PEDICIJA 1.

Razvoj spediterske djelatnosti pedicija se definie kao spoljno-trgovinska ili samostalna privredna djalatnost, koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe u meunarodnoj robnoj razmjeni. U svjetu se preko 95 ukupne meunarodne trgovine realizuje preko pediterski! kompanija i drugi! logisti"ki! provajdera. 2.Uloga pedi ije ! "e#!narodni" ro$ni" tokovi"a pedicija je logisti"ka djelatnost u sferi planiranja, oblikovanja, organizacije i realizacije robni! tokova i logisti"ki! lanaca. pediter je organizator i realizator procesa otpreme i isporuke robe od poiljaoca do krajnjeg primaoca. #avremena pedicija te$i da pru$a kompletnu i kvalitetnu logisti"ku uslugu sa ciljem da otpremi i isporu"i robu po najpovoljnijim uslovima za korisnika odnosno da u potpunosti zadovolji potrebe, za!tjeve i o"ekivanja korisnika. pedicija, kao savremeni logisti"ki provajder, je jedna od najva$niji! karika u logisti"kom lancu, koja integrie, koordinira i povezuje razli"ite u"esnike kao to su% poiljalac i primalac robe, transporteri razli"iti! vidova transporta, skladino pretovarni sistemi, robni terminali, logisti"ki centri, osiguravaju&a drutva, carina,inspekcijske slu$be, dr$avna administracija i dr. %.Privredne &!nk ije pedi ije 'snovne privredne funkcije pedicije su % prostorna, vremenska, kvantitativna, kvalitativna, kreditna i marketing funkcija. 'Prostorna &!nk ija pedi ije( sastoji se u savlaivanju geografske udaljenosti izmeu proizvoa"a i potroa"a dobara.(rostorna funkcija pedicije ne podrazumeva samo savlaivanje rastojanja izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje, nego "itav niz poslova i zadataka vezani! za organizaciju% transporta, pretovara i skladitenja robe, pripremu dokumentacije, osiguranja carinskog i inspekcijskog preglada robe i dr. ')re"enska &!nk ija pedi jije sastoji se u savlaivanju vremenske razlike izmeu proizvodnje i potronje dobara.'va funkcija je tjesno povezana sa prostornom funkcijom u jednom robnom toku. )jetko se deava da proizvedena roba direktno, po zavretku proizvodnje, bude isporu"ena krajnjem potroa"u. *aj"e&e se proizvodi kupuju, otpremaju i transportuju i odatle ponovo otpremaju i isporu"uju na tr$ite. pediter vremensku funkciju ostvaruje kroz niz raznovrsni! poslova vezani! za skladitenje robe, odnosno organizaciju i realizaciju procesa prijema, utovara, istovara i pretovara robe, uskladitenja, "uvanja, i skladitenja robe. +a vreme "uvanja robe, obavlja se i "itav niz drugi! poslova vezani! za% pakovanje, prepakivanje, sortiranje, obilje$avanje i etiketiranje, doradu,monta$u proizvoda i dr.,rlo "esto se za vreme mirovanja robe sprovode odreene carinske procedure, inspekcijski pregledi, uzimaju uzorci, sprovodi kvalitativna i kvanititativna kontrola robe.

-*vantitativna &!nk ija pedi ije sastoji se u ostvarenju odreeni! obima robni! tokova u meunarodnoj trgovini, "ime se zna"ajno sni$avaju logisti"ki trokovi i stvaraju pretpostavke za primjenu savremeni! te!nologija intermodalnog transporta.pediteri, kroz sabiranje logisti"ki! za!teva u prostoru i vremenu, obezbjeuju ekonomi"nije odvijanje robni! tokova..ipi"an primjer za to je organizacija zbirnog transporta. ' *valitativna &!nk ija pedi ije je direktno vezana za unapreenje kvaliteta logisti"ke usluge u meunarodnim robnim tokovima. 'snovni cilj pedicije je da organizuje i realizuje robne tokove po najpovoljnijim uslovima za korisnika, "ime se obezbjeuju visok stepen satisfakcije i lojalnost korisnika. -*reditna &!nk ija pedi ije je u principu sekundarne prirode.pediter naj"e&e kreditira korisnika kroz unapred pla&anje logisti"ki! trokova, carinski! dad$bina, premija osiguranja i drugi! prate&i! trokova. pediteri ove iste kredite uzimaju od transportera. '+arketing &!nk ija se sastoji u istra$ivanju logisti"ki! tr$ita i promociji pediterski! i logisti"ki! usluga. pediteri su u direktnom kontaktu sa korisnicima na tr$itu, te su marketinke i promotivne aktivnosti vrlo bitne, na samo za pediciju ve& i za sve druge u"esnike u poslu. ,.-tr!kt!ra pediterski. poslova #a stanovita prirode, kompleksnosti i zastupljenosti pediterski poslovi i zadaci se mogu podjeliti na% /snovne poslove, koji se pojavljuju pri organizaciji i realizaciji robni! i transportni! tokova. .o su poslovi vezani za procese ugovaranja, organizacije, realizacije i kontrole logisti"ki! i prate&i! procesa u meunarodnim robnim tokovima. -pe ijalne poslove(koji se pojavljuju kao rezultat specifi"ni! za!tjeva korisnika, a koji proizilaze iz odreeni! karakteristika robnog toka ili razli"iti! modaliteta meunarodnog poslovanja, trgovine, pedicije i transporta. 0. /snovni poslovi pedi ije 1.-avetodavni poslovi. #tru"ni savjeti i u"estvovanje u pregovorima radi zaklju"enja ugovora o prodaji u meunarodnoj trgovini, /nformisanje korisnika 0 informacije vezane za transportno te!noloke, zakonske, ekoloke i druge mogu&nosti i uslove dopreme ili otpreme robe na razli"itim tr$itima i transportnim pravcima.pediteri svojim korisnicima mogu dati vrlo dragocjene informacije vezane za trokovnu , vremensku i kvalitativnu komponentu isporuke robe. 2.+arketing poslovi /stra$ivanje logisti"ki! tr$ita (romocija logisti"ki! usluga 'dr$avanje kontakata sa korisnicima i upravljanje odnosima sa korisnicima 1

%. *o"er ijalni poslovi (rodaja logisti"ki! usluga /zrada i davanje pediterski! i logisti"ki! ponuda ,.1or"iranje jena logisti2ki. !sl!ga3tari&ni poslovi4 2alkulacija cjena transporta, skladitenja, pretovara, pakovanja i drugi! logisti"ki! usluga vezani! za otpremu i isporuku robe 2alkulacija logisti"ki! trokova, odnosno trokova carinski! i inspekcijski! pregleda, osiguranja i dr. 0. Izrada instradi ije /zbor transportnog puta, vida i te!nologije transporta, transportnog sredstva, na"ina i vremena otpreme i isporuke robe, i dr. 5.Ugovaranje poslova i zaklj!2ivanje !govora o 6 .ransportu robe (retovaru 3utovaru, istovaru4 robe #kladitenju robe (akovanju robe 5ormiranju i rasformiranju logisti"ki! jedinica .ransportnom osiguranju /nspekcijskom pregledu robe itd. 7. Pripre"a potre$ni. dok!"enata (ribavljanje, popunjavanje, kontrola i ispostavljanje% .ransportni! dokumenata pediterski! dokumenata 2omercijalno trgova"ki! dokumenata 6arinski! dokumenata /nspekcijski! dokumenata 7okumenata osiguranja 8ankarski! dokumenata itd. 8./rganiza ija otpre"e i ispor!ke ro$e (ri!vat i preuzimanje robe radi otpreme #kladitenje i "uvanje robe (retovar i rukovanje robom 'tprema robe razli"itim vidovima transporta /sporuka robe na odredite (redaja robe krajnjem korisniku 'rganizacija zbirnog transporta robe 'rganizacija sabirno distributivnog transporta 'rganizacija daljinskog transporta robe u uvozu, izvozu u tranzitu itd. 9

9. Carinsko posredovanje (odnoenje carinske i druge potrebne dokumentacije 6arinski pregled dokumenata i robe 'bra"un i pla&anje uvozni! carinski! dad$bina i prate&i! trokova. 1:. Inspek ijski pregled ro$e (odnoenje za!tjeva i u"estvovanje u inspekcijskom pregledu robe% sanitarna,veterinarska,fitopatoloka, radioloka i druga kontrola. 11. ;ransportno osig!ranje ro$e 'siguranje robe meunarodnim robnim tokovima i pojedinim vidovima transporta% #klapanje ugovora o osiguranju (ribavljanje dokumenata osiguranja (odnoenje odtetnog za!tjeva 2onstatacija i likvidacija tete 12. 1inansijski poslovi :eunarodno pla&anje 5inansijske transakcije i poslovanje 'bra"un, izdavanje i naplata ra"una 5. -pe ijalni poslovi ! pedi iji +a!tjeve za ovom vrstom poslova mogu da generiu razli"iti faktori kao to su% )azli"iti modaliteti meunarodne trgovine i spoljnotrgovinski! poslova, )azli"iti za!tjevi u pogledu transformacije robnog toka 5izi"ko-!emijske karakteristike robe u meunarodnim robnim tokovima #trukturne, prostorne, vremenske i kvalitativne karakteristike meunarodni! robni! tokova .ransportno-te!noloki, zakonski i ekoloki uslovi isporuke robe itd. (od specijalnim poslovima pedicije naj"e&e se podrazumjevaju slede&i poslovi% - zaklju"ivanje ugovora o mjerenju i sortiranju robe i obavljanje ti! poslova, - obilje$avanje i etiketiranje proizvoda, - izdavanje garantni! pisama - izdavanje pediterski! potvrda i drugi! isprava - zastupanje nalogodavca prema tre&im licima - ugovorna kontrola kvaliteta i kvantiteta - !ranjenje i pojenje $ivi! $ivotinja - sajamski poslovi - selidbeni poslovi - konsignacioni poslovi ;

- lizing poslovi - kreditiranje nalogodavca - finansijski poslovi idr. 7. -tr!kt!ra agen ijski. poslova ! transport! <genti u transportu su pravna ili fizi"ka lica, koja su registrovana za obavljanje agencijski! poslova u ime i za ra"un nalogodavca ili u svoje ime.<gent obavlja poslove nalogodavca na osnovu posebnog ili opteg ugovora, zastupa nalogodavca na osnovu opte ili posebne punomo&i i posreduje izmeu nalogodavca i njegovi! suugovara"a. <genti u transportu obi"no obavljaju slede&e grupe poslova% (omo& i savetodavne usluge nalogodavcu, /spitivanje tr$ita, poslovi akvizicije i prodaje transportni!, pretovarni! i skladini! kapaciteta, (osredovanje pri ugovaranju i zaklju"ivanju ugovora o % prevozu robe i putnika, iskori&enju transportni! sredstava, kupoprodaji, popravci i remontu prevozni! sredstava, kori&enju tovarni! jedinica, osiguranju, utovaru, istovaru i pretovaru robe, snabdevanju transportni! sredstava gorivom i potrebnim materijalom i dr. (omo& transporterima, posadi pri pri!vatanju i otpremi transportni! sredstava (omo& putnicima pre po"etka ili zavretka putovanja (rodaja putni"ki! karata /spostavljanje transportne i druge dokumentacije (omo& nalogodavcu pri rjeavanju sporova 8. ;enden ije savre"enog razvoja pedi ije 'd veliki! pedicija razvili su se logisti"ki provajderi, kao specijalizovane kompanije, "iji je cilj da pru$aju kompletnu logisti"ku uslugu, i da od korisnika preuzmu sve logisti"ke aktivnosti.7ananje svjetske pedicije uglavnom posluju kao savremeni logisti"ki provajderi. pediter, kao logisti"ki provajder objedinjuje veliki broj logisti"ki! i prate&i! aktivnosti, kao to su% pedicija, transport, skladitenje, pretovar, osiguranje, carinjenje, ugovorna kontrola kvantiteta i kvaliteta robe, pakovanje, signiranje, brojanje, obilje$avanje i dr. 2orisnik logisti"ke potrebe i za!tjeve mo$e realizovati i zadovoljiti na tri karakteristi"na na"ina % 7a samostalno, u sopstvenoj re$iji, planira, organizuje i realizuje sve usluge. 7a za odreene aktivnosti, anga$uje specijalizovane nosioce logisti"ki! usluga 7a kompletno planiranje, upravljanje, organizaciju i realizaciju toka prepusti specijalizovanim nosiocima logisti"ki! usluga. #ve do osamdeseti! godina prolog vijeka ve&ina korisnika se bazirala na tzv. /nsourcing strategiji, gdje su samostalno obavljali logisti"ke aktivnosti uz minimalno anga$ovanje nosilaca usluga sa strane . 7anas se ve&i broj korisnika opredjeljuje za outsoursing strategiju, tj. fokusiranje pa$nje na osnovu djelatnosti, a za segmente poslovanja koji nisu u glavnim kompetencijama kompanije, anga$uju se profesionalna preduze&a.

='>/#./?2/ ()',<@7A)/ 0 su visoko profesionalne i kompetentne kompanije, koje su sposobne da ponude i pru$e kompletnu logisti"ku uslugu i u potpunosti zadovolje sve logisti"ke za!tjeve korisnika. 9(= ()',<@7A)/ 0 u okviru outsourcing strategije, su eksterna preduze&a koja od korisnika preuzimaju organizaciju, upravljanje i realizaciju kompletni! logisti"ki! lanaca ili odreeni! procesa u lancu. 2orisnici , naj"e&e, 9(= provajderima poveravaju logisti"ke zadatke % pedicije, transporta, skladitenja, pretovara, izbora transportni! sredstava, pakovanja, upravljanja zali!ama,pribavljanja i popunjavanja potrebne dokumentacije, provere i pla&anja ra"una, i dr. 9. /snovni poj"ovi ! pedi iji <lavni pediter je pravno ili fizi"ko lice koje je sa nalogodavcem zaklju"ilo ugovor o pediciji, odnosno otpremi i isporuci robe.>lavni pediter oblikuje, organizuje i realizuje meunarodne robne tokove. +e#!pediter je fizi"ko ili pravno lice na koga glavni pediter prenosi dio svoji! poslova, zbog nemogu&nosti da li"no obavi sve preuzete poslove..o su poslovi u inostranstvu vezani za %otpremu robe, prevoz robe na odreenim relacijama, regulisanje pravni! pitanja, prijem i isporuka robe krajnjim korisnicima. Podpediter u cjelosti obavlja poslove pedicije vezane za realizaciju odreenog robnog toka.2ada glavni pediter nema mogu&nosti da organizuje odreeni robni tok, on kompletne poslove preputa podpediteru. )ozar je pravno ili fizi"ko lice koje realizuje proces prevoza robe 3$eljeznicom, drumskim vodenim ili vazdunim transportom 4. *o"isionar je pravno ili fizi"ko lice koje radi u svoje ime i za tui ra"un. Agent je pravno ili fizi"ko lice koje radi u tue ime i za tui ra"un. +aklju"uje ugovor sa tre&im licima u ime svog nalogodavca i za njegov ra"un. =alogodava je pravno ili fizi"ko lice za koje pediter pru$a logisti"ke usluge3industrija, trgovina, idr.4 1:. Polo>aj pedi ije ! "e#!narodno" pravno privredno" siste"! U meunarodnom privrednom pravu razlikuju se tri sistema, koja definiu peditersku djelatnost i to% anglosaksonski, njema"ki i francuski. (oslednja dva se "esto svrstavaju u tzv. Avropski sistem. 11. Polo>aj pedi ije ! anglosaksonsko" pravno" siste"! U anglosaksonskom sistemu, pediter se definie kao agent, koji radi u tue ime i za tui ra"un. 'n zaklju"uje ugovore sa tre&im licima po nalogu i za ra"un svog nalogodavca.U #<7 postoji dva tipa pediterski! kompanija. Prvi tip su BkopneniC pediteri koji se bave organizacijom sabirno distributivne funkcije(.Dr!gi tip su pediterske kompanije koje su smjetene u pomorskim lukama i bave se sklapanjem ugovora o prevozu robe u linijskoj plovidbi , odnosno organizacijom otpreme i dopreme robe pomorskim transportom. 12. Polo>aj pedi ije ! evropsko" pravno" siste"! U evropskom pravnom sistemu pediter se tretira kao komisionar, tj. radi u svoje ime a za tui ra"un, tj. za ra"un svoga nalogodavca.pediterski poslovi spadaju u podvrstu D

komisioni! poslova. Pre"a nje"a2ko" pravno" siste"!, pediter odgovara za izbor vozara i drugi! u"esnika, s kojima je pri izvrenju nalogodav"eve dispozicije sklopio ugovor, ali ne odgovara za nji!ov rad. pediter odgovara nalogodavcu samo ako vozara ili drugog izvrioca poslova nije izabrao s pa$njom. pediterova odgovornost prestaje u trenutku kada je robu predao vozaru. pediter ne odgovara za eventualnu tetu do koje je dolo tokom prevoza, jer je vozar du$an nadoknaditi tetu. pediter odgovara za izbor meupeditera, ali ne odgovara za njegov rad. pediter nije du$an nadoknaditi tetu, koja je nastala krivicom meupeditera, ali je obavezan obezbjediti mu potrebna dokumenta za kori&enje njegovi! odtetni! prava prema meupediteru.pediter odgovara i za izbor i za rad podpeditera. 'vo ne va$i ako je nalogodavac sam izabrao podpeditera.Pre"a &ran !sko" pravno" siste"! pediter ima ve&u odgovornost u odnosu na njema"ko zakonodavstvo.pediter je odgovoran i za izbor i za rad vozara.'n je odgovoran za tetu koja je nastala na robi tokom prevoza, a oslobaa se odgovornosti ako je teta nastala zbog vie sile. pediter odgovara za izbor i za rad maupeditera. pediter je du$an nalogodavcu nadoknaditi tetu, koja je nastala krivicom meupeditera. pediter je odgovoran za izbor i za rad podpeditera. :eunarodni pediter u evropskom pravnom sistemu ima tri statusa% #tatus agenta #tatus komisionara #tatus samostalnog privrednog subjekta 1%. pediterska !dr!>enja 3 razlozi i o$li i !dr!>ivanja4 :eu najzna"ajnijim razlozima udru$ivanja su% Unapreenje djelatnosti +atita zajedni"ki! interesa profesije +ajedni"ki nastupi pred dr$avnim organima i drugim udru$enjima )azvijanje dobri! poslovni! odnosa Ureivanje uslova za bavljenje profesijom #pre"avanje nelojalne konkurencije i monopola itd. :ogu se izdvojiti tri nivoa udru$ivanja pediterski! preduze&a *acionalna i poslovna udru$enja )egionalna- vienacionalna udru$enja :eunarodni savez pediterski! udru$enja *acionalna udru$enja peditera prave i izdaju Bopte uslove poslovanjaC kojima reguliu pravni polo$aj, prava i obaveze peditera, nalogodavaca i drugi! u"esnika spoljnotrgovinskog poslovanja. *a nivou udru$enja mo$e biti definisana zajedni"ka poslovna politikaE zajedni"ka obrada tr$itaE zajedni"ko planiranjeEuzajamno obavetavanje. 1,. +e#!narodni savez pediterski. !dr!>enja ? &iata savez 5/<.< je meunarodni savez pediterski! udru$enja. 'snovana je u 8e"u, -91D.godine. #jedite 5/<.< je u 6iri!u, u vajcarskoj. (okriva pribli$no oko ;F FFF pediterski! i logisiti"ki! firmi. Ciljevi 1IA;A saveza s! 6 8olja saradnja nacionalni! udru$enja peditera G

