Larousse - Tajna Društva

TAJNA DRUTVA
PRIPREMIO
Jean-Franois Signier
U SURADNJI S
Renaud Thomazo
Naslov izvornika :
Les socitats secrtes
Copyright 2005. LAROUSSE
* KOJU SU VJERU IMALI GALSKI DRUIDI? * ZATO SE KABALA VRAA U MODU? * KAKVO JE PRAVO LICE TEMPLARA? * ODAKLE DOLAZI MAFIJA? * KAKO JE ORGANIZIRANA ZLOGLASNA AL-QAIDA? -o- -o- -o- -o- -oSVA TA PITANJA I JO MNOGO DRUGIH - UKUPNO 70 - OBRAENA SU U OVOJ KNJIZI KOJA PRUA ISTODOBNO NAJNOVIJE SPOZNAJE O TIM TEMAMA I UITAK ITANJA IVE I ZANIMLJIVE PRIE. -o- -o- -oKNJIGA OTKRIVA ITATELJU SVIJET TAJANSTVENIH INICIJACIJA, OBREDA, POTRAGA I UROTA.
EQ2007
Predgovor
ko eli podii veo s tajnih drutava, brzo e shvatiti da su ona pratila povijest ovjeanstva od samih poetaka. U neolitskim skupinama arobnjaci i amani prenosili su malom broju odabranih povlasticu komuniciranja s duhovima. U antikim gradovima ivjeli su jedni uz druge slubeni i javni kultovi s tajnama koje su bile nedostupne svjetovnjacima, a na rubu velikih religija uvijek su nastajale sekte u kojima je otkrivenje na paradoksalan nain trebalo ostati skriveno. Tajna koja ostaje skrivena esto je duhovna, katkad ezoterina, ali politika sfera ne bjei od elje da se u sklopu drutva koje sve vie eli ovladavati svim aspektima postojanja izgradi druga organizacija, koja e zbog toga to se ne moe staviti na mjesto drave ili neke druge crkve, koje su sveprisutne, djelovati u ilegali.
U prirodi je tajnih drutava i nedvojbeno u njihovoj funkciji da izbjegavaju povijest ili da se u njoj javljaju tek privremeno. S obzirom na tiinu koja je ukotvljena u praksi njihovih kultova i tajnost potrebnu za uvanje znanja za koje tvrde da ga posjeduju, njih nema u povijesti ljudi, koja je ipak povijest drutava. I sama ta injenica ini ih tako fascinantnima. Fascinacija je to vea to svatko primjeuje da je odreen broj njih imao vanu ulogu i da e za neke i dalje biti nejasni, ali utjecajni akteri u politikom, drutvenom i duhovnom ivotu naih drutava. Tu je dobro usidreno uvjerenje, mjesto svih matanja i najluih glasina, od "masonske urote" do pretpostavljenog utjecaja Opus Dei, od "velikoga djela" alkemije do svemone mafije. injenica to su tajna upuuje na zle namjere i potkrepljuje sumnju. I napokon, kako danas zanemariti presudnu ulogu carbonara u Europi 19. stoljea ili mo amerikoga Ku Klux Klana? U oima svjetovnoga ovjeka sve se to lagano mijea, dajui prednost najuzbudljivijim ili najudnijim tumaenjima. Templarski red koji je nestao u 14. stoljeu navodno je jo meu nama kao uvar neizrecive tajne koju nedvojbeno dijele rosenkreuzeri ili lanovi nekog ceha ili pak slobodni zidari, ako svi i ne sudjeluju u istoj i velikoj zavjeri... Zna se kako su jo nedavno bile popularne te teze! Otkriti dio onoga to su bila i to jo jesu odreena tajna drutva meu onima najpoznatijima - to nije najmanji paradoks - znai osvijetliti mranu stranu povijesti, ali i obnoviti neke potrebne istine.
>>>Tajna vjerska drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . . . . . . .6 >>>Tajna inicijacijska drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . .76 >>>Tajna politika drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . . . .130 >>>Tajna zloinaka drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . . 196
Tajna Drutva
Tajna vjerska drutva

Ljudska drutva, ak i ona najprimitivnija, uvijek su se ustrojavala zbog vjerovanja, dogmi, postupaka koji povezuju ljude s nekom transcendentnom vjerom. Postoji neto ili netko tko izlazi iz uskog okvira ovjeanstva i s njim je mogue stupiti u kontakt - poruka je koju daju vjere koje su preuzele i kodificirale dogme.
A PUTU BOGA ILI BOGOVA UVIJEK SU
nice smrtnika. Tajna se oituje na razliite naine. Najoitija je tajna pripadnosti. To je primjerice sluaj kod druza ili alavita koji su stoljeima prakticirali taqiyu ili "dvolinost" kako bi izbjegli progone, ali i da bi bolje ouvali svoj kult. Identitet lanova Brae istoe, izraelske sljedbe iz 10. stoljea, koji su u meuvremenu stvorili vano knjievno djelo, jo se danas ne zna. Ovdje nalazimo dvostruku znaajku koja je svojstvena tim skupinama. Zatvorena drutva su esto progonile slubene religije iz kojih su ona vie-manje proistekla i kojima su katkad mogla ugroziti autoritet i dominaciju. To je npr. sluaj s gnosticima koie su kranski autori snano optuivali ili manihejcima koji su udaljili od sebe zoroastersko sveenstvo. S druge strane veina tih skupina iskazivala je veliki prezir prema drugim obredima, pa otuda njihova elja da se u to ne mijeaju. Zato su privrenici antikoga orfizma redovito odbijali prisustvovati svetkovinama u grkim gradovima. Prakticiranje tajne ne odnosi se samo na identitet lanova nekoga vjerskog drutva, nego se odnosi ponajprije moda na poruku kojoj su oni privreni i iji su iskljuivi korisnici. Ta poruka openito proizlazi iz otkrivenja upuenog veoma malenom broju osoba. To je bio sluaj s gnostikim sektama iji su lanovi tvrdili da su im povjerene skrivene tajne to ih je
postojale dvije staze. Prva, najrairenija, je egzoterina. Ona se sastoji od poruke namijenjene veem bro-
ju ljudi. Tri religije Knjige, judaizam, kranstvo i islam po prirodi su egzoterine religije; biblijski proroci Isus ili Muhamed bili su nositelji boanske rijei svima pristupane. Ali na rubu tih velikih kultova postoji druga staza pristupa boanskome, koju karakterizira njezin ezoterian i elitistiki aspekt. Ezoterian zasigurno, jer utrti put ima za cilj preoblikovati bia "iznutra", pretvarajui ih u posveene. Elitistiki zato to su ti privrenici malobrojni i smatraju se akom izabranih kojima je namijenjen pravi spas. Pristae ezoterinoga puta svijet, uostalom, dijele na dvije kategorije osoba: posveene, koji jedini mogu teiti pravoj istini, i ostatak ljudi koji se kvalificiraju kao "neznalice", "bezbonici" ili jednostavno "svjetovnjaci" koji nisu sposobni primiti boansko otkrivenje. Ta koncepcija navodi posveene mukarce ili ene da se nalaze u ezoterinim i zatvorenim bratstvima koja uvaju nauk i posebne obrede to je jamstvo najvie duhovne nagrade. Tako se tajna nalazi u sreditu tih vjerskih drutava. Ona je njihovo vezivno tkivo, temelj; bez nje nestaje dar povlatene veze s boanstvom, a sljedbenici su izloeni sudbini zajedF O T O G R A F I J A NA P R E T H O D N O J STRANICI: Ovaj jedini preivjeli u eljeznikoj nesrei u Beninu je u punom transu kulta vudu. Obredi i mo te religije u isti mah privlae i zastrauju.
Sadraj
Isus nakon uskrsnua otkrio apostolu Ivanu. Samo se nekolicina onih koji su bili posveeni u te tajne mogla nadati da e stei vjeni ivot. Ta shema vrijedi za velik dio starih tajnih drutava koji su priopavanje tajni uinili temeljem svojega nauka. I danas velik broj vjerskih sljedbi svojim lanovima prikazuje u lijepom svjetlu priopenje neizmjerne tajne, igrajui esto na kartu njihove naivnosti ili oaja... Ima jo jedno podruje u kojem prevladava tajna: to je podruje kultova. Religija obvezuje, slavljenje kulta je svojstvo veine tajnih vjerskih drutava. Te ceremonije koje su nerazdvojne od poruke koja se odailje privrenicima esto su ostale neprobojne sve do naih dana. Moemo samo zamisliti prizor kojem je morao prisustvovati faraon, vrhovni sveenik upuen u arkane egipatske religije. O kultu eleuzinskih misterija, povezanih s Demetrinim ili Perzefoninim kultom, ne znamo nita. Kao i kod velikih religija, obred osigurava koheziju zajednice, a odravati ga skrivenim pred oima neposveenih, znai dodati mu auru tajnovitosti koji napokon uvjerava svakog lana da s ostalima dijeli iste kretnje, iste rijei to ih znaju samo oni, uvrujui ga u njegovoj vjeri. U tiini egipatskih misterija Stroga duhovnost orfizma Orgijastian Dionizov kult Eleuzinski misteriji Antiki proroci i vraevi Kibela, Izida, Mitra... Tajanstveni istok u Rimu U srcu keltskoga svijeta, druidi Eseni: sekta na izvorima kranstva? Gnostike sekte i Kristova tajna Izmeu sjene i svjetlosti borba manihejaca "Prava rije" Shingonaa Duhovni grad Brae istoe Iz sjene brda na vrh moi: alaviti Ve tisuu godina druzi Tarqa, islamska tajna bratstva Kabalisti inicirani u tajne Biblije Vrtei dervii ili ples za molitvu Od hereze do legende, katari . . . Politike ambicije Bijeloga lotosa Sumnjivo dobrotvorstvo Drube Svetoga Sakramenta Propovjednici-arobnjaci vudua i makumbe Utjecaj organizacije Opus Dei . . . . . U okrilju vjerskih sekti 61 65 ...... 69 59 31 33 35 37 39 43 47 51 53 57 19 23 27 29 07 11 13 15 17
U tiini egipatskih misterija

Majka svih inicijacija, stari Egipat, prua bajoslovnu panoramu spomenika, slika i tekstova kojima odjekuju tajanstvene ceremonije vezane uz ive, ali i mrtve...
GIPANI P R I D O L I C A M A NISU po-
Ozirisovi misteriji
U svojoj prii grki autor evocira najslavnije egipatske misterije koji su se smatrali temeljnim mitom koji jami vjeni ivot. Legenda kae da je Oziris bio ubijen, a zatim mu je njegov brat Set iupao udove. Njegova sestra i ena Izida dala se u potragu za ostacima svojega mua razbacanima na etiri strane svijeta. Uz stranu borbu protiv Setovih saveznika uspjela je sastaviti Ozirisovo tijelo. Zatim je uz Tota, uvara sveg znanja o inicijaciji, otpratila ostatke svojega mua kako bi bio zakopan u Abidosu prije nego to se ponovno rodi. Smisao te prie kae da svaki inicirani, kao to je Oziris, moe nadivjeti smrt. Oziris je napokon bog ivota i raslinja; Egipani su obiavali zalijevati kipie boga kako bi im ondje proklijalo ito. Najvaniji Ozirisov hram nalazio se u Abidosu gdje su se jedanput na godinu slavili veliki misteriji o kojima govori Herodot. Organizirali su ih sveenici, a sastojali su se od goleme predstave koja bi poprimila glavne elemente mita. Brod u kojem je bio sarkofag s ponovno sastavljenim bogom vjernici su gurali do njegova hrama. Pratei lau sveenici su oponaali borbu protiv Ozirisovih neprijatelja koji su se protivili njegovu uskrsnuu. Ti su misteriji bili javni. Njima je prisustvovala velika gomila. No u sredini hrama tajni su misteriji okupljali samo sveenike i inicirane.
vjeravali tajne koje su posjedovali (...), nego su ih uvali samo za one koji su trebali pristupiti kraljevstvu, a meu sveenicima za one koje su smatrali najiskusnijima po odgoju, obrazovanju i podrijetlu." Tim je rijeima Klement Aleksandrijski u 2. stoljeu poslije Krista podsjeao na duboko inicijacijski karakter egipatske religije. Ali on je nesavreno opisao svijet iniciranih. Dakako da se svjetina morala zadovoljiti time da ostavlja milodare na ulazu u hram. No ipak je osim sveenika i faraona i nekoliko sretnih odabranika imalo pristup u egipatske misterije. ini se da je to bio sluaj s grkim povjesniarom Herodotom koji opisuje kako se u Ozirisovu hramu, smjetenom u Saisu na delti Nila, odvijala no "prikazivanja njegove patnje koju su Egipani nazivali misterijima. Ja znam vie pojedinosti o tim predstavama, ali utimo radije o tome. Isto tako i o sveanostima inicijacije Demetre koje Grci nazivaju tezmoforije." to je, dakle, Herodot vidio u drutvu drugih Egipana, a nije elio otkriti svojim suvremenicima?
Oziris sa ezlom i biem, kraljevskim znakovljem. Kao najvanija osoba egipatskoga panteona, on je pravi bog inicijacija i predsjeda najpoznatijim misterijima antikoga svijeta.
Inicirani, gospodar vjenosti

Ovi posljednji bili su jednog dana proieni i uvedeni u svetite kako bi ondje promatrali boanstvo. Taj im je kratak prolaz otvarao vrata vjenoga ivota. Postoji tekst koji kae da je budui inicirani, mistagog, "uao u Ozirisov hram (gdje je) otkrio velove onoga koji se tu nalazio", postajui tako "gospodarom vjenosti tvorei jedno bie s Ozirisom." Takva su svjedoanstva na alost rijetka jer je tajni karakter inicijacije i tih misterija bio ljubomorno uvan. Evo zato se egiptolozi trude prodrijeti u tajne iniciranih zajednica u to
KEOPSOVI IZRAUNI
raena u 27. stoljeu prije Krista na visoravni Gizi, od antike najvie zadivljuje i intrigira zbog svojih velianstvenih dimenzija. I danas neki u tome vide vie od jednostavne divovske grobnice i zastupaju ideju da se radi o hermetinom djelu. Ta je teza nastala tijekom iskapanja zdanja poetkom 19. stoljea: dvojica Britanaca, nakladnik John Taylor i astronom Charles Piazzi Smith posveuju se izraunima po nacrtima piramide. Prema toj dvojici proizlazi da je bila graena oko broja pi i zlatnoga broja koji je mnogo stoljea poslije opisao Pitagora. Osim toga njezine su etiri strane savreno orijentirane prema etiri strane svijeta, a njezin glavni hodnik upisuje se u pravi kut koji tvori Zemlja sa zvijezdom Sjevernjaom. To je bilo dovoljno pa da sve vrste duhova povjeruju kako su u spomeniku otkrili ezoterinu oporuku egipatskih astronoma i geometara. Mi danas znamo da su ovi posljednji dovoljno vladali matematikim alatom i da konstrukcija ne duguje nita nekoj vioj sili koja bi je nadahnula. Meutim ostaje nejasno je li to vrhunac inicijacijske arhitekture ili grob namijenjen velianju kralja-boga. (grobnica definitivno nije)
D SVIH PIRAMIDA KEOPSOVA, sag-
Ozirisa je uhvatio u klopku njegov brat Set koji e ga zatvoriti u koveg i predati Nilu. Njegova smrt izvire iz egipatskih inicijacijskih obreda.
jevrsnoj svetinji nad svetinjama (naos). Inicirani je zatim morao potovati odreeni broj pravila: zabrana laganja, krae ili otkrivanja sadraja misterija... Osim toga poduili su ga nekim formulama za dan kada e se suoiti sa smru.
vrijeme. ini se da je bio niz stupnjeva unutar njih, zna se takoer da su za vrijeme proslave misterija neki inicirani imali pravo zadravati se u Ozirisovoj barki dok su je drugi napustili. U svakom sluaju, koliko se to danas moe rekonstruirati, svi su proivjeli isti obred pranja koje isti prije nego to su uli u hram. Katkad tekstovi spominju postojanje nekoga uvara koji ispituje uljeze o motivaciji prije nego to mogu poeti promatrati kip boanstva skriven u svo-
Sveenici i faraon, veliki inicirani

Dugo su vremena inicirani vjerojatno bili sveenici i faraon i smatralo se da su samo oni sposobni da se priblie boanstvu. Faraon, neprijeporni vladar izgleda kao potpuno iniciran: ratnik vjet u rukovanju orujem i plemenitim vjetinama kao to su streliarstvo, lov i rat, on je takoer najvei egipatski sveenik.
Njegova ceremonija ustolienja je prilika da ga se inicira u Ozirisove misterije. Nakon to je proien i okrunjen uvodi se u boje prebivalite u sredite hrama: sveenici pred njim vjerojatno izvode glavne prizore iz mita. Tada faraon postaje vrhovni vjerski lik u carstvu; ima dunost da organizira kult bogova kako bi zadrao svjetski poredak. Vrhovni sveenik samo je njegov zamjenik. ini se da je ovjek-bog, faraon u poetku bio jedini koji je mogao oekivati ivot poslije smrti, jer je on sam bio slika i prilika novog Ozirisa. Svi su sveenici bili inicirani u misterije boanstva kojem su sluili. Sveenstvo egipatskoga hrama organizirano je po strogoj hijerarhiji: oko velikog sveenika, velike linosti kad se radi o Amonu u Tebi ili Ozirisu u Abidosu, nalazi se mnotvo "proroka" zaduenih za manje vane slube. Na njihovoj razini slave slubu boju "predstojnici misterija" ija se funkcija trebala sastojati u tome da se organiziraju inicijacijske ceremonije. U treem
PONAANJE KOJE TREBA SLIJEDITI NAKON SMRTI
iniciran s onu stranu smrti ulazi u vjeni ivot zahvaljujui popudbini kao to je Sveta knjiga. "Nalazim ponovno svoje srce, svoj srani mii, svoje ruke, svoje noge, svoja usta, (sve) svoje udove kako rade. Mogu raspolagati pogrebnim darovima, vodom, povjetarcem, valom, rijekom. (...) Podiem se na lijevu stranu i premjetam
MATRA SE DA MUMIFICIRANI POKOJNIK na desnu; diem se na svoju desnu stranu i premjetam na lijevu, sjedam, ustajem, otresam prainu, jezik i usta su mi vjeti vodii. Ona; tko poznaje tu knjigu moe izai usred bijela dana i etati zemljom medu ivima, a ne moe nikada poginuti. To se pokazalo uinkovitim milijun puta." Prema Knjizi mrtvih, Pariz, Le Cerf 1976.
krugu nalaze se obini sveenici, "sluge boje" kojima su pomagali svakoga dana sveenici-uabi, "isti", zadueni da oiste hram palei tamjan ili prinosei u njemu rtve ljevanice.
Knjige mudrosti
Poruka egipatske inicijacije saimlje se u nadi u ivot poslije smrti. Ali inicijacija nije bila dovoljna za to; trebalo se jednako tako pripremiti za drugi svijet s pomou svetih knjiga kojima su Egipani pridavali najveu vanost. Na jednom papirusu pie da je "Oziris vidio spise (kralja) Raa. A oni su jednako korisni Ozirisu
Ovaj izvadak iz Knjige mrtvih predstavlja suenje pokojnicima: dok Anubis vae due, Hor vodi mrtvaca prema Ozirisovu sudu. ( i na sljedeoj strani )
kao i onima koji ih itaju i onima koji ih promatraju na zemlji." Te svete knjige ostale su ouvane u hramu, a sveenici i inicirani u boga mogli su potraiti savjet u njima kako bi se pripremili za smrt. Tonije, ona koju zovu "Knjiga dvaju putova" opisuje put koji treba slijediti, zamke, ali i spasonosne formule koje treba izgovoriti pred strogim uvarima svijeta mrtvih. Tu se nalazi i tona kartografija toga svijeta prepunog zamki: dva puta - jedan vodeni, drugi kopneni - vode na sveto mjesto gdje se nalaze Ozirisove spasilake tekuine koje daju vjeni ivot. Tko nije proao to djelo, bit e nesmiljeno udaljen od ove potrage.
10
Jedna druga knjiga doivjela je neobinu sudbinu: Knjiga mrtvih. To je djelo jedinstveno u svojem anru jer nije bilo iskljuivo namijenjeno Ozirisovim posveenicima. Naprotiv, mogla se nabaviti uz odreenu svotu novca. ini se na posljetku da se religija demokratizirala tijekom vremena. Pomalo su se po ugledu na faraona najbogatiji ljudi dali balzamirati te su nosili u svoj lijes knjige iji ih sadraj treba zatiti od opasnosti drugoga svijeta. U tom sluaju inicijacija je odrana poslije smrti.
Oko Hora, boga s tijelom ovjeka i glavom sokola. Ozirisovo i Izidino posmre pomae majci da svlada Seta i osveti ubojicu svojega oca.
Egipat, majka inicijacijskih drutava?

Vrlo je rano primijeen duboko ezoterian i inicijacijski karakter egipatske religije. Grci su tu bili osjetljivi, oni koji su od Pitagore, ali i od Orfeja uinili posveenike u egipatske misterije. injenica da su se oni odrali tisuama godina oito je pridonijela tomu da su postali slavni i privlaili hodoasnike iz sredozemnoga prostora poput Herodota. U rimsko doba Izidini i Ozirisovi misteriji bili su takoer veoma popularni kod naroda koji tu nalazi utjehu poruke nade poslije smrti. U 2. stoljeu Apulej u svojoj knjizi Zlatni magarac
preko svojega junaka Lucija prikazuje uzbuenje i zanos koji prate inicijacije u Izidin kult. Drugo naslijee koji e od Egipta uiniti domovinu ezoterinoga znanja Corpus hermeticum, skup tekstova, meu kojima je i slavna "Smaragdna ploa", koji se pripisuju osobi pod imenom Hermes Trismegist, spaja egipatskoga boga Tota i grkoga Hermesa. Hermetizam je roen u Aleksandriji za vrijeme helenizma i trajno je obiljeio zapadnu povijest, posebno kad je otkriven u renesansi. Na posljetku Europu je obuzela prava egiptomanija od 18. stoljea i jo vie u 19. stoljeu nakon ekspedicija - posebno francuskih - u zemlju piramida. Egipat, koji se smatra najstarijom civilizacijom u povijesti, mogao je biti samo lonac za
taljenje svih tradicionalnih znanja. Slobodno zidarstvo bit e odraz te mode: neki njegovi lanovi rado e potvrditi kako su graditelji Salomonova hrama preuzeli dio svojega umijea od graditelja piramida...
Stroga duhovnost orfizma

Sljedbenicima orfizma obeava se ivot prepun sree nakon smrti, uz izbjegavanje stalnoga ciklusa reinkarnacija. Taj je kult prekinuo sa slubenom religijom koja je prola cijelu antiku.
RATIVI SE S PUTOVANJA S ARGO-
nautima Orfej, sin muze Kaliope, zaljubljuje se u lijepu nimfu Euridiku koja umire na dan njihova vjenanja. Shrvan od boli Orfej silazi u podzemlje gdje svojim pjevanjem oara Hada i njegovu enu Perzefonu, ishodivi od njih oslobaanje svoje ljubljene pod uvjetom da se ne okree prema njoj prije nego to stigne u svijet ivih. Vraajui se, Orfej zaboravi Perzefonin savjet i gubi Eu-
ridiku zauvijek. Lud od boli osmiljava misterije koji se temelje na njegovu iskustvu smrti i njegovoj preobrazbi prije nego to je sam umro od ruku ljutih bakhantica zbog svoje iskljuive ljubavi. Mit o Orfeju u uskoj je vezi s likom Dioniza. Orfika legenda uinila je od njega Zeusova i Perzefonina izvanbrana sina i rtvu ljubomorne Here koja e ga izruiti Titanima da ga raskomadaju. Na njih se pak sruio Zeusov bijes i iz njihova pepela rodila se ljudska vrsta. Tako ovjek roen od bogova ima dio boanske naravi. No njegovo postojanje prije Dionizove smrti ini se kao mrlja. Evo zato je besmrtna ovjekova dua osuena da se seli iz tijela u tijelo, a da nikad ne nae poinak. Ta je pria u sreditu orfikoga nauka.
U traenju istoe
Od 6. stoljea pr. Kr. nauk koji se pripisuje Orfeju uvelike je rasprostranjen u Grkoj, ali ostaje tajna, rezervirana za manjinu prema rijeima samoga pjesnika: "Zatvorite vrata svima koji nisu posveeni bez razlike." Posveeni ue da je zaboravljanje Perzefoninih savjeta prouzroilo gubitak Euridike. Na isti je nain kod ovjeka zaborav njegove boanske naravi i dramatinih okolnosti
ZLATNI LISTII
matralo se da zlatni listii iskopani iz grkih grobova u 19. stoljeu prate sljedbenike orfizma u smrt. Formula "Dijete sam zemlje i zvjezdanog neba" otkriva uvaru izvora sjeanja da je dua mrtvaca inicirana u Orfejeve misterije i da ima pravo oteti se zaboravu i reinkarnaciji. "Nai e u Hadovoj kui lijevo jedno vrelo; uz njega se uzdie bijeli empres; uvaj se pribliiti se ak tom vrelu (zaborava). Tu e nai drugo, svjeu vodu koja tee iz movare sjeanja, uvari stoje pred njom. Reci im: 'Ja sam dijete zemlje i zvjezdanoga neba: vi to sami dobro znate. Osuen sam od ei i umirem; dajte mi smjesta svjee vode koja tee iz movare sjeanja.' I oni e ti dati piti iz boanskog izvora, a ti e zatim vladati me-u junacima." Citat iz. knjige Ezoterizam P. A. Riffarda, Pariz, Robert Laffont, 1990.
U klasinom panteonu Doiniz daje mukarcima i enama (desna stranica) sreu preko ekstaze (mozaik svile na Argosu u Grkoj, 4.- 5. stoljee).
11
Stroga duhovnost orfizma
orfiari prekidaju s vjerskim obredima grada koji pristaju na krvave rtve i gozbe u ast olimpskih bogova. Mukarci, ene svih stanja, orfici se udaljuju od drutvenoga ivota kako bi bolje isprali mrlju svojega roenja. To sektako ponaanje im je, uostalom, donijelo odreeni prezir filozofa poput Platona ili dramatiara poput Euripida koji kritiziraju drskost orfeotelesta to obeavaju spas u zamjenu za korjenitu promjenu naina ivota.
Orfiki misteriji
Posveeni u orfizam ne zadovoljavaju se da vode ist ivot; oni osim toga imaju povlasticu da sudjeluju na inicijacijskim misterijima koje su im svojstvene i o kojima znamo malo. Tijekom tih ceremonija prisjeaju se Dionizove smrti, no smatra se da se misteriji sastoje samo od savjeta o ponaanju kojeg se treba pridravati na drugom svijetu. Sljedbenike se poduava geografija boravka mrtvaca, savjetuje im se da ne piju vodu s vrela zaborava; otkriva im se posebno lozinka koja e im omoguiti da se napiju s vrela sjeanja kako bi
izbjegli beskrajan ciklus reinkarnacije. Kako bi nadopunili poduku u misterijima, posveenici dobivaju zlatni listi u koji su urezane te preporuke. Kad oni umru, taj se listi ukapa uza njih kako bi posluio kao popudbina u Had. Ta tajna poduka jami samim posveenicima blaenstvo vjenoga ivota. Orfizam koji se uvelike razlikuje od eleuzinskih misterija za koje se posveenici vraaju kui nakon inicijacije, blii Pitagorinu nauku doivio je nepobitan uspjeh u grkom svijetu, a zatim i u rimskom. U prvim stoljeima poslije Isusa Krista orfika drutva se formiraju u pitagorizmu prije nego to su nestala kad je jednom napokon uspostavljena kranska era.
Rastanak Orfeja i Euridike koje se Hermes sprema odvesti u podzemlje. Bareljef u mramoru iz klasinoga razdoblja na kojem su imena dodana u renesansi.
njegova roenja uzrok njegovih stalnih utjelovljenja. Na posljetku prema njima dua osloboena od tijela u trenutku smrti pije iz vrela zaborava prije nego to se reinkarnira. Samo orfiko otkrivanje moe slomiti tu sudbinu zablude. Pod vodstvom inicijatora, orfeotelesta, orfiari se okupljaju u bratstva nazvana "tijaze" gdje im se prenose inicijacijska znanja i gdje prakticiraju stalnu askezu, a posebno istou obiljeenu apsolutnom zabranom prolijevanja krvi i konzumiranja mesa. Ta zabrana je bremenita znaenjem jer ukljuuje da
12
Orgijastian Dionizov kult

Vino koje tee potocima za razuzdanih bakanija, ene koje naputaju svoje ognjite da bi se bacale u tua naruja, ivotinje divljaki rtvovane... Samo nekoliko posveenih mogu prodrijeti u misterije grkoga boga.
rizor se dogaa u Tebi. Pentej, unuk kralja Kamda razljutio se. "A za zlo novo ujem, tono titi grad. Rad l a n e slave boga Bakha prag nam na svijet enski pusti i pogori sjenatoj sad vrlja, novom bogu, da - Dionisu. I lete kuda koja, kriju se nasamo i zagrljaju mukome se odaju; (...). Iz zemlje Lidije je, kau, doo nam tuinac neki, a arobnik, baja je sa kovricam plavim, kosom mirisnom. I dane noi skupa s njima boravi i momam' hvali svetu slubu bakhovsku. Gdje enske se na gozbi soka, kaplje mae grozdove, tu prave, zdrave slube boje nema ve!" (prijevod Koloman Rac). Tako dramatiar Euripid evocira u svojoj tragediji Bakhantice Dionizov lik i demonski kult. Ovaj veoma popularni grki bog predmet je slubenoga kulta u Ateni gdje se na velikim dionizijama svake godine u oujku odravaju velebne priredbe koje slave buenje prirode; prolaze povorke, slavi se, pije i prisustvuje kazalinim natjecanjima na kojima se ogledaju najbolji dramatiari toga doba. Ali usporedno s tim javnim proslavama i, kako to naglaava Euripid, tajni posveeni krugovi iji glavni likovi ene zazivaju Dioniza kao boga zanosa, oslobaanja i blagostanja.
U tajni tijaza
Nema hrama posveenog Dionizu pa se zato njegovi vjernici okupljuju u tijazama, vjerskim skupinama od nekoliko desetaka osoba koje slave boanstvo u nadi da e upoznati sreu na drugom svijetu. Za razliku od drutvenih obiaja onoga vremena robovi kao slobodni graani ondje su prihvaeni, a "bakhantice", posveene ene, u sreditu su
Podignut ispred hrama u Delu u Kikladama taj golemi kameni falus bio je posveen Dionizu, bogu vinove loze i vina, ali isto tako i muke snage.
13
obreda. Inicijacije sadravaju nauk i ifrirane postupke kao to je izlaganje falinih predmeta, plesovi, bievanja isto tako obiaji na koje podsjeaju slike u Pompejima. No najspektakularnija manifestacija Dionizova kulta nalazi se u orgijama (doslovno "tajni obredi") nazvanim i "bakanalijama" koje su se prireivale u sklopu tijaza od davnih vremena. Tijekom tih bakhantskih orgija posveeni stavljaju na sebe koe divljih ivotinja, krune od brljana ili bora i svaki izdie tirs, vrstu batine napravljenu od vinove loze ili brljana. Tako ukraeni Dionizovi sljedbenici daju se u mahnitu trku kroz brda, traei divlje ivotinje koje progone pokazujui nasilje i okrutnost i ije svjee meso jedu. Ekstatini plesovi, pjesme, rtve ljevanice naglaavaju lov i krvavu gozbu dajui svetkovinama frenetian izgled koji plai suvremenike. Tim obredom vjernici se ele prisjetiti zgode kad su Dioniza, dok je jo bio dijete, Titani privukli, raskomadali i zatim proderali prije nego to se ponovno rodio. Bakanalije stalno ponavljaju taj dramatini dogaaj koji je bio uvod u ponovno roenje obeano posveenima.
Skandal bakanalija
Bakhove svetkovine slave se u Rimu od 3. stoljea pr. Kr. Nakon grkih tijaza slijedile su bakanalije, bratstva koja takoer u najveoj tajnosti tuju Dion-
BAKHIJSKE ORGIJE
ad vrijeme doe kolu,slavi Bakhovoj, a one tapom - tirsom stale mahat (...). Sva se gora pomami i zvjerad - trku nita ti se ne ote (...). One srni, hrupi na junad, to pasla travu, rukom golom, bez gvozda. I jedna od njih gojno tele popadne svojem snagom ruke svoje rika stoji ga. A druge kidat, trgat stale ju-
Takva djela poinjena u posveenom kadru dokaz su teke ljage. Represija je strana: u Rimu je proglaeno opsadno stanje i u cijeloj Italiji izreeno je na tisue smrtnih kazni. Sluaj bakanalija slian je pokoravanju. Bakhiki misteriji, njihov tajno i neumjereno ozraje PREMA EURIPIDU samo je povrijedilo rimski senat koji se bojao da bi takav kult mogao izmaknunice. I vidjet bjee bedro, papak raskidan, gdje gore, dolje se baca; visi komade sa jela ti kontroli drave. Pod prijetnjom osu- krvi kapi s njega cijede se. (...) Po zemlj, de bakhika drutva nestaju na neko bezbroj ruku mladih svali ih. Is mesa kou vrijeme. Javit e se dva stoljea poslije bre zgule, odem, no vjeu moe zjeni pod carstvom prije njihove potpune zasklopit kraljevskoj. brane u 4. stoljeu kada kranstvo Euripid, Bakhe, stih 723-747 (hrvatski prijevod Kolomana Raca) postaje slubenom religijom rimskih careva.
iza, prekrtena u Bakha. irenje tih grupa brutalno je zaustavljeno 186. pr. Kr. "skandalom bakanalija" kad je mlada bludnica Hispala svjedoila pred rimskim senatom. Nedavno posveena u Bakhove misterije ona pria kako bakanalije nipoto nisu obina vjerska drutva, nego poprita razvrata, zloina i silovanja uronjenih u vino i glazbu.
Freska u vili misterija u Pompejima predstavlja bakhanticu koja plee tijekom inicijacije mlade ene na dionizijskim misterijima.
14
Eleuzinski misteriji
Dvije tisue godina u polusjeni hrama posveenog boici Demetri inicirani u eleuzinske misterije obavljaju u najveoj tajnosti obrede kulta koji obeava svojim sljedbenicima sreu u prebivalitu mrtvih.
D SVIH PRAKTIKIH MISTERIJA U
antikoj Grkoj eleuzinski su najvaniji, smatrajui se "viima po zasluzi za sva djela koia se odnose na religiju" prema povjesniaru Pauzaniji. Eleuzina, grad smjeten na obali mora dvadesetak kilometara od Atene, od najstarije davnine posveen je Demetri, boici poljoprivrede i plodnosti te njezinoj keri Perzefoni (ili Koreji) koju su identificirali sa sjemenom. Legenda kae da je Perzefonu odgojio Had, bog podzemlja. Demetra je odluila da se ne vrati na Olimp prije nego to nae svoju ker i tijekom njezina lutanja zemlja te postala neplodna. Zeus se zabrinuo te ie odluio da od sada Perzefona ostane zimi sa svojim muem u podzemlju prije nego to nade majku u proljee. Ta mitska pria je alegorija o stalnom buenju prirode: sjeme koje personificira Perzefona zasaeno je u zemlju da bi moglo klijati pod zatitom Demetre. Taj mit koji je sav okrenut vjerovanju u obnovu iznjedrio je slavni kult najprije u Eleuzini gdje je boravila Demetra i gdje joj je podignut hram.
se brzo otvara Atenjanima, a zatim od 5. stoljea pr. Kr. svim Grcima. Stoljee poslije robovi mogu sudjelovati u tome iako su im javni kultovi grada uvijek zatvoreni. Samo prisega da e ouvati najveu tajnu o provoenju inicijacije sjedinjuje sljedbenike. Njihovo drutvo nema nita elitistiko iako su njegovi lanovi bili veinom atenski aristokrati. Obeanje o srei na drugom svijetu dano je svima. Inicijacija zapravo ne posreduje ezoterino ili apstraktno znanje; ona vie nastoji kod posveenoga pobuditi emocije, utrti put koji e ga odvesti do blaenstva nakon smrti. Onaj tko e doi u Had, a da nije bio iniciran ni proien, imat e mjesto u kaljui dok
Demetra, "svemogua grka majka", i njezina ki Perzefona daju prvi klas ita mladom Tiptolemu kojeg su bogovi odabrali da ljude poduava uzgoju.
MOLITVA KOJU POSVEENI UPUUJE DEMETRI

Kr.) slavi misterije to ih je stvorila boica i svjedoi nadu u ivot poslije smrti. "Sretan je onaj tko, meu ljudima na zemlji, posjeduje viziju tih misterija! Naprotiv, onaj koji nije posveen u svete obrede i onaj koji uope ne sudjeluje u njima nemaju slinu sudbinu ak i kad umru u vlanoj tami. (...)
Obeanja sree
Inicijacija eleuzinskih misterija otvorena je mukarcima i enama svakog drutvenog poloaja pod uvjetom da nisu poinili zloin, te nedvojbeno, i adolescentima. U poetku rezervirana samo za stanovnike same Eleuzine, ona
A HIMNA DEMETRI (7. STOLJEE PR.
Eh, vi koji posjedujete mirisnu zemlju Eleuzinu (...) - ti, Demetro, plemenita vladarice, koja daje lijepe darove godinjih doba poput prekrasne Perzefone, tvoje keri - dajte mi dobrohotno uz cijenu mojih pjesama ivot prema mojem srcu! A ja, ja u jo misliti na tebe u drugim pjesmama!" J. Humbert, Homerske himne, Pariz, Les Belles Lettres, 1997.
15
* DRUGA POLOVICA SLIKE ----------> JE NA SLJEDEOJ STRANICI. Moete koristiti opciju PDF Preglednika >VIEW>PAGE DISPLAY>TWO UP; a zatim, ako vam je tekst pre sitan vratiti se natrag na opciju >VIEW>PAGE DISPLAY>SINGLE PAGE CONTINUOUS
Eleuzinski misteriji
16
e onaj tko e biti proien i posveen siavi jednom u Had boraviti blizu bogova, uvjerava Platon u svojem Fedonu.
U tajni Telesteriona
Inicijacija u eleuzinske misterije dogaa se u dva navrata. Najprije treba sudjelovati u "malim misterijima" koji se odravaju u proljee sastojei se uglavnom od ienja koje iniciranima daje status mista. Oni mogu prisustvovati "velikim misterijima" slavljenim u vrijeme sjetve u rujnu i listopadu. Nakon to su se oistili u moru, misti boici rtvuju ivotinju i poinje prava inicijacija. Kandidati se odvode u Eleusinion, atenski hram posveen misterijima gdje im se prikazuju obredni predmeti koji dolaze iz Eleuzine. Zatim se budui inicirani trebaju drati jednodnevnoga posta koji e ih jo vie oistiti. Sutradan se u prcesiji upuuju do Telesteriona, "dvo-
rane za inicijaciju" smjetene u eleuzinskom svetitu. Malo se zna o tonom odvijanju obreda: u polutami sveenici otkrivaju posveene predmete izgovarajui formule i obavljajui obredne kretnje. Zatim dolazi jaka svjetlost koja osvjetljava dvoranu gdje se proglaava roenje djeteta. Misti postaju epopti, oni koji su vidjeli, jer oni su promatrali prijelaz iz smrti u ivot. Slino Perzefoni i njih je Demetra izvukla iz tame koja im obeava stanoviti oblik besmrtnosti. Sada potpuno inicirani, obeavaju da e zauvijek utjeti o onome to su vidjeli. Eleuzinije su se slavile blizu 2000 godina prije nego to su nestale 391. poslije Krista kad je kranstvo postalo slubenom vjerom Rimskoga Carstva. Nakon pet godina svetite su opustoile postrojbe gotskoga kralja Alarika, odnijevi u zaborav toan sadraj tajni priopenih iniciranima...
U polusjeni Telesteriona u eleuzinskome svetitu neki se mukarac sprema da bude posveen u kult boice Demetre (akvarel Petera Connollyja).
Antiki proroci i vraevi

Na pola puta izmeu svijeta ljudi i svijeta bogova iju volju samo oni poznaju, pretkazivai, auguri i ostali proroci predlau svojim suvremenicima da upoznaju budunost.
RKA I RIMSKA ANTIKA obilje-
ena religioznou daje na izbor mjesto proricanja budunosti, umijee koje stavlja u neki odnos ljude i bogove, ali i povlasticu koja je dana malenom broju ije se znanje prenosi u tiini hramova posveenih bogovima. Tako su u Dodoni u Epiru selloi u slubi Zeusa koji se izraava meketanjem posveene ovce. Pria se da se nikada ne peru i ak spavaju na tlu kako bi bolje bili u dodiru sa zemljom, majkom svih stvari. Na pitanje koje im se postavlja, napisano na olovnu ploicu, odgovaraju usmeno nakon to pozorno oslukuju utanje hrastova lia koje samo oni znaju tumaiti. Zeus se isto tako tuje u Olimpiji gdje lamidi izvlae proroanstva iz vatre i utroba svetih ivotinja. I drugdje ima proroica, sibila koje daju proroanstva. Ali od svih proroita najslavnije je ono Pitijino u Delfima.
Kasta delfskih posluitelja

U Ilijadi nam Homer pria o osnutku hrama u Delfima. U mrana vremena mjesto na kojem je bilo smjeteno proroite posveeno drevnoj boici Zemlje Gei uvao je straan zmaj, nazvan Piton. Kako bi se domogao toga mjesta, Apolon je ubio Pitona u junakoj borbi a strvina nemani koja je tu strunula dala je ime mjestu - Pytho - to znai "inim te trunuti". Apolon se zatim pretvorio u delfina (Delfi) i skrenuo kretsku lau iji su lanovi posade postali prvi posluitelji hrama. Bog obeava da e doi svake godine savjetovati ljude. Prema legendi delfski je hram na-
vodno bio smjeten u sreditu svijeta: za Grke on simbolizira "pupak svijeta". Osoblje u Delfima pravo je mikrodrutvo u Apolonovoj slubi. Najprije nalazimo sveenike, doivotno izabrane, koji su zadueni da slave vane svetkovine. Proroci kojima pomae pet hosioi izvuenih kockom izmeu velikih delfskih obitelji vode molitelje Pitiji. Ona je sredinja osoba koja daje proroanstvo u ime boga. Prve pitije bile su mlade djevice sve do dana kad je jedna od njih bila silovana. Zatim su ih zami-
U sreditu Apolonova hrama u Delfima Pitija daje proroite Grcima koji su je doli pitati nakon to su prinijeli rtve bogu (slika Claudiusa Harpera, 1890.).
jenile ene od 50-ak godina koje su bile posveene ivotu i potjecale iz asnih obitelji. Na dan proroanstva Pitija se isti obrednom kupelji i odijeva u sveanu odjeu. Smjeta se u najdublji dio svetita, na zlatni tronoac. Udie posveenu i
17
Antiki proroci i vraevi
vjerojatno halucinogenu paru koja izlazi iz neke pukotine u tlu. Zatim pada u trans i dobiva Apolonov glas. Urla, stenje, pjeva nerazumljive rijei koje sveenik tumai da bi dao odgovor, katkad enigmatski onom koji trai savjet. Filozofi se rugaju gataocima kritizirajui njihovu ambiciju da se postavljaju kao jedini tumai bogova.
mo augura koja je bila velika za vrijeme kraljevstva, smanjuje se u doba republike. Haruspici su sveenici nieg reda. Oni prema etruanskom obiaju promatraju ivotinjske iznutrice, posebno
rogatih ivotinja. Prouavaju plua, slezenu, bubrege, eludac, srce, a posebno jetra. esto su se smatrali arlatanima pa daju priliku moralistu Katonu za dosjetku: dvojica haruspika ne mogu se gledati, a da se ne nasmiju.
U Rimu auguri i haruspici

U Rimu su se profesionalci proricanja isto tako konstituirali u kaste. Auguri su slubeni strunjaci, okupljeni u zbor koji ovisno o razdobljima broji izmeu est i petnaest lanova. S pomou svinuta tapa augur definira na nebu ili na zemlji prostor (templum) gdje promatra nebeske znakove: meteoroloke fenomene ili naznake koje im daje ptiji let. Bavi se i auspicijama (izraz koji znai "gledati ptice") promatrajui tek svetih kokoi. Izvlai pretkazanja iz pokreta etveronoaca ili zmija te dogaaja koji se zbivaju za vrijeme pretkazivanja. Svakom javnom inu u Rimu treba prethoditi savjetovanje augura; tako je to kod sazivanja i odravanja skuptina, stupanja na dunost magistrata, odlaska vojski u rat... Ali stvarna
UI U VEZU S BOGOVIMA
ku oivljava veliku raznolikost boanskih nadahnua to ih proivljavaju proroci. "Inia vie vrsta boanskoga posjedovanja. (...) Ili zapravo bog nas dri, a mi svi postajemo stvar boga ili izvravamo svoju aktivnost u zajednici s njim; ubrzo sudjelujemo u krajnjoj bojoj moi. (...) Prema tome znaajke nadahnutih su viestruke: pokret tijela i odreenih dijelova, potpun mir tijela, skladne pripreme,
AMBLIQUE DE CHALCIS U OVOM ULOM-
koreje, usklaeni glasovi ili opreni znakovi; ili se tijelo smatra podignutim ili proirenim ili noenim u zrak kao na krilima ili se stvaraju suprotne pojave; vidi se velika jednakost glasova u odnosu na snagu ili prema razmacima koje razlikuje znanost, drugi put nejednakost: katkad se zvukovi napinju i glazbeno oputaju..." Jamablique, Egipatski misteriji Pariz, Les Belles Lettres, 1989.
Na ovoj keramici s crvenim likovima prikazan je Zeus kako dolazi po savjet u delfsko proroite. To je bilo najslavnije proroite u grkom svijetu u cijeloj antici.
18
Kibela, Izida, Mitra... Tajanstveni istok u Rimu

U posljednjim stoljeima prije nae ere rimski svijet crpi iz Dalekog istoka izvore nove duhovnosti. U Rimu cvjetaju kultovi misterija orijentalnoga podrijetla koji osvajaju i neke careve.
ODINE 205. PR. KR. U PUNOM
jeku Punskoga rata izmeu Rimske republike i Kartage izgubljeni Rimljani obraaju se prorocima koji im daju proroanstvo: "Kada strani neprijatelj donese rat na italsko tlo, moi e biti prognan i pobijeen tek kad pramajka bude prenesena iz Pesinunta u Rim." Odmah je izaslanstvo uglednih rimskih graana otilo u Pesinunt u Maloj Aziji gdje im je kralj Atal dao sveti kamen betil koji predstavlja pramajku u osobi boice Kibele. Kamen je ukrcan i poslan u Rim gdje ga je doekala gomila koja se gurala da vidi i otprati boicu prema njezinu novom prebivalitu na breuljku Palatinu gdje su joj bile prireene raskone sveanosti. U godinama koje su slijedile Rim je imao izvanredne etve i napokon je uspio pobijediti Hanibalovu vojsku. Istonjaka boica, prva takve vrste, smjestila se u glavnom gradu; sagradili su joj hram i posvetili igre.
Krvavo krtenje
U vrijeme Republike Kibelin kult veoma je strogo uvan jer mnoge Rimljane okira nasiljem. On se temelji na legendi njezina ljubavnika Atisa koji se zaluen ljubavlju kastrira kako bi se u potpunosti predao boici, no zatim umire prije nego to ga ona oivi. Po uzoru na Atisa Kibelini sveenici, gali, obavljaju isti taj obred samosakaenja na dan svojega reenja. Za vrijeme carstva ta je praksa ukinuta, a kult otada biljei snaan uspjeh posebno kod narodnih masa kojima donosi nadu u ivot poslije smrti, ali i kod veoma visokih krugova, sve do nekih careva. Kibelina religija je kult misterija iji je obred inicijacije posebno spektakularan. Kandidate odvode u jarak koji simbolizira njihov grob. Zatim boiini sveenici dovode bika kojeg zakolju; krv koja ikne namijenjena je proiavanju posveenih ili mista koji izlaze obnovOva freska iz Herkulanuma opisuje prizor Izidina kulta: meu akolitima jedan sveenik odjeven u bijelo platno die posudu s posveenom vodom, simbolom egipatske boice.
ljeni zahvaljujui tom krvavom krtenju. Zatim su pozvani da sudjeluju u obroku koji ima sve znaajke boanske gozbe, gdje poput bogova piju nektar.
19
Kibela, Izida, Mitra....Tajanstveni istok u Rimu
LUPERKALIJE
stoje tajna drutva koja su potpuno rimska, a potjeu iz najstarijeg doba glavnoga grada. Takvo je i mistino bratstvo luperka. Svake se godine njegovi lanovi, koji potjeu iz dviju uglednih patricijskih obitelji Kvinktilija i Fabija, okupljaju 15. veljae kako bi slavili luperkalije, kult plodnosti. Slavlje poinje ispred pilje, "vrata pakla", smjetene u podnoju Palatina. To mjesto za koje je poznato da se nalazi na granici izmeu svijeta ivih i mrtvih navodno je pruilo
A RUBU ISTONJAKIH OBREDA po-
zaklon vuici koja je mlijekom dojila osnivae Rima, Romula i Rema. Luperci poinju rtvovati koze koje raskomadaju kako bi se ogrnuli njihovim krznom. Zatim tre ulicama grada kako bi ga oistili. Putem biuju stanovnike, posebno ene koje te godine ele roditi dijete. Ne znamo mnogo o tom bratstvu, osim da se Rimljanima inilo arhainim i divljim. No ono se oduprlo pokrtavanju i ostalo aktivno sve do 6. stoljea poslije Krista.
Nakon toga se inicijacija nastavlja mistinim sjedinjenjem s boicom. Misti, odsad identificirani s Atisom, prodiru u svojevrsnu sobu nakon to su dodirnuli spolni organ posveenoga bika. Tu se obavlja simulacija svadbe koja zauvijek vee posveenoga s Kibelom. Napokon naveer misti sudjeluju u velikoj gozbi tijekom koje im se obeava vjenost. Ova vjerska poruka kosi se s pesimizmom rimskoga drugoga svijeta, ona jaa nade i nailazi na izvanredno oduevljenje. Nakon toga u Rimu su se ukorijenili ostali istonjaki kultovi.
Da bi se ulo u Izidin zbor, potrebno je strpljenja i rtava. Treba ponajprije obavijestiti Izidina sveenika o svojoj elji i priekati da astrolozi daju pristanak. Nakon te prve faze sveenik isti sretnike u bazenu smjetenom ispred boiina hrama. Oni se zatim trebaju izolirati i postiti deset dana. Na kraju tog boravka budui posveeni odijeva istu lanenu halju prije nego to ga odvode u Izidino svetite. U tajnu inicijacije nismo uli, iako Rimljanin Apulije pie kako su se bogovi mogli vidjeti i oboavati. Ujutro novi posveeni mijenja svoju bijelu tuniku za viebojno odijelo ureeno matovitim ivotinjama. S bakljom u ruci, krunom na glavi uspinje se na podij i svjedoi pred svima o svojem ulazu u Izidin zbor priseui da nikad nee otkriti njegove tajne. Obred ulaska zatvara se gozbom.
Egipatski kult i Izidini zborovi

U 1. stoljeu pr. Kr. Egipat je osvojen, Izidin kult prelazi Sredozemlje i hvata korijen u Rimu. Povezana s tekuim elementom, ivotom boica je predmet odanosti koju joj iskazuju zborovi posveenih. Kao i u Kibelinu sluaju poruka egipatskog boanstva puna nade privlai ponajprije skromne dijelove puanstva.
Mitra pobjeuje bijeloga bika oploujui tako zemlju. Njegov ratniki izgled uinio ga je popularnim meu Rimljanima (duborez iz 18. stoljea).
20
Kibelin kult uveden je u Rimu uz veliku pompu; rimsko izaslanstvo donijelo je njezino posveeno poprsje iz grada Pesinunta Mantegnina slika, 1505.). ( i na sljedeoj strani)
Izidina laa
lanovi Izidinih zborova tuju svoju boicu 5. oujka svake godine tijekom sveane procesije koja odgovara poetku plovidbe morem. Svi se okupljaju ujutro i formiraju svetu povorku. Mukarci imaju obrijanu lubanju, to je znak da su se predali boanstvu; ene su odjevene u veo. Pod vodstvom velikoga sveenika kree ta povorka asketa: jedan nosi svjetiljku, drugi prijenosni oltar, ostali obredne predmete koji se upotrebljavaju tijekom inicijacije, statisti utjelovljuju bogove hodajui uz sljedbenike. Kad stignu do morske obale, vjernici otkrivaju lau ureenu egipatskim motivima. Veliki sveenik izgovara rijei proienja i posveuje brod boici. Razapinju se jedra koja nadima vjetar, pojavljuju se zlatna slova koja slave ponovni poetak plovidbe. Gomila pristaa puni tada lau rtvenim
darovima kao to su zaini, amfore, zavjetni predmeti. Na kraju se odvezuju sidreni lanci, laa se otiskuje na puinu i nestaju na obzoru. Taj odlazak simbolizira smrt nabijenu nadom u neto novo. Zatim svatko zauzima mjesto u povorci koja se upuuje prema Izidinu hramu radi gozbe. Ta svetkovina je otvorena svima, ali samo posveeni i sveenici shvaaju njezin duboki smisao.
Od coraxa do patera, Mitrini uenici

U 2. stoljeu poslije Krista rimski vojnici koji su dugo bili stacionirani na granicama Carstva uvode u Rim vjerovanje u iranskoga boga Mitru. Prilino razliit od drugih orijentalnih religija Mitrin kult daje veoma sloenu mistinu inicijaciju rezerviranu samo za mukarce.
RIMSKI CAREVI SUOENI S ISTONJAKIM KULTOVIMA

dnos rimskih careva prema istonjakim misterijima proao je postupno put od nepovjerenja do fascinacije. Te religije i njihovi posveeni bili su ponajprije predmet progona pod Augustom i Tiberijem koji nameu carski kult svim graanima Carstva. Izidini sveenici i vjernici okrutno se protjeruju. No fascinacija otkrivenjima koja se priopavaju samo posveenima brzo je ponukala neke careve da se pridrue vjernicima: Kaligula postaje Izidin sljedbenik, Klaudije uvodi Kibeline svetkovi-
ne u slubeni rimski kalendar, a Neron je posveen u Mitrine misterije. Hadrijan, fasciniran tim religijama olakava njihovo irenje ba kao i Komod koji je istodobno posveen Mitrinu i Kibelinu kultu. Od svih istonjakih religija Kibelina je u zavidnoj situaciji: uklopljena je u slubene svetkovine, njezini sveenici slave i carski kult. Na kraju Carstva rimska religija se orijentalizirala do te mjere da carevi vie pribjegavaju egipatskim magovima nego vlastitim vraevima.
21
Ona se sastoji od niza obreda kroz koje mist prolazi iz jednoga stupnja u drugi. Ima ih sedam: Najprije se postaje corax, tj. gavran, boji glasnik, zatim nymphus, njegov izabranik, miles, njegov vojnik, leo, lav, Perses, Perzijanac, heliodroomos, sunev glasnik i napokon otac, pater. Obred inicijacije odrava se u prirodnoj ili umjetnoj pilji, mitreju koji podsjea da je Mitra "roen iz stijene". Freske to ukraavaju zidove i ostali uresi sudjeluju u poduavanju tajni. Pristupnici priseu najprije da nikad nee iriti ono to e vidjeti i uti. Ako ih se smatra dostojnima, odvode ih u pilju i prema stupnju koji ele podnose niz kunji koje katkad znaju biti i okrutne: zadirkivanja, zatvaranja, igosanja eljezom imaju za cilj utisnuti u tijelo posveenoga svijest o mukama koje mora podnijeti kako bi se pribliio bogu, to je uvjet za spas. Postoje fine simboline podudarnosti izmeu svakog stupnja i prirode: prva etiri podsjeaju na etiri elementa, dok se Perses identificira s Mjesecom a helio-
Ovaj oltar koji prikazuje bikoborbu nosi ime osobe koja ja prinijela rtvu bika u ast boice Kibele. Taj obiaj bio je est u antici.
dromos sa Suncem. Pater simbolizira sklad koji pronalazi posveeni, napokon osloboen zemaljskih pritisaka. Mitrin inicijacijski obred treba oito staviti u vezu s mitovima povezanim s tim bogom. Slike sauvane u mitreju prikazuju ga odjevenog u plat i frigijsku kapicu kako stavlja aku u srce bika. One imaju odraza u prii prema kojoj je Mitru zaduilo jedno drugo iransko boanstvo da ubije bijeloga bika ija je prolivena krv zagnojila zemlju inei od boga svojevrsnoga posrednika izmeu svijeta boanstava i svijeta ljudi na zemlji. On je posrednik i u trenutku smrti jer se smatra da sudi mrtvima i daje spas nekima. Mitrin kult pokazuje i analogiju s kranstvom. Misti slave simbolini obrok tijekom kojega se voda i kruh koji se jedu i piju identificiraju s krvi i tijelom bijeloga bika. Njegov kult je svojevrsni monoteizam ija se glavna sveanost odrava 25. prosinca. Osim toga poput svih istonjakih kultova nudi nadu u spas poslije smrti.
22
U srcu keltskoga svijeta, druidi

