv ovakvih prijenosnika
i<1 jest multiplikatori
i=∞ Posebnost kod bezstupnjevanih prijenosa ili kombiniranih pri pokretanju (n2=0)
i=0 Pri n1=0, kod pokretanja
i<0 Negativan. Smjer okretanja pogonske i gonjene strane suprotan
i>0 Pozitivan. Smjer okretanja pogonske i gonjene strane istovjetan

Pozitivan predznak (+) ovdje znači da se ulazno i izlazno vratilo prijenosnika okreće u istom smjeru, a
negativan (-) u suprotnom smjeru. Uobičajeno je da se pozitivnim predznakom obilježava smjer
okretanja kao kod kazaljki na satu (»udesno«).

Prijenosni se omjer kreće, teoretski, u širokim granicama (vidi tablicu 1).

1.4 Područje prijenosa

Pod pojmom područje prijenosa podrazumijevamo odnos najvećeg i najmanjeg prijenosnog omjera
nekog prijenosnika s promjenjivim prijenosnim omjerom, bez obzira na to radi li se o skokovitoj ili
kontinuiranoj promjeni prijenosnog omjera:

( )

Posebno, kada se radi o nestupnjevanoj promjeni prijenosnog odnosa, govorimo o podesivom području
umjesto o području prijenosa.

1.5 Skok prijenosa

Pod ovim pojmom podrazumijevamo odnos ili "razmak" dvaju susjednih stupnjeva prijenosa
prijenosnika sa stupnjevanom promjenom prijenosnih omjera.

( )

ii,ij - prijenosni omjeri dvaju susjednih stupnjeva prijenosa

U većini industrijskih prijenosnika (ne kod vozila!) sa stepenasto promjenjivim prijenosnim omjerima,
a posebno kod alatnih strojeva, traži se između pojedinih stupnjeva prijenosa jednak skok prijenosa.
To daje raspored područja prijenosa po geometrijskom redu. Ako se za takav prijenosnik zna najveći i

Zdenko Čerin 7
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

najmanji prijenosni omjer te broj stupnjeva prijenosa, može se izračunati skok prijenosa prema
jednadžbi:

√ √ ( )

Ako se radi o mjenjačima vozila, onda se nastoji u višim stupnjevima prijenosa odabrati manji skok
prijenosa nego u nižim. To je zbog toga što vozila vremenski više voze u višim stupnjevima prijenosa,
ali i zbog boljih karakteristika ubrzanja u cijelom voznom području.

1.6 Grupni prijenosnik

Često se kod industrijskih prijenosnika
takvih prijenosnika za vozila, dodaje u
obično s jednim stupnjem prijenosa ili
prijenosnik, a zadatak mu je, obično,
prijenosnih omjera.
sa skokovitom promjenom prijenosnog omjera, kao i kod
seriju (prije ili poslije prijenosnika-mjenjača) prijenosnik,
sa dva. Ovakva kombinacija prijenosnika zove se grupni
podvostručenje broja stupnjeva prijenosa, odnosno broja

1.7 Relativne brzine vrtnje

Brzine vrtnje pojedinih članova prijenosnika prema mirujućoj okolini zovu se apsolutne brzine. Ako se
pojedini elementi prijenosnika u dodiru gibaju jedan naspram drugog, onda govorimo o relativnoj
brzini između njih. Zavisno od predznaka pojedinačnih brzina, ova (relativna) brzina može biti manja
ili veća od pojedinačnih (apsolutnih) brzina. Relativna brzina kod prijenosnika vrlo je značajna pri
dimenzioniranju ležaja. Određivanje relativnih brzina obavlja se grafički ili analitički, najčešće kao
diferencija apsolutnih brzina (s obzirom na mirujuću okolinu). Na slici 4. vidi se određivanje relativnih
brzina iz Kutzbachova plana brzina.

Slika 4. Određivanje relativnih brzina iz plana brzina: a)-opći princip; b)-za članove A i B

Zdenko Čerin 8
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Vrijedi općenito:

ili

( )

( )

Na slici 3. prijenosnik vozila dobiva brzinu vrtnje nA od pogonskog stroja, a radni stroj, vozilo,
opslužuje brzinom nB .

Kako su pogonsko A i mjenjačko vratilo V u stalnom prijenosnom omjeru, zbog stalnog zahvata
zupčanika z1 i z2 (vidi sliku 3.), brzina vrtnje nV mjenjačkog vratila neovisna je o stupnju prijenosa i
iznosi

( ) ( )

U svakom stupnju prijenosa vrte se zupčanici s brojevima okretaja nAnV i odgovarajućim, zavisno od
toka snage nB . Ležaji, na gonjenom vratilu, uležištenih zupčanika, zbog stalnog zahvata sa
zupčanicima mjenjačkog vratila, orkeću se relativnim brzinama vrtnje kako slijedi:

( )

( ) ( )

( )

U jednadžbama (1.12) za "i" treba uvrstiti prijenosni omjer stupnja prijenosa za koji se traži relativna
brzina vrtnje.