#tandardizacija postupaka, procedura, obrazaca i usluga koje pru$aju pedicije (ru$anje pomo&i u oblasti profesionalne obuke i usavravanja kadrova )azmjena iskustava i poslovni! veza +atita interesa peditera Upoznavanje privrede i javnosti sa uslugama koje pru$a pedicija

/rganiza iona str!kt!ra 1IA;A saveza )ad saveza obavlja se kroz aktivnosti >eneralne skuptine, Upravnog odbora, savetodavnog tjela i radne grupe. >eneralna skuptina odlu"uje o najva$nijim pitanjima vezanim za 'rganizaciju i struku i bira ostale organe. Upravni odbor, sekretarijat i (redsednik vode organizaciju, operativno./nstituti se bave te!ni"kim pitanjima vezanim za pojedine oblasti. (ostoje tri instituta% - institut za avio pediciju - institut za carinska pitanja, - institut za multimodalni transport (itanjima koja se odnose na cijelu profesiju bave se savetodavna tijela% #avetodavno tijelo za opasne materije #avetodavno tijelo za informacione te!nologije #avetodavno tijelo za pravna pitanja #avetodavno tijelo za odnose sa javno&u #avetodavno tijelo za profesionalnu obuku i usavravanje. 1IA;A 2lanovi "og! $iti 6 *acionalna udru$enja >rupni "lanovi /ndividualni "lanovi (o"asni "lanovi =a ionalna !dr!>enja su organizacije koje predstavljaju cjelokupni pediterski sektor jedne zemlje. <r!pni 2lanovi "og! $iti6 :eunarodne organizacije koje predstavljaju pediterske grane grupe zemalja :eunarodne pediterske grupe koje zastupaju iste ili sli"ne interese pred 5/<.< :eunarodna udru$enja "iji su "lanovi aktivni samo u pod 0 sektorima pediterske grane. Individ!alni 2lanovi /ndividualni "lanovi su pediterska preduze&a ili pravni entiteti blisko povezani sa pediterskom industrijom. Po2asni 2lanovi (o"asni "lanovi su osobe koje su bile od naro"ite koristi 5/<.< savezu ili pediterskoj industriji uopte. 10. +e#!narodni !slovi ispor!ke ro$e ? in oter"s 2::: (ojam incoterms "ini skup meunarodni! pravila za tuma"enje uslova isporuke robe u meunarodnoj trgovini i to pre svega kod ugovora o prodaji.+vani"ni naziv je B:eunarodna pravila za tuma"enje trgovinski! uslovaC.

15. Ciljevi i svr.a in oter"s ? a /ncoterms daje jedinstveno tuma"enje termina i eliminie mogu&nost razli"iti! tuma"enja u razli"itim zemljama, to dovodi do nesporazuma, sporova i parnica uz gubitak vremena i novca. (rimjenom /ncoterma pravila, jasno se definiu odgovaraju&e obaveze ugovorni! strana i smanjuje rizik pravni! nesporazuma i komplikacija. /snovni ilj In oter"s'a je stvaranje standardnog, istovjetnog tuma"enja ugovorni! trgovinski! termina i uslova isporuke robe. -vr.a In oter"sa je da se obezbjedi paket meunarodni! pravila za tuma"enje naj"e&e kori&eni! trgova"ki! termina u meunarodnoj trgovini./ncoterms standardizuje ugovornu praksu i omogu&ava prodava"u i kupcu, u meunarodnoj trgovini da% 2oriste opte rje"i 7a se saglase o zna"enju ti! rije"i 7a izbjegnu nesporazume i razli"ita tuma"enja u nji!ovoj upotrebi /ncoterms 1FFF uzima u obzir novonastale slobodne carinske zone, ve&e koritenje elektronski! komunikacija u poslovnim transakcijama, i izmjene u te!nologiji i organizaciji transporta robe.U /ncotermsu 1FFF izvrene su zna"ajne izmjene u dva podru"ja % carinjenje i pla&anje carina prema 5<# i 7AI paritetima i obaveze utovara i istovara prema 56< paritetima. 17. Podr!2je pri"jene in oter"s pariteta ispor!ke (rimjena /ncoterms-a ograni"ena je na pitanja koja se odnose na prava i obaveze prodavca i kupca u pogledu uslova isporuke kupljene robe. Uslovi isporuke ukazuju ugovornim stranama ta treba da "ine u pogledu obaveza% /sporuke i predaje robe 'rganizacije i realizacije logisti"ki! procesa (ripreme i obezbjeenje potrebne dokumentacije /zvoznog i uvoznog carinjenja robe 'siguranja robe (odjele trokova i rizika izmeu ugovorni! strana. /ncoterms je samo skup pravila za tuma"enje uslova isporuke robe, a ne i drugi! uslova u prodajnom ugovoru..ermini iz /ncoterms-a su sastavni dio prodajnog ugovora, a ne neki! drugi! ugovora kao to su ugovori o prevozu, pretovaru, skladitenju i sl. /ncoterms rjeava slu"ajeve proistekle iz niza obaveza, kao npr. 'baveza prodavca da robu stavi na raspolaganje kupcu ili je preda prevozniku radi prevoza ili je isporu"i na odredite, kao i obaveza podjele rizika izmeu ugovorni! strana u ovim slu"ajevima. /ncoterms se bavi i obavezama carinjenja robe za izvoz i uvoz, pakovanjem robe, obavezom kupca da preuzme isporuku, obavezom obezbjeenja dokaza o uredno ispunjenim odgovaraju&im obavezama i dr. /ncoterms se ne bavi slede&im elementima prodajnog ugovora % *e prenosi vlasni"ka prava na robu *e oslobaa obaveza i izuze&a od odgovornosti u slu"aju nepredvieni! dogaaja *e ubla$ava posledice krenja drugi! elemenata prodajnog ugovora *e rjeava obaveze prodavca i kupca, osim oni! vezani! za isporuku i predaju robe 9

/ncoterms se ne bavi posledicama raskida prodajnog ugovora ili drugi! sporova koji se ne odnose na isporuku robe. (ravila /ncoterms-a se ne mogu primjenjivati u ugovorima o prodaji koji za predmet imaju nematerijalna dobra. (rilikom primjene /ncoterms-a mo$e se pojaviti niz problema koji su posledica% *edosledne trgova"ke prakse *edovoljno precizni! termina iz /ncoterms-a )azli"iti! i nedovoljno jasni! varijacija klju"ni! rje"i (ogrenog izbora termina i dr. 18. -tr!kt!ra In oter"s'a #vi termini /ncoterms-a grupisani su u "etiri kategorije3 E(C(1(D4. /ncoterms pariteti predstavljeni su kroz trinaest skra@eni a, od koji! se svaka sastoji od tri slova.#vaka od -9 /ncoterms klauzula daje odgovore na slede&a pitanja% >dje je mjesto isporuke robe 2o je obavezan da organizuje i realizuje logisti"ke procese 2oju dokumentaciju pribavlja prodavac, a koju kupac 2o ima obavezu prevoza robe 2o vri izvozno, a ko uvozno carinjenje 2ada se prenosi rizik i osiguranje sa prodavca na kupca (ariteti iz A, 5, 6 grupe odnose se na otpremu, dok se pariteti 7 grupe odnose na prispe&e..o zna"i da se prema A, 5 ,6 paritetima isporuka vri u zemlji prodavca, dok kod 7 klauzula prodavac predaje robu kupcu u zemlji kupca. /zbor transportne klauzule zavisi&e od vrste robe, na"ina transporta, kao i ciljeva koje ugovorne strane $ele da postignu sa stanovita najefikasnije realizacije ugovorenog posla. <r!pa E ' +jesto otpre"e (odrazumjeva minimalne obaveze za prodavca pri isporuci robe, odreuje polazite, odnosno otpremu robe. 'va grupa sadr$i samo jedan paritet% EAB EC Borks '1RA=*/ 1ADRI*A 3 ugovoreno mjesto4 za svaki vid transporta. 5ranko fabrika zna"i da prodavac izvrava svoju obavezu kada robu stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama, neocarinjenu i neutovarenu na bilo koje prevozno stredstvo. (o ovom paritetu kompletnu isporuku organizuje kupac..rokovi, rizici i dokumenta koja se odnose na robu, sa prodavca se prenose na kupca, kada prodavac robu preda na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama. =ajva>nije o$aveze pre"a EAB paritet! za6 (rodavca % da isporu"i robu u odgovaraju&oj ambala$i i da je stavi na raspolaganje kupcu u svom objektu 2upca % da plati cjenu u skladu sa ugovorom o prodaji, da preuzme robu od prodavca iz njegovog objekta i u"ini sve kako bi se roba otpremila, na svoj troak i rizik, do njenog odredita. *riti2ne ta2ke kod EAB pariteta 6 (revoz organizuje kupac -F

)izik prelazi sa prodavca na kupca kada je roba na raspolaganju kupcu .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kad je roba na raspolaganju kupcu.

<r!pa 1 ? /snovni prevoz nije pla@en 'va grupa oslobaa prodavca od ugovaranja i pla&anja prevoza i osiguranja robe. (rodavac je u obavezi da u ugovorenom mjestu otpreme stavi na raspolaganje i preda robu prevozniku, kojeg je izabrao kupac. (rodavac ima obavezu da utovari robu na prevozno stredstvo koje je anga$ovao kupac samo u slu"aju kada su prostorije prodavca naglaene kao mjesto otpreme. /zvozno carinjenje vri prodavac.U okviru grupe 5 nalaze se tri pariteta isporuke 3 56<, 5<#, 5'84. 1RA=*/ PRE)/E=I* ' 31CA4 zna"i da prodavac isporu"uje robu na mjestu koje je imenovao kupac. /sporuka se smatra izvrenom kada je roba utovarena na prevozno sredstvo kupca i kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu neistovarena sa prevoznog sredstva prodavca. =ajva>nije o$aveze pre"a 1CA paritet! za6 (rodavca % da isporu"i robu kupcu na nazna"eno mjesto, da ispuni sve formalnosti oko izvoznog carinjenja i da obezbjedi pismeni dokaz da je roba isporu"ena prevozniku. 2upca % da odredi prevoznika, da potpie ugovor o prevozu robe i plati vozarinu. *riti2ne ta2ke kod 1CA pariteta 6 (revoz organizuje kupac ili prodavac u ime kupca )izik prelazi sa prodavca na kupca kada je roba isporu"ena prevozniku na nazna"enom mjestu .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kada je roba isporu"ena prevozniku na nazna"enom mjestu 1A-' 1ranko !z $ok $roda( samo za pomorski i rje"ni transport .o zna"i da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci otpreme. 2upac od tog trenutka snosi sve trokove i rizike od gubitka ili ote&enja. =ajva>nije o$aveze pre"a 1A- paritet! za6 (rodavca % da isporu"i i dopremi robu uz bok broda u nazna"enoj otpremnoj luci , da naprevi potvrdu o otpremljenoj robi, da ispuni sve carinske formalnosti pri izvozu robe. 2upca % da odredi prevoznika ,da potpie ugovor o prevozu robe i plati vozarinuE da snosi sve rizike kada mu je isporu"ena roba. *riti2ne ta2ke kod 1A- pariteta 6 (revoz organizuje kupac )izik prelazi sa prodavca na kupca kada je roba isporu"ena uz bok broda .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kada je roba isporu"ena uz bok broda 1/D ? 1ranko $rod( koristi se samo za pomorski i rje"ni transport .o zna"i da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada isporu"i robu preko ograde broda u imenovanoj luci otpreme. 5'8 paritet za!tjeva da prodavac obavi izvozno carinjenje robe. --

=ajva>nije o$aveze pre"a 1/D paritet! za 6 (rodavca% da isporu"i robu sa prelaskom preko palube broda, u nazna"enoj otpremnoj luci, da obavi sve formalnosi oko carinjenja robe za izvoz E da podnese dokaz o otpremljenoj robi nazna"enom prevoznikuE da plati sve trokove utovara robe na uobi"ajen na"in pod uslovom da ti trokovi nisu ura"unati u vozarinu. 2upca % da odredi prevoznika da potpie ugovor o prevozu robe i da plati vozarinu E da plati sve trokove istovara, pod uslovom da nisu ura"unati u vozarinu. *riti2ne ta2ke kod 1/D pariteta6 (revoz organizuje kupac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda <RUPA C ? /snovni prevoz pla@en (rodavac ima obavezu da ugovori uobi"ajeni prevoz i snosi trokove vozarine do nazna"enog mjesta opredjeljenja. /sporuka robe po 6 klauzulama vri se u zemljama otpreme.2od 6 klauzula rizik za robu prelazi sa prodavca na kupca jo u zemlji otpreme. U grupi 6 nalazi se "etiri pariteta isporuke 365), 6/5, 6(., 6/( 4. C1R ? ;roak i vozarina , samo za pomorski i rje"ni transport. (rodavac isporu"uje robu preko ograde broda u nazna"enoj otpremnoj luci.(rodavac mora da snosi trokove i vozarinu potrebnu da robu dopremi u imenovanu luku odredita, ali rizik od gubitka ili ote&enja robe kao i svi dodatni trokovi koji nastaju nakon to je roba isporu"ena, prelaze sa prodavca na kupca. =ajva>nije o$aveze pre"a C1R paritet! za6 (rodavca % da isporu"i robu sa prelaskom preko palube broda, u nazna"enoj otpremnoj luci E da obavi sve formalnosti oko carinjenja robe za izvoz E da sklopi ugovor o prevozu robe o vlastitom trokuE da podnese dokaz o otpremljenoj robi nazna"enom prevozniku E da plati sve trokove utovara robe na uobi"ajen na"in pod uslovom da ti trokovi nisu ura"unati u vozarinu. 2upca % da preuzme isporu"enu robu i primi je od prevoznika, i da plati predvienu cjenu E da plati sve trokove istovara, pod uslovom da nisu ura"unati u vozarinu. *riti2ne ta2ke kod C1R pariteta 6 (revoz organizuje prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda u luci otpreme .rokovi prelaze sa prodavca na kupca u odredinoj luciE kupac pla&a one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu. CI1 ? ;roak( osig!ranje i vozarina' za pomorski i rje"ni transport +na"i da je prodavac isporu"io robu kada je roba prela ogradu broda u luci otpreme. (rodavac mora da plati trokove i vozarinu dopreme robe u imenovanu odredinu luku, ali rizik od gubitka ili ote&enja robe, kao i drugi dodatni trokovi, nakon isporuke robe, prenose se s prodavca na kupca kada roba pree ogradu broda u otpremnoj luci. (o 6/5 paritetu prodavac mora ugovoriti i platiti pomorsko osiguranje koje pokriva rizik od gubitka ili ote&enja robe u toku prevoza. =ajva>nije o$aveze pre"a CI1 paritet! za 6 -1

(rodavca % isti uslovi kao i za 65) paritet isporukeE da obezbjedi ugovorom pomorsko osiguranje robe tokom njenog prevoza. 2upca% isti uslovi kao i za 65) E da preuzme isproru"enu robu kada mu je prilo$en dokaz o pla&enom pomorskom osiguranju robe. *riti2ne ta2ke kod CI1 pariteta 6 (revoz i osiguranje organizuje prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad roba pree ogradu broda u luci otpreme .rokovi prelaze sa prodavca na kupca u odredinoj luciE kupac pla&a one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu.

CP; ? vozarina pla@ena do 0 kod svi! vidova transporta +na"i da prodavac isporu"uje robu prevozniku koga je sam odabrao. .rokovi prelaze sa prodavca na kupca u imenovanom mjestu odredita.2upac snosi sve rizike i sve druge trokove koji nastaju nakon to je roba predata prevozniku. =ajva>nije o$aveze pre"a CP; paritet! za6 (rodavca% da sklopi ugovor o prevozu robe i plati vozarinu za nazna"eno odredino mjesto E da isporu"i robu ugovorenom prvom prevozniku E da obavi sve formalnosti za carinjenje robe za izvozE da daje trgova"ku fakturu i sve druge potrebne dokaze za prevoz robe na uobi"ajen na"in 2upca % da pri!vati i preuzme isporu"enu robu i primi je od prvog prevoznika na odreenom mjestu, da dobije kupovnu fakturu. *riti2ne ta2ke kod CP; paariteta6 (revoz organizuje prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba isporu"ena prevozniku .rokovi prelaze sa prodavca na kupca u mjestu odreditaE kupac pla&a one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu. CIP ? )ozarina i osig!ranje pla@eni do 0 za sve vidove transporta +na"i da kupac snosi sve rizike i sve druge trokove koji nastanu nakon isporuke robe. (rodavac takoe mora da obezbjedi kupcu osiguranje protiv rizika za gubitak ili ote&enja robe tokom prevoza. (rodavac zaklju"uje ugovor o osiguranju i pla&a premiju osiguranja. =ajva>nije o$aveze pre"a CIP paritet! za6 (rodavca % isti uslovi kao i za 6(. E da ugovorom obezbjedi pomorsko osiguranje robe tokom njenog prevoza. 2upca % isti uslovi kao i za 65)E da pri!vati isporu"enu robu i da je primi od prvog prevoznika, te da dobije kupovnu fakturu, ugovor o osiguranju. *riti2ne ta2ke kod CIP pariteta6 (revoz i osiguranje organizuje prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba isporu"ena prevozniku .rokovi prelaze sa prodavca na kupca u mjestu odredita, kupac pla&a one trokove za koje nije odgovoran prodavac po ugovoru o prevozu.

-9

<RUPA D ? odre#!je odredite ? "jesto ispor!ke .o je grupa prispje&a, poto je isporuka, izvrena kada se roba dopremi na odredite kupca ili u dogovoreno mjesto na granici sa zemljom uvoza.(rodavac ima obavezu prevoza robe i pla&anja trokova vozarine do nazna"enog mjesta, ali bez obaveza osiguranja robe. (rodavac ima obavezu pla&anja izvozni! dad$bina i izvoznog carinjenja. DA1 ' ispor!2eno na grani i(- svi vidovi transporta +na"i da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje kupcu na prevoznom sredstvu, neistovarenu, izvozno ocarinjenu, ali neocarinjenu za uvoz, na imenovanoj ta"ki i mjestu na granici, ali pre carinske linije susjedne zemlja.