Zaklonjena u sjeni gustih uma sveenika kasta druida tvori jedan od stupova keltske civilizacije. Vlasnici znanja nisu dopustili da ita probije tajne njihova nauka.
OBIVI ZADATAK OD RIMSKOGA
senata, Cezar se sprema osvojiti Gale. U svojem opisu tog velikog dogaaja spominje postojanje sveenike kaste koja ga toliko intrigira zato to se razlikuje od modela rimskoga svijeta, a to su druidi. On pie kako se ovi posljednji "bave vjerskim stvarima, predsjedaju javnim i privatnim rtvovanjima i propisuju vjerske obrede. Posveuju se brojnim pekulacijama o zvijezdama i njihovim kretanjima, o dimenzijama svijeta i Zemlje, o prirodi stvari, o moi bogova i njihovim sposobnostima." Dodaje kako druidi odravaju svake godine sastanke na nekom posveenom mjestu, u zemlji Karnuta, tj. u podruju oko dananjega Orlansa. Dalje biljei
kako dunosnici toga reda "smatraju da religija ne doputa da se pismu povjeri predmet njihova poduavanja (...) jer oni ne ele da se njihov nauk iri". Tako u vrijeme Cezara, ak i kad Galija treba pasti pod rimsku vlast a tradicionalni keltski svijet je osuen na propast, poinje legenda o druidima.
Tajna i svetinja
Cezarovu svjedoanstvu dodaje se odreen broj antikih izvora koji potvruju inicijacijski karakter i tajnu druidskoga nauka. Tako Pomponije Mela u prvom stoljeu nae ere primjeuje kako druidi "kriomice poduavaju mnogo stvari najplemenitijima u dravi dvadeset godina, bilo u piljama bilo u udaljenim
umama." Druidski odgoj obraa se samo manjini, makar su mnoga djeca trebala imati pristup tim osnovama. Meu disciplinama koje su se nauavale bile su astronomija koja slui tome da se utvrdi kalendar, fiziologija koja prikuplja medicinska znanja i teologija. Tim sredinjim predmetima treba dodati i druga spoznajna podruja: pjesnitvo, glazbu, graditeljstvo ili povijest te poduku koja se daje samo usmeno. To dugako naukovanje bilo je potrebno da se formiraju potpuni ljudi,
Iako ima 8000 godina, monumentalni krajolik Stonehengea daleko je od toga da je otkrio sve misterije. Druidi koji su od njega napravili kultno mjesto, sigurno znaju dio.
24
DRUDI I IMELA
ulogu kod druida, strunjaka za biljnu magiju. Plinije nam daje najstarije svjedoanstvo o tome. "Druidi nemaju (...) nita svetije od imele i stabla na kojem raste pod uvjetom da je to hrast lunjak. injenica jest da oni misle kako je sve to raste na tim hrastovima nebeskoga podrijetla i da je to znak da je stablo odabrao sam bog. Rijetko je nai imelu u tim uvjetima, a kad se nae, bere se tijekom velike vjerske svetkovine, estoga dana mjeseca. (...) Taj se dan odabire zato to mjesec tada ve ima znatnu snagu, a nije na sredini putanje. Oni nazivaju imelu imenom koje znai "ona koji
RANJE IMELE IMALO JE VEOMA VANU
lijei sve". Nakon to obredno pripreme rtvu i gozbu pod stablom, dovedu dva bijela bika vezanih rogova. Odjeven u bijelu halju sveenik se penje na stablo, ree zlatnim srpom imelu i skuplja je u bijelo platno. Zatim zakolju rtve molei boanstvo da uini te rtve ugodnima onomu komu se prinose. Vjeruju da imela, ako se uzima kao pie, daje plodnost neplodnim ivotinjama i tvori lijek protiv svih otrova." Plinije stariji, Historia naturae, knjiga XVI.
a pojam "druid" - to znai "veoma uen" - ilustrira injenicu da su njegovi predstavnici bili posveeni tomu da izvravaju temeljne zadatke u sklopu keltskoga drutva koje je cijelo bilo organizirano oko svetinje.
Bardi, vati i druidi

Svjedoanstva koja su stigla do nas inzistiraju na strogo ustrojenoj sveenikoj klasi druida koji se mogu prepoznati po bijeloj odjei. Razlikuju se tri tipa sveenika: bardi, vati i napokon pravi druidi koji tvore vrh te hijerarhije. Bardi imaju iroko usmeno znanje koje im omoguava da budu strunjaci u velikom broju disciplina: povijesti, genealogiji, recitiranju legendi, glazbi, ali i u tehnikim znanjima kao to su medicina, arhitektura, diplomacija ili pravosue. Oni su zadueni i za poduavanje. Zato su morali upamtiti godine tijekom stotina pria i pjesama. Vati su vjeti u proricanju i medicini. Za razliku od
barda znaju pisati i itati znakove u prirodi; pria se da su znali prepoznati bolest od koje pati ovjek promatrajui dim koji izlazi iz njegova dimnjaka. Oni koje katkad zovu "teolokim druidima" rade na vioj razini. Osim vjerskih ili kultnih funkcija druidi odravaju uske veze s vlau: keltsko drutvo je smatralo da su im vlast kralja povjerili bogovi uz blagoslov, kontrolu i savjet druida. Mnogo stoljea poslije u priama o vitezovima okrugloga stola nalazimo odjek te prakse: Merlin odreuje i odgaja mladoga Artura, budueg engleskog kralja.
Druid oboruan zlatnim srpom za branje imele kako je predstavljan na slikama iz 19. stoljea. Ali tek odnedavno povjesniari poinju bolje suditi o njegovoj ulozi u keltskome svijetu.
OD MERLINA DO GANDALFA
LIKA DRUIDA TRAJNO JE obiljeavala europsku knjievnost. Tako je u srednjem vijeku lik Merlina preuzeo mnogo znaajki od antikih mudraca. Starac koji je ivio u umi Brocliande u Bretanji, arobnjak, nedvojbeno je asni nasljednik druida: prorok, iscjelitelj, bard, nije li on i stvaralac kraljeva? No ubrzo se potiskuje njegov poganski aspekt. U 12. stoljeu pisac Robert de Boron ini od njega sina djevice koju zlostavlja neastivi pa on odluuje staviti svoje izvanredne darove u slubu Boga. Nedavno je britanski pisac J. R. R. Tolkien takoer iskazao poast galskim sveenicima. Gandalf, jedan od sredinjih likova njegove trilogije Gospodar prstenova, ini se kao da je izaao ravno iz keltskoga svijeta. Odjeven u bijelo, postaje najugledniji lan skupine mudraca, Istara koji se katkad sastaju na tajnim vijeima u srcu Meuzemlje. Mag Gandalf koji ne oklijeva latiti se maa, ako je to potrebno, nosilac je tisuljetnoga znanja. Tolkienov junak viestruko je blizak Merlinu: izgledom, arobnim moima dakako, ali openito imenom; dok se arobnjak na keltskom zove Myrdhin, Gandalf se prepoznaje pod vilenjakim imenom Mithrandir...
rtva prinesena bogovima

Kelti misle da e prinosei rtve bogovima ublaiti njihov bijes i stei njihovu zatitu; esto pribjegavaju rtvama koje mogu prinositi samo druidi. Ve prema tome obraaju li se klasi sveenika, ratnika ili proizvoaa - seljaka ili zanatlija - te rtve poprimaju razliite oblike; nee biti krvave u prvom sluaju, bit e krvave u drugom a na kraju biljne ili tekue - radi se dakle o ljevanicama - u posljednjem sluaju. Mnogo su se kritizirale ljudske rtve; grki geograf Strabon spominje da su Gali imali obiaj udariti nekog osuenika maem kako bi druidi, promatrajui greve umiruega, mogli pretkazati budunost. Premda su takve radnje potvrene u arheologiji, ini se ipak da su bile iznimne.
Gandalfa Bijeloga, kljuni lik iz trilogije romana J. R. R. Tolkiena, glumi Ian McKellen u ekranizaciji Petera Jacksona.
Osim za rtve ini se da su druidi strunjaci za ljekovite biljke, posebno za imelu od koje spremaju sve vrste napitaka uvajui tajnu o njihovu pripremanju. Irske prie spominju da su najmoniji druidi mogli zapovijedati elementima. Sigurno je svakako da su bili na elu velikih vjerskih sveanosti po keltskom kalendaru kakva je Samain, kada se slavi prvi dan keltske godine (1. studenoga). Sveanost Samaina prela je poslije u kranstvo u obliku blagdana Svih Svetih, no nije nestala, jer Halloween (No vjetica) koji je stigao u SAD preko irskih useljenika uva i danas uspomenu na to.
25
26
Od Pitagore do megalita
Iako malo znamo o tajnom nauku druida, dobro poznajemo ideje za koje su bili zadueni da ih prenesu narodu. Tu je presudno Cezarovo svjedoanstvo. Prema njemu druidi nauavaju da "due ne umiru, nego nakon smrti prelaze iz jednoga tijela u drugo; to im se ini posebno prikladnim za poticanje hrabrosti jer time potiskuju strah od smrti". Ta vjera u seobu dua, reinkarnaciju, pridonijela je da su ih neki autori usporeivali s pitagorejcima, to vie to su u svojim postupcima astronomskih izrauna spretno baratali matematikom. Ako te usporedbe nisu utemeljene, one svakako potvruju veliko potovanje koje su drevni ljudi iskazivali keltskim sveenicima. Suvremenici su takoer poinili odreeni broj pogreaka u vezi s druidima. Dugo vremena pogreno se smatralo kako je njihovo prirodno boravite uma. Karnutska uma nikada
nije bila mjesto meunarodnog okupljanja Kelta premda se odreeni broj druida tu okupljao svake godine kako bi dijelili pravdu. Treba napokon prekinuti s dugotrajnim legendama prema kojima su druidi sluili bogovima u sjeni menhira. Daleko od toga da su ostaci nekih misterioznih druidskih kultnih mjesta, megaliti u Karnaku i oni u Stonehengeu stariji vie od tisuu godina od keltske civilizacije koja sigurno nije propustila, a da ih poslije ne posvoji.
Neodrudizam, romantizam i folklor

Rimska vlast, a zatim i kranstvo nedvojbeno su porazili druide; usmeni oblik njihova nauka nije omoguavao njegovo prenoenje. Otada i za dugo vremena druidizam je postao povlastica fanatika. Medu njima se nalaze sljedbenici neodruidizma. Ta struja traje do 18. stoljea kada Englez John Toland
(1670.-1722.) utemeljuje u Londonu Ancient Druid Order koji tvrdi da prenosi sveeniku druidsku tradiciju od koje e neki lanovi uspjeti sauvati stoljeima bitan sadraj. Val romantizma i ponovno otkrie keltske antike u sljedeem stoljeu pojaat e to oduevljenje. Jo danas velik dio engleskih ili francuskih drutava ili organizacija tvrdi za sebe da su nosioci druidske batine, a lokalitet Stonehenge sa svojim mistinim ozrajem ostaje najcjenjenije mjesto okupljanja tih suvremenih druida koji ovjekovjeuju nekadanji folklor potresan neprekidnim prijeporima o legitimnosti tog drutva ili njihovih drutava.
Tijekom ceremonije 1920. lanovi druidskoga drutva iz Londona pripremaju se posaditi hrast u ast jednoga od njih koji je nedavno umro.
Eseni: sekta na izvorima kranstva?

lako nisu odali sve svoje tajne, spisi s Mrtvoga mora otkrili su u Palestini postojanje inicijacijske zajednice iz Isusova doba koja se nada skorom poetku Mesijine vladavine.
O SREDINE 20. STOLJEA ESENI SU
se tek rijetko spominjali, posebno kod idovskog pisca iz 1. stoljea, Josipa Flavija. Sve se odigralo sluajno na obalama Mrtvoga mora, nedaleko od Kumrana. Neki beduin u potrazi za izgubljenom ovcom upao je u pilju i ondje otkrio zemljane posude koje su sadravale pergamente. Najprije prodani nekom antikvaru u Betlehemu, zatim su bili povjereni Biblijskoj koli u Jeruzalemu koja je procijenila da potjeu iz Isusova doba. Sustavnija iskapanja obavljana su izmeu 1947. i 1956.; iskopano je vie stotina rukopisa iz pilja. Jo je neobinije to su arheolozi otkrili nedaleko otuda ostatke drevnoga samostana. Brzo se ustanovilo da tekstovi potjeu iz knjinice samostana za koji se ini da je bio sjedite esenske sekte. Za nekoliko godina otkriveno je bratstvo.
i askezi. Tako im pravilo njihove zajednice namee strog ivot obiljeen jednostavnom hranom, odbacivanjem bogatstava, mnogobrojnim obredima ienja, svakodnevnim molitvama, promicanjem ednosti iako se njihova skupina sastoji od mukaraca i ena. Njihov nauk propovijeda kako valja slijediti kneza svjetlosti, a ne anela tame.
Kumranski spis. Radi se o jednom od najstarijih pergamenata idovske Biblije, starijem oko 1000 godina od dotad poznatih. (i na sljedeoj strani)
JUDAIZAM U ISUSOVO VRIJEME

su zauzeli Rimljani. U to vrijeme vie zajednica ine judaizam. Prva po rangu, plemika kasta saduceja dala je Hramu u Jeruzalemu svoje velike sveenike. Najbrojnija je skupina farizeja; od njih su proistekli rabini. Oni se razlikuju od saduceja vjerom u dolazak Mesije; toj skupini pripada Isus. Zeloti koji potjeu iz Galileje najei su protivnici rimske prisutnosti u Palestini. I oni oekuju Mesiju za kojega se nadaju da e povesti idovski ustanak protiv Rimljana. I napokon tu je izolirana sekta esena. Valja jo dodati krstiteljsku zajednicu ija je elna osoba Ivan. Blizak esenima, Ivan Krstitelj slavi ienje krtenjem u oekivanju Mesije. Uoi Isusova roenja oekivanje Mesije dosegnulo je vrhunac.
l. STOLJEU NAE ERE PALESTINU
Knez svjetlosti i aneo tame

Esenska sekta potjee vjerojatno iz 2. stoljea pr. Kr., razdoblja kada su se neki, veoma poboni idovi, postavi veoma kritini u odnosu na kastu velikih sveenika koje su smatrali pokvarenima, odvojili. Okupljali su se izvan Jeruzalema, ponajprije u kumranskom samostanu gdje se njihov nauk jasno razlikuje od tradicionalnoga judaizma. Vjerujui u dualizam tijela i due, nadajui se u dolazak Mesije osvetnika, eseni se pripremaju za to ivei u istoi
27
Pod palicom "gospodara pravde"

Stroga hijerarhija sekte sastoji se od prvoga vanjskog kruga to ga tvore practici, zadueni da rade za zajednicu. Zatim dolaze theoriciti, kontemplativci koji su pravi posveeni i ive meditirajui, ali prakticiraju isto tako umijee lijenitva u kojem ih smatraju strunjacima. Na vrhu bratstva tajanstveni "gospodar pravde" dri "udesne i istinske misterije". Okruen je vijeem od dvanaest odabranih lanova.
Primanje u sektu jedno je od najteih: potrebne su dvije do tri godine ekanja i kunje kako bi se pristupilo prije nego to se krtenjem potvrdi ulazak novoga lana. Rauna se da su u Isusovo vrijeme u Kumranu ivjele etiri tisue esena. Iako ne znamo mnogo o tonom sadraju njihova nauka - jer svi su prisegnuli na "tajnost u vezi s istinom misterija spoznaje" - Josip Flavije nam spominje da se bave astrologijom i proricanjem iz snova. Dobivaju takoer obeanje da e stei vjeni ivot ako budu u svim tokama potovali svoja pravila: molitva, post i nada u spas.
Pogled na pilje u Kumranu gdje su sluajno otkrivene stotine starih tekstova zaboravljenih i ouvanih u velikim vrevima, tzv. svici s Mrtvoga mora.
Isus, "gospodar pravde" u sekti?

Veoma rano su arheolozi, povjesniari i teolozi stali pitati o vezama izmeu esenske zajednice i primitivnoga kranstva. Jer spisi iz Kumrana pokazuju nepobitne analogije s ranim kran-
stvom: ekanje Mesije, otre kritike protiv sveenika u Hramu, vanost koja se pridaje Bojoj milosti. Zato neki nee oklijevati da od Isusa uine lana zajednice, tj. poistovjete ga s "gospodarom pravde". Pobornici te teze vole vidjeti u veoma kontroverznom izdanju spisa s Mrtvoga mora prste Vatikana koji bi sve uinio da sprijei otkria to tete dogmi... Ostaje da je esenski dualizam veoma stran kranskoj doktrini, ak i ako relativna blizina izmeu dviju poruka objanjava zato su se neki eseni obratili na kranstvo, dok su ostatak zajednice Rimljani rastjerali 70. godine poslije Krista.
28
Gnostike sekte i Kristova tajna

Od prvih stoljea nae ere skupine posveenih slave kao jedino sredstvo spasa ezoterino itanje biblijske poruke. sus im je osim svoje javne poruke prenio i skriveno znanje...
LJEDBENICI VALENTA, BAZILIDA,
Ofita, Karpokrata, babelognostici, setovci, tj. manihejci... toliko imena koja se odnose na ono to se danas zove gnosticizmom, ondje gdje su kranski autori prvih stoljea vidjeli samo zastranjenja i krivovjerstvo. Iza svoje velike raznolikosti ove gnostike skupine sve dijele istu intuiciju: judeo-kranska vjerska roruka krije drugu istinu koja je jedina rezervirana za neke odabrane i koju prenosi sam Krist. Tako jedan vani gnostiki tekst spominje da se Isus nakon smrti ukazao Ivanu, svojem ueniku da mu otkrije "misterije od poetaka skrivane u tiini" i koje navodno
odgovaraju na bitna pitanja to se postavljaju svima: "Tko smo, to smo; kamo idemo, od ega smo oieni, to je to stvaranje i ponovno stvaranje?" (Tomina djela, pogl. 15). Gnostike sekte na neki nain donose odgovor na ta pitanja preko otkrivenja danog posveenima koje poprima oblik mitskih pria. Njihova esto zajednika potka temelji se na kljunom dualizmu koji suprotstavlja zle sile to su stvorile svijet istinskomu Bogu. Pod tom prizmom stvoreni svijet je zao; to je tamnica iz koje se moe izai samo ako se tuje istinski Bog. to se tie ovjeka, on sam je okaljan injenicom da su mu dua i duh zatoeni u tijelo. to je jo gore, on zamjenjuje zlokobno stvorenje ovoga svijeta s vinjim Bogom. Gnostici misle da e izbjei prokletstvo spoznajui istinsku stvarnost svijeta i Boga.
Rijetki izabrani
imuna Maga smatraju tradicionalno prvim predstavnikom gnostike struje. No valja priekati 2. stoljee pa da se vidi kako se taj pokret razmahao i kako stjee sljedbenike. Javljaju se posebno dva lika: Bazilid i Valentin. Prvi je oko 125. godine utemeljio prvu gnostiku sektu u Aleksandriji; tvrdi da je od apostola Mateja primio tajne nauke koje mu je navodno otkrio Spasitelj. Slabo poznajemo njegov nauk, veoma rairen, ali ostao je usmen, za razliku od Valentinova koji nam donosi Evanelje istine. Iz svojega vrlo sloenog sustava, naslije-
Kako bi se zatitili od zla, gnostici esto nose talismane poput ovoga koji dolazi iz Aleksandrije i svjedoi o jakom egipatskom utjecaju.
APOKRIFNO TOMINO
da Nag Hammadija u Gornjem Egiptu ostaci antike knjinice koja je sadravala veliki broj starih rukopisa. Ubrzo se potvrdilo da je veina njih gnostikoga podrijetla. Medu njima se nalazio odreeni broj apokrifnih tekstova koje Crkva nije zadrala tijekom slubene redakture Biblije potkraj 4. stoljea. Jedan dio dokumenata donosi Isusove ili apostolske rijei. To se posebno odnosi na Jakovljevo >>> nastavak u istobojnoj kocki na sljedeoj stranici ... ... ... ... >>>
ODINE 1945. OTKRIVENI SU BLIZU gra-
29
enog od sljedbenika Bazilida, proizlazi da postoje tri vrste ljudi u skladu s trojstvom tijelo/dua/duh: "materijalni" posveeni konanoj smrti, "psihiki" ( psych grki znai dua) spaeni ili ne, ve prema svojem ponaanju te "duhovni" kojima je otkrivena Spasiteljeva taj-
na i koji e jedini stei spas. To je prema valentincima "savreno iskupljenje i poznavanje ak neopisive veliine." Ako se spas nalazi u poznavanju istinskoga Boga, oni zakljuuju kako "nema potrebe da se slavi misterij neizrecive i nevidljive moi s pomou vidljivih i pokvarljivih predmeta."
Krtenje lana mandejske zajednice u vodama Tigrisa nedaleko od Bagdada. Vjernik tako ponavlja kretnju ienja Ivana Krstitelja.
EVANELJE
apokrifno evanelje, Filipovo, Razgovor sa Spasiteljem ili Djela Petra i dvanaest apostola, ali posebno na Tomino evanelje. To je onaj tekst koji je postao slavan, a spominje ljubav Isusa i Marije-Magdalene. ini se da je sada prihvaeno da su ti tekstovi bili poznati kao valentinski. Svi jo uvijek nisu redigirani, a neki u tome vide znak da sadravaju istine koje smetaju katolikim vlastima pa se trude da ih ostave neotkrivenima.
Prijetnja za Crkvu
Ako je gnoza dovoljna za spas, shvaa se da nam nita nije ostalo ili gotovo samo gnostiki obredi. No znamo da valentinci, unato svojim izjavama, esto mole i pjevaju himne i psalme. Isto tako odreene gnostike sekte priznaju neke sakramente. Drugi, poput Karpokratovih sljedbenika bili su obiljeeni nemoralom jer su slavili osloboenu spolnost kao sustav pobune protiv zlog svijeta. Inicijacija odabranih, slina je kultu misterija nadahnutim Pitagorom
to se tie Bazilidovih sljedbenika: tijekom ceremonije mist se stavlja pod zatitu Spasitelja utjelovljena u Kristu. Te tajanstvene zajednice, za koje teko moemo znati koliko su imale vjernika, prilino su potresle kranstvo koje se tek raalo jer se dosta kranskih autora tako snano obruava na njih da ostaje dojam kao da su zavele velik broj osoba te da ak na odreenim mjestima ugroavaju pravovjerno kranstvo. Premda gnostike sekte nestaju tijekom stoljea, njihovo je naslijede opstalo. Danas jo mandejci, zajednica koja ivi na jugu Iraka, odravaju svoju batinu u najveoj tajnosti.
30
Izmeu sjene i svjetlosti, borba manihejaca

Sekta manihejaca koju je Crkva nesmiljeno proganjala i protjerivala nije imala drugog izbora nego da tajno ispovijeda svoju vjeru u stalnoj borbi dobra protiv zla.
TAMNIEN dvadeset i est dana na milost perzijskoga kralja onaj koji se zvao "apostolom Isusa Krista" i smatrao se posljednjim prorokom sprema se umrijeti. Tijekom godina Mani je neumorno krstario perzijskim carstvom kako bi irio svoju istinu. Valja spomenuti da je tai ovjek uvjeren u svoj boanski izbor od svoje najmlae dobi. Roden u Babilonu, uao je s tri godine u idovsko-kransku sektu. S 12 godina ima otkrivenje: posjeuje ga aneo u ime "kralja vrtova svjetlosti" i objavljuje mu da e jednoga dana trebati napustiti svoju zajednicu. Djeak e ekati jo dvanaest dugih godina prije nego to mu se ponovno ukae aneo i objavi mu da je stigao as. Mani je tada zapoeo dugi ivot misija koje e ga odvesti do Indije gdje su mu dali nadimak "novi Buddha". Utemeljio je zajednice i slao svoje uenike diljem svijeta. No raste protivljenje tradicionalnoga zoroastarskoga sveenstva i njegovi dostojanstvenici dobili su napokon od novoga kralja Bahrama smrtnu kaznu za Manija. Nakon to je podnosio dugo muenje, bio je raskomadan a zatim pribijen na kri na jedna od vrata perzijske prijestolnice 277. godine U to vrijeme manihejstvo se ve proirilo Babilonom, Egiptom i Indijom. Ubrzo su se javile brojne zajednice u sjevernoj Africi, u panjolskoj, ali i na granicama Azije sve do Kine.
EVOLUCIJA RIJEI
izrugivali su svi njegovi klevetnici. Taj nauk je suprostavljao suprotnosti i traio kako da oslobodi svoje vjernike od utjecaja zla. Sveo se na jednostavnu igru binarnih suprotnosti. Osuda bogumila i katara u ime manihejstva diskreditirala je te ideje na zapadu. U teolokom rjeniku izraz "Manihej" koji je oznaavao krivovjerstvo upotrebljavao se do kraja 16. stoljea kad ga je zamijenio pojam "manihejac". Imenica "manihejstvo" javila se tek na kraju 17. stoljea i uope nema vjersku konotaciju. Danas oznaava sklonost duha da sudi u pojmovima dobra i zla to ih karakterizira jednostavni dualizam.
IJEKOM STOLJEA MANIJEVU NAUKU
Dio manihejskoga rukopisa pronaenog poetkom 20. stoljea. Do tada se manihejski nauk poznavao samo na temelju vizije njegovih klevetnika. (drugi dio slike - na drugoj strani)
31
Izmeu sjene i svjetlosti, borba manihejaca
32
Stalna borba izmeu svjetla i tame

Manihejstvo je gnoza, inicijacijski nauk rezerviran za malen broj. Danas ga poznajemo u grubim crtama zahvaljujui kasnom otkriu manihejskih tekstova jer Mani je mnogo pisao za svoje uenike izlaui im sinkretski nauk koji
Uitelja a trinaesti im je voda"; oni imaju i biskupe i sveenike. Zajednice nisu znale za odmor jer ih je od 297. progonio car Dioklecijan, a zatim u sljedeem stoljeu kranstvo. Morale su ivjeti u sjeni povuene u sebe.
Manihejci, bogumili i katari: isti zahtjev

Tijekom stoljea skupine manihejaca prenosile su tajno nauk svojega uitelja. No mogli su se prepoznati njihovi sveenici po injenici to su potovali stroge zabrane nazvane "peatima": "peat usta" ih je obvezivao da ne lau i da ne jedu meso, vino ili fermentirano pie. Potovali su jednako tako i "peat ruku" koji im je zabranjivao da pribjegavaju nasilju, ali isto tako i da rade na zemlji ili da obavljaju neku javnu funkciju. I napokon "peat dojke" nametao im je potpunu neporonost. Bilo je prema tome lako razotkriti ih. Progoni su napokon porazili manihejstvo: U njegovu babilonskom ognjitu islam mu je zadao kobni udarac, dok je kineski car Wu-tsong u 9. stoljeu razorio posljednje azijske zajednice. U kranskom Sredozemlju pokret se Proirio pod ime-
nom "bogumili" u Bugarskoj i u balkanskim zemljama. Ako katarizam nije proistekao iz manihejstva, kako se dugo tvrdilo, mogue je da je neki sabor 1167. okupio u Saint-Flixu, u Lauragaisu lanove dvaju sveenstava, katarskoga i bogumilskoga. Bogumilski biskup Niketas doao je onamo kako bi prenio svoju vlast zareivanja predstavnicima lokalnoga katarizma. Meutim malo-pomalo posljednje zajednice nestale su pod udarcima kranskoga pravoslavlja. Poetkom 20. stoljea otkrie manihejskih rukopisa omoguilo je da se bolje upozna to inicijacijsko vjersko drutvo.
posuuje od judaizma s mitom o Adamu kranstva - Isus i apostoli se spominju vie puta - ili od iranske religije. Iz ove posljednje vadi sredinju ideju dualizma izmeu svjetla i tame, izmeu materije i duha. Pod tom prizmom Mani razlikuje tri tipa ljudi: odabrane, katekumene i grjenike. Prvima obeava ivot vjeni budu li prakticirali stalnu askezu koja e ih udaljiti od svijeta da bi ih vratila svjetlosti; oni tvore manihejsku sveenstvo. Drugi su obini vjernici, put im je pokazan, ali ivei u prljavtini svijeta, mogu se samo nadati da e se jednoga dana reinkarnirati u tijelo nekoga odabranoga. I napokon najvei dio ljudi grjenici - namijenjeni su smrti i zaboravu. Sv. Augustin koji je kao mlad pripadao jednoj zajednici manihejaca pie da se njihova crkva sastoji od "dvanaest
Ova freska indijskoga podrijetla predstavlja Manija. Ona svjedoi o irenju i uspjehu njegova nauka izvan iranske sfere odakle je proizaao.
"Prava rije" Shingona

Shingon, roen u Japanu, nauava svoje pristae nauk tajnih mantra i joge triju misterija. Neko ezoterina sekta budizma, danas prima milijune vjernika.
JAPANU JE POTKRAJ 8. STOLJEA
neki mladi po imenu Kkai doao u dodir s budistikim idejama. Potekao iz krugova visokih dunosnika i predodreen za veliku karijeru, prekinuo je studije nakon naglog nadahnua i odluio otii u Kinu kako bi ondje produbio svoje spoznaje. Prema vlastitu svjedoenju on ondje susree sedmoga patrijarha Zhenvana, "kolu tajni" koja ga prima ovim rijeima: "Znao sam da e doi! Evo ga! Moj se ivot pribliava kraju i ne znam hou li imati dovoljno vremena da ti prenesem svoj nauk." Potrebno je samo nekoliko mjeseci da bi se u Kkaiju asimilirala ne samo pravila zajednice nego i tajne patrijarha za kojega kae da e "ovladati arkanama ezoterinih nauka". Na kraju tog razdoblja on nasljeuje starca kao poglavar zajednice Zhenvana. Zatien tom duhovnom vlasti, vraa se u Japan nakon dvije godine, 806.; ondje utemeljuje prvu kolu Shingon (japanska transkripcija kineske rijei Zhenyan). Napokon 816. utemeljuje glavni hram svojega reda na brdu Koya.
smrti - hijerarhija vezana uz kupnju inicijacijskih stupnjeva postavlja se ispred klasine organizacije u stupnjevima i monakim naslovima. Tako je svaki ovjek koji se eli ukljuiti u zajednicu najprije izloen posveenom svijetu koji pred-
Kkai prikazan s crtama

budistikoga sveenika. Njegov nauk doivio je izvanredan uspjeh tijekom stoljea.
stavljaju mandale. Ti grafiki prikazi, najee oslikani, imaju temeljnu ulogu u ezoterinom ponaanju: ti crtei podupiru meditaciju koja povezuje osjetilni svijet i svijet probuenih. Student ui jednako recitirati rijei, mantre kojima e moi lake pristupiti meditaciji. Prema Kkaiju "recitirajui svaki slog s jas-
Ezoterizam mandale i mantre

Posebnost Shingonova puta jest da je duboko ezoterian po uzoru na tibetanski budizam. U koli Kkai - koja je postala Kb Dashi, "veliki instruktor" nakon njegove
33
BUDIZAM
stoljeu pr. Kr. oko osobe Siddharte Guatame, nazvanog Buddha (sanskrtska rije koja znai "probueni"). Brinui se da reformira brahmanizam koji je uinio od ljudske sudbine dugi slijed reinkarnacija (samsara) kako bi se postupno popravila. Siddharta predlae izlaz iz tog beskrajnoga ciklusa koji se sastoji od stalnih patnji, posebno za najsiromanije kaste. Nudi svima da meditacijom dosegnu nirvanu, vedrinu koja gasi strasti. Taj nauk je doivio velik uspjeh u Indiji prije nego to se proirio na Kinu a zatim i na cijelu Aziju. U Japanu su nicale brojne kole; zen budizam, Nichirenov budizam kojem pripada Sokka Gakka?, "ezoterian budizam" iji je glavni predstavnik Shingon s Tendaijom.
UDIZAM JE ROEN U INDIJI U 6.
budistikim spisima i samo oni imaju pristup "najdublje tajnoj razini". Jednom inicirani uenici mogu se posvetiti svim vrstama sloenih obreda, posebno yogi triju misterija zahvaljujui kojima se smatra da mogu dosei u ovom ivotu stupanj Buddhe koji je krajnji cilj Kkaijeva nauka.
Ovaj Shingonov hram s kraja 12. stoljea druga je najstarija graevina u Kyotu. Od 1982. to je muzej posveen ezoterinoj koli koju je osnovao Kkai.
nim razumijevanjem moemo pokazati istinu." Inicijacije poprimaju isto tako druge oblike: obredom trcanja uenik prima pet puta vodu, simbol pet stupnjeva mudrosti. Zatim mu se zaveu oi i on mora baciti cvijet na mandalu. Prema mjestu pada procjenjuje se njegov stupanj uzdizanja i daje mu se novo ime. Prema legendi Kkai je dvaput stavio cvijet u puno sredite mandale to je dokaz njegove izvanredne karizme. Ti obredi se udvostruuju usmenim ezoterinim naukom, hidenom koji uitelj iri medu uenicima. Oni ue razlikovati etiri smisla u tradicionalnim
Milijuni iniciranih
Samostan Koya se irio kontinuirano sve dok nije brojio vie od 100 000 sveenika. Japanski carevi koji su pokazivali odreeno nepovjerenje prema Kkaiju omoguili su mu napokon da postavi hram ak u prostor carske palae u Kyotu. Shingonov nauk utjecao je na drugu ezoterinu kolu, onu Tendaija koju je utemeljio Saicho, Kkaijov suvremenik. Shingonov potomak bio je takav da mu se pridruio veliki broj sveenika iz Tendaija. Nakon smrti
uitelja 835. godine pokret se podijelio na vie smjerova, a da se nije promijenio. Njegov uspjeh nije oslabio tijekom stoljea tako da je inicijacijsko drutvo postalo narodni pokret: danas se rauna da nema manje od 12 milijuna pristaa u Japanu, dok su Shingonovi hramovi nicali u Kini, SAD-u i u Europi. Razlozi za to oduevljenje vjerojatno potjeu od poruke samoga Kkaija: u svoje vrijeme postavio je sliku ezoterinih kola u deset stupnjeva: na vrhu spomenut kao "srce ureeno misterijem" nalazio se Shingon, prema njemu jedina kola spremna da vodi svoje sljedbenike na buenje tijekom njihova ivota...
34
Duhovni grad Brae istoe

Pod tim zagonetnim imenom krije se tajno drutvo ijim lanovima ne znamo ni imena. Gorljivi ismailiti, nositelji neobine ezoterine doktrine bili su takoer estoki pristae fatimidske egipatske dinastije.
ROZELITIZAM je djelo koje najvie zasluuje nagradu (...), a oni koji prakticiraju prozelitizam ljudi su najvieg ranga koji najvie ele zazvati od Boga najvjetije toj zadai, najuenije, najsretnije, najistinoljubivije." Taj poziv za obraanje sastavili su u 10. stoljeu nae ere tajanstveni autori koji su se nazivali "Ikhwn al-Saf", "Braa istoe" ili "Iskrena braa". Ti ljudi pripadaju ismailitskoj struji, mistinoj sekti koja potjee iz iizma koji priznaje samo vlast imama koji potjee od Alija, zeta i roaka proroka Muhameda. Prema ismailitima Muhamed je doao donijeti ljudima egzoterinu poruku izraenu u pismu Kur'ana, dok nauk imama, ezoterine naravi, nastoji otkriti tajni sadraj spisa. Ali 813. Muhamed, sedmi imam, umire, a da nije odredio nasljednika. Poinje razdoblje krize za ismailizam koje traje stotinjak godina. U 10. stoljeu u muslimanskom svijetu dogaa se politika i vjerska revolucija; obitelj Fatimida koja tvrdi da potjee od Fatime, Prorokove keri, zahtijeva nasljedstvo posljednjega imama i preuzima vlast najprije u tadanjem Tunisu 909. a zatim od 969. u Egiptu. Tijekom cijeloga tog razdoblja borbe sekta ismailita morala je apelirati na prozelite kao bi uvjerili sunitsko stanovnitvo u legitimnost svojega nauka. U tom kontekstu roena su Braa istoe.
Obratiti veinu
Brau poznajemo samo po njihovim spisima podijeljenim u pedeset dva pisma. ini se da je bratstvo funkcioniralo kao tajno drutvo u slubi Fatimida i openito ismailitskih ideja. Zadalo si je cilj irenja da'we koja se oslanjala na d 'i, misionare posebno kolovane u tu svrhu. Jedna pria ilustrira njihovu metodu: neki lijenik dolazi jednoga dana do nekoga grada gdje svi ljudi pate, a da to ne znaju, od tajne bolesti. Odlui izlijeiti nekog ovjeka dajui mu neki napitak. Kad je ovjek napokon ozdravio, shvatio je da je bio bolestan tijekom svih tih godina. Pun zahvalnosti prema
lijeniku nudi mu svoje usluge. Oni zajedno lijee ostale graane sve do dana kad se, dosta brojni, otkrivaju javnosti i ne boje se primijeniti silu da bi dali napitak ostalim stanovnicima. Ova legenda koja se proirila meu Braom ilustrira strategiju obrata na ismailizam prije, ali i poslije preuzimanja vlasti Fatimida u Egiptu. ini se da je lokalno stanovnitvo pokazalo veliki otpor vjerskoj doktrini novih suverena. Kako bi se uinkovitije organiziralo njihovo irenje,
IITI I ISMAILITI
7. stoljea i Muhameda. Strogo monoteistika religija okupljena oko Kur'ana i sune koja prenosi Prorokovu rije. No islam je doivio teak raskol oko 680 godine; iz njega su se izrodile dvije razliite struje, suniti s jedne strane, koji su dovoljno veinski, i iiti s druge strane. Prema prvima Muhamedovi nasljednici su kalifi zadueni za primjenu sune, dok drugi smatraju jedinim legitimnim efovima potomke Alije i Fatime koje zovu
ORIJENI ISLAMA DOPIRU DO POETKA
"imamima". U okviru iitske struje izbija drugi raskol kada umire esti imam u sljedeem stoljeu. Ovaj posljednji je u poetku odredio svojega sina Ismaila da ga naslijedi. Ali taj je umro dok mu je otac bio iv. Izbila je svaa jer se nije znalo treba li novi imam biti Ismailov sin ili brat. Pristae Ismailova sina obavili su raskol i stvorili novi vjerski pravac slian sekti, ismailizam, koji se etabliralo u Egiptu u 10. stoljeu s dinastijom Fatimida.
Asuanski mauzolej u Egiptu uva posmrtne ostatke Age kana III. (1877.-1957.), predstavnika dinastije koja je stoljeima bila duhovni poglavar ismailita. ( i na sljedeoj strani )
35
Braa istoe podijelila su se u etiri skupine prema svojem drutvenom podrijetlu: kneevi, trgovci, znanstvenici i umjetnici. Svatko je u sklopu svoje skupine imao zadatak da iri ismailitsku poruku blinjima.
Zbroj svih spoznaja

Kod Brae istoe, da 'wa se ne svodi na sam prozelitizam. Vano im je dovesti sljedbenike do najvieg stupnja mogue duhovnosti. Zato se ismailitska vjerska promidba odvija u obliku inicijacijskog i ezoterinog nauka. Funkcija pisama jest da vodi korak po korak iniciranoga na put duhovnoga proienja. Doktrina Brae istoe je originalna sinteza koja u isti mah povezuje medicinu, astrologiju, alkemiju, magiju i glazbu. Nadahnuta neoplatonizmom ona objanjava da svijet izvire iz boanstva posredstvom intelekta i due koja je
stvorila materiju. Ovaj nauk daje se postupno. Inicirani je najprije "zanatlija", zatim "slubenik" kad je izbrusio razum, "istinski", kad je upoznao tajne stvaranja i napokon "abdl" blizak imamu i Proroku. Skup iniciranih tvori duhovni grad kojim upravlja imam koji jedini moe dovesti ljude od spasenja. Ako je danas teko izmjeriti vanost njihova djela obraanja, sigurno je da su se Braa istoe ubrajala meu zanatlije ismailitskog irenja. S druge strane oni su bili
Muhamed i Ali oslobaaju Kaabu njezinih idola. Ali je najvanija osoba iizma, islamskoga pravca u sklopu kojega su se iznjedrile brojne sekte.
prvi u sklopu islama koji su stvorili cjelovit i ustrojen inicijacijski duhovni red. Tako su oni za dva stoljea preduhitrili roenje muslimanskih bratstava (tariqa) koja su toliko obiljeila islam sve do naih dana.
36
Iz sjene brda na vrh moi: alaviti

Alaviti tvore veoma rijedak primjer tajnoga drutva koje je dolo na vlast. Skriveni tijekom dugih stoljea, katkad tolerirani, esto proganjani alaviti vladaju Sirijom od 1970.
IRIJSKA BRDA VE SU VIE OD
1000 godina sklonite ustanikih zajednica koje trae tajnovitost ili sklonite. Tako ie bilo u 12. stoljeu s bratstvom asasina koji sa zidina svojih probuenih utvrda organiziraju ubojstva protiv svojih neprijatelja. Dvije druge sekte isto su tako nale azil u visokim sirijskim masivima: druzi i nusairiti koje zovu i alaviti. Podrijetlo te misteriozne zajednice je kontroverzno. Neki misle da su oni predstavnici staroga idolatrijskoga kulta koji je ukljuio elemente monoteizma prisutne na Bliskom istoku. Druga
teza koja je vjerojatnija povezuje ih s Muhamedom ben Nusairom, irakim iitom iz 9. stoljea, bliskim jedanaestom imamu koji je proglasio boansku prirodu Alija i imama koji su ga naslijedili na elu iitskog pokreta od poetka. Pristae ben Nusaira stvorili su prve nusairitske zajednice koje su pod vodstvom slavnih osoba polako pri-
ALAVITSKA DRAVA
Ovaj promidbeni pano predstavlja Hafeza el-Assada i njegova dva sina. Preuzevi vlast 1970. nametnuo je alavitsku upravu na elo sirijske drave.
vie klanova i plemena koji odraavaju razliita etnika podrijetla svojih lanova: tu se nalaze Arapi, Perzijanci, Turci i Kurdi. Ta raznolikost nije sprijeila jak osjeaj jedinstva to su ga doivjeli Francuzi tijekom svoje vlasti nad Sirijom. Godine 1920. Francuzi su proglasili "Autonomno podruje alavita" koje ak postaje "dravom" dvije godine poslije. Ali 1926. podruje je ponovno pripojeno Siriji unato zahtjevima nusairita za autonomijom. Prihvaajui poraz alaviti su ipak uspjeli okrenuti situaciju u svoju korist preuzevi vlast u Siriji. Okrenuvi lea dvolinosti koja ih je titila proteklih stoljea, uspjeli su zauzeti kljuna mjesta sve do 1970. do dolaska na vlast Hafez el-Assada, alavitskog generala. Otada se sudbina u a 1 236.640 5.22 0.803 4o Tc ( s) Tj
LAVITSKO DRUTVO DIJELI SE NA
SEKTE I NOVAC
potiu pristae da se odreknu svih svojih materijalnih dobara kako bi uveali imutak svojega gurua. Ronu Hubbardu pripisuju apele kao to su: "Ako doista elite zaraditi milijun dolara, a ne vie biti zaposlenik za pet centa po retku, najbolje bi bilo osnovati neku crkvu!" Scijentoloka crkva uistinu ne proputa naplaivati veoma skupo svoje teajeve, stairanja, djela svojega utemeljitelja... dok se njezini lanovi redovito financijski pomau. Isto je tako kod raelijanaca: organizacija prikuplja sredstva od svojih pristaa jer si je zadala cilj da izgradi divovsko veleposlanstvo dostojno da jednoga dana u budunosti primi svemirce koji su prema guruu Raelu stvorili ljudsku rasu. Neki isto tako vide dokaz uspjeha Crkve ujedinjenja koja se zove i "sekta Moon", ponajprije u ekonomskom uspjehu njezina utemeljitelja sveenika Moona.
NAAJKA SEKTI JEST DA SNANO
Claude Vorilhon, nazvan Ral ispred makete NLO-a koji ga je navodno "uzdigao". Svemirci su mu navodno otkrili kako su proizveli ljudsku vrstu u laboratoriju.
Inicijacija ili utjecaj na duhove?

Veina tih sekti predlae svojim pristaama alat kako bi lanovi poboljali sebe. To je posebno sluaj sa scijentolokom crkvom. Njezin utemeljitelj L. Ron Hubbard (1911.-1986.) objavio je 1950. manifest nazvan Dianetika. Moderna znanost o duevnom zdravlju u kojoj izlae tobonju revolucionarnu doktrinu tvrdei kako je ovjek besmrtno bie ija se dua ne prestaje reinkarnirati. Hubbardov nauk, blizak budizmu, obeava inicijacijski put koji e pod vodstvom "sluatelja" omoguiti onima koji ga slijede da upoznaju stanje blaenstva, "jasnou". Scijentolozi imaju hramove u kojima prakticiraju redoviti kult i obred inicijacije kao to su roenje, vjenanje ili smrt. Ta metoda, nazvana "dianetikom", temelji se isto tako na koritenju aparata, "elektropsihometra" ili "elektrometra" za koji se
"sekte" kao prave: Vitezovi zlatnoga lotosa (ili Mandarom), Parika scijentoloka crkva, Francuski raelijanski pokret i Jehovini svjedoci koji sami okupljaju blizu polovice od ukupnog broja lanova svih sekti. Uobiajeno je svrstavati sekte prema tipu poruke koju odailju: milenarijska (davidijanci, Jehovini svjedoci, New Age...), iscjeliteljska (antoanisti...), orijentalna (sljedbenici Krine, Moona ili Soke Gakkaija), psihoanalitika (Scijentoloka crkva) ili ufoloka kad se hvale izvanzemaljskom inteligencijom (to je sluaj s raelijancima). Konstatira se isto tako postojanje velikog broja gnostikih ili ezoterinih sekti koje slijede teozofiju, antropozofiju i spiritizam.
71
U okrilju vjerskih sekti
72
smatra da lokalizira zone straha i duhovne patnje. Kad se one jednom identificiraju, sluatelj moe djelovati na duh sljedbenika tako da ga rastereti. Upravo zbog tog utjecaja na duhove, od kojeg se Scijentoloka crkva brani, smatra se u Francuskoj sektom, a u SAD-u je priznata kao religija. Druge zajednice pozivaju na put inicijacije poput Jehovinih svjedoka kojima je vano da se pripreme na kraj vremena. Ili, spas e biti odobren samo neznatnoj manjini do 144 000 osoba to znai da svatko treba pokazati jo vie askeze u svojem ivotu. Da bi to uinili, lanove se ohrabruje da prekinu odreene drutvene veze, kao npr. da odbiju transfuziju krvi ak i u sluaju kad je to nuno potrebno... Kod Vitezova zlatnoga lotosa ljestvica od sedamnaest inicijacijskih stupnjeva omoguuje sljedbenicima da izraze boansko to je u njima. Raelijanci prakticiraju "senzualnu meditaciju" koja im nakon 24-satnog posta omoguuje da postignu "kozmiki orgazam" kako bi se pripremili na dolazak Elohima, svemiraca koji su stvorili ovjeka u laboratoriju...
autoselekciju ili e se degenerirati". Po istoj logici je 1950. Ron Hubbard ve zabiljeio u svojoj knjizi da e "u nekoj dalekoj budunosti zakon moda davati graanska prava i dravljanstvo samo osobama lienim izoblienja. To je poeljno jer to e znatno poveati sposobnost preivljavanja." Nastavio je ostavljajui samo osobama koje je prema
svojim kriterijima smatrao zdravima pravo da se ene i imaju djecu. Stoga je borba protiv sekti i drugih tajnih drutava toga tipa danas postala jednim od prioriteta Europske unije. Te skupine kao zrcalo naih strahova i nesigurnosti suvremenih drutava nezaustavno se ire koncentrirajui strast tisua vjernika i strahove milijuna drugih...
Opasnost za demokraciju
Ima dovoljno razliitih traginih injenica koje ilustriraju opasnosti to su ih pretrpjele osobe uhvaene u zamku kakve sekte. Ali i vlasti moraju biti budne u odnosu na odreene diskurse koji ugroavaju cjelinu drutva. Tako se izjave nekih gurua mogu shvatiti kao svjesni napadi protiv ljudskih prava u ime elite za koju tvrde da je oni utjelovljuju. Raelijanci se primjerice hvale "geniokracijom" koja bi dovela na vlast osobe odabrane prema natprosjeno visokom kvocijentu inteligencije, jer ovjek e, kako oni tvrde, "napraviti gensku
Sotonske skupine slave jo danas tajne crne mise u ast neastivoga poput ovoga pristae talijanske sekte "Sotonina djeca".
Tajna inicijacijska drutva

Tajne inicijacijacijskih drutava stare su gotovo kao i ovjeanstvo. Za razliku od slinih vjerskih drutava ona ne tvrde da otkrivaju okultno znanje boanskoga, dogmatskoga reda ili onoga koje potjee od otkrivenja. Ona predlau svojim sljedbenicima vie sredstava za poboljanje sebe ili drutva smjetavajui ih doslovno in itium, tj. "na put".

einu vremena ta drutva nisu tajna, ona su vie diskretna nego tajna. To je sluaj kod kalfa koji imaju svoj dom, ali i slobodnih zidara ije su loe u Francuskoj jednostavne udruge po zakonu od 1901. amani ili afriki vraevi imaju kljunu ulogu i nuno javnu u svojim plemenima. Neka od tih drutava, vie su traila povuenost za svoje akcije: sjetimo se alkemiara ili spiritista, iako su ovi posljednji katkad skloni javnim demonstracijama svojih psihikih ili medijskih moi. No izvan te neizbjene razliitosti funkcioniranja, svrha, obreda i doktrina svim tim drutvima jedno je zajedniko. Ona okupljaju samo malen broj izabranih. Za pristae inicijacijskih drutava svijet je podijeljen u dvije kategorije osoba: posveen na putu prema istini i profani koji je ostao doslovno "izvan hrama" (pro fanum). Tako u nekim afrikim plemenima u trenutku ceremonije prijelaza u odraslu dob mudraci otkrivaju mlade ljude podobne da budu inicirani. I moda treba pokazati odreen broj kvaliteta, ak i darova: veu osjetljivost na svijet posveenoga, visoke moralne vrline, odreenu hrabrost udvostruenu vrstim temperamentom i volju da se bude izvrstan u svojem umijeu: od kalfa do alkemiara preko Ruina kria, svi dijele tu kvalitetu koja je elja za
FOTOGRAFIJA S PRETHODNE 2 STRANICE: U nekoj umi blizu Moskve ruski arnan Vera isti svojega bolesnika od duhova zla bubnjajui uz pomo svojega dungura (glazbalo u Sibiru).
usavravanjem, to jest savrenstvom, plod istinskog inicijacijskog puta koji je nuno napredan. Inicijacija je u teoriji postupak kojim ovjek prolazi iz kvalitete svjetovnoga u kvalitetu posveenoga, probuenog u stanje vie svijesti. Kako bi se dobro obiljeio taj prekid, obred inicijacije eli biti spektakularan ili dramatian: simboliki stavlja na scenu smrt i ponovno roenje pridolog. Meutim ne bi ga trebalo zamiljati kao kraj sam po sebi. Kao to kae njezino ime, inicijacija nije zavretak nego poetak. Ona trai od pridolog rad za koji su potrebni dugi napori. U tu svrhu inicijacijsko drutvo se predstavlja kao matina stanica koja e omoguiti svakom od svojih lanova da se rascvjeta, da ostvari potragu za samim sobom. Ovdje posveeni ue i prakticiraju redovito odreeni broj tajnih obreda obiljeenih rijeima, znakovima, pokretima za koje se smatra da djeluju duboko na njih. Iako su neke od tih aktivnosti jo danas tajanstvene - kao to su alkemiki postupci, obredi Zlatne zore ili Ruina kria, neki drugi su na neki nain upali u javno podruje kao to je sluaj sa slobodnim zidarstvom. Ali tajna isto tako skriva drugo lice. Raditi iskreno na sebi trai da se tijekom odreenog trenutka napusti "svjetovni svijet". Isto tako kao to alkemiar moe ostvariti djelo na crno
75
Sadraj
samo u dubini svoje pei, pristae Zlatne zore mogu uistinu raditi na sebi samo u okrilju hramova. Samo ondje postaje mogue postavljati temeljna pitanja u nadi da e ondje dobiti nekoliko elemenata odgovora. Treba inzistirati na stalnom nesporazumu kojim se brka diskrecija i traenje tajnosti koja bi bila gotovo pokrie za ilegalne ili perverzne operacije. Nije da odreena inicijacijska drutva nikada nisu sluila kao mree nekim pojedincima koji su imali loe namjere, nego to jednostavno nije njihov poziv. S tim u vezi Astrum Argentinum Aleistera Crowleya s njegovim orgijastikim obredima ini se kao skretanje ideala inicijacijskih drutava. Napokon se bolje shvaa zato inicijacija i tajna idu zajedno. Taj polagani proces rada na sebi, sluanja, traenja, ispitivanja teko se moe priopiti. Kao to je ve primijetio Casanova, posveeni jedne venecijanske loe: "Tajna zidarstva je nedodirljiva po prirodi jer je zidar nije ni od koga nauio. Otkrio ju je zbog toga to je iao u lou, promatrao, razmiljao i izvodio zakljuke." Sigurno je da tajna postoji, ali to nije nipoto ona koju svjetovnjak moe predvidjeti prije nego to proe kunje inicijacije.
Sveenici, vrai i iscjelitelji, amani Za pitagorejce "sve je broj" Astrolozi ili sotonisti: magovi i arobnjaci Templari juer i danas Veliko djelo alkemiara Tajna lijepog djela kalfa Mistifikacije i alkemiarski misteriji vitezova Rue i Kria U loama slobodnog zidarstva Martinizam, posebna vrsta slobodnog zidarstva Egipatske loe grofa Cagliostra Spiritistika drutva i ljubav prema okultnom Veliki univerzalni sinkretizam teozofskog drutva Hermetiki red Zlatna zora Orgijski kultovi i seksualna magija u Astrum Argentinum Inicijacijska bratstva afrikih naroda i plemena
125 123 117 121 115 111 113 99 105
81 83 89 93 77 79
Sveenici, vrai i iscjelitelji, amani