Relativni brzina vrtnje između pogonskog i gonjenog vratila je (na mjestu njihova međusobnog
uležištenja prijenosni omjer i≈1), na temelju jednadžbi (1.12):

Zdenko Čerin 9
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

( ) ( )

Pozitivan ili negativan predznak u rezultatu proračuna relativnog broja okretaja znači da se pojedini
slobodni zupčanik okreće brže ili sporije od vratila na kome je uležišten.

1.8 Okretni momenti

Za jednostupanjski zupčasti prijenosnik (sl. 1) mora suma vanjskih momenata biti jednaka nuli:

( )

Također, za svaki pojedini element vrijedi (vidi sliku 5.)

Iz bilance snage TBnB =-TAnAηA slijedi:

( ) ( )

Slika 5. Odnosi okretnih momenata kod jednostupanjskih prijenosnika: TA=1 ; η=1; i = −2

Omjer momenata ulazne i izlazne strane prijenosnika zovemo stupanj pretvorbe momenta µ i za
promatrani primjer iznosi:

( )

Zdenko Čerin 10
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Slika 6. Okretni momenti na dvostupanjskom prijenosniku. Brojčane su vrijednosti za TA =+1 te i =+4

1.9 Snaga

Za poznati okretni moment i kutnu brzinu snaga se izračunava kao njihov produkt. Pri tome
razlikujemo snagu PA kao snagu koja ulazi u prijenosnik (apsolutna) i snaga P1 koja se pojavljuje na
prvom prijenosničkom elementu. Dakle, općenito vrijedi:

( )

U gornjoj jednadžbi snaga se dobiva u W za okretni moment u Nm i kutnu brzinu 1/s.

Slika 7. Primjer određivanja predznaka kod jednostupanjskog prijenosnika

Zdenko Čerin 11
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Prilikom proračuna snaga vrijedit će konvencija o predznaku snage prema [1], i to na osnovi toga
dovodi li se snaga na promatrani član prijenosnika ili se odvodi s člana. Dakle, vrijedi:

- predznak snage pozitivan je, ako snaga "dolazi" u promatrani član odnosno ako mu je ona pogonska i
- predznak snage je negativan kada snaga "odlazi" s promatranog člana, odnosno snaga je gonjena

Slika 8. Određivanje predznaka na primjeru dvostupanjskog prijenosnika

Ovakav način odabira predznaka vrlo je svrsishodan, osobito kod analize složenih prijenosnika bilo
koje vrste, jer nam predznak u rezultatu govori odmah i o smjeru okretanja, smjeru momenta i toku
snage.

1.10 Iskoristivost

Faktor iskoristivosti ili stupanj korisnog djelovanja prijenosnika predstavlja, kao i kod sličnih uređaja,
mjeru uspješnosti konstrukcije u pogledu što manjih gubitaka snage prilikom prolaska snage kroz
uređaj. Kod mehaničkih se prijenosnika, općenito, snaga gubi na mjestu prelaska snage s jednog na
drugi prijenosnički element (gubici ozubljenja, gubici proklizavanja tarenice itd.), ali i na ležajima,
zatim zbog bućkanja ulja, trenja u brtvama, gubitka zupčanika mjenjačkog vratila, ventiliranja kućišta
itd. Ukupni će stupanj djelovanja biti jednak produktu parcijalnih:

U gornjoj su jednadžbi:

( )

U gornjoj su jednadžbi:

- ukupni stupanj djelovanja prijenosnika

- stupanj djelovanja pojedinih prijenosničkih parova.
- gubici u ležajima cijelog prijenosnika ili jednog vratila ili pojedinačno
( )
gubici brtvljenja, bućkanja te ostali gubici. Obično se paušalno procjenjuju

Zdenko Čerin 12
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Za poznate veličine momenta odnosno snaga može se faktor korisnog djelovanja izračunati
(vrijednosti TB / TA dobivene, na primjer, mjerenjima):

( )

U gornjoj jednadžbi µ zovemo faktorom pretvorbe momenta, a υ faktorom pretvorbe brzine.