=ajva>nije o$aveze pre"a DA1 paritet! za6 (rodavca% da isporu"i robu, ocarinjenju za izvoz i stavljenu na raspolaganje na prevoznom sredstvu u nazna"enoj ta"ki i mjestu na graniciE da kupcu preda sve dokumente koji &e mu omogu&iti da preuzme robu na carini i ostale uobi"ajene dokaze za direktni prevoz. 2upca % da pri!vati robu kad je ona isporu"ena u nazna"enom odredinom mjestuE da plati prevoz od nazna"ene ta"ke na graniciE da obavi sve formalnosti u vezi sa uvozom robe. DE- ? Ispor!2eno 1ranko $rod 0 za pomorski i rje"ni transport +na"i da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje na brod u imenovanoj odredinoj luci, uvozno neocarinjenu.(rodavac snosi sve trokove i rizike vezane uz dopremu robe u imenovanu odredinu luku do istovara robe iz broda. =ajva>nije o$aveze pre"a DE- paritet! za 6 (rodavac% da isporu"i robu i stavi je na raspolaganje kupcu na palubi broda u nazna"enoj odredinoj luci i da plati odreenu vozarinuE da ocarini robu za izvozE da preda sve dokumente koji &e omogu&iti dalju otpremu robe, posebno transportne dokumente. 2upca% da pri!vati pa istovari robu kada je ona isporu"ena u nazna"enom odreditu mestaE da ocarini robu za uvoz. *riti2ne ta2ke kod DE- pariteta 6 (revoz organizuje i pla&a prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na brodu .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na brodu DEF ? Ispor!2eno 1ranko o$ala 0 za pomorski i rje"ni transport +na"i da prodavac ispunjava svoju obavezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje kupcu, na obalu u imenovanoj odredinoj luci.(rodavac snosi trokove i rizike koji nastaju dopremom robe do imenovane odredine luke i istovarom robe na obalu.2upac je du$an da uvozno ocarini robu na obalu. -;

=ajva>nije o$aveze pre"a DEF paritet! za6 (rodavca % da isporu"i robu i stavi je na raspolaganje kupcu na obalu u nazna"enoj odredinoj luci i da plati trokove istovaraE da ocarini robu za izvozE da preda sve dokumente koji &e omogu&iti kupcu da preuzme robu. 2upca % da pri!vati i preuzme robu na obali E da snosi sve trokove za vaenje uvozne dozvole i drugi! slu$beni! odobrenja i da obavi sve carinske formalnosti potrebne za uvoz robe. *riti2ne ta2ke kod DEF pariteta6 (revoz organizuje i pla&a prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na obali .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu na obali DDU ? Ispor!2eno neo arinjeno 0 svi vidovi transporta +na"i da prodavac isporu"uje robu kupcu uvozno neocarinjenu i neistovarenu sa prevoznog sredstva na imenovanom mjestu odredita. (rodavac snosi trokove i rizike dopreme robe do odredita, osim eventualni! Bdad$binaCza uvoz u zemlju odredita..akve dad$bine idu na teret kupca. *ajva$nije obaveze prema 77U paritetu za % (rodavca% da isporu"i robu kupcu, neocarinjenu za uvoz i neistovarenu u nazna"enom odredinom mjestuE da preda sve dokumente koji &e omogu&iti kupcu da preuzme robu na odreenom mjestu. 2upca % da pri!vati i preuzme neistovarenu robu u nazna"enom odredinom mjestuE da obavi sve formalnosti za carinjenje robe. DDP ? Ispor!2eno o arinjeno 0 svi vidovi transporta +na"i da prodavac isporu"uje robu kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu sa prevoznog sredstva, na imenovanom mjestu odredita. (rodavac snosi sve trokove i rizike koji nastaju dopremom robe, uklju"uju&iCdad$bineC za uvoz u zemlju odredita. 77( predstavlja maksimalne obaveze prodavca. =ajva>nije o$aveze pre"a DDP paritet! za 6 (rodavca % da isporu"i robu kupcu, neistovarenu u nazna"enom odredinom mjestu Epodmiriti sve carinske Bdad$bineCE dati sva dokumenta koja &e omogu&iti kupcu da preuzme robu na odreenom mjestu. 2upca % da pri!vati i preuzme neistovarenu robu u nazna"enom odredinom mjestu. *riti2ne ta2ke kod DDP pariteta6 (revoz organizuje i pla&a prodavac )izik prelazi sa prodavca na kupca kad je roba stavljena na raspolaganje kupcu .rokovi prelaze sa prodavca na kupca kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu 19. /$aveze prodav a i k!p a /$aveze prodav a 6 -5

<-. isporuka robe u skladu sa ugovorom <1. dozvole, odobrenja i formalnosti <9. ugovori o prevozu i osiguranju <;. isporuka <5. prelaz rizika <D. podjela trokova <G. obavjetenje kupca <H. dokaz o isporuci, transportnim dokumentima <9. kontrola 0 ambala$a, obele$avanje <-F. ostale obaveze /$aveze k!p a 6 8-. pla&anje cjene, 81. dozvole, odobrenje i formalnosti,89. ugovori o prevozu i osiguranju, 8;. preuzimanje robe, 85. prelaz rizika, 8D. podjela trokova, 8G. obavjetenje prodavca, 8H. dokaz o isporuci, 89. kontrola robe, 8-F. ostale obaveze 2:. +arketing &!nk ija ! pedi iji :arketing koncept pediterskog preduze&a mora da obu!vati slede&e procese% istra$ivanje marketinga, marketing predvianje, selekciju i izbor logisti"ki! tr$ita i definisanje marketing strategije. Istra>ianje "arketinga 0 obu!vata istra$ivanje% logisti"ki! tr$ita, logisti"ki! usluga, promocije i promotivni! aktivnosti, na"ina prodaje i prodajni! cjena. #am proces istra$ivanja marketinga obu!vata vie faza, kao to su% definisanje problema i ciljeva istra$ivanja, utvrivanje izvora informacija, razvoj strategije uzrokovanja, utvrivanje metoda prikupljanja podataka, obrada i analiza podataka, prezentacija rezultata itd. (odaci u istra$ivanju marketinga mogu da se prikupljaju na razli"ite na"ine i uz pomo& razli"iti! metoda % metod ispitivanja, metod posmatranja i eksperimentalni metod. -elek ija i iz$or logisti2kog tr>ita ? obu!vata "etiri osnovne faze %grupisanje, filtriranje, komparativnu analizu i segmentaciju tr$ita. +arketing strategija 0 predstavlja integralni dio opte strategije pediterskog preduze&a, a podrazumjeva adekvatan na"in razvoja i poslovanja u skladu s tr$inim okolnostima, mogu&nostima, slabostima i uslovima.:arketing cilj svakog nosioca logisti"ke usluge je da zadovolji za!teve korisnika, obezbjedi odgovaraju&e tr$ino u"e&e, povoljan konkurentski polo$aj i dugoro"ni profit. *ajpoznatije marketing strategije su% 2onkurentski orijentisana marketing strategija, strategija diferenciranja usluga, strategija pozicioniranja, strategija segmentacije, strategija odnosa sa korisnicima idr. 21. Akvizi ija U pediciji, pod pojmom akvizicije podrazumjevaju se aktivnosti oko uspostavljanja, njegovanja i odr$avanja poslovni! veza i sklapanje poslova sa komitentima. 6ilj je da pediter pridobije to vie korisnika i komintenata na tr$itu. 'va slu$ba odr$ava redovne kontakte sa ostalim slu$bama i organizacionim jedinicama unutar preduze&a. <kviziter mora dobro da poznaje pediterski posao..o mora biti sposobna, komunikativna, kompletna li"nost u dobroj psi!i"koj i fizi"koj kondiciji.7a bi pikupio informacije od poslovnog zna"aja, koristi i sve druge relevantne izvore informacija, kao to su%

-D

/zvozno-uvozna preduze&a, preduze&a koja zastupaju meunarodne i doma&e firme, privredne komore, razli"ita udru$enja i grupacije,meunarodne pediterske i spoljnotrgovinske kompanije, transportna preduze&a i agenti, logisti"ki centri, dr$avne ili vladine institucije, banke i osiguravaju&a drutva itd. 22. Pon!da pediterski. !sl!ga (onuda je pismeno ili usmeno nuenje materijalni! i uslu$ni! proizvoda uz odreene uslove. (onuda pediterski! usluga predstavlja odreene logisti"ke usluge "ija struktura, kvalitet i cjena su usmjereni na zadovoljenje potreba i za!tjeva korisnika na tr$itu. Usluge su usmjerene na realizaciju i transformaciju robni!, transportni!, informacioni! i finansijski! tokova. Pon!da pediterski. !sl!ga "o>e se dati 6 *a osnovu konkretnog za!tjeva korisnika 3za!tjev mo$e biti javan ili direktan4 8ez konkretnog za!tjeva, gdje pedicija nudi korisnicima odreenu paletu usluga -a stanovita o$aveznosti korisnika i nosio a pediterske !sl!ge pon!da "o>e $iti 6 'bavezna, "vrsta, neopoziva gdje korisnik ima pravo odlu"ivanja o pri!vatanju ili odbacivanju ponude, a nosilac se mora pridr$avati ponueni! obaveza koje je korisnik pri!vatio *eobavezna ukoliko je to navedeno u samoj ponudi -a stanovita o$lika i s!tine pediterska pon!da "o>e $iti6 (onuda kompletne logisti"ke usluge sa jedinstvenom cjenom za kompletnu uslugu.U cjenu su ura"unati trokovi svi! logisti"ki! usluga 3utovara, transporta, skladitenja, pakovanja, itd.4 (onuda sadr$i pojedina"ne stavke za svaku uslugu gdje se navodi vrsta usluge i cjena za tu uslugu. U prvom slu"aju korisnik dobija jasne i "vrste cjene izra$ene po jedinici proizvoda, to mu omogu&ava da na bazi te cjene formira i cjenu samog proizvoda. 2od drugog slu"aja korisnik mo$e preuzeti na sebe obavezu da pronae ili odlu"i o nosiocu odreeni! usluga i da to direktno plati onome ko pru$a uslugu. Pon!da ko"pletne !sl!ge po tzv.&or&aitno" stav! i"a niz prednosti6 2orisnici unapred znaju koliko &e i! kotati logisti"ke usluge pediter korisniku na vrijeme dostavlja fakturu tako da korisnik mo$e na vrijeme okon"ati odreeni posao. -adr>aj pediterske pon!de #truktura usluga sa cijenama za svaku uslugu (aualna cijena za ta"no odreen paket usluga Aventualno stepenovana cijena usluga prema obimu posla ,rijeme trajanja ponude Uslovi za produ$etak vremena trajanja ponude *a"ini i uslovi pla&anja nadoknade za obavljene usluge. 2roz ponudu je neop!odno precizirati obaveze u pogledu potovanja i odr$avanja rokova otpreme i dopreme robe, u pogledu blagovremene dostave transportni! sredstava i obezbjeenja usluga transporta, skladitenja, pretovara i dr. na kompletnom -G

transportnom lancu. 7a bi pedicija formirala kompletnu i kvalitetnu ponudu potrebno je raspolagati slede&im podacima% vrsta robe koja je predmet isporuke, pojavni oblik robe, na"in pakovanja, tovarne jedinice, mjesto iz koga se roba otprema i mjesto gdje se roba doprema, koli"ina robe, rok otpreme i dopreme robe. (otrebno je znati kakvi su za!tjevi za osiguranjem robe, da li su definisani pariteti isporuke, da li je odreen transportni put, vid transporta i transportno sredstvo, kakvi su za!tjevi za carinskom, transportnom i prate&om dokumentacijom, kakvi su za!tjevi za inspekcijskim pregledom i kontrolom robe, specifi"ni za!tjevi za transportom. *alk!la ija jena pediterski. !sl!ga 2alkulacija trokova obu!vata vie trokovni! kategorija kao to su% .rokovi transporta .rokovi intermodalnog transporta .rokovi pretovara i skladitenja robe .rokovi pakovanja, prepakivanja i obilje$avanja robe .rokovi osiguranja robe .rokovi carinskog i inspekcijskog pregleda robe .rokovi pribavljanja i obezbjeenja transportne, carinske i druge dokumentacije .rokovi za pribavljanje i ispostavljanje razli"iti! uvjerenja i potvrda .rokovi posrednika i drugi! u"esnika u logisti"kom lancu .rokovi obavljanja specifi"ni! za!tjeva robe 3smrzavanje, doleivanje, zagrevanje, pojenje, !ranjenje itd4 *aknada za rad pedicije odnosno pediterske usluge 2%. 1or"iranje jena logisti2ki. !sl!ga ! pedi iji :ogu&e je bazirati na jednom od dva karakteristi"na pristupa% ' tr>ini prist!p - koji podrazumjeva marketing istra$ivanje cjena na logisti"kom tr$itu i na bazi rezultata istra$ivanja formiraju se konkurentne cjene usluga. ' trokovni prist!p- koji se zasniva na kalkulaciji trokova, gdje se cjene formiraju po principu Btrokovi plusC. U tr$inoj privredi i jedinstvenom otvorenom tr$itu, neop!odno je koristiti prvi pristup. (ri formiranju cjena logisti"ki! usluga u pediciji,neop!odno je ispuniti slede&e ciljeve% (okriti trokove i ostvariti zaradu 'stvariti i odr$ati $eljeno tr$ino u"e&e 'dgovoriti na izazove konkurencije (osti&i ekonomsku snagu i tr$ini uticaj Cjene logistikih usluga mogu se formirati na dva karakteristina naina: 1. slo$odno" pogod$o" - dogovorno ili prema posebnom ugovoru nosioca i korisnika usluga 2. kori@enje" tari&a i propisivanjem jedini"ni! cjena usluga. 5ormiranje cjena transporta putem slobodne pogodbe primjenjuju se po pravilu u BneredovnomC transportu u svim saobra&ajnim granama.'vakav oblik prevoza je dominiraju&i, u drumskom saobra&aju, i pomorskom saobra&aju.U svim vidovima transporta pojavljuje se neredovan saobra&aj, koji podrazumjeva unajmljivanje

-H

transportni! sredstava od strane korisnika, za obavljanje odreeni! prevoza ..o unajmljivanje se vri za odreeno vrijeme ili za konkretan prevoz. U redovnom saobra&aju obavljanje prevoza po unapred utvrenim redovima vo$nje prevozne cijene se odreuju putem tarifa. 'vakav oblik karakteristi"an je za $eljeznicu, vazduni i vodeni transport. 2,. /snovni tari&ni poj"ovi i na2ela Pod tari&a"a se podrazumjeva Bsistematski izraeni, prema zakonskim propisima objavljeni, skup svi! odredaba mjerodavni! za prevozni ugovor, prevozni! cijena i sporedni! pristojbi, kojima se prevoz regulie podjednako za svakoga, ko ispuni u njemu navedene usloveC..arife su spisak cijena za razli"ite kategorije usluga.:ogu biti transportne, pediterske, carinske, advokatske, poreske i druge tarife. .arife donose nosioci usluga, nekada dr$ava ili odreena udru$enja,meunarodni savezi i dr. ;ari&ni siste" predstavlja sistemski ureen skup propisa i cijena odreeni! usluga.:o$e se govoriti o pet vrsta tarifni! sistema % prirodni tarifni sistem, ekonomsko-politi"ki tarifni sistem, dr$avni tarifni sistem, istorijski ili mjeoviti tarifni sistem, tr$ino orijentisan tarifni sistem. ;ari&na politika predstavlja smiljen i organizovan uticaj donosioca tarifa na kori&enje usluga i visinu nji!ovi! cijena. ;ari&na te.nika podrazumjeva na"in konstruisanja izrade i primjene odreeni! cijena usluga. ;ari&na !daljenost predstavlja rastojanje na kome se realizuje odreena transportna usluga. ;ari&ni razred( roba se svrstava u pojedine tarifne razrede za koje va$e odreene stavke ili cijene prevoza. ;ari&ni stav predstavlja iznos u tarifnoj valuti odreen za prevoz odreene koli"ine robe u odreenoj kilometarskoj zoni. ;ari&na val!ta je valuta u kojoj se izra$ava cijena usluge. ;ari&no sje ite je granica izmeu dva razli"ita tarifna sistema. 20. ;ari&na na2ela =a2elo javnosti 0 tarife moraju biti objavljene na uobi"ajen na"in i svakom pristupa"ne =a2elo jednakosti 0 jednaka primjena za svakoga ko ispuni propisane uslove =a2elo trajnosti - ukazuje na stalnost tarifa .(otrebno je da tarife budu stabilne i unapred poznat faktor na tr$itu. =a2elo jasno@e 0 tarife moraju biti jasne i jednostavne za kori&enje. 1.Prema vidovima transporta transportne tarife se djele na: Jeljezni"ke tarife (omorske tarife )je"ne tarife 7rumske tarife ,azdune tarife .arife kombinovanog transporta 2. Prema teritorijalnom stanovitu na: -9