Od prapoetaka ovjeanstva oni su skelari izmeu svijeta ljudi i svijeta duhova, a njihovi su postupci nedvojbeno svjedoanstvo poetaka vjerskog osjeaja.
E LI TO NEOBINO STVORENJE,
Postati aman
amani su iznimne osobe zbog procesa koji ih razlikuje u njihovoj zajednici. Meu onima koji ele postati amani, neki trebaju iskuavati tijelo i duu postovima i dugim razdobljima izolacije. Drugi su naprotiv potekli od amana, kao u Sibiru gdje unuk mora naslijediti amana koji ima taj naslov nakon to je bio njegov uenik. I napokon u drugim sluajevima, koji su ei, kandidata biraju direktno duhovi koji komuniciraju s njim zahvaljujui snovima, dokazima njegove prisnosti s drugim svijetom. Ali te predispozicije nisu dovoljne; esto treba novaka ili novakinju odobriti iskusni aman koji e sam znati prepoznati elje boanstava u odnosu na kandidata. U prostoru amerikih Indijanaca ta provjera prolazi obino unoenjem u tijelo halucinogene tvari ili duhana. Ako je novak prihvati, bit e aman. Zatim dolazi trenutak inicijacije. Ve prema narodima ona moe biti veoma kratka - jer e i posveeni izvui svoje znanje iz putovanja u
napola ovjek, napola ivotinja naslikano na zidovima pilje Trois-Frres u Arigeu najstaripoznati prikaz amana? To je vjerojatno jer se ini da amani postoje jednako dugo kao i ovjeanstvo. Rije se pojavila tek nedavno, a potjee od mongolskog korijena koji nedvojbeno znai "onaj koji zna" i oznaava mukarce - ili ene - koji obnaaju dunost sveenika, vraa ili iscjelitelja u razliitim zemljopisnim podrujima kao to su sredinja Azija, sjeverna Amerika, sjeverna Europa, Indija, arktika zona, ali i Afrika i Oceanija. Ve prema regijama spominju se termini mdecine man, curandero (iscjelitelj) ili brujo (vra). Funkcija amana nerazdvojna je od dualistike koncepcije svijeta prema kojoi su ovjek i sve ive i nepokretne stvari sastavljene ne samo od tvari nego i od duhova. Osim toga postoji "drugi svijet" naseljen duhovima kojem mogu pristupiti ljudi pod odreenim uvjetima. Oni mogu trenutano napustiti svoja tijela, u vrijeme sna. Obrnuto, sviiet duhova moe djelovati na svijet ljudi: svaki klimatski poremeaj, svaka epidemija pripisuje se otimaini prvoga nad drugim kao da boanstva naplauju ljudima namet u naturi. U tom sloenom svijetu aman intervenira na raskriju dvaju svjetova: on je taj koji moe posredovati od jednoga drugome kako bi moda uspostavio uvijek labavu ravnoteu.
NEOAMANIZAM
tura amana nestati s amerikog tla, Carlos Castaneda, student etnologije na Kalifornijskom sveuilitu, zapoeo je razraivati tezu o halucinogenim biljkama. Njegova istraivanja dovela su ga do Meksika gdje je u nekoliko navrata izmeu 1960. i 1968. susreo Indijanca jakija po imenu Don Juan koji je za sebe tvrdio da je "ovjek znanja". >>>
TRENUTKU KAD SE MISLILO DA E kul-
Drvena statua koja prikazuje amana Inuita tijekom obreda prizivanja. Uz njega se nalazi bubanj i dvije ivotinje, simboli prijateljskih duhova.
77
drugi svijet - ili razraenija - tada se radi o stvarnom i strpljivom nauku to ga stari aman prenosi svojem mladom ueniku. Katkad, kao kod kanadskih Algonquina, bratstvo ljudi vraeva pristupit e inicijaciji u nekoliko stupnjeva pa e se ona protegnuti na nekoliko godina. Uenik e umrijeti simbolino prije nego to primi torbu od krzna vidre, posveene ivotinje u koju e zatim moi staviti vlastite lijekove.
CARLOSA CASTANEDE
Bio je iniciran i znao je deifrirati znakove prirode te razgovarati s nevidljivim i prijeteim silama koje nas okruuju. U kontaktu s njim Castaneda je doivio pravo inicijacijsko obraenje iz kojeg je izvukao vie djela. Na tim stranicama pred oima itatelja oivljuje itav amanski svijet. Vjerojatno je zato i Castanedino djelo doivjelo tako velik uspjeh iz kojeg su proizali neoamanski pokreti iako su neki strunjaci posumnjali u istinitost njegova svjedoanstva. Nikada neemo doznati vie. Castaneda je umro 1998. odnosei Don Juanove tajne sa sobom..
amanska praksa
aman se koristi svojim talentima skelara, "putnika" u svim prilikama, ali to je najee kako bi njegovao bolesnika kad ga se pozove. Oboruavi se bubnjem odlazi k bolesniku i zapjeva pjesmu kako bi bolje oslobodio njegov duh od njegova tijela. Kod Desana u Junoj Americi smatra se da je bolest jedro koje pritie bolesnikovo tijelo, vraa se amanu da ga razdere preklinjui duhove ivotinja kao to su vjeverica ili jegulja. Isto se tako esto dogaa da lovci trae od amana da im naznai gdje se nalazi divlja. Ljudi od njega trae i da im pretkazuje budunost. I na-
U Sibiru amani jo danas prakticiraju znanje svojih predaka. Ovaj s pernatim eirom udaranjem u bubanj slavi poetak proljea.
pokon, zapadne ga da vodi duh mrtvih u sigurnu luku. Kod nekih meksikih plemena aman odvodi duh pokojnika u
tijelo, obino nekog kukca nekoliko dana nakon njegove smrti kako bi mu mogao dati nekoliko korisnih savjeta na njegovu putu u drugi svijet. Iako je sredinja uloga amana da ne sumnja, ona se ipak nastoji zbrisati u drutvima koja su na putu prema akulturaciji.
78
"sve je broj"
Za pitagorejce
Dosegnuti besmrtnost due mistikom brojeva ideal je onih koji su se okupili oko prvog proglaenog filozofa u grkoj povijesti. Njihovo drutvo bilo je jedno od najplodnijih u Antici.
IT ES BESMRTAN, NEPOTKUPLJIVI
bog i zauvijek osloboen smrti." Ove rijei koje se pripisuju Pitagori, obeanje su dano lanovima zajednice, utemeljene u 6. stoljeu pr. Kr., blizu Crotonea u junoj Italiji. Ovdje se radi o jednom od prvih tajnih drutava na zapadu koje je okupljalo oko 600 mukaraca i ena, openito podrijetlom iz plemikih obitelji koje je uitelj prihvatio nakon temeljita ispitivanja. Kad je jednom prihvaen, novak se zaklinje na tiinu za vie od pet godina. Nakon tog pokusnog razdoblja on je doista posveen. I ondje je prijenos znanja postupan. Najprije neki uiteljev uenik koluje kandidata za "sluatelja", zatim se postaje "matematiar" i dobiva Pitagorin nauk. Nauk za koji svatko od posveenih prisee da ga nee nikada otkriti. Najblii Pitagori nazivaju se "pitagorejcima"; oni imaju povlasticu da dijele motrita uitelja o ureenju svijeta. Prema njemu broj je temelj svake stvari. Zato su matematika, geometrija, ali i glazba temelj i izraz te doktrine, alat za razumijevanje svemira. Pitagora uostalom obavlja na tom podruju kapitalna otkria, meu kojima je i slavni teorem koji nosi njegovo ime ili izraun glazbenih intervala. Njegov nauk mijea tako temelje racionalne logike s vjerskom i
ezoterinom dimenzijom ije je sredite vjera u seobe dua.
Pitagora, veliki posveenik

Pitagora, neupitan gospodar sekte u Crotoneu ostaje zagonetna osoba. Ugledao je navodno svjetlo dana na otoku Samu oko 580. godine pr. Kr., a ak je i njegovo podrijetlo izvanredno. Ime, koje doslovno znai "pitijski navjeta", potjee od Pitije iz Delfa koja je navodno najavila njegovo blisko roenje njegovu ocu. Mladi Pitagora pokazuje vrlo rano iznimnu darovitost i posjeuje najvee mudrace svojega vremena meu kojima je Tales iz Mileta pa ak i Zaratustra. Uz njih stjee znanja iz matematike, geometrije, ali i ezoterina znanja poput orfijskih misterija i prakse pretvaranja u boanstvo. Putuje u Palestinu, Babilon, Arabiju, Egipat... Ondje je posveen u Ozirisov kult i ondje prima od boga Atum-Raa zlatnu plou. To znanje otvara mu vrata skrivenih spoznaja; otada tvrdi da potjee od Apolona i potvruje da je njegova besmrtna dua doivjela i druga utjelovljenja prije nego to se naselila u njegovo tijelo. On je ak bio sin boga Hermesa u prethodnom ivotu. Kao iniciran kae da je u isto vrijeme geometar i udotvorac, razuman i mistik, ovjek i bog.
Ovo Pitagorino poprsje nastalo je za ivota uitelja iz Crotonea. Turban upuuje na njegove veze s Istokom, koji se smatrao mjestom svih inicijacija u antici.
Pitagora pouava da je ovjekova besmrtna dua osuena da vjeno putuje iz tijela u tijelo, barem dok je neki poseban reim postojanja ne oslobodi toga tereta. U tu svrhu pitagorejci vode asketski ivot pokuavajui obuzdati apetit, san, poudu i bijes. Hrane se kruhom, povrem, ali izbjegavaju potronju nekih mesa pod izlikom da se dua katkad moe reinkarnirati u jednostavne ivotinje. Tako se pria da je Pitagora jednoga dana prepoznao u laveu nekoga psa glas jednog od svojih nestalih prijatelja... Osim discipline
79
Za pitagorejce "sve je broj"
tijela pitagorejci vjebaju duh kako bi uzdignuli duu, a to je razlog zbog kojeg se redovito okupljaju kako bi raspravljali o filozofiji, matematici, politici, religiji... Odjevene u bijelo, simbol istoe, prepoznaje ih se lako kad se nau u Crotoneu.
PENTAGRAM
Nasljedstvo pitagorejaca
No zajednica je ubrzo poela izazivati ljubomoru. Oko 510. nakon sukoba u kojem su se suelili gradovi Crotone i Sybaris stanovnici Crotonea uzeli su na zub pitagorejce. Unato naporima "akuzmatika", onih koji su bili zadueni za to da ih tite, uskoro su bili primorani bjeati i Pitagora se sklonio u
pitagorejaca koji vrednuju odreene geometrijske likove. Tako je pentagram predmet posebnog oboavanja. Konstrukcija tog lika sastavljena od tri umetnuta trokuta koji se upisuju u peterokut ukljuuje slavan zlatni broj koji se smatra jamstvom ravnotee i ljepote. Pentagram je postao znak prepoznavanja Pitagorinih uenika. Pria se da se jednog dana jedan lan te sekte razbolio putujui
IMBOLIKA BROJEVA TVORI SR NAUKA
izmeu dvaju grkih gradova. Zaustavio se u nekoj gostionicu gdje je pao u agoniju. Prije nego to je umro, upisao je peterokut na jednu ploicu koju je dao gostioniaru uvjeravajui ga kako e netko doi i podmiriti dug. Nekoliko godina poslije neki je pitagorejac koji je tuda prolazio ugledao simbol i podmirio dug svojega pobratima dajui gostioniaru vie nego svotu novca, ime je svjedoio o povezanosti lanova bratstva.
Mnogo tajnih drutava gledalo je u Pitagori slavnog prethodnika. Ovaj masonski duborez iz 19. stoljea prikazuje njegovu inicijaciju u hramu u kojem vlada prava svjetlost.
hram muza u Metaponteu gdje je navodno umro. Njegovi su uenici zatim bili prognani iz june Italije. Pitagorizam ipak nije mrtav, prelazi iz antike kojoj zauvijek daje duhovni biljeg. Malo ima podruja koje uitelj
nije razmatrao, a veina antikih filozofa duguju mu ovu ili onu ideju, poevi od Platona i alegorije pilje (Republika) . Pitagorejski nauk nije prestajao fascinirati sve do Paracelsusa, velikog renesansnog alkemiara pa i dalje.
Astrolozi ili sotonisti: magovi i arobnjaci

Izmeu sastanaka na mjeseini i misterioznog sabata vjetica skupovi magova ine dio puke kulture. Vie mitski nego stvarni ipak su ostavili tragova u povijesti...
RVI TRAGOVI ORGANIZIRANIH
drutava koja prakticiraju magiju otkriveni su u Mezopotamiji u 3. tisuljeu pr. Kr. kad se javlja nova disciplina: astrologija. Njezini sveenici, astrolozi tvore ezoterinu zajednicu kojoj pribjegavaju svi asirski kraljevi. Magovi i gataoci naselit e antiki svijet; od proroica do haruspeksa preko keltskih druida nema civilizacije bez njihova utjecaja... No pobjedom kranskih ideja poganski magijski postupci podignuti na stupanj dijabolinih obiaja shvaeni su kao opasni i kanjivi: arobnjaci postaju predstavnici neastivoga. Pape su vie puta strogo osudili krivovjernike. Tako ie pod Grgurom IX. (1227.-1241.) sastavljena bula koja kae kako "ti nesretnici vjeruju u sotonu; smatraju ga stvoriteljem neba i nadaju se da e po njemu jednog dana stei vjenu sreu". Inkvizicija koja je stvorena da bi se borila protiv Katara, pozabavila se brzo njihovim sluajem. Spiritisti, gataoci, arobnjaci, vraevi, magiari osumnjieni su "da zbunjuju ljude, remete
duh ljudi (...) rjeavajui se neprijatelja uz pomo demona" (Izidora Seviljska). Poinju procesi, sporadini. Tek se potkraj srednjega vijeka iri ideja po kojoj oni tvore okultno bratstvo koje je sklopilo pakt s vragom.
CRNA MISA
Sabati i lomae
Sredinom 16. stoljea kad je protestantska reforma podijelila Europu, katolike vlasti pozorno prate i najmanje skretanje s nauka. Prisustvuje se paljenju lomaa du granica koje dijele katolike zemlje i protestantska kraljevstva. rtve su obino ene iz naroda, jednostavne prodavaice ljekovitog bilja ili pristae te seoske magije koji mijeaju kranske molitve i zazivanja nekog poganskog boanstva prekrtenog u Lucifera za tu priliku...
Na svojoj slavnoj slici "Sabat" Francisco Goya (1746.-1828.) doarava alosno ozraje zamiljenih okupljanja pod sotoninim znakom.
modi su crne mise to ujedinjuju posveene u ast vraga. Smatraju se parodijom rimokatolike mise. Sve je tu svetogre: sveenik i njegovi posluitelji nose mantije ureene sotonskim motivima. Obredi se slave na tijelu gole ene koja je ispruena na oltaru. Ljudska lubanja, glava jarca, preokrenuti kri katkad nadopunjuju dekor. Pria se da neke crne mise prate i ljudske rtve. Skupljena krv sluila je zato da se pozove neka mrana sila. Vjerojatnije je da su se u tim prigodama slavili obredi orgijastikoga tipa gdje je seks imao glavnu ulogu. Poetkom prolog stoljea pristae su esto bili adolescenti koji su traili snane emocije. Crna misa je dakle imala ulogu obreda transgresije u vrijeme kada je moralizam bio obavezan. Danas, iako je sotonske grupe jo slave, one otklanjaju svaki oblik rtve.
A PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE U
Astrolozi ili sotonisti: magovi i arobnjaci
82
Tvore li one ipak pravo tajno drutvo? Nije li na njih projicirana izmiljena sotonska urota? U svakom sluaju u tom razdoblju raa se mit o sabatu vjetica. Pod vodstvom sotone, koji za tu priliku poprima lik jarca te ene se preputaju raspojasanom ponaanju sve do zore, jaui na metlama, pripremajui paklene juhe, predajui se ak kanibalizmu... Iako se takve prie danas ine fantazijama, one vjerojatno svjedoe o preivljavanju poganskih obreda koji se jo slave na europskim selima.
drutva posveenih koja se odravaju stoljeima. Prosvjetiteljstvo i vladavina razuma nisu naeli vjeru u uinkovitost magije. Naprotiv, usred 19. stoljea, moda kao reakcija na racionalizam, tajna drutva poput Zlatne zore ili As-
trum Argentinum tvrde da su svojim posveenima odali tajne obreda visoke magije. Otada uspjeh sotonizma nije opovrgnut, posebno u Sjedinjenim Dravama gdje se neke sekte sastaju kako bi slavile slavu palog anela...
arobnjaci i galimatijasi
U stvarnosti daleko od sela i puke magije postoje istinske grupe arobnjaka. Pripadaju odreenoj intelektualnoj gradskoj eliti koja je od 12. stoljea imala pristup arapskim rukopisima o magiji to su bili prevedeni na latinski. Druge spise su zatim razradili kranski sljedbenici. Najraireniji su Picatrix, Veliki i Mali Albert, koji se pogreno pripisuju Albertu Velikom ili Crveni zmaj koji je vjerojatno hebrejskog podrijetla. Pristae te znanstvene magije tvore prava drutva u kojima svaki od lanova pokuava zaklinjati duhove, proricati budunost, upoznati vrijednosti biljaka... Cornelius Aggripa (1486.-1535.) utjelovljuje sam lik arobnjaka traei tajne stvaranja. Tvrdio je kako je "magija savrenstvo svih prirodnih znanosti". esto pod zatitom kneeva ti ljudi ostavljaju svoje kabalistike spise onomu tko e htjeti slijediti njihovu potragu, tvorei tako
arobnica vjeta u spremanju tajanstvenih eliksira s crnom makom, kako se u 19. stoljeu predstavljala vjetica, lik to ga je popularizirao Michelet u svojem istoimenom romanu.
Templari juer i danas

Najmoniji od vitekih redova isto je tako nakon svojega okrutnog nestanka postao najtajanstvenijim. Jo danas templari fasciniraju u potrazi za svetim Gralom, ezoterizmom i lovom za blagom.
vano je da neodgodivo doete u pomo svojoj brai koji obitavaju u istonim zemljama. Narod koji je doao iz Perzije, Turci, osvojio je njihovu zemlju. Ja vas pozivam i preklinjem da doete u pomo kranima i da odbacite taj zlokobni narod daleko od naih teritorija. (Budite) odsad Kristovi vitezovi." Tim rijeima je 1098. godine papa Urban II. pokrenuo pustolovinu Prvog kriarskog rata. Sljedee godine Jeruzalem su oteli muslimani, no to je Krhka pobjeda koju treba uvrstiti.
OJI SINE,
bama u kojima se sukobljavaju krani i muslimani. Kako bi se prilagodili toj novoj ulozi, redovnici-vojnici okruuju se mnogobrojnim osobljem: uvarima oruja, kapelanima i slugama. Na vrhu reda velikom metru pomae vijee, kaptol i slubenici. Podruja koja tite i kojima uskoro upravljaju templari podijeljena su u pokrajine. Tako nastaje cijela mrea imanja koja su u isti mah utvrde i poljoprivredna dobra, ali isto tako i "podrune crkve" zaduene da skupljaju novac namijenjen operacijama na istoku. Viteki i vjerski ideal templara pobuuje takvo potovanje da se red osjetno obogatio. Darovi pritjeu i jedan broj mladia iz boljih obitelji naputa sve kako bi popunio redove tog pobonog vitetva. Poetkom 14. stoljea najmanje dvije tisue imanja rasijano je po europskim kraljevstvima sve do Palestine tvorei tako iroku i sigurnu mreu sposobnu da spremi i da u optjecaj znatne svote, tako da su templari postali moni bankari ije bogatstvo ne prestaje poticati lakomost.
Bula pape Klementa V. kojim se redu hospitalaca dodjeljuju templarska dobra. Domoi se bogatstava reda nedvojbeno je pravi razlog njihove osude.
Godine 1118. Hugues de Payns, vitez iz Champagne i osam njegovih drugova predlau da e posvetiti ivot zatiti hodoasnika koji odlaze u Svetu zemlju. Ti "siromani Kristovi vitezovi" koje je osnovao Baudoin II, jeruzalemski kralj, u damiji Al-Aksa sagraenoj u zamjenu za Salomonov hram dobivaju potporu Bernarda de Clairvauxa prije nego to je sabor u Trovesu 1128. odobrio pravilo o toj "Bojoj vojsci".
Siromatvo vitezova i financijska mo reda

Pravilo templara, koje je imitacija cistercitskog pravila svetog Benedikta, obiljeeno je ponajprije velikom strogou: braa koja se prepoznaju po bijelom plastu s crvenim kriem ine tri zavjeta: posluha, siromatva i neporonosti. Svaki dan moraju prisustvovati misi, odijevati se jednostavno i jesti po dvojica iz iste zdjele. Posveeni obrani hodoasnika i putova koji vode u Svetu zemlju, templari sudjeluju sve aktivnije u krvavim bor-
U plamenu lomae
Udarci koje su Franci zadali u Svetoj zemlji najavljuju kraj templara. Od definitivnoga gubitka Palestine 1291. oni zapravo vie nemaju razloga za postojanje, a red se posveuje samo obrani financijskih interesa. Na veliku tetu francuskoga kralja Filipa Lijepog koji nije zaboravio kako su templari 1250. odbili pozajmiti novac za otkup, koji je traen kako bi se oslobodio njegov djed Luj Sveti koji je pao u ruke muslimana.
83
Iako suveren udi za bogatstvima reda, isto je tako nadahnut iskrenom pobonou i ne ostaje neosjetljiv na stalne glasine koje krue optuujui templare kao krivovjernike. Sluaj je povjeren jednom od vjernih kraljevih savjetnika Philippeu de Nogaretu koji je na vie mjesta u kraljevstvu pokrenuo najspektakularniju policijsku akciju koja je ikad voena. Blizu stotinu dostojanstvenika reda, 13. je listopada 1307., meu
Templari, upravitelji, ratnici i ljudi vjere, u oima svojih suvremenika utjelovljuju viteki ideal svojega razdoblja.
kojima i veliki metar Jacques de Molaym uhieno. Pod muenjima svi priznaju nepobono ponaanje i svetogrdna djela zbog kojih su osueni. Papa Klement V. pokuava posredovati u korist templara iako vie njih sve to priznaje. Ali Filip Lijepi se pokazuje neslomljivim. Tridesetestorica vitezova umire u
Tajna
inicijacijska
drutva
84
PROKLETSTVO TEMPLARA
"PAPA K L E M E N T , nepravedni i okrutni sue, vitee Guillaume de Nogaret, kralju Filipe, prije godinu dana odredio sam vam rok da sazovete Boji sud. Budite prokleti, vi i vae potomstvo!" Ove kletve dobaene onima koji su pourili njegov poraz izgovara Jacques de Molay idui na stratite. Prijetee i upozoravajue rijei: 42 dana poslije Klement V. je umro, a zatim je doao red na Guillaumea de Nogareta koji je nedvojbeno otrovan. Filip Lijepi, ranjen u nekoj nezgodi u lovu, nekoliko mjeseci poslije pridruio im se u smrti 29. prosinca 1314. Iako su vladala njegova tri sina, ni jedan od njih nije imao potomstva tako da se grana direktnih Kapetovia ugasila. Povijesni sluaj ili izvrenje prokletstva templara. Grana Valonaca nestat e takoer s trojicom brae koja su vladala jedan za drugim bez potomstva kao i ona direktnih Burbonaca jer ni jedno od djece Luja XVI., Luja XVIII. i Karla X. nije vladalo.
Osueni od Crkve i kralja dostojanstvenici reda Hrama pogibaju na lomai 1314. (minijatura iz Villanijeve kronike, 14. stoljee).
Sodomiti, bafometanci i ezoteristi

Proces templarima nije imao druge svrhe nego da diskreditira red, a da bi se to uinilo, nita nije moglo biti uinkovitije od najluih optubi koje su bile potvrene nezgodnim priznanjima. Neki meu njima priznali su na mukama ne samo da su pljuvali na kri, nego da su se odali i sodomiji. Neki su dozivali kult tajanstvenog ideala Bafometa iji opis varira od jednog svjedoanstva do drugog: demonski lik, dvospolac osoba, u drvu ili metalu, no nikada nije naen neki njegov trag ni na kakvom imanju. Neki misle kako zakljuni kamen svoda crkve Saint-Merry u Parizu predstavlja po crtama demona koji je u isti mah bradat i sisat Bafometa i da je njegovo ime iskrenuto ime poslanika Muhameda. Jer esto se templari optuuju za preveliku bliskost sa Saracenima. Isto je tako istina da su templari
najgorim mukama koje su im dosudili, pedesetetvorica su spaljeni ivi u svibnju 1310. Sveta Stolica, ija je potpora do tada bila, neupitna odluuje raspustiti red 1312. Jacques de Molay se pak povlai. Smatran nevjernikom - to jest optuen da je zapao u herezu poinivi priznanje - i on je osuen na smrt na lomai. Kazna je izvrena 18. oujka 1314. S njim u plamenu inkvizicije nestaje najmoniji vjerski i vojni red koji je imao srednji vijek, opasan suparnik francuskoga kralja koji je odluio dokopati se njegova bogatstva. Meutim red je nedvojbeno bio isuvie moan, a da bi potpuno nestao; poinje dakle drugi ivot templara, ilegalan i legendaran.
85
uvezli muslimanske graditeljske elemente na zapad. Meu njima i dekorativne simbolike i inicijacijske orijentalne motive koji su utjecali na nastajanje gotike umjetnosti. Otuda pa do toga da se od templarskih vitezova uine alkemiari vjeti u orijentalnim tajnama samo je jedan korak. A kako bi se od tih vojnika-redovnika uinili uvari teke tajne, potrebno je samo analizirati neobian obred koji se obavlja pri ulasku u red, obred slian podjeli vitetva, ali u kojem se nazire dosta mistinih aspekata. Tako budui vitez treba zatraiti triput svoj "ulazak u hram" prije nego to ga ondje prihvate. Okruen dvanaestoricom templara on izgovara svoja tri zavjeta i prisee kleei nakon to je uo zagonetnu formulu koja ga upozorava da "od naeg reda vidite samo koru koja je izvana"... Tajanstveno je isto tako stalno pozivanje na simboliku brojki: templari imaju tri zavjeta, imaju pravo na tri konja, tri priesti na dan, jedu meso triput na tjedan... to se tie geometrijskog lika istostraninoga trokuta koji esto ukraava njihove kapelice, pripada li on klasinoj srednjovjekovnoj simbolici ili ifri koja krije ezoterinu poruku?
rukopisu sauvanom u Vatikanu... taj e rukopis biti otet! Godine 1877. njemaki erudit Mertzdorff izvukao je iz neke masonske loe u Hamburgu dokument koji nije nita drugo nego slavno tajno pravilo templara. Strunjaci su zatim
ustanovili da se radi o krivotvorini, ali na to je potroeno mnogo tinte i time se obilno hranila mata. Za drugu navodnu tajnu potroeno je isto tako dosta tinte, a ona pridonosi tomu da se zastor misterija koji okruuje
TAJNO I HERETIKO PRAVILO

ga je otkrio Mertzdorff u 19. stoljeu: "L 5.6.7. Kako se treba domoi osoba spremnih da prime inicijaciju? Treba im pokazati nedostatnost opeg zakona, privui ih izvan (...) Crkve iji je nauk prazan. Crkva je samo Antikristova sinagoga. Ali samo se odabrani uzdiu na visine istine. L11. Obred primanja izabranih; prisega da e se uvati tajna reda, najmanja indiskrecija bit e kanjena smru. Odgojitelj e postupno ljubiti novaka u usta da mu prenese dah, u posveeni pleksus koji upravlja stvaralakom snagom,
ZVADAK IZ LANOG TAJNOG PRAVILA STO
u pupak, napokon u spolni organ, sliku mukog stvaralakog naela. L. 12. in vjere u Boga Stvoritelja i njegova Sina koji nije roen, koji nije umro, koji nije bio razapet na kriu i nije uskrsnuo. (...) L 13. Neofit e zgaziti kri i pljunuti na njega; zatim e primiti bijeli plat s psom. L 16. Tajni pravilnici (...) nikada nee biti stavljeni u ruke ni jednoga brata. Th. Mertzdorff: Die Geheimstatuten des Ordens der Tempelherren, Halle 1877., iz djela P. A. Riffard l'Esoterisme, Paris, Robert Laffont, 1990.
Stoljea lova na blago

Mnogo neobinosti i tajanstvenosti okruuju sasvim sigurno red templara tako da se jo i danas vjeruje u skrivanje tajne o kojoj treba svakako utjeti. Nije li zapovjednik hrama u Laonu Gervais de Beauvais tijekom procesa podsjetio na postojanje tajnog pravila koje je poznato samo malom broju posveenih? O tom navodnom tajnom pravilu nee se znati nita do kraja 18. stoljea kada je kopenhaki biskup tvrdio da je pronaao opis u
Ovaj templarski kri resi klaustar samostana sv. Ivana Krstitelja u Ormetleu blizu Trevisa u Italiji, kao to je resio veinu templarskih dobara.
86
87
Templari juer i d a n a s
templare jo vie zgusne. To je onaj njihova bajoslovnoga blaga. Istina je da je red bio uasno bogat - bogatstvo koje se razlikuje od unitenja - pa iako su ta dobra i nekretnine preli u suparniki red hospitalaca, nije naeno nikakvo blago ni u jednom od njihovih imanja. Jesu li moda vitezovi obavijeteni o zavjeri koja se sprema protiv njih mogli pobjei kako bi ostavili blago na sigurnom mjestu? Mnogi jo kopaju... Nadali su se da e ga nai u dvorcima Gisors ili Chinon gdje su bili zatoeni
dostojanstvenici reda, u Auvergni, u Istonoj umi u Champagni, u Engleskoj... Nije li to blago templara koje je 1886. otkrio opat Sauires, upnik Rennes-Le Chteau, postavi odjednom bogat?
Potomstvo u isti mah neobino i tragino

Mijeajui viteki ideal kriarskih ratova, fascinaciju orijentom, vjersku zanesenost srednjim vijekom i izgled dobitka legenda o templarima potaknula je velik broj samoproglaenih nasljednika reda. Najslavniji je nedvojbeno Bernard Frabret-Palaprat, lijenik podrijetlom iz parike masonske loe koji je utemeljio templarsku organizaciju proglasivi se 22. velikim metrom reda koji e po njemu proi stoljea u najveoj diskreciji pod vodstvom tako slavnih osoba kao to su Bertrand du Guesclin ili Grand Cond. Fabr-Palaprat je iao 18. oujka 1808. ak tako daleko da je s velikom pompom organizirao sjeanje na muenja Jacquesa de Molaya, dobivi za to pristanak vlasti. Napoleon je upotpunio ceremoniju pjeakim odredom nedvojbeno zato da bi kontrolirao djelovanja tih neobinih templara. "Izmiljeni templar" nedavno je dao povoda novoj legendi koja je vitezove hrama uinila uvarima Grala. Godine 1982. trojica anglosaksonskih novinara objavili su Svetu zagonetku u kojoj tvrde - medu ostalim razraenim znanstvenim istraivanjima - kako je dinastija Merovinga potekla iz ljubavi izmeu Krista i Marije Magdalene i kako je tajni red, Sionski priorat utemeljen 1099. za vrijeme prvog kriarskog rata, uvar svetoga Grala. Isti Sionski priorat ponovno se pojavio 2003. u knjizi Da Vincijev kod Dana Browna. Samostan navodno i potjee od templara zaduenih da uvaju demonsku tajnu koja navodno ugroava kranstvo. (Uvijek kompromitantne ljubavi Isusa i lijepe Marije Magdalene!) Neobino tajno
Poput ove nadgrobne ploe u Courteixu mnoga svjedoanstva iz prolosti reda bila su tumaena kao toliko indicija koji su omoguavali da se ponovno nae legendarno blago.
NA KORIJENIMA
Tijekom 18.st. slobodno zidarstvo se iri Europom. Krui legenda koja kae kako je Jacques de Molay znajui da je izgubljen odredio svojega neaka, grofa de Beaujeua za svojega nasljednika. S nekoliko drugova koji su izbjegli hajku kraljevih vojnika sklonio se u kotsku kako bi ondje nastavio templarsku tradiciju. Dinastija Stuarta je zatim naslijedila taj teret. Vjerojatno je Jakov II. Stuart tijekom svojega izgnanstva u Francuskoj od 1688. uveo slobod>>>
SLOBODNOG ZIDARSTVA?
no zidarstvo na kontinent. Za neke je krug zatvoren: slobodni zidari su templari novoga doba. Tu tezu koja je danas odbaena posebno podupire njemaki barun Karl von Hund koji 1751. osniva Strogi templarski red iji se obredi i stupnjevi nadahnjuju redom Hrama. Taj obred je poslije preuzet u Ispravljen kotski obred i Star i prihvaen kotski obred koji se oba jo provode i iji osamnaesti stupanj, onaj viteza Kadosha, "slavi red templara i njima se nadahnjuje".
Kaptol reda Hrama koji se odrava u nazonosti kralja Luja VII. i pape Eugena III. pod magisterijem Roberta de Bourguignona (slika F. M. Graneta, 1844.). drutvo uinilo je da je taj Sionski priorat roen u mati stanovitog Pierrea Plantarda, vizionara i mitomana iji je pravilnik o udruivanju po zakonu iz 1901. predan 7. svibnja 1956. (a ne 1099.) u podprefekturu u Gornjoj Savoji... Oko legende - ili legendi - templara nastao je isto tako znatan broj sekti od kojih se na tuan nain proslavio OTS, ili Red suneva hrama, to su ga uteme-
ljili 1984. Joseph Di Mambro i belgijski lijenik Luc Jouret. Pretpostavljajui da e se upisati u kontinuitet duhovnoga vitetva Hrama sastavljen od fanatika, uao je u povijest 1994. kolektivnim samoubojstvom etrdesetosmero svojih lanova koji su mislili da e, kad budu oieni vatrom, postati autentini "tajni uitelji Hrama"... I tako savreno javan red to su ga utemeljili estiti i neporoni vitezovi nije prestajao tijekom stoljea stvarati tajna i katkad opasna drutva koja se pozivaju na njega, a i danas daje povoda brojnim mitovima.
88
Veliko djelo alkemiara

Cilj alkemiara je nai tajnu kamena mudraca da bi se stvorilo zlata koliko te volja, ali isto tako i produio ivot. Oni su u isti mah i prethodnici suvremenih kemiara i arlatani i filozofi u potrazi za duhovnom obnovom.
ODINE 1417. UMIRE NICOLAS
Flamel u dubokoj starosti od 87 godina. ovjek skromna podrijetla nekoliko desetljea prije stekao je malu knjiaru u baraci u Parizu. Od 1382. on javno pokazuje zauujue bogatstvo koje se oituje u njegovoj velikodunoj rasipnosti: pomogao je da se osnuje ak 14 bolnica, 3 kapelice i pritekao u pomo mnogim osobama. Mnogi se pitaju o podrijetlu tog iznenadnog bogatstva. Flamel je ipak sam odgovorio na tu zagonetku u svojim spisima tvrdei da je otkrio tajnu pretvaranja jeftinih kovina u zlato. Sve poinje jednoga lijepog dana 1357. kada neki ovjek ulazi u njegovu trgovinu i pokazuje mu knjigu koju je potpisao Abraham idov. Flamel je kupuje i poinje je itati. Djelo sadrava 21 list s nerazumljivim alkemiarskim tekstovima. Knjiar tada provodi vie od 20 godina pokuavajui odgonetnuti njihov smisao. Tek 1378. tijekom nekog hodoaa u Saint-Jacques-de-Compostelle Flamel susree uitelja Canchesa, starog obraenog idovskog lijenika. Taj u knjizi prepoznaje odraz kabalistike misli. Time daje kljueve Flamelu koji, vrativi se u Pariz, zna o tome odsad dovoljno kako bi mogao slijediti svoja istraivanja. On napokon, 17. sijenja 1382. javlja da je pretvorio ivu u srebro. Tri mjeseca poslije navodno je dobio kamen mudraca koji mu omoguava da pretvara kovine u zlato: "Napravio sam projekciju s crvenim kamenom na slinu koliinu ive (...) koje sam doista pretvorio u gotovo isto
89
zlato, sasvim sigurno bolje nego obino zlato." Od toga trenutka Flamel prema svojim rijeima pripada uskoj skupini sljedbenika, alkemiara koji su stigli do Velikoga djela.
Stari postupak
Pojam alkemija dolazi od arapske rijei al-ki-miya i odnosi se na "crnu zemlju",
a to je ime koje su Grci dali Egiptu. No na tragove alkemijskih postupaka nailazi se od najstarije antike i u drugim civilizacijama. Tako su to u Kini bratstva kovaa koja su utjecala na taoizam u smislu alkemijske mistike. U Indiji se alkemija razvila na tragu tantrizma koji nizom tjelesnih postupaka nastoji preobraziti bie da ga oisti i uini slina zlatu. Meutim poetkom nae ere u
HERMETIZAM
vojiva od hermetizma. Taj smjer ideja roen u antici doivio je zvjezdane trenutke u Aleksandriji u 3. stoljeu nae ere prije nego to je poeo utjecati na zapadni ezoterizam. Ime potjee od Hermesa kojeg su Grci poistovjeivali s bogom Totom, uvarem pisma i skelarom tradicije kod Egipana. Hermesu, nazvanom Trismegist, to znai "triput vrlo velik", pripisuju se ureivanje mnogobrojnih djela koja uvaju tajna znanja meu kojima je slavna "smaragdna ploa". Alkemiari su dugo komentirali taj tekst koji proglaava da je "onaj koji je dolje kao onaj koji je gore". Zapravo hermetika doktrina pretpostavlja da postoji primarno jedinstvo koje otkriva mrea skrivenih podudarnosti. Tako je makrokozmos stvaranja predstavljen u mikrokozmosu koji je ljudsko bie jer "sve su stvari dole i dolaze od jednoga". Ne samo da je ovjek dio svega, nego je ukupnost svijeta sadrana u njemu. Ta je misao temeljna za alkemiare. Prema njima kamen mudraca nije nita drugo do ponovno naeno jedinstvo svih elemenata materije.
OKTRINA ALKEMIARA JE NEOD-
mediteranskom bazenu javlja se zapadna alkemija. Pod zatitom boga Hermesa aleksandrijski alkemiari iz 4. stoljea poput Zozimea, Marije idovke ili Sinezija istrauju tri razliita, ali po njihovu shvaanju komplementarna puta: ne samo kako da pretvore kovine u zlato, nego isto tako da produlje ivot kako bi napokon postigli jedinstvo u okrilju boanstva. U srednjem vijeku njihovi radovi prolaze arapskim svijetom u kojem je najslavniji alkemiar sufi Jbir
Rukopis Alkemije Nicolasa Flamela. U tom djelu slavni srednjovjekovni alkemiar govori s mnogo simbola o svojem otkriu kamena mudraca.
90
ibn Hayyn (8. stoljee). Tek od 12. stoljea to znanje prodire na kranski zapad. Za to se zanimaju najvei intelektualci toga vremena. Albert Veliki (1193.-1280.), Roger Bacon (1214.-1294.), ali i Raymond Lulle (1235.-1313.) veoma cijene to istraivanje.
Zlatno doba alkemiara

Kraj srednjega vijeka i renesansa predstavljaju vrhunac alkemijskog istraivanja oko osoba kao to su Nicolas Flamel, a posebno vicarski lijenik Paracelsus (1493.-1541.) koji se sluio naelima alkemije da bi priredio lijekove. Alkemiarske radionice cvjetaju tada u Europi i svi se sve do suverena daju u potragu za kamenom mudraca. Tako car Rudolf II. (1552.-1612.) prima na prakom dvoru najuglednije pristae svojeg vremena koje postavlja u "zlatnu uliicu" u srce eke prijestolnice. Alke-
miari, dakle, tvore pravo tajno drutvo iji lanovi krstare Europom u potrazi za znanjima i savrenstvom. Jo u klasinom stoljeu Newton (1642.-1727.) ili Leibniz (1646.-1716.) vjeruju u ideju pretvorbe kovina. Meutim s prosvjetiteljstvom i unato entuzijazmu to ga potie Cagliostro alkemiari postaju sve rjei. Alkemija gubi svoju vjerodostojnost pred novonastalom kemijom. Danas su pristae alkemije tek aica ljudi. Kao zagonetne osobe oni se rijetko pojavljuju. Kad se to ipak dogodi, slue se pseudonimima poput tajanstvenoga Fulcanellija, predratnog autora Misterija katedrala i Prebivalita filozofa.
aptai i pristae
Kada je potraga za kamenom mudraca potresla Europu, razlikovala su se dva tipa alkemiara. aptai su vjeti zanatlije koji iza svojih pei mijeaju sve vrste proizvoda, i kovine i biljke u nadi da e dobiti zlato. esto ih povezuju sa arlatanima i
oni su dugo osvajali zapadne suverene obeavajui im slavu i bogatstvo. Neki su svoj poraz platili ivotom. Drugi su naprotiv dopustili kemijska otkria, no njihov empirijski postupak i njihovo zanimanje za dobitak sljedbenici veoma preziru. Oni su mnogo diskretniji od onih prvih i pozivaju se na dugu inicijacijsku tradiciju. Naslijedili su openito svoje znanje od uitelja alkemiara koji ih je kolovao ili vodio, ali pozivaju se isto tako i na svakojake rukopise. Po njihovu miljenju alkemijsko znanje se ne otkriva svakomu. Zato se oni brinu da pribjegnu ezoterinom jeziku ispunjenom crteima i simbolima koje moe shvatiti samo posveeni. Tako Krist ili pelikan naznauju kamen mudraca, Saturn olovo, pas dah, uplji hrast pe... U alkemijskim vraarskim knjigama nikad nisu tono naznaene faze u pripremi zlata. Umjesto toga nalaze se prie ili alegorijske slike koje esto kriju misteriozne anagrame.
Od praktine alkemije...
Nepokolebljivi u svojem znanju, vodei isposniki, gotovo monaki ivot pristae rade u svojoj radionici punoj knjiga, pergamenata, dvorognim prekapnicama, peima... to je mjesto gdje se izrauje kamen mudraca. Prema tekstovima koje posjedujemo ta priprema moe biti tekua - dakle poprima oblik dugovjenog eliksira - ili kruta - to je kamen ili crveni i prozirni prah. U tom stanju moe se "baciti" u penicu na kovinama i pretvoriti u golemu koliinu zlata. Njegova proizvodnja bit e duga i opasna. Alkemiar mora najprije izvui sirovinu iz dubine zemlje, a
Ovaj portret Paracelsusa pripisuje se Janu van Scorelu (1495.-1562.). "Slavni vicarski lijenik" isticao se na svim podrujima, posebno u alkemiji.
91
zatim postupati u etiri faze: uiniti materiju tekuom, ostaviti suvinu vodu da se ispari kako bi se dobio itak proizvod, a zatim odijeliti i oistiti svaki
RECEPT ZA PROIZVODNJU ZLATA
njemaki monah iz 7. stoljea Teofil govori o originalnoj metodi proizvodnje zlata. "Alkemiari imaju pod zemljom sobu iji su svi dijelovi od kamena s dva malena prozora, tako uska da se jedva neto vidi kroz njih. Tu stavljaju dva stara pijetla od 12 i 15 godina i daju im dosta hrane. Kad se oni utove (...), oni se pare i nesu jaja. Zatim se pijetli maknu i stave se abe da sjede na jajima, hrani ih se.kruhom. Iz jaja se izlegnu muki pilii kao mladunad kokica kojima nakon sedam dana narastu zmijski repovi; kad soba ne bi imala kameni pod, oni bi upali u zemlju. Kako bi se to sprijeilo, oni koji ih uzgajaju imaju okrugle posude od bronce, velike zapremnine koje su izbuene sa svih strana i iji su grlii stegnuti; oni tu stavljaju pilie zaepljujui grlie poklopcima od bakra i zakapaju ih u zemlju. Pilii se hrane est mjeseci finom zemljom koja prodire kroz rupe. Nakon toga diu poklopce i pale vatru sve dok ivotinje unutra ne budu potpuno spaljene. Kad se to ohladi, oni se povlae i pomno drobe, dodaju treinu krvi rieg mukarca: ta osuena krv pretvorit e se u prah. (...) Uzimaju se veoma tanki noevi od veoma istog crvenog bakra, tu se sa svake strane stavlja jedan sloj tog pripravka i zatim se sve stavi na vatru. Kad se to zagrije do bijelog usijanja, skida se s vatre, gasi i pere u istom pripravku: to se ponavlja sve dok pripravak ne izgrize bakar s jedne do druge strane i poprimi teinu i boju zlata."
SVOJEM DJELU RAZNA UMIJEA
od elemenata materije, napokon ujediniti te iste duhove kako bi se oblikovao kamen mudraca. Elementi se kuhaju u posebnoj posudi u obliku lopte koja se zove "filozofsko jaje". Suprotna naela koja simboliziraju sumpor i ivu, i koja su ujedinjena u muko i u ensko tu se skupljaju da bi iznjedrili kamen mudraca. Tako je alkemiar strunjak koji osim hermetinih znanja mora ovladati i sloenim tehnikama.
Ovaj alkemijski manuskript iz renesanse opisuje spajanje crvenog sumpora i zelene ive to je kljuna faza u Velikom djelu koje simbolizira okrunjeni hermafrodit.
... do alkemijske mistike

Za pristae alkemija se ne svodi na jednostavno preobrazbu kovina. To je nuno potrebna faza na putu jo veeg projekta: graenje sebe. To znai kako najnapredniji alkemiari trae da se pretvore u sebe same. Filozofska potraga istodobno kad je izvrena u radionici
postaje metaforom unutarnje potrage. Njihove mistine koncepcije utjecale su na druga drutva kao to je slobodno zidarstvo iji se inicijacijski obred smatra slinim alkemijskom oienju. Meutim za neke alkemiare Veliko djelo ide jo dalje, omoguujui da se vee sa stvaralakim naelom, jamstvom jedinstva stvari. Pokret rosenkreuzera nadahnjuje se tom teurgijskom koncepcijom pravei od svojega mitskog utemeljitelja Chistriana Rosenkreutza alkemiara bliskog Kristovu liku. Ali malo je pristaa dosegnulo to stanje u kojem ovjek sudjeluje u boanstvu...
92
Tajna lijepog djela kalfa

Legenda je od njih uinila nasljednike graditelja katedrala, a politika mo poput Crkve uvijek se uvala bratovtine koja je jedno od najstarijih inicijacijskih drutava na zapadu.
UGUJE IM SE KONSTRUKCIJA eif-
felova tornja, obnova baklje na Kipu slobode, skela za vrh tornja opatije Mont-Saint-Michela i temelji piramide Louvrea, sudjelovali su u gradnji podzemne eljeznice u Caracasu i probijanju tunela ispod La Manchea... ini se da se ni jedno prestino gradilite ne moe ostvariti bez njih. Iako ine gotovo aristokratsku elitu umjetnikih zanimanja, njihov je ugled to vei to je obavijen velom misterija. Jer njihova najnovija ostvarenja odjek su velikog djela graditelja katedrala tijekom stoljea. Kau kako su djetii uvari tajni tih radnika kranstva, koji su sami nasljednici jo starijih znanja to se ljubomorno uvaju. Prisutni danas - u Francuskoj, ali isto tako i drugdje u svijetu - u vie od est tisua poduzea i rasporeeni medu tako razliitim zanimanjima kao to su tesari, kolari, vodoinstalateri, monteri centralnog grijanja, pekari, fasaderi, staklari ili koari, oko 20 000 osoba okupljenih u tri velike obitelji kalfinstva ne proputaju oivjeti legendu. Ezoterine tajne koja je prethodila gradnji katedrala nedvojbeno nikada ni nije bilo i kalfe ne prave od toga misterij, ak iako im se katkad svia da ljudi u to vjeruju... ali intimnija tajna koja se odnosi
na njihov osobni angaman u sklopu bratstva koja stavlja u prvi plan ljubav za dobro obavljen posao i o emu svjedoi njihovo profesionalno znanje nee se - po prirodi stvari - nikada otkriti.
Jedan hram i tri utemeljitelja

Svoj temeljni mit kalfe crpe iz Staroga zavjeta podsjeajui na gradnju Hrama namije-
Otac Soubise je kao zatitnik tesarskih djetia s kraljem Salomonom i majstorom Jacquesom jedan od trojice vanijih likova iz Kalfinskih zadaa.
93
njenog uvanju kovega saveza. "Tada die kralj Salomon kuluare iz svega Izraela (...) Hiram je bio nad svim kuluarima. Salomon je imao i sedamdeset tisua nosaa tereta, osamdeset tisua kamenorezaca u gori, ne raunajui glavara slubenikih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisue i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima." Ovaj citat iz Prve
DJETII I SLOBODNO ZIDARSTVO

slobodnih zidara pobudili su ideju, koja se proirila, kako su ta dva inicijacijska drutva bliska, takorei blizanci. Nita ne bi bilo vie pogreno, nego djetie smatrati praktinim i konkretnim titom za masonstvo koje se smatra intelektualnijim i duhovnijim. S jedne strane, kalfe su mnogo stariji jer datiraju od srednjega vijeka, dok prve masonske loe nastaju tek u 18. stoljeu. S druge strane, to je ponajprije udruga fizikih radnika, dok masoni okupljaju osobe svih profesija. Zajednike simbole kao to su estar i kutomjer iz operativne su tradicije prvi preuzeli slobodni zidari, a da nisu ni u kakvoj posebnoj vezi s udrugama graditeljskih zanata. Naprotiv, ini se da je sada utvreno kako je mit o Hiramu najprije bio razraen u loama, a zatim je uao u tradiciju kalfa. Iako nisu potvrene institucionalne veze, ipak je jasno da su neki djetii bili i slobodni zidari. To je na primjer sluaj s Agricolom Perdiguierom, jednim od velikih reformatora djetia. Danas razliite obitelji kalfa zauzimaju razliita stajalita u odnosu na slobodno zidarstvo koja seu od blagonaklonosti do nepovjerenja.
LIZINA MITOVA, SIMBOLA DJETIA I
knjige o kraljevima znai za kalfe mitsko krtenje koje smjeta njihovu inicijacijsku tradiciju duboko u judeo-kransko naslijee i pokazuje njihov ideal: tri stupnja zanatlija - egrti, kamenoresci i majstori - rade brinui se maksimalno za savrenstvo pri stvaranju remek-djela. Tradicije djetia razlikuju se po znaenju koje daju ovom ili onom liku zatitnika. Tako Salomon u Zadai slobode, obredu koji datira iz 19. stoljea, postaje zatitnik kamenorezaca i tesara. Povezuju ga obino s likom Hirama, graditeljem hrama kojeg su ubili opaki djetii elei se domoi njegovih tajni. Drugi obred, onaj Zadae, vred-
U kalfinskoj mati gradnja katedrala smatra se jednim od temeljnih gradilita reda. No u stvarnosti najvanija od njih nastala su prije.
nuje dva lika: majstora Jacquesa i oca Soubisea. On od njih ini graditelje, Hiramove djetie koji nakon izgradnje Hrama odlaze iz Jeruzalema u Francusku. Tijekom putovanja jedna ih svaa razdvoji pa nastaju dvije grane kalfa: dok majstor Jacques postaje zatinikom kamenorezaca, otac Soubise postaje zatitnikom tesara.
94
Ponaanje Djetia zadae koji se prepoznaju po karakteristinoj odjei: uz crno odijelo nose cilindar i tap ureen vrpcama.
njhove snane tvrave u Svetoj Zemlji. Od oca Soubisea legenda je uinila benediktinskoga sveenika, uvara nacrta Hrama.
Djetii i graditelji katedrala

Majstora Jacquesa koji se povukao u samostan Sainte-Baume ubijaju Soubiseovi uenici nakon nekoliko godina. Jo danas je provansalski samostan mjesto hodoaa za sve Djetie zadae. U jednoj varijanti majstor Jacques nije bio nitko drugi nego Jacques de Molay, posljednji veliki metar templara koji su se obratili kalfama kako bi podigli Danas se ini kako je potvreno da su djetii srednjovjekovna tvorevina koja se javlja u 14. i 15. stoljeu na tragu velikih gradilita gradskih zdanja, utvrda ispred katedrala. Do tada sudbina radnika nije ba bila zavidna: ugnjetavani od gazde, obino su bili loe plaeni, esto i zlostavljani. Osim toga bilo im je gotovo nemogue dobiti naslov majstora koji je omoguavao da se osamostale;
u zatvorenom i strogom svijetu cehova samo su najbogatiji mogli biti primljeni u taj visoki rang. Kao reakcija na to stanje formiraju se na marginama slubenih struktura zanatski cehovi, zadae, kako ih tada zovu. Odbijajui naslov "majstora", apanau cehova koje kritiziraju ti zanatlije zadravaju samo naslov compagnon, oznaavajui time svoje bratstvo - pojam koji doslovno znai "onaj koji dijeli kruh" - i privrenost nainu ivota zajednice koji e ih uskoro karakterizirati. Ovi novi cehovi okupljaju tri zanimanja: kamenoresce, tesare i bravare. To su pravi pretee sindikata kojima je cilj ne samo skrb za materijalne potrebe radnika, dajui im redovit i estit posao,
95
96
nego i da ih obrazuju i struno i moralno. Roeno je kalfinstvo.
Od kandidata do svrenog djetia

Djetii imaju inicijacijsko drutvo ija se neizreciva tajna temelji kod svakog od lanova na njegovu vlastitom strunom i duhovnom putu. Nakon pokusnog razdoblja od vie mjeseci onaj tko im se eli pridruiti puta se na ceremoniju koja se naziva "usvajanje", tijekom koje se stavlja na kunju. U izvornim obredima predlagalo mu se da izradi lani novac tj. da zanijee svoju vjeru kako bi dokazao svoju vrlinu. Danas se od njega trai da jednostavno potvrdi svoj moralni angaman. Zatim ga zagrle iskusni djetii koji mu povjeravaju vrpcu u boji njegova ceha i tap; on, dakle, postaje pristupnik. Za njega poinje dugo putovanje po Francuskoj, na kraju kojeg e onaj tko pokae svoje umijee i visoke moralne vrline biti "primljen djeti". Za to je trebao ostvariti svoje "remek-djelo", jedinstveno djelo koje saimlje i ilustrira njegovo vladanje umijeem. Prijamna ceremonija, koju katkad zovu "penjanje u sobu", kapitalni je trenutak inicijacije: kandidat se poziva tamo da simboliki umre kako bi se ponovno rodio kao djeti. Zatim se krsti i prima svoje kalfinsko ime: "Prigord odano srce", "Avignonac vrlina", "Vjernost Chartresa"... Napokon trei stupanj, "zavretak" produljuje inicijacijski put: kad postane "zavreni djeti", zanatlija se okree prema svijetu. Sada moe prenositi svoje znanje kako bi se odrao neprekinuti lanac djetia.
tivna iskra predstavljaju sve to i jo vie. Intimniji simboli usko su povezani s trima ceremonijama: prihvaanje, primanje i zavretak. Tijekom prve kandidat dobiva tkaninu na kojoj su tiskani labirint i babilonski toranj. Ova dva lika, pozivi da uini reda u vlastitu duhu ili podsjeanje na divovsko djelo koje je ostalo nezavreno, oznaavaju potragu
za smislom koja e zaintrigirati mladoga egrta na putovima Tour de Francea. Nakon nekoliko godina tijekom obreda
Ovaj akvarel zazivajui "slavu graditelja svijeta" (ALAGDADL'U) slavi primanje novoga djetia koji se sada zove "Prigord klju srdaca".
U potrazi za uomo universale