Ako se poznaju parcijalni gubici, može se jednadžba (1.18) pisati kao:

( )

1.11 Osnove dinamike prijenosnika

U dinamici prijenosnika susrećemo se većinom s problemima dinamike rotora odnosno diskova, kada
se radi o samom prijenosniku, a problem se proširuje i na translaciju kada prijenosnik gledamo kao dio
nekog sustava. Kada se radi o planetarnim prijenosnicima i složenim gibanjima radnog stroja, može se
pojaviti problem sfernog gibanja i problem efekta giroskopa. Zastupljena je i dinamika oscilatornog
gibanja sustava, većinom s jednim stupnjem slobode gibanja. Važnost dinamike osobito je važna kod
brzohodnih prijenosnika. U prigonskim sustavima najjednostavnijeg tipa, bez uključno-isključnih
spojki, mora pogonski stroj postići nazivnu brzinu vrtnje u nekom vremenu. Za to vrijeme, osim
postizanja nazivnog momenta, mora pogonski stroj proizvesti i moment za ubrzanje vlastitih masa,
masa prijenosnika i masa radnog stroja. Većinu glavnih članova prijenosnika (remenice, tarenice,
zupčanici itd.) smatramo krutim tijelima. Za ovaj slučaj diferencijalna jednadžba gibanja glasi:

( )

Ovdje je

- dinamički moment inercije

- kutna brzina
- moment pogonskog stroja
- moment otpora radnog stroja

U slučaju da je TA -TB neka funkcija vremena, množenjem sa dt i integriranjem od 0 do t dobit će se:

∫( )

Kako je građa spomenutih elemenata takva da zapravo većinu momenta inercije čini masivni vijenac
(zupčanika, remenice, tarenice), to se ovdje može koristiti reducirana masa. Za ovakve slučajeve
reducirana masa iznosi:

( )

Zdenko Čerin 13
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

a polumjer inercije:

√ √

Ako se umjesto polumjera inercije uvede promjer inercije Di = 2i, može se napisati:

( ) ( )

odnosno

( )

Veličina zove se zamašni moment i još uvjek se često koristi u praksi umjesto momenta inercije
mase.

Zdenko Čerin 14
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

2. KONSTRUKCIJSKE I FUNKCIONALNE ZNAČAJKE TARNIH PRIJENOSNIKA

2.1 Princip rada i podjela

Kod tarnih prijenosnika prenosi se gibanje od jedne tarenice na drugu samo trenjem dodirnih površina.
Zbog toga može kod tarnih prijenosnika doći do proklizavanja, a i puzanja. Najjednostavniji oblik
tarnog prijenosnika su dvije tarenice u obliku valjaka (sl. 9). Pogonska tarenica 1 tlači silom FN na
gonjenu tarenicu 2.
Time se silom trenja omogućava prenošenje okretnog momenta Tl i njegovo
pretvaranje u omjeru polumjera tarenica

( )

Razlikujemo tarne prijenosnike sa:

a) konstantnim prijenosnim omjerom,
b) s mogučnošću kontinuirane promjene prijenosnog omjera,
c) s mogućnošću reverziranja gibanja.

Tarni prijenosnici odlikuju se jednostavnom izradom, malim razmakom osi i niskim troškovima
održavanja.

Slika 9. Osnovni principi rada tarnih prijenosnika s paralelnim vratilima

Proklizavanje je određena mogućnost zaštite protiv preopterećenja. Konstruktivno se mogu vrlo

jednostavno oblikovati prijenosnici s mogućnošću kontinuirane promjene prijenosnog omjera.
Nedostatak tarnih prijenosnika je puzanje, koje se ne može izbjeći, te potreba za relativno velikim
tlačnim silama, što opet izaziva visoko opterećenje ležaja. Vijek trajanja tarnih prijenosnika i snage
koje se mogu prenositi zavise od svojstava materijala tarenica (tvrdoća, čvrstoća, otpornost na
trošenje).

Zdenko Čerin 15
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

2.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom

Služe za prijenos manjih snaga, kod malih razmaka osi. Na slici 10 prikazani su neki primjeri izvedbi
prijenosnika s konstantnim prijenosnim omjerom.

Slika 10. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom

a) tarni prijenosnik S tarenicama u obliku valjka; b) tarni prijenosnik sa stožastim tarenicama; e) tarni
prijenosnik s pomoćnim tarenicama; d) ožljebljenje tarenice

Na prijenosnicima prikazanim na slici 10a i b ostvaruje se sila kojom tarenice pritiskuju jedna na
drugu pomoću opruga. Zbog toga tarenica na koju djeluje opruga mora biti pokretljiva. Kod stožastih
tarenica prijenosni omjer ⁄ (kod kuta koji zatvaraju osi vrtnje 90°). Stožaste tarenice
trebaju za prijenos jednako velikog okretnog momenta manju silu pritiska tarenica. Tarni prijenosnik
prema slici 10c omogućuje da obje tarenice budu čvrsto uležištene, a silu pritiska tarenica stvaraju
pomoćne tarenice. Da bi se smanjilo opterećenje ležaja upotrebljavaju se ožlijebljene tarenice, sl. 10c
(kut žlijeba α ≈ 30 do 40°).