:eunarodne prevozne tarife Unutranje prevozne tarife =okalne prevozne tarife

25. Cjene !sl!ga ! >eljezni2ko" transport! Jeljezni"ke tarife, generalno se mogu podjeliti na% meunarodne i unutranje. Meunarodne elje nike tarife mogu !iti: /pte "e#!narodne tari&e -donosi meunarodna $eljezni"ka unija i imaju za cilj da olakaju i unaprede meunarodni $eljezni"ki transport.'ve tarife va$e za dr$ave "lanice udru$enja. -avezne "e#!narodne tari&e primjenjuju se za transport robe izmeu dve odreene dr$ave. G!2ke tari&e primjenjuju se za transport robe kod dr$ava koje nemaju direktan izlaz na more. ;ranzitne "e#!narodne tari&e koriste za utvrivanje transportni! usluga na $eljeznici u tranzitnom saobra&aju. Iz!zetne tari&e su znatno ni$e u odnosu na redovne i koriste se u slu"aju vanredni! uslova, elementarni! nepogoda ili u slu"aju va$ni! privredni! poslova. Razra#en tari&ni siste" !n!tranji. >eljezni2ki. tari&a( o$!.vata6 'pte tarifne propise 7aljinar 2lasifikaciju robe .ablice cjena Post!pak !tvr#ivanja jene prevoza ! !n!tranje" >eljezni2ko" transport!6 -. 7efinisanje uslova prevoza i kori&enja tarifa, na"in obra"una prevoznine 1. Utvrivanje tarifnog razreda za robu 9. 'dreivanje transportne relacije i rastojanja ;. Utvrivanje cjene za konkretnu uslugu 6jena transportne usluge se izra$ava u% nov"ana jedinicaKtkm.,isina cjene zavisi od na"ina organizacije $eljezni"kog prevoza. 27. Cjene !sl!ga ! po"orsko" transport! "a likujemo dva osnovna o!lika organi a#ije prevo a: linijski koji podrazumjeva odreene linije kretanja broda, odreene luke opslu$ivanja i fiksni red plovidbe slobodna plovidba koja podrazumjeva organizaciju transporta po principu zakupa djela brodskog prostora ili "itavog broda od strane odreeni! korisnika (omorske tarife se primjenjuju samo u linijskoj plovidbi, dok u slobodnoj plovidbi cjena transporta se formira na bazi konkretne ponude i potra$nje brodskog prostora. $!raun #jena transportnih usluga u pomorskom transportu se vri: (rema koli"ini i te$ini robe, prema zapremini i prema vrednosti robe 8rodari nemaju obavezu objavljivanja tarifa ve& se informacije o visini cjena uglavnom dobijaju preko pomorskog agenta.+a svaku liniju i relaciju transporta su razli"ite cijene usluga. 6ijene transporta su razli"ite i u odnosu na smjer kretanja na istoj liniji i 1F

rastojanju.U pomorskom transportu mogu&e je napla&ivati i dodatne stavove K 3konferencijske tarife4 koje se odnose na% transport predmeta ili robe velike du$ine3preko H m4, transport robe velike te$ine jedini"nog tereta 3preko 1 tone4, zadr$avanje brodova u sjevernim lukama, zadr$avanje brodova usled zakr"enja pomorski! luka ili prolaza,. 28. Cjene !sl!ga ! rje2no" transport! .arife u rje"nom transportu sastoje se od% 'pti! odredbi u kojima se prezentiraju uslovi preuzimanja i samog transporta robe kao i odgovornosti za mogu&e tete. 2lasifikacije robe, koja je pribli$nija pomorskom transportu .ablica vozarinski! stavova koje sadr$e cjenu transporta po jedinici tereta ili po dubini gaza plovila 29.Cjene !sl!ga ! dr!"sko" transport! .arife donose transportna preduze&a ili udru$enja.7rumske tarife obu!vataju% 'pte odredbe 2lasifikaciju robe 7aljinar .ablice vozarinski! stavova Cjene mogu da !udu i raene u odnosu na% .e$inu robe .ransportno sredstvo +apremini ,reme anga$ovani! sredstava +a usluge drumskog transporta na kra&im rastojanjima do 5F km cjena se uglavnom obra"unava u odnosu na vrijeme a na ve&im rastojanjima cjena je u funkciji te$ine robe i udaljenosti tj. nov"ana jedinicaKtkm. %:. Cjena !sl!ga ! vazd!no" transport! U vazdunom saobra&aju treba posebno posmatrati meunarodni, a posebno doma&i saobra&aj..reba razlikovati redovan od neredovnog saobra&aja, i putni"ki od robnog prevoza.U redovnom meunarodnom saobra&aju cjene transporta formiraju se pod okriljem :eunarodnog saveza za vazduni saobra&aj.Utvrivanje visine prevoza cjena obavlja se preko saobra&ajni! konferencija /<.< koje pokrivaju pojedine djelove svjetske teritorije i to% (rva konferencija pokriva #jevernu, #rednju i @u$nu <meriku, >renland i okolna ostrva. 7ruga konferencija pokriva Avropu, <friku i 8liski /stok .re&a konferencija pokriva <ziju, <ustraliju, *ovi +eland, /ndoneziju i okolna ostvra. U strukturi prevozni! cjena vazdunog redovnog saobra&aja razlikuju se normalne i izuzetne tarife.(ovla&ene tarife daju se po ve&em broju osnova i usmjerene su na obezbjeenje vieg stepena iskori&enja kapaciteta, odnosno u funkciji su poslovno 0 komercijalne politike prevoznika. 1-

U nacionalnom transportu roba va$e tarife nacionalni! prevozioca..arife u vazdunom transportu imaju detaljnu klasifikaciju robe, obu!vataju sva rastojanja izmeu zna"ajni! aerodroma, sadr$e cjene prevoza na tim relacijama i opte odredbe i uslove transporta. %1. Cjene pediterski. !sl!ga Cjena pediterske usluge se formira na osnovu: (osebni! ugovora izmeu peditera i komitenta pediterski! tarifa %aknada a i vrene pediterske poslove se formira prema: 'bimu usluge ,rednosti robe .e!nika formiranja tarifa se vri prema fiksnom stavu i procentualnom iznosu.pediter cjene svoji! usluga mora da utvruje na tr$inom principu koji podrazumjeva% kvalitet usluge, tr$ini i konkurentni polo$aj %pediter mo$e komitentu ispostaviti ukupnu cjenu koja obu!vata cijenu svi! usluga pri isporuci robe ..o je tzv. 5orfentna cjena. /stale tari&e ! pedi iji s!6 #ajamske tarife 3odnose se na poslove vezane za sajmove 0 sajamska pedicija +birna tarifa 3odnosi se na zbirni transport robe, u jednoj poiljci postoji vie komitenata4 7ostavna tarifa 3 odnosi se na usluge isporuke robe korisnicima na podru"ju grada ili odreenog regiona4. %2. Re&ak ija ! pedi iji (od refakcijama u pediciji podrazumjevamo naknadno vra&anje jednog djela vozarine koji se priznaje nakon prevezene ve&e koli"ine odreene robe.7a bi se privukli robni tokovi na odreenu relaciju ili vrstu prevoznog sredstva pojedini prevoznici naknadno vra&aju dio vozarine, to se posebno ugovara sa nosiocem transportne usluge . )efakcije u pediciji mogle bi se uporediti sa koli"inskim rabatom u trgovini. )efakcije se po pravilu odobravaju u postotku od vozarine za pojedine vrste robe, a taj se postotak mo$e kretati i do 9F .'dobravaju se samo za visokotarifiraju&u robu. )efakcije ne treba zamjeniti sa drugim vidovima sni$enja vozarine povla&eni! tarifa. )azlika izmeu ova dva vida sni$enja se sastoji u tome to se kod izuzetni! tarifa takva povla&ena vozarina odma! u toj visini obra"unava u tovarnom listu, dok se kod refakcija vozarina u tovarnim listovima redovno ra"una na temelju va$e&i! redovni! tarifa, a sni$enje odobrava naknadnim vra&anjem djela vozarine u odobrenom postotku. %%. Provizija ! pedi iji :eupediter ima ra"una da dio zarade u vidu provizije ustupi glavnom pediteru, koji ga je uklju"io u posao. (rovizija se daje obi"no u ugovorenom procentu od ostvarene zarade, ili u fiksnom iznosu od transporta, odnosno od jedinice mjere.'bi"no se sastavlja odgovaraju&i ugovor, u kome se precizira visina provizije i na"in obra"una. %,. Rekla"a ije ! pedi iji pediter mo$e reklamaciju podneti u svoje ime ako je nosilac prava iz prevoznog dokumenta, a ako nije, mora pret!odno da pribavi cesiju od imaoca prava, tj. od svog komitenta.(ravo na reklamaciju postoji i kod vie zara"unati! usluga meupeditera i drugi! uslu$ni! preduze&a.6esija u $eljezni"kom saobra&aju se daje na obrascu koji 11

tampaju $eljeznica ili pediter, a kod ostali! subjekata mo$e se pribaviti punomo& od imaoca prava. "a lo i nastanka reklama#ija u meunarodnoj pedi#iji: :anje zara"unati trokovi, ,ie zara"unati trokovi, >ubitak ote&ene robe,(rekora"enje rokova isporuke, 'stali odtetni za!tevi. 'd reklamirani! iznosa pediteri zadr$avaju 9F kao proviziju za ulo$eni trud oko reklamacije. %,. Instradi ija ! pedi iji (od instradicijom se podrazumjeva% 'dreivanjeKizbor prevoznog puta kojim &e se roba otpremiti, dopremiti ili transportovati u tranzitu, od otpremnog mjesta na jednom do odredinog mjesta na drugom tr$itu. /zbor vida transporta, koji je najpogodniji za realizaciju transportni! procesa 'dreivanjeKizbor prevoznog sredstva, kojim &e roba biti otpremljena, dopremljena ili transportovana u tranzitu na odreenom putu. 'dreivanje na"ina prvoza 0kako &e roba biti otpremljena ili dopremljena u pojedinim vidovima saobra&aja. 'dreivanje vremena u kome robu treba otpremiti, dopremiti ili transportovati u tranzitu od otpremnog do odredinog mjesta. /nstradacija je jedan od bitni! zadataka peditera u fazi pripreme i ugovaranja posla. (od ovim pojmom se podrazumjeva izrada jednog ili vie transporni! rjeenja tj.,formiranje varijanti transporni! lanaca koji obu!vataju kombinaciju razli"iti! transporni! puteva, vidova transporta, transportni! sredstava, razli"itog nivoa kvaliteta i cijene usluga. %0. Izrada i pri"jena instradi ije /nstradiciju mo$e odrediti korisnik ili pediter,tj. mo$e biti slu"aj % 7a je nalogodavac odredio transportni put, vid transporta i vrstu transportnog sredstva, pa i na"in transporta. 7a je nalogodavac prepustio da to realizuje sam pediter. U prvom slu"aju tarifna slu$ba &e potuju&i nalogodav"evu odluku, samo provjeriti da nalogodavac nije stavio mo$da za!tjeve koji bi bili na njegovu tetu .<ko bi bio takav slu"aj, nalogodavac &e biti upozoren na to i bi&e mu predlo$eno bolje rjeenje. .ada pediter vri izmjene.*akon toga &e tarifna slu$ba dati instradiciju operativnom odjeljenju na posebnom formularu. /nstradicija sadr$i podatke i instrukcije koje su potrebne da bi se pravilno i po dogovoru izvrio transport. U drugom slu"aju tarifna slu$ba &e, uva$avaju&i eventualne odredbe iz prodajnog ugovora, sama prona&i najpogodniji put, vidove transporta, te!nologije transporta i transporna sredstva i pri tome uzeti u obzir% kvalitet usluge i cjenu, odnosno ukupne trokove. &nstradi#ija moe da se radi: 2ada je potrebno izabrati paritete isporuke u prodajnom ugovoru 2ada je potrebno precizirati elemente ponude pediterskog posla 2ada je potrebno organizovati konkretan robni tok od poiljaoca do primaoca

19

%5.1aktori koji !ti2! na instradi ij! *a izbor prevoznog puta i prevoznog sredstva, a sa tim i na"ina i vremena otpreme, dopreme i prevoza robe, uti"u slede&i faktori% ,rsta i koli"ina robe (ojavni oblik robe >eografski polo$aj otpremnog i odredinog mjesta )azvijenost transportne i logisti"ke mre$e )azvijenost vidova transporta, (olo$aj logisti"ki! centara i "vorita na mre$i 2valitet i trokovi otpreme,dopreme i tranzita robe /nteral strpljivosti korisnika i u"esnika u robnom toku 7evizni izdaci (oliti"ka situacija idr. %7. Post!pak izrade instradi ije . (ostupak izrade instradicije obu!vata vie koraka kroz koje je potrebno% Utvrditi karakteristike saobra&ajno 0 transportne infrastrukture 3stepen izgraenosti i povezanosti logisti"ke mre$e i mre$e pojedini! vidova transporta, prevozne sposobnosti, dozvoljene brzine4. /zvriti analizu raspolo$ivi! vidova transporta i nosioca logisti"ki! usluga 3 koji vidovi su prisutni, prednosti i mane, vrste transportni! sredstava, na"in organizacije transporta % brzine dostave robe, cjene, tarife, pouzdanost, bezbjednost ...4 7efinisati kriterijume poreenja i vrednovanja varijantni! rjeenja 3 vreme, trokovi, cjena, zatita robe od uticaja okru$enja, pouzdanost...4 #agledati sva ograni"enja i faktore koji uti"u na izbor 3 geografski polo$aj mjesta otpreme i prijema, transportno-saobra&ajna ograni"enja, vremenska ograni"enja, tarife, trokovi, ekologija, pravno-zakonska regulativa i sl.4. %8. ;ransportna !p!tstva i instr!k ije *akon odreivanja transportnog puta, vida transporta i transpornog sredstva, vremena i na"ina otpremeKdopreme robe, tarifna slu$ba na posebnom obrascu daje uputstva za otpremu robe..ransportna uputstva sadr$e i sve informacije i instrukcije vezane za popunjavanje tovarni! listova i drugi! transportni! dokumenata.Uputstva se daju na posebnom obrascu koji tampa peditersko preduze&e, na jednom ili vie strani! jezika, a piu se u vie kopija gdje se orginal predaje isporu"iocu a kopija zavisno od na"ina isporuke % pediteru u zemlji poiljaoca, lu"kom pediteru, ispostai na granici, odreenoj filijali ili predstavnitvu peditera, primaocuKnalogodavcu. %9.Ugovaranje pediterskog posla 3!govor o pedi iji4 Ugovor o pediciji u naem pravu je neformalan ugovor, a do zaklju"enja ugovora dolazi kada se komitent i pediter saglase o bitnim elementima pediterskog posla. 2omitent je pravno ili fizi"ko lice, a poslovima pedicije mo$e se baviti preduze&e ili drugo pravno lice upisano u sudski registar .U praksi se ugovor o pediciji zaklju"uje u pismenoj formi. U naem pozitivnom pravu dozvoljena je punova$nost i usmeni! dopuna ugovora o 1;

sporednim elementima o kojima u formalnom ugovoru nije nita re"eno, pod uslovom da to nije u suprotnosti sa ciljem zbog kojeg je forma propisana. Ugovori o pediciji zaklju"uju se na osnovu opti! uslova poslovanja nacionalni! peditera, obavezna je saglasnost ugovorni! strana da se na konkretni ugovor primjenjuju ovi uslovi. ,:. /$aveze peditera iz !govora o pedi iji pediter zaklju"ivanjem ugovora o meunarodnoj pediciji preuzima slede&e obaveze% 7a postupa kao savestan i uredan privrednik, tite&i interese komitenta.2ada su nalozi i uputstva komitenta nejasni i nedovoljni, pediter ima obavezu da o tome obavjesti komitenta i da od njega zatra$i potrebna objanjenja.pediter je du$an upozori komitenta na nedostatke u njegovom nalogu ako ti nedostatci mogu da dovedu do tete i pove&anja trokova .pediter ima obavezu da komitentu pru$i tra$ena uputstva i savjete. 'baveza prijema stvari razlikuje se da li pediter prima stvari od komitenta ili od tre&eg lica.2ada je tre&e lice u pitanju pediter je du$an da bez odlaganja obavjesti komitenta o eventualnom ote&enju robe. pediter ima obavezu da preda stvari prevozniku u istom stanju u kom i! je primio. 'bavezu pakovanja stvari pediter ima samo ako je to izri"ito ugovoreno. 2omitent mo$e da za!tjeva od peditera da mu, posle prijema robe,izda peditersku potvrdu, kojom potvruje prijem stvari radi organizovanja otpreme do mjesta opredjeljenja. ,aganje robe se obavlja na izri"it komitentov za!tjev ili ukoliko se u konkretnom slu"aju o"ito radi o manjku stvari. #kladitenje i "uvanje robe 0 pediter ima obavezu da robu "uva, pa$njom dobrog privrednika i po pravilu, ovo "uvanje robe ne traje du$i period. /zbor prevoznog puta i vrste transporta..- ukoliko je korisnik kroz Ugovor o prodaji odredio i uslove isporuke tj. odredio transportni pravac i put, vid transporta i transportno sredstvo, pediter je du$an da se u potpunosti pridr$ava ugovoreni! obaveza i da i! izvrava sa pa$njom urednog privrednika, tite&i interese nalogodavca. Ukoliko korisnik nije odredio transportni put i vrstu transporta, pediter je du$an da izvri taj izbor po najpovoljnijim uslovima za korisnika. .ransport robe 0 pediter odgovara za izbor transportera, ali ne odgovara za nji!ov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorompediter koji realizaciju naloga poveri drugom pediteru odgovara i za njegov rad. *akon zaklju"enja ugovora sa tre&im licima, u svoje ime a za ra"un komitenta, pediter ima obavezu da na vreme preda robu na prevoz u odgovaraju&em stanju. (ri tome mora da preda i potrebna propratna dokumenta. 6arinjenje. 0 prema va$e&em carinskom zakonu republike #rbije carinski posrednik mo$e biti samo subjekt registrovan za poslove meunarodne pedicije, a fizi"ko lice koje je zaposleno u meunarodnoj pediciji i koje ispunjava zakonom propisane uslove predstavlja carinskog agenta. 'siguranje stvari - pediter ima obavezu da osigura poiljku jedino ako je to izri"ito dogovoreno.pediter je du$an nakon zavrenog posla da polo$i ra"une korisniku a po za!tjevu korisnika i u toku realizacije posla.

15

,1. Prava peditera iz !govora o pedi iji pediter ima pravo na naknadu prema ugovoru, odnosno tarifi ili tr$inim uslovima.(ravo na naknadu pediter sti"e u trenutku kada ispuni svoje obaveze iz ugovora o pediciji.pediter ima pravo da za!tjeva od korisnika avanse za o"ekivane trokove.+a posebno zalaganje pediter ima pravo na posebnu nagradu 3proviziju4. pediter ima zakonsko zalo$no pravo na robi i pravo retencije radi obezbjeenja svoji! ugovorni! za!tjeva i ova prava se ne mogu ugovorom isklju"iti. ,a$nost ugovora o pediciji mo$e prestati u slede&im slu"ajevima% ispunjenjem ugovoreni! prava i obaveza, nemogu&no&u ispunjenja, ste"ajem korisnika ili peditera, korisnikovim opozivom naloga kao i pediterovim otkazom naloga. 2orisnik mo$e po svojoj volji da odustane od ugovora, ali je u tom slu"aju du$an da nadoknadi pediteru sve trokove koje je do tada imao i isplati mu srazmeran dio provizije za dotadanji rad. 2ada pediter otka$e nalog komitentu odgovoran je za naknadu tete. ,2. Dok!"enta ! "e#!narodni" ro$ni" tokovi"a U odnosu na vremensku dimenziju dokumenta mogu da pred!ode, prate ili slijede robni tok. #a stanovita smjera kretanja dokumenta mogu da se kre&u u smjeru kretanja robe ili obrnuto. +a meunarodne robne i transportne tokove vezane su slede&e grupe dokumenata % transporta, pediterska, dokumenta osiguranja, carinska, komercijalnotrgova"ka, inspekcijska i bankarska. ,%. *o"er ijalna i trgova2ka dok!"enta ;rgova2ka &akt!ra 0 predstavlja ra"un koji izdaje prodavac na memorandumu preduze&a.5aktura predstavlja osnovnu komercijalnu ispravu o robi. /spostavlja je prodavac pri isporuci robe.'na sadr$i podatke o vrsti robe, koli"ini, jedini"noj cjeni, ukupnoj vrednosti u ugovorenoj valuti, podatke o prodavcu i kupcu, na"inu pla&anja robe, paritet isporuke robe idr. 5aktura se ispostavlja na ime i adresu kupca robe. (ri pomorskom prevozu robe treba se ozna"iti ime broda na koji &e roba biti utovarena. 2upci mogu da uslovljavaju da faktura izvoznika bude ovjerena od nadle$ne trgovinske komore u zemlji izvoznika. .rgova"ka faktura sadr$i informacije o vrijednosti robe na osnovu koji! se mo$e obaviti carinjenje, osiguranje i meunarodno pla&anje robe. Privre"ene 3pret.odne4 &akt!re 0 2ada je predvieno kvantitativno ili kvalitativno preuzimanje nakom isporuke robe, kada se roba isporu"uje radi tr$ine prodaje isl.,'va vrsta fakture sadr$i sve podatke kao i trgova"ka faktura, ali podatak o vrednosti ima privremeni karakter.U slu"aju kada se u postupku carinjenja prila$e privremena faktura, roba se carini na osnovu privremeni! podataka a uvoznik je du$an da u odreenom roku podnese definitivnu trgova"ku fakturu. *a osnovu definitivne fakture carinarnica donosi rjeenje kojim utvruje kona"ne podatke o robi i odlu"uje o eventualnom povra&aju ili naplati razlike u carini i drugim uvoznim dad$binama. Pro&or"a &akt!ra ? kada poiljku ne prati faktura, da bi se obavilo osiguranje i carinjenje robe, ovla&eni pediter izdaje proforma fakturu. 'na sadr$i uglavnom sve elemente trgova"ke fakture, ali na neobavezan na"in. 'va vrsta fakture se nekada prila$e neobaveznoj ponudi izvoznika ili se dostavlja kupcu na njegov za!tev radi obavljanja poslova oko dobijanja uvozne dozvole, potrebnog iznosa deviza za predstoje&u nabavku iz inostranstva ili neke carinske formalnosti.