Od svih simbola koje djeti susree tijekom putovanja, dva glavna su estar i kutomjer. Moralna ispravnost i mjera, ljubav za dobro obavljen posao i krea-
96
primanja novom se djetiu prikazuju drugi simboli. Radi se o piramidi, o hramu, o grobu i katedrali. Prema cehu kojem pripada zanatlija, ovi se amblemi razliito tumae: no nema dvojbe da ovaj put predstavljaju dovrene spomenike koji podsjeaju na remek-djelo kandidata i pozivaju ga da razmilja o prolaznosti ivota. Zavrenom djetiu povjerava se novi simbol: peterokut u koji je ucrtan ovjek kako dri kutomjer i estar. Ta alegorija oznaava uomo universalis zavrena ovjeka koji nastoji postati potpuni djeti.
lanovi cehova, proganjani ili podijeljeni u antagonistike tabore morali znati prepoznati ili komunicirati, a da ih drugi ne razumiju. To je posebno bio sluaj za vrijeme putovanja Francuskom. Kada bi se dvojica djetia sreli na ulici, oni bi se potapali. Na taj su se nain predstavili jedan drugomu dogovorenim obrednim kretnjama i dijalozima. Ako su dvojica mukaraca pripadali istom obredu, tapanje bi se zavrilo razmjenom utura. U istom duhu djetii su se sluili tajnim jezikom koji zovu "jaukanje". Posebno su se prakticirali na pogrebnim sveanostima. Sastojao se u tome da se izoblii izgovor rijei na nain koji samo oni razumiju. Neki obredi postoje jo i danas. To je posebno sluaj s "lancem saveza" koji se prakticirao za vrijeme proslave zatitnika ili na gozbi. Svatko prekrii ruke kako bi uhvatio ruku svojega susjeda. Taj lanac simbolizira savez djetia koje samo smrt moe prekinuti. Osim toga kad jedan od njih umre, lanac se prekida kako bi se pokazalo da nedostaje jedna karika. Drugi su obredi u vezi sa strogim pravilom koje upravlja ivotom djetia i zove se "ponaanje". Tako se "ponaanje Grenoblea" primjenjuje kada neki djeti neto ukrade. Po-
zovu ga na gozbu gdje svi osim njega piju proklinjui kradljivce. Zatim ga, prije nego to ga izbace udarcima nogu, pljuskaju svi lanovi skupa.
Osueno kalfinstvo
Od samih poetaka ili gotovo od samih poetaka kalfinstvo se razjedinjavalo i istodobno pobuivalo razne sumnje. U 16. stoljeu vjerski ratovi ne tede bratstvo koje se dijeli na dva ogranka: "nezasitni" pod dvostrukom zatitom majstora Jacquesa i oca Subisea ostaju vjerni Rimu, a "slobodni lanovi" prilaze reformaciji. U sljedeem stoljeu Luj XIV. ukida Nantski edikt ime se jo jednom naglaavaju razdor i napetosti izmeu katolikih i hugenotskih kalfa. Osim toga Crkva, isprva blagonaklona, ubrzo postaje neprijateljski raspoloena prema tim bratovtinama koje se ujedinjuju skrivene od oiju javnosti kako bi prakticirale inicijacijske ceremonije. Napokon 1655. teoloki fakultet Parikoga sveuilita slubeno osuuje kalfinstvo i njegova "drutva tzv. zadae koje ocjenjuju nepobonima, svetogrem i praznovjerjem". Kazna izaziva obrnuti uinak od oekivanoga: kalfinstvo jo vie titi tajnu svojih obreda, dok njegov ugled izvrsnosti ne prestaje privlaiti mlade zanatlije kojih ima sve vie. Zbog toga je bez potekoa nadivjelo Francusku revoluciju, iako je Chapelierov zakon iz 1791. slubeno zabranjivao sve profesionalne udruge.
Tapanje, jaukanje i lanac saveza

Mnogi obredi koji naglaavaju ivot djetia naslijeeni su od bivih obiaja iz razdoblja kada su se
Vrijeme kriza
U 19. stoljeu suprotstavljaju se dva velika obreda: onaj Zadae povezan s katolicizmom i onaj otvoreniji, Zadae slobode, u kojem nalazimo slobodne mislioce i slobodne zidare. To ideoloko
Kalfe nisu izgubili nita od svojeg prestia. Uvijek im se povjeravaju najuglednija gradilita poput restauracije arkandela na Mont Saint-Michelu.
razmimoilaenje esto je eskaliralo u tunjave, katkad silovite kada bi "vuk" (kamenorezac iz Zadaa slobode) susreo "vukodlaka" (kamenoresca iz Zadae). U taj kontekst smjeten je lik Agricola Perdiguiera (1805.-1875.). Perdiguier zvan "Avignonac Krepost" je stolarski djeti Zadae slobode. Republikanac, slobodni zidar, prijatelj Georgea Sanda postao je neumorni zagovornik pomirenja izmeu razliitih ogranaka kalfinstva u nadi da e okupiti sve zadae iako se njegov san nikada nije ostvario. Svojom aurom i svojim vizionarskim djelom Perdiguier ostaje istaknuta linost kalfmskoga svijeta. Valja rei da je u to vrijeme kalfmstvo u krizi. Javlja se industrijski svijet koji sve vie marginalizira zanatstvo, a sindikalni pokret koji nastaje distancira se od organizacije koju smatra previe pomirljivom u odnosu na poslodavce.
Izmeu tradicija i moderne

Danas su kalfe podijeljeni u tri obitelji. Najstarija je Kalfinska unija kalfa Tour de France ujedinjenih zadaa utemeljena 1889. Druga je nastala tijekom Drugoga svjetskog rata u Vichyijevskoj vladi. Na isti nain kao i slobodnom zidarstvu, kalfinstvu je prijetilo da bude rasputeno po zakonu od 13. kolovoza 1940. koji je zabranjivao tajna drutva. No ipak ga je potvrdio maral Ptain osobno. Tako je 1941. nastala Radnika udruga Kalfa zadae Tour de France. Udruga veoma privrena tradiciji prakticira samo obrede majstora Jacquesa i oca Subisea. Poslije rata su je potvrdile vlade Republike, a danas tvori najvaniji ogranak kalfmstva. Posljednja obitelj utemeljena 1952. je Kalfinski savez graditeljskih zanimanja. To je fleksibilna organizacija, nasljednica ideja Perdiguiera koja okuplja razne zanate od kojih je svaki sauvao vlastite obrede. Okuplja pet drutava: Drutvo kalfa stolara zadaa Tour de France, Drutvo putujuih djetia, krovopokrivaa, limara, vo-
TOUR DE FRANCE
U opatijskoj crkvi Saint-Gilles (Gard) kalfe su na zavojite stube urezali svoj "potpis". To je bila esta paksa na putu Tour de Francea.
doinstalatera, fasadera Tour de France, Drutvo djetia zidara i kamenorezaca zadaa Tour de France, Drutvo kalfa i pridruenih stolara i bravara Zadae slobode te napokon drutvo kalfa soboslikara, staklara zadae Tour de France. Svi su se oni, iako uvaju stoljetne tradicije, prilagodili modernom svijetu, ne samo u obavljanju svojega zanata, nego i u obavljanju obreda i obiaja kalfmstva. Tako su nakon duge rasprave koja e potrajati vie od tri godine kalfe prestali biti iskljuivo muko drutvo. U prosincu 2004. prvi su put u povijesti primili u svoje redove tri mlade ene "kalfice".
u ivotu kalfa je putovanje Francuskom, tzv. Tour de France. Inicijacijsko putovanje u pravom smislu (in itium znai "na putu"), sastoji se od niza postaja ili etapa u razliitim francuskim gradovima gdje se kandidat usavrava u nekoj tehnici. Taj se put obino obavlja u smjeru kazaljke na satu. Na toj turneji, koja zna trajati vie godina, mladi ovjek stanuje u kalfinskim konaitima. Svaki put prima ga ena koja je odgovorna za njega i koju zovu "majka". U danima nakon dolaska putnik ima dunost nai posao kako bi ostao u kontaktu s poslom. Dani rada nadopunjuju se uenjem koje se organizira u "odmaralitu", dvorani za kalfe, jer nastava je ponajprije usmena, to jami tajnost prijenosa. Jo danas je Tour de France kalfinska posebnost.
EDAN OD TEMELJNIH TRENUTAKA
98
Mistifikacije i alkemiarski misteriji vitezova Rue i Kria

Pokret Rue i Kria nastao je u 17. stoljeu iz mate skupine njemakih studenata, estokih boraca za moralnu i duhovnu reformu. Uspjeh njihove mistifikacije potaknut e dolazak jednog od najvanijih suvremenih ezoterinih pokreta.
OTKRAJ 1610. GODINE NEOBINA
je glasina kolala Svetim Rimskim Carstvom Njemakoga Naroda i zapalila duhove: doi e vrijeme Rue i Kria, vrijeme "univerzalne reformacije" to e ga donijeti drutvo drano u tajnosti ve vie od dva stoljea. Nekoliko godina prije pojavljivanje triju anonimnih djelca - Fama Fraternitatis (1614.), Confessio Fraternitati s (1615.) i napokon Kemijsko vjenanje Christiana Rosenkreutza (1616.) otkrilo je svijetu lik stanovitog Christiana Rosenkreutza, utemeljitelja istoimene bratovtine poetkom 15. stoljea. Christian se navodno rodio u Njemakoj 1378. i nakon samostanskog kolovanja proputovao svijet od Arabije do Svete Zemlje, prolazei Jemenom i Marokom, studirajui fiziku, medicinu i posebno alkemiju, vrhunsku disciplinu koja mu je priskrbila bogatstvo i dobro zdravlje. U tekstovima se kae da se Christian obogaen tim znanjem vratio u Njemaku gdje je utemeljio bratstvo koje se sastojalo od pobonih i visoko moralnih ljudi. Pouavao ih je tajnama alkemije i poslao ih
u svijet da svoje izvanredne talente stave u slubu ljudi i Boga. Svi su se zakleli na vjernost prema est naela: da e se baviti lijeenjem bolesnika besplatno; da e se prilagoditi mjesnim obiajima kako ne bi privlaili pozornost na sebe; da e se jedanput na godinu nalaziti u kui Duha Svetoga, njemakom prebivalitu to ga je utemeljio Christian vrativi se s istoka; kolovati osobu koja e biti sposobna naslijediti ih; sluiti se inicijalima "R. C." kao biljegom i lozinkom; i napokon, uvati tajnu o svojoj bratovtini jedno stoljee.
Predosjeaj pokopa
Christian je navodno umro 1484. u sto estoj godini i bio pokopan u svojem boravitu na tajnom mjestu. Njegova iznimna dugovjenost objanjavala se alkemiarskim talentima. Prema djelu Fama fraternitatis tek poslije sto dvadeset godina, 1604., zahvaljujui radovima obnove braa Rue i Kria iskopali su grobnicu u kojoj su otkrili grob svojega utemeljitelja na kojem se nalazio proroki zapis: "Otvorit u se za sto dvadeset godina". Ondje su pronali nedirnuto Christianovo tijelo
Johann Valentin Andrea stvorio je na poetku rosenkreuzerske mistifikacije mit duge i plodne budunosti iji ga je uspjeh nadivio.
99
okrueno neobinim predmetima, alkemijskim tekstovima, vjernom reprodukcijom kozmosa i rukopisom u kojem ga se predstavlja kao sjeme zakopano u Isusovo srce. To su otkrie njegovi uenici tumaili kao znak: inilo im se da je dolo vrijeme da objave svijetu postojanje svojega bratstva. Tada su navodno napisali i objavili Fama fraternitatis, nakon koje su slijedila djela Confessio i Kemijsko vjenanje kako bi uza se vezali najzaslunije vjernike svojega doba, kojima objavljuju da e svatko "tko bude gajio prema njima ozbiljnost i srdanost imati koristi za svoje dobro, za svoje tijelo i za svoju duu". Tako se ostvaruju otkria sadrana u rosenkreuzerskim spisima.
Podvala Johanna Valentina Andree

Otkad su objavljeni, ti tekstovi pobuuju svakojaku znatielju i izazivaju lavi-
nu publikacija od kojih vrlo mali broj dvoji u postojanje Rue i Kria. Danas se ini da su ti tekstovi rezultat mistifikacije iji je glavni inicijator bio mladi student teologije iz Wrttemberga,
NEMIR OKO 1610. GODINE
razdoblje. Intelektualno vrenje obiljeeno imenima Galilea, Keplera i Descartesa razvija se u klimi nasilja koje obuzima Europu u punoj vjerskoj i moralnoj krizi. Inkvizicija uveava broj suenja vjeticama dok se sprema sukob bez presedana, Tridesetogodinji rat (1618.-1648.). Njemaku je jedno stoljee poslije Luthera ponovno zapuhnuo vjetar reformacije. U tom razdoblju obiljeenom pesimizmom ponovno izbija oduevljenje ezoterijom i hermetizmom, alkemija privlai vie no ikad. Prialo se ak da je car Rudolf II Habsburki (1576.1612.) gorljivo prakticira. Velike duhove toga doba eljne odgovora u svijetu koji im se ini veoma zagonetnim, osvaja novi pristup religije koji vrednuje duhovnost bliu Bogu. U tom kontekstu odjekuje apel Rue i Kria, nosei sa sobom nadu u obnovu.
OETAK 17. STOLJEA JE ZAMRENO
Rosenkreuzerski prikaz biblijskoga stabla spoznaje dobra i zla. Inicirani mora izabrati izmeu plodova ivota slijeva i plodova smrti zdesna.
100
Johann Valentin Andrea (1586.-1654.). U to je vrijeme bio osumnjien da je on autor dijela Kemijskog vjenanja, ali bojei se za svoju karijeru, estoko je to opovrgavao i tek je potkraj ivota priznao. Druga dva spisa, Fama i Confessio, rezultat su rada skupine luteranskih prijatelja koje danas nazivaju "tubingenki krug", a u kojem je Andrea bio veoma aktivan. Svi ti mladi ljudi dijelili su iste nade u "univerzalnu reformaciju", nalik onoj koja je iznjedrila protestantizam u prethodnom stoljeu i za koju se inilo da se gui. No nitko nije predvidio takav zanos. Poetkom 20-ih godina 17. stoljea njihova prijevara otima se kontroli; mit o Rui i Kriu se pokrenuo...
Kemijsko vjenanje
Pravi rosenkreuzeri fasciniraju jednako koliko i plae zato to se slue alkemijom, u to vrijeme modernom disciplinom koja lako poprima biljeg hereze. U tom smislu nedvojbeno je najznakovitiji tekst Kemijsko vjenanje Christiana Rosenkreutza. Za razliku od spisa Fama i Confessio to je svojevrsna alegorijska pria u kojoj aneo poziva Christiana na kraljevski pir. Christian dolazi u dvorac smjeten na vrhu brda ukrasivi se s etiri rue. Nakon niza kunji putaju ga u drutvo nekolicine drugih ljudi na pripreme alkemijskog vjenanja. U njihovoj prisutnosti trima kra-
ljevskim parovima krvnik odrubljuje glavu, a zatim i sam doivi isto. Njegova se krv skuplja kako bi se rodio feniks. koji se, im se pretvorio u prah, preobrazio u meko tijesto. Tijesto se stavilo u dva kalupa iz kojih se rodio prinevski par, kojeg oivljava duh suverena kojima su odrubljene glave. Odrastavi za nekoliko trenutaka, kralj i kraljica sjedinjuju se sedmoga dana pustolovine. Christian i njegovi drugovi dobivaju zlatno runo te postaju vitezovi zlatnoga kamena, to je aluzija na aikemiarski kamen mudraca i simbol Krista.
Utjecaji i stapanja
U prii Kemijsko vjenanje u isti je mah sadrana alkemija, inicijacijsko putovanje i kranski misticizam. Napisao ju je Andrea koji je u to doba imao samo sedamnaest godina. Ona obiluje aluzijama na ezoterizam i hermetizam koji su od renesanse veoma u modi. Reciklirajui tradicije drevnoga Egipta, srednjovjekovne gnoze i posebno radove vicarskog alkemiara Paracelsusa, Andrea je disciplini preuzetoj iz poganstva dao kransku koherentnost. Tako utemeljuje humanistiki nauk Rue i Kria o moguoj obnovi svijeta prema Isusovoj poruci koju prepoznaje u najviem stupnju Velikog alkemijskog djela. Filozofija Rue i Kria propovijeda kako se treba popraviti u okrilju kranske rijei da bi se mogao preobraziti svijet. Gledajui tako, alkemija je, to jest krajnje poznavanje prirode, cijela stavljena u Boju slubu. U nemirnom svijetu rosenkreuzerska sinteza pokuava obnoviti sklad oko zajednice ljudi odlunih da mudro rade za ope dobro.
Ovaj medaljon iz rukopisa iz 18. stoljea prikazuje glavne rosenkreuzerske simbole: feniksa, zvijezdu, ruu i kri.
101
Mistifikacija poprima izraz

Izvanredan uspjeh tih tekstova obanjava se posebno time to su znali iskristalizirati oekivanja ljudi uznemirenih zbog budunosti. Europu zapljuskuje pravi rosenkreuzerski val: rosenkreuzerske ideje se sueljavaju, brane, napadaju. Najuvjereniji propovijedaju potrebnu reformu i podsjeaju na obeanje udesnih sila koje uvaju Christianovi uenici. Protivnici ustraju na antipapinskom fonu proglasa - istina je da su pravi autori svi bili luterani - i predbacuju rosenkreuzerima da se bave vraanjem. U tom je razdoblju Descartes prolazei Njemakom do te mjere zaintrigiran tim svaama da se eli susresti s lanovima bratstva, ali uzalud. Rosenkreuzerske ideje ire se dakle iz Njemake prema Francuskoj. I kad se Descartes 1623. godine vratio u Pariz, zavladali su oduevljenje i strah jer tajanstveni ogla-
NEIZBJENI TEMPLARI
skih organizacija mnogobrojna drutva s povjerljivom publikom recikliraju s vie ili manje sree povijesnu batinu i kojekakve legende, ne zaboravljajui uvesti neizbjene templare da interveniraju. Neki medu njima, koji su navodno izbjegli progone, utemeljili su 1316. u kotskoj Bratstvo starije brae Rue i Kria namijenjeno tomu da u najveoj tajnosti - to je samo po sebi razumljivo - obnavlja ezoterino znanje reda koje vie nije bilo toliko traeno. Na elu Starije brae Rue i Kria nije ni manje ni vie nego Imperator. Prvi je bio stanoviti Gaston de la Pierre Phoebus. Meu njegovim nasljednicima bile su osobe poznate u svijetu ezoterizma poput Eliphasa Lvija, teozofa i utemeljitelja Zlatne zore Williama Winna Westcotta, antropozofa Rudolpha Steinera i neizbjenoga "maga" Aleistara Crowleyja.
A RUBU GLAVNIH ROSENKREUZER-
Pregaa masonskoga stupnja Rue i Kria koji je pripadao Josephu de Maistreu (1753.-1821.). Glavni masonski obredi imaju stupanj "viteza Rue i Kria".
Rua i kri na poecima slobodnoga zidarstva?

Mitsko rosenkreuzersko bratstvo iznjedrilo je doista istinska ostvarenja. U 18. stoljeu roenje jednoga drugog bratstva, slobodnog zidarstva, na paradoksalan nain omoguuje idejama Rue i Kria da opstanu. Dakle, dok cvjetaju masonske loe, filozofsko naslijee Johanna Valentina Andree ostaje ivo. Zato ga velik broj slobodnih zidara nastoji ukljuiti u svoje obrede. Mnogi su smatrali da je humanistika, reformatorska i kranska poruka Rue i Kria u poetku nadahnjivala spekulativno zidarstvo. Tako francuski kult utemeljen u drugoj polovici 18. stoljea stavlja na vrh svojih sedam stupnjeva onaj "viteza Rue i Kria". Njegov obred, smatran u svoje doba kao nec
si potvruju da "izaslanici nevidljivog kolegija Brae Rue i Kria borave vidljivo i nevidljivo u tom gradu zahvaljujui milosti Vinjega". Znanstvenik Robert Fludd (1574.-1637.) s duga boravka u njemakoj zemlji donosi u Englesku elemente rosenkreuzerskoga nauka. Zaljubljen u alkemiju, on estoko podupire ideju da bratstvo uistinu postoji i brani ga od optubi za vraanje ili savez s vragom koje se podiu protiv njega. Njegov zemljak i suvremenik Francis Bacon (1561.-1626.) nadahnjuje se rosenkreuzerskom tradicijom piui glasovito djelo Nova Atlantida.
102
TKO JE POVEZAO "RUE S KRIEM"?

a od srednjeg vijeka oznaava Djevicu Mariju koja se identificira s bijelom ruom bez trnja koje je pocrvenjela od krvi njezina sina. U protestantskoj Njemakoj dobiva novo znaenje jer Luther u svojem prijevodu Biblije - izraz "rua" esto upotrebljava umjesto "ljiljan". Vezu izmeu Rue i Kria i dalje je teko odrediti. Za neke dolazi iz Engleske gdje je rua, simbol vladajue dinastije, obgrlila kri sv. Jurja, zatitnika engleskoga konjanitva. No najprihvatljivije tu-
UA SE NE SPOMINJE ESTO U BIBLIJI,
maenje je vjerojatno i najjednostavnije: grb obitelji Andrea predstavljao je kri sv. Andrije ureen s etiri crvene rue. Nacrtao ga je djed Johanna Valentina, vjerojatno u ast Luthera iji su grbovi prikazivali crvenu ruu s kriem u sredini. Kad je mladi Andrea poetkom 17. stoljea traio motiv za svojega junaka, preuzeo je obiteljski motiv nabijen vjerskim reminiscencijama i namijenio mu da slavi novoga reformatora. Goethe e taj simbol preuzeti u svojoj pjesmi "Tajne".
pela. U istom razdoblju mnogo drugih masonskih i vitekih obreda podsjea na naslijede Rue i Kria; to se posebno odnosi na red templarske Stroge opservacije, utemeljene 1751. ili neke lyonske obrede koje prilagodava Jean-Baptiste Willermoz oko stupnja velikog metra crnoga krila Rue i Kria. Oko 1784. slobodni zidar Goethe ve je nekoliko godina lan reda iluminata, tajnoga drutva ije su ideje bliske rosenkreuzerskoj sintezi. Malo poslije Stari i prihvaeni kotski obred daje svojem 18. stupnju u masonskoj piramidi prestini naslov "vitez Rue i Kria".
Alkemijska potraga i iskrena obmana

Nedostajalo je ipak autentinih rosenkreuzera prije nego to je 1710. neki ovjek podrijetlom iz leske po imenu Samuel Richter, koji se dao nazivati Sincerus Renatus (doslovno "ponovno roden"), utemeljio bratstvo zlatne Rue i Kria koje se iri velikim njemakim gradovima. Njegovi lanovi su si zadali cilj napraviti kamen mudraca koji e uvati najvii predstavnici bratstva. To drutvo nailazi na velik uspjeh kod njemakih plemia iako ga njegov politiki konzervatizam udaljava od izvornoga rosenkreuzerskog duha. Poslije nekoliko desetljea, 1777. dvojica ambicioznih berlinskih slobodnih zidara, Bischoffswerder (1714. 1803.) i Woellner (1732.-1800.) stvaraju novo bratstvo: zlatnu Ruu i Kri staroga sustava. Tvrdei da potjee od najstarije antike, da vue korijene iz Biblije i antikih sekti, ovo je drutvo ustrojeno na strogo hijerarhijski i separatistiki nain. Ono svojim lanovima daje zvune naslove i obeava im nevjerojatna otkria u vezi s pretvorbom kovi-
plus ultra zidarstva, podsjea na ezoterinu alkemijsku rosenkreuzersku poruku s poetaka: u masonskom hramu nalaze se kri identian onom Kristovu, rua i poluotvorena grobnica koja podsjea na uskrsnue. Znak toga stupnja predstavlja takoer kri i ruu, a njegov peat prikazuje sliku feniksa koji se rada iz svojega pe-
Ovaj simbol iz jednog djela Roberta Fluda (13. stoljee) povezuje kri i ruu koja svoj nektar daje pelama, odnosno daje duhovnu hranu ovjeanstvu.
103
na i produljenjem ivota. U stvarnosti je projekt dvojice osnivaa neto sasvim drugo. ele za sebe pridobiti njemake kneeve, zaljubljenike u ezoterizam i dovoljne vjernike da se mogu okoristiti njihovom blagonaklonou. To je gotova stvar kad sveano iniciraju nasljednika pruske krune Friedricha Wilhelma Drugog (1744.-1797.) koji nekoliko godina poslije toga stupa na prijestolje. Godine 1786. Woellner postaje dravni ministar, a Bischoffswerder ministar rata. Kada su im se ostvarile ambicije, oni otkrivaju svoju obmanu jednostavno objavljujui da rasputaju svoj red.
Nikad opovrgnuto oduevljenje

Nakon poraza rosenkreuzerskih neovisnih pokreta u drugoj polovici 19. stoljea poinje renesansa rosenkreuzerskih drutava. Dok je industrijalizacija izmijenila zapadni svijet i inilo se da je razum svemogu, neki duhovi reaktiviraju tradiciju Rue i Kria u prilino tradicionalnom smislu. Societas Rosicruciana in Anglia, koji je 1867. utemeljio Robert Wentworth Little (1840.-1878.) u Londonu, blizak je masonskim krugovima ije obrede prakticira i predlae da se produbi njegov nauk zahvaljujui dostignuima alkemije. U istom razdoblju raaju se i druga bratstva: red Ezoterine Rue i Kria u Njemakoj ili kabalistiki red Rue i Kria u Francuskoj. Vaniji je
Unutranjost hrama u New Yorku koji pripada amerikom Rosenkreuzerskom drutvu. Drutva Rue i Kria imala su velik uspjeh u anglosaskom svijetu.
Anticus mysticusque ordo rosae cruris (AMORC) ili "Stari i mistini red Rue i Kria" nastao 1909. pod utjecajem H. Spencera Lewisa (1883.1939.), amerikog lijenika koji se nakon otkrivenja bliskog onom Kemijskog vjenanja, dao u obnovu rosenkreuzerske poruke. AMORC je danas najvaniji rosenkreuzerski pokret. Prilagodio se duhu vremena; blii je ekumenizmu new agea nego poetnom luteranstvu, otvorio se orijentalnim utjecajima, posebno temi reinkarnacije, propovijeda veliku vjersku snoljivost i trai pristup boanstvu prakticirajui meditaciju i molitvu. U tom je eklektikom ponaanju moda poveznica izmeu suvremenoga rosenkreuzerstva i onog o kojem su sanjah Johann Valentin Andrea i njegovi prijatelji.
U loama slobodnog zidarstva

Premda neki tu elitistiku bratovtinu optuuju za sva zla, a za neke je prava kola humanizma, ona ve tri stoljea, vie diskretna nego tajna, ne prestaje intrigirati.
D 1738. PAPA KLEMENT XII. BIO JE
zabrinut zbog irenja "nekih drutava, skupova, sastanaka (...) slobodnih masona u kojima se ljudi svih religija obvezuju, priseui na Bibliju i pod najteim mukama, da e nepovredivom tiinom skrivati sve to ine u mraku tajne." Vatikan prvi put osuuje drutvo koje je u Europi u znatnom zamahu. Nakon godinu dana u Francuskoj Luja XV. indiskrecija jednog lana bratstva o tajnim sastancima njegova reda pobudile su sumnje kraljevske vlasti. Pria se da se na tim skupovima, koje nazivaju "loama", ljudi razliitih slojeva - od graana do lanova najviega plemstva preko sveenstva - drue ili razgovaraju o razliitim temama prema neobinim obiajima, sluei se simbolima i hermetikim jezikom za neinicirane. Jo je
gore to te loe primaju ne samo katolike, nego i protestante, idove, pa ak i "muhamedance". Osim toga, u tome sudjeluju i istaknute linosti koje su esto kritine prema drutvu svojega doba: Montesquieu, Choderlos de Laclos, La Fayette pa ak i Voltaire. U stoljeu prosvjetiteljstva slobodno zidarstvo nikoga ne ostavlja ravnodunim.
obiaje starih zidarskih cehova od kojih su najtalentiraniji nekad znali rezati tvrdi kamen koji zovu free stone, zvali su ih freestone masons ili freemasons, "francs-maons'. Sluei se milju, rijeima vie nego ekiem i dlijetom, novi zidari raaju ne vie operativno nego spekulativno slobodno zidarstvo uteme-
Vie tolerancija nego vjerska svaa

To je bratstvo ipak novo. Nastalo je u 17. stoljeu u engleskom kraljevstvu opustoenom vjerskim ratovima. U tom kontekstu ljudi oduevljeni tolerancijom osnivaju prostore slobodne rijei otvorene svim vjeroispovijestima. Zbog razloga koje je jo teko objasniti, utemeljitelji upotrebljavaju Vokabular i
ANDERSENOVA KONSTITUCIJA
Ovi masonski peati pokazuju veliku raznolikost simbola kojima se slue loe: kutomjer, estar, osvijetljena delta, te kri, kljuevi i maevi.
ske loe kotski pastor James Anderson sastavlja povelju u kojoj nabraja prava i zadae svakog masona. O religiji konstitucija pokazuju znatnu toleranciju za to vrijeme. Osuuju ateizam, ali hvale vjersku slobodu. "Mason je zbog svojega naslova prisiljen pokoravati se moralnom zakonu, a ako dobro razumije umijee, nikad nee biti glupi ateist niti nereligiozni slobodoumnik. (...). Danas se, ostavljajui njima samima njihova posebna miljenja, smatra primjerenijim da ih se prisili samo da slijede religiju po kojoj su svi ljudi suglasni. Prema njoj ovjek treba biti dobar, iskren, skroman i estit bez obzira po kakvoj se denominaciji ili posebnoj vjeri razlikuje, iz ega proizlazi da je zidarstvo nain da se pomiri iskreno prijateljstvo meu osobama koje bez toga nikada ne bi mogle biti meusobno prisne." "Andersenova konstitucija" citirana prema G. Gayotu, La Franc-Maonnerie franaise, Textes et pratiques (18.-19. stoljee), Pariz, Folio 1991.
ODINE 1723. U IME VELIKE ENGLE-
105
Ceremonija inicijacije poetkom 19. stoljea. Pristupnik sjedi povezanih oiju spreman da se suoi s kunjama koje ga ekaju prije nego to "primi svjetlo".
ljeno na vrijednostima humanizma, tolerancije i bratstva. Slubeno, utemeliiteljski akt suvremenoga slobodnog zidarstva datira iz 1717. kad su etiri engleske loe odluile osnovati Veliku englesku lou koja ujedinjuje sve loe u kraljevstvu. Poslije nekoliko godina, 1723., novi red poprima konstituciju koja vrijedi jo danas, a to je jamstvo masonskog univerzalizma.
Nezavren Hram
Poput svakog inicijacijskog drutva slobodno zidarstvo ima svoju priu o utemeljenju: to je legenda o Hiramu koji
vodi gradnju Salomonova hrama u Jeruzalemu namijenjenog da primi ploe sa zakonima. Na gradilitu su radnici prema svojim kvalifikacijama bili podijeljeni u tri skupine: egrti, kalfe i majstori. Graditelj hrama, Hiram, imao je obiaj svakodnevno obilaziti gradilite. Jednoga dana iznenadila su ga trojica kalfa koji su mu htjeli oteti tajne zanata. Zbog njegova su ga otpora ubili, a njegovo tijelo zakopali. Otada je Hram ostao nedovren i smatra se da masoni rade na njegovu stalnom zavretku, traei izgubljenu majstorovu rije. Utemeljitelji modernoga slobodnog zidarstva potraivali su nasljedstvo svih masona koji su im prethodili, od graditelja piramida do graditelja katedrala. Izradili su inicijacijski put koji vodi od stupnja egrta do stupnja majstora, predlaui alat za mogue poboljanje sebe samih.
"Ovdje je sve simbol"

Slobodno zidarstvo se hvali obiljem simbola koji moraju omoguiti mukarcima i enama da se razumiju izvan drutvenih barijera. Iako je velik broj tih simbola naslijeen iz kabale ili hermetizma, sr simbolikoga tijela proizlazi iz alata kamenorezaca. Tako su kutomjer i estar posvuda: prvi je povezan s moralnom ispravnou, dok se drugi odnosi na mjeru koju svaki mason mora imati u svojem ponaanju. Taj operativni alat nadopunjuju lopatica, olovna nit i libela. Da se masonstvo nadahnulo Biblijom, potvruju dva stupa koji ukraavaju ulaz u loe. Oni podsjeaju na Salomonov hram, a strop obojen u bijelo podcrtava nedovrenost i potie svakog masona da radi na sebi samome, kao da je kamen u zgradi ljudskog bratstva. Javljaju se i drugi simboli:
106
Proslava masonskoga krtenja u francuskoj loi Velikog orijenta (duborez iz Ilustracije, 19. stoljee).
Inicijacija i masonski rad

Inicijacija je proces kojim neki profani (pro fanum, doslovno "ispred hrama") postaje iniciran (in itium, doslovno "na putu"). Onaj koji ulazi primljen je s povezom na oima i podvrgnut kunjama zemlje, vode, vjetra i vatre prije nego to simboliki umre da bi se ponovno rodio kao slobodni zidar: on je dakle egrt. Tijekom te faze, koja moe trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, mora utjeti kako bi shvatio pravila funkcioniranja loe. Postavi kalfa, on se u potpunosti koristi pravom govora. Napokon kao majstor raspolae svim potrebnim simbolinim alatom i produbljuje svoj angaman. Rad u loi snaan je trenutak masonskoga ivota. Na sastancima koje masoni odravaju dvaput na mjesec, jedan od njih dri predavanje ili "dasku". Politike i vjerske teme openito su zabranjene u korist analize nekog simbola ili neke masonske vrijednosti. Izlaganje upotpunjuje rasprava. Nakon zavretka
SLAVNI MASONI
otkriti sljedea imena: Politiari: Fridrik II. Veliki, George Washington, Benjamin Franklin, La Fayette, Mirabeau, Eduard VII. i Eduard VIII. iz Engleske, emir Abd al-Kader, Giuseppe Garibaldi, Louise Michel, Jules Ferry, Emile Combes, maral Joffre, Winston Churchill, Franklin Roosevelt, Harry Truman, Lyndon Johnson, Gerald Ford, Salvador Allende... Pisci i filozofi: Charles de Montesquieu, Choderlos de Laclos, Casanova, markiz de Sade, Voltaire, Goethe, Herder, Walter Scott, Stendhal, Emile Littr, Stphane Malarm, Jules Valls, Proudhon, Oscar Wilde, Aleksandar Pukin, Mark Twain, Arthur Conan Doyle, Kipling... Glazbenici i drugi umjetnici: Mozart, Haydn, Beethoven, Liszt, Meyerbeer, Sibelius, Duke Ellington, Count Basie, Louis Armstrong, kipar Bartholdi, Chagall... Znanstvenici: braa Mongolfier, Guillotin, Fleming, McAdam... Poduzetnici: Ford, Chrysler, Citroen...
OPIS SLAVNIH MASONA JE DUGAAK. MEU POZNATIM OSOBAMA SA SIGURNOU MOEMO
sunce i mjesec jer masoni rade "od podneva do ponoi", trokut iji trojni oblik poziva na prevladavanje suprotnosti. Pokriven okom podsjea na spoznaju, a katkad i na velikoga graditelja svemira, organizatorsko naelo svijeta kojem neki masoni daju ime Boga.
107
radova masoni se esto neformalno nalaze oko stola za vrijeme "agapa".
Stupnjevi i visoki stupnjevi

Od 18. stoljea nekim slobodnim zidarima inilo se da je stroga hijerarhija triju stupnjeva nedostatna. Katkad zbog stvarne brige za inicijaciju, ali i zbog ljubavi prema naslovima, oni su obogatili tu hijerarhiju piramidom visokih stupnjeva. Tako Stari i prihvaeni kotski obred, formaliziran poetkom 19. stoljea, a danas najprakticiraniji u svijetu, obuhvaa 33 stupnja: od uenika (prvi stupanj) do "suverenoga generalnoga velikog inspektora" (trideset trei stupanj) preko "velikog izabranog viteza Kadoa ili plemenitog masona" (trideseti). Osim tih zvunih kvalifikacija stvaranje novih stupnjeva omoguilo je da se uklopi odreeni broj stranih lanova u originalno zidarstvo; tako broj naslova podsjea na templare ("veliki zapovjednik Hrama" na 27. stupnju) ili rosenkreuzere ("vitez Rue i Kria" na 18. stupnju). Ti naslovi su posuenice, oni ne potvruju samo legendarnu srodnost, oni su isto tako obogatili masonsku batinu znanstvenim ili slavnim referencijama.
U svojim Memoarima da poslue povijesti jakobinizma, objavljenima 1797., opat Augustin Baurrel, nekadanji slobodni zidar, potvruje da je Francuska revolucija proistekla iz masonske zavjere. Reakcije masona bile su veoma razliite 1789., seui od iskrene potpore apsolutnoj monarhiji sve do najnaprednijih demokratskih ideja. Ako je istina da su neke masonske loe bile laboratorij drueljubivosti koja je bila relativno otvorena i motor liberalnih ideja, masonerija u cjelini nije potaknula nikakvu zavjeru. Uostalom, veina loa prestaje se sastajati tijekom
Izmeu zavjere i sotonizma

Tijekom 18. stoljea slobodno zidarstvo razgranalo se kontinentom. U prosvjetiteljskoj Francuskoj masonski obredi bili su obiljeeni modernim imaginarnim vitetvom. U protestantskoj zemlji kraljevi ili kneevi nisu oklijevali ukljuiti se u loe, dok u katolikim zemljama otro protivljenje papinstva uskoro podie Crkvu protiv masona i oni se posvuda smatraju sumnjivima.
Svaki slobodni zidar koji eli djelovati u loi mora drati ruku ispod vrata pod pravim kutom kao da simboliki svladava svoju rije naprama drugima (duborez iz 19. stoljea). Tajna inicijacijska drutva 108
109
Revolucije. Barruelovo djelo pridonijelo je tome da se u duhovima usidri ideja da braa zatieni tajnom kuju zavjeru. Barruelovu tezu je paradoksalno sredinom 19. stoljea ponovno prihvatio Louis Blanc, politiar, povjesniar i slobodni mason u svojoj Povijesti Francuske revolucije. Tadanji masoni u borbi za demokraciju protiv Drugoga carstva oduevljavaju se tako pretpostavljenim revolucionarnim angamanom svojih prethodnika. La su stvorila dva tabora u slubenoj verziji. Godine 1885. stanoviti Lo Taxil, nekadanji slobodni zidar, antiklerikal svjee obraen na katolicizam, objavljuje senzacionalna otkria. U svojoj knjizi Braa triju toaka istie kako je masonerija sotonske naravi, da sam vrag predsjedava nekim sastancima dok se masoni posveuju crnim misama... Golem uspjeh! Ali sluaj skree u drugom smjeru kada autor poslije tri godine otkriva da
su njegovi spisi bili jednostavno ala. No optube za sotonizam nisu prestajale. U istom tom razdoblju javljaju se Protokoli sijamskih mudraca, dokument koji je isfabricirala carska policija kako bi opravdala pogrome poinjene u Rusiji. U tom djelu prvi se put javno pojavljuje ideja o "idovsko-masonskoj uroti". Slobodni zidari su navodno igrake divovske zavjere koju su organizirali idovi. Te teze koje se provlae tijekom cijelog 20. stoljea posluit e kao izlika u vladama totalitarnih drava da progone jedne i druge.
Drutvo u svojem stoljeu

Ako pobuuju toliko sumnje - odnosno mrnje - znai da slobodni zidari nisu propustili angairati se u politikoj raspravi svojega doba ili da se katkad mijeaju u sfere moi. Diskretni za vrijeme revolucije, u Francuskoj su doiv-
jeli buenje tijekom carstva. Sam Nap o k o n nedvojbeno nikada nije bio iniciran, no njegova braa jesu. Joseph Bonaparte postaje 1805. veliki metar Velikog orijenta u koji ulaze brojni marali i ministri. U 19. stoljeu francuski slobodni zidari su veinom antiklerikalno raspoloeni i sudjeluju u borbama Republike za kolu, laiku dravu te su prisutni meu politikim osobljem ljevice. Masonerija pristaje uz laiku politiku Julesa Ferrvja ili antiklerikalne ideje Ernilea Combesa. Teina slobodne masonerije je takva da se smatra kako su u redovima radikalne stranke tri senatora od etiri i gotovo polovica zastupnika braa. Taj republikanski angaman objanjava strah kojeg e
Stephan Meyer, veliki pomoni metar Velikog orijenta Francuske tijekom sveane komemoracije o 60. obljetnici oslobaanja logora 2005.
MASONSKA TAJNA
prisege koju polae svaki mason pri inicijaciji. Njezino zazivanje pokazuje sve vrste matarija i izmiljotina. Razlikujemo dva oblika tajni: one obreda i pripadnosti. Prva je otkrivena prije otprilike tri stoljea: bogata literatura danas iznosi pojedinosti o masonskim tajnama. Druga se temelji na slobodi pojedinca. Tako brat moe otkriti svoju pripadnost, ali nikada ne smije otkriti pripadnost tree osobe u odnosu na njezin privatni ivot. to se tie tajne tj. skrivene naravi masonskih sastanaka, sve je relativno; loe su u Francuskoj najveim dijelom udruge prema zakonu iz 1901. iji su statuti i imena glavnih lanova deponirani u policijskoj prefekturi. Prava masonska tajna je meutim neto drugo; ona proizlazi iz intimnog odnosa koji svaki mason stvara tijekom godina sa samim sobom, lanovima svoje loe i masonskim vrijednostima. Casanova je ve u 18. stoljeu primijetio kako je "tajna masonstva" nepovrediva po svojoj naravi jer je mason (...) nije ni od koga uo. Otkrio ju je zato to ide u lou, promatra, razmilja i zakljuuje.
EMELJNA MASONSKA TAJNA DIO JE
slobodni zidari biti predmet. Tako komunistika partija 1922. zabranjuje svojim lanovima da budu slobodni zidari. Katolika crkva sa svoje strane pojaava ekskomunikacije koje su ukinute tek 1983. Reim u Vichyju, prokazujui matanja La Taxila, lansira snanu antimasonsku kampanju, a od lipnja 1940. izdaje zapovijed da se raspuste francuske masonske loe. Na kraju Drugoga svjetskog rata redovi slobodnog zidarstva su desetkovani i bit e potrebno vie desetljea da se ponovno konstituiraju. Danas se smatra da ima vie od est milijuna lanova od kojih je veina u Sjedinjenim Dravama. U Francuskoj masonske loe okupljaju vie od 120 000 masona i masonki u razliitim podrunicama: Veliki orijent laikoga usmjerenja, Velika loa koja je duhovnija, Velika enska loa ili Ljudsko pravo, mijeana podrunica koja je najvanija. Velika nacionalna
U jednoj londonskoj loi 1992. U Ujedinjenom Kraljevstvu slobodno zidarstvo ima gotovo institucionalnu ulogu. Na elu reda bili su i neki kraljevi.
francuska loa, blia engleskoj masoneriji, razlikuje se po tradicionalnijem i konzervativnijem duhu. To drutvo koje tvrdi da je vie diskretno nego tajno, sumnja ostaje. Shvaena kao iroka mrea pomoi, ona potie kritike i matu, izaziva znatielju i fascinaciju. Na najmanje skretanje jednog od lanova strogo se reagira. Nedvojbeno neki su vjerovali da se mogu koristiti njome kao klubom za politiki ili gospodarski utjecaj, ali ako mree doista postoje i ako su braa imala problema sa zakonom, to znai da je slobodno zidarstvo duboko ukotvljeno u svojem vremenu, a djelomino i njegov izraz.
110
Martinizam, posebna vrsta slobodnog zidarstva

Usred stoljea prosvjetiteljstva dva ovjeka razrauju teurgijski nauk. Njegov je cilj: ponovno ukljuiti ovjeka u boansko stvaranje...
ODINE 1754. MARTINES DE PAS-
qually (1710.?-1774.), iji je ivot dotad bio slabo poznat, utemeljio je red Chevaliers Maons lus Cohen de l'Univers (vitezova masona, izabranih sveenika svijeta). Pasqually, nedvojbeno maran pretvorivi se u estoka katolika, postao je poznat kao udotvorac neobinih moi. Iako je taj ugled zasigurno pretjeran, on je svakako obiljeen fascinantnom karizmom. Kao slobodni zidar smatra svoje drutvo zajednicom visokih masonskih stupnjeva utemeljenih na tri prva univerzalna stupnja, egrt, kalfa i majstor, koji su zajedniki svakoj loi. Vrlo brzo masoni su posveeni u Pasquallyjev sustav; postaju sustavno egrti coheni, kalfe coheni, majstori coheni, zatim veliki graditelji, vitezovi Istoka, zapovjednici Istoka. Samo nekoliko njih pristupa najviem stupnju majstora. Obred odabranih cohena otvoren samim ljudima uskoro se prakticira u cijelom francuskom kraljevstvu i broji dvanaestak loa za Pasquallyjeva ivota. Posebno pristupaju stupnju rau-croix Jean Baptiste Willermoz i Louis Claude de Saint-Martin, budui Martinesov tajnik i nastavlja njegova djela.
Martines de Pasqually. Utemeljitelj reda Vitezova masona, odabranih sveenika svijeta bio je pokreta paramasonskoga sustava teurgijske vokacije.
mistike. Predstavljajui se kao "slab instrument kojim se Bog eli (...) posluiti", Martines de Pasqually je prije svega teurg uvjeren u nunost da nekoliko njih sjedini s Bogom. On promatra red odabranih cohena (doslovno "sveenika") kao pravu sveeniku sektu iji je cilj ostvariti to sjedinjenje: prikladnim i sloenim obredima bliskim magiji, Martines tvrdi da je uveo svoje pristae u vezu s anelima koji potjeu od Boga.
OD MARTINIZMA DO TEMPLARA
Sjediniti se s Bogom
Utemeljenje reda odabranih sveenika odgovara kod Pasquallyja tonoj kozmogoninoj viziji koja povezuje kranske elemente sa idovskom kabalom i stanovitim utjecajima muslimanske
sredinji je lik u kranskom i ezoterinom masonskom krajoliku 18. stoljea. Lyonski trgovac, po zanimanju slobodni zidar od 1750., Willermoz susree Martinesa de Pasquallyja 1766. Fasciniran njegovom doktrinom, on se uspinje po stupnjevima sve dok nije postao rau-croix. Nakon smrti majstora loe odabranih cohena propadaju. Willermoz koji je
EAN-BAPTISTE WILLERMOZ (1730.-1824.)
stupio u vezu s njemakim barunom Karlom von Hundom, utemeljiteljem templarske Stroge opservacije, razrauje masonski sustav koji spaja steevine martinizma te viteki i templarski ideal do kojega toliko dri. Odsad utjecajna osoba u lyonskom podruju 1782. dobiva slubeno priznanje svojeg obreda koji preuzima ime Ispravljeni kotski obred, a prakticira se jo i danas.
111
Tajne inicijacijska drutva
Kako bi mogli primiti boansko, posveeni moraju stalno prakticirati molitvu i slijediti stroga pravila prehrane. Tijekom sastanaka smatra se da se aneoska bia prikazuju u obliku svjetlosnih prikaza, ali kadgod i zvunih... U svojem Traktatu o reintegraciji namijenjenom rau-croix Pasqually nauava kako je ovjek rtva smrtne tvari u koju je zatvoren od Adamova pada. Zato je vano podsjetiti svakoga da sudjeluje u boanskom stvaranju. Ta vizija pretpostavlja posebne kvalitete kod iniciranih, to ukljuuje da se stjecanje prvih stupnjeva cohena dogaa ne samo preko klasine inicijacije, nego i postupnom komunikacijom "utjecaja" sposobnog da podigne iniciranog u njegovu dimenziju ovjeka-Boga.
Od Pasquallyja do Papusa
Pasquallyjev martinizam utjecao je na velik broj daljnjih drutava ili ezoterijskih struja. Od Cagliostra do Jean-Baptistea Willermoza, od Starog i prihvaenog kotskog obreda do Ispravljenog kotskog obreda malo je masonskih loa iz prosvjetiteljskog stoljea koje mu ne duguju neki element nauka ili obreda. Red Martineza de Pasquallyja nestao je 1781. ne ostavivi potomstvo. Jedno stoljee poslije Grard Encausse (1865. 1916.), francuski lijenik obuzet okultizmom i hermetizmom, poznatiji pod imenom "Papus" reaktivira martinizam. Isprva racionalist Encausse pria da je primio iluminaciju u kontaktu s jednim od svojih prijatelja koji ga je navodno inicirao. Zatim 1891. utemeljuje martinistiki red koji nastoji sintetizirati Pasquallyjev, Saint-Martinov i Willermozov
Grard Encausse, nazvan Papus, bio je jedan od velikih likova francuskog ezoterizma. Njegov martinistiki red ostvario je aroliku sintezu razliitih inicijacijskih tradicija. nauk. Osim novih obreda ukljuuje posebno noenje maske za koju se smatra da potiskuje linost kako bi bolje iz nie izala bit koja je svojstvena svakomu. Papus je stekao veliku slavu jer je neko vrijeme uivao naklonost cara Nikolaia II. prije nego to ga je zamijenio slavni Rasputin. Martinistiki red ga je nadivio sve do naih dana, ali u kontekstu sloene povijesti on je danas okruen tisuama drutava koja za sebe isto tako tvrde da su martinistikoga podrijetla. ini se da je nedavno red odabranih sveenika Martinesa de Pasquallyja obnovljen u izvornom obliku i da se martinistika teurgija iznova prakticira u vrlo tajnim kruocima.
112
Egipatske loe grofa

Cagliostra
U sklopu masonskih loa za koje kae da su "egipatske", zagonetan i demonski grof Cagliostro nudi da e iniciranima otkriti znanje za koje tvrdi da see duboko u antiku...
IUSEPPE BALSAMO, UGLEDAO JE
Egipatsko slobodno zidarstvo

ini se da se Cagliostro prvi put u ivotu zagrijao za svoja istraivanja. S dvojicom lyonskih kalfa, Magnevalom i Saint-Costardom, obavlja ozbiljan i dubok ezoterian posao. Proglasivi se "velikim Koptom Azije i Europe" pria kako je on izgubljen sin kralja Trebizonda kojeg je, dok je bio dijete, uzeo kalij iz Meke i posvetio ga u tajne Perzije, islama i Indije. Zatim se usavrava u
svjetlo dana u Palermu 1743. kao sin nekog slubenika. Od najranije dobi mali Giuseppe je nemiran. Uao je u sjemenite s dvanaest godina, no izbaen je zbog sitnih kraa. Zatim ga otac alje kao egrta ljekarniku u neki samostan; mijeanje pudera i masti za mladia je otkrie. Ui umijee opsjenarstva, izrauje arobne napitke za mladost i obogauje svoje toke kemijskim manipulacijama. Postavi "mag", iskoritava lakovjernost ljudi. Poinje se predstavljati kao strunjak za "egipatske" tajne. eni se 1768. ljepoticom Lorenzom Feliciani. Ki sitnog zanatlije, inteligentna i ambiciozna nagovara Giuseppea da se vie ne zadovoljava brzinskim cirkuskim tokama te ga krsti "grofom Cagliostrom". Ona pak postaje Serafina. Zajedno odlaze traiti bogatstvo tamo gdje ih nitko ne poznaje. U panjolskoj, Engleskoj zatim Francuskoj par nie uspjehe, olakavi putem nekoliko plemia za njihova skupocjena blaga. Tako se Cagliostro domogao dragulja tijekom "sotonskih iskustava". Iznenauje publiku neobinim talentima iscjelitelja i boanstva. Istodobno se okree alkemiji i ezoterizmu te postaje, protivno svim oekivanjima, njihov iskreni sljedbenik.
nekoj egipatskoj sekti prije nego to je bio poduen u alkemiju u Damasku i zatim u tajnim laboratorijima maltekih vitezova. Opremljen tim znanjem Cagliostro eli pomiriti religiju, magiju, slobodno zidarstvo i rosenkreuzerski nauk oko batine antikog Egipta koji smatra kolijevkom ezoterizma. Kako bi to postigao, utemeljuje masonske loe kojima daje tzv. "egipatski obred" u vrijeme kada slobodno zidarstvo doivljava udesan uspon u
Cagliostro, koji je imao odreenu naobrazbu, manipulirao je alkemiarskim i hermetikim referencijama iskovavi simbole za vlastitu uporabu. Ovdje zmija probodena strijelom podsjea na matematiku beskonanost. 113 Tajna inicijacijska drutva
Zlatna legenda o grofu Cagliostru. loseph Balsamo ui tajne alkemije uz svojeg uitelja Althotasa koji sasvim sigurno nikad nije postojao.
Francuskoj i kada je egiptomanija na vrhuncu: piramide i hijeroglifi sinonimi su za mnogo tajni i ezoterizam... Godine 1784. Cagliostro u Lyonu utemeljuje prvu egipatsku lou, "Pobjednika mudrost".
Serafina, "kraljica od Sabe"

Cagliostro je koncipirao sustav "visokih masonskih stupnjeva" koji se obraa svakom masonu. Proklamirane ambicije su ipak vie od onih tradicionalnog slobodnog zidarstva jer se smatra da inicirani pristupaju ovladavanju udotvornim moima koje bi im omoguile da obnove tijelo i duu. Kako bi to uinili, osim masonskih sastanaka lanovi se moraju povui na etrdeset dana kako bi se oistili. Obred ne sadrava mnogo pravih egipatskih elemenata; vie mijea spoznaje iz alkemije, kabale i astrologije. Tijekom masonskih skuptina dogaaju se iskustva s medijima. Jo jedna originalnost egipatskog kulta: otvoren je enama. Uostalom, Serafina, prekrtena u "kraljicu od Sabe", postaje njegovom velikom sveenicom. Visoka egipatska masonerija ubrzo poinje fascinirati: loe se mnoe i prilaze masoni medu kojima je i istaknuti kardinal Rohan. No nakon afere s ogrlicom, u koju je bio upleten i kardinal, Cagliostro mora hitno napustiti Francusku. Vrativi se u Italiju, progoni ga papinstvo zbog njegovih sotonskih pseudoaktivnosti. Zatoen je 1789., a umire 1795. Egipatski kult na posljetku uope nije prakticirao, ali postao je primjer tako da mnogo ljudi danas raspravlja o njegovu naslijeu. Mistifikator je postao iskreni ezoterist koji je dugo utjecao na slobodno zidarstvo.
VELIKI KOPT CAGLIOSTRO O SEBI SAMOME

nu linost preko ezoterinog znanja koje see sve do drevnog Egipta. U ovom odlomku obraa se svojim iniciranima. "Ja nisam ni iz kojeg razdoblja i ni iz kojeg mjesta; izvan vremena i prostora moje duhovno bie ivi vjenim ivotom i ako uronim u svoju misao vraajui se u tijek vremena, ako ujem svoj duh prema udaljenom nainu postojanja onoga kojega vi primjeujete, postajem onaj koji elim. (...) Mjesto, sat kad se moje materijalno tijelo prije 40-ak godina oblikovalo na ovoj zemlji; obitelj koju sam odabrao za to, elim ignorirati. (Ime) kojim su me zvali pri ro-
ALSAMO JE OD SEBE UINIO ILUMINIRA-
enju, ono koje su mi dali u mladosti odbacio sam kao to bih odbacio demodiranu i odsad nepotrebnu odjeu. Traim ime koje sam odabrao da se pojavim medu vama. A trebaju vam pojedinosti, znakovi i parabole: dakle, sluajte! Vratimo se daleko u prolost jer vi to elite. Sva svjetlost dolazi s istoka. Sva inicijacija dolazi iz Egipta; imao sam tri godine poput vas, zatim sedam godina, pa sam doao u odraslu dob i otada vie nisam brojio." J.-Ch. Thilorier, Mmoires pour le comte Cagiiosrlo, Pariz 1786., citirao P.A. Riffard, Vsoterisme, Pariz, Robert Laffont, 1990.
114
Spiritistika drutva i ljubav prema okultnom

U drugoj polovici 19. stoljea cvjetaju drutva, katkad efemerna, koja svojim sljedbenicima ele otkriti skrivene tajne. Neki ak tvrde da su ih uveli u vezu s mrtvima...
ODINE 1848. NEKA UDNA PRIA
kruila je amerikim gradiem Hydesillem. Tri sestre, Kthe, Margaret i Leah Fox ispituju duhove posredstvom medija tvrdei kako su dole u vezu s duama pokojnika koja se oituje tako da se premjetaju predmeti. Oduevljenje je golemo, uskoro nastaju prva spiritistika drutva u Sjedinjenim Amerikim Dravama, zatim u Europi gdje brzo broje tisue pristaa meu kojima je i Arthur Conan Doyle (1859.-1930.), otac slavnoga Sherlocka Holmesa i neumorni apostol spiritistikog pokreta. U Francuskoj spiritizam popularizira Hyppolyte-Lon Rivail (1804.-1869.), medij koji tvrdi da je u bivem ivotu bio druid po imenu Allan Kardec i to ime preuzima 1850. godine. U svojim djelima koja se neprekidno ponovno objavljuju, on reinkarnaciju ini ak pravilom ivota. Zanimanje za drutva i spiritistike fenomene poetkom 20. stoljea uvelike je izlazilo izvan zatvorenoga kruga pristaa. Tako su se protivno obiaju neke seanse odravale u javnosti. To je bio sluaj u Parizu 1906. oko medija Eusapie Palladino koja je potjecala iz Italije. Probrani cvijet francuske znanosti sudjelovao je u jednom od njezinih transova: kemiari Pierre i Marie Curie, astronom Camille Flammarion,
ali i veliki filozof Hanry Bergson. U nevjerici svi su prisustvovali levitaciji stola pred kojim su se drali. "Vidio sam, a ipak mi razum ne vjeruje", komentirao je Pierre Curie.
Sklonost prema okultnom

U drugom planu spiritistikih fenomena je ponovno pojavljivanje okultizma koji karakterizira drugu polovicu 19. stoljea i poetak sljedeega. Sam je pojam skovan oko 1840. On odgovara povratku ideja prema kojima postoji znanje koje je prethodilo u odnosu na sva ostala, koje je prolo kroz civilizacije od starog Egipta do naih dana. Okultni mislilac par excellence je Alphonse-Louis Constant (1810.-1875.) koji je pod imenom Eliphas Levi popularizirao te ideje tvrdei kako "se ini da je okultna filozofija bila hraniteljica ili kuma svih religija, tajni kvasac svih intelektualnih snaga, (...) i apsolutna kraljica drutva u vrijeme kad je ono bilo ekskluzivno rezervirano za odgoj sveenika i kraljeva." Dakle, neki inicirani mogu ponovno otkriti ovo skriveno znanje. Njegov glavni uenik, Grard Encausse (1865.-1916.), nazvan Papus - po imenu duha neopitagorejske medicine dao je konkretan oblik tom istraivanju utemeljivi 1891. martinistiki red radi istraivanja okultnih znanja. U istom razdoblju cvjetaju okultistiki krugovi posvuda u Europi, od Praga do Londona preko Berlina. Okultisti najee opsjedaju masonske ili paramasonske sku-
je svjedoanstvo utjecaja koje jo i danas ima kod mnogih sljedbenika.
Na groblju Pre-Lachaise grob Allana Kardeca uvijek je ureen cvijeem to
Spiritistika drutva i ljubav prema okultnom
116
HUGO I "SESTRINSKA DUA"

Hugo je ondje pronaao 1853. Delphinu de Girardin koja inicira malu zajednicu prognanih u spiritizam koji u Francuskoj odnedavna nailazi na veliko oduevljenje. Isprva suzdran, pjesnik prihvaa da sudjeluje na prvoj seansi 11. rujna. To je otkrie! Njegova tragino nestala ki Leopoldine oglaava se pod imenom "sestrinska dua". Hugo je zbunjen, ponavlja iskustvo nekoliko puta sve dok ne pone "razgovarati" s Molireom i Racineom, Eshilom i Machiavellijem, Isusom Kristom i Galilejem, Shakespeareom koji mu diktira svoje stihove, Maratoni, Rousseauom... i ak Napoleonom III.! Svaki od tih razgovora bit e pohranjen u Knjizi stolova. No spiritistiko iskustvo Victora Hugoa zavrava nakon dvije godine kad ga je jedan od sudionika neke seanse pokuao probosti. Te seanse "duhovne telegrafije" nadahnule su Hugoa za brojne skice, ali i za jednu od najljepih pjesama, Kontemplacije. "to kau usta sjene", zavrene... jednog petka 13.! pine kao to je Societas Rosicruciana in Anglia to su ga 1867. utemeljili engleski okultisti Robert Wentworth Little i Kenneth Mackensie. Neka od tih drutava su nestala, a druga traju kao Martinski red ili skupine rosenkreuzera. Dakako da okultizam nije spiritizam, ali ovaj posljednji naao je naina da se proiri samo zahvaljujui tim postupcima.
ROTJERAN U IZGNANSTVO VICTOR
mijenio. U Brazilu, gdje broji milijune pristaa, postao je svojevrsnom novom religijom koja se pridruuje kranstvu; veza s duhovima i vjerovanje u vjenost due pogoduju ovom pribliavanju. Moderni zapad, naprotiv, tehnoloki napredan i racionalan protjerao je spiritizam u rang simpatinih zabava za adolescente vjernike, a stolovi to se okreu postali su rekviziti za predstave iluzionista. Osim toga, ini se da se "dijalog s mrtvima" mogao prakticirati samo u diskreciji koja pristaje toj vrsti konverzacije vie nego kakvo javno mjesto...
ak je i val new agea preuzeo Kardecov nauk. Spiritistikih drutava ima jo nekoliko stotina i ona oduevljeno odravaju naslijede Allana Kardeca. Divno potomstvo ovoga moe se mjeriti s rijekama pristaa na njegovu grobu, na groblju Pre-Lachaise, na grobu u obliku dolmena koji evocira bivi ivot uitelja, biveg druida.
Kritiki due, jesi li tu?