Sila pritiska ožlijebljenih tarenica iznosi:

⁄ ( )

FA --- sila pritiska tarenica [N]

--- komponenta sile pritiska, koja djeluje okomito
na bokove žlijeba [N]

Slika 11. Tarni prijenosnik s konstantnim prijenosnim omjerom i mogućnošću automatskog

prilagođavanja sile pritiska tarenica na snagu koja se prenosi

Zdenko Čerin 16
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Suvremene konstrukcije omogućuju da se sile pritiska tarenica automatski prilagođuju visini snage
koju treba prenijeti (sl. 11). Motor 5 zajedno sa pogonskom tarenicom 1 smješten je na postolje 3
okretno oko točke O3. Na drugom slobodnom kraju djeluje nastavljiva opruga 4. Dano rješenje vrijedi
samo za naznačeni smjer vrtnje. Položaj okretištar O3 treba birati tako da kut (vidi sl. 11) dobiven
spojnicom DO3 i O2O1 bude veći od kuta trenja φ (kod tarenica s gumenim vijencem α ≈ 42 do 45°).
Sila opruge FOP dimenzionira se prema sili pritiska tarenica u stanju mirovanja FNO (ta sila iznosi oko
10 % pogonske sile pritiska tarenica) iz uvjeta ravnoteže:

( )

FOP sila opruge [N]

FG sila koja proizlazi iz težine [N]
FNO normalna sila koja djeluje na liniji dodira [N]
i1,i2 ,i3 pojedine udaljenosti prema slici [m]

Slika 12. Početno i pogonsko stanje tarnog prijenosnika sa sl. 11.

a) početak gibanja; b) pogonsko stanje; e) grafičko utvrđivanje sile u ležaju

U početku rada (sl. 12a) raste obodna sila motora FMOT polagano, nastojeći da dosegne veličinu
obodne sile potrebne za savladavanje otpora gonjenog stroja FOTP (FMOT«FOTP odnosno sile prijanjanja
kod stavljanja u pogon FRO). U tom periodu kada FMOT mora najprije doseći silu otpora FOTP nastojat
će pogonska tarenica 1 da se nekako popne na gonjenu tarenicu, koja još stoji. To će dovesti do
nagibanja okretnog postolja u smjeru strelice, oko okretišta O3 (sl. 11). Ovom gibanju doprinosi i
moment statora elektromotora suprotan u početku gibanja momentu rotora.
U početku stoji na raspolaganju sila trenja . Spomenutim nagibanjem postolja povećava
se sila pritiska tarenica, odnosno sila trenja ( ),dok ne dosegne (sl.
12b).

Zdenko Čerin 17
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

2.3. Tarni prijenosnici s mogućnostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera

Na sl. 13a shematski je prikazan tarni prijenosnik s tarenicama u obliku kružne ploče i u obliku valjka,
za razliku od sl. 13b, na kojoj jedna tarenica ima oblik stošca, a druga oblik valjka. Na slikama dane su
i funkcionalne zavisnosti brzina vrtnje, okretnih momenata i obodnih sila od položaja pokretljive
tarenice.

Slika 13. Tarni prijenosnici (varijatori) s mogućnošću kontinuirane promjene prijenosnog omjera
a) tarenice u obliku kružne ploče i valjka; b) tarenice u obliku stožnika i valjka

Tarni prijenosnik prikazan na sl. 13a, jednostavna je oblika i nalazi zato primjenu i pored toga što je
iskoristivost niska, a trošenje visoko. Pogon može uslijediti bilo od tarenice u obliku valjka bilo od
kružne ploče. I kod tarnog prijenosnika prikazanog na sl. 13b pogon može dolaziti od stožaste tarenice
i od tarenice u obliku valjka. U prvom slučaju (sl. 13a) je brzina vrtnje n2 proporcionalna recipročnoj
vrijednosti x, a u drugom je brzina vrtnje nl proporcionalna razmaku x. Tarenice mogu, osim
prikazanih na sl. 13, imati i drugačije oblike. Iz različitih mogućnosti izbora oblika tarenica i njihovog
međusobnog položaja treba birati one kod kojih je puzanje, potrebna sila pritiska tarenica i time
izazvano opterećenje materijala, najniže.

Zdenko Čerin 18
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Na izbor oblika rotacionog tijela tarenica postavljaju se slijedeći zahtjevi:

 Tijelo se mora dati u odgovarajuće visokoj kvaliteti lako izraditi.

 Tangencijalno puzanje (vidi 11.4.), koje se posebno kod prijenosnika s mogućnošću
kontinuirane promjene prijenosnog omjera ne može izbjeći, treba da je
po mogućnosti što niže.
 Naprezanje materijala na mjestima dodira izazvano silom pritiska tarenica,
treba da je po mogućnosti što niže.
 Mora postojati mogućnost ugradnje više jednakih rotacionih tijela, da bi
se povećala mogućnost nastavljanja i prijenosa snage.