1D

*onz!larna &akt!ra 0 je isprava kojom konzul zemlje uvoznika potruje vjerodostojnost fakturisane cjene robe./spostavljanje konzularni! faktura naj"e&e je pri prodaji robe u zemlje @u$ne <merike./spostavlja se na posebnom obrazcu koji svaki takav konzulat ima i koji se mo$e dobiti neposredno ili preko nadle$ne komora. Carinska &akt!ra 0 za!tjeva se pri uvozu neki! kategorija robe u #<7,,eliku 8ritaniju, 2anadu,<ustraliju i druge zemlje.'brazac se dobija u nadle$nom konzulatu u zemlji izvoznika i sadr$i % datum izdavanja isprave, prodavac i kupac, vrsta robe, na"in transporta i mjesto otpremne ta"ke. <ratis &akt!ra 0 /spostavlja se za robu koja se isporu"uje bez pla&anja protivrednosti. #adr$i sve podatke kao i definitivna trgova"ka faktura i predstavlja dokaz o promjeni prava vlasnitva nad robom, meutim podatak o vrednosti ne predstavlja stvarno pla&enu cjenu jer nema pla&anja.>ratis faktura u postupku carinjenja ne pri!vata se za utvrivanje carinske osnovice. Gista pakovanja 0 je spisak robe po jedinicama pakovanja ili tovarnim jedinicama tj. kako je roba upakovana. #adr$i preciznije podatke o karakteristikama robe koja se otprema.=ista pakovanja nosi svoj broj, broj izvoznog zaklju"ka, broj koleta, detaljan opis i koli"inu robe upakovane u svako koleto, registarski broj prevoznog sredstva.=ista pakovanja se ubacuje u svako koleto, tako da pri pregledu bude lako dostupna. 7rugi primerak istovjetne liste pakovanja prila$e se uz fakturu. 'bavezna je pri otpremi zbirni! poiljki.(odaci iz liste pakovanja su va$ni kako primaocu, da bi znao koja je njegova roba i u kom pakovanju je u zbirnoj poiljci, tako i carinskim organima, koji po vrsti i broju pakovnja identifikuju robu radi njenog pregleda. -pe i&ika ija ro$e 0sadr$i detaljan opis svi! pozicija isporu"ene robe, koja nije mogla biti obu!va&ena na taj na"in u trgova"koj fakturi.U slu"aju da se u poiljci nalazi vie razni! roba, faktura se mo$e izdati zbirno za cjelu poiljku, bez navoenja detalja .7okument izdaje prodavac i sadr$i opis proizvoda koji je predmet prodaje% irina, debljina, broj komada, pojedina"na ili ukupna zapremina robe, broj paletaKkontejneraKkoleta. (osebno je va$an za kupca jer se na osnovu njega utvruje da li je ispotovan ugovor.#pecifikacija sadr$i sve podatke o samom izvoznom poslu na koji se odnosi.*e sadr$i ni cjenu pojedina"no , niti ukupnu vrednost isporu"ene robe. 'na je pomo&ni dokument uz trgova"ku fakturu. ;e>inska lista 0 predstavlja dokument koji izdaje prodavac samo ako to kupac izri"ito za!teva. #adr$i podatak o minimalnoj te$ini po - m L. -erti&ikat o porjekl! ro$e 0 predstavlja dokument od posebnog zna"aja za uvoznike jer ukazuje na mogu&e preferencijalno porjeklo robe u nji!ovoj zemlji i samim tim umanjuje trokove carinjenja robe. 'vo uvjerenje se izdaje na pismeni za!tjev preduze&a i na vjerodostojan na"in pokazuje porjeklo robe u pogledu njene proizvodnje. Uvjerenje o do"a@e" porjekl! ro$e 0 izdaje carina, i potrebno je obezbjediti slede&e obrazceE - obrazac odgovaraju&eg uvjerenja popunjen na jednom od svetski! jezika koji je razumljiv carinskim vlastima zemlje destinacije robe, prema uputstvu na poleini. -(ismeni za!tjev za ovjeru Uvjerenja sa memorandumom i pe"atom firme koja vri izvoz. - izjava proizvoa"a da roba ispunjava za!tjeve za doma&im poreklom, odnosno da je udeo doma&i! komponenti u proizvodu 5- i vie. Uvjerenje o porekl! ro$e 3EUR 14 0 izdaje se na za!tjev kupca koji $eli da se osigura da je roba nova, proizvedena u pogonima proizvoa"a od koga i kupuje robu i da nije 1G

predmet reeksporta.7okument izdaje nadle$na carinarnica prilikom izvoznog carinjenja robe. +a!tjev za izdavanje uvjerenja o poreklu robe podnosi izvoznik nadle$noj carinarnici uz izvoznu carinsku ispravu. 'vi obrasci su odtampani u tri primerka. 'brasce popunjava izvoznik, a carinarnica popunjava i overava rubriku --./zjava izvoznika, mora da sadr$i potrebne podatke o robi na osnovu koji! se mo$e pouzdano utvrditi da je zaista rje" o proizvodu naeg porjekla. Atest proizvo#a2a 0 potvruje da je roba proizvedena u njegovim pogonima, uspjeno testirana i da zadovoljava za!tevane standarde za tu vrstu robe. /tpre"ni a 0 se izdaje u momentu kada roba naputa skladite otpreme. (otpisuje je skladitar Kvoza"Kkupac i time potvruje da je roba spremna za prevoz. 'tpremnica sadr$i%(odatke o kupcu, registarski broj vozila u koje je roba utovarena, ime voza"a i podatke o robi. -erti&ikat o inspek iji ro$e' sertifikat izdaje kupac koji konstatuje da je roba primljena u stanju, kvalitetu i koli"ini koji su nazna"eni u ugovoru. /nspekcija se mo$e vriti u sjeditu prodavca, kada je obavezno prisustvo prodavca. Ukoliko se inspekcija vri u luci neop!odno je prisustvo zastupnika prodavca.

,,. ;ransportna dok!"enta (redstavljaju dio seta dokumenata koja prate robu i transpostna sredstva na transportnom putu. 2od $eljezni"kog ,drumskog i vazdunog saobra&aja vozar prilikom prijema robe, na otpremu izdaje pediteru tovarni list koji ima snagu ugovora o prevozu. .ovarni list sadr$i datum izdavanja, to je ujedno i datum otpreme robe. U transportnim dokumentima se navode podaci o prevoznom sredstvu, poiljaocu, primaocu, podaci o robi kao to su naziv, koli"ina, bruto te$ina, podaci o otpremnoj i uputnoj stanici, kao i cjena trokova prevoza i na"in nji!ove naplate. *ajva$nija transportna dokumenta u meunarodnim transportnim tokovima su% meunarodni $elezni"ki tovarni list 0 6/: , meunarodni drumski tovarni list 6:), vazduni tovarni list 0 <M8, teretnica 0 konosman u pomorskom transportu, rje"ni tovarni list, multimodalni tovarni list, bordero u zbirnom transportu, kargo avio manifest, brodski manifest i druge isprave u pomorskom transportu. ,0. +e#!narodni >eljezni2ki tovarni list ? CI+ @e potvrda vozara u $eljezni"kom prevozu da je u njemu ozna"enu robu primio na prevoz od utovarne do uputne stanice. .ovarni list izdaje otpremna $eljezni"ka stanica na ime prevozioca robe. 'rginal tovarnog lista prati robu na njenom putu dok &e poiljalac dobiti ovjerenu kopiju, kao potvrdu da je roba preuzeta na prevoz. 'brazac tovarnog lista sadr$e slede&e podatke% datum otpreme, otpremna i uputna $elezni"ka stanica i pravac prevoza, ime i adresa poiljaoca i primaoca upisuje obra"un prevozni! trokova prema $eljezni"kim tarifama i uputstvo poiljaocu za popunjavanje tovarnog lista. 'ovarni list C&M se sastoji od ( listova % -. original tovarnog lista koji se predaje primaocu stvari 1. tovarna karta koju "uva $eljeznica kojoj pripada uputna stanica 1H

9. izvetaj o prispe&u koji se "uva u uputnoj stanici ;. kopija koje prati poiljku do grani"ne stanice 5. duplikat tovarnog lista izdaje se poiljaocu posle zaklju"enja ugovora o prevozu D. prepis kopije tovarnog lista koji ostaje kao dokument u otpremnoj stanici. ,5. +e#!narodni dr!"ski tovarni list ? C+R (rilikom utovara robe na kamion vozar izdaje primjerak tovarnog lista poiljaocu.pediter primjerak 6:) prosleuje izvozniku kao dokaz o izvrenoj otpremi samo za jedno prevozno sredstvo i robu u njemu./spostavlja se u tri orginalna primjerka.@edan se predaje pediteru, drugi prati robu a tre&i zadr$ava vozar..ovarni list mora sadr$ati slede&e podatke % datum i mjesto ispostavljanja tovarnog lista, ime i adresu poiljaoca i vozara, mjesto i datum utovara robe i mjesto odredita, mjesto i adresu primaoca, opis vrste robe i na"in pakovanja, trokovi prevoza, potrebna uputstva za carinske i druge formalnosti, izjavu da prevoz robe podle$e odredbama 2onvencije 6:). ,7. )azd!ni tovarni list ?ABD <vioprevoznik izdaje prevozni tovarni list koji predstavlja potvrdu o otpremi robe, koja se prevozi jednim vazdu!oplovom.*e izdaje se za prevozno sredstvo ve& za svaku poiljku koja se prevozi jednim vazdu!oplovom.#adr$i slede&e podatke% ime i adresu primaoca, vrstu i koli"inu robe, broj koleta, na"in pakovanja, popis dokumenata koji se prila$u uz tovarni list. <M8 se sastoji od 9 originala i 9 kopija. U vazdunom transportu zna"ajan dokument je kargo manifest koji sadr$i specifikaciju i spisak robe koja se nalazi u avionu. ,8. ;eretni a ? konos"an @e dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje poiljaocu robe, kao potvrdu da je u njemu ozna"enu robu primio na prevoz morskim putem..o je isprava kojom brodar potvruje prijem robe na brod i preuzima obavezu da robu u odredinoj luci preda odreenom licu. .o je !artija od vrednosti i simboli"no predstavlja robu koja je u njoj ozna"ena. +akoniti imalac teretnice je vlasnik robe.2ao i sve !artije od vrednosti i ona je prenosiva isprava..eretnicom se primalac robe legitimie pred brodarom kao ovla&enoo lice za preuzimanje tereta.8rodar izdaje poiljaocu teretnicu posle zarenog utovara tereta i to ako poiljalac robe tako za!teva. .eretnicu izdaje zapovjednik broda ili agent brodara u njegovo ime. (otpis na teretnici mora biti originalan. U slu"aju da mu poiljalac ne tra$i teretnicu, zapovjednik broda &e mu izdati "asni"ku potvrdu.#vaka teretnica mora da sadr$i% naziv i sjedite brodara koji izdaje teretnicu, ime i druge podatke o identitetu broda, naziv i sjedite poiljaoca, naziv i sjedite primaoca ili oznaku Bpo naredbiC ili na B donosiocaC, naziv odredine luke, vrstu i koli"inu tereta kao i oznake koje se na njemu nalaze, stanje tereta prema spoljnjem izgledu, odredbe o vozarini, mjesto i dan utovara tereta i izdavanja teretnice. 'eretni#e moemo podjeliti prema ra liitim kriterijumima : prema vremenu i davanja teretni#e) u odnosu na stanje ro!e) da li ro!a pripada jednom ili vie li#ima. (rema vremenu izdavanja postoje teretnice BtovarenoC i Bprimljeno na utovarC. <ko je brodar primio robu pre utovara, naru"ilac ima pravo tra$iti da mu brodar izda potvrdu o preuzimanju tereta ili teretnicu Bprimljeno na utovarC. 'vo se uglavnom radi kada brodar prikuplja robu razli"iti! naru"ioca i "uva je u skladitu dok brod ne stigne u luku. (o zavretku utovara robe na brod, brodar na ovu teretnicu stavlja oznaku ButovarenoC.

19

.eretnica Bprimljeno na utovarC mora da sadr$i sve obavezne podatke osim oni! o brodu i vremenu utovara, koje popunjava posle utovara robe. to se ti"e stanja robe, teretni e djeli"o na H2isteI i Hne2isteC. <ko je roba, koja je predata brodaru na utovar,u ispravnom stanju i brodar nema nikakvi! primjedbi, on izdaje poiljaocu B"istuC teretnicu. U suprotnom, brodar unosi primjedbe u pogledu stanja ili koli"ine robe ili ambala$e i ovakvu teretnicu nazivamo ne"istom.<ko se isporuka prodate robe vri predajom dokumenata, prodavac je du$an da preda "istu teretnicu. Pose$n! vrst! teretni a 2ine Hgr!pne teretni e C. 'dnose se na prevoz tereta koji pripada ve&em broju lica. pediter mo$e brodaru predati robu od razni! nalogodavaca i za!tjevati da mu se za svu robu izda samo jedna teretnica. *alogodavcima &e umjesto teretnice predati potvrde o utovaru robe na brod.<ko poiljalac $eli da se roba izda upravo odreenom primaocu i u nazna"enom mjestu, onda on tra$i izdavanje neprenosive teretni e. 'vakva teretnica nema zna"aj vrednosne isprava, ve& tovarnog lista, a roba mo$e biti izdata primaocu i bez originalne teretnice. .eretnica na ime podrazumjeva da se roba izdaje na ime na koje glasi teretnica. (renosi se cesijom. .eretnica na donosioca prenosi se iz ruke u ruku, a roba se predaje licu koje donese original teretnice. .eretnica po nagodbi prenosi se indosamentom.7irektna teretnica zna"i da je brodar preuzeo obavezu da isporu"i robu od otpremne do odredine luke.

,9. /stale isprave ! po"orsko" sao$ra@aj!. Drodski "ani&est 0 ovu ispravu vodi zapovjednik broda i u nju upisuje podatke o svoj robi koja se nalazi na brodu. 'na sadr$i i podatke o brodu, ime zapovjednika, luku registracije, popis namjernica kao i sve one podatke koji mogu zanimati carinske organe u lukama. 8rodski manifest obi"no sastavlja agent broda. Jasni2ka potvrda 0 brodski oficir ovom ispravom potvruje da je roba u vlasnitvu brodara i da on za nju odgovara. /zdaje se nakon utovara robe u brod i na temelju nje agent broda izdaje teretnicu. Potvrda skladita ? izdaju lu"ka skladita za robu koju su primila na uskladitenje. 'na se izdaje i za robu koja se treba utovariti i na osnovu nje se mo$e izdati i teretnica. -kladini a 0 je vrednosna isprava koju izdaju javna skladita za robu koju su primila na uskladitenje. #astoji se iz dva djela 0 priznanice i zalo$nice.(riznanica je dokaz o vlasnitvu, a zalo$nica ima svr!u podizanja zajma. Protest 0 u slu"aju gubitka, ote&enja ili manjka robe, vlasnik tereta mora odma!, prilikom preuzimanja robe skrenuti pa$nju brodaru na o"igledne nepravilnosi. .o se vri putem pismenog prigovora 0 protesta, kojim se upozorava brodski organ da se stanje robe razlikuje od onoga upisanog u teretnici. Cover note 0 ovu potvrdu izdaju osiguravaju&a drutva na za!tjev peditera .2ada je potrebno osigurati poiljku, a za to pediter nema sve potrebne podatke ,on robu privremeno osigurava./sprava je bitna u slu"aju sporova u vezi prelaska rizika sa prodavca na kupca.