Zbog tih postupaka rezerviranih za nekoliko iniciranih, spiritistika se drutva esto smatraju tajnima. Povrh toga, oduevljenje prvih godina brzo je splasnulo i spiritizam se zatim duboko pro-
Tri sestre Fox demonstriraju svoju sposobnost da ine da stvari levitiraju pred oima jednog zaprepatenog amerikog pastora. Val spiritizma zapljusnut e svijet...
Veliki univerzalni sinkretizam teozofskog drutva

Teozofija kao originalna sinteza razliitih vjerskih struja, ezoterinih i filozofskih, roena u punom okultistikom i spiritistikom valu nedvojbeno duguje uspjeh mnoini takvih svojih posudbi.
EUMORNA PUTNICA, INICIRANA U
najokultnija znanja, medij koji komunicira sa skrivenim i pradjedovskim snagama, tako se predstavlja Helena Petrovna Blavatsky (1831.-1892.), istaknuta lanica Teozofskoga drutva koji su nazivali HPB. Sigurno je da je teozofija stara disciplina; ljudi poput Jakoba Bhmea, Svedenborga, Louis-Claudea de Saint-Martina pokuavali su u svoje doba istraiti putove pristupa boanstvu kako bi bolje shvatili bit stvarnog i stekli mudrost. Svi su djelovali u sklopu kranstva, to nije sluaj s HPB iji put preuzima druge naine. Roena je u Ukrajini. Njezino je djetinjstvo obiljeeno neobinim fenomenima koji mladoj eni daju demon-
ski peat; naprasne smrti u njezinu okruju, mo neupitne sugestije kojoj se pridruuju medijske sposobnosti. HPB se udala sa 16 godina za 70-godinjeg generala kojeg e napustiti nakon nekoliko mjeseci i krenuti na putovanje svijetom. Po vlastitu svjedoenju, koje neki opovrgavaju, bila je inicirana u velike ezoterine kultove kao to je Izidin u Egiptu. Ondje je stekla uvjerenje da e svijet biti spaen samo enskim i miroljubivim polom koji karakterizira orijentalne kultove. U Parizu susree Allana
Kardeca, slavnog spiritista. U Sjedinjenim Dravama prisustvuje sveanostima vudua. No njezino kljuno putovanje, u isti mah i najvie osporavano, odvelo ju je u Kinu gdje je navodno posveena u misterije tantrinog budizma.
"Nevidljivi vinji"
Sredinom 19. stoljea Helena Petrovna je poznata u mondenim krugovima zbog svojih vizija i svojih medijskih sposobnosti. Treba li vjerovati, kako
Elena Petrovna Blavatsky, nazvana HPB, inicirana i pukovnik Henry Steel Olcott, obuzet ezoterizmom. Zajedno su utemeljili Teozofsko drutvo 1875.
SOTONA, "LUONOSAC"
dila je da su je za njezinu glavnu knjigu nadahnuli "gospodari mudrosti" koji ive na nevidljivim razinama. Ona prikazuje lik sotone kao osloboditelja to ilustrira etimologija rijei Lucifer koja znai "onaj koji nosi svjetlost": "Prirodno je vidjeti Sotonu, zmiju Postanka kao pravog stvoritelja i dobroinitelja, oca duhovnog oca. 'Glasnik svjetlosti', sjajni i bljetavi Lucifer otvorio je oi automatu to ga je stvorio Jehova, kako se tvrdi; i prvi je promrmljao: 'Onoga dana kada budete jeli voe, bit ete kao bogovi koji razluuju dobro i zlo'. Njega se u potpunosti moe smatrati Spasiteljem." H. P. Blavatsky, Tajna doktrina, t. II, Theosophical University Press, 1888.
ELENA PETROVNA BLAVATSKY TVR-
Ilustracija sinkretizma to ga propovijeda Teozofsko drutvo. Ova daska koja se rabi kod teozofa prikazuje sedam akri, sredita energije u budizmu. ona tvrdi, da je putovala u Kinu, u Tibet i Indiju? Ma to to bilo, 1873. je nalaze u New Yorku gdje je imala sudbonosni susret s pukovnikom Henryjem Steeleom Olcottom. Oparan nadnaravnim darovima HPB, uvjeren je u potrebu da objavi njezine ezoterine spoznaje s obzirom na to da u tom razdoblju poinju veoma neobine manifestacije. Helena prima pisma koja se pojavljuju misteriozno u njezinim depovima, to ona pripisuje neobinim "nevidljivim vinjima". Mogue je da se tandem ve pribliio nekim tajnim drutvima, meu kojima je slavna Zlatna zora, ali s drugima Feltom, zaljubljenikom u egiptologiju i Setom Pencostom, kabalistom - oni 875. radije utemeljuju vlastito Teozofsko drutvo. Oni tu slave produbljenje vjerskih spoznaja s ezoterinog i sinkretinog aspekta. Amblem teozofa simbolizira tu potragu za skrivenim jedinstvom: u Salomonovu igu nalazi se egipatski kri, simbol vjena ivota, sve je to sadrano u Ouroborusu, zmiji koja sama sebi grize rep i takoer simbolizira slijed ciklusa. Na vrhu napokon stoluje svastika koja je, prije nego to su je preuzeli nacisti, bila istonjaki sunani simbol. Deviza drutva je sinkretina: "Nema religije vee od istine."
Budizam, slobodno zidarstvo i sotonizam izmijeani

Iako su utemeljitelji u poetku bili odluni da se distanciraju od slobodnog zidarstva, na posljetku su 1876. odluili da e prihvatiti sustav stupnjeva i inicijacijskih kultova od kojih masonski biljeg ne ostavlja nikakvu dvojbu. Uostalom, prvi pristae drutva esto su anglosaski masoni. Teozofska doktrina koju je razvila HPB sinteza je elemenata izvu-
118
Svae oko nove duhovnosti

Red dovoljno napreduje pa ga Olcott i Petrovna nastoje uvrstiti. Godine 1882. odlaze u Indiju gdje kupuju palau Advar blizu Madrasa koja je jo danas sjedite Teozofskoga drutva. Meutim posljednje godine Petrovne obiljeene su skandalima to stavljaju pod znak pitanja njezinu estitost i njezine talente, koje neki poput slavnoga spiritista Dunglasa Homea (1833.-1886.) i te kako osporavaju. Prije smrti 1892. odredila je svoju nasljednicu u Annie Besant (1847.-1933.). Ona je prela iz radikalnog ateizma na teozofski put nakon itanja Tajne doktrine. Inicirana 1891. u mjeovitoj masonskoj loi Ljudskoga prava osniva u Advaru lou, Rising Sun koja funkcionira usporedno s Teozofskim drutvom. S Annie Besant Teozofsko drutvo dobiva kljuni utjecaj u smislu sve izraenije orijentalizacije. Besant proglaava kako njezin tienik, neki mladi Indijac po imenu Krishnamurti, kojeg je usvojila, nije nitko drugi nego toliko oekivan "uitelj svijeta", reinkarnacija svih velikih iniciranih u prolosti - iako on odbija ulogu koju mu eli nametnuti njegova zatitnica. Ali kriza je ve poela. Sve vei broj pristaa nije zadovoljan novom upravom. Meu njima je i Rudolf Steiner (1861.-1925.), intelektualac zaduen za njemaki ogranak Teozofskoga drutva. alei za njezinim konstantnim udaljavanjem od kranstva, on 1913. prekida veze prije nego to je iste godine osnovao Antropozofsko drutvo. Pedagog po struci, Steiner definira doktrinu koja preuzima mnogo toga od teozofije i nai e svoju najsavreniju primjenu u utemeljenju "kole Steiner", koje jo danas obrazuju milijune djece diljem svijeta oko ideje sklada izmeu bia i njegove sredine. Nekoliko godina prije ve je Anna Bonus Kingsford (1846.1888.), vana figura enskog ezoterizma,
Goetheanum podignut u Dornachu u vicarskoj prema Steinerovim modelima danas je sjedite Antropozofskoga drutva i centra za izobrazbu.
enih iz budizma, hinduizma i triju monoteistikih religija. Pod utjecajem spiritizma ona osim toga brani ideju susljednih reinkarnacija prema kojima se pojedinac progresivno poboljava i tvrdi da ui svoje pristae elemente
gnoze koja omoguuje da se oslobode zapreka materije. I doista, to se vjerovanje ba ne podudara s pravoslavnim kranstvom koje HPB ne cijeni previe. Ona hvali lik Lucifera prikazanog kao "spasitelja" koji donosi spoznaju. Petrovna izjavljuje da ga je naslijedila od tajnih bia koja su joj ga priopila dajui joj pristup "najstarijem rukopisu na svijetu" Knjizi Dzyana. Godine 1888. ona objavljuje skup teza u svojem istaknutom djelu Tajna doktrina.
119
NEW AGE, ZADNJA JE PREOBRAZBA TEOZOFIJE

niji, koju je zapljusnuo val kontrakulture, stvara se novi pokret: New age. Nadahnjujui se teozofskim i antropozofskim idejama, on odbija drutvo koje smatra nihilistikim i ispovijeda svoju vjeru u svjetlu budunost za ovjeanstvo pod uvjetom da se pokrene duhovna revolucija. To vjerovanje u mogunost novog zlatnog doba, slino novom izdanku apokaliptine misli, izvire prilino jasno iz teozofskoga smjera. Poput njega pokret New age operira spajanjem dosta razliitih elemenata koji dolaze sa zapada i istoka: yoga, psihoanaliza, pozivanje na kabalu, gnozu, sufizam ili budizam poput pribjegavanja konceptu "globalnog sela" preuzetog od Kanaanina Marshalla McLuhana. Ezoterizam pokreta New age je neupitan: taj je pokret stvorio i popularizirao ideju o "vremenu Vodenjaka" sinonimu oslobaanja mira i ljubavi u koji e svijet ui u 20. stoljeu. Meutim, danas se ideje New agea redovito optuuju da su posluile kao izlika za lukrativno iskoritavanje koje nema mnogo veze s izvornim tezama. napustila Teozofsko drutvo i osnovala Hermetic Society, paramasonsku organizaciju iji je sredinji znaaj bio kranski. Razmimoilaenja koja su potresala drutvo nisu zaudo oslabila teze njegovih utemeljitelja, a ogranci koji su se javljali pridonijeli su da se ona ire pod perom Steinera ili Kingsforda. Osim toga, veliki broj pristaa HPB pripadao je istodobno drugim tajnim drutvima u koja su unijeli teozofsku doktrinu. Tako su se isplele veoma uske veze izmeu drutva i meunarodnog spiritistikog i spiritualistikog kongresa. Mnogo je ljudi bilo fascinirano pristupom i naukom Petrovne. To je bio sluaj sa slikarima Kandinskim ili Mondrianom, francuskim piscem douardom Schurom, ali i industrijalcem Henryjem Fordom ili znanstvenikom Thomasom Edisonom. Nedavno je teozofski sinkretizam ponovno preuzeo pokret New age iji je uspjeh neupitan.
OTKRAJ 60-IH GODINA U KALIFOR-
Vaan utjecaj
Iako je Teozofsko drutvo trebalo napustiti dio svojeg izvornog sadraja, nije zato postalo manje intelektualno raskrije. Ono danas slijedi trostruku svrhu: "stvoriti jezgru univerzalnoga bratstva", "poticati komparativno prouavanje religija" i "prouavati neobjanjene zakone prirode i skrivene moi u ovjeku".
Jiddu Krishnamurti na seansi javnoga itanja. Uronjen u teozofiju nauavao je kako se moe pribliiti Bogu unutarnjim iskustvom.
Hermetiki red Zlatna zora

Zlatna zora, spoj rosenkreuzerizma i magije ivjet e samo pola stoljea. No obiljeit e svoje vrijeme i utjecati na istaknute linosti.
TO JE ZAJEDNIKO VELIKOM PJES-
niku W. B. Yeatsu, Bramu Stokeru, stvoritelju Drakule, i Robertu Louisu Stevensonu, autoru Otoka s blagom'? Osim zajednike pripadnosti svijetu britanske knjievnosti sva su trojica bili lanovi utjecajnog drutva Golden down. To tajno drutvo utemeljili su 1887. William Wynn Westcott, Samuel Liddel Mathers i William Robert Woodman koji su u isti mah bili slobodni zidari i rosenkreuzeri, oduevljeni ezoterizmom i starim magijskim knjigama. Tonije, korijeni reda koincidiraju s Westcottovim otkriem ifriranog manuskripta ije kabalistike napise uspijeva deifrirati Mathers. Dvojica ljudi ovdje dakle otkrivaju podatke o Njemici Anni Sprengel koja je ivjela u Nrnbergu. Prema naznakama sadranim u tom djelu kod nje je navodno bilo pohranjeno nasljedstvo originalnih rosenkreuzera koje je stoljeima prenosio tajni red pod ime-
nom Die goldene Dmmerung ("Zlatna zora"). Westcott stupa u vezu s njom i dobiva doputenje da utemelji engleski ogranak pod nazivom Hermetic Order of the Golden Down ("Hermetiki red zlatne zoree"). Godine 1888. otvoren je prvi hram u Londonu nakon kojeg su slijedili hramovi u Edinbourghu i Parizu.
"Astralna projekcija" Adeptusa minora

Uspjeh reda bio je brz djelomino i zato to je ulazak u nj relativno jednostavan: dok engleski red Rue i Kria primaju samo majstore masone, Zlatna zora prihvaa svakog profanog lana. Druga radikalna novina jest da se primaju ene i da su veoma zastupljene. Napokon ideje koje su motor reda nedvojbeno osvajaju: masonske, rosenkreuzerske i alkemiar-
ske referencije usko su povezane s elementima kabale i tradicionalne magije. Lik astrologa i znanstvenika Johna Deea (1527.-1608.) ima ovdje sredinju ulogu: njegov sustav zazivanja duhova uvelike su prihvatili lanovi Zlatne zore, koji su od toga uinili temelj svojih maginih obreda. Dee je doista mislio da je pronaao originalni Adamov jezik, za-
Ovi simboli su razlikovni znakovi razliitih dunosnika koji su uokvirivali radove u sklopu Zlatne zore. Proizlaze iz svih ezoterinih tradicija.
SEFIROT "STUPA SREDINE"

obred Stupa sredine imao posebnu vanost. Meditacija okiena terapeutskim vrijednostima nadahnjuje se kabalom, a zatim svaka od njezinih etapa odgovara jednom sefirotu. Stojei iii sjedei izvritelj bi morao vizualizirati njih pet keter, daat, tifaret, jesod, malkut dok je svaki od njih pridruen jednoj obojenoj sferi i jednoj toki na tijelu. Ta je operacija bila popraena zazivanjem jednog od imena bogova. U tom trenutku smatralo se kako inicirani primjeuje ili vizualizira val na vrhu svoje lubanje koji krui du njegova tijela prema nekoj tonoj stazi. Napokon, obred je preporuivao da se val da izliti sa svih strana po tijelu i da ude iznutra u kontinuirani val. Bila to sugestija ili stvarnost, nije manje istinito da se pristae esto posvete toj vrsti vjebe. U razdoblju kada su spiritizam i magija fascinirali gomile, doktrine Zlatne zore bile su u savrenoj podudarnosti s ukusom vremena.
LANOVI DRUTVA PRAKTICIRALI SU BROJNE MAGIJSKE OBREDE MEU KOJIMA JE
121
Samuela Liddela MacGregora Mathersa naslikala je njegova ena u sveanoj odjei. Faraon, mag i templar u isti mah sprema se slaviti obred visoke magije.
hvaljujui kojem je mogue zazivati duhove posrednike tijekom teurgijskih seansi. No za to je znanje potrebna duga praksa. Zato je drutvo veoma strogo hijerarhizirano u tri postupna reda. U prvom gdje neofit postaje jedno za drugim Zelator, Theoricus, Practicus, zatim Philosophicus ue se opa naela reda odabrana iz nekih obreda kao to je "stup sredine". Postupak zazivanja poinje u drugom redu od kojeg se prakticira samo stupanj Adeptus minor. Tu se osim toga pouava "astralna projekcija" koja je trebala omoguiti sljedbenicima da prou druge razine stvarnosti. I napokon trei red, najtajniji, bio je rezerviran za trojicu utemeljitelja koji su jedini bili osposobljeni da budu u vezi s "tajnim majstorima", teoretski njemakim redom Rue i Kria.
Skandali i svae
Godine 1900. kad su se istaknuti lanovi britanskoga svijeta kao to je pisac Yeats, budui dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost, pridruili redu, izbila je kriza. Mathers otkriva nekolicini blinjih kako Westcott i on nikada nisu bili u vezi s bilo kim iz "treega reda" i kako su oni sasvim dobronamjerno izmislili njemaku rosenkreuzersku granu za koju tvrde da od nje potjeu. Suoena s tim neodrivim priznanjima Zlatna zora puca. Dodajmo tim unutarnjim svaama i injenicu da su osobe bliske tom drutvu bile uhiene zbog prijevare 1901. Tijekom njihova suenja vie je puta spomenuto ime udruge pa je mnogo pristaa poelo sumnjati u nju. Od 1903. ona je na umoru. Oko njezina se naslijea vode estoke svae. Mathers je utemeljio u Parizu bratstvo Alfa i omega kojim e poslije njegove smrti upravljati njegova ena Mina, sestra filozofa Henrija Berg-
sona. Drugi ogranak, Stella Matutina bio je posebno aktivan i stupio je u vezu s Rudolfom Steinerom, utemeljiteljem antropozofije. Zagonetni mag Aleister Crowley, iniciran 1900., utemeljio je vlastiti red, Astrum Argentinum. Zlatna zora e napokon doivjeti sudbinu koja odgovara
njezinu imenu: sjajnu, ali efemernu. Iako je originalni red nestao, ne raunaju se viestruke i ponovne pojave posvuda po svijetu. Francuska prima vie "hramova" koji to trae, a Thelemic Order of the Golden Down pojavio se u Sjedinjenim Amerikim Dravama 1990.
122
Orgijski kultovi i seksualna magija u Astrum Argentinum

Odreeno potomstvo uinilo je od Aleistera Crowleyja jednog od najvanijih magova 20. stoljea. Nedvojbeno zato to je razvrat koji je reklamirao u svojoj opatiji najavljivao seksualnu revoluciju.
odine 1947. neki je ovjek, kojega je ivot ve dobrano naeo, traio od svojeg lijenika morfij kako bi ublaio bol koja ga je nagrizala. Kad je lijenik to odbio, umirui je jo smogao snage i prokleo ga. Nekoliko sati nakon smrti svojega pacijenta umro je i lijenik. Posljednje smrtno proroanstvo nekog lika koji je itav svoj ivot, ini se, bio nadahnut vragom. Aleister Crowley je umro, ali njegova je poruka ostala. On nije suvremeni pjeva poput Micka Jaggera, Ozzyja Osbournea (i njegove pjesme "Mister Crowley") ili grupe Iron Maiden koji mu nisu odali poast niti ga spomenuli u svojem djelu u vezi s nekom kompozicijom. ovjek doista ima ime intrigirati tj. fascinirati. Roen 1875. u imunoj britanskoj obitelji, poinje studirati u vjerskim ustanovama to ga je zauvijek skrenulo s puta vjere prije nego to je doao na ugledno sveuilite Cambridge. Kao bogati nasljednik prekida studij i vodi dendijevski ivot zahvaljujui kojem se drui s osobama ezoterinoga Londona. Godine 1898. pristupa Zlatnoj zori, najuglednijem inicijacijskom drutvu u Velikoj Britaniji gdje susree Brama Stokera, autora Drakule s kojim e dugo ostati povezan. Iniciran pod imenom Perturabo ("izdrat u"), on je toliko zadivio lanove reda da mu je odmah dodijeljen najvii stupanj, Adeptus minor. Tih godina kae da je primio proroku poruku: neka vizija mu je objavila da e mu se jednoga dana kazivati u pero Sveta knjiga. Onaj koji se jo zove Edward Alexander Crowley postaje sada mag Aleister Crowley ili "ivotinja" - lucifersko ime koje si je volio dati kako bi zahtijevao svoj postupak crne magije. Knjigu zakona za koju se smatra da najavljuje novu religiju kojoj e Crowley biti prorok. Misteriozni lik otkriva mu napokon da je ivio u Kaldeji pod vlau Hamurabija. Dodaje da mu je zadatak voditi Crowleyja u organizaciji inicijacijskoga reda koji e zamijeniti Zlatnu zoru. Tako se 1909. rada Astrum Argentinum. Njegovi su obredi bliski onima Zlatne zore. Poput njega Crowleyjevo drutvo novai mukarce i ene s ciljem da ih inicira u magijske obrede zahvaljujui kojima e se moi probuditi u svojem "viem biu". No Crowley dodaje seksualnu dimenziju koje nema u matinom drutvu. Uspjeh je bio kao naruen. Crowleyjeva karizmatska linost, fascinacija koju vri i na ene i na mukarce, privlae brojne nove lanove. Meutim rijetki se odupiru tiraniji gospodara koji se hvali dugim fazama trapljenja nakon kojega slijede noi razuzdanosti.
Otkria na Nilu
Sljedee godine jo vie uvode Crowleyja u inicijacijski svijet tajnih drutava. Putuje svijetom. U Indiji prakticira yogu i tantrizam koji tei za tim da obuzda seksualnu energiju kako bi se upoznalo "buenje". U Rusiji stupa u vezu sa sektom klisti iz koje je potekao slavni Rasputin. U kontaktu s njima inicira se u orgijastike kultove koji e ga proslaviti. Vrativi se u Europu, stjee imanje u kotskoj nedaleko od Loch Nessa. Ondje prakticira magiju nauenu u obredima Zlatne zore. Glavni dogaaj u njegovu ivotu zbio se 1904. tijekom putovanja u Egipat. Javlja mu se bie nazvano Aiwass i diktira mu
"INI TO TE VOLJA" ILI IZOPAENI RABELAIS

no je preuzeta - barem po imenu - od one Franoisa Rabelaisa koji u svojem Gargantui (1535.) zamilja idealnu zajednicu gdje mladi mukarci i mlade djevojke ive u skladu uz devizu: "ini to te volja". Ali Crowleyjeva thelema ("volja") daleko je od Rabelaisove humanistike utopije. U Knjizi zakona mag potvruje kako su "svaki mukarac i svaka ena zvi-
PATIJA CROWLEYJEVE THELEME IZRAV-
jezda", smatrajui tako da ljudska volja mora nai svoj put ba kao to se zvijezda premjeta na nebu. Ovdje intervenira seksualna magija: sjedinjenje suprotnosti koja se prenosi ljubavlju treba prema Crowleyju omoguiti svakomu da se otkrije i ostvari. To je nain da se legitimira razvrat koji postoji u njegovoj sicilijanskoj opatiji.
123
Orgijski kultovi i seksualna magija u Astrum Argentinum
Nova Opatija theleme

Godine 1919. Crowley reformira Astrum Argentinum sa aicom vjernika i naseljava se na Siciliji na staroj farmi koju pretvara u svetite nazvano "Opatija theleme". On ondje nastavlja svoje seksomagijske postupke sve do ekscesa, odvlaei svoju zajednicu prema kolektivnom ludilu tako to svi pribjegavaju drogi za koju pretpostavljaju da budi osjetila. Orgije se zbivaju u dvorani iji su zidovi bili oslikani zastraujuim likovima i luciferskim zvijezdama petokrakama. Ali jedna od tih crnih misa pret-
Mistini peat koji se upotrebljavao tijekom ceremonija u hramovima Astrum Argentinum. Lijevo: Aleister Crowley, "ivotinja" pozira uz vraarsku knjigu ureenu pentagramom. S tim pokrivalom za glavu daje o sebi falinu sliku koja odgovara njegovim orgijastikim postupcima. vara se u dramu. Jedna lanica umire u zbunjujuim okolnostima. Otad Astrum Argentinum pada i Crowley naputa Siciliju. Nalaze ga za vrijeme Drugoga svjetskog rata kako alje talisman Churchillu, a zatim se hvali da je tvorac engleske pobjede. Kad je preminuo 1947., ezoterini red je ve davno prestao postojati. Ali uspomena na Aleistera Crowleyja trajno je obiljeila pristae magiie tijekom 20. stoljea.
124
Inicijacijska bratstva afrikih naroda i plemena

Afrika plemena, narodi, sela, drutva zadravaju svoje obiaje u inicijacijskim bratstvima koja tvore jedan od temelja njihova identiteta.
EMA U O P E NARODA U P O D S A -
Zahtjevna inicijacija
Iako veina ljudi poinje pripadati takvim skupinama u odrasloj dobi, samo manjina napreduje vie prije inicijacije koja ih uvodi u zatvorena bratstva. Kod Bambara inicijacija obuhvaa est stupnjeva, a malo ih se ukljuuje u zadnje drutvo kore za ije se lanove smatra da stupaju u vezu s boanstvima. Obred ulaska u ta drutva kopija je obreda inicijacije kojem je u neku ruku produljenje. Te skupine nisu tajne jer se zna za njihove lanove; no njihova se znanja ezoterine naravi nikada ne priopavaju. Primjerice kod Mitsogha ceh Evovi je ceh sudaca. Da bi mu se pristupilo, kandidat treba najprije stei pravo ulaska koje oznaava elju da ude u bratstvo. Ovaj se mora povui na osam dana za koje vrijeme oni koji imaju naslov
harskoj Africi gdje ivot svakoga od njih ne bi bio obiljeen tradicionalnim inicijacijskim obredima od kojih je najvaniji nedvojbeno onaj prijelaza u odraslu dob. Spolna razlika ima temeljnu ulogu u toj fazi ivota i u trenutku puberteta dogaa se vrlo esto prva inicijacija. Simboliki maleno dijete, smatrano do tada gotovo dvospolcem, postaje mukarac ili ena. Obred sakaenja obiljeava openito taj prijelaz: obrezivanje kod djeaka, ekscizija kod djevojice. esto je popraen povlaenjem izvan sela gdje se mlad ovjek inicira u svoje budue odgovornosti. Za to treba izdrati sve vrste munih kunji: liavanje hrane, zatvaranje, nanoenje razliitih oiljaka... Na kraju toga tekog razdoblja posveeni prisee da e uvati tajnu o onome to je doivio i da prihvaa novo ime jer, odrastavi, nije vie dijete nekoga para nego lan klana. Zato se esto uvodi u bratstvo, kao to je to sluaj kod Bambara iz Malija, gdje se obrezani ujedinjuju u komo. Pod vlau kovaa komotigija adolescenti se zaduuju da uvaju mitove i prakticiraju kult predaka titei jedinstvo zajednice. Kod Peula, nomadskog naroda iz zapadne Afrike, kada inicirani poglavar dosegne dob od 63 godine, poziva k sebi sina ili najvjernijeg uenika i daje mu sisati svoj jezik kako bi ovaj stekao njegovo znanje.
Evovi zazivaju Duha rijei, Gebasa-Tsotsu da on da svoje darove buduem posveenom kako bi imao "talent dobrog govora" koji je potreban svakome ovjeku od zakona. U drugim sluajevima obredi inicijacije stavljaju kandidata na teku kunju. Osim klasinih liavanja on treba pojesti izmet tj. ljudsko meso za koje se smatra da poveava njegovu tjelesnu i duhovnu snagu. Tijekom tih kunji uzimanje droga olakava kontakt sa svijetom bogova. Katkad se iniciranoga poduava u jeziku koji je prikladan za njegov red a nerazumljiv profanima. Maske igraju vanu ulogu oznaavajui funkciju koju preuzima nosilac ili sile kojima se eli okititi. Njihova je vanost takva da ima drutava maski koje tvore specifina bratstva ije funkcije variraju od naroda do naroda.
POSVEENE UME KAMELEONSKOGA NARODA

lona narod Bassari obavlja animistike kultove predaka koji su omoguili tom manjinskom narodu da ouva kulturu staru nekoliko stoljea. Svakih est godina ivot jednog pripadnika naroda Bassarija obiljeen je prijelazom u novi dobni razred, a najvanija od tih ceremonija je inicijacija adolescenta u odraslu dob. itanje iz utrobe pijetla odreuje najprije je li mladi Bassari spreman, a zatim se on sueljava s maskama odraslih s kojima se treba sukobiti
SENEGALU NA VISINAMA FOUTE DJA-
u obrednoj borbi, katkad estokoj uz ritam pjesama i misterioznih vradbina. Na kraju te kunje procjenjuje se je li dijete dostojno ili nije da zapone inicijaciju. Sveanost u prisutnosti zajednice zavrava i mladi inicirani vode se u svete ume gdje e izolirani od ostatka svijeta nekoliko tjedana ulaziti u dodir s tajnama njihova naroda. Bassariji su odabrali kameleona kao ivotinju feti, totem koji nedvojbeno simbolizira njihovu brigu da pred oima profanih prikriju misterije svojih temeljnih mitova.
125
Tisuu i jedna funkcija bratstava

Bitna funkcija tih inicijacijskih bratstava jest, kao uostalom posvuda, odravati koheziju grupe, odravati dugotrajnost njezina identiteta i njezine kulture. Neka od njih mogu imati i precizniju ulogu. Kod Mynyanka u Maliju bratstvo Nya zadueno je da titi lanove plemena od vraanja. U Zairu Yake su dodijelili grupi N'gongi ulogu da stiava i pomiruje duhove predaka. enske grupe najee su zaduene za to da smiruju sukobe u sklopu sela ili da privlae
U zemlji Dogonu u Maliju skupina iniciranih na tulama, maskirana u sveane kostime posveuje se obrednim plesovima tijekom seoske sveanosti.
Maska kor, najvii inicijacijski stupanj kod Bambara u Maliju. Nositelji te maske jau na drvenim tapovima za vrijeme inicijacijskih ceremonija.
plodnost na grupu. U 20. stoljeu neka od tih tajnih vjerskih drutava bila su skrenuta sa svoje misije kako bi postala skupine s politikim ciljem; to je sluaj slavnih ljudi-leoparda koji su oboruani eljeznim kandama razdirali svoje neprijatelje i sijali strah u Zairu. Poglavar, kralj, arobnjak ili jo "kova", onaj koji je stigao na vrh hijerarhije u smislu kompletne inicijacije uiva u znatnom prestiu. U njemu odjekuje odgovornost da uspostavi vezu izmeu svijeta ivih i svijeta mrtvih i zato ga se ljudi jednako tako boje kao to ga i potuju.
126
Tajna politika drutva

Tajna politika drutva slijede veoma toan koncept, najee borbu protiv neke drave ili protiv neke dominacije koja zahtijeva tajnovitost, prikrivanje, odnosno infiltraciju. Pribjegavajui najee nasilju, ona obino prestaju djelovati kad ostvare cilj. U njihovu sluaju tajna nije konana po sebi, nego vie nuno sredstvo u slubi njihova projekta.

NA SU STARA. SUSREEMO IH ZAPRAVO svaki put kada neke manjinske ideje ulaze u sukob sa slubenom vlau te odaberu rad u ilegali kako bi nametnule svoj nain gledanja. U tom kontekstu mogu se spomenuti jednako tako srednjovjekovna sekta asasina i nihilisti s kraja 19. stoljea ili dananje teroristike skupine. Svi oni sluili su se svim sredstvima kako bi potkopali snage svojih protivnika, djelujui u sklopu tajne organizacije kojom su savreno ovladali. Ove su organizacije, suoene s moi koju prokazuju, napredovale u sjeni i od te su situacije napravili oruje. Iznenadni napad ili atentat takoer su znaajka tih drutava. Tajna je dakle condicio sine qua non njihove uinkovitosti. I doista, ako bi se objavile informacije o identitetu njihovih lanova ili njihovim projektima, bio bi to kraj njihova utjecaja. No tajna ovdje prestaje. Tijekom nasilja grupa se legitimira preuzimajui odgovornost za svoju akciju, alei za porazom ili proglaavajui pobjedu. Tonije, ovdje se radi o izrazitom proturjeju jer ustroj tih bratstava u sjeni i identitet njihovih lanova ostaju za veinu tajna, dok su njihovi ciljevi i njihove akcije daleko od toga da budu skriveni, tovie moraju biti javni. Ta drutva nastoje pokazati svoju mo i oglasiti stvar za koju se bore. Zato se neka od njih sluFotografija na prethodnoj stranici: 6. listopada 1951. povorka Ku Klux Klana na festivalu Pleasure Gardens u Londonu. Obred i kostim slue zaplaivanju neprijatelja.
e suptilnim sredstvima. Vie vole zamaskiranost nego tajnu, ona izlau jeftini politiko-kulturni izlog kako bi zaveli eventualni plijen. Ta strategija obino krije opasne ideje ideolokih skupina ekstremne desnice. No tajna poprima i drugo lice koje je svojstveno politikim drutvima: lice odreene teatralizacije akcije. Osim toga nita ne plai vie javnost, vlast ili politiki svijet nego nemo da se razotkriju krivci za neki teroristiki in. Najdrastiniji primjer je dakako atentat od 11. rujna 2001. u New Yorku: inilo se kako prijetnja izvire sa svih strana jer je dolazila od tajne strukture za koju nitko ili gotovo nitko nikada nije uo. Tajna u tom sluaju generira strah; ostavlja dojam da se opasnost moe pojaviti svakog trenutka i pogoditi svakoga. Daje grupi potrebnu psiholoku snagu koju zna upotrijebiti. To je stari obiaj. lanovi sekte asasina znali su se ve infiltrirati meu redove svojih neprijatelja kako bi udarili iznutra, a katkad i usred bijela dana, to je sijalo strah i trepet medu kranima i meu muslimanima. Ta teatralna funkcija tajne moe se isto tako izvesti obrednim uprizorenjima namijenjenim impresioniranju publike. To je bio sluaj na starom amerikom jugu poetkom 20. stoljea kada su se pripadnici Ku Klux Klana pokazivali u kukuljici i bijelim kostimima kako bi zaplaili crno stanovnitvo.
129
Sadraj
Politika drutva vrlo esto napreduju kada dravna ili slubena vlast slabi. Ona se potvruju kao poluslubena vlast funkcionirajui paralelno sa slubenom vlau. To je upravo bio sluaj kod jednog od najstarijih medu njima, Svetoj Vehmi koja se u srednjem vijeku izdigla u okultni sud dijelei i izvravajui pravdu pred carskom vlasti koja je trenutano bila na izdisaju. Kao jamac diskrecije, ali i uinkovitosti, ta je tehnika omoguila nekim tajnim drutvima da u odreenim razdobljima postanu prava drava u dravi. Tako se u razdoblju izmeu dva rata drutvo Thule ponosilo da je obrazac nacizma i inspirator Treega Reicha. Kineski je primjer jo frapantniji. Ondje prema staroj poslovici "Slubene vlasti temelje svoju mo na zakonu, narod na tajnim drutvima". Meutim, dogaa se da se oporba sukobi s politikim reimima. U tom sluaju politika drutva spremno postaju subverzivna, organiziraju ustanke ili pueve: primjera ima od dekabrista do OAS-a, preko Crne ruke ili Cagoule. Tako su meu svim tajnim drutvima politika ona koja su oito najvie vrila pritisak i jo danas nastavljaju utjecati na povijesne tokove.
Pred sudom Svete Vehme Rajski vrtovi Starca iz planine i njegovi asasini
133 131
Neprijatelji Crkve, bavarski iluminati .... 137 Revolucionarni ideal karbonara 141 Urota dekabrista Ohrana i crni pojasovi "izmiljaju" svjetsku zavjeru Belle poque nihilista i anarhista Tisuu i jedno tajno drutvo u Srednjem carstvu Opasan nacionalizam Crne ruke Od skandinavske legende do kukastog kria: Thule Urota kagulara
163 165 157 153 147 149 145
Dijabolino carstvo Ku Klux Klana . . . . . 159
Iz sjene na traginu svjetlost: ustae . . . 169 Na Bliskom istoku diskretan utjecaj Muslimanske brae Izgubljeni vojnici OAS-a Terorizam ekstremne ljevice: Izgubljena poslijeratna generacija . . 177 Oruana i ilegalna borba nacionalista. . . 181 Najdublja mrnja: grupice ekstremne desnice Svjetski terorizam al-Qaide
185 189 171 173
Pred sudom Svete Vehme

Opasno bratstvo uzdie se u okultni i svemogui sud kako bi zamijenilo pravosue oslabljene carske vlasti. Tijekom tri stoljea suci Svete Vehme sijat e strah u Njemakoj.
MRU CARA CONRADA IV. HO-
henstauovca 1254. poinje Sveto Rimsko Carstvo Njemake Nacije, razdoblje politike anarhije koje zavrava tek dvadeset godina poslije. Tijekom te odsutnosti sredinje vlasti podruni kneevi stekli su veu politiku autonomiju, a gradovi prisvajaju povelje koje im jame slobodu i oprost od svih carskih nameta. San o univerzalnom carstvu koje se identificira s kranstvom nestaje. Umjesto njega nalazi se samo mnotvo kraljevstava, slobodnih gradova, vojvodstava koje se bore kako bi poveali vlastitu mo. U toj nestabilnoj politikoj klimi rada se bratstvo Vehme (od nizozemskog veem, to znai "ceh" ili "udruga") ili Sveta Vehme jer tvrdi da radi u ime Svete Stolice i Svetoga Rimskoga Carstva, dok joj je zapravo jedini cilj bio da ih zamijeni.
Paralelna...
Sluei kao sud, imajui za cilj odravanje reda i mira, Vehme je uglavnom sastavljena od porotnika, tj. gradskih magistrata iji se broj nadopunjava lanovima plemstva i slobodnih seljaka. Tu zajednicu iji sredinji sud zasjeda u slobodnom gradu Dortmundu tvori etrnaest sudaca (obino sedam plemia i sedam graana). Ali od 15. stoljea u tom su podruju aktivne stotine drugih sudova. Vehme je organizirana po strogoj hijerarhiji: Frohnboten primjenjuju
SVETO CARSTVO POTRESAJU NEMIRI

nalni nemiri koji obiljeavaju "veliki interregnum" (1254.-1273.) i njegov nastavak pridonose dugo tomu da se carska vlast liava nasljedne potpore, jamca stabilnosti. Tijekom gotovo dvaju stoljea odrava se praksa rotacijskih izbora prema kojima se na prijestolju Svetoga Carstva izmjenjuju vladari iz razliitih obitelji. U naelu samo tri kue smiju podupirati kandidata za prijestolje: Habsburgovci, Luksemburgovci i Wittelsbachovci koji su
EDOSTATAK SREDINJE VLASTI IREGIO-
Na sudu Svete Vehme ma pravde je kobno oruje koji napada osuenike bez mogunosti opoziva. (Minijatura iz 15. stoljea.)
sami dali devet od deset kraljeva izabranih izmeu 1273. i 1438. Za razliku od ovih slubeno izabranih pokuavaju se nametnuti i drugi kandidati to jo vie slabi autoritet careva. Tim politikim i dinastijskim nemirima pridruuju se pljake na podrujima koja pripadaju kruni to jo vie oteava situaciju. Napokon rubna podruja Carstva kliu polako u francusku ili talijansku sferu. Tek potkraj srednjega vijeka Sveto Carstvo ponovno dobiva stari sjaj.
131
Pred sudom Svete Vehme
kazne koje odreuju Freischffen ("slobodni suci"), dok Stuhlherren ("predsjedavajui") vode sjednice. Kandidati za funkcije suca nemaju svi iste pobude: neki misle da mogu biti pravedniji od carskih ili crkvenih instancija, drugi se boje Vehme i pokuavaju se zatititi tako to se ulanjuju, trei napokon nalaze ondje nezanemariv izvor prihoda jer mnogo je rtava spremno platiti kako bi izbjegli osudu. U tom razdoblju nemira vanost Svete Vehme postaje takva da njezinu jurisdikciju 1371. priznaje ak i car Karlo IV.
...i neumoljiva pravda

Procesi poput vijeanja odravaju se u najveoj tajnosti i za onoga tko se pojavi
Charles le Tmraire pozvan je da se pojavi pred sudom Svete Vehme. (Bakrorez prema Georgeu Cattermoleu za Sabrana djela Waltera Scotta.)
pred tim izuzetnim sudom uope nema nade da izbjegne kaznu koja se odmah izvrava. Ako je rije o sitnijim prekrajima, posebno svaama, vrijeanjima ili brakolomstvu, oni se globe, a ostali se naprotiv kanjavaju najveom okrutnou. Za krae, seksualne zloine, umorstva, krivovjerstvo i vraanje, ali i odavanje sudskih tajni obino se trai smrtna kazna. Osoba osumnjiena za zloin sveano se poziva pred Svetu Vehme i ima est tjedana vremena da organizira obranu pozivajui se na svjedoke. Meutim najee se pribjegava muenju da bi se iznudilo priznanje. Kota, razapinjanje, opekline od vatre ili uarena smola, otra klijeta..., veina optuenih spremna je sve priznati kako bi izmaknuli estokim mukama po emu je Vehme poznata. Smrtna kazna izvrava se vjeanjem. Poinjeni zloin i odluka suda objavljuju se na stablu objeenoga;
tako se mo Vehme demonstrira pred oima svih. Aktivna tijekom posljednjega stoljea srednjega vijeka Vehme slabi od 16. stoljea s ponovnom uspostavom carske vlasti s carevima poput Maksimilijana I. (1493.-1519.) i zatim Karla V. Habsburgovaca (1519.-1556.). Kneevi pak svojim podanicima zabranjuju svaki kontakt s tajnim sudom, koji nakon to se reaktivirao tijekom Tridesetogodinjeg rata (1618.-1648.), potkraj 18. stoljea napokon nestaje. Iako ne znamo koliko je osoba Sveta Vehme osudila, sigurno je da je ta institucija snano obiljeila njemaki mentalitet. Jo poetkom 19. stoljea autori poput brae Grimm u svojim slavnim bajkama opisuju s pomalo morbidnom fascinacijom njezine aktivnosti.
Rajski vrtovi Starca iz planine i njegovi asasini

Njihov ugled upamen po zlu trajao je stoljeima izmeu povijesne stvarnosti i mitologije zloina. Zaklonjeni sirijskim planinama ti su fanatici sijali strah kod monika iz tog podruja.
13. STOLJEU MARKO POLO kr-
stari istokom do Kine. O svojim neobinim dogodovtinama pripovijeda u Knjizi uda svijeta gdje ima odreen broj neobinih, a katkad i zabrinjavajuih pria u kojima, meu ostalim, spominje postojanje zloinakog muslimanskog drutva iji se lanovi nazivaju "asasini". Odsjeeni u vrstim utvrdama visoko u sirijskim planinama duom i tijelom su odani poglavaru nazvanom "Starac iz planine". Ovaj novai hrabre mladie koje odvodi na skriveno mjesto poznato samo njemu i nazvano "rajski vrtovi". Ondje se odaju uivanjima sa enama i haiom odakle im i ime haain koje su kriari pretvorili u "asasin". Starac im nasilno prekida tu ekstazu i daje im bode; ako ponovno ele upoznati te uitke, trebaju smaknuti onoga ili one koje on odredi. Tako pripremljeni lanovi sekte postajali su strani ubojice spremni na sve kako bi sluili Starcu iz planine.
Svjedoanstva obojena strahom

Marko Polo nije jedini koji spominje asasine. Ve su se u prethodnom stoljeu spominjale razne prie o njima. Tako je neki izaslanik njemakoga cara
Sinan, Starac s planine predsjeda prolijevanju vina u ast bogova sekte asasina pod utjecajem haia po kojem su dobili ime (Comeleranova litografija).
133
Fridrika Barbarosse pisao kako na "granicama Damaska, Antiohije i Alepa u planinama postoji rasa Saracena koji se u svojem dijalektu nazivaju Heyssessini, a na romanskom segnors de la montana. Takva ljudska rasa ivi bez zakona; jedu svinjsko meso to se protivi saracenskom zakonu i raspolau svim enama, ukljuujui i svoje majke i sestre. ive u planinama i imaju gospodara koji uasnim terorom udara na sve blie ili dalje saracenske kneeve te susjedne kranske gospodare jer ima obiaj ubijati ih na neobian nain." Sva svjedoanstva idu u jednom smjeru i pokazuju da sekta terorizira suvremenike. Ovaj osjeaj uostalom objanjava zato su te prie obojene pretjerivanjima i netonostima: naime lanovi sirijske sekte nikada sami sebe nisu zvali "asasinima". ini se kako su im taj nadimak nadjenuli krani. Meu ostalim sluge Starca s planine nazivali su se "nizari" ili "nizariti".
Ljudi s planina
Povijest sekte asasina zapravo je neodvojiva od jedne od veih vjerskih struja, iitskog islama; ismailizma. Tu doktrinu ponajprije zastupa dinastija kalifa Fatimida u Egiptu. Oni su vladali od 909. do 1171. tvrdei da potjeu od Alija, roaka i Poslanikova zeta te Fatime, njegove keri. No kada 1094. umire Kalif Al-Mustansir, u palai izbija pobuna. Njegova zakonita nasljednika Nizara udaljuje vezir Al-Afdal u korist njegova mlaega brata. Nizar bjei u Aleksandriju gdje organizira kratkotrajni ustanak. Kako je bio prisiljen vratiti se, njegov ga je brat osudio da bude iv zazidan. Meutim, odreen broj ismailaca, Nizarovih pristaa, odbijaju priznati uzurpatora. Oni koje su poeli zvati nizarima uspjeli su osnovati niz autonomnih kneevina izvan Egipta, oko utvrenih mjesta kao to su ona u Masyafu u Siriji ili Alamut u Perziji to je politiko i duhovno sredite sekte. Iza zidova tih neosvojivih tvrava
organiziraju politika ubojstva svojih protivnika. Gospodari Alamuta razvijali su jednako tako ezoterini nauk koji je od njih inio imame jednake onima potomaka Poslanika. Odravali su uske veze sa svojom braom u Siriji i potkraj 12. stoljea otpravili su onamo jednog od svojih vjernika, Sinana.
Sirijska tvrava Masyaf smjetena na stjenovitom vrhu jedno je od uporita nizara. Takva utoita omoguavala su asasinima da se dugo opiru svojim neprijateljima.
Sinan, "Starac s planine"

Sinan, neobina, gotovo legendarna osoba, roen je u Perziji poetkom 12. stoljea. Pridruio se nizaritima za vjerske revolucije u sklopu ismailizma. Godine 1164. Hasan, novi gospodar Alamuta, jedva doavi na vlast proglasio se predstavnikom skrivenog imama i u njegovo ime objavio kraj muslimanskog zakona usred Ramadana. Zato kranski tekstovi spominju muslimane koji jedu svi-
njetinu. Tu se radi o dalekom odjeku ukinua zabrana vezanih uz ariju. Sinana je Hasan poslao u Siriju u tvravu Masyaf kako bi ondje primijenio novi nauk. Sinan, obrazovan ovjek i odlian strateg, doveo je sektu asasina do vrhunca organizirajui zloine o kojima se nije mnogo znalo. S visine svoje tvrave slao je svoje mlade sluge da napadaju ne samo kriare koji su kolonizirali dio Bliskog istoka, nego i muslimanske velikodostojnike medu kojima je bio i sam Saladin koji je vladao velikim
134
Po Sinanovu nalogu pristae se ubijaju. Legende stvorene o asasinima uvelike su pridonijele stvaranju mita o kriminalnim fanaticima.
pa iako je teko znati je li legenda koju je donio Marko Polo istinita, ostaje da su pokazivali fanatinu podlonost svojemu gospodaru, to je jo vie pojaavalo osjeaj zastraenosti kod suvremenika. Asasini nisu oklijevali upotrijebiti metode infiltracije, kao na primjer protiv sunita Saladina koji se estoko borio protiv njih. Vie puta su asasini, prerueni u muslimanske vojnike pokuavali ubiti ga i umalo nisu uspjeli. Druga zgoda, povezana s nekim arapskim kroniarom jo je izrazitija. Jednoga dana Sinanov je emisar traio da ga Saladin primi nasamo i on je to prihvatio, zadravi kod sebe svoja dva tjelesna uvara u koja je imao potpuno povjerenje. Saladin, smatrajui se sigurnim, iznenadio se kad je vidio kako pristaju uz izaslanika koji ih je pitao jesu li spremni ubiti svojeg uitelja ako im to naredi Starac s planine. Kada se 1192. nekoliko asasina preruenih u monahe pribliilo Conradu de Montferratu, upravo izabranom za jeruzalemskog kralja, i proburazilo ga, njihov je uspjeh protiv Franaka bio bombastian.
Asasini juer i danas

Sinan umire 1193. Njegovi nasljednici neumorno slijede njegovo djelo. Sekta nizarita bila je aktivna u Perziji sve do pada Alamuta 1256. koji su zauzeli sunitski Mongoli. Sirijske tvrave su se dobro drale prije nego to su kapitulirale pred napadima egipatskoga sultana Bajbarsa. Meutim on je asasinima ostavio relativnu autonomiju i koristio se ak i njihovim uslugama protiv nekih svojih neprijatelja. Nizariti su iskoristili taj mir da bi na istok poslali misionare koji su uspjeli zasnovati zajednicu u Indiji. Vie stoljea odravale
kraljevstvom to se prostiralo od Mezopotamije do Egipta. Tada se sa strahom poinju spominjati prie "o Starcu s planine". Sinanova svemo fascinira jednako kao i to zastrauje. Neki kroniari ak biljee kako je dovoljan jedan znak njegove ruke pa da se jedan od njegovih pristaa sunovrati u bezdan s vrha njegove tvrave. Ma to bilo, Sinan se distancirao od gospodara Alamuta tako da su ga oni vie puta pokuavali dati ubiti.
Minuciozna strategija
Asasini duguju svoje uspjehe svojoj izvanrednoj organizaciji. lanovi sekte bili su podijeljeni u dvije skupine: da'ii koji su bili zadueni da propovijedaju ismailski ideal i fida'i. Ovaj izraz, koji doslovno znai "onaj koji daje svoj ivot", oznaavao je aktivne ubojice koji su poinjali ubojstva izlaui ivote i bili spremni rtvovati se za svoju stvar. Svi su bili indoktrinirani od djetinjstva,
135
Rajski vrtovi Starca iz planine i njegovi asasini
ASASINI, PRETEE MODERNIH TERORISTA?