Na slici 14. prikazani su prijenosnici dobiveni sparivanjem tarenica jednostavnih rotacionih oblika
(valjci, stošci, skraćeni stošci, kružne ploče ili kugle.)

Slika 14. Razni oblici rotacionih tarenica

a) kružne ploče i valjak; b) stožac i šuplji stožac; e) stožac i tanjurasta ploča; d) stožac i šuplji stožasti prsten; e)
stožac i prsten; 1) stošci i valjak; g) tanjuraste ploče i stošci; lt) toroid i kugla; i) toroid i kugla

Zdenko Čerin 19
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

2.4. Osnove proračuna

Svi tarni prijenosnici mogu se svesti približno na sparivanje stožastih tijela. Dopunski stošci, koji se
uzimaju kao osnova za proračun, dobivaju se tako da se pri dodiru. u točki (sl. 15a) provlači kroz
točku dodira D, a pri dodiru u liniji (sl. 15b) kroz sredinu linije dodira, zajednička tangenta na
rotacionu krivulju. Tangenta prolazi meridijainim presjekom rotacionih tijela i siječe osi vrtnje u
točkama Sl i S2. Tangenta je zajednička izvodnica dopunskog stošca i zatvara s osima vrtnje kutove δl i
δ2. Osi vrtnje sijeku se u točki SA pod kutom ∑.

Slika 15. Opći prikaz tarnih prijenosnika s mogućnošću promjene prijenosnog omjera
a) prijenosnik s dodirom u točki; b) prijenosnik s dodirom u liniji

Pri istraživanju može se tarni prijenosnik bilo kakvog rotacionog oblika tijela tarenica svesti na
prijenosnik sa tarenicom u obliku punog ili skraćenog stošca. To znači da se i svi rezultati dobiveni
istraživanjem tarnih prijenosnika sa stožastim tarenicama mogu primijeniti na prijenosnike s
proizvoljnim oblikom tarenica. Cilindrične i pločaste oblike tarenica treba promatrati kao specijalne
slučajeve stožaca,

Slika 16. Komponente sila pritiska tarenica

Zdenko Čerin 20
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Prijenos momenta od jedne tarenice na drugu vrši se trenjem, Tarenice tlače jedna na drugu silom FN
Obodna sila Ft koju je moguće prenijeti zavisi od sile FN i koeficijenta trenja μ:
( )

( )

ν stupanj iskorištenja (ν =0,75 do 0,8),

μ koeficijent trenja,
T1 okretni moment, [N]
d1 srednji promjer pogonske tarenice. [N]

Sa slike 16 vidljivo je da se sila pritiska tarenica razlaže na komponente koje kao aksijaIne i radijalne
sile opterećuju ležaje. Veličine pojedinih komponenata iznose:

( )

( )

FN normalna sila, [N]

FA1, FA2 aksijalne komponente sile FN, [N]
FR1, FR2 radijalne komponente sile FN, [N]
δ 1, δ 2 kutovi koje zatvaraju izvodnice stožaca i osi vrtnje [°]

2.4.1. Elastično i diferencijaino puzanje, brzine klizanja, sile

2.4.1.1. Elastično i diferencijaino puzanje

Pri razmatranju brzina koje se javljaju u pojedinim točkama na liniji dodira (vidi sl. 16) razlikujemo tri
slučaja:
1) Točke S1, S2 i SA poklapaju se.
2) Točke Sl, S2 i SA ne poklapaju se, ali se ne prenosi ni okretni moment.
3) Točke S1, S2 i SA ne poklapaju se, okretni moment se prenosi.

Slika 17. Elastično puzanje

Zdenko Čerin 21
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

a) tok elastičnih deformacija površinskih slojeva materijala pogonske i gonjene tarenice; b) tok
naprezanja površinskih slojeva materijala tarenica; c) tok brzina pogonske i gonjene tarenice

Ako se točke S1, S2 i SA poklapaju, onda su obodne brzine svake točke linije dodira međusobno
jednake. Pri tome dolazi kod prijenosa okretnog momenta do tzv. elastičnog puzanja. Na sl. 17a
pokazan je tok elastičnih deformacija površinskih slojeva materijala tarenica izazvanih naprezanjem
površinskih slojeva. Naprezanja (sl. 17b) ne mijenjaju se u točki 1 početka dodira (sl. 17a) nego tek od
točke 2, kada sila trenja preostale površine nalijeganja, dana kutom αk, postane manja od obodne sile.
Na sl. 17c prikazan je tok obodnih brzina pogonskog i gonjenog zupčanika, iz koje se vidi da gonjeni
zupčanik zaostaje za pogonskim, dolazi do tzv. elastičnog puzanja. Veličina puzanja je ovisna od
elastičnih svojstava materijala i veličine obodne sile koju treba prenijeti. Zbog elastičnog puzanja, koje
iznosi 0,5 do 1% obodne brzine, prijenosni omjer ne odgovara više omjeru gonjene i pogonske
tarenice. Budući da je elastično puzanje relativno nisko, može biti i zanemareno.
Ne poklapaju li se točke Sl' S2 i SA' obodne brzine jednake su tada samo u jednoj točki linije dodira.
Tu točku nazivamo kinematskom točkom, a označujemo sa C. U svim ostalim točkama dodirne linije
obodne brzine međusobno su različite, pa nastaje tzv. diferencijalno puzanje. Posljedica ovog puzanja
je trenje i gubici trenjem na mjestima dodira, čak i ako se ne prenosi okretni moment.