9F

Kavarijska o$vezni a 0 je pismena izjava vlasnika tereta kojim se osiguravatelj obavezuje da &e platiti naknadno ustanovljeni iznos doprinosa koji &e na njega otpasti nakon obra"una generalne !avarije. 0:. Rije2ni tovarni list @e dokument na osnovu koga se prevozi roba u rije"nom saobra&aju . /zdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobija od preduze&a za utovar..ovarni list potpisuju brodar i BotpremnikC., "ime se potvruje da je zaklju"en ugovor o prevozu i da su stvari primljene na prevoz./zdaje se u jednom primjerku i nema svojstvo !artije od vrednosti. #adr$i slede&e podatke% mjesto i datum izdavanja, mjesto i dan preuzimanja tereta, imena i adrese brodara i otpremnika, mjesto istovara, ime i adresu primaoca robe, opis tereta idr. 01. +!lti"odalni tovarni list @e standardizovani transportni dokument od strane 5/<.< saveza ./zdaje ga multimodalni operator, "ime potvruje da je preuzeo odgovornost za otpremu i isporuku robe. 7okument se primjenjuje ukoliko se koristi vie vidova transporta.'vaj ugovor se sklapa izmeu peditera i korisnika i obu!vata% podru"je primjene, na"in izdavanja, podatke o poiljaocu i primaocu robe, pravo na kontrolu poiljaoca i primaoca, opis robe i pakovanje, odgovornost peditera, postupak i naknade pri transportu opasni! materija, opte odredbe itd. 02. Dordero ? ! z$irno" transport! ro$e (ri zbirnom transportu robe izdaje se transportni dokument BborderoC koji predstavlja popis svi! poiljki sa potpunim podacima koje se nalaze u zbirnoj otpremi i isporuci. /zdaje ga otpremni pediter i jedan primjerak se priklju"uje uz tovarni list a drugi se alje prijemnom pediteru. *a osnovu ovog dokumenta prijemni pediter zna kome su poiljke namjenjene i kakvi su uslovi isporuke.*a borderu se obra"unavaju trokovi vozarine i isporuke robe. 0%. pediterska dok!"enta (ostoji pet razli"iti! pediterski! potvrda % 56) 0 pediterska potvrda 56. 0 transportna potvrda 58= 0 teretnica za kombinovani transport 5M) 0 skladina potvrda #7. 0 potvrda poiljaoca za prevoz opasne robe pediterska potvrda ? 1CR - je potvrda peditera da je robu primio sa neopozivim nalogom da istu otpremi ili stavi na raspolaganje primaocu, "ime poiljalac gubi pravo raspolaganja robom.'riginal ove potvrde slu$i prodavcu kao osnov za naplatu robe umjesto odgovaraju&eg transpornog dokumenta.Ukoliko je u dokumentovanom akreditivu ugovoren ovaj dokument, u ugovorenoj banci prodavac uz prezentaciju originala potvrde 56) mo$e naplatiti kupoprodajnu cjenu za robu naglaenu u potvrdi. (oto je 56) potvrda predata kupcu, prodavac vie ne mo$e da raspola$e sa robom koja je upisana u potvrdi. 5ormular 56) je zelene boje, a sastoji se iz originala i "etri kopije, a kod nas se tampa na tri jezika E njema"kom, engleskom i srpskom. *a poleini su odtampani opti uslovi poslovanja meunarodnog peditera. pediterska transportna potvrda ? 1C; 0 je potvrda peditera o primljenoj robi i obavezi da istu preda u mjestu opredjeljenja podnosiocu propisno indosiranog 9-

originalnog primjerka.(redstavlja garanciju peditera primaocu da &e roba biti nesmetano otpremljena iz zemlje izvoza, a prodavcu slu$i kao dokaz o izvrenoj obavezi iz prodajnog ugovora i daje pravo na naplatu robe. 56. je vrednosni dokument i prenosiv je ako je izdat uz klauzulu B.' ')7A)C 5ormular je $ute boje i izdaje se original i "etiri kopije a tampa se na njema"kom, engleskom i srpskom jeziku./zdaje se samo kada transportni rizik pada na teret prodavca sve do izru"enja robe kupcu. pediterska teretni a ? 1DG 0 predstavlja kvalitativnu razliku u odnosu na 56) i 56. i odgovornost pediter podi$e na nivo odgovornosi za isporuku robe na odredite, odgovornost za rad svi! u"esnika u transportu i odgovornost za vrednost robe. /zdavanje 58= predstavlja obavezu peditera da izvri cjelokupan transport od mjesta prijema do mjesta isporuke, raznim transportnim sredstvima. 58= teretnica koristi se pri organizaciji multimodalnog transporta robe. 'vaj dokument je plave boje i prenosiv je, osim u slu"aju ako na njemu nije utisnuta primjedba B*'. *A>'./<8=AC. 1BR ? -kladina potvrda - *ema odlike skladinice ,ali mo$e biti upotrebljena u mnogim skladinim poslovima. 2od izdavanja 5M) detaljno se utvruju prava izdavaoca isprave, peditera, prenos prava vlasnitva i izdavanje robe uz prezentaciju 5M) skladine potvrde. 5ormular je narand$aste boje i nije prenosiv samo ako se na papiru nalazi oznaka B*A>'./<8=AC. -D; ? potvrda poiljao a za prevoz opasne ro$e ? deklaraciju isporu"ioca o prevozu opasni! proizvoda 5/<.< #7. ,omogu&uje pediteru da identifikuje robu i da pojasni pitanje odgovornosti u slu"aju nesre&e ili ote&enja.#7. dokument nije ispunjen od strane peditera.#7. dokument mora da bude ispunjen i potpisan od strane isporu"ioca, nakon "ega se predaje pediteru. 0,. Inspek ijska dok!"enta 'dreene vrste robe podle$u obaveznoj kontroli ovla&eni! inspekcijski! organa, tj. inspekcije 3sanitarna, fitopatoloka i veterinarska inspekcija4. 'va kontrola se vri pre carinjenja i to uglavnom na grani"nim prelazima kako bi se spre"io izlazak robe koja ne ispunjava propisane uslove radi njenog stavljanja u slobodan promet.Uvjerenja koja izdaju inspekcijski organi su% sanitarno uvjerenje, veterinarsko uvjerenje, fitopatoloko uvjerenje, certifikat o kvalitetu. -anitarno !vjerenje 0 izdaju ovla&eni dr$avni organi sanitarne inspekcije, na propisanom obrazcu, a nakon pregleda zdravstvene ispravnosti odreene robe i naplate propisane takse. /zdaje se za sve $ivotne namirnice i predmete opte upotrebe 3npr. (osue,pribor i ambala$a za namirnice, sredstva za odr$avanje !igijene4. 'vom ispravom se potvruje da je roba proizvedena po svim sanitarnim pravilima i propisima, odnosno da ne sadr$i nikakve tetne materije po ljudsko zdravlje..rokove ispitivanja i utvrivanja zdravstvene ispravnosti namjernica snosi izvoznik ili uvoznik. )eterinarsko !vjerenje 0 izdaje veterinarski inspektor na propisanom obrazcu. 'vom ispravom se potvruje da $ivotinje, djelovi $ivotinjskog tijela, mlijeko, jaja , proizvodi od mlijeka i jaja, med i drugi predmeti kojima se mo$e prenositi zarazna bolest ne sadr$i nikakve materije tetne po zdravlje ljudi i stoke, odnosno da poti"u iz podru"ja u kojima u odreenom periodu nije vladala epidemija zarazni! sto"ni! bolesti. ,ererinarsko uvjerenje prati poiljke pri uvozu i izvozu.

91

1itopatoloko !vjerenje 0 je isprava koju izdaje inspektor za zatitu bilja i proizvoda biljnog porijekla. Uvjerenjem se potvruje da u rejonu proizvodnje predmetne robe za odreeni vegetacioni period nije bilo pojava biljni! bolesti od uticaja na kvalitet robe.<ko su biljni proizvodi zdravstveno ispravni grani"ni inspektor za zatitu bilja stavlja zabiljeku na carinsku ispravu. Certi&ikat o kvalitet! 0 kontrolom kvatliteta poljoprivredni! i pre!rambeni! proizvoda utvruje se da li ti proizvodi u pogledu kvaliteta, koli"ine, pakovanja, ozna"avanja ambala$e, prevozni! sredstava i transporta odgovaraju propisanim normama. 2ontrolu obavlja tr$ini inspektor, ali i pravna lica koja raspola$u odgovaraju&om otpremom i stru"nim radnicima. 2ontrola kvaliteta obavlja se na mjestu utovara ti! proizvoda ako nije odreeno druk"ije.(roizvodi a koje je propisana kontrola kvaliteta ne mogu se izvoziti ako nisu snabdjeveni certifikatom. 00. /rganiza ija !vozni. i izvozni. ro$ni. tokova +a poslove oblikovanja, organizacije i realizacije logisti"ki! i drugi! procesa u uvoznim i izvoznim robnim tokovima, prodavac i kupac anga$uju pediterske kompanije./zvoznik u zemlji izvoza anga$uje pediciju, sa zadatkom da preuzme i otpremi robu, a uvoznik u zemlji uvoza, sa zadatkom da pri!vati poiljku i dopremi je do krajnjeg odredita. 'snovni zadatak pediterske kompanije je da organizuje sigurnu i nesmetanu otpremu izvozne robe, odnosno pri!vat i dopremu uvozne robe. pediter je du$an da izvozne i uvozne robne tokove, organizuje u skladu s odredbama prodajnog ugovora, zaklju"enog izmeu prodavaca i kupaca, kao i u skladu sa nalogom i za!tjevima komitenta 0 nalogodavca./zvoznik ili uvoznik, kao korisnici logisti"ki! usluga, pediterskim kompanijama ispostavljaju za!tjev za ponudom, na bazi "ega pedicija formira logisti"ku ponudu.(o zaklju"ivanju ugovora o pediciji pokre&e se proces organizacije i realizacije meunarodnog robnog toka. 05. Eaklj!2ivanje !govora o pedi iji pediter prilikom zaklju"ivanja ugovora preuzima, izmeu ostali! slede&e obaveze % obavezu da postupi kao savestan i uredan privrednik, obavezu prijema robe, obavezu "uvanja robe, obavezu izbora tre&eg lica, obavezu izbora prevoznog puta i transportnog sredstva, obavezu zaklju"ivanja potrebni! ugovora, obavezu polaganja ra"una i dr.(ored obaveza iz ugovora, pediter ima pravo na proviziju, pravo da za!teva avans, pravo na nadoknadu trokova, pravo na sredstva obezbjeenja ugovoreni! obaveza i drugo.pediter je odgovoran za neizvrenje obaveza preuzeti! iz ugovora. pediter mora raspolagati sa osnovnim podacima i to% podaci o uslovima zaklju"enog prodajnog ugovora izmeu kupca i prodavca, detaljni podaci o robi, njenom stru"nom i trgova"kom nazivu, koli"ini i pakovanju, potpuni podaci o prodavcu i kupcu roba, podaci u pogledu transporta, vrijeme u kome se on treba obaviti, podaci koji se odnose na mjere ekonomske politike pojedini! zemalja koje reguliu izvoz, uvoz robe, iz koji! proizilaze obavezne radnje za peditera, ostali podaci koji su va$ni za poiljaoca u pogledu pribavljanja odreeni! dokumenata ili vrenja drugi! radnji. +bog slo$enosti poslova u praksi se vrlo "esto ugovor zaklju"uje u pisanoj formi. 07. /rganiza ija i realiza ija ro$nog toka (ri organizaciji i realizaciji izvozni! i uvozni! robni! tokova pediterske kompanije naj"e&e realizuju slede&e poslove% prijem i obrada dispozicije, pozicioniranje posla, 99

disponiranje, obezbjeenje transportni! sredstava, priprema dokumenata, osiguranje robe, preuzimanje, utovar i otprema robe, transport robe, inspekcijski pregled robe, carinjenje robe, aviziranje korisnika, doprema, pri!vat i isporuka robe primaocu, obra"un trokova i fakturisanje. 08.Prije" i o$rada dispozi ije 7ispozicija zna"i nalog pediteru da robu otpremi ili dopremi u izvoznim i uvoznim robnim tokovima.7ispozicija se izdaje na posebnim obrascima koje pediter tampa na memorandumu kompanije. 7ispozicija sadr$i sve podatke koji se mogu razvrstati u vie grupa% (odaci o poiljaocu i primaocu 3adresa i osnovni podaci o kompaniji, kontakt ime, mjesto i adresa preuzimanja i utovara robe, 4 (odaci o robi 3vrsta robe, jedinica mjere, koli"ina, pakovanje i pojavni oblik, broj i dimenzije jedinica pakovanja, vrednost robe, isl4 (odaci o uslovima i na"inu otpreme i dopreme robe 3vrijeme preuzimanja i otpreme robe, transportni put, vid transporta,transportna sredstva i sl4 (odaci o osiguranju3osigurana relacija, osiguravaju&e drutvo4 (odaci o carinjenju i inspekcijskom pregledu robe3mjesto izvoznog ili uvoznog carinjenja4 (odaci o potrebnim dokumentima3komercijalno trgova"kim, inspekcijskim, bankarskim i dr4 7ispozicija se izdaje nakon zaklju"enog ugovora o prodaji robe.

09. Pozi ioniranje posla (od procesom pozicioniranja podrazumjevaju se aktivnosti vezane za evidentiranje i zavoenje konkretnog posla. 'vaj broj se naziva (ozicioni broj, koji se kasnije koristi za sve aktivnosti i dokumenta vezana za taj posao.<$urira se odgovaraju&a baza podataka o pediterskim poslovima.*akon izvrene kontrole i provjere dispozicije pediter nalogodavcu potvruje njen prijem i za!teva eventualne dodatne informacije i dokumenta neop!odna za posao. 5:. Disponiranje i transportne instr!k ije 7isponiranje podrazumjeva definisanje elemenata instradicije i davanje transportni! instrukcija inostranom partneru. 2roz proces izrade instradicije potrebno je prona&i optimalno rjeenje vezano za %du$inu transportnog puta, vreme trajanja transporta i drugi! logisti"ki! procesa u lancu, uslove otpreme i isporuke robe, visinu cjena, tarife i trokove logisti"ki! i drugi! procesa, parametre kvaliteta usluge i sl. U praksi postoje dva karakteristi"na slu"aja. (rvi,da je komitent sam izri"ito propisao na"in dopreme i otpreme robe, prevozni put i druge elemente, a drugi da je to ostavio na volju pediteru u skladu sa prodajnim ugovorom.U prvom slu"aju, tarifni sektor &e izvriti instradiciju prema za!tevu komitenta, osim ako nema greaka koje bi ile na njegovu tetu. U drugom slu"aju, tarifni sektor ima zadatak da organizuje dopremu na optimalan na"in,tako to &e izabrati prevozno sredstvo, tj. vid transporta imaju&i u vidu prvenstveno uslove prodaje, rok dopreme, vrstu robe i na"in pakovanja, mogu&nost davanja 9;

refakcija.*a osnovu elemenata instradicije pediter daje transportne instrukcije inostranom partneru odnosno njegovom pediteru. /nstrukcije se rade na posebnom obrascu, koji svaka pedicija tampa za svoje potrebe na vie jezika./nstrukcije se daju u vie kopija osim orginala koji se dostavlja inostranom izvozniku, kopija se obi"no dostavlja njegovom pediteru, koji &e poiljku eventualno pri!vatiti u svoj zbirni transport ili voditi o njoj brigu u nekom meunarodnom robnom terminalu. 51./$ez$je#enje transportni. ter"inala +a realizaciju transportni! procesa koriste se transportna sredstva definisana ugovorom i dispozicijom korisnika.2od otpreme robe $eljeznicom pediter je du$an da za kolske poiljke naru"i odgovaraju&a kola za odgovaraju&i dan.U zavisnosti od mjesta utovara robe $eljezni"ka kola se mogu naru"iti u $eljezni"ku robnu stanicu, neki robni terminal, logisti"ki centar, skladini sistem, fabri"ki kompleks ili neki drugi logisti"ki podsistem. 2od otpreme pomorskim transportom pediter preuzima radnje oko zakupljivanja brodskog prostora kod liniske plovidbe ili iznajmljivanje cijelog brodskog prostora kod slobodne plovidbe.2od otpreme re"nim transportom razlikuju se komadne ili lepovske isporuke.Ukoliko prevozi komadne poiljke one se dostavljeju u skladite tog re"nog brodarstva, a za ve&e koli"ine lepovske isporuke potrebno je sa re"nim brodarstvom sklopiti aran$man.2od otpreme drumskim transportom pediter &e prvenstveno koristiti svoja transportna sredstva, pod konkurentnim uslovima , zatim vozila neke transportne kompanije sa tr$ita ili sa vozilima transportera sa kojim ima ugovorenu transportnu saradnju.2od otpreme vazdunim transportom poiljke se predaju u skladite avio prevozioca a rezervisanje i zakup prostora u avionu,pediter ugovara sa konkretnom avio kompanijom ili njenim agentom.2od otpreme ekspresni! i kurirski! poiljki roba se predaje specijalizovanom logisti"kom provajderu koji u okviru sopstvene logisti"ke mre$e organizuje otpremu i isporuku robe. 52.Pripre"a i ispostavljanje dok!"enta ije +avisno od dispozicije korisnika pediter pribavlja i ispostavlja razli"ite grupe dokumenata kao to su%trgova"ko komercijalna dokumenta, transportna dokumenta, pediterska dokumenta, carinska i inspekciska dokumenta, dokumenta osiguranja, bankarska dokumenta i dr. 5%./sig!ranje ro$e *a osnovu naloga komintenta pediter zaklju"uje ugovor o osiguranju sa osiguravaju&om kompanijom.#vaki ugovor o osiguranju ima&e osnovne elemente%predmet osiguranja, osigurani rizici, prevozno sredstvo, osigurano putovanje, trajanje osiguranja, osigurani iznos, i premija osiguranja.,e&e pediterske kompanije primjenjuju tzv.predosiguranje, na osnovu unapred zaklju"enog ugovora sa osiguravaju&om ustanovom koja pod odreenim uslovima unapred osigurava sav teret povjeren pediteru.?im teret bude predat prvom vozaru pediter bez odlaganja vri kona"no osiguranje robe prijavom odgovaraju&i! podataka i uplatom ugovorene premije u korist osiguravaju&e ustanove.7obijenu polisu osiguranja kao dokaz o zaklju"enom ugovoru o osiguranju robe pediter priklju"uje ostalim dokumentima o poiljci i dostavlja nalogodavcu na dalje kori&enje. 5,.Pre!zi"anje i !tovar ro$e 2omitent mo$e sam da utovari robu u prevozno sredstvo, mo$e da uradi pediter sa svojim sredstvima i radnicima, a mo$e se posao povjeriti specijalizovanom pretovarnom 95