metodama koje bismo danas okarakterizirali kao teroristike. Ta malena skupina izvjebanih fanatinih pojedinaca, spremnih da se rtvuju za svoj ideal, nije oklijevala da napadne politike elite svojega vremena, infiltrirajui se na najviu razinu, ekajui strpljivo pogodan trenutak da napadnu. Iako se danas ni jedna islamska teroristika skupina slubeno ne hvali njima, moemo vidjeti da se neke od utvrda Hesbolaha nalaze meu bivim nizaritskim posjedima. Nekada-
VIE ASPEKATA ASASINI SU SE SLUILI
nje tvrave slue jo i danas. Drugo vano naslijee je u rijeima. Termin fida'i koji je neko oznaavao asasine, danas se upotrebljava kako bi kvalificirao arapske teroriste koji se protive Izraelu. I napokon neki su strunjaci za islam skloni traiti slinosti izmeu metoda al-Qaide i asasina... No asasini su odreivali kao rtve samo visoko rangirane politike i vojne poglavare, ne napadajui nikada podreene, a jo manje nevine. Iako su uinkovito irili uas, nisu ni u kojem trenutku prijetili stanovnitvu.
su se veze izmeu pristaa rasutih izmeu Sirije, Perzije i Indije. Oni su ubijanje zamijenili produbljivanjem svoje vjerske doktrine. U 19. stoljeu poglavar nizaritske sekte, Assan Ali Sha koji je pobjegao u iranski grad Anjudan, prije nego to je prebjegao u Indiju gdje je uz pomo britanskih kolonizatora okupio vanu zajednicu dobio je od iranskoga aha naslov Agha Khan. Godine 1977. etvrti Agha Khan Karim al-Husaym, daleki nasljednik srednjovjekovnih perzijskih i sirijskih uitelja i nasljednik asasina osnovao je u Londonu Institute of Ismaili Studies.
Agha Khan, koji ovdje posjeuje damiju u Damasku, poznat je na Zapadu po tome to pripada mondenoj kremi. No svoje veliko bogatstvo stavio je u slubu humanitarnih djela.
Neprijatelji Crkve, bavarski iluminati

Pod krinkom slobodnoga zidarstva oni su se doista pokuavali boriti protiv rimskog mranjatva. Kratko postojanje iluminata dat e ipak udesno i romantino potomstvo.
D POJAVLJIVANJA USPJENICE
Dana Browna Aneli i demoni iluminati su popularni. Ameriki je pisac potku svojeg romana temeljio na intrigama te sekte koju prikazuje pod misterioznim kutom i ije poetke datira u vrijeme renesanse. Svi inicirani iz toga kruga navodno su dijelili istu vjeru u znanost,
suprotstavljajui se katolikoj dogmi koju su smatrali tetnim praznovjerjem; zato su se oni meusobno nazivali illuminati, "prosvijetljeni" istinskom znanou koja je u suprotnosti s mrakom religije. Prema Danu Brownu najpoznatiji iluminat bio je Galilej, otac astronomskoga teleskopa i estoki pristaa heliocentrine teze. Inkvizicija ga
je potedjela - iako se morao javno odrei potpore i irenja svojih ideja - no druge je Crkva netedimice progonila, muila a zatim likvidirala. Tako su iluminati navodno nestali iz slubene povijesti. No prema amerikom romanopiscu "njih je prihvatilo jedno drugo tajno drutvo, bratstvo bogatih bavarskih kamenorezaca, nazvanih slobodnim zidarima". Ne naputajui svoj subverzivni politiki projekt, oni su se navodno "sluili globalnom masonskom mreom da bi proirili svoj utjecaj (...) i financirali svoj veliki koncept: novi svjetski laiki poredak utemeljen na znanstvenom razumu." Iluminati su navodno stoljeima imali tajno politiko drutvo kujui u sjeni svjetsku zavjeru.
Iluminati
Valja konstatirati da potka romana Dana Browna ne odolijeva provjeri injenica. Meutim na se pisac ne bez zlobe nadahnuo stvarnim bratstvom koje je djelovalo u germanskom prostoru u stoljeu prosvjetiteljstva: iluminatima. Taj krug utemeljio je 1776. Adam Weishaupt (1748.-1830.), profesor prava na sveuilitu u Ingolstadtu. Gorljivi predstavnik prosvjetiteljstva, Weishaupt se ne suprotstavlja samo bavarskom kato-
Utemeljitelj iluminata, Adam Weishaupt, pristao je boriti se protiv rimokatolike religije, ali njegova akcija osporava i autoritet drave.
Adolf von Knigge (1752.-1796.), jedan od glavnih iluminata bio je i plodan pisac. Njegovo glavno djelo je traktat O ophoenju s ljudima (1782.).
licizmu koji smatra mranim, nego i razvoju kranskih i mistinih tajnih drutava; to je sluaj zlatne Rue i Kria, a posebno templarske Stroge opservacije kojim se istinski oduevljavaju njemake elite. U tom kontekstu strogi profesor prava odluuje se takoer osnovati tajno drutvo koje e duboko utjecati na elitu svojega vremena, kako bi je obratilo na ideje napretka i razuma. Weishaupt onima koji su mu se pridruili brzo predlae putovanje u tri stupnja: od "novicijata" oni pristupaju stupnju "minervala", a zatim "prosvijeenog minervala" ili illuminatus minora. Na svakoj od tih etapa moraju proitati irok program autora koji su svi predstavnici prosvjetiteljstva: Lessinga, Herdera, Wielanda... Weishaupt se nada da e to tivo uvjeriti iluminate u dobru utemeljenost njegovih ideja. Jer Weishauptov projekt koji je poznavao on sam i njegovi prvi kalfe okupljeni u "areopagu" nije inicijacijski nego subverzivan: radi se o tome da se obuzda vlast Crkve.
Masonsko presaivanje
Kako bi izgradio svoj red, Weishaupt kao dobar uenik isusovaca crpio je bit svojih referencija iz grke antike; tako je prekrstio gradove u kojima djeluju ilu-
minati: Inglolstadt je postao Eleuzina, Mnchen Atena, Ravensburg Teba... I dostojanstvenici reda su posudili svoja imena iz grko-rimskog razdoblja: Weishaupt je preimenovan u Spartaka, drui se s Ajaksom, Agatonom ili Tiberijem. Ali regrutiranje stagnira: vie desetaka lanova maksimalno, u najboljem sluaju stotinjak 1780... Tada Weishaupt pokuava presaivanje slobodnog zidarstva u koje je bio iniciran 1777. u mnchenskoj loi Zur Behuts-
TEMPLARSKA STROGA OPSERVACIJA

meljili su 1751. templarsku Strogu opservaciju koja je utjecala na njemako slobodno zidarstvo sve do 1780. U poetku ona se svodi na lou Trima stupovima iji su se lanovi sastajali u Kittlitzu u podruju Dresdena. Njezina je originalnost u tome to se oslanja na klasine
amkeit (K razboritosti). Misli da e se tako moi okoristiti masonskom mreom za irenje svojih racionalistikih ideja. Medu prvim novacima primio je vrlo uglednog baruna Adolfa von Kniggea koji je do tada bio lan loe Stroga opservacija. Razoaran razliitim alkemijskim iskustvima, von Knigge se, s entuzijazmom pridruuje iluminatima donosei sa sobom znanje i ugled. Ubrzo postaje utjecajni lan iako je njegov odnos s Weishauptom bio buran: barun predbacuje pravniku njegov preveliki antiklerikalizam, dok bi se on zadovoljio dobrim deizmom.
ARL VON HUND i ALTENGROTKAU UTE-
masonske stupnjeve vitekih redova nadahnutih templarskom povijeu. To je vrlo kranski red obiljeen velikom duhovnou, a iri se njemakim kneevinama gdje nailazi na estok otpor iluminata. Nakon von Hundove smrti 1776. i teke krize 1782. red e opstati jo deset godina prije nego to je propao.
"Sveenik", "Regent" i "Magnus Rex"

U istom trenutku bliski neprijatelj iluminata, izrazito kranska Stroga opservacija doivljava teku unutarnju krizu. Weishaupt i Von Knigge iskoritavaju tu situaciju. Barun je koncipirao niz visokih
138
Neprijatelji Crkve, bavarski iluminati
DOLAR ILUMINATA
Dan Brown tvrdi kako je mlada njemaka demokracija obeana zemlja iluminata. Zakljuujui dokazanu injenicu kako su George Washingtona i Benjamin Franklin oevi nacije, bili slobodni zidari, on podrazumijeva kako su mogli pripadati samo tajnom bratstvu. I kao dokaz: novanica od jednog dolara sadrava navodno brojne simbole, posebno piramidu i istostranini trokut ureen okom. Neki ak oduevljeno tvrde kako lik predstavljen na zelenoj novanici nije nitko drugi nego sam Adam Weishaupt. Meutim valja priznati da je odjek koji je profesor iz Ingolstadta doivio u Sjedinjenim Dravama ravan nuli, posebno poslije poraza njegove organizacije. Navodni "masonsko-iluminatski" simboli mogu se zamijeniti u svojem kontekstu. U 18. stoljeu u modi je egiptologija i ne vida se rijetko da se tu i tamo evocira razdoblje piramida. Prije nego to je postao masonski simbol, trokut ve od baroknog razdoblja oznaava ne samo razum nego... Boga.
SVO JEM ROMANU ANELI I DEMONI
masonskih stupnjeva koji pokrivaju tri stupnja iluminata. Tomu se pridruuju naslovi slobodni zidar, Illuminatus major, Illuminatus dirigens. Von Knigge tu dodaje drugi razred visokih stupnjeva koji vode do areopaga koji upravlja: to su stupnjevi "sveenik", regent i Magnus Rex. Ta konstrukcija je genijalna jer omoguuje iluminatima da u nekoliko mjeseci privuku stotine masona koji su ostali bez Stroge opservacije. Osim toga omoguuje aeropagu, koji jedini poznaje krajnji koncept bratstva, da sprovodi novu strukturu. Red sada ima blizu tri tisue lanova; utjecajan je ne samo u Bavarskoj, nego i u Austriji, ekoj, Maarskoj. Njegovo regrutiranje je elitistiko jer je crpio iz masonskoga rasadnika koji je to ve bio. Tu nalazimo mnogo dunosnika, bankara, imunih trgovaca, visoko pozicioniranih vojnih osoba pa ak i lanova klera koje je zavarila masonska fasada reda.
Pridruili su mu se slavne linosti: vojvode Sachsen-Weimar i Sachsen-Gotha, Goethe, Herder...
Progon i ilegala
Ali iluminati ubrzo postaju rtve svojeg uspjeha. Njihov uspon prema moi potie jake otpore, posebno odreenih kneeva: Fridrik Vilim, nasljednik pruskoga prijestolja i iniciran u zlatnu Ruu i Kri gaji prema njima tvrdokornu mrnju. Podupire berlinske masonske loe koje pripadaju Rui i Kriu kada one 1783. objavljuju rat iluminatima pod izgovorom da ele "zaustaviti kransku vjeru i uiniti od masonstva politiki sustav". Meutim kriza dolazi iz samog reda: Weishaupt i von Knigge ne prestaju se suprotstavljati u pitanjima vjere. Umoran od rata, barun naputa iluminate u travnju 1784. Dva mjeseca poslije bavarski knez izbornik
139
Slinost izmeu piramide iluminata (desno) i trokuta na dolarskoj novanici (dolje) dala je povoda glasinama o utjecaju sekte u SAD-u.
Karl Theodor proglaava edikt o zabrani; iluminate od sada smatraju zloincima i svi se progone. Weishaupt mora pobjei iz Ingolstadta; prima ga vojvoda Sachsen-Gotha koji mu prua zatitu. Red je na izdisaju; veina njegovih lanova ga je napustila, a mnogi od njih poput Goethea upotrebljavaju se da bi minimalizirali njihov utjecaj u bratstvu. Jo nekoliko godina neki e iluminati nastaviti raditi u najveoj tajnosti. Johann Joachim Christoph Bode (1730.-1793.) najvaniji je medu njima: inicirao ga je von Knigge 1782. i on je proao cijelu hijerarhijsku ljestvicu tako da nasljeuje Weishaupta kada je ovaj prisiljen bjeati...
Crna legenda o iluminatima

Bodeova ideja sastoji se u tome da se uvedu skupine iluminata izvan Njemake ekajui da se situacija smiri. Odlazi posebno u Francusku 1787. gdje utemeljuje francuski ogranak pod imenom Philadelphes. Ali pothvat propada. Nakon Bodeove smrti 1793. iluminati su izgubili sjaj. No njihova se povijest ne zaustavlja ovdje. Protivnici Francuske revolucije, medu kojima je opat Augustin Barruel (1741.-1820.), ire ideju da su slobodni zidari i iluminati, zaljubljeni u razum i neprijateljski raspoloeni prema katolicizmu stvorili 1789. Teko je vjerovati
kad se zna da filadelfi nisu brojili nikada vie od nekoliko lanova, koji uope nisu bili sposobni za urotu protiv monarhije. Meutim teza je uspjela; iluminati ulaze u povijest tako to su poznati po tome kao mono antikransko drutvo, gotovo sotonske biti kako je to podupirao Barruel. Tu je temu spretno preuzeo i iskoristio Dan Brown u svojem romanu. Njegovi iluminati mnogo su toga preuzeli od svojih bavarskih roaka: racionalizam, kult tajne, subverziju, mrnju prema Rimu i luciferski kult. Meutim Brown eli ispraviti tu zastraujuu sliku za itatelja precizirajui kako Lucifer nije nitko drugi nego "onaj koii nosi svjetlost" to je slika koju iluminati vole. vor je svezan, ali tragovi su zamreni. Od Weishaupta do Dana Browna. od iluminata do iluminata ostaje napokon samo zajednika sudbina: poraz pokuaja smiljenog da se prosvjetiteljske vrijednosti uspostave urotom...
140
Revolucionarni ideal karbonara

Karbonari, liberalni urotnici organizirani u tajna drutvo cvjetaju u Europi u prvoj treini 19. stoljea irei nezadriv zamah reformi.
OBJEDA! SMRT TIRANIJI! IVJELA
sloboda!" U Italiji koja je poetkom 19. stoljea jo rascjepkana tim parolama karbonari pozivaju na ujedinjenje svojih zemalja. Njihovi klevetnici, estoki pobornici apsolutizma vide u njima neprijatelje poretka i boanske pravde za koje su doputena sva sredstva: "umorstvo, otrov, krivokletstvo". Knez Metternich, austrijski kancelar, spretan strateg i zakleti neprijatelj karbonara usporeuje to tajno drutvo s kugom "koja napada temelje drutvenoga poretka i tvori prijetnju za sigurnost prijestolja i mir naroda". Karbonarski pokret ima ime uzbuniti sklad europskih monika koji su neprijateljski raspoloeni prema svakom obliku zahtjeva liberalne orijentacije, jer svaki inicirani prisee da e posvetiti tj. rtvovati svoj ivot kako bi pobijedila naela slobode, jednakosti i napretka. Dobar dio karbonara izaziva isto tako najgori strah kod svih pobornika apsolutizma: godine 1820. Be rauna da ih ima vie do 800 000 samo u Kraljevstvu dviju Sicilija. Karbonari, prisutni u vojsci, na vanim poloajima dravne uprave uinkovitom propagandom podupiru nezadovoljstvo i stalne nemire. Talijanski karbonarski pokret javlja se u vrijeme kada napoleonske vojske dominiraju Europom. Prva antifrancuski raspoloena bratstva raaju se pod pokroviteljstvom talijanskih asnika koji su uspostavili vezu s udrugama francuskih urotnika koje su se takoer suprotstavile carevu jarmu. Kraj napoleonske do-
minacije ne znai i kraj karbonarizma. Karbonari e se okrenuti protiv novih vladara i Austrije koja od Bekog kongresa 1815. dominira velikim dijelom poluotoka. Pogoeni nejednakou, oni nimalo ne napreduju i masovno privlae lanstvo iskoritavajui nezadovoljstvo graanstva suoenog s ogranienjem vlasti, novim carinskim barijerama i porastom kriminala. Njihov novi kredo je nacionalno jedinstvo: Liberi non sarem se non sima uniti! ("Bit emo slobodni samo ako se ujedinimo!"), uzvikuje romantini pisac Alessandro Manzoni. Pobuna je na vrhuncu i tajna organizacija hitno stvara prvi projekt ustanka u crkvenim dravama, u Macerati u lipnju 1817. Urotnici predvoeni velikim metrom Giacomom Papisom koriste se sudjelovanjem stanovnika grada. No stvar se izjalovi jer su urotnici bili izdani, uhieni i utamnieni, a zatim osueni na najtee kazne.
Na sastanku talijanskih karbonara nadmeu se tenjama za neovisnou, a novoiniciranih ima na tisue (bakrorez Johna Murrava, 1821.).
CVJETANJE TAJNI
Piramidalna "sekta"
Pristae "sekte" karbonara sastajale su se u venditama ("sastanci karbonara"). Kako bi se zatitili od opasnosti da se umijea policija, ove vendite nisu imale nikakve meusobne veze pa je tako promatra kojeg je poslao Metternich moga rei: "Ovi pripadnici sekte razliitih miljenja i naela meusobno se prokazuju i vjerojatno bi bili spremni sutra uzeti oruje jedni protiv drugih." Vendite su okupljale dvadesetak iniciranih koji su si nadjevali znakovita imena
nakon Napoleonova pada u Europi potaknula je stvaranje brojnih subverzivnih tajnih drutava liberalne ili nacionalne orijentacije. ak i u Italiji karbonerija je vezana uz druga drutva koja katkad i apsorbira. Tako gvelfi ili "prijatelji slobode" utemeljeni u Rimu 1813. slijede sline ciljeve poput karbonara i izjavljuju: "Doi e dan kad e talijanski narodi, sada jo robovi, svrgnuti jaram stranca." Tu su jo "adelfu" u Piemontu, "filadelfi" i federati italiani u Lombardiji. U suprotnom taboru vie se tajnih drutava bori protiv karbonara:
PSOLUTISTIKA REAKCIJA KOJA SLIJEDI
141
142
poput "Osloboenje zemlje", "Seoska sloboda", "prijatelji Tarquinije" ili "Svjetlost u noi". Inicirani su snano militarizirani morali u svakoj prilici raspolagati orujem na kojem je bio iskovan amblem drutva, mrtvaka glava. Osim toga morali su se pokoravali strogom moralnom kodeksu koji je zabranjivao pie, preljub i bogohuljenje. Venditama iz iste pokrajine upravljala je alta vendita, "visoka vendita", a svaka od njih bila je pod nadzorom vrhovne uprave visoke vendite. Karbonerija,
Milanski domoljubi, svi lanovi karbonerije uhieni su 1820. Austrijska represija bit e estoka (gravura iz 19. st.).
DRUTAVA
calderari ("kotlari"), trinitarci ili decisi, lopovi kojima upravlja neki raspop, a ije maskirane postrojbe siju strah i trepet po zemlji. Zatim tu su lanovi "Mlade Italije" koju je utemeljio bivi karbonar Mazzini i koji e preuzeti baklju talijanskog jedinstva. Drugdje u Europi karbonarski ideal proima protivnike apsolutizma. U panjolskoj gotovo 40 000 karbonara prati generala Riegu koji marira na Madrid u nadi da e dobiti ustav. Unato njegovu neuspjehu, uspomena na taj pokret obiljeava duboko sjeanje protivnika sve do proglaenja panjolske Republike 1931.
MUENITVO ETVORICE NAREDNIKA U LA ROCHELLEU

1822. osujetilo ustanak u La Rochelleu uhitivi etvoricu narednika 45. bojne pukovnije. Otkriva se kako oni pripadaju francuskom ogranku karbonara koji se bori protiv apsolutistike vlasti Luja XVIII. U Francuskoj vlada ilegalna oporba kraljevskoj vlasti: organiziraju se tajna drutva koristei se nezadovoljstvom drutvenih klasa protivnica reakcionarnoga reima restauracije. Osim u slobodnom zidarstvu drutva se stvaraju u redovima bonapartista koji utemeljuju "Crnu iglu",
RANCUSKO PRAVOSUE JE 21. RUJNA
"Francuski bazar" ili "Sotonski filozofsko drutvo". Francuska karbonerija utemeljena 1821. prema modelu njezine talijanske roakinje se oslanja na gotovo 30 000 iniciranih rasporeenih u ezdeset departmana ujedinjenih oko revolucionarnog ideala i trobojnice. Urote potaknute u Saumuru ili Belfortu su osujeene. Smrtna kazna protiv etvorice straara odjeknula je u tisku i od njih uinila "muenike slobode". Francuska karbonerija nee preivjeti taj konani udarac, ali velik broj politiara obrazovan je u "venditama".
roena u napuljskom kraljevstvu, osvaja cijeli poluotok. Njezina uprava se postupno uspostavlja u Genovi, pa u Parizu pod zatitom talijanskog urotnika u izgnanstvu Philippea Buonarrotija. Unato krajnjem frakcionarstvu i katkad udaljenoj upravi, vendite talijanske karbonerije okupljaju se oko domoljubnog ideala i obreda koji su dijelom nadahnuti onim masonskih loa.
Od poniznog karbonara do "velikih izabranih"

lanovi svake vendite, nazvani i "dobri roaci" sastaju se u Baracci, etverokut noj strogo ureenoj dvorani koja je trebala podsjetiti na skup karbonara u umi. Tri udarca sjekirom po panju otvaraju sastanak koji je uvijek pod zatitom svetog Teobalda, zatitnika rudara. Ispod velikog raspela rasporeeni su obredni predmeti na bijelom platnu: posude u kojima gori ugljen, voda, sol, zemlja, listovi, zelene grane i suhe granice, kruna od trnja, lanena nit. Tri vrpce podsjeaju na boje drutva: plava vrpca koja znai nadu da e se osvojiti nebo, crvena vrpca koja podsjea na pravu vjeru koja izlazi u obliku jeziaca vatre na apostolima i crna vrpca kao simbol milosra, alosti, pakla. Reija ceremonija inicijacije u razliite stupnjeve nadahnjivala se istodobno borbama za nacionalnu neovisnost i prizorima iz Kristove muke. Tako su "veliki metri veliki izabrani" trebali prisustvovati rekonstrukciji razapinjanja na kri dvojice lupea simbolizirajui sudbinu rezerviranu za izdajice karbonarizma. Kandidat je gol do pasa, zavezanih oiju bio svilenom uadi vezan za kri kako bi ondje primio "posveene stigme".
Bories, Raoulx, Gaubin i Pommier, "etvorica narednika iz La Rochelle" optuena za urotu protiv Luja XVIII. spremaju se popeti na lomau.
143
Alegorija plebiscita iz 1870. koja gleda kako se Talijani izjanjavaju za talijansko jedinstvo. Trebalo je vie od pola stoljea borbe da bi se to ostvarilo.
Uz pomo igle utisnuli su mu tri znaka na desnu ruku, sedam na lijevu i tri na lijevu dojku. Kad su mu s oiju skinuli povez namoen krvlju, morao je sudjelovati u borbi uprilienoj izmeu pobornika njihove stvari i protivnika preruenih u njemake vojnike. Prima se u svoj stupanj kad mu je hrabrost dokazana i pobjeda osigurana.
Propale revolucije 1820. i kraj karbonara

Karbonari su doivjeli trenutke slave u Kraljevstvu dviju Sicilija i u Piemontu izmeu 1820. i 1821. kada su se eskadroni vie karbonarskih asnika pobunili uz pokli "Bog, kralj i ustav!" prisilivi u noi 7. srpnja 1820. Ferdinanda IV. da prihvati ustav. Karbonarska zastava vije se na vijenici, a general Guglielmo Pepe na elu vojske od 20 000 boraca trijumfalno ulazi u Napulj: poglavare sekte zasipane cvijeem u prolazu prima sam princ nasljednik. Tisue karbonara prolazi ulicama grada istiui plavu, crvenu i crnu kokardu tajnoga drutva, a vendite se ire. U Piemontu "ugljenari" osnaeni zbog potpore kneza nasljednika Karla Alberta Savojskog isto tako uspijevaju nametnuti ustav. Meutim te su pobjede kratkotrajne. I Ferdinanda napuljskoga i Carla-Felixa, sardinskoga kralja, podupire u Torinu Austrija koja im prua snanu pomo kako bi se okonao pokret ustanika. Karbonari su dakle rtve posebno teke represije: smrtne kazne ili doivotna tamnica tako su brojne da je karbonarizam gotovo potpuno sruen. U Torinu Carlo-Felix urno objavljuje edikt koji zabranjuje dunosnicima i vojnicima da
sudjeluju u bilo kojem tajnom drutvu. Dekret titi od "duha zavoenja sekte" iji se nauci "protive javnom dobru" i predvia smrtnu kaznu za svakoga tko se pridrui karbonarima. I napokon glavni poglavari koji nisu mogli pobjei
utamnieni su u Austriji u zlokobnom zatvoru Spielberg. Ondje su skonali izolirani u vlanim elijama, u okovima lieni svake brige. Karbonarizam se definitivno gasi s razdobljem Risorgimenta i ostvarenjem jedinstva Italije.
144
Urota dekabrista
Poetkom 19. stoljea najsjajniji asnici ruske carske garde nadahnuti romantinim i nacionalnim zanosom tvore tajno drutvo kako bi sruili reim Romanovih.
ZORU 14. PROSINCA 1825. DOK SU
se carske postrojbe pripremale na prisegu novom caru svih Rusa Nikolaju Pavloviu, bratu pokojnog Aleksandra I., malena skupina asnika izaziva paniku na Senatskom trgu u Sankt Peterburgu. Na pokli "Nikolaj otima!" uspijevaju u nekoliko sati izolirati vladara i okupiti pobunjene pukovnije oko kipa Petra Velikoga. Vijest se iri brzinom munje. Ubrzo dolazi narod, masovno spreman sudjelovati u pobuni. Za pristae revolucije sve su nade doputene. Meutim loe pripremljeni estoki asnici daju se prijei. Garda tope nogama dajui caru vremena da se organizira i da uzvrati protunapadom. Daje zapovijed da se puca po urotnicima. Pobuna je krvavo uguena, a voe su najveim dijelom uhieni. To je kraj "Drutva sjevera", tajne udruge koja je pripremala ovaj pokuaj dravnog udara. Nekoliko dana poslije, 28. prosinca, posljednji udar dolazi od srodnoga "Drutva juga" koje zauzima grad Vasilkov i poinje marirati prema Moskvi. Meutim ondje carske postrojbe jo lako izlaze na kraj s njim. Razoarani buntovnici stupaju ispred topova samo s bajunetom u rukama: "Poginut emo," kau oni, "ali kako e to biti lijepa smrt!"
Ruski pisac Aleksandar Pukin, uznemiren zbog svojih liberalnih ideja, prisustvuje sastanku dekabrista u Kamenici 1825. (duborez D. Kardovskoga, 1934.).
Buntovna inteligencija
"Ima karbonara i u Sankt Peterburgu!" dobacio je Metternich caru Aleksandru I. koji je malo bio u nevjerici. Nita nije davalo naslutiti kako su najvei rodoljubi medu plemstvom ruske garde bili pod utjecajem revolucionarnih ideja
kojima je tada obilovala zapadna Europa. No tijekom akcija protiv Napoleona ruski asnici su bili primani u intelektualnim krugovima Pruske ili Francuske. Neki su ak inicirani u masonske loe koje su bile snano obiljeene idejama prosvjetiteljstva i Francuske revolucije. Vrativi se na rodno tlo, lanovi te mlade inteligencije nisu vie mogli
zadovoljno gledati carevu apsolutistiku vladavinu ili ropstvo nametnuto seljacima. Uglavnom se okupljaju u knjievnim krugovima odakle se ire subverzivne pjesme koje tajno krue. Zatim osnivaju tajna drutva u reformistike ili revolucionarne svrhe: "Drutvo ruskih vitezova" ili "Unija istinske i vjerne djece domovine" koja se dijeli u "Drutvo sjevera" i "Drutvo juga". Nain funkcioniranja preuzet je od masonskih loa s tajnim obredom, prisegom na vjernost i podjelom u tri stupnja. Inicirani - u prvom stupnju - obavijeten je o velikim ciljevima organizacije, "mukarci" u drugom stupnju - imaju
145
Urota
dekabrista
VASILKOVA DEKLARACIJA
uasnutom narodu Vasilkova objavili svoj katekizam: "U Ime Oca, Sina i Duha Svetoga! (...) - Koja je vlada slina boanskomu zakonu? - Vlada koja ne poznaje cara. Bog nas je sve stvorio jednakima i kad je Spasitelj doao na Zemlju odabrao je svoje apostole meu malima, a ne meu velikima i carevima. - Zar Bog ne voli careve? - Ne. On ih je prokleo kao tlaitelje naroda. Bog voli ljude. - to na sveti zakon zapovijeda ruskom narodu i vojsci? - On nam zapovijeda da se pokajemo za nae ropstvo, da se pobunimo protiv tiranije i ugnjetavanja, da prisegnemo da e uvijek biti samo jedan jedini kralj na nebu i na zemlji, Isus Krist, na Gospodin.
EKABRISTI SU 31. PROSINCA 1825.
pristup tajnim planovima", dok utemeljitelji i duhovni poglavari tvore najvii stupanj - onaj "bojara". Svaki lan mora se isticati uzornim privatnim ivotom, koji iskljuuje kocku i pijanevanje te iskoritavanje robova. Tu se nalaze najsjajniji duhovi onoga vremena: pjesnik Riljejev, gardijski asnik Batenkov, urednik Selimanovski, skladatelj Glinka i mladi i sjajni Pukin.
Duh decembra
Kad je jednom bila uguena buna onih koje su zvali dekabristi "decembristi", car Nikolaj se sam pobrinuo za velik broj ispitivanja. ak ni pod muenjima nisu priznali. Njihov cilj, kao to e tvrditi
tijekom procesa, bio je da ustanove slobodu tiska i vjere, da ukinu ropstvo, da ukinu monopole, uspostave javnost sudskih postupaka, stvore "minimum egzistencije", stvore "zastupniki dom naroda". Sve se to smatralo revolucijom i ubijanjem reima. Nije trebalo mnogo pa da se urotnici osude na najtee kazne: degradacija i smrtna kazna za voe, osuda na robiju za stotinjak drugih. No oni nisu poricali svoj estoki entuzijazam ni na lomai ni u ledenim sibirskim ravnicama gdje su preivjeli utemeljili kole namijenjene uenju djece seljaka. "Na pothvat", priznao je Batenkov, "bio je pokuaj politike revolucije, prvi u Rusiji (...). Glas slobode uo se samo nekoliko sati, ali se uo."
14. prosinca 1825. dekabristiki ustanak u Sankt Peterburgu doivljava poraz pred postrojbama koje su ostale vjerne novom caru Nikolaju I. (Kuzmieva slika).
Ohrana i crni pojasovi "izmiljaju" svjetsku zavjeru

Da bi se borili protiv ilegalnih teroristikih skupina koje prijete Rusiji, caristika vlast e upotrijebiti ista oruja kao i njezini neprijatelji opremivi se opasnom i posebno uinkovitom tajnom policijom.
AR ALEKSANDAR II. 13. OUIKA
1881. u koiji prolazi ulicama Sankt Peterburga kadli eksplodira bomba ozlijedivi koijae i zapregu. Vladar koji je udom
ostao neozlijeen uspijeva se izvui iz koije. U tom trenutku neki ovjek izlazi iz gomile i baca caru pod noge bombu- Snaga eksplozije je takva da su mu od oka utrnule noge; umire kad ga pokuavaju odvesti u Zimski dvorac... Nakon istrage koja je voena uz veliku halabuku, ubojice su otkriveni: radi se o lanovima tajne teroristike udruge "Volja naroda". Odmah sueni i proglaeni krivima objeeni su u mjesecima
poslije atentata. U tom dramatinom kontekstu novi car Aleksandar III. odluuje reorganizirati sve ruske obavjetajne slube koje su do tada ovisile o treem odjelu ministarstva unutarnjih poslova. Zamjenjuje ih specijalnom tajnom policijom Ohranom.
Nove tehnike
Ta policija uvodi novine koristei se znanstvenim metodama. Njezini se lanovi pomno biraju i trebaju ovladati mnogim borbenim vjetinama od skijanja do umijea deminiranja. Pomno se upisuju njihove fizike i intelektualne sposobnosti kako bi ih se najuinkovitije
Zagonetni monah Grigorij Jefimovi Rasputin, fotografiran u prosincu 1912. postaje ubrzo simbolom pokvarenosti carskoga dvora.
RASPUTIN, SIVA EMINENCIJA CARA

stvenika pravoslavne crkve, lanovi Crnih pojasova, uvode u carski dvor tajanstvena monaha demonskog ugleda, nazvanog Rasputin ("razuzdan"). ovjek zabrinjavajua izgleda bio je u mladosti lan klista, tajne vjerske sekte iji pristae prakticiraju orgijastine kultove. Zrai velikom karizmom koja fascinira sve koji mu se priblie. To je dar koji su mislili iskoristiti Crni pojasovi kako
OETKOM 20. STOLJEA DVA DOSTOIAN-
bi nametnuli svoje ideale na najvioj razini. Rasputin se brzo pokazao nezamjenjivim za cara Nikolaja II.: savjetnik, vidovnjak, prakticira medu ostalim hipnozu kojom je nekoliko puta lijeio carevia Alekseja koji je bolovao od hemofilije. No njegovo ponaanje o kojem se naveliko govori - pripisuju mu vezu s caricom - njegov sve vei utjecaj u politikom ivotu, njegova pohlepa i egoizam uinili su ga napokon nepoeljnim u oima njegovih zatitnika. Godine 1916. Crni pojasovi organiziraju njegovo ubojstvo. Otrovan, izreetan mecima, baen je u Nevu. Onaj kojeg se katkad smatralo vragom umro je zato to je predobro igrao svoju ulogu.
moglo upotrijebiti u zadacima koje e trebati izvravati. Osim toga svi lanovi Ohrane podvrgnuti su strogoj obuci tijekom koje se upoznaju s politikim "znanostima". Nema ni jedne skupine, ni jedne mree, ni jednog smjera ideja koji im uskoro nee biti poznati. Teroristika opasnost trai nove metode borbe pa oni rade po fotografijama pretpostavljenih lanova tih skupina, sastavljaju metodiki dosje analizirajui svaki od atentata. Ohrana e se posebno istaknuti u uasno uinkovitom pribjegavanju dvostrukim agentima, to je jedino sredstvo te tajne policije da razotkrije intrige tajnih grupa. Jedan od najboljih agenata Ohrane zove se Roman Malinovski. On se uspio ubaciti u redove sindikalista i "dopustio" je da ga izaberu za zastupnika u skuptinu Dumu 1912. Blizak je s Lenjinom, javno brani boljevistike ideje, dok potjano pribavlja obavjetajnim slubama mnotvo izvjea koja se odnose na kretanja revolucionarnih skupina u koje se infil-
trirao. Velike plae osiguravaju vjernost tih agenata. No tijekom godina organizacija je poela pokazivati tendenciju da postane drava u dravi koja se koristi sredstvima svojih neprijatelja. Tako nezadovoljna reformama premijera Stolipina koje smatra preliberalnima naruuje njegovo ubojstvo 1911...
Jedan od dosjea carske tajne policije. Medu brojnim revolucionarima o kojima su agenti Ohrane imali dosjee prepoznaje se (gore) Leon Trocki.
Izmiljene "svjetske urote"

Iz Ohrane je isto tako potekla najslavnija krivotvorina 20. stoljea: Protokoli sionskih mudraca. Dokument je sastavljen u Rusiji 1903., ali proizlazi iz francuskog ogranka organizacije kojom upravlja Petar Ivanovi Rakovski. On je uostalom lan druge jedne tajne organizacije, reakcionarne, ksenofobne i antisemitske: Crni pojasovi. Ona je sebi dala u zadatak da obrani rusko carstvo od svake liberalne evolucije. Od ubojstva Aleksandra II. valovi pogroma zapljuskuju carstvo; idovi su rtveni jarci jer nemaju mogunosti da se brane. Oh-
rana i Crni pojasovi nastoje opravdati antisemitizam objavljujui tekst Protokola. Taj dokument, za koji se smatra da je pripadao nekom visokom masonskom dunosniku, potvruje kako neka tajna skupina sastavljena od idova kuje zavjeru i sprema se ovladati svijetom infiltrirajui se u sve organe vlasti. Umijeala se navodno i u slobodo zidarstvo da bi lake prola neopaeno. Iako je knjiga samo splet lai i mukotrpnog rada, brzo je doivjela golem uspjeh. Teza o idovsko-masonskoj zavjeri dugo je bila prisutna u europskim duhovima. Iako Ohrana i Crni pojasovi nisu preivjeli burne dogaaje 1917., ostavit e zloinaku avet tajnog imaginarnog drutva.
148
Belle poque nihilista i anarhista

Potkraj 19. stoljea sjena terorizma lebdi nad Europom. Grupice slobodarske ili nihilistike orijentacije napadaju graansko drutvo s orujem u ruci.
RA ANARHISTIKOGA TERORIZMA
koja je zapalila Europu iz Belle poque otvara se u Sankt Peterburgu gestom bogate i lijepe Vere Zasuli, lanice tajnog drutva Zemlja i volja (Zemlja i sloboda). Ona 5. veljae 1878. puca na generala Trepova, gradskog policijskog prefekta poznatog po ekspeditivnim i okrutnim metodama, odgovornog za bievanje desetaka buntovnih studenata od kojih je jedan bio lan tajne organizacije Zemlja i sloboda. Iako je bila proglaena krivom, mlada ena je osloboena uz odobravanja gomile. To tjei one koje zovu narodniki, studente i intelektualce nihiliste koji ele napustiti gradski i graanski ivot kako bi promicali emancipaciju ruskih seljaka. Car Aleksandar II. poznat po liberalnim idejama, koji je ukinuo ropstvo 1861., nije manje suprotstavljen tim agitatorima za koje organizira represiju.
Nekoliko primjera anarhistikih bombi koje su sluile u atentatima to su ih osujetile snage reda i koji se danas uvaju u Muzeju policije u Parizu.
Volja naroda ubija cara

Najradikalniji iz skupine Zemlja i sloboda nalaze se u sklopu kruoka Sloboda ili smrt, zatim u tajnom drutvu izrazito teroristikih ciljeva Narodnaja volja (Volja naroda). Pripadnica Vera Figner svjedoi o strogosti upisivanja medu narodnike: "Svaki lan se sveano obvezao da e posvetiti svoje snage revoluciji, da e zbog nje zaboraviti krvne veze, osobne simpatije, ljubav i prijateljstvo; da e dati svoj ivot ne tedei
PROGRAM MEUNARODNE BRAE

drutvo koje e ojaati meunarodni savez socijalistike demokracije. Taj tajni organ ima za cilj "pomagati roenje revolucije" i organizirati stoer namijenjen "da slui kao posrednik izmeu revolucionarne ideje i popularnih instinkta". Udruga meunarodne brae eli u isti mah univerzalnu, socijalnu, filozofsku, gospodarsku i politiku revo-
ODINE 1868. BAKUNJIN STVARA TAJNO
luciju (...). Parolama "Mir radnicima", "Sloboda svim ugnjetavanima" i "Smrt gospodarima, eksploatatorima i skrbnicima svih vrsta" elimo unititi sve drave i sve crkve (...) kako bi svi ti milijuni jadnih ljudskih bia, prevarenih, ugnjetenih, muenih, iskoritavanih, osloboenih svih svojih slubenih i uslunih upravljaa i dobroinitelja udahnuli napokon potpunu slobodu.
149
150
nita; da nema nita to pripada samo njemu i da e se odrei vlastite volje." Volja naroda ne preputa nita sluaju. Izvrni odbor od deset do dvadeset osoba strogo kontrolira otprilike petsto lanova podijeljenih u dvije skupine, upravljai s jedne strane, "meso za zavjeru" s druge. Volja naroda provodi sve vie brze i silovite akcije od 1878. do 1880. ubijajui asnike andarmerije, generale i kneeve po krvi i napokon 13. oujka 1881. samoga cara Aleksandra II. U cijeloj Europi slobodoumni pobornici estoke akcije vide u tom atentatu pobjedu koja im otvara put.
bombe i drugi eksplozivi. "Pljakajte, palite, unitavajte, upropatavajte, istite!" proglaava Radnika ideja 1888.
Godine terora
Od propagande injenicama do terora samo je jedan korak koji neki francuski anarhisti prelaze poslije ruskih nihilista 1882. Prva bomba eksplodira u luksuznom kabaretu u Lyonu. Zatim slavna Crna banda iz Montceau-les-Minesa gomila prijetnje poslane uglednim graanima, provale u liturgijske objekte, paljenje kapelice... po cijenu tekih kazni zatvora. Te akcije izvelo je neko-
liko loe organiziranih bandi, tj. izoliranih pojedinaca koji nalaze prigodne supoinitelje medu anarhoidnim simpatizerima: Ravachol, Emile Henry, Auguste Vaillant ili Talijan Santo Caserio koji je noem ubio francuskog predsjednika Sadija Carnota 24. lipnja 1894. Na meunarodnoj sceni austrijska carica Elizabeta, talijanski kralj Umberto I. i predsjednik SAD-a McKinley padaju
"Propaganda injenicama"
Tijekom tog desetljea od 1870. do 1880. anarhistiki europski pokret pomalo se odaleuje od radnikih organizacija koje su komunisti uvelike monopolizirali. Neki pobornici anarhije, nepovjerljivi prema revolucionarnom autoritarizmu, to su ga razvili marksisti, povlae se u manjinski i ilegalni aktivizam zadravajui "propagandu injenicama". Radi se o tome, pie Kropotkin u le Rvoltu od 25. prosinca 1880., da se daje prednost "trajnom revoltu rijeju, pismom, bodeom, pukom, dinamitom (...), svemu to nije legalno". Talijanski anarhisti Cafiero i Malatesta prvi su primijenili taj oblik antiautoritarnoga prepada. Godine 1872. stvaraju tajnu organizaciju koja podupire sporadine ustanke: Talijanski komitet za revoluciju. U travnju 1877. na elu tridesetak naoruanih militanata zauzimaju selo Lentino gdje spaljuju opinske arhive, dijele oruje i prihod od poreza. Budui da nije imao potporu naroda, taj je pokuaj propao. Unato Malatestinu porazu, propaganda injenicama ima lijepu perspektivu. Londonski kongres 1881. slubeno je preporuuje dok anarhistiki tisak u svojim "znanstvenim" rubrikama objavljuje razraene recepte "antiburujskih proizvoda": zapaljivi materijali,
U atentatu anarhista na kazalite Liceo u Barceloni 7. studenoga 1893. poginulo je 20 ljudi. Mjesec dana poslije Augsute Vaillant baca bombu na zastupniki dom.
takoer kao rtve anarhistikih atentatora. U Rusiji tajne grupice "Crna zastava" i "Bez povoda" propovijedaju kampanju nemilosrdnog terora protiv buroazije. Napadaju poslodavce, aristokrate, efove, broj eksplozija na elitnim iavnim mjestima kao to su kavane, kazalita, trgovine i restorani poveava se. Posvuda je represija neposredna i bez opoziva. U Francuskoj Parlament izglasava poznate zakone protiv slobode koji su se ubrzo nazvali "zloinakim zakonima", a pravosue montira spektakularni "proces tridesetorici", ime je odzvonilo revolucionarnoj aktivnosti na francuskom tlu.
BANDA NONIH RADNIKA

nika pod vodstvom istaknutog Alexandrea Jacoba zapljuskuje francuske pokrajine praznei bogate stanove sveenika, sudaca ili vojnih dunosnika te zaobilazei one "korisnih" graana: lijenika, arhitekata ili pisaca. Desetina plijena od 156 registriranih kraa u tri godine slui za financiranje anarhistikog tiska. Banda Alexandrea Jacoba potpuno je raskrinkana 1903. Proces postaje tribuna anarhistikom banditu koji uzvikuje: konitima i velik broj pobornika se okrenuo tajnoj akciji: "Od toga dana" potvruje neki manifest u lipnju 1874., "svaki e eksploatator, svaki besposliar koji ivi od rente, svaki kapitalist, parazit i hedonist koji e se, uvjeren da nee biti kanjen, kako mu to obeava drava, ogrijeiti o nas tekom uvredom ili prekriti naa prava, pasti pod udarcima nevidljive ruke." Na margini saveza
KO 1900. GODINE BANDA NONIH RAD-
"Kraa je restitucija, povrat imovine. Umjesto da budem zatvoren u tvornici kao u kaznionici, umjesto da moljakam ono na to imam pravo, radije se diem i borim prsa o prsa sa svojim neprijateljima ratujui s bogatima, napadajui njihova dobra." Noni radnici utjelovljuju dakle angaman anarhistikih frakcija na putu prema ilegali i propagandi injenicama, dok Jacob slui Mauriceu Lablancu kao model za njegova "dentlmena provalnika", Arsnea Lupina. tajna drutva poput Los Desheredados ili Mano negra obvezuju se da budu ta nevidljiva ruka pravde. Kao odgovor napreduju progoni: vie od 2000 osoba je optueno, civilna garda poveava broj sasluavanja, uhienja - blizu 400 osoba - i muenja. Sve do Prvoga svjetskog rata sustavna represija i likvidacije uzalud pokuavaju okonati anarhistika okupljanja. Dvadesetih godina Mala-
Mano negra, "nevidljiva ruka" panjolskog anarhizma

Iberski poluotok je isto tako poprite operacija anarhistikih drutava koja su brzo prela u ilegalu. Godine 1872. ima barem 25 000 lanova u anarhistikim savezima. Vlada ih proglaava protuza-
151
Velik lik meunarodnog anarhizma, teoretiar i smion pustolov Buenaventura Durruti sudjelovao je aktivno u panjolskom graanskom ratu.
Zlatni dani "individualnog uzimanja"

"Vlasnitvo je kraa" izjavio je 1840. Proudhon, jedan od glavnih teoretiara anarhije. Na prijelazu stoljea nekoliko bandi preuzelo je doslovno tu formulu i na kradu odgovorilo kraom. Ovi pristae "pravedne krae" jednim udarcem ubijaju dvije muhe: pune blagajne organizacija ili anarhistikih novina zaustavljajui moral buroazije. Tako Ljudi kazne, Srca hrasta, Savez antidomoljuba ili Pantera Batignollea pljakaju obiteljske kue i banke kako bi otimali "zelenaima". Skupina nepopustljivih specijalizira se za napad na vjerske zajednice kako bi po vlastitu priznanju izvlastila samoga papu. Godine 1889. njihovo se bogatstvo pribliava svoti od 500 000 franaka. To je skica lika "anarhistikoga bandita" to je epitet koji se pripisuje Ju-
testin uenik, anarhist Buenaventura Durruti preuzima zastavu tajnih organizacija. Njegova grupa Justicieros suprotstavlja se orujem u ruci pistolerosima u slubi poslodavaca koji spremno ubijaju voe radnikih sindikata. Durruti i njegova banda pripremaju atentat na Alfonsa XIII. i ubijaju kardinala Soldevillu koji je usko vezan uz oligarhiju. Durruti prisiljen na izgnanstvo nakon dravnog udara Prima de Rivere osniva drutvo "Lutalica" koje od Meksika do Argentine napada poslodavce i pljaka banke kako bi napunilo blagajne anarhistikih grupa. Taj tajni agitator postat e poslije jedan od glavnih anarhistikih aktera panjolskoga rata.
lesu Bonnotu koji opravdava djela svoje bande svojim politikim angamanom. Ovaj mehaniar bez premca okuplja aicu prijatelja, italaca novina L'anarchie, dezertere, sindikaliste ili obine kolege poput Raymonda Caillemma, nazvanog Raymond-znanost. U nekoliko mjeseci biljee sve vie ubojstava policajaca i pljaki luksuznih vozila. Banda je raskrinkana, njihov ef ubijen. Prvi put su osude iz anarhistikoga svijeta nedvosmislene: "Takva djela nemaju nita anarhistiku. Takva su djela obina graanska...", istiu anarhistike novine 1912. osuujui tako pripadnike agresivnog legalizma zbog nerazumijevanja anarhistikih doktrina. Prvi svjetski rat raskrinkava posljednje anarhistike grupice Belle poque: politike stranke se pridruuju zamahu Svetoga saveza, dok se militanti mobiliziraju za odlazak na frontu.
152
Tisuu i jedno tajno drutvo u Srednjem carstvu

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljee vjetar revolucije zapuhnuo je Kinu koju razdiru unutarnje napetosti i europska kolonizacija. Utjecajna tajna drutva ovdje postaju prava oporba.
ODINE 1911. IROK REVOLUCIO-
narni pokret pomeo je kinesko carstvo dinastije Qing. Sun Jat-sen domogao se vlasti i proglasio republiku kojoj je bio prvi predsjednik. No zna se da je "otac republike" dobio potporu velikog broja tajnih drutava koja su se opirala carskoj vlasti i bez kojih ne bi nikada ostvario svoje ciljeve. Osim toga danas je ustanovljeno kako je on sam bio lan jednoga od njih, "Drutva starijih i starih" (Ge Lao
Hui) koje se pridruilo najstarijem tajnom politikom drutvu u Kini, Trijadi. Njezino je podrijetlo legendarno. Potjee iz 17. stoljea kad je mandurijska dinastija Qing sruila dinastiju Ming. Pod vladavinom njezina drugog predstavnika, cara Kangxija (1662.-1722.) monasi iz samostana Shaolin, poznati po tome to vladaju ratnim vjetinama, trijumfirat e nad pobunjenikim plemenima sredinje Azije koji su prijetili Kini. Ali car, ljubomoran na taj uspjeh,
zapovjedio je da se srui njihov samostan. Petorica sveenika koji su se spasili od krvoprolia nali su utoite u gradu Muyangu gdje su osnovali bratstvo ija je deviza bila i ostala: "Sruimo Qinge, uspostavimo ponovno Minge." Iako nema niega to bi potvrdilo izvornost ove Sun Yatsen, snana linost Guomindanga doao je na vlast u Kini uz potporu tajnih drutava. Na ovoj fotografiji vidi se kako je 1923. doao meditirati na grob dinastije Ming.
prie, sigurno je u svakom sluaju da je taj pokret aktivan od tog razdoblja pod imenom San-he-hui, "Trijada" ili "Drutvo triju sjedinjenih elemenata" tj. neba, zemlje i ljudi.
janstvenici, "gospodari planine i tamjana" upravljaju ceremonijama na kojima zasjedaju braa niih redova - "crvene palice", "bijele lepeze" - i jednostavni inicirani pod zagonetnim imenom "etrdeset deveti".
SRUITI DINASTIJU QING

jacijskog obreda Trijade: "Pitanje: Koji je va cilj kad ulazite k nama? Odgovor: Predstaviti vam odreen broj novih hrabrih vojnika neumoljiva srca koji ele biti primljeni u Drutvo neba i zemlje. (...) Pitanje: Zato oni ele biti primljeni u Drutvo neba i zemlje? Odgovor: 1er ele sruiti dinastiju Qing i uspostaviti dinastiju Ming. Pitanje: Kako moete to dokazati? Odgovor: lenom strofom. Pitanje: Koje je njezino znaenje? Odgovor: Ponovno smo uspostavili poetak, ispitali naela stare poezije. Narod Qinga oteo je nau imovinu. Sada emo ponovno uspostaviti carstvo u skladu s uputama poglavara. Pobunit emo se za vrijeme ove lijepe mjeseine i podii zastavu patriotizma. Pitanje: Kako i gdje ste stekli iskustvo u vojnom umijeu? Odgovor: U samostanu Shaolin."
Tajna drutva u Kini, 19. i 20. stoljee, Pariz Julliard, 1965.
VAJ DIJALOG JE IZVADAK IZ INICI-
Trijada, Zlatan novac i Nain

Trijada se ne suprotstavlja samo dinastiji Qing, ona tvori ire politiku oporbu koja je prekinula s ustaljenim redom. Ona zapravo okuplja posebno mukarce i ene potekle iz narodnih slojeva, neprijateljski raspoloeni prema mandurij-
"Uitelji s planine i tamjana"

U tradicionalnoj Kini suprotstaviti se carskoj vlasti znailo je izloiti svoj ivot i ivot svoje obitelji pogibelji. Zato se Trijada od svojih poetaka podizala u tajno drutvo. Svi oni koji ele u nju ui moraju proi inicijaciju koja podsjea na legendu o utemeljiteljima. Tijekom te ceremonije budui lanovi odvode se da piju napitak od alkohola pomijean s njihovom vlastitom krvlju koji e uvrstiti njihovo bratstvo s ostalim pristaama. Novi inicirani zaklet e se napokon "da nee nikomu, ma tko to bio, ako nije lan, odati tajne drutva". Neke kretnje omoguuju njegovim lanovima da se prepoznaju meusobno ma gdje bili. Tako je nain na koji se nudi lula, ria, aj ili koje drugo jelo ritualiziran. Ako se tijekom obroka jedan brat poslui trima prstima kako bi ponudio aj i ako mu njegov gost prui alicu drei je takoer trima prstima, ta dvojica mukaraca su se prepoznala. Osim tih distinktivnih znakova inicirani upotrebljavaju tajni jezik sastavljen od rijei. Policija postaje "propuh", carske postrojbe "oluja" itd. Kako bi posluna i decentralizirana organizacija prola nezapaeno, mijenja ime iz jedne regije u drugu. Zvat e se Trijada, Drutvo triju toaka, Drutvo neba i zemlje ili Vrata Hounga, Crvena banda... U gradovima gdje postoji, njezini pristae se sastaju u loama ija je organizacija prilino slina zapadnim masonskim skupovima: njezini dosto-
skoj vlasti koju smatraju odgovornom za svoje siromatvo. Tako su mnogi njezini lanovi pravi "razbojnici pravednici". Pljakaju i ucjenjuju neka podruja koja su oduzela od Qinga, otimaju visoke dunosnike reima i oslobaaju katkad odreene Kineze osuene na teke kazne. No to djelovanje zna zastraniti i u prava zloinaka djela. Isto je tako istina da tijekom 19. stoljea Trijada destabilizira kinesko carstvo to vie to velik
Citat prema J. Chesneaux,
broj tajnih drutava proizlazi iz nje ili joj se pridruuje. To je posebno sluaj s "Drutvom malenoga noa" osnovanim u Shangaju koje 1850. bezuspjeno
Monah vjeba kung-fu medu ruevinama samostana Shaolin u pokrajini Henan, legendanrnoj kolijevci Trijade, glavnoga kineskog tajnog drutva.
154
RTVOVATI KRANE
Na pekinke zidine podignute protiv zapadne nazonosti, Boksai su izvjesili svoje ciljeve: "Ako su se Boksai podigli na nadnaravne sile (...), to je samo zato da oslobode sjevernu ravnicu od demona koji su oteli nebo tjerajui Kineze da se spoje s kranstvom. Ti ljudi ne potuju ni bogove ni buddhe, zanemaruju svoje pretke, ne potuju ni jedno naelo odnosa meu ljudima (...). Kia odbija padati, tlo je isueno. To je zato to kranske crkve blokiraju nebo. Besmrtnici su nezadovoljni, bogovi su bijesni (...). elite li otjerati demone, to nije teko. Iupajte eljeznike pruge! Unitite parobrode! Kada svi krani budu rtvovani, velika dinastija Qing moi e napredovati u miru." Citat C. Blundena i M. Elvina, Atlas de la Chine, Pariz, Ad. de la Martinire, 1986.
Boksaki ustanak iri se Kinom od 1898. prisiljavajui zapadne sile na krvavu represiju (gravura prema crteu S. Guastalle.)
dinastije i kraj bijede. Carska vojska se suoava s pravim graanskim ratom koji je zarazio nekih 600 gradova. Druga tajna drutva povezana s Trijadom pridruila su se pokretu: "Zlatan novac" u provinciji Zhejiang i "Nianu" u sjevernoj Kini.
pokuava obnoviti dinastiju Ming. No najvei ustanak u koji je umijeana Trijada u to vrijeme je pobuna Taiping iji je jedan od efova Tian-de bio iniciran. Ona prodire zemlju izmeu 1851. i 1864. Njezini inicijatori trae promjenu
tjevi pobunjenikih tajnih drutava, posebno onoga boksakog. Poznato od poetka 19. stoljea sastoji se od ilegalnih paravojnih skupina sastavljenih od Kineza, strunjaka za vojne vjetine. Engleski kolonizatori nazvali su ih Boksaima prema njihovu simbolu, zatvorenoj aci. Pod utjecajem taoizma i budizma pristae te sekte prakticiraju neku vrstu posveenog boksa za koju vjeruju da ih vraa neranjive u borbu akama, ali i hladnim orujem. Nose zatitne amulete, oboavaju narodna boanstva, savjetuju se s medijima, a esto se i podvrgavaju seansama hipnotskih transeva prije ratnih vjebi. Tako fanatizirani misle da ih je obuzeo Guandi, bog rata.
Vrijeme boksaa
Pobuna Taiping je napokon uguena u krvi. U njoj je poginulo izmeu 20 000 i 100 000 ljudi. Zato se ne stiavaju zah-
"Pedeset pet dana Pekinga"