2.4.1.2. Brzine klizanja

Slika 18 prikazuje odnose brzina tarnog prijenosnika sa stožastim tarenicama, ako se ne prenosi
okretni moment. U tom slučaju je brzina dodirne točke D jednaka za obje tarenice, pa u toj točki ne
dolazi do klizanja.

Slika 18. Brzine klizanja tarnog prijenosnika sa stožastim tarenicama

Zdenko Čerin 22
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Najveće brzine klizanja javljaju se na oba kraja dodirne linije i moraju biti zbog ravnoteže međusobno
jednake. Brzine klizanja mogu se izračunati iz geometrijskih odnosa obiju stožastih tarenica.

( )

( ) ( ) ( )

( ) ( )

( ) ( )

maksimalna brzina klizanja [m/s]

, maksimalne obodne brzine [m/s]
, srednji promjer stožastih tare nica [m]
duljina linije dodira [m]
, kutne brzine tarenica [rad/s]
, kut koji zatvaraju izvodnice dodirnih stožaca i osi vrtnje [°]
je kutna brzina oko dodirne točke D i oko kinematske točke C [rad/s]
prijenosni omjer

2.4.1.3. Sile

Slika 19. Specifična opterećenja, brzine klizanja, specifične sile trenja

a) specifično opterećenje; b) brzine klizanja; d) specifične sile trenja

( )
FR sila trenja, [N]

Zdenko Čerin 23
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Sila trenja na sl. 19c djeluju iznad i ispod kinematske točke u suprotnim smjerovima, s obzirom da
trenje djeluje suprotno smjeru obodne brzine. Na slici 19c vidljivo je da se sile trenja proizašle iz
diferencijalnog puzanja, troše ukupno na trenje koje odgovara trenju kod bušenja. Iz toga proizlazi da
se tarenicama može prenositi okretni moment ako se smanje sile trenja, koje nastaju kao rezultat
diferencijalnog puzanja, a djeluju suprotno smjeru obodne sile, Da bi se to postiglo ne smije se
kinematska točka C poklapati sa dodirnom točkom D. Time se mijenjaju odnosi brzina i sila uzduž
linije dodira. Na slici 20 vidi se kako treba da su raspoređene sile trenja i brzine klizanja da bi se
ostvarila mogućnost prijenosa okretnog momenta.

Slika 20. Sile trenja i brzine klizanja kada postoji mogućnost prijenosa određene obodne sile

Obodna brzina pogonske tarenice veća je u točki D nego obodna brzina gonjene tarenice. Označimo li
sa ̅̅̅̅ duljinu za koju je pomaknuta točka C od središta linije dodira D, a sa lF duljinu za koju je
pomaknuta točka djelovanja sile od središta linije dodira, dobivamo prema slici 20:

[( ̅̅̅̅ ) ( ̅̅̅̅ )] ( )

̅̅̅̅
( )

̅̅̅̅
( )

normalna sila [N]

obodna sila [N]
duljina linije dodira [m]
̅̅̅̅ duljina za 'koju je pomaknuta točka C od središta linije dodira D [m]
duljina za koju je pomaknuta točka djelovanja sile od središta linije dodira [m]
stupanj iskorištenja
koeficijent trenja

Zdenko Čerin 24
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

2.5. Proračun tarnih prijenosnika

2.5.1. Proračun kontaktnih naprezanja

Na dodirnim površinama dolazi djelovanjem opterećenja do kontaktnog naprezanja. Prekoračenjem

kontaktne čvrstoće nastaje pojava rupičavosti (pitting). Diferencijalnim i elastičnim puzanjem dolazi
do trošenja, pa je vijek trajanja time ograničen. Osim toga, trenjem se razvija toplina na mjestima
dodira, koja može dovesti do nedopuštenog zagrijavanja na mjestima dodira. Zato se tarne
prijenosnike treba proračunati na kontaktna naprezanja. na trošenje i na zagrijavanje. Kontaktna
naprezanja računaju se po Hertzovoj jednadžbi:

√ ( )

maksimalna kontaktna naprezanja površine dodira [N/mm2]

dopuštene vrijednosti dinamičke izdržljivosti kontaktnih naprezanja za razne
[N/mm2]
kombinacije materijala tarenica
sila kojom su tarenice međusobno pritiskivane [N]
relativni modul elastičnosti [N/mm]
duljina deformirane dodirne površine [mm]
relativni polumjer zakrivljenja tarenica u presjeku okomitom na liniju dodira [mm]

2.5.2. Proračun trošenja

Za proračun trošenja polazi se od gubitka snage koja se troši trenjem na dodirnoj površini. I ovdje se
zbog lakšeg razumijevanja polazi od pojednostavnjenog modela. Na slici 21 prikazane su brzine
klizanja i opterećenje.