logisti"kom podsistemu.#ve ovo zavisi od specifi"nosti robe, od vrste transportnog sredstva, mjesta gdje se roba nalazi, te da li je i kakva me!anizacija potrebna.<ko se roba otprema iz skladita poiljaoca obi"no utovar realizuje komitent, a ako se roba otprema iz logisti"kog peditersakog centra, pediter obavlja poslove utovara robe.Ukoliko se roba nalazi u nekom logisti"kom centru robnom terminalu, re"noj ili pomorskoj luci, poslove utovara obavlja pretovarni podsistemi tog centra.2ad je roba u skladitu vozara poslove utovara realizuje vozar sopstvenim sredstvima. 50.;ransport ro$e .ransport robe realizuje se u skladu sa elementima dispozicije i ugovorenim paritetima isporuke.(ravo izbora vida transporta i transportnog sredstva ima ona strana iz prodajnog ugovora koja pla&a prevozne trokove..ransportni proces mo$e se realizovati primjenom klasi"ni! te!nologija transporta.U >eljezni2ko" transport! to mo$e biti%redovni prevoz, oro"eni prevoz, dogovoreni prevoz, ekspresni prevoz robe ili brzovozni prevoz. U po"orsko" transport!( transport robe se obavljati u re$imu liniske i slobodne plovidbe, a brodarski ugovor o pomorskom transportu mo$e se zaklju"iti na vreme ili na putovanje.U rije"nom transportu roba se mo$e otpremiti i transportovati kao komadna ili kao lepovska poiljka.U vazd!no" transport! roba se mo$e transportovati u redovnoj liniskoj plovidbi gdje se odreena koli"ina robe ili pojedina"ne poiljke prevoze na osnovu ugovora o vazdunom prevozu robe ili na osnovu "arterskog ugovora, gdje se za prevoz robe anga$uje "itav kapacitet vazdu!oplova ili njegov dio. U dr!"sko" transport! roba se prevozi na bazi ugovora o prevozu a veli"ina i karakteristike transportnog sredstva prvenstveno zavise od fizi"ki! i !emiski! karakteristika i pojavnog oblika robe.2ada su u pitanju poiljke manje zapremine i koli"ine pediteri organizuju zbirni transport robe, a kada su u pitanju velike pojedina"ne isporuke koje za!tijevaju jedno ili vie transportni! sredstava , tada se koriste mogu&nosti slobodnog prevoza. 55.Inspek iski pregled ro$e U cilu zatite bezbjednosti ljudi , $ivotinja i okoline na grani"nim prelazima postoje i djeluju inspekciski organi nadle$ni! ministarstva i to% sanitarna inspek iska kontrola( &itosanitarna inspek iska kontrola( veterinarsko'sanitarna kontrola i ekoloki inspek iski nadzor.'snovni cilj je spre"avanje stavljanja u promet roba koja po svojim svojstvima i karakteristikama mogu predstavljati opasnost za ljude, $ivotinje, kao i za $ivotnu sredinu.-anitarna inspek ija je u okviru :inistarstva zdravlja i nadle$na je za vrenje zdravstvene odnosno sanitarne kontrole namjernica opte upotrebe to podrazumijeva sve to se upotrebljava za !ranu ili pi&e u preraenom ili nepreraenom stanju.U momentu prispje&a bilja na neki grani"ni prelaz ovla&eni carinski organ o tome je du$an obavijestiti nadle$nog &itosanitarnog inspektora koji vri uzorkovanje prispjele robe.(osle izvrene laboratoriske analize fitosanitarna inspekcija donosi rjeenje kojim se dozvoljava uvoz i carinjenje konkretne poiljke.Jivotinje, proizvodi $ivotinjskog porijekla, !rana za $ivotinje, veterinarski lijekovi i medicinska sredstva i prate&i predmeti podlije$u veterinarskoj kontroli.'ve vrste poiljki moraju ispunjavati slede&e uslove%da budu bez zarazni! bolesti koje se obavezno prijavljuju, potrebno je da imaju orginalnu meunarodnu veterinarsku potvrdu potpisanu od strane veterinarskog inspektora zemlje izvoznice, moraju da imaju dozvolu za uvoz ili provoz koju izdaje :inistarstvo za poljoprivredu.Ekoloki nadzor i kontrola odnose se na robe koje direktno ili indirektno ugro$avaju $ivotnu sredinu.'vu vrstu nadzora obavlja inspekciska slu$ba Uprave za 9D

zatitu $ivotne sredine pri :inistarstvu za nauku i zatitu $ivotne sredine.>rani"na ekoloka inspekcija obavezno vri provjeru nivoa radioaktivne kontaminacije, kao i metala, ruda, graevinskog materijala i otpada bez obzira na dr$avu porijekla. 57.Carinski pregled ro$e (ostupak carinjenja sastoji se od nekoliko faza od koji! su najva$nije% podnoenje i prijem carinske deklaracije, pregled robe, svrstavanje robe po carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrivanje carinske osnovice, obra"unavanje i napla&ivanje carine i drugi! uvozni! dad$bina.'snovni dokument za prijavljivanje robe za carinjenje je *edinstvena #arinska isprava koja predstavlja carinsku deklaraciju.Uz carinsku deklaraciju podnose se% trgova"ko-komercijalna, inspekcijska, transportna i druga potrebna dokumenat. U postupku carinjenja robe pediter je obavezan da unapred prilo$i svu neop!odnu dokumentaciju, radi lakeg i br$eg obavljanja poslova oko carinjenja.(re samog voenja carinskog postupka i dostavljanja potrebne dokumentacije, pediter treba, da pod nadzorom carinski! organa sprovede pred!odni pregled robe.(regled se uvijek radi kada pediter nije siguran u sadr$aj poiljke.:jesto carinjenja robe u izvozu i uvozu odreuje nalogodavac.2ada u dispoziciji mjesto nije odreeno, tada pediter odreuje gdje &e se obaviti carinjenje robe.Ukoliko se carinjenje robe obavlja u unutranjosti zemlje, roba se do granice odnosno od granice sprovodi pod carinskim nadzorom plombom, carinskim obilje$ijima i pratnjom.<ko je ro$a izvozno o arinjena u unutranjosti izlaza carinarnica, po prispje&u robe ocarnjene za izvoz, najpre ispituju stanje carinski! obilje$ja.<ko carinska obilje$ja nedostaju ili su ote&ena, carinarnica provjerava stanje robe i sastavlja zapisnik koji potpisuje vozar i o tome obavjetava carinarnicu koja je ocarnila robu, radi daljeg postupka.<ko izlazna carinarnica, prilikom pregleda poiljke za izvoz utvrdi da je ista izmjenjena, odnosno da je u pitanju druga vrsta robe, robu zadr$ava i "uva do okon"anja postupka.6arinski organ sa"injava zapisnik o tome i mo$e pokrenuti prekrajni postupak protiv peditera ili carinskog obaveznika. 58.Carinski post!pak ! "e#!narodno" >eljezni2ko" transport! /zvozno carinjenje robe u $eljezni"kom saobra&aju mo$e se obaviti kod unutranje carinarnice ili kod grani"ne carinarnice.2od unutranje carinarnice, po izvrenom carinjenju roba se stavlja pod carinski nadzor sve do istupa robe sa carinskog podru"ja. 6arinarnica plombira vagone i u ispravama ozna"ava koliko je plombi stavila na vagone, kao i brojeve ti! plombi da bi izlazna carinarnica mogla da utvrdi stvarno stanje plombi.6arinarnica koja je izvrila izvozno carinjenje predaje $eljezni"koj stanici primjerke @6/ sa $eljezni"kim prevoznim ispravama, a $eljezni"ka stanica potvruje prijem isprava na primjerku @6/ koji ostaje kod carinarnice.6arinjenje robe kod grani"ne carinarnice se obavlja na osnovu @6/ i ostali! dokumenata. U uvoznim robnim tokovima, $eljezni"ke kompozicije zaustavljaju se na grani"noj $eljezni"koj stanici, radi sprovodjenja mjera carinskog nadzora.(o prelasku carinske linije kompozicije se zaustavljaju na carinskim kolosjecima, koje odreuje $eljeznica u sporazumu sa grani"nom carinarnicom.>rani"na $eljezni"ka stanica du$na je da grani"noj carinarnici podnese pismenu ispravu za voz i robu u roku od pet "asova od "asa dolaska voza.Jeljezni"ka stanica je du$na da carinarnici obezbedi prostorije potrebne za kontrolu putni"kog prometa i sprovoenje drugi! mjera carinskog nadzora. 59. Carinski post!pak ! "e#!narodno" dr!"sko" transport!

9G

+a robu koja je izvozno ocarinjena u unutranjosti, carinarnica u unutranjosti alje izlaznoj carinarnici @6/ i druga prate&a dokumenta. @6/ potpisuje ovla&eno lice koje obavlja prevoz i ovjerava je pe"atom preduze&a.)oba koja se uvozi drumskim transportnim sredstvima, prijavljuje se grani"noj carinarnici.7rumska transportna sredstva ne mogu da nastave putovanje pre nego to grani"na carinarnica izvri sve radnje predviene propisima donesenim na osnovu 6arinskog zakona. 7:. Carinski post!pak ! "e#!narodno" vodeno" sao$ra@aj! U lukama, odnosno pristanitima, otvorenim za meunarodni saobra&aj, brodovi mogu pristajati samo uz carinski gat na odreenom djelu luke, pristanita i obale, ili u slobodnoj i carinskoj zoni.8rodovi koji plove u carinskom pograni"nom pojasu na moru, meunarodnim plovnim rjekama, grani"nim rjekama i jezerima moraju imati brodski manifest. +ani&est je isprava u koju zapovednik broda, ili lice koje je on ovlastio, upisuje cjelokupan teret koji se nalazi na brodu. 8rodovi i roba se moraju prijaviti carinarnici u roku od 1; "asa po dolasku broda u luku, odnosno pristanite.:anifest za robu namjenjenu izvozu sastavlja se posle zavrenog carinjenja, a zatim se predaje carinarnici zajedno sa propisanim carinskim ispravama. +apovjednik broda koji dolazi iz inostranstva du$an je da ulaznoj carinarnici podnese ispravu za uvoz i provoz robe i da uz nju prilo$i %spisak namjernica koje se nalaze na broduE brodske prevozne isprave.#vaki carinski pregled broda, robe i dokumenata carinski radnik potvruje svojim potpisom i pe"atom nadle$ne grani"ne carinarnice na odgovaraju&oj ispravi.

71. Carinski post!pak ! "e#!narodno" vazd!no" sao$ra@aj! ,azdu!oplovi i roba koji dolaze iz inostranstva moraju se prijaviti carinarnici podnoenjem manifesta, odnosno izvoda iz manifesta "im vazdu!oplov sleti na vazdu!oplovno pristanite. 2apetan aviona, du$an je da podnese carinarnici manifest.:anifest je isprava koja mora da sadr$i sve potrebne podatke o avionu , aerodromu, dr$avi u kojoj je avion registrovan, mjestu utovara i istovara robe, broju prevozne isprave, kao i sve podatke o teretu koji avion prevozi. 7io vazdu!oplovne platforme na kome se nalazi vazdu!oplov koji saobra&a sa inostranstvom, a koji je pod carinskim nadzorom, zove se carinska platforma. 6arinarnica obezbjeuje carinski nadzor na carinskoj platformi pola sata prije polijetanja. 72. Carinski post!pak ! potansko" sao$ra@aj! 6arinskom pregledu ne podle$u pismonosne poiljke% za koje se, prema te$ini ili dimenzijama, pretpostavlja da ne sadr$e carinsku robuE koje sadr$e knjige, novine i "asopiseE koje se, prema meunarodnim ugovorima i posebnim propisima osloboene carinskog pregleda. 7%. Post!pak sa ro$o" 2iji je !voz za$ranjen

9H

<ko se pri prijavi ili predaji robe carinarnici nae roba "iji je uvoz zabranjen, carinarnica &e rjeenjem narediti vozaru ili njegovom ovla&enom predstavniku, da je vrati u inostranstvo u roku od ;H "asova.<ko posle izvrene predaje robe carinarnica nae robu "iji je uvoz zabranjen, rjeenjem &e narediti vozaru ili njegoom obla&enom predstavniku, da je vrati u inostranstvo u roku koji ne mo$e da bude du$i od osam dana. 7,. Aviziranje i in&or"isanje korisnika (osle izvrenog carinjenja robe, pediter obavjetava komitenta o procesu carinjenja i otpreme robe. (rodajnim ugovorom dobavlja" je redovno u obavezi da obavjesti kupca, odnosno njegovog peditera o svakoj otpremi robe iz doti"ne prodaje.(osebnim formularom pediter obavjetava komitenta o otpremi iz inostranstva, a po potrebi i krajnjeg korisnika, uz napomenu kada se pribli$no mo$e o"ekivati da &e roba pre&i granicu, odnosno pristati na odredite. ' prispe&u poiljke na odredite ili mjesto tranzitnog carinjenja, vozar obavjetava primaoca ili njegovog punomo&nika, odnosno peditera.2od izvoznog posla, pediterska ispostava najbr$im putem dostavlja svojoj nadle$noj centrali dokumente o izvrenoj otpremi robe. 'va dalje, posle odgovaraju&e obrade, bez zadr$avanja prosleuje izvozniku slede&a dokumenta% @edinstvenu carinsku ispravu, original trgova"ke fakture sa carinskom ovjerom, polisu osiguranja robe, meunarodni tovarni list, uvjerenje o porjeklu robe, inspekcijska uvjerenja,atest proizvoa"a, kopiju telegrama poslatog kupcu ili njegovom pediteru pri otpremi robe, fakturu peditera o transportnim i drugim trokovima sa prilo$enim dokumentima o zara"unatim trokovima.

70. Prije" poiljke pri !voz! 2od vagonski! poiljki pediter "esto daje u transportnim instrukcijama podatke na koji kolosjek u uputnoj stanici treba uputiti vagon.(re predaje isprava carinskom sektoru , uvozni sektor mora pa$ljivo ispitati da li se isprave meusobno sla$u. <ko je sve u redu dokumentacija se predaje carinskom deklarantu radi ispisivanja uvozne carinske deklaracije i daljnjeg postupka. U pomorskom saobra&aju roba se mo$e istovariti direktno iz broda u carinska skladita, carinsko stovarite, slobodnu carinsku zonu ili konsignaciono skladite, a mo$e se privremeno istovariti i na obalu ili pretovariti u drugi brod, u $eljezni"ka ili drumska prevozna sredstva radi otpreme u unutranjost. 2ontrolu nad istovarom obavljaju carinski organi na osnovu manifesta, u koji mora biti upisan sav brodski teret. U vazdunom saobra&aju svaki avion koji dolazi iz inostranstva mora imati manifest u koji mora biti upisana sva roba koja se nalazi u avionu.)oba namjenjena za istovar na aerodromu predaje se carinarnici na osnovu izvoda iz manifesta, a osim toga vozar je du$an takvu robu da prijavi carinarnici prijavom za uvoz i provoz. U drumskom saobra&aju kod prevozni! sredstava pod re$imom ./)-karneta primjenjuju se odredbe 6arinske konvencije o meunarodnom prevozu robe drumskim vozilima na osnovu karneta ./). ' prispe&u potanski! paketa iz inostranstva, pota carinjenja 99

obavjetava primaoca, odnosno punomo&nika obavjetenjem uz naznaku roka do kojeg treba poiljku podignuti. 75. Istovar i ispor!ka ro$e ko"itent! )oba se podi$e kod vozara ili u carinskom skladitu, na osnovu duplikata ovjerene carinske deklaracije i iskupljene prevozne isprave.U pediterske poslove spada i distribucija robe po nalogu komitenta. <ko je roba ocarinjena u carinskom skladitu, pediter mo$e prema dispoziciji komitenta izvriti distribuciju, i to tek nakon prijema potvrene deklaracije. *akon otpreme robe prevoznim sredstvima, uvozni sektor mora naj!itnije obavestiti primaoca i komitenta o izvrenoj otpremi. Ukoliko se radi o slu"aju da poiljku koja je stigla $eleznicom treba otpremiti dalje $eljeznicom , potrebno je da uvozni sektor pravovremeno pripremi novi tovarni list. .reba voditi ra"una i o tome da se poiljka mo$e ponovo predati na prevoz samo uz pristanak $eljeznice i to pod uslovom da je poiljka sve vreme bila na "uvanju kod $eljeznice i da je ponovo predata na prevoz u onakvom stanju u kakvom je prispjela u stanicu, te da su ispunjeni svi uslovi za dalju otpremu za novu uputnu stanicu. U zaglavlju novog tovarnog lista pediter je du$an da upie biljeku Bponovna predaja bez promjene tovaraC ?est je slu"aj da se roba nakon carinjenja treba pretovariti iz $eljezni"kog vagona u drumska vozila radi dostave korisniku.Uvozni sektor treba pravovremeno da da nalog transportnom sektoru koji dalje treba da se pobrine za nesmetan i uredan pretovar. 77. /$ra2!n trokova i &akt!risanje (ravovremen obra"un i fakturisanje trokova izvreni! usluga je u interesu i peditera i komitenta.to br$i obra"un i fakturisanje u interesu je peditera zato to &e tako pre do&i do pri!oda koji proisti"u iz usluga koje je obavio za ra"un komitenta. 2omitent $eli da, to je mogu&e prije,dobije od peditera fakturu za izvrene poslove da bi mogao ispostaviti potrebnu fakturu krajnjem korisniku, odnosno izvriti obra"un sa bankom po tom zaklju"ku. .rokovi pediterski! usluga, koji se fakturiu korisniku, predstavljaju cjenu anga$ovanja peditera i njegovu brigu o isporuci robe, a fakturiu se kao posebna stavka u fakturi.7a pediter ne bi kreditirao svog komitenta, uobi"ajno je da komitent pediteru stavi na raspolaganje odreenu sumu novca, kao avans za pla&anje pomenuti! usluga. (ri kona"nom fakturisanju ovaj iznos se odbija od ukupnog iznosa fakturisane vrijednosti.'bra"un i fakturisanje trokova, odnosno cjena usluga mo$e se ugovarati na dva na"ina% paualno-prema ugovorenom forfaitnom stavu i prema efektivnim trokovima i cjeni usluga. .rokovi pedicije obu!vataju dvije vrste trokova% trokove pediterski! usluga i sve ostale trokove koji su nastali tokom otpreme robe a ugovorom o prodaji i ugovornom transportnom klauzulom proizilazi da padaju na teret pediterovog komitenta..u spadaju trokovi% kvalitativne i kvantitativne kontrole, vozarine, carinskog evidentiranja, osiguranja, skladitenja, mjerenja, prepakivanja, nadzor nad robom ako je bilo potrebe, trokovi pribavljanja razni! uvjerenja koja su obaveza vozara, saobra&ajne takse, i niz drugi! trokova.Ukoliko izvoznik nije proizvoa" robe odnosno uvoznik nije krajnji korisnik i potroa", onda je neop!odno izvriti obra"un fakturisanje i pla&anje na relaciji izvoznik 0 proizvoa", odnosno uvoznik 0 potroa".