Trideset godina nakon pobune Taipinga Kina je promijenila lice. Carska vlast
155
se raspada, a pojavili su se Europljani i inzistiraju na modernizaciji zemlje. Dio Kineza loe gleda na tu promjenu i trai pokajnike rtve. Prilino razliit od pobune Taiping, ovaj Boksaki ustanak, koji poinje 1898., ponajprije je obiljeen ksenofobijom i protuzapadnim rasizmom. Pristae sekte svaljuju krivicu ponajprije na kranske misionare; radi se o tome da se pometu "strani vragovi". Pokret brzo prihvaaju dio populacije i odreene elite. Polazei od sjevera ute rijeke iri se na cijelu Kinu. Godine 1900. prva vojska sastavljena od desetaka tisua Boksaa kree prema Pekingu napadajui sve kranske simbole, masakrirajui sveenike i ruei crkve. Boksai 1. lipnja ulaze u glavni grad i prijete sjeditu vlade koju sma-
traju beskrupuloznom u odnosu na ambicije zapadnih sila. U njihovoj borbi podupire ih Trijada, dok im "drutvo velikih noeva" donosi potporu svojih lanova. Pobunjenici isto tako opsjedaju strana poslanstva tijekom tih poznatih "pedeset pet dana Pekinga". Meutim meunarodna vojska pod visokim njemakim zapovjednitvom napokon ih je rasprila. Preuzimanje zemlje izazvat e jo vie rtava nego to su bile boksake pljake. Kineske vlasti oslabljene pobunom osim toga moraju platiti debelu odtetu zapadnim silama.
Skupljanje za republiku
Meutim taj je poraz samo povrina; u stvarnosti revolucija, ona pobjednika, priprema se u sklopu "Udruge za kineski preporod" Sun Jat-sena. On se nada da e pod tom zastavom okupiti sva kineska tajna drutva kako bi definitivno okonali tiraniju Qinga. Od 1908. on podsjea na postojanje "tajnih revolu-
Pristae sekte Falun Gong koja broji vie od 80 milijuna simpatizera demonstriraju u Hong Kongu radi zatite ljudskih prava u Kini.
cionarnih drutava ije je znaenje bilo veliko u povijesti Kine i ija je akcija znatna u aktualnom pokretu. Medu onim brojnima najmonije su neupitno udruga Stare brae i Tri toke Trijade". Ove skupine mu pomau u osvajanju vlasti i od 1912. njegova stranka Guomindang (Narodna stranka) postaje lonac za taljenje u kojem se osnivaju ta sekularna bratstva, odsad povezana s Republikom. Ali izlazei iz sjene na svjetlo, ona gube ilegalni karakter. Dodatni korak je uinjen kada 1949. na vlast dolazi Mao Zedong: kineska komunistika partija postaje jedinstvena stranka to tjera u ilegalu svaku drugu grupaciju. Era tajnih drutava slubeno zavrava. No ini se da je nedavna ogorenost kineskih vlasti protiv sekte Falun Gong trajno dokazala u Kini tu oporbu koja se razvija u sjeni slubene vlasti. Stara kineska poslovica "Slubene vlasti temelje svoju mo na zakonu, narod na tajnim drutvima" ini se da je uvijek aktualna.
Opasan nacionalizam Crne ruke

Poetkom 20. stoljea kad su se velika sredinja carstva borila za premo na Balkanu, srpske nacionalistike tenje nalaze najradikalniji izraz u teroristikim grupicama.
REMA STATUTU CRNE RUKE BILO
je doputeno ubijati, unitavati, odavati dravne tajne (...) radi osvajanja vlasti." To je bila presuda to ju je donio srpski sud koji je 11. lipnja 1917. potpisao smrtnu presudu glavnim efovima tajne organi-
zacije. Crna ruka, ije je pravo ime bilo "Ujedinjenje ili smrt", okupljala je od 1911. znatan broj terorista. Ta tajna srpska organizacija zahvaljivala je svoje postojanje aici asnika koji su se proslavili 1903. ubojstvom srpskoga kralja Aleksandra Obrenovia. Ubojice kraljeva doveli su na prijestolje suparniku dinastiju Karadorevia nadajui se da e voditi slobodniju protuaustrijsku politiku. Radilo se o tome da se suprotstave balkanskim ambicijama Habsburgovaca kako bi stvorili "Veliku Srbiju" koja bi okupljala june Slavene. Od 1908. srpsko kraljevstvo bilo je prisiljeno prihvatiti austrijsku dominaciju nad Bosnom i Hercegovinom te ograniiti najradikalnije zahtjeve svojih zemljaka. U tom kontekstu organiziraju se nacionalistika drutva: pokret Mlada Bosna koji okuplja uglavnom studente, Narodna odbrana sastavljena od civila i Cr-
na ruka paravojna tajna organizacija s teroristikim ciljevima.
"Krvlju mojih otaca"

Utemeljitelji organizacije ustanovili su obred integracije bez premca. U spremitu novina Pimont pristupnik mora prisegnuti pred stolom prekrivenim crnim mrtvakim pokrovom na kojem su bili postavljeni kri, no i revolver. Pred maskiranim mukarcem, potpuno odjevenim u crno, on ponavlja: "Sunca mi koje me grije, zemlje mi koja me hrani, zaklinjem se pred Bogom krvlju svojih otaca, na svoju ast i svoj ivot da u se od ovog asa i do asa svoje smrti vjerno drati pravila ove organizacije i biti spreman za rtve koje mi treba nametnuti." Nakon to je potpisao taj tekst, novo iniciranom se dodjeljuje broj kojim e od sada biti oznaen u drutvu. Osim upravnog odbora uglavnom sastavljena od vojnika lanovi nemaju meusobno nikakav kontakt. Zapovijedi prenosi neposredni nadreeni koji zahtijeva slijepu poslunost: nakon i
"Srbija pali vatru na barutu", karikatura objavljena ubrzo nakon sarajevskog atentata. "Balkansko bure baruta" zasluilo je to ime: zapalit e cijelu Europu.
CRNA RUKA I SARAJEVSKI ATENTAT

dinand i njegova ena ubijeni su 28. lipnja 1914. mecima na Appelovu keju u Sarajevu: zapoeo je zaplet koji je doveo do Prvoga svjetskog rata. Izvritelji od kojih je Gavrilo Princip pucao, uhieni su i osueni sljedeih mjeseci. To su mladi egzaltirani ljudi, antiaustrijski raspoloeni, lanovi drutva Mlada Bosna koji su ve zabiljeili nekoliko pokuaja ubojstava. Na pitanje tko su bili pravi poticatelji atentata potroeno je ve
USTRIJSKI NADVOJVODA FRANJO FER-
mnogo tinte. Optuivali su srpskog predsjednika vlade, Maare, Nijemce, masone, ak i Habsburgovce, i dakako Crnu ruku. Danas je utvreno da je Apisova organizacija opskrbljivala orujem Principa i njegove prijatelje. Meutim suoena s opasnou meunarodnog sukoba, ona je pokuala uvjeriti mlade nacionaliste da odustanu od djela, ali uzalud. Iako nije poticala sarajevski atentat, do njega sigurno ne bi moglo doi bez njezine potpore.
Princip je ubio nadvojvodu Franju Ferdinanda i vojvotkinju. Ubojstvo koje se dugo pripisivalo Crnoj ruci. (Ilustracija objavljena u Le Petit Journaul.)
najmanjeg pogrenog koraka nuno slijedi smrt. Pukovnik Dragutin Dimitrijevi, poznat pod imenom Apis, nepogreivo upravlja tom organizacijom. ef obavjetajne slube glavnoga stoera srpske vojske, taj nekadanji pijun i profesor taktike ima samo jedan cilj: borbu za ujedinjenje junih Slavena svim sredstvima.
Ubojice ili nacionalni junaci

Svesrpska ideologija koja pokree Crnu ruku zavela je dobar dio domoljuba. U kratko vrijeme organizacija broji tisue pripadnika u Srbiji i Bosni. Crna ruka infiltrira se u druga nacionalistika drutva kako bi preuzela kontrolu: Narodna odbrana i studentske udruge kao rasadnik korisnih revolucionara. Mrea je ubrzo dovoljno ustrojena kako bi se mogle poeti razmatrati akcije velikih razmjera. Pobuna i subverzija potiu se svim sredstvima, sjena graanskoga rata nadvija se nad zemlju. Atentati su usmjereni na vladu i osobe bliske kralju. Govori se i o tome da se ukine upravitelja Bosne i Hercegovine i grkoga
kralja. Knez Aleksandar, nasljednik srpskoga prijestolja, 11. rujna 1916. zamalo nije izbjegao atentat koji se pripisuje Crnoj ruci optuenoj da eli svrgnuti dinastiju u korist vojne diktature. Ubrzo je razotkrivena, a njezini efovi osueni. "Mogao sam poiniti pogreke u izvrenju svoje zadae", pie Apis u
svojoj oporuci, "ali to je uvijek bilo s uvjerenjem da sam radio za dobro svoje zemlje. Neka mi Srbi oproste zbog mojih pogreaka." elja mu je usliana 1953. kada Tito odluuje rehabilitirati Crnu ruku koja je tada ula u legendu borbe za ujedinjenje jugoslavenskih naroda.
158
Dijabolino carstvo Ku Klux Klana

Roden u mati nekoliko dokonih junjakih asnika, nesretni Ku Klux Klan koji se dugo tolerirao utjelovljuje rasistike demone i ubojice bijele i puritanske Amerike.
SRED NOI NA STAROM AMERI-
kom jugu jedna postrojba konjanika u kukuljicama odjevenih u dugake bijele halje zaustavlja se pred stanom neke crnake obitelji. Provaljuju u kuu, zlostavljaju ene i djecu i ubijaju one koji im se pokuavaju suprotstaviti prije nego to se domognu onoga kojeg su izabrali kao rtvu. Zavezan za kolac, okruen svojim maskiranim muiteljima, osvijetljenim bakljama, nesretnik je podvrgnut fan-
tomskom procesu, muen a zatim strijeljan. Sutradan ujutro njegovo tijelo nalazi se objeeno na vrata kue sa zlosretnim potpisom ubojica na remenu: "KKK". Potkraj 19. stoljea lanovi Ku Klux Klana imaju sve vie mrtvakih scenarija. Njihova je organizacija usmjerena protiv crnaca, ali i protiv onih koji brane "jednakost rasa" poput ravnatelja First Coloured School, Johna Dunlapa koji je bio prognan iz drave Mississippi udarcima bia.
Roenje "nevidljiva imperija"

Povijest Ku Klux Klana poinje loom farsom bivih junjakih umirovljenih asnika. Badnje veeri 1865. u Pulaskiju (Tennessee) veterani Crowe, McCod, Jones, Kennedy, Lester i Reed utemeljuju udrugu brae po oruju ije ime u obliku misteriozne aliteracije preuzima grku rije kyklos ("krug") povezanu s latinskom lux ("svjetlost"). Tijekom nonih etnji na konju ti mukarci prolaze gradom, umotani u bijele plahte i iljate kukuljice s otvorima samo za usta i oi. Njihovo preruavanje sugerira povratak konfederacijskih vojnika koji su poginuli tijekom rata za odcjepljenje. Cilj fantomskih konjanika koji su rasistiki fundamentalisti jest plaiti crnako stanovnitvo koje smatraju odgovornima za poraz te gospodarsku krizu koja napada regiju. Vrlo brzo po uzoru na ove zlokobne konjanike postrojbe u brojnim gradovima Alabame, Georgije ili Mississippija formiraju se sline postrojbe neprijateljski raspoloene prema federalnoj vlasti na sjeveru, koja je ukinula ropstvo za gotovo etiri milijuna crnaca. Ku Klux Klanovci postaju sve agresivniji, odlazei na sve vie kaznenih ekspedicija, pljaki i privatnih osveta u ime superiornosti bijele rase. Njihovi ubilaki pohodi siju strah u junim saveznim dravama. Za nekoliko godina "Veliko nevidljivo carstvo" okuplja gotovo 500 000 lanova koje je teko
"Gore od ropstva" ili savez Bijele lige, nacionalistike i rasistike udruge i Ku Klux Klana. (Crte objavljen u Harper's Weeklyju, 1874.)
159
CARSKI AROBNJAK I PASTOR MRNJE

je Williamu Josephu Simmonsu. Roden 1882. u dravi Alabami uzaludno pokuava postati propovjednikom, no metodistika crkva opisuje ga kao ne ba inteligentna ovjeka, nemarna i nestabilna. Teko je znati kako je doao na ideju da obnovi KKK, organizaciju kojoj je pripadao njegov otac. Simmons je izjavio kako je osmislio taj projekt nakon teke automobilske nesree 1911., prije nego to je upotrijebio kao argument drugu verziju koja je u isti mah nadahnutija i ima veu teinu, prema kojoj je on navodno imao viziju boanskoga podrijetla koja mu je diktirala njegovo djelo. Tu drugu verziju zadrao je za 15 uenika koje je 24. prosinca 1915. poveo sa sobom na vrh Stjenjaka. Samoproglaeni "car" Klana, vlada slubeno organizacijom zajedno s Edwardom Yougom Clarkeom do 1922. Tog datuma poinje proces tijekom kojega ga snano diskreditira neki Kligrapp ("tajnik") koji otkriva njegov alkoholizam i njegovu slabost u odnosu na Clarkea, pravog ideologa Klana. Zamijenit e ga Hiram Wesley Evans, ali on je izvukao iz svoje funkcije kolosalno bogatstvo od vie od 300 000 dolara.
LAN SVOJU RENESANSU 1915. DUGU-
kontrolirati. Godine 1871. Senat izglasava zakon protiv Ku Klux Klana koji tjera generala Nathana B. Forresta, nekadanjeg trgovca robovima i "velikog maga" Carstva da raspusti mranu organizaciju. Okrenuta je prva stranica povijesti Ku Klux Klana; iza nje je ostalo oko 4600 rtava.
U Europi puka mata inzistira vie na senzacionalizmu ceremonija Klana nego na traginoj stvarnosti lina. (Crte objavljen u le Pelerinu 1923.)
"Neista ivotinja" raa se iz svojega pepela

U godinama koje slijede malo se uje o Ku Klux Klanu, sve dok ga bivi metodistiki propovjednik, sveenik William Joseph Simmons nije obnovio jedne zimske veeri 1915. Na visinama Stjenjaka u Alabami proglasio je buenje Nevidljivog carstva uz svjetlost velikoga vatrenog kria. Prema Simmonsu, to
mu je uskrsnue izdiktirao Bog jednoga dana 1901. kad je vidio oblak kako prolazi iznad njegove kue i pretvara se u kohortu konjanika odjevenih u bijelo. Ta vizija mu je zapovjedila da "oslobodi Ameriku od stranaca". Godine 1915. iskoristivi oduevljenje za film D. W Griffitha, Roenje jedne nacije koji odobrava akciju KKK-a, organizacija dbiva program pogodan da podigne mase. U klimi opega straha, usred svjetskog rata, Ku Klux Klan koristi se svim sredstvima raspirujui mrnju protiv crnaca, stigmatizirajui idove, katolike,
160
pacifiste ili boljevike kao sindikate i sve one iji im se moral ini bezbonim. Jedne smatraju krivima za kvarenje obiaja, druge s papom na elu sumnjie da ele zemlju podvrgnuti pod svoju vlast.
"Ezoterino-sektaka organizacija"
Ovaj program proizaao je iz obreda koji je kombinacija viteke inicijacije, religije i jeftinoga ezoterizma. Upravljanje redom vraa se "carskom arobnjaku" ili "caru" kojeg podupire "carsko vijee" i zakonodavna skuptina: "Carska klovokacija" sastavljena od "Kloppersa". Svakom dravom upravlja "veliki zmaj", svakim distriktom "veliki titan", svakom provincijom "veliki div". Njima se pridruuju stupnjevi "kiklopa", "finije" i "vampirica". Inicirane povezuje tajni jezik: dani i mjeseci se prekrtavaju u "smrtan", "mraan", "straan", "oajan", "krvav", "zastraujui", "bijesan"...
lanovi klana okupljaju se u "piljama" ili klavernama gdje pripremaju svoje krvave ekspedicije odjeveni u bijele odore s crvenim kriem sv. Andrije na prsima. Kandidati, obavezno stopostotni Amerikanci - roeni na tlu Sjedinjenih Drava, bijelci, protestanti, primaju se nou ispred visokog zapaljenog kria koji osvjetljava oltar umotan u ameriku zastavu na kojem se nalaze otvorena Biblija i isukani bode. Okrueni mnotvom ljudi u kukuljicama koji mole za spas cara odgovaraju na upitnik, a zatim priseu: "Sjetite se u svakom trenutku, kau im, da je prisegnuta vjernost vjeri ast, ivot, srea, a da prekriti je znai sramotu, nesreu i smrt." Veliki Kiklop ih posveuje s malo vode prolivene po elu i ramenima izgovarajui formulu: In mind, in body, in spirit and in life (u dui, u tijelu, u duhu i u ivotu). Ukljueni u skupinu lanova Klana sada smiju sudjelovati u zloinima "osvetnika prava".
Prizor lina u Indiani 1930. pred oima ravnodunih gledatelja. Desetljeima e bijela Amerika biti pasivni supoinitelj zloina Klana.
Vrhunac carstva mrnje

Dvadesetih godina prologa stoljea Ku Klux Klan je postao velika politika i financijska snaga. Dobro ustrojen stoer vodi vojsku predstavnika koji rasporeuju zemlju, dijele pamflete, organiziraju konferencije, pomau mjesnim klanovima da se konstituiraju. Tajni sudovi, krvavi noni pohodi, paljenja katolikih crkava ire se uskoro izvan tradicionalnih granica juga. lanstvo raste: Gate City Manufacturing Co isporuuje u prosjeku 600 kostima na dan, a oko 1925. Klan ima najmanje pet milijuna lanova rasporeenih po cijeloj zemlji. Ku Klux Klan postaje dakle golemi financijski
161
Dijabolino carstvo Ku Klux Klana
stroj koji obogauje vodee lanove. Iz svoje "carske palae" u Atlanti car i njegovi pomonici odreuju podjelu upisnina: od deset dolara etiri dobiva unovaitelj, a est sjedite Klana. Za nekoliko godina samo su se trokovi propagande popeli na 35 milijuna dolara. "Amerika e biti spaena! Klan e biti spasitelj koji e je izvui iz toga kaosa", izjavljuje Clarke, organizator marketinga institucije. Malo-pomalo Klan se politiki afirmira: jedanaest guvernera i velik broj senatora su inicirani. Organizacija, sada smjetena u Washingtonu, demonstrira silu tako to 30 000 konjanika defilira ulicama saveznoga glavnoga grada.
Roj uvijek aktivnih neonacistikih grupica

No pod zdruenim utjecajem mnogobrojnih procesa, financijskih skandala i unutarnjih nesuglasica Ku Klux Klan gubi kredibilitet i znatno slabi potkraj tridesetih godina prolog stoljea. Nakon Drugoga svjetskog rata, iako je izgubio velik broj pristaa, jo uiva simpatije dijela Amerikanaca iju ksenofobiju jaa dolazak novih useljenika. Klasinim kaznenim ekspedicijama, pridruuju se bombaki atentati. Stotinjak njih izmeu 1954. i 1966. u dravama Georgiji, Alabami i Mississippiju pogaaju katolike crkve, zagovornike borbe za graanska prava crnog stanovnitva, sindikalne voe. Godine 1966. Klan koji broji gotovo 60 000 lanova napokon je zabranjen. Ulazi u crnu legendu Amerike to se vidi u fil-
mu Alana Parkera iz 1989. Mississippi burning. No jo danas se na lokalnoj razini obnavlja organizacija u obliku militantnih grupica neonacistikoga tipa, posebno na "crnom jugu". Ovi novi agenti nevidljivoga carstva nastavljaju djelo svojih opasnih prethodnika u zemlji koja se trudi da se oslobodi svojih demona.
KREDO INICIRANOGA
lanova da prisegnu i ispovijedaju sljedei tekst, imitaciju kreda: "Vjerujem u Boga i naela kranske vjere. Vjerujem u trajnu odvojenost Crkve od drave. Vjerujem da ljubav prema amerikoj zastavi dolazi odmah poslije ljubavi prema Bogu. Vjerujem u slobodnu i javnu kolu kao kamen temeljac svake dobre vlasti. Vjerujem u red i zakon. Vjerujem u sveukupnu nadmo bijele rase. Vjerujem u potrebu da se zatite enska istoa i vrlina. Vjerujem u nunost ograniavanja useljavanja. Vjerujem da se trebaju uspostaviti ue veze izmeu kapitala i rada. Vjerujem da moja prava roenog Amerikanca u ovoj zemlji moraju biti jaa od prava stranih stanovnika."
U KLUX KLAN TRAI OD INICIRANIH
Ceremonija je odrana 1941. u New Jewrseyju prigodom raskida izmeu Ku Klux Klana i Njemako-amerikog saveza, nacistike organizacije koja se pridruila Klanu.
Thugovi, sljedbenici boice Kali

Zbog sekte thugova izmeu legende i stvarnosti proliveno je vie tinte nego krvi. Ona je sijala strah i trepet u britanskoj Indiji sve dok je nije unitila kolonijalna vlast.
AHVALJUJUI REDATELJU STEVE-
nu Spielbergu i njegovu slavnom arheologu Indiani Jonesu oivljeno je 1984. sjeanje na krvavu sektu koju su svi ili gotovo svi zaboravili: thugovi. Nakon to ih je Hollywood oivio, thugovi se vie smatraju arobnjacima koji se bave crnom magijom nego zloincima kakvi su ipak bili. Povijest te fascinantne i slabo poznate sekte see u 13. stoljee kada se prvi put spominje. Termin koji ih oznaava potjee od sanskrtskoga korijena koji znai "prevariti", "opljakati". Nekoliko stoljea poslije francuski putnik lean de Thvenot ve ih obiljeava kao opasne ubojice govorei za njih da su "najspretniji (kradljivci) na svijetu; slue se nekim uetom s petljom koje znaju tako spretno baciti ovjeku oko vrata kad im je u dometu da nikada ne promae." Thugovi, podmukli davitelji slue crnoj boici razaranja Kali. Ona se jednom borila protiv opasnog zloduha i udarcem maem prerezala ga napola. Ali iz svake kapi njegove krvi roden je novi neprijatelj. Kad je Kali to primi-
jetila, od kapi znoja stvorila je thugove. Kako ne bi ponovili njezinu pogreku, zapovjedila im je da ugue zloduhe bez prolijevanja krvi. Tako je uz pomo thugova napokon pobijedila paklenu vojsku. Na kraju te borbe zamolila je svoje nove sluge da nastave na zemlji njezino destruktivno djelo.
Nemilosrdni ubojice
U 19. stoljeu, kad je Indija pod britanskom vlau, akcije thugova dobivaju odjek, posebno u metropoli. Ljudi se ude, boje se pria o barbarskim ubojstvima o kojima priaju tamonju emisari. Thugovi, uhieni i zatvoreni, opisuju svoje aktivnosti. Uredni seljani, zanatlije ili poljoprivrednici okupljaju se u bande nekoliko tjedana na godinu, openito daleko od svojega zaviaja i ine zloine. Njihova se metoda najee sastoji u tome da se predstavljaju kao trgovci ili hodoasnici kako bi se pridruili karavanama. U pogodnom trenutku, oni zadave svoj plijen odostrag uz pomo komada tkanine s pet-
Kali, ena Shive prikazana u stranom obliku i "deraica vremena", boanstvo indijskog panteona koje sije najvie straha (indijska minijatura iz 16. stoljea).
INICIJACIJA MLADOGA THUGA
iniciran. Mladoga ovjeka koji eli ui u sektu treba najprije prihvatiti grupa koja mu zakazuje noni sastanak. Ceremonija poinje vjerskim ienjem nakon ega mu se stavlja nova odjea. Zatim se novaku sveano povjerava roomal i maeta. Naposljetku mu Kalin sveenik daje
A BI NETKO POSTAO THUG, TREBA BITI
komad posveenoga eera, goor i preklinje boicu da prihvati novoga vjernika aljui mu znak. Let ptice, krik ivotinje dovoljni su da oznae njezin pristanak. Mladi thug moe dakle poeti sluiti kao pomonik: on vreba i onesposobljuje rtve sve do dana kad e mu se povjeriti dunost da ih sam ubije...
ljom koji se zove roomal. Vjerni svojem imenu, sluei se lukavstvom i dvolinou varaju svoje rtve kako bi im oteli imovinu u ast boice Kali koju zazivaju u trenutku ubojstva. Uostalom nakon njihovih zloina slijede ceremonije nazvane tuponee, za vrijeme kojih jedu smei eer koji se smatra svetom hranom molei Kali i katkad joj rtvujui
201
Tajna zloinaka drutva
Thugovi, sljedbenici boice Kali
janje. Pria se osim toga da uklanjaju mrtvace divljaki ih unakazujui uz pomo maeta prije nego to ih uredno pokopaju. Thugovi napadaju samo mukarce; tede ene i djecu koje katkad posvajaju. Britance sustavno izbjegavaju u strahu od represija.
Crna legenda?
No ipak je jedan Englez okonao teror thugova. Godine 1828. pukovnik William Sleeman imenovan je upraviteljem podruja Jabalpur u sredinjoj Indiji. Stekao je uvjerenje kako je sekta univer-
zalno rairena u Indiji i odgovorna za sve nestanke o kojima ga izvjeuju iz ove ili one pokrajine. Uspijeva uvjeriti London o opasnostima koje bratstvo predstavlja. Promaknut u "generalnoga direktora zaduenog za represiju thugova", Sleeman se baca na divovski policijski pothvat; slijede uhienja, zatvaranja i priznanja. Smrtne kazne pljute. Britanske vlasti su iznenaene hrabrou thugova koji si u trenutku smrti sami stavljaju ue oko vrata kako bi po svojem obiaju dali na znanje da su se sami zadavili. No u Sleemanovoj akciji jedan za drugim padaju bastioni thu-
gizma, a 1853. ponosno potvruje da je likvidirao kobnu zloinaku sektu. Zato se povjesniari danas pitaju: Nije li Sleeman pod imenom "thugi" namjeravao pokupiti i lanove sekte u pravom smislu i obine umske razbojnike? Vrlo je teko to znati, ali vjerojatno je kako je tajnovitost koja okruuje thugove odgovorna za opinjenost koju jo danas ire.
Proslava u ast boice Kali. Ugled thugova preao je granice na vrhuncu Britanskoga carstva u Indiji (bakrorez iz 19. stoljea).
202
Osveta i zloin kod Ijudi-leoparda

Crna Afrika oduvijek je obilovala tajnim drutvima. Jedno od najpoznatijih, drutvo Ijudi-leoparda, dugo je sijalo strah u Gvinejskom zaljevu sve do bivega Belgijskoga Konga.
RIZOR SE DOGODIO U BELGIJ-
skom Kongu u prosincu 1933. Jedan belgijski teritorijalni upravitelj prolazi kroz selo Kitobi gdje oplakuju nekog pokojnika na nain koji ga je zaintrigirao. Kad je uao u pokojnikovu kuu, ustanovio je da mu je tijelo zarezano brojnim i dubokim ranama od otrih predmeta. Jedva to se ulo za taj sluaj, poeo je golemi val divljih zloina u pokrajini: pronaeni su deseci tijela razderanih i strano iznakaenih tijela. Belgijske kolonijalne vlasti vode anketu u najgorim uvjetima: lokalno stanovnitvo u strahu odbija suraivati bojei se krvavih represija. Ipak nakon mnogo mjeseci napora sumnjivci su uhieni. Krvoprolie je trajalo blizu godinu dana. Policijske snage i uprava otkrivaju potpuno novu nepoznatu Afriku: onu tajnih drutava. Otkriva se da je zloinake radnje poinilo jedno od njih, Wahokohoko ili ljudi-leopardi. Od 1921. policijska izvjea sastavljena nakon misterioznih smrti spominju "domoroce" prema kojima "ove nesree nisu prouzroili leopardi, nego banda ubojica". Godine 1934. valja priznati ono to je oito: jedna mona zloinaka sekta hara pred nosom lokalnih vlasti.
Osveta i inicijacija
Krvoprolia izmeu 1933. i 1934. povezana su sa suparnitvom izmeu dviju populacija: Bapakombea i Wanandea. Prvi su predbacivali drugima da su upali na njihov teritorij. Istraga je isto tako obeala Belgijancima da e doznati vie o ljudima-leopardima. Ovo zloinako drutvo potjee od jedne inicijacijske sekte koja je postojala ne samo kod Bapakombea, nego i velikom broju plemena koja su ivjela izmeu Konga tj.
Zaira na jugoistoku i Gvineje na sjeverozapadu. U klanovima Bapakombea inicijacija se obavljala nekoliko dana nakon obrezivanja mladia. Tijekom te ceremonije sveenici su odreivali one meu njima koji bi mogli postati Eahokohoko. Ti su obavijestili svoje obitelji da moraju otii na dugo putovanje. U stvarnosti sveenici sekte su ih okupili u umi daleko od sela. Ondje su vie mjeseci budui sljedbenici bili podvrgnuti okrutnim postupcima: redovito su ih tukli, morali su trenirati dizati teka
lanovi jednoga plemena u Belgijskome Kongu fotografirani 1908. Najvjetiji meu njima bili su izvritelji osvete ljudi-leoparda.
203
Afrika, nedovoljno poznata zapadnjacima u 20. stoljeu, i dalje je zemlja misterija. Knjige za mlade prenose klieje koji pridonose nerazumijevanju.
debla, trati s njima, skakati s jedne kolibe na drugu izbjegavajui kiu lasa... Nauili su isto tako rukovati svim moguim orujem. Zatim je doao dan kad su trebali dokazati svoju hrabrost hladnokrvnim ubijanjem. Prva rtva im je uvijek bila ena ili dijete. Ako bi uspjeno proli sve kunje, stavljali bi im masku od tuene i arene kore to ih ini slinima zvijerima pa su bili primljeni u drutvo ljudi-leoparda. U trenutku poinjenja zloina navlaili bi masku, oboruavali se eljeznim kandama te su si eljali tijelo ili navlaili leopardovu kou.
LJUDI-KAjMANI
crne Afrike, ljudi-kajmani, bili su posebno nazoni u bivem francuskom carstvu, posebno na Obali Bjelokosti. Poput ljudi-leoparda ubijali su iz osvete. No ta se sekta razlikovala od drugih dodajui obrednu i magijsku dimenziju svakom od svojih zloina. Odjeveni u kostim od koe kajmana, nosei pokrivalo za glavu izraeno od ivotinjske glave, oboruani kandama, njegovi su lanovi ubijali mukarce ili ene da im uzmu organe poput srca, plua, mozga s kojima su vraevi spravljali napitke za koje se smatralo da imaju veliku medicinsku vrijednost. Godine 1945. jedan kongoanski sud je raskrinkao lanove sekte koji su priznali svoje zloine. Osim pripremanja lijekova eljeli su se pomiriti s duhom mrtvaca kako bi postali moniji. No unato priznanjima onih koji su pali u ruke policije, mjesno stanovnitvo ostat e dugo mjereno kako vraevi doista imaju mo da se pretvore u kajmane.
EDNO DRUGO ZLOINAKO DRUTVO
Misteriozna Afrika
U predkolonijalnoj Africi ima mnogo zloinakih tajnih drutava: osim ljudi-leoparda, nalaze se tragovi ljudi-lavova, ljudi-kajmana, ljudi-pantera... Ti su ljudi imali ulogu politikih ili pravosudnih struktura u rukama efova klanova ili vraeva. Sve su razmirice rjeavale njihovim posredovanjem. Tijekom jednog ispitivanja voenog 1934. jedan ovjek-leopard izjavit e belgijskoj policiji da "kada se domorodac svaa s drugim do-
morocem oko zemlje, dat e ubiti brata ili enu svojega protivnika. im se pojavi truplo, brat ili mu rtve dat e ubiti nekoga od svojega neprijatelja. Tako sam ja poslao ovjeka-leoparda (da ubija u suprotnom klanu). Jer, bijele, tako se to dogaa kod nas; i tu pria o Wahokohoku nije zavrena. Ubijat e se jo nakon vaega odlaska." Praksa obredne osvete je potrajala; meutim gubi joj se trag poetkom 50-ih godina prologa stoljea kad Europljani naputaju Afriku koju nee nikada razumjeti.
204
Vojnici i "zmajeve glave" kineskih trijada

Trijade, daleke nasljednice tajnih drutava proteklih stoljea tvore monu mafiju ija se sudbina danas povezuje sa spektakularnim rastom Kine.
A ZATVORENOM MJESTU, SVETITU
Zmaj, carski kineski simbol i zastava velikoga broja istonjakih zloinakih drutava poput trijade Crvenoga zmaja ili Zelenoga zmaja.
hrama, ljudi u kostimima primaju mladoga ovjeka. U dimu tamjana i na svjetlosti svijea odrubi se glava pijetlu ija se krv pomijea s alkoholnim piem. Pristupnik zatim prisee da e biti vjeran "drutvu Houng" koje ga prima. Sveano izgovara dugu prisegu od trideset est lanaka koji ga obvezuju da lanove toga drutva smatra braom, da im pomae u svim prilikama i da ne odaje ni jednu tajnu organizacije. Vie puta naglaava svoju dugu recitaciju mranim upozorenjem: "Neka umrem proboden gomilom bodea izdam li ovu prisegu." Zatim poree prst i ulije nekoliko kapi vlastite krvi u prethodno pripremljen uvarak. Svi nazoni moe svoja usta u kaleu kako bi zapeatili svoje obeanje: novi inicirani je odsad punopravni lan trijade. Taj prizor mogao se dogoditi u Kini u 18. stoljeu. Dogaa se i danas u Hong Kongu. Jer ako drutva koja danas zovemo "trijadama" (San-he-hui) nemaju mnogo s originalnom trijadom, sauvala su obred inicijacije koji je ostao gotovo nedirnut stoljeima. Jedina primjetna promjena je novijeg datuma: Zbog sprjeavanja bolesti ne trai se vie od pristupnika da ulijevaju svoju krv u kale za prisegu.
Drevno drutvo koje je skrenulo s puta

Originalna trijada je drevno tajno drutvo stvoreno protiv mandurijske dinastije Qing potkraj 17. stoljea. Njezini utemeljitelji bili su monasi manastira Shaolin gdje je izumljen i pouavan kung-fu. Domoljubno drutvo namjeravalo je obnoviti staru dinastiju Ming. Da bi to uinilo, stoljeima je podupiralo sve vrste pobuna protiv mandurijskih uzurpatora. Kodirani jezik, znakovi prepoznavanja, praksa tajne i svladavanje borilakih disciplina uinilo je njezine lanove nedodirljivima. No decentralizirana organizacija reda u golemoj zemlji imala je kobne posljedice usitnjavanja drutva. Tako se sredinom 19. stoljea ve biljee ekscesi: neki lanovi raskidajui s prvotnim idealom izvravaju bezrazlona nasilja u slubi samo svojih interesa i na tetu seljakoga stanovnitva. Loe trijade tako su postale bande lopova i ubojica. Ono to se sve vie naziva trijada prua zadnji put pomo ustanku 1911. koji zavrava porazom Qinga i proglaenjem republike. Njihova povijesna uloga tajnoga politikog drutva slabi, ali struktura ostaje. No 1949. komunisti ih zabranjuju. Oni bjee u Narodnu Republiku Kinu kako bi se smjestili na oblinje kineske teritorije: Hong Kong, Makao i Tajvan. Uostalom vlasti tih drava vrlo se esto oslanjaju u vlasti na trijade; to
205
je sluaj u Tajvanu u vrijeme ang Kai-eka koji je i sam bio iniciran. No otada su ta drutva tek blijedi odsjaj svoje slavne prolosti: njihovi postupci i njihovi simboli stavljeni su samo u slubu organiziranog kriminala.
SUN YEE ON, NAJVANIJA BANDA NA SVIJETU
Teret naslijea
Ostaje da stare strukture nastave organizirati veinu trijada. One imaju snagu tradicije ija je uinkovitost poznata. Tako se mafijake skupine dijele u tri razine kako je bilo u starim loama. Na vrhu stoluje poglavar, "zmajeva glava". On daje smjernice svojoj skupini, a da
nije samo najvanija od trijada, nego je sa svojih 50 000 lanova najbrojnija i najrairenija mafijaka skupina na svijetu. Iz svoje baze u Hong Kongu djeluje u cijeloj Aziji, u Sjedinjenim Amerikim Dravama - prisutna je u svim velikim amerikim gradovima - i u Kanadi. Od gospodarskog otvaranja Kine ona ulae milijune dolara u slobodne obalne zone kako bi oprala dio svoje
SUN YEE ON ("NOVA VRLINA I MIR")
zarade za najvei profit Pekinga. Navodno su postojali kontakti izmeu lanova komunistike vlade i voda Sun Yee Ona. Ta trijada je veoma aktivna u filmskoj industriji, posebno pornografiji koja u Kini doivljava pun gospodarski procvat. Osim toga ona je sauvala tradicionalne obrede primitivne trijade dodajui joj neku vladu ogranienu na nekoliko lanova kako bi dobila na uinkovitosti.
U palai Kineske etvrti u New Yorku kum trijade u SAD-u Benny Eng (desno) nazvan "Ujak Seven" sastaje se s tajvanskim diplomatom.
nikad ne sudjeluje izravno u operacijama. Malo ljudi zna njegov pravi identitet. Pod njegovim zapovjednitvom vie je odgovornih koji su zadrali tradicionalna imena dunosnika loe: "Lepeza
od bijeloga papira" bavi se financijama, "Crvena palica" specijalizirana za ratne vjetine zaduena je za potivanje unutarnjega zakona dok je "Slamnata sandala" u neku ruku zaduena za vanjske
poslove grupe. "Gospodar tamjana" ima osjetljivu dunost novaenja novih lanova i uvanja tradicije. Napokon najbrojniji lanovi su "vojnici" koji su izvritelji organizacije. Svakoj funkciji odgovara brojani kd koji inicirani izraava jednostavnom kretnjom: 489 za "zmajevu glavu", 432 za slamnatu sandalu ili 49 za vojnike.
Ljudi i opij
Trijade kao mjeavina starinskog i suvremenog danas nezaobilazni su imbenici neslubenoga gospodarstva u Aziji, dakako, ali i na svim velikim kontinentima. Ta zloinaka inicijacijska drutva prilino su slina talijanskim
U puionici opijuma na sjeverozapadu Tajlanda. U Zlatnom trokutu (Tajland-Birmanija-Laos) trijada kontrolira trgovinu drogom.
mafijama po duhu i funkcioniranju: prakticiraju reket u velikim razmjerima, bave se svodnitvom, trgovinom krivotvorinama. Osim toga postala su strunjaci u nekim aktivnostima - danas je jedna od najunosnijih trgovina ljudima povezana sa snanim iseljavanjem Kineza koji trae bolje ivotne uvjete. Lieni svega, primorani su predati se mreama krijumara koje kontroliraju trijade. Daju fantastine svote tim krijumarima i plaaju ih esto radei godinama u tajnim radionicama smjetenim u njihovim zemljama domainima. Trijade isto tako imaju veliku ulogu u prometu opojnim drogama koje dolaze iz Zlatnoga trokuta. Ta regija smjetena u Laosu, Tajlandu i Birmaniji proizvodi svake godine pola svjetske koliine opijuma i njegovih derivata, uglavnom heroina. Trijade nezadovoljne to nadziru tu trgovinu smru, danas se zanimaju za trgovinu
kokainom i amfetaminima, proizvodima koji se uvelike troe na oblinjem japanskom tritu.
Svjetska dijaspora
Sve te aktivnosti danas se vode na planetarnoj razini jer trijade se koriste kineskom dijasporom koja je sa ezdeset milijuna ljudi najbrojnijja na svijetu. Od tog broja etvrt milijuna ljudi su lanovi trijada. Ukorijenjene posebno u Aziji, one ondje organiziraju bazu svih vrsta krijumarskih poslova. Njihovi sjevernoameriki i europski kolege smjeteni u kineskim etvrtima (tzv. chinatowns) uspostavljaju lokalne veze za te aktivnosti u sklopu tongova. Te javne organizacije su svojevrsne zajednice za pomo namijenjene prihvatu pridolica i olakavanju njihova smjetaja: katkad znaju raspolagati i znatnim novanim sredstvima. Neke slue kao pokrie cen-
PRISEGA TRIJADE
ung trebam postupati s roditeljima) braom i enama moje brae kao lanovima vlastite obitelji. Neka me munja pogodi pet puta ako prekrim tu prisegu. (...) 4, Prepoznat u svakoga od svoje brae Houng kad budu pokazivali znakove prepoznavanja. (...) 5. Neu odavati tajne obitelji Houng ak ni roditeljima ni prirodnoj brai ili eni. Nikada neu odavati tajne za novac. (...) 22. Ako saznam da vlada trai jednog od moje brae koji je stigao iz neke druge
NAKON TO UEM U DRUTVO HO-
provincije ili prekomorske zemlje, moram ga odmah obavijestiti kako bi mogao pobjei. (...) 29. Ne smijem otkriti nijednu od adresa gdje moja braa uvaju svoja bogatstva pa ak ni gajiti zle misli u vezi s tom adresom. (...) 35. Kad govorim nelanovima, moram paziti da nikad ne upotrebljavam formule koje kolaju u drutvu te da ne otkrivam njegove tajne jer bi iz toga mogle proizai nevolje. Neka umrem proboden gomilom bodea izdam li ovu prisegu.
Prema T. Cetinu, Mafias du Monde, Pariz, PUF, 2004.
Policija uhiuje lanove trijade 2004. Prizor koji slabo prikriva isprepletenost kineskih vlasti i tajnih drutava.
trima za pranje novca. Njihovi uredi imaju sjedita u velikim gradskim aglomeracijama u Europi. Kineski ideogrami najbolja su zatita od istraga policije koja mora angairati dvojezine strunjake kako bi ula u trag kineskim mafijakim kanalima.
Korisna drutva?
No ne treba se zavaravati izrazom "kineska mafija". Trijade su neovisne jedne od drugih i ne pokriva ih ni jedna organizacija kao to je sluaj s amerikom
Cosom Nostrom. Poetkom 21. stoljea bilo je poznato est velikih kineskih trijada: Sun Yee On, Savez Wo, 14 K, Banda etiriju mora, Ujedinjeni bambus i Veliki krug. Osim ove posljednje sve su smjetene na rubovima NR Kine, uglavnom u Hong Kongu. Pripajanje grada-drave NR Kini 1997. izazvalo je kod mafijakih efova odreene strahove koje je ubrzo smirila komunistika vlast. Kineska vlast naime iskazuje iznenaujuu popustljivost prema trijadama jer je brzo shvatila da moe izvui profit iz tih bogatih grupa koje
velik dio svojega prljavog novca ulau u Kinu. Tako je ministar kineske javne sigurnosti, Tao Siju, objavio 1995. kako "nisu svi lanovi trijada gangsteri. Ako su dobri domoljubi, ako osiguravaju napredak Hong Konga, moramo ih potovati". ak je istaknuo kako je "kineska vlada sretna to se ujedinila s njima". U tim okolnostima shvatljivo je da se NR Kina ne eli boriti protiv opasnosti od tih iznimno monih drutava.
208
Sjena mafije
"Hobotnica", "asno drutvo" ili "Cosa Nostra" nazivi su koji oznaavaju najpoznatije zloinako drutvo koje je danas globalno razgranano.
SVIBNJU 1992. EKSPLOZIVNO PU-
njenje skriveno u kanalizaciji ispod autoceste, to vodi do zrane luke u Palermu, eksplodiralo je pri prolasku nekog vozila. U njemu je bio sudac Falcone, istaknuta linost u borbi protiv mafije u pratnji ene i tjelesnih uvara. Svi su poginuli na mjestu. Ovaj tragini dogaaj je vrhunac jednog od najvanijih procesa u talijanskoj povijesti. Jer prvi je put neki "kum", Tommaso Buscetta, prekrio zakon utnje nakon to je njegova obitelj bila desetkovana prilikom nekog obrauna. Buscettina priznanja e omoguiti policiji da ostvari raciju bez presedana u redovima mafije i da izvede desetke uhienja. Kad je proces zapoeo 1986., sueno je 475 osoba. Kako bi se osigurali uvjeti maksimalne sigurnosti, drava je morala preurediti sud u Palermu pretvorivi ga u divovski bunker pod zatitom dvije tisue karabinjera. Svjedoci, pokajnici, osoblje predmet su stalnoga nadzora. Sasluanjima predsjedava nepotkupljiv sudac Giovanni Falcone. Napokon na kraju maratonskoga procesa padaju teke zatvorske kazne. Mislilo se da je mafija obezglavljena... sve do Falconeova ubojstva.
Mafija, "protudrutvo"
"asno drutvo", kako je dugo samo sebe nazivalo, nije uvijek bilo internacionala zloina. Mafija je nastala u kontekstu talijanskoga ujedinjenja kada je 1860. pad Burbonaca koji su stoljeima vladali otokom dao Sicilijancima nadu u bolje dane. Ali brzo e se razoarati s obzirom na mjere nove talijanske vlade koja alje dunosnike sa sjevera na otok i poveava porezni namet. Kad je izglasan zakon o vojnoj obvezi, velik broj mukaraca odlazi u ilegalu. Nastaje ope nezadovoljstvo, broj razbojstava raste a sredinja vlast je uskoro onesposobljena. Talijanski zastupnik Crispi potvruje kako "sicilijansko stanovnitvo mrzi talijansku vladu". U tom
23. svibnja 1992. olupina vozila antiteroristikoga suca Giovannija Falconea kojem mafija - koja eli podsjetiti na svoju nemo - nije dala nikakvu ansu.
gotovo anarhinom okruju organizira se slubena protuvlast. Temeljena na mjesnim klanovima, mreama sastav-
209
Sjena mafije
ljenim posebno od mjesnih uglednika tvore malo-pomalo "paralelni sustav vlasti" koji postaje jedini jamac drutvenoga poretka. Te mree s jedne strane kanaliziraju nasilja pljakaa, s druge favoriziraju izbor kandidata sjevera koji su im skloni. Ubrzo te skupine kod
stanovnitva primjenjuju reket, naplaujui mu zatitu. Ubrzo nadziru odreenu trgovinu poput prodaje sladoleda ili verc kave, a one koji im se pokuavaju suprotstaviti nemilosrdno ubijaju poput gradonaelnika Palerma 1893. Roena je mafija.
"asni ljudi"
Samo podrijetlo rijei ostaje zagonetno. Treba li u njoj gledati staru toskansku rije koja znai "bijeda"? Ili arapsko naslijee? "Mafia" navodno potjee od rijei mahys, to znai tititi ili od rijei mhfal to znai skup. Ma to znaio taj pojam, on potkraj 19. stoljea ulazi u uporabu na Siciliji nadmeui se s pojmom "asnoga drutva". asno zato to je ljudima koji ga tvore zajedniko da ga dijele i strogo primjenjuju kodeks asti nazvan omert koja se uprizoruje u
pravu inicijaciju kakva je na snazi jo i danas. Onaj koji eli ui u drutvo obino ima pokrovitelja. Tijekom ceremonije kandidat je sapet; vrh srednjega prsta mu se probode iglom, a krv prolije po slici sveca koja se odmah spali. Nakon toga treba sveano izgovoriti prisegu: "Priseem da u biti odan svojoj brai, da ih nikada neu izdati, da u im uvijek priskoiti u pomo. Ako prekrim rije, neka budem spaljen i pretvoren u pepeo poput slike ovoga sveca." Na kraju uzvikuje tri vrline mafijakoga brata: "ast, zadaa i hrabrost." Prisezi izgovorenoj na dan inicijacije pridruuje se odreen broj tradicionalnih vrijednosti: potovanje hijerarhije, tajne o aktivnostima grupe, kult mukosti, nasilja... Ako neki od mukaraca izda organizaciju, sudi mu se i obino osuuje na smrt. Kamen stavljen u usta mrtvaca znai da se radilo o douniku.
Proces pod strogim policijskim nadzorom 1993. u Rimu: kum Salvatore "Toto" Riina suoen je
s najslavnijim pokajnikom Tommasom Buscettom.
Sjena mafije
Kumovi
Model mafijake skupine ostaje obitelj po uzoru na odnos izmeu kuma i kumeta. Dvadesetak mukaraca tvore coscu (kliku) na elu koje se nalazi capo, ef. Mafijake bande su se okupljale poetkom 20. stoljea sve dok nisu postale piramidalne organizacije kojim je upravljao capo di tutti capi. Kako bi uao u redove organizacije, mladi mafioso mora najprije dokazati da je pravi "astan mukarac". Mora obavljati odreene niske poslove, od prikupljanja novca od reketa do zloina. Zatim, ako se dokazao kao ovjek od povjerenja i preivio godine slube, moe se penjati u hijerarhiji. Pred capom vodi uredan ivot, astan i tek rijetko sudjeluje u protuzakonitim radnjama. Najvei sicilijanski kumovi 20. stoljea doimali su se poput stare asne i jednostavne gospode. To je bio sluaj s
don Calogerom Vizzinijem kojeg su smatrali mirnim umirovljenikom. esto loe obrijan, glumei krajnju jednostavnost i ednost branina vladao je sicilijanskom mafijom eljeznom rukom sve do svoje smrti 1954.
Izmeu dva rata