Slika 21. Raspored brzina klizanja i opterećenja za dodir u liniji

Zdenko Čerin 25
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

Prema sl. 21 iznosi:

[( ̅̅̅̅ ) ( ̅̅̅̅ ) ( ̅̅̅̅ ) ( ̅̅̅̅ )] ( )

̅̅̅̅
[ ( ) ] ( )

( )

̅̅̅̅
[ ( ) ] ( ) ( )

( ) ( )

( )

( )

( ) ( )

( )
( ) ( )

stupanj gubitaka
snaga trenja [W]
dovedena snaga [W]
obodna sila [N]
obodna brzina tarenice [m/s]
polumjer pogonske tarenice [m]
kutna brzina pogonske tarenice [rad/s]
stupanj iskorištenja
normalna sila [N]
koeficijent trenja
, kutovi koje zatvaraju izvodnice stožaca i osi vrtnje [°]
prijenosni omjer
faktor
duljina linije dodira [m]
faktor gubitaka

Da bi se utvrdilo trošenje, polazi se od postavke da je za trošenje jedinice volumena potrebno obaviti

određeni rad. Taj rad zavisi od materijala i podmazivanja.

( )

Zdenko Čerin 26
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

volumen trošenja [mm3]

specifični rad trošenja [Nmm/mm3]
snaga trenja [Nmm/s]
vrijeme trajanja pogona [s]
debljina istrošenog sloja [mm]
površina trošenja [mm2]

( )
( )

Ako se želi izraziti vijek trajanja u satima, jednadžba glasi:

( )
( )

vijek trajanja u satima [h]

dopuštena debljina trošenja tarenica [mm]
snaga koja se dovodi [kW]
duljina linije dodira [mm]
srednji promjer pogonske tarenice [mm]
, kutovi izvodnica dodirnih stožaca i osi vrtnje [°]
prijenosni omjer

Vijek trajanja može se birati zavisno od primjene, učestalosti i održavanja prijenosnika između Lh =
100 do 10000 sati. Mjera dopuštenog trošenja tarenica Δδdop ravna se pri upotrebi obloga od gume ili
od plastike prema debljini same obloge i može da iznosi 0,66 do 0,75 debljine obloge.

2.5.3. Proračun zagrijavanja

Proračun zagrijavanja dobiva se iz toplinske bilance. Naime, ako se sredstvo za podmazivanje ne hladi
mora se cijela razvijena količina topline trenja odvesti preko površine kućišta.

( )

( ) ( ) ( )

( )

snaga koja se troši trenjem na jednom tamom mjestu [W]

snaga (toplina) koja se odvodi površinom kućišta [W]
snaga koja se dovodi [W]
stupanj gubitka na mjestu trenja
faktor gubitka izračunava se, zavisno od oblika površine dodira
koeficijent prijelaza topline [W/K·m2]
temperatura na površini kućišta [K]
temperatura okolnog medija [K]

Zdenko Čerin 27
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

površina kućišta (izračunava se iz crteža) [mm2]

Ako u prijenosniku ima više tarnih mjesta, dobiva se ukupna snaga koja se troši trenjem iz sume:

- ukupna snaga koja se troši trenjem

( )

2.5.4. Iskoristivost

Ukupna iskoristivost dobiva se kao produkt parcijalnih iskoristivosti mjesta prijenosa snage i
iskoristivosti ostalih mjesta trenja:
- ukupna iskoristivost
( )

Iskoristivost tarnih mjesta preko kojih se prenosi snaga proizlazi iz stupnja gubitaka:
- iskoristivost tarnih mjesta
( ) ( )

Iskoristivost pojedinog ležajnog mjesta (za valjne ležaje):