;F

78. /rganiza ija z$irnog transporta ro$e +birni transport podrazumjeva sabiranje transportni! za!tjeva u prostoru i vremenu, a u cilju to boljeg iskori&enja tovarnog prostora transportni! sredstava. +am !irni transport podra umjeva slede,e pro#ese: #akupljanje pojedina"ni! komadni! poiljki od komitenta u gravitacionom podru"ju otpreme 7ostava poiljki do pediterskog logisti"kog centra )azvrstavanje i grupisanje poiljki prema pravcima, mjestima isporuke i komitentima 5ormiranje tovarni! i transportni! jedinica Utovar i otprema robe /zdavanje jedinstvenog transportnog dokumenta 0 bordera (rijem i istovar robe )azvrstavanje robe i isporuka korisniku pediter &e organizovati zbirni transport samo ako je on u interesu komitenta. E$irni transport se "o>e podjeliti na slede@i na2in6 7oma&i ili lokalni :eunarodni zbirni transport, koji se dijeli na% - izvozni meunarodni zbirni transport - uvozni meunarodni zbirni transport - tranzitni meunarodni zbirni transport $snovne prednosti koje uiva poiljala# otpremom ro!e !irnom poiljkom su: manje isporuke su mogu&e zbog frekventnijeg linijskog opslu$ivanja, "ime omogu&ujemo manje zali!e "e&e isporuke robe manje cjene usluga otpreme i isporuke robe Mane otpreme ro!e !irnom poiljkom su: du$e vrijeme putovanja u odnosu na pojedina"ne poiljke otprema zbirni! poiljki po pravilu nije dnevnog karaktera postoje najmanje dva manipulatora "ime se pove&ava opasnost od ote&enja robe u procesu nezavisne otpreme poiljka je pod konstantnim nadzorom jedne osobe Prednosti !irnog transporta ro!e su: bolje iskori&enje kapaciteta manja cjena prenosa robe manje isporuke robe ve&a u"estalost isporuke %edosta#i: - ve&i broj robni! manipulacija, anga$ovanje dodatni! resursa, du$e vrijeme transporta robe, pove&ana mogu&nost od ote&enja i gubitka robe, te$e pra&enje poiljke. pediter i vozar putem zbirnog transporta na optimalan na"in koriste tovarni prostor $eljezni"ki!, drumski!, pomorski! i vazduni! transportni! kapaciteta, na osnovu "ega korisniku mo$e da ponudi povoljnije cjene i tarifne stavove. ;-

'rganizacija zbirnog transporta za!tjeva odgovaraju&u logisti"ku i poslovnu mre$u, kao i kooperaciju i saradnju pediterski! kompanija.)anije je to bilo najzastupljenije na $eljeznici, a danas na naem tr$itu to je naj"e&e u drumskom transportu.+birni transport se organizuje i primjenom savremeni! te!nologija transporta, kao to je kontejnerski transport. 2ada se donosi odluka da li odreene poiljke otpremiti zbirnim transportom, pedicija se mo$e na&i u dve situacije i to% da se radi o franko poiljkama i da se radi o unfranko poiljkama. 2od franko poiljki gdje prodavac pla&a prevozne trokove,pediter primaocaKuvoznika 4 ne mo$e da odlu"uje o na"inu otpreme i transporta robe. 2od unfranko poiljki tj. gdje kupac pla&a transportne trokove, pediter ima pravo da odlu"i o na"inu transporta u skladu sa nalogom primaoca. +a svaku zbirnu otpremu otpremni pediter sastavlja transportni dokument-bordero, koji predstavlja popis svi! poiljaka s potrebnim podacima, kako bi prijemni pediter znao kome su poiljke namjenjene i kakvi su uslovi otpreme.(rimjerak bordera se priklju"uje uz tovarni list zbirne poiljke, a drugi primjerak se alje posebnom potom prijemnom pediteru. (oiljke prispjele zbirnim transportom istovaraju se po pravilu u carinsko skladite. 79. /rganiza ija tranzitni. tokova (od tranzitnim tokovima robe podrazumjevaju se robni tokovi "ije se mjesto po"etka i zavretka nalazi van teritorije odreene zemlje. +adatak meunarodnog peditera u organizovanju tranzitni! tokova podrazumjeva% posredovanje u organizaciji i realizaciji procesa u tranzitnim robnim tokovima zastupanje inostrani! nalogodavaca i partnera pred doma&im institucijama i slu$bama uklju"ivanje doma&i! transportera, pretovarni! i skladini! sistema za ra"un inostranog nalogodavca realizacija logisti"ki! procesa transporta, pretovara, skladitenja i pakovanja robe priprema prate&e dokumentacije obavljanje specifi"ni! poslova kao to su %!ranjenje i pojenje $ivi! $ivotinja, pra&enje poiljki, doleivanje lako kvarljive robe, obavljanje formalnosti pred upravnim organima -glavnom se ra likuju dvije vrste tran itnih tokova ro!e: a4 direktan tranzit, gdje se transport realizuje direktno jednim vidom saobra&aja, sa manjim usputnim uslugama, bez pretovara i skladitenja robe b4 kombinovani ili indirektan tranzit, podrazumjeva kombinovani transport gdje se mjenja vid transporta odnosno obavlja pretovar, a vrlo "esto i privremeno skladitenje robe u tranzitu. 2ada je u pitanju tranzit, roba se ne carini u naoj zemlji, ve& se stavlja pod carinski nadzor. *a granici, na ulasku u nau zemlju obavezno se vri najava robe. *ajavu robe vri vozar ili agent.2ad roba pree granicu, pravi se propratnica. Ukoliko se roba zadr$ava u carinskom prostoru ili mjenja pravac i smjer kretanja,sastavlja se molba za 3preusmjerenje4 poiljke.:eutim ako se radi o indirektnom pretovaru, gdje se roba privremeno skladiti, a zatim otprema u zemlju uvoza mora da postoji nalog za otpremu. 'vaj nalog sadr$i ime i prezime voza"a, broj li"ne karte, registarski broj kamiona, mjesto istovara, naziv peditera, naziv i ifru robe, vrijednost robe.#kladitaru se dostavlja jedan primjerak naloga za otpremu i na osnovu toga skladitar pravi otpremnicu i izdaje robu. ;1

8:. /rganiza ija tranzitni. tokova ! ;IR siste"! ./) 2onvencija je meunarodna konvencija kojom se regulie meunarodni drumski prevoz robe na osnovu karneta ./).2onvencija ./) ustanovljena je od strane Akonomske komisije za Avropu na konferenciji za reviziju -9G5.godine, a na snagu stupa -9GH.godine.(redstavlja jednu od najuspjeniji! meunarodni! konvencija za prevoze i zapravo je jedini univerzalni postoje&i carinski tranzitni sistem.7a bi prevoznik mogao da koristi prednosti ./) tranzitnog postupka, mora da bude ovla&en, odnosno mora da ima odobrenje nadle$ni! organa da mo$e da koristi sistem ./). .akoe i vozila koja &e prevoziti robu pod ./) oznakom moraju imati odobrenje carinski! organa. 81.Ciljevi i prednosti ;IR siste"a 'snovna svr!a carinski! tranzitni! sistema jeste da se to je vie mogu&e olaka kretanje robe pod carinskim obilje$jem u meunarodnoj trgovini i da se obezbjedi neop!odno carinsko obezbjeenje i garancija tranzitnim zemljama.6ilj ./) sistema je da se to vie olaka kretanje robe pod carinskim obilje$jem u meunarodnoj trgovini, a sa druge strane, da carinskim organima pru$i sigurnost u vidu meunarodne garancije da &e se carina i druge uvozne dad$bine naplatiti u slu"aju neke nepravilnosti. Prednosti samog '&" sistema mogu,e je sagledati kro dve grupe: -. prednosti za arinske sl!>$e 0 sistem ./)% smanjuje normalne za!tjeve koji se postavljaju u slu"aju nacionalni! tranzitni! postupaka E izbjegava se skupa potreba za fizi"kim pregledom odjeljaka za robu ili kontejnera u tranzitnim zemljama E nema potrebe za primjenom nacionalni! garancija niti nacionalni! isprava.:eunarodni tranzitni postupak pokriven je jedinstvenom tranzitnom ispravom 0 karnetom ./), to smanjuje rizik da se carinskoj slu$bi dostave neta"ni podaci. 1. prednosti za pred!ze@a koja se bave meunarodnim drumskim prevozom 0 roba mo$e da putuje preko nacionalni! granica uz minimalno anga$ovanje carinski! slu$biE doprinosi razvoju meunarodne trgovineE smanjenje zakanjenja u toku tranzita to zna"ajno uti"e na smanjenje trokova prevoza E smanjenjem smetnji u meunarodnom drumskom saobra&aju omogu&ava izvoznicima da na jednostavniji na"in izaberu vrstu prevoza koja odgovara nji!ovim potrebama. 2ao u"esnici ./) sistema pojavljuju se% carinski organ, udru$enje, nosilac ./) karneta i /)U. 82. =a2ela ;IR konven ije (ostoji pet osnovni! principa na kojima je zasnovan ./) sistem% -. sigurna vo ila ili kontejneri kojima se ro!a prevo i 0 roba putuje u vozilima i kontejnerima koji su obezbjeeni plombiranjem. 1. meunarodno prihva,en garntni lana# na osnovu meunarodno priznate garancije 0trokovi i porezi se ne napla&uju za!valjuju&i sistemu meunarodni! garancija. 9. '&" karnet) kao meunarodni #arinski dokument 0 robu mora da prati meunarodno pri!va&ena isprava, ./) karnet, i slu$i kao carinski kontrolni dokument u zemlji otpreme, zemljama tranzita i zemlji prijema robe ;. meuso!no prihva,ena #arinska kontrola u tran itnim emljama. mjere carinske kontrole su pri!va&ene u zemlji otpreme, tranzita i prijema robe. 5. kontrolisani pristup a prevo nike )tj. nosio#e '&" sistema 0 kao sredstvo kontrole pristupa ./) prodeduri, nacionalna tijela koja $ele da izdaju ./) karnete

;9

moraju se povinovati uslovima i za!tjevima i moraju biti ovla&eni od strane odgovaraju&i! organa. :eunarodno udru$enje drumski! prevoznika sa sjeditem u Jenevi, jedino je ovla&eno za tampanje karneta ./). 8%. +e#!narodni garantni siste" @e drugi element tranzitnog re$ima ./). #istem je uspostavljen kako bi carinske dad$bine i porezi za koje postoji rizik , u toku tranzitni! operacija u svakom trenutku bili pokriveni nacionalnim garantnim udru$enjem, u slu"aju da u"esnik u saobra&aju ne mo$e da bude odgovoran.5unkcionisanje garantnog sistema ./) podrazumjeva da svako udru$enje garantuje pla&anje svi! dad$bina i poreza, koje je mogu&e naplatiti ukoliko doe do neke nepravilnosti u toku poslova prevoza ./). 8,.*ontrolisani prist!p siste"! ;IR 've mjere su uvedene kako bi se sistem ./) zatitio od prekrioca, posebno od meunarodnog organizovanog kriminala. :inimum uslova i za!tjeva navedeni! u 2onvenciji uklju"uje solidno finansijsko stanje, odsustvo ozbiljni! prekraja carinski! i poreski! propisa, odnosno u"estalog krenja ti! propisa, kao i deponovanje pismene izjave kod nacionalnog udru$enja koje izdaje karnete ./) , u kojoj su ta"no odreene odgovornosti u"esnika u saobra&aju. 80. *arnet ;IR 2arnet ./) predstavlja meunarodno pri!va&en carinsko kontrolni dokument za meunarodni drumski prevoz robe od strane carinski! organa, kako u zemlji polaska tako u zemlji tranzita i odredita. 2arnet ./) u koji su upisani /)U i naziv nacionalnog udru$enja izdava"a, s nji!ovim pe"atima i potpisima, i poto ga je vozar propisno popunio, predstavlja meunarodnu va$e&u garanciju za robu koja se prevozi na osnovu karneta ./).2arnet ./) se popunjava za jedno putovanje drumskog vozila ili kontejnera.#adr$i onoliko kupona za carinska zadu$ivanja i razdu$ivanja koliko je neop!odno za tranzitnu operaciju.2arnet ./) se mo$e popuniti i za skup vozila ili za vie kontejnera koji su utovareni na jedno drumsko vozilo ili na skup vozila. U tom slu"aju u spisku robe, odnosno robnom manifestu, u karnetu ./) treba odvojeno nazna"iti sadr$aj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera, radi upro&ivanja carinskog sadr$aja vozila ili kontejnera.U okviru posla meunarodnog drumskog prevoza mo$e biti uklju"eno vie polazni! i odredini! carinarnica, s tim da polazni! i odredini! carinarnica mo$e da ima najvie "etiri. Rok va>nosti karneta ;IR' na svakom ./) karnetu mora se upisati do kog datuma prevoznik mo$e podnijeti carinarnici karnet radi odobravanja prevoza po postupku ./)..aj rok ni u kom slu"aju ne sme prelaziti DFdana. (o isteku roka karnet se ne mo$e podneti polaznoj carinarnici radi pri!vatanja. /zdavanje karneta ./) 0 nacionalno udru$enje garant, mo$e izdati karnet ./) samo onim podnosiocima molbe koje je pret!odno ovlastilo, zajedno sa nacionalnim carinskim organima,i koji su potpisnici odgovaraju&e izjave o udru$ivanju. Upotre$a ;IR karneta 'brazac ./) karneta sastoji se od% -. naslovne strane prednje korice karneta jedinstvene $ute boje ;;

1. 9. ;. 5.

robnog manifesta, koji se ne koristi za carinske potrebe seta vau"era i kontrolni! kupona bijele i zelene boje formulara za podnoenje slu$benog izvjetaja zadnje korice karneta jedinstvene $ute boje sa identifikacionom karticom

2arnet ./) tampan je na francuskom jeziku, sa izuzetkom naslovne strane koja je tampana na francuskom i engleskom jeziku i robnog manifesta koji je na engleskom jeziku../) karnet mo$e imati ;,D,-; i 1F vau"era, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uz vau"er. Ukupan broj vau"era zavisi od broja polazni!, tranzitni! i odredini! zemalja. =aslovna strana sadr$i% naziv izdavaoca karneta, broj karneta, broj vau"era i vodeni $ig.*aslovna strana je dalje podjeljena na dva djela.(rvi, gornji dio popunjava nacionalno Udru$enje garant a donji nosioc ./) karneta 0 prevoznik. >ornja polovina koju popunjava nacionalno udru$enje garant, obu!vata rubrike od - 0 5.7onja polovina koju popunjava nosioc ./) operacije obu!vata rubrike od D 0 -1. Dr!gi list ;IR karneta predstavlja robni manifest, koji se ne koristi za carinske potrebe.(reko drugog lista karneta odtampano je Bnije za carinuC..akoe sa leve strane na margini nalazi se odtampano% B'vaj obrazac ne koristi se za potrebe kontrole carinski! vlastiC. 'dma! posle odjeljka s kuponima nalazi se tekst na pet jezika slede&e sadr$ine% B*e otkidaj. 'va strana se popunjava i ostaje uz karnetC. *akon robnog manifesta nalaze se setovi vau"era i kontrolni! kupona bijele i zelene boje. Dijeli va!2eri namjenjeni su polaznim i ulaznim carinarnicama, dok su zeleni va!2eri namjenjeni izlaznim, odnosno odredinim carinarnicama. 5ormular za podnoenje slu$benog izvjetaja 0 tanak $uti list ispred zadnji! korica, koristi se u slu"aju kada je carinsko obilje$je ote&eno u toku putovanja, ako je roba unitena, ili ote&ena, a da obilje$je nije ote&eno, ili kad je potrebno da se roba pretovari ili da se odma! istovari.(oseban list za multimodalni prevoz slu$i za bolju identifikaciju prevoznog sredstva tamo gdje se koristi vie od jedne vrste prevoza. +adnja korica karneta sa identifikacionom karticom sadr$i Bpravila o upotrebi ./) karnetaC, koja su odtampana na engleskom jeziku. #lu$i za provjeru u slu"aju kada carinski organi sumnjaju da je rije" o prevari. Pop!njavanje ;IR karneta (opunjava se na jeziku zemlje otpreme, osim ako carinski organi ne dozvoljavaju upotrebu drugog jezika.(odaci u spisku robe, odnosno na robnom manifestu, treba da se unesu pomo&u pisa&e maine ili otisnuti tako da budu "itki na svim listovima. *a karnetu ./) ne smije se brisati ili pisati preko teksta. Uz sve izmjene nalazi se potpis lica koje i! obavlja, kao i ovjera carinski! organa.2ada u spisku robe u karnetu ./) nema dovoljno prostora za unoenje podataka o svoj robi koja se prevozi, kuponima se mogu pripojiti posebni listovi. U tom slu"aju svi kuponi moraju da sadr$e slede&e napomene% broj prilo$eni! dokumenata Ebroj i vrstu koleta ili predmeta i ukupnu masu robe navedene u prilo$enim listovima . 85. ;IR pro ed!ra ! tranzitno" ro$no" tok! (olazna carinarnica popunjava i ovjerava sve primjerke vau"era i robni manifest u rubrici -D i -G, dok rubrike od -H 0 19 popunjava na prvom bijelom i narednom zelenom ;5

vau"eru.(olazna carinarnica je u obavezi da popuni i ovjeri potpisom i pe"atom i kontrolni kupon na bijelom vau"eru, obzirom da &e bijeli vau"er biti otkinut i zadr$an od strane polazne carinarnice.)oba se prevozi do izlazne carinarnice, koja popunjava rubrike zelenog vau"era od 1;-1H i kontrolni kupon zelenog vau"era. '&" pro#edura na grani#ama podra umijeva slede,e korake. *a ulaznoj granici carina % -. obavlja kontrolu carinski! obilje$ja 1. zadr$ava bijeli kupon 9. ovjerava odgovaraju&i vau"er *a izlaznoj granici carina% -. obavlja kontrolu carinski! obilje$ja 1. zadr$ava zeleni kupon 9. ovjerava odgovaraju&i vau"er "a duenje '&" karneta ./) karnet je finansijski instrument i svi iskori&eni ili neiskori&eni karneti moraju se vratiti udru$enju u okviru odreeni! vremenski! rokova. .ir karneti mogu biti iskori&eni ili neiskori&eni./skori&eni ./) karneti moraju biti vra&eni udru$enju najkasnije 9F dana od datuma izdavanja. Ukoliko u ovom roku nije mogu&e vratiti ./) karnet potrebno je obavjestiti udru$enje. *eiskori&eni ./) karneti moraju se vratiti najkasnije -5 dana nakon dana isteka va$enja. <ko ./) karnet nije vra&en u roku, udru$enje obavjetava nosioca da u roku od 9F dana vrati ./) karnet ili popuni Bformular za prijavljivanje nestankaC. Ukoliko ./) karnet ili prijava gubitka ne budu dostavljeni udru$enju u roku od 9F dana, udru$enje &e pismenim putem obavjestiti nosioca o suspenziji koja stupa na snagu najkasnije za -; dana. 87. /rganiza ija privre"enog !voza ro$e ? A;A karnet <.< karnet je carinski dokument koji omogu&ava privremeni uvozKizvoz robe odnosno ponovni uvozKizvoz robe. <.< karnetom roba cirkulie neocarinjena za period od jedne godine u slu"aju kada je na carinskom podru"ju zemlje koja pri!vata konvenciju o privremenom uvozu.:eunarodne konvencije o privremenom uvozu kojima je definisan <.< karnet su <.< konvencija i /stambulska 2onvencija. 88.Carinska konven ija o karnet! A;A 2onvencija <.< je donijeta -9D-.godine, a stupila je na snagu -9D9.godine.2onvencije utvruju osnovne principe kojima se regulie privremeni uvozKizvoz tri glavne grupe roba% eksponati, trgova"ki uzorci, profesionalna oprema.6ilj konvencije <.< je da omogu&i privremeni uvoz robe bez primjene redovnog