Do Prvoga svjetskog rata sicilijanska mafija uva svoj tradicionalni izgled prije nego to je estoko suparnitvo suprotstavilo staru gardu novom narataju koji je bio pohlepniji i agresivniji, a iji se dio iselio u Sjedinjene Amerike Drave. Ta situacija objanjava zato je Mussolini pokuao iskorijeniti mafiju, nakon to ju je iskoristio protiv komunista. Duce objanjava kako eli "oduzeti toj udruzi lopova svaku poeziju i dra", a da bi to uinio imenuje 1924. prefekta Cesarea Morija. U nekoliko godina "eljezni prefekt" u agresivnim akcijama na granici legalnosti udara na "asno drutvo". No dok se sprema ulo-
viti njegove efove, sukobljuje se s Duceom koji titi neke pokajnike koji su se distancirali i obratili na faizam. Mori je smijenjen 1929., ali mafija je izgubila mnogo. Paradoksalno je to ie Drugi svjetski rat ponovno uspostavio organizaciju. Amerikancima treba sigurno uporite na otoku kako bi im uspjelo iskrcavanje na Siciliji u srpnju 1943. Uspostavljeni su tajni kontakti s odreenim italoamerikim kumovima iz tog miljea, posebno s Luckyjem Lucianom koji je tada bio u zatvoru u Sjedinjenim Amerikim Dravama. On pregovara o oslobaanju na kraju rata kao protuuslugu za svoju pomo da se uspostave bive mafijake mree. Mafija e znati iskoristiti tu situaciju do te mjere da su tri etvrtine sicilijanskih gradonaelnika koje su imenovali Amerikanci bili mafiosi... U tom trenutku javljaju se i druge mafije i razvijaju se jednako na jugu Italije koja je, ini se, osuena na fatalnost organiziranog zloina.
LUCKY LUCIANO
vatore Luciana, roen je na Siciliji 1897. u okolici Palerma. Njegovi roditelji emigrirali su u Sjedinjene Amerike Drave prije Prvoga svjetskog rata pa mladi Salvatore poinje u New Yorku ivot lupea koji ga odvodi ravno u zatvor. Ondje sklapa trajna prijateljstva s drugim talijanskim gangsterima. Izaavi iz zatvora udruuje se s nekima od njih i , stvara bandu. Tijekom obrauna sa
UCKY LUCIANO, PRAVIM IMENOM SAL-
suparnikom bandom dospijeva u zatvor gdje je muen, no na udesan nain izmie svojim muiteljima. Iz te zgode dobiva nadimak "Lucky", sretnik. Njegove aktivnosti napreduju tijekom prohibicije i on postaje jednim od opasnih kumova amerike mafije. No osuen je tek 1936. i to za svodnitvo. Svoj spas zahvaljuje Drugom svjetskom ratu. Amerike vlasti predlau da ga oslobode ako im putem mafijakih mrea pomogne pripremiti savezniko iskrcavanje na Siciliji. Sutradan nakon sukoba osloboen je i emigrira na Siciliju gdje potpuno nekanjeno nastavlja upravljati svjetskim kriminalnim miljeom. Umire u Rimu 1962.
Salvatore Luciano, nazvan Lucky Luciano, "Srekovi", jedan od najokrutnijih kumova mafije nad kojom e kao gospodar vladati desetljeima.
Sjena mafije
Napuljska Camorra
Iako je Sicilija iznjedrila najmoniju i najpoznatiju mafiju u Italiji, i u drugim se regijama razvijaju drutva bliska po funkcioniranju i akcijama. To je sluaj na jugu poluotoka s napuljskom Camorrom. Ta se mafija osjetno razlikuje od svoje sicilijanske roakinje po tome sto je stasala u urbanoj sredini i nema
piramidalnu organizaciju. Vie od 80 klanova dijele si grad i predgraa koji se prema svojim interesima povezuju ili suprotstavljaju to redovito izaziva krvave obraune. Zakon utnje titi klanove to vie to je potrebna njihova potpora ako se eli otvoriti kakav duan, nai smjetaj ili jednostavno zatiti vozilo od krae. Camorra, kao i u prolosti, ima ulogu paralelne vlasti. Dobar dio
prihoda ostvaruje od verca cigaretama - koji se u Napulju odnosi na dvije treine prodanih cigareta - i od sveprisutnoga reketa - koji navodno pogaa polovicu trgovine i sva graevinska Krvavi obraun u Aciastellu blizu Katanije na Siciliji. Pet zloinaca likvidirali su mafijai (bakrorez iz 1895.).
USTROJ COSE NOSTRE

od poetaka njezin strogo hijerarhijski karakter. Klan ili obitelj temeljna je jedinica. U bazi kojom upravljaju efovi ekipe nalaze se vojnici, mladi inicirani odreeni za najopasnije i najagresivnije zadatke. Svi se moraju pokoravati efu klana, capu; on je okruen s vie zamjenika i savjetnika koji tvore njegovu blisku okolinu. Svaki capo mora priznati vlast nekog efa okruga, a on sam ovisi o pokrajinskoj komisiji. I na posljetku na vrhu se nalazi kupola. Tradicionalno njome upravlja capo podrijetlom iz mitskoga sela Corleonea. Ta stalna instancija utvruje velike orijentacije "asnoga drutva" ostavljajui iroku autonomiju svakomu klanu. Ona je takoer zaduena da rjeava sporove kojih ne nedostaje medu razliitim sicilijanskim obiteljima. Unato uhienju 1993. jednoga od svojih povijesnih efova, Salvatoerea Riine, nazvanoga U Curtu ("patuljak"), kupola je, iako oslabljena, preivjela. Njezin sadanji upravitelj iz Corleonea navodno se zove Bernardo Provenzano. Policija mu ne poznaje lice, ali sumnjii ga da mirno boravi na Siciliji odakle upravlja globalnim aktivnostima Cose Nostre.
NAGA SICILIJANSKE MAFIJE BILA JE
Kalabrijska N'drangheta
U Kalabriji vlada druga mafija: N'drangheta ije ime potjee od grke rijei andranghetos, to znai "hrabar i prepreden ovjek". N'drangheta je nastala u Cosi Nostri kojoj je bliska kao reakcija na ujedinjenje Italije. Sastavljena je od krajnje zatvorenih klanova koja prakticiraju endogamiju i rasporeena je po regiji tako da nita ili gotovo nita ne procuri o njezinim aktivnostima. Osim toga indirektno tako dobro nadzire teritorij putem opina da joj ni jedna etatistika politika nije stala na kraj. Veoma dugo njezina apsolutno decentralizirana organizacija poticala je borbe klanova; Kalabrija je uostalom talijanska regija koja biljei najviu stopa ubojstava. No pod utjecajem Cose Nostre N'drangheta se danas poinje ustrojavati kako bi okonala te unutarnje svae koje je oslabljuju. Njezina najzanimljivija osobitost je njezin ezoterizam koji moda potjee od grkih misterija iz antike. Da bi se postao lan, treba najprije poiniti hladnokrvno
Selo Corleone na Siciliji, mitska kolijevka mafije. Otuda je Cosa Nostra isplela svoju mreu do najveih amerikih aglomeracija.
ubojstvo. Tada se kandidat ukljuuje prema inicijacijskoj shemi koja drutvo poistovjeuje sa stablom: njegove granice su novaci, njegove grane potvreni lanovi. Deblo je srce i sredite moi. Listovi oznaavaju izdajice koji kad-tad padnu. U nekoliko desetljea N'drangheta je prela put od reketa trgovaca voem i povrem do verca cigaretama pa trgovine drogom u vezi s proizvoaima iz oblinje Albanije. Isto tako je postala poznata po otmicama i iznudama, kao to je bio sluaj sa sinom amerikoga magnata Paula Gettyja.
poduzea. Njezino iskustvo u vercu duhana omoguilo joj je da lako prijee na trgovinu drogom 70-ih godina prologa stoljea. Ona odsad izvlai glavninu sredstava iz te unosne trgovine koja se organizira u Latinskoj Americi, uglavnom u Kolumbiji i Boliviji.
Svjetska hobotnica
Poslije rata talijanska mafija je stasala pod dubokim utjecajem svoje amerike roakinje. Bila je mnogo agresivnija, kako su to svjedoili brojni atentati izvreni protiv predstavnika talijanskoga
213
Sjena mafije
MLADE MAFIJE
nizacija odavno udomaenih na jugu Italije mlada mafija javlja se jo i danas. To je sluaj u Pugliji gdje danas hara vie mafijakih skupina nastalih tijekom posljednjih trideset godina. Najvanija medu njima je Sacra Corona Unit koja je stvorena oko 1980. u zatvorskom miljeu. Ta nova mafija mistinog inicijacijskog obreda uspjela je preoblikovati lokalni i
SIM VELIKIH TRADICIONALNIH ORGA-
stari banditizam u hijerarhijsku zloinaku mreu s viestrukim aktivnostima. Znala je izvui koristi iz svojega zemljopisnoga poloaja blizu obala bive Jugoslavije. Preko nje sada prelaze cigarete, ali i ilegalni useljenici koji bjee s Balkana opustoenoga ratnim godinama. Osim toga kosovska ili albanska mafija opskrbljuju je drogom i orujem koji se alju u cijelu Europu, posebno preko Belgije.
udomaila u Kanadi dok je Camorra prisutna na sjeveru i jugu kontinenta. Europa je oito povlateno podruje akcija, a jug Francuske je posebno bio pogoen 70-ih godina prologa stoljea kada je Francuska veza iz Marseillea proizvela talijansku junakinju za ameriko trite. Otada cijela Europa trpi napade talijanskih mafijakih organizacija. Njihova pretvorba je poprimila takve razmjere da se talijanski suci od sada suoavaju s neim to oni sami nazivaju "supermafija".
pravosua nakon 1970. Osim toga njezina se aktivnost proirila: pekulacije nekretninama, trgovina drogama, reket velikih razmjera i burzovne operacije postali su novi izvori zarade "asnoga drutva" iji bi prihod mogao danas dosei - broj bez premca u svijetu - oko 15% talijanskoga nacionalnog bruto proizvoda. Istodobno je uspostavila neprirodne veze s kranskim demokratima tako da je 1992. Giulio Andreotti, sedam puta predsjednik vlade, nezaobilazna linost talijanskoga politikog ivota, vie desetljea bio pozivan pred sud u procesu koji je elio pokazati njegove veze s organizacijom. Iako je napokon bio proglaen nevinim 2003., ta je afera nedvojbeno naruila sliku talijanskoga politikog svijeta u javnom mnijenju. ini se da brojne afere koje se odnose na sadanjega predsjednika vlade pokazuju da su se veze izmeu politike moi i mafije odrale. Iako u tekim uvjetima, borba se nastavlja. S jedne strane mafijake skupine u kojima su pobrkane sve tendencije cjepkaju sve vie svoje aktivnosti kako bi bile manje uoljive. S druge strane hobotnica je poprimila globalne razmjere. Sjedinjene Amerike Drave postale su povlateno trite: Cosa Nostra ondje ve dugo odrava veze sa svojim amerikim ogrankom, N'drangheta se posebno
verc cigaretama oglaava se usred bijela dana na napuljskim ulicama gdje Camorra vodi paralelnu trgovinu od koje ivi dio stanovnitva.
Svemo Cose Nostre

Cosa Nostra, u poetku obian ogranak sicilijanske mafije postala je prava internacionala zloina. Od "zlatnih godina" prohibicije ona utjelovljuje mrano lice Amerike.
ODINE 1947. UMIRE POTPUNO ZA-
boravljen Alphonso Capone, zvan Al Capone. No 20 godina prije toga bio je neupitni i
opasni ef ikake mafije. Zvali su ga Scarface, lice s oiljkom, zbog brazgotine na licu. Roen je 1899. Godine 1918. kao veoma mlad pridruuje se bandi jednog od svojih prijatelja, Johna Torrija kojemu postaje desna ruka. Godinu dana poslije zakon zabranjuje svu proizvodnju i uvoz alkohola na ameriki teritorij. Poinje prohibicija, a s njom i bogatstvo dvojice mukaraca koji organiziraju iroku trgovinu u smjeru Chicaga. Otvaraju ilegalne barove i dovoze iz susjedne Kanade dragocjenu tvar zahvaljujui posredovanju krijumara. Beskrupulozno uklanjaju suparnike bande i vladaju kao gospodari glavnim gradom Velikih jezera. Dok Torrio postaje ikaki kum ili boss, Capote je odgovoran za opskrbu alkoholom cijele zemlje. Ali
1925. Torrio je teko ranjen i Capone ga zamjenjuje. Posebno je postao poznat po krvavim djelima meu kojima je "krvoprolie na Valentinovo" 14. veljae 1929., kada su sedmorica ljudi iz suparnike bande divljaki likvidirani. No Capone pada 1931... zbog utaje poreza. Provest e osam godina u zatvoru prije nego to umre, oslabljen uoi rata. Pod njegovim je utjecajem italoamerika mafija postala ubilaka "hobotnica" od koje se strepi jo i danas.
Od Mano nere do Cose Nostre

Podrijetlo Cose Nostre see od poetka 20. stoljea kada se blizu dva milijuna Sicilijanaca tjerana siromatvom iseljavaju u SAD. esto loe primani, pristigli pre-
Petnaest godina "Al" Capone bit e gospodar ikakoga podzemlja. Najslavniji od mafiosa, fotografiran ovdje 1932. nakon to je osuen zbog utaje poreza.
PET OBITELJI
su osnovale Komisiju 1931. pet su potjecale iz New Yorka. Nakon osamdeset godina one su jo ondje. Rauna se da okupljaju oko 700 lanova kojima valja pribrojiti vie tisua partnera. Obitelj Gambino iji je kum Arnold Squitieri od 2002. djeluje posebno u graevinarstvu, narkobiznisu i pornografiji. Genovska obitelj pod vlau Vincentea Gigantea, trenutano u zatvoru osuen na doivotnu kaznu, od 1997. ostaje ipak >>>
EU DVADESET I PET OBITELJI KOJE
kasno za zlatnu groznicu, skloni su ponovno uspostavljati mree zatite talijanske mafije. Sicilijansko-amerika organizacija nazvana Mano nera ("Crna ruka") ucjenjuje talijanske trgovce i vlasnike duana te nadzire trgovinu voem i uljem. Posebno aktivna u New Yorku, Chicagu, ali i New Orleansu opasnija je od svoje talijanske sestre. Njezine se aktivnosti brzo usmjeravaju prema unosnijim podrujima kao to su trgovina alkoholom, drogom i prostitucija. No stara pravila asti koja vladaju na Siciliji jo vrijede. Meutim prohibicija mijenja duh organizacije. S krvavim obraunima meu suparnikim klanovima tradicionalne vrijednosti ustupaju mjesto borbama za prevlast. Mano nera postaje dakle mafija novoga tipa: Cosa Nostra.
Zemlja sustavno eksploatirana

Italoamerika mafija slina je pravom sindikatu zloina, koji je nakon pada Caponea organizirano novi jak ovjek iz kriminalnog miljea: Lucky Luciano. On vodi snaan rat protiv stare generacije mafijaa kako bi se dokopao vlasti. Pobijedivi 1931. utemeljuje "Komisiju" sastavljenu od 24 klana ili "obitelji" rasipane po svim velikim amerikim metropolama medu kojima su New York, Chicago, Los Angeles, ali i Cleveland,
Pivske bave su se unitavale tijekom prohibicije. Zakon izglasan 22. srpnja 1919., koji je zabranjivao prodaju alkohola, potiui unosnu ilegalnu trgovinu najavljuje zlatno doba podzemlja.
1957. i parlamentarnu istragu da tajna organizacija bude razotkrivena. Do tada su ak i efovi CIA-e odbijali vjerovati u postojanje ilegalnog zloinakog drutva ustrojenog na razini zemlje.
NEW YORKA
aktivna u trgovini drogom, lukim poslovima, graditeljstvu... Pod vodstvom Josepha Massina obitelj Bonanno se infiltrirala u sindikate te prakticira reket i trgovinu drogama. Obitelj Lucchese bliska Bonannovima u svojim aktivnostima pod kapom je Louisa Daidonea, utamnienog od 2001. S obitelji Colombo upravlja Jol "Joe Waverly" Cacace. Danas iskljuen iz Komisije, do nove zapovijedi, ima nadzor nad kockarnicama, graditeljstvom, alkoholom, prostitucijom.
New Orleans, Philadelphia... Komisija nije nalik upravi nego svojevrsnom sudu zaduenom da u sluaju sukoba interesa presudi izmeu obitelji. Zato mora ograniiti zemljopisno podruje aktivnosti obitelji. Pitanje je posebno teko u New Yorku gdje paralelno postoji pet klanova. Ona isto tako predstavlja mafiju u inozemstvu kad se radi o tome da treba pregovarati o savezima ili trgovini sa stranim mafijama. U doba Luciana veze izmeu Cose Nostre i njezine sicilijanske roakinje veoma su uske; esto se radi o obiteljskim vezama. Svaka od obitelji usmjerena je prema bossu ili padroneu kojem pomau pukovnici: to su inicirani, "ljudi asti" kojima gravitira velik broj naoruanih plaenika. Iako je njezin utjecaj golem, trebat e priekati
Velik posao
U istom tom razdoblju organizacija s mnogo krakova proiruje svoje djelatnosti. Kad je prohibicija 1933. ukinuta, italoamerika mafija ponovno se usredotouje na tradicionalna manje slavna podruja: reket - u trgovini, graevinarstvu, ali i u sindikatima - kocku i prostituciju. Ovomu se pridruuju i druga isto tako isplativa podruja. To je posebno sluaj s trgovinom drogom koja poinje poslije Drugoga svjetskog rata. Vlast nad lukama i dokovima vaan je element te trgovine. Preuzimanje kontrole nad kockarnicama omoguilo je pranje fantastinih svota novca koje se oslobaaju svake godine. Zato Las Vegas, kockarski raj, uiva status
216
MAFIJA I VELIKI EKRAN

zemlje Josefa von Sternberga, a zatim 1930. Mali Cezar Mervyna LeRoya s Douglasom Fairbanksom, ali Howard Hawks sa svojim Licem s oiljkom (1932.) nedvojbeno je prvi na filmu iskoristio priliku koja je uvijek isplativa za Hollywood. Brian de Palma s Licem s oiljkom (1983.), zatim Nedodirljiva (1987.), Sergio Leone s Bilo jednom u Americi (1984.), Martin Scorsese s Dobrim momcima (1990.) i Casinom (1996.), i ne zaboravimo trilogiju Kum Francisa Forda Coppole (1972., 1974., 1990.): svatko od njih na svoj nain evocira sagu o Cosi Nostri gdje Al Capone ima dakako glavnu ulogu koju redom glume Marlon Brando, Al Pacino, Robert de Niro. Ako treba voditi rauna o legendi i istini u neemu to nikad nije nita drugo nego fikcija, neupitan uspjeh teme je isto tako uspjeh mita. Mita o zloinakom drutvu koje je jednako uznemirujue kao i mono, ali openitije sam mit o cijeloj naciji. Mafija se nametnula na velikom ekranu jer ona je slika i prilika zemlje gdje su nasilje i financijski uspjeh useljenika odlunih da "uspiju" sastavnice, uvjereni su u Americi. Cosa Nostra u kinematografiji utjelovljuje "mranu stranu" amerikoga sna kao to je western utjelovio epsku stranu.
ODINE 1927. SNIMLJEN JE FILM POD-
Crna legenda Bijele kue

glumci bili povezani s Cosom Nostrom: Clark Gable, Howard Hawks, Marilyn Monroe, Ronald Reagan... Tijekom godina mafijake aktivnosti postale su biznis koji je 90-ih godina prologa stoljea po procjenama stvorio desetke milijarda dolara godinje profita. Kako bi upravljala tim novcem, mafija se opremila velikom financijskom organizacijom. Od sada za nju rade raunovoe, odvjetnici, brokeri, osobe bliske obiteljima ili potkupljeni. Nedvojbeno je da ameriki zloinaki milje ne bi nikada stekao takvu mo da si nije vrlo rano znao pribaviti partnere u politikim sferama. Kao i u Italiji znao je iskoristiti gospodarsku stagnaciju da postane nuan, a kriza 30-ih godina omoguila mu je da kao financijski imbenik izbije u prvi plan. Novana pomo, koja se velikoduno troila za protuusluge, bila je snaan argument za policajca ili dravnoga dunosnika skromnih prihoda... ini se da prvo partnerstvo izmeu mafije i politike
Marlon Brando je Kum u filmu Francisa Forda Coppole (1972.) koji nakon mnogo drugih redatelja uprizoruje crnu legendu o amerikom snu.
"otvorenoga grada". Svaka obitelj moe se tu naseliti radi svojih poslova. Mamac dobitka objanjava isto tako da se amerika mafija zainteresirala izbliza za Hollywood reketirajui glumce i producente. Javno je poznato kako su neki
217
Svemo Cose Nostre
potjee iz 20. stoljea iz Kansas Cityja gdje gradonaelnik Tom Pendergast uspostavlja povlatene veze sa efovima mjesne mafije. Tijekom prohibicije grad se obogatio zahvaljujui ilegalnoj trgovini alkoholom kojoj je pogodovao ak i sam gradonaelnik. Nekoliko godina poslije Pendergast lansira politiku karijeru Harryja Trumana, kojega e podravati do njegove smrti 1945. iako je 1939. bio u zatvoru zbog prijevara. Takvih primjera ima sijaset. Tako je Joseph Kennedy, otac obitelji bio blizak prijatelj dvojice slavnih kumova, Sama Giancane iz Chicaga i Franka Costella iz New Yorka. Danas se ini da je utvreno kako se otac Kennedy sluio tim vezama kako bi financirao kampanje svojega
sina i omoguio mu da bude izabran za predsjednika. Je li J. F. K. prihvatio tu praksu? Misterij jo lebdi. U svakom sluaju sumnjii se mafiju da je naruilo njegovo umorstvo i umorstvo njegove ljubavnice Marilyn Monroe. I posljednji su ameriki predsjednici od Ronalda Reagana do Billa Clintona, u svojoj okolini imali jednoga lana neke od obitelji.
Cosa Nostra plete mreu... na internetu

Od reketa do trgovine drogom preko trita alkoholom tijekom prohibicije mafija se znala prilagoditi svim razdobljima. Ona i u 21. stoljeu dokazuje tu zaudnu elastinost. Tako se uka kako je znala izvui profit iz 11. rujna bavei se preprodajom stotina tona metala iz Twin Towersa. Na sasvim drugom podruju iroka policijska istraga pokrenuta 2001. utvrdila je da se Cosa Nostra znala savreno infiltrirati u svijet burze
Krvoprolie na Valentinovo, 14. veljae 1929.: sedam lanova irske bande Georgea "Bugsa" Morana hladno su ubijeni po nalogu Al Caponea.
kako bi ostvarila unosne poslove. Ona je oito od 1950. nazona u financijskom podruju putem bankarskih grupa ili osiguranja, ali za burzovne operacije potrebne su nove strategije koje su mafijai brzo poeli osmiljavati: stvaranje fiktivnih drutava navodno je u punom zamahu, uvoenje na burzu uz potporu korumpiranih brokera, zatim preprodaja kad dionice dosegnu najviu vrijednost. Godine 1977. takav je posao otetio milijune malih dioniara. Na posljetku postoji podruje na kojem mafija danas i te kako prosperira: pornografija. Ona ne financira samo brojne filmove, nego i industriju seksa koja od nje ovisi, posebno putem Interneta. U SAD-u se smatra da je nemogue raditi na tom podruju, a da se nema vie-manje veze sa svijetom Cose Nostre. Taj ulazak u industriju seksa i interneta omoguuje mafiji da ima jednu nogu u svijetu vrhunske tehnologije koja ce iznjedriti bogatstvo budunosti.
U Panami ljudi iz kriminalnog miljea

Od "razbojnika" s kraja 19. stoljea do kumova Francuske veze, francuski kriminalni milje biljeio je trenutke slave. Izmeu Marseillea i Pigallea "milje" je svijet noi sa svojim kodeksima, svojim obredima, svojim jezikom.
PROLJEE 1902. AFERA "ZLATNE
kacige" glavna je tema i izvlai profit iz utih novina. U Parizu usred Bellevillea Leca 1 Manda svaaju se oko naklonosti svadljivice i provokantice Amlie Hlie, za javnost "Zlatne kacige". Ljepotica bujne kose poeljane poput psa je Mandina prodavaica ljubavi, njegova "ljubavnica" i njegov izvor prihoda. On je neustraivi "kralj apaa": u svojoj bilanci biljei ve nekoliko uboda noem. Leca, Korzikanac, svodnik i ef bande u ulici Popincourt otima mu Amlie. Svae zaljubljenih prelaze u rat bandi: bande se meusobno napadaju na starim parikim bedemima ili usred Pariza sve dok pravosue nije poslalo glavne protagoniste na robiju u Gvajanu. To je moda liubavna pria, vjerojatno financijska afera, nedvojbeno afera asti. Sve se to rjeava izmeu ljudi i izmeu vie-manje organiziranih bandi: "Costauds de Belleville", "Saute-aux-pattes de la Glacire", Chevaliers du Sac" ili "Monte-en-l'air des Batignolles". To su u Parizu "apai", u Marseilleu "nosai", u Lyonu "klokani". Svi se prepoznaju po odreenom nainu ivota: odbijanje plaenoga rada, smisao za duhan, djevojke, apsint i plesove. Nose kaket, kratku jaknu, iroke hlae i visoke izme sa zlatnom pucadi. Oni se prepoznaju, razmjenjuju signale i ive, kako je rekao ve Franois Vidocq na poetku 19. stoljea, prema "zakonima koji nisu
Belle poque je razdoblje "apaa" koji zavode teror po parikim ulicama (crte obavljen u Petit Journalu 1908.).
219
ATROVAKI ILI GOVOR MUKARACA

Nedvojbeno ona u potpunosti ima u sebi mitologije i pitoresknosti vezanih uz milje koji je, ini se, izbjegao osudi pravde naavi utoite u knjievnosti. Ako ovaj sumnjivi i agresivni svijet bez imalo skrupula jo danas obiljeava kolektivno sjecanje romantinom nostalgijom, on to zahvaljuje posebnom govoru, atrovakom koji mu je prethodio nekoliko stoljea. ira javnost ponovno ga je otkrila 1953. publikacijom Ne dirajte sivi novac! Alberta Simonina, ali opjevao ga je ve poetkom
ATRA, JEZIK KRIMINALNOGA MILJEA?
stoljea Aristide Bruant. Za Victora Hugoa atrovaki govor bio je "odjea u koju se jezik preruava kad mora uiniti neto loe". I tako su atrovaki govor - odnosno atrovaki govori - uvijek bili obiljeje lingvistike onih koji su ivjeli u podzemlju, na rubu drutva od kojeg su stalno bjeali. Poput oloarca koji je neko opjevao Villon, atrovaki govor mogu razumjeti samo oni koji su inicirani u te nijanse to omoguuju da se prikrije informacija pa da je ne razumije velik broj ljudi, a posebno ne policija i dounici.
Cabone (u sredni) i Spirito (desno), dva lika iz podzemlja Marseillea, fotografirani 1934. u drutvu gradskoga dunosnika Simona Sabianija.
nigdje napisani, ali koje u meuvremenu znaju svi lanovi udruge i koji se potuju bolje nego oni koji vladaju u drutvu."
Javlja se kriminalni milje

Apae je Prvi svjetski rat dobrano desetkovao. Predratne bande poslane u \ erdun ili u bataljune za discipliniranje sjeverne Afrike preivjele su. Oko 1925. iavlja se pravi kriminalni milje s nekoliko ikona i raznolikim djelatnostima. Svodnitvo je uvijek baza posla, mjesto
naukovanja gangstera. Poprima ire razmjere eksploatacijom mladih ena koje su bile poslane u Junu Ameriku, ali i u Kairo ili u Aleksandriju. Tomu efovi bandi dodaju kocku, krau i svakovrsnu trgovinu na crno. Instrument chalimeau i automobil Traction avant za koji se brinu mehaniari iz kriminalnoga miljea, njihovi su najbolji rekviziti. U Marseilleu udruga Crabine i Spirito zauzima prostor ispred scene. Carbone, roen na Korzici, pohaao je kolu u etvrti Panier u Marseilleu gdje je stekao ugled "estokoga" ak i prije
nego to se vratio iz Verduna s vojnikom medaljom. Kao vojnik dolazi u Egipat gdje susree elegantnoga Spirita, zvanog "Lijepi Ficelle". Vrativi se u Marseille oni zajedniki izgrauju pravi imperij zloina, spajajui svodnitvo, reket i svakovrsnu trgovinu. Svi kriminalci u gradu spremni su imati posla sa svojim izvriteljima, a politiari raunaju na njihovu pomo tijekom izbora. Zauzvrat njihove veze s poslovnim ljudima i politiarima osiguravaju im stanovitu nekanjivost u pravosuu. Iako nisu stvorili pravo tajno drutvo, oni
220
predstavljaju sav uspjeh deki iz kriminalnoga miljea koji sanjaju o graanskom ivotu i ele izai u javnost sa svojim uspjehom. Uostalom 1943. vie od tri tisue osoba gura se na Craboneovu sprovodu, medu kojima i dravni tajnik za informiranje, njemaki veleposlanik Otto Abetz, pomonik gradonaelnika Marseillea, pjevaica Mistinguett, Tino Rossi...
Mukarci i papci
Priznati lanovi francuskog podzemlja nazivaju se "mukarci", svi ostali su "papci". Biti "mukarac", a ne "papak" znai nain djelovanja, ponaanja i prikazivanja. Nema potreba za ceremonije inicijacije. Ovdje iskustvo i izgled ine mukarca. Bilo da je roen na plonicima Pariza ili na Korzici, prava hulja se krasi znakovima prepoznavanja koji ne mogu zavarati. Puki izgled "deki iz
Mouffa" (ulica u Latinskoj etvrti Pariza) s kraja 19. stoljea odjevenih u iroke hlae (benardice), kakete, iroke pojasove i arene alove zamjenjuju graanskim. Dvadesetih godina elegantna su trodijelna odijela i ogrtai u skladu s dvobojnim cipelama i neizbjenim eirima polucilindrima, zatim pustenim eirima iroka oboda koji podsjeaju na one ikakih gangstera i nose se okrenuti odostrag. Ispod koulja mukarci su uglavnom pokriveni tetovaama. Poprsja su im ukraena golim enama, ivotinjama fetiima, brojevima koje donose sreu, mudrim ili provokativnim izrekama. Na vratu rije fatalitas namijenjena je krvniku dok tri toke na lancima znae "smrt murjacima" i obraaju se policiji. Ta praksa pomalo iezava uoi Drugoga svjetskog rata: pripadnost bandi postala je veoma itka za policiju jer se oglaavala javno, urezana u meso.
Kraj jednoga kuma: Antoine Gurini ubijen je u Marseilleu 1982. Sa svojini bratom "Mmom" nadzirao je sve vrste ilegalne trgovine izmeu Korzike i Pigallea.
Zakoni podzemlja
Odjea nije dovoljna da bi inila taj milje koji je ponajprije silovit i dijelom ilegalan svijet u koji ne moe ui svatko. Hulja ima dovoljno, ali rijetki su oni koji se primaju u bandu, "obitelj". Nema inicijacije, nema ni organigrama koji dodjeljuje svakomu njegovo mjesto, ali postoje pravila: potovanje vlasnitva i unutarnje hijerarhije, vjernost jednom ovjeku ili jednoj bandi, osveta u sluaju izdaje. Kodeks asti temelji se ponajprije na snazi i diskreciji. Tu je vie nego igdje utnja zlato, a govoriti znai "cinkati" policiji to gotovo neizbjeno vodi u smrt. Kao u sluaju Zlatne kacige problemi se moraju rjeavati meu
221
U Panami ljudi iz kriminalnog miljea
mukarcima, daleko od papaka i "murjaka" i uglavnom nasiljem. Ako jedan makro otme djevojku drugomu, dovoljno je da pone obraun noevima ili revolverima. Tek nakon Drugoga svjetskog rata makroi ee prakticiraju otkup ili kazne za onoga tko pogrijei. ene rijetko imaju pravo govora u tom mukom svijetu. Zbog brige o anonimnosti ili jednostavno zato to je jezik ulice atrovaki i slikovit, svaki lan kriminalnog miljea ima nadimak koji je vie-manje znakovit: to su Jo Oiljak, Lijepi Fraisette, Bibi Slavni, Veliki Cari, Dd Razbijeni Nos, Georges Artiljerac ili Emile iz Grenellea... Kao sljedbenici najkienijega atrovakog govora oni prakticiraju promjenjiv jezik razumljiv samo njima. Taj ivot u zatvorenom krugu je konstanta miljea. Ti "dlakavi momci", kako ih jo zovu, zalaze u iste kafie, odlaze na iste plesove, odijevaju se u istim trgovinama... Ako neki papak ue u neku od etvrti rezerviranih za njih, znakovita tiina ih odmah otjera van.
ura odbijaju); gomilaju luksuzne automobile, jahte i vile na obali. Meutim Francuska veza ne opstaje dugo niti u bratoubilakim ratovima meu Hanovima, niti u napadima policije. Mree su raskrinkane poetkom 70-ih godina i otada, ako i postoji podzemlje, o njemu
se ne govori. Pravila se vie ne potuju, kodeks asti nije vie isti, duh roen s apaima u parikim ili marseillskim predgraima je prolost: "Sramim se", rei e stari gangster Ren la Canne inspektoru Le Taillantieru na ispitivanju, "podzemlje vie nema morala..."
PODZEMLJE IMA SVOJU KINEMATOGRAFIJU
Francuska veza
Za vrijeme okupacije bande su odmah izabrale svoju stranu, esto prema profitima koji se mogu ostvariti. Ali poslije rata Amerikanci bdiju nad tim da francusko podzemlje zaprijei put komunistima, posebno u marseillskoj luci. S nemalim financijskim sredstvima braa Gurini, Mme i Antoine zauzimaju visoko prvo mjesto sve do 60-ih godina. To je razdoblje Francuske veze, iroke i sloene mree ilegalne trgovine drogom koja vodi u SAD. Trgovina "bijelim prahom" krenula je i stvorila nesluene profite potiui internacionalizaciju rada, posebno preko Latinske Amerike. Francuski efovi bandi koji se odaju tomu (neki poput brae Zemmo-
slikovitim obiajima fasciniralo je autore i kompozitore od Pariza Victora Hugoa ili Eugnea Suea sve do Simenonovih trebera preko realistine ansone i, dakako, kinematografije. Olakotne okolnosti }eana Boyera, Htel du Nord Marcela Carna ili Zlatna kaciga Jacquesa Beckera posveeni su kriminalnom miljeu. Arletty, Louis Jouvet, Andrex, Dorville, Serge Reggiani ili Simone Signoret (lijepa Amlie Hlie u Zlatnoj kacigi) glume zloince toga vremena. Paralelno Frhel, Damia, Fernandel, Maurce Chevalier, Mistinguett, Albert Prjean i mnogi drugi doivjeli su uspjeh s pjesmama s tekstovima poput "Jedan estok, jedan prav, jedan tetoviran", "Ovo je moj igolo" ili "U rupama mrak". Nakon Drugoga svjetskog rata ansone Francisa Lemarquea s prizvukom nostalgije podsjeaju na plesove uz diple iz "Ulice Lappe", dok Jean Gabin, Jean-Paul Belmondo, Bernard Blier ili Lino Ventura na filmu pruaju kominu i zabavnu sliku francuskog podzemlja gdje puki govor ima glavnu ulogu.
RANCUSKO PODZEMLJE SA SVOJIM
Simone Signoret u "Zlatnoj kacigi" 1952) Jacquesa Beckera, nedvojbeno prelijepa, a da bi vodila rauna o stvarnosti. Ali kinematografija je veliala apae.
222
Babe turske mafije

Turska, vrata izmeu zapada i istoka, postala je danas "lijevak" koji hrani Europu drogama. Mjesni kumovi, babe, sudjeluju u toj trgovini povezani s vlastima.
STUDENOME 1996. IZBIO IE SKAN-
dal u anatolskom gradiu Susurluku - koji je zapljusnuo turski politiki ivot i cijelo stanovnitvo. Toga dana blindirani automobil nad kojim je voza izgubio kontrolu udario je svom snagom u kamion. Troje od etvero putnika poginulo je na mjestu. Kad su objavljena njihova imena, zapoela je afera. Meu njima se nalazio Hseyin Kocadag, koji je bio drugi ovjek istanbulske policije. Bio je u drutvu s Abdullahom Catlijem koji je sudjelovao u ubojstvima 70-ih i 80-ih godina i bio poznati narkodiler kojeg su traile sve policije u Turskoj. Trea rtva je njegova ljubavnica, Gonca Us, biva miss. Nai efa policije u drutvu poznatoga babe - to je turska rije koja znai "otac" ili "djed", no moe se prevesti i kao "kum" - ve ima u sebi uzbudljiv predznak. Ali jo je gore neto drugo: policija otkriva kod Catlija putovnicu i dozvolu za noenje oruja
potpisane rukom biveg ministra unutarnjih poslova vlade Tansu Ciller, turske premijerke od 1993. do 1995. U cijeloj zemlji izbijaju demonstracije koje trae istragu, ali uzaludno. Incident u Susurluku otkriva ono to je cijeli narod predosjeao: preutni dogovor na najvioj razini izmeu svijeta zloina i svijeta politike.
Od kabadahija do baba
Te su veze zapravo dosta stare. Od poetka 20. stoljea Otomansko Carstvo, prethodnik dananje Turske, sluilo se uslugama poasnih zloinaca, kabadahija, kako bi osigurali nadzor potanskih i telegrafskih veza. Ta zadaa im je omoguavala da se lagodno bave krijumarenjem. Ali nakon Drugoga svjetskog rata ti ljudi su stvorili pravu maffiju iji efovi, babe preuzimaju vodstvo. To su sredinje osobe mafijakih drutava. Po njihovim zapovijedima
Ivan Pavao II. i Ali Agca koji ga je pokuao ubiti 1981. Agca je bio lan Sivih vukova, organizacije ekstremne desnice bliske mafiji kojom je upravljao Abdullah Catli.
PIZZA CONNECTION
veza uspostavljenih izmeu turske mafije i njezinih partnera u svijetu je krijumarska organizacija velikih razmjera koju su vlasti identificirale 1983. Vezana je uz linost Yasara Avnija Musullulua koji se od 70-ih godina smatra jednim od najveih turskih baba. Moan brodovlasnik koristi se pomorskom kompanijom za opskrbu sicilijanske Cose Nostre opojnim drogama koje dolaze sa
IZZA CONNECTION, PRIMJER USKIH
Srednjeg istoka. U Palermu se droga rafinira i zatim odlazi u SAD. Kad jednom roba doe u ruke italoamerike mafije, distribuira se na cijelom teritoriju preko mree pizzerija. Tako je lako u potpunoj diskreciji proknjiiti novac dobiven od ilegalne prodaje kroz raunovodstva restorana. Pranje novca je kratkotrajno. No ta trgovina je nakon viegodinjeg napora raskrinkana potkraj 80-ih godina prolog stoljea.
nalaze se ljudi koje vee prisega i kult tajne i koji katkad imaju iste etnike korijene: Kurdi, Armenci ili Turci... oni gomilaju zarade od porasta ilegalne trgovine drogom, posebno opijumom koji dolazi iz Zlatnoga trokuta (Iran, Afganistan, Pakistan). Meu babama posebno se istie Bekir Celenk. On je jedan od onih koji
223
Babe turske mafije
Irana. Poetkom sljedeeg desetljea spominju ga ak kao jednog od naruitelja atentata na papu Ivana Pavla II. 1981.
Diskretna i mona
Mo baba temelji se na irini njihovih mrea. Na lokalnoj razini bande vladaju cijelim etvrtima. Jedna od njihovih specijalnosti je reket vlasnika automobila: oni koji im odbiju platiti danak izlau se opasnosti da vie ne nau svoje vozilo. Na vioj razini ini se da je malo politikih stranaka, gradskih dunosnika ili policajaca umaklo financijskim predujmovima mafije. Ta simbioza s vlastima takva je da je navodno bilo zaustavljeno
sastavljanje izvjee UN-a o toj temi. Tema je ocijenjena kao previe osjetljiva. No utjecaj baba ide jo i dalje. Oni su bliski odreenim grupama ekstremne desnice kao to su Sivi vukovi, iji dobar dio lanova navodno radi za policiju i turske tajne slube. Isto su tako u vezi s kurdskim separatistima Radnike partije Kurdistana ijim posredstvom nadziru prijevoz opijuma koji dolazi s Istoka. Koncentracija te ilegalne trgovine je fenomenalna: etiri ili pet turskih klanova sami nadziru tri etvrtine britanskoga trita heroinom. Babe su danas usko povezane sa sicilijanskom Cosom Nostrom u trgovini opojnim drogama.
Bekir Celenk, kum turske mafije. Usko povezan s obavjetajnim slubama istonih zemalja osumnjien je da je organizirao atentat na Ivana Pavla II. su turskoj mafiji dali meunarodnu dimenziju. Postavi poznat potkraj 70-ih godina u trgovini orujem, postao je zapravo posrednik izmeu proizvoaa opijuma na istoku i proizvoaa oruja na zapadu. Najmanje desetak oklopnih vozila prelo je, zahvaljujui njemu, u dijelovima sa zapada u smjeru Tajvana ili Iraka koji se priprema na rat protiv
U zemlji izlazeeg sunca mo yakuza

lanovi japanskih dvjestogodinjih mafijakih drutava, boryokudana, yakuze opasni su ljudi koji su ovladali cijelim dijelovima japanskoga gospodarstva i utjeu na politiki ivot u zemlji.
REGLEDAJTE RAUNOVODSTVO
bilo kojeg velikog japanskog poduzea ili banke i nepogreivo ete se spotaknuti (...) na yakuze." Ova tvrdnja potjee od jednog od najboljih strunjaka za japansku mafiju. Ona je odraz neizmjernog znaenja koje poetkom 21. stoljea ima japanska mafija iji bi prihodi mogli dosei blizu 20 milijarda dolara godinje za organizaciju od samo 80 000 lanova. Valja istaknuti kako su te mafijake skupine koje zovu boryokudan prisutne u svim sektorima neslubenoga gospodarstva, poevi od igara na sreu i trgovine "bijelim dijamantom",
amfetaminom ija potronja ne prestaje rasti u Japanu koji je izloen krizi bez presedana. Kamatarenje, iznude i prostitucija jednako su tako njihova znaajka: yakuze opskrbljuju javne kue na otoju mladim enama iz veoma siromanih obitelji. Osim toga razvili su originalan oblik reketa; kao lanovi brojnih upravnih vijea prestinih poduzea ucjenjuju svoje lanove ili naplauju svoju potporu tijekom osjetljivih glasovanja o financiranju. To strateko pozicioniranje omoguuje im isto tako da lako peru prljav novac. I napokon u zemlji koja zabranjuje upotrebu oruja oni nadziru trgovinu orujem.
Teret povijesti
Yakuze su jednako tako bliski centrima odluivanja, posebno Liberalno-demokratskoj stranci na vlasti gotovo neprekidno od kraja Drugoga svjetskog rata. To to je utjecaj japanske mafije dosegnuo takvo znaenje, objanjava se njezinom sloenom povijeu. Yakuze potjeu izravno od profesionalnih kockara, bakuta koje su od 18. stoljea poslodavci angairali kako bi zaposlenici potroili dio plae na kocku. Rije yakuza potjee uostalom od gubitne kombinacije u jednoj kartakoj igri. Veoma vjeti u svakojakim prijevarama, bakuti su iskoristili japanski gospodarski uzlet kako bi zagospodarili ilegalnom trgovinom. Ali njihova dominacija u ilegalnom gospodarstvu potjee iz razdoblja neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Dok je Japan bio uniten i stavljen pod tutorstvo generala MacArthura, Amerikanci se slue mafijakim mreama kako bi oivjeli gospodarstvo. Zna se spominjati razdoblje izmeu 1945. i 1947. kao ono u kojem je vladalo podzemlje, toliko su efovi tih mrea bili povezani s vlastima. uvajui tajnu o svojim aktivnostima i identitet svojih lanova, yakuze su tijekom tih godina stekle slubeno priznanje o svojem postojanju u obliku udruga.
Yakuze imaju svoju kuu u Osaki i pokazuju se u javnosti u uniformi. Ali prava mo toga sindikata japanskoga zloina ostaje velikim dijelom okultna.
KODEKS ASTI KOD YAKUZA

melji se na potovanju odreenih pravila. Tako svaki novi lan mora obeati da e potovati svojega efa kojem e se slijepo pokoravati, ako je potrebno i po cijenu ivota. Obrana klana je takoer temeljna: mladi yakuza se obvezuje da e uvati najapsolutniju tajnu o svojim aktivnostima i identitetu svojih drugova. Svaki spor mora se rjeavati interno: nikada ne smije pozivati policiju. Osim toga novak mora slijediti odreen broj moralnih preporuka: izbjegavati konzumiranje droge ili alkohola, imati ljubavnu vezu sa enom nekoga lana klana. Ako bi propustio izvravati svoje obveze, smjesta bi izgubio ne samo posao, nego i svaku priliku da pronae novi na podruju Japana. Trebao bi dakle priznati svoju pogreku na ceremoniji yubitsumea tijekom koje krivac mora svojem nadreenom predati prvi zglob na svojem malom prstu.
INKOVITOST BORYOKUDANA TE-
Snaga veza od ovjeka ovjeku

U tom razdoblju uvruju se prvi boryokudani koji jo tvore sliku japanske mafije. Najvaniji meu njima je Yamaguchi-gumi. Podrijetlom iz Kobea okuplja gotovo polovicu yakuza iz zemlje. Njegovu zastavu u obliku pozlaenog romba poznaju svi. Meutim onaj tko eli postati lanom pomno se promatra prije nego to se primi u organizaciju. Yakuza mora potovati veoma strog kodeks asti. Odnos koji ga povezuje sa efom svojega klana ili svoje bande temelji se na japanskom modelu oyabun-kobuna, to je odnos dijete-otac. Ako se ini da se pristupnik, kobun, dokazao, sveano se inicira na ceremoniji tijekom koje razmjenjuje au sakea sa svojim oyabunom. Odsad je on njegov ovjek; duguje
Znak sramote za toga Yakuzu koji nije izvrio svoje obveze. U skladu s kodeksom asti njegova je pogreka kanjena amputiranjem vie zglobova na prstima.
mu potovanje, vjernost i pokornost. Zauzvrat uitelj ga hrani, titi i eventualno dolazi u pomo njegovoj obitelji u sluaju smrti ili odlaska u zatvor. esto inicirani nose tetovau koja oznaava njihovu pripadnost klanu. Klanovi su veoma decentralizirani. Iako sami upravljaju svojim poslovima, svake godine moraju uplatiti svojem sjeditu odreenu svotu svojih primanja. Njihov je utjecaj politika mo ocijenila nepodnoljivim i 1992. proglasila njihovo rasputanje. No kao to su dokazali brojni financijski skandali uoi 21, stoljea, oni su jo prisutni, tajniji nego ikad.
226
Mree ruske mafije

Na ruevinama sovjetskog imperija ruska mafija prosperira u obliku mnogobrojnih i aktivnih bandi ne samo u Rusiji nego i na sve etiri strane svijeta.
REDINOM 90-IH GODINA PRO-
loga stoljea ruski ministar unutarnjih poslova je izjavio da je 60% dravnih poduzea, banaka i gotovo polovica privatnih poduzea pod kontrolom mafije i organiziranoga kriminala. Sam ministar, alei to raspolae slabim proraunom, izjavio je da na alost "ne moe rei nita utjeno" bojei se da e delinkvencija ostati na godinjoj stopi od "oko 2,6 milijuna zloina i prijestupa". Mafijake mree, suzdrane u sovjetskom razdoblju, doivjele su zamah s padom SSSR-a 1991. Za razliku od svoie sicilijanske ili latinoamerike roakinje ruska mafija nije ni jedinstvena ni centralizirana. Ona vie slii nizu bandi, bratva (bratstva) koje zovu i "brigade". No svaka od njih ima strogu hijerarhiju; pokriva tono oznaen teritorij, nadzire odreen broj trita itd. Njome vlada jedan avtoritet ("ef") kojem pomau brigadiri. Svaka banda moe imati
do vie tisua ljudi. Tako danas u Rusiji ima oko 6000 brigada sa 100 000 naoruanih ljudi. Za primanje u mafiju nema inicijacije: trae se energian temperament i potpuna odsutnost skrupula. Od ostalih mafija na svijetu razlikuje ih jedna druga karakteristika: njihov stupanj obrazovanja koji im je omoguio da brzo ovladaju ilegalnom trgovinom ili sloenim financijskim operacijama.
Bivi klan lopova

Iako ruska mafija skree pozornost na sebe unatrag nekoliko godina, ona ima i tradiciju. U carskoj Rusiji postojalo je tajno drutvo profesionalnih lopova. Sluili su se atrovakim govorom, potovali strogi kodeks ponaanja, tvorili su svojevrsnu aristokraciju pljakaa. Zvali su ih vory-v-zakone ("kradljivci po zakonu"). Njihovim su se talentima sluili boljevici u borbi za osvajanje vlasti, ali shvativi naknadno kakva su
Svakodnevan prizor u novoj Rusiji: pad sovjetskog imperija pridonio je stvaranju skorojevia ije iznenadno bogatstvo ne ostavlja iluzije.
GRUPA JAPONIK
ra sa svojega teritorija. Meutim neke su postale prava transnacionalna drutva iji se zloinaki ogranci ire po cijelome svijetu. To je sluaj grupe Japonik, nedvojbeno najvanije od svih ruskih zloinakih drutava kojom upravlja Vjaeslav Kirilovi Ivankov, nazvan "mali Japanac". To je bivi boksa koji je upoznao strahote gulaga. Ilegalno je emigrirao u SAD 70-ih godina prologa sto-
ELIKA VEINA RUSKIH BRIGADA OPERI-
ljea. Ondje stupa u vezu s Organizacijom, ruskom mafijakom mreom smjetenom u etvrti Little Odessa u Brooklynu. Za nekoliko godina postao je jak ovjek toga drutva, prozvanog "Japonik". Kao simbol sve vee internacionalizacije ruskih brigada ono 90-ih godina prologa stoljea ulae milijarde dolara u trgovinu heroinom i kokainom ili naftom iz bivega sovjetskog imperija.
opasnost ti ljudi, Staljin i njegovi nasljednici esto su ih deportirali u gulage. Ondje su se vory domogli neslubene trgovine koja je vladala medu zatvorenicima. Iskustvo deportacije je osim toga stvorilo vrste veze medu odreenim buduim voama bandi. Tako se u kontaktu sa staljinizmom njihov tradicio-
227
Mree ruske mafije
nalni kodeks vrijednosti polako brisao i ustupao mjesto politikim strategijama i mamcu za dobitak. U stalnom kontaktu sa sovjetskom nomenklaturom koja je tradicionalno korumpirana, efovi bandi poinju organizirati trgovinu legalnom robom, ali deficitarnom u vrijeme ope oskudice: cigarete, itarice, hrana... Vladaju na trnicama velikih gradova to lake to se sovjetska policija da lako kupiti. Drugi jedan moment uinit e neobinom rusku mafiju 90-ih godina: udruuju se etniki klanovi poput Uzbeka, Azerbejdanaca, eena ili Gruzijaca... Bive bande kradljivaca postale su obrazac zloinake mafije koja izbija na svjetlo dana nakon 1991.
Aktivnosti u Rusiji i u svijetu

Danas se ruske brigade jo razlikuju po svojim aktivnostima. Osim klasinih podruja za takve organizacije reket, prostitucija, ilagalna trgovina drogom... one se istiu u pljaki sovjetske batine i prirodnih ruskih bogatstava. I doista reforme predsjednika Jeljcina provede-
ne poslije 1991. toliko su dezorganizirale mladu Rusiju da su se mafijake skupine - jedini vlasnici sredstava nasilja prema dravi koja se umorila od toga da prisiljava na potovanje zakona mogle domoi itavih dijelova gospodarstva. Tako te skupine nadziru trgovinu orujem koja se razvila u vrijeme hladnoga rata. U istom kontekstu uka se da su odgovorne za trgovinu nuklearnim orujem ili raketama, ostacima bive komunistike vlasti. Napokon one pljakaju prirodni potencijal Rusije: prisutne su u trgovini naftom, drvom, plinom, industrijskim ribolovom... Ruske mafijake skupine imaju sjedita u veini bogatih zemalja, u karipskoi zoni, povezane s velikim narkokartelima Latinske Amerike pletu sve guu mreu...
Vladimir Putin postavlja Simona Kukesa (slijeva) na elo glavne ruske naftne kompanije nakon ostavke Mihaila Hodorovskoga, osumnjienog za suradnju s mafijom.
Gospodari trgovinom drogom, karteli

Karteli u koje je jednako teko prodrijeti kao u junoameriku dunglu gdje kriju svoje tajne laboratorije vladaju bezrezervno narkotritem. Njihovo se carstvo danas prostire preko cijeloga planeta.
R E D I N O M 70-IH G O D I N A PRO-
loga stoljea nova se droga pojavila na amerikom tritu: kokain, u argonu zvan "bijelo". Njegovi su uinci jai nego konoplje, a i opasniji. Potjee iz Kolumbije odakle se izvozi tajnim kanalima, posebno prema Floridi. Ta sjajna trgovina brzo se organizirala. U Medellinu, jednoj od velikih kolumbijskih aglomeracija proizvoaa droge, ef bande skromnoga podrijetla Pablo Escobar dolazi na elo te unosne trgovine nasiljem i zaplaivanjem. Kad ga je policija likvidirala 1992., upravljao je najveim svjetskim narkokartelom. Unato konkurenciji drugih kartela poput onoga u Caliju, Escobar je uspio kontrolirati pola kolumbijske trgovine koja je iznosila milijarde dolara. Tri godine poslije uhienje Gilberto Rodriguez Orejuetla, glavni ef kartela u Caliju nazvan "ahist" zbog svojih organizacijskih sposobnosti. Unato tim uspjesima ini se da je borba protiv ilegalnih organizacija danas zastala. Rauna se da trenutano u svijetu ima najmanje 250
milijuna redovitih potroaa, veinom u bogatim zemljama. Sama trgovina drogom navodno iznosi 8% meunarodne razmjene.
Ukorijenjenost u latinoamerika drutva

Tradicionalni karteli poput onih u Medellinu i Caliju stvoreni su s jedinom namjerom da preprodaju drogu. Njihovi lanovi slini su vojnicima koji nisu ni inicirani niti su obvezni potovati bilo koji kodeks asti. Te zloinake bande ponajprije su zaduene da alju robu i tite njezinu proizvodnju. One isto tako potiu atmosferu terora u regijama po kojima pustoe primjenjujui mjere zaplaivanja, uzimanje talaca i korupcije. Zapravo se sustavno infiltriraju u policiju, vojsku, carinu i pravosue ili ih kupuju. ak su i politiki voe sumnjivi; danas se misli kako je meksiki predsjednik Carlos Salinas razvio uske veze s kartelima kako bi njegova zemlja imala koristi od njihova gospodarskoga dinamizma. Veliki karteli zapravo kon-
troliraju sve faze ilegalne trgovine drogom: proizvodnju, transport, prodaju i pranje novca. Osim naoruanim vojnicima raspolau razliitim sekcijama logistikom, financijskim, pravnom koje su neovisne jedne o drugima, to jaa njihovu diskreciju. Te organizacije oslanjaju se i na sicariose, siromane adolescente preputene same sebi koji ubijaju za komad kruha. Okupljeni u bande ili pandillase one vladaju cijelim etvrtima. Za njih je Escobar primjer koji valja slijediti. Iako su organizacije ilegalne, njihove efove stanovnitvo esto poznaje, oni se pokazuju u javnosti u velikim automobilima s tjelesnim uvarima koji se mogu lako primijetiti u zemljama u kojima vlada siromatvo.
Karteli i karteliti
Najvaniji karteli nalaze se u Kolumbiji i Meksiku. Meksiko koji se nalazi na granici SAD-a postao je ne samo vaan proizvoa, nego i raskrije trgovine koja dolazi iz June Amerike. Ovdje je vlast podijeljena izmeu etiriju velikih kartela: Juarezov, Tijuanin i Matamorosov te napokon onaj iz pokrajine Sonora. No ve desetak godina primjeuje se tendencija koja zabrinjava strunjake za trgovinu drogama: veliki karteli koji su suvie vidljivi ustupaju mjesto cartelitosima, manjim, diskretnijim koji su prava srednja poduzea za droge.
INDUSTRIJA ZAKLONJENA OD POGLEDA

nju droge prave su alkemiarske radionice zatiene od indiskretnih pogleda. Meutim dogaa se da se neke medu njima otkriju. To se dogodilo 1999. kad su kolumbijske policijske snage usred dungle otkrile podzemni laboratorij izgraen na tri razine, koji raspolae mogunou prihvata vie od sto osoba i energetski je potpuno neovisan. Ondje
ODERNE TVORNICE ZA PROIZVOD-
kemiari proizvode svake godine vie tona kokaina. Neki od tih laboratorija ak su opremljeni poletno-sletnim stazama. Magnati droge ak zakljuuju saveze s lokalnim geriljerosima kako bi im oni osigurali zatitu proizvodnih pogona. Iz tih utvrda skrivenih u dungli droga se alje prema velikim svjetskim tritima: SAD-u, Europi i uskoro Aziji.
Pridruiti se naoruanim bandama u slubi kartela esto je jedini mogui izlaz iz bijede u kojoj ive mladi u sirotinjskim etvrtima kolumbijskih gradova.
229
Dungla u koju se teko moe prodrijeti iz June Amerike, idealno je mjesto za tajne laboratorije koje specijalne snage pokuavaju razotkriti.
Ove nove strukture su fleksibilnije i ne vladaju svim etapama trgovine. One se specijaliziraju u jednoj od njih te uspostavljaju pojedinane veze s drugima. Njihovi su efovi esto kolovani, ak i biznismeni koji ponajprije trae zaradu. Budui da im je stalo do dobrih poslovnih rezultata i diskrecije, cartelitosi manje pribjegavaju zloinima, a vie korupciji. Osim toga globalizaciia je dopustila kartelima da proire svoja trita, posebno prema Europi, ali i da olakaju mogunosti pranja novca to zadau vlasti ini jo lakom. "Majka svih borbi" (Vicente Fox , borba protiv te ilegalne trgovine jedna je od velikih uloga novoga stoljea.
230
_~OO~
=THE END=

Larousse - Tajna Društva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Larousse - Tajna Društva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TAJNA DRUTVA

Les socitats secrtes

Copyright 2005. LAROUSSE

Tajna vjerska drutva

Tajna vjerska drutva

A PUTU BOGA ILI BOGOVA UVIJEK SU

Tajna vjerska drutva

U tiini egipatskih misterija

Inicirani, gospodar vjenosti

D SVIH PIRAMIDA KEOPSOVA, sag-

Sveenici i faraon, veliki inicirani

Tajna vjerska drutva

U tiini egipatskih misterija

PONAANJE KOJE TREBA SLIJEDITI NAKON SMRTI

U tiini egipatskih misterija

Egipat, majka inicijacijskih drutava?

Stroga duhovnost orfizma

Stroga duhovnost orfizma

Orgijastian Dionizov kult

Tajna vjerska drutva

MOLITVA KOJU POSVEENI UPUUJE DEMETRI

A HIMNA DEMETRI (7. STOLJEE PR.

Tajna vjerska drutva

Antiki proroci i vraevi

Kasta delfskih posluitelja

Tajna vjerska drutva

Antiki proroci i vraevi

U Rimu auguri i haruspici

AMBLIQUE DE CHALCIS U OVOM ULOM-

Tajna vjerska drutva

Kibela, Izida, Mitra... Tajanstveni istok u Rimu

Tajna vjerska drutva

Kibela, Izida, Mitra....Tajanstveni istok u Rimu

A RUBU ISTONJAKIH OBREDA po-

Egipatski kult i Izidini zborovi

Tajna vjerska drutva

Od coraxa do patera, Mitrini uenici

RIMSKI CAREVI SUOENI S ISTONJAKIM KULTOVIMA

Tajna vjerska drutva

Tajna vjerska drutva

U srcu keltskoga svijeta, druidi

U srcu keltskoga svijeta, druidi

RANJE IMELE IMALO JE VEOMA VANU

Bardi, vati i druidi

rtva prinesena bogovima

Tajna vjerska drutva

U srcu keltskoga svijeta, druidi

Neodrudizam, romantizam i folklor

Eseni: sekta na izvorima kranstva?

JUDAIZAM U ISUSOVO VRIJEME

l. STOLJEU NAE ERE PALESTINU

Knez svjetlosti i aneo tame

Tajna vjerska drutva

Pod palicom "gospodara pravde"

Isus, "gospodar pravde" u sekti?

Tajna vjerska drutva

Gnostike sekte i Kristova tajna

ODINE 1945. OTKRIVENI SU BLIZU gra-

Tajna vjerska drutva

Tajna vjerska drutva

Izmeu sjene i svjetlosti, borba manihejaca

IJEKOM STOLJEA MANIJEVU NAUKU

Tajna vjerska drutva