Zdenko Čerin 28
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

2.6. Materijali za izradu tarenica

Na dodirnim površinama dolazi djelovanjem opterećenja do kontaktnog naprezanja. Prekoračenjem

kontaktne čvrstoće nastaje pojava rupičavosti (engl., pitting). Diferencijalnim i elastičnim puzanjem
dolazi do trošenja, pa je vijek trajanja time ograničen. Osim toga, trenjem se razvija toplina na
mjestima dodira, koja može dovesti do nedopuštenog zagrijavanja na mjestima dodira.
 Tarenice od metala (čelik/čelik) trebaju zbog niskih koeficijenata trenja (μ ≈ 0,04 do 0,08;
podmazivano uljem) biti međusobno tlačene visokim silama, što dovodi do visokih
opterećenja ležaja. Najčešća upotreba sparivanja čelik/čelik je kod tarnih prijenosnika, s
mogučnošću kontinuirane promjene prijenosnog omjera. Omogućuju prijenos velikih snaga,
uz male gubitke i duži vijek trajanja, jer visoka kontaktna opteretivost i otpornost protiv
trošenja, podnosi visoke sile medusobnog tlačenja tarenica. Kao materijal dolazi u obzir
kaljeni čelik s HRC = 60 (najfinije obrađen). Tarenice se podmazuju uljem. Ako je
diferencijalno puzanje nisko, tarenice mogu raditi i na suho.
 Tarenice od sivog lijeva također rade na suho. Sivi lijev je u prednosti ako su tarenice
složenog oblika ili velikih dimenzija. Dopuštena kontaktna naprezanja tarenica od sivog lijeva
niža su od onih koji vrijede za čelik. Kombinacije SL/SL vrlo su rijetke. Najčešće se sivi lijev
kombinira s gumom ili prešanom plastičnom masom.
 Tarenice od gume sparivane s tarenicama od čelika ili sivog lijeva imaju vrlo visok koeficijent
trenja (μ ≈ 0,8, kod rada nasuho), pa sila međusobnog tlačenja tarenica može biti niska. Tarni
prijenosnici s jednom tarenicom od gume, a drugom čelika ili sivog lijeva rade vrlo tiho, ali su
po mogućnosti prijenosa snage dosta ograničene. Najčešće se upotrebljavaju za tarni prijenos s
konstantnim prijenosnim omjerom. Diferencijalno puzanje treba da je nisko. Zbog velike
deformacije tarenice od gume nastaje jako zagrijavanje (oko 60 ºC do 70 ºC). Guma koja se
upotrebljava za tarenice tvrdoće je 80 do 90 Shorea, velike je otpornosti na trošenje, a
postojana je prema temperaturi i starenju. Materijali tarenica mogu biti i plastični materijali
(slojeviti prešani materijali tipa 2081 do 2083; DIN 7735), laminati prešanog drveta (lignofol),
koji se sparuju s tarenicama čelika ili sivog lijeva. Koeficijent trenja iznosi kod mekših vrsta μ
≈ 0,45, a kod tvrdih μ ≈ 0,4.

Zdenko Čerin 29
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

3. ZAKLJUČAK

Tarni prijenos je strojni dio kojim se prenosi gibanje od jedne tarenice na drugu samo trenjem
dodirnih površina. Zbog toga može kod tarnih prijenosnika doći do proklizavanja, a i puzanja.
Tarni prijenosnici odlikuju se jednostavnom izradom, malim razmakom osi i niskim troškovima
održavanja. Proklizavanje je određena mogućnost zaštite protiv preopterećenja. Nedostatak tarnih
prijenosnika je puzanje, koje se ne može izbjeći, te potreba za velikim tlačnim silama, što opet izaziva
visoko opterećenje ležaja. Vijek trajanja tarnih prijenosnika i snage koje se mogu prenositi zavise od
svojstava materijala tarenica (tvrdoća, čvrstoća, otpornost na trošenje).

 Tarni prijenos s konstantnim prijenosnim omjerom

Služi za prijenos manjih snaga i za manje razmake osi vratila. Tlačna sila između tarenica može se
ostvariti oprugom, pa tarenica na koju djeluje opruga mora biti pokretljiva. Stožaste tarenice trebaju za
prijenos jednako velikog okretnog momenta sile, manju silu pritiska tarenica. Suvremene konstrukcije
omogućuju da se sile pritiska tarenica automatski prilagođuju visini snage koju treba prenijeti.

 Tarni prijenos s mogučnošću kontinuirane promjene prijenosnog omjera

Mogu se izvesti razne izvedbe tarenica za takav pogon. Uobičajene su kombinacije kružna ploča s
valjkom ili stožac i valjak. Iz različitih mogućnosti izbora oblika tarenica i njihovog međusobnog
položaja treba birati one kod kojih je puzanje, potrebna sila pritiska tarenica i time izazvano
opterećenje materijala, najniže. Elastično puzanje treba iznositi do 1% obodne brzine.

Zdenko Čerin 30
Elementi konstrukcija II Tarni prijenos snage i gibanja

4. LITERATURA

[1] Karl-Heinz Decker: "ELEMENTI STROJEVA", Tehnička knjiga Zagreb, 1975.

[2] Milan Opalić: " PRIJENOSNICI SNAGE I GIBANJA ", Sveučilišni udžbenik,
Zagreb, 1998.

Zdenko Čerin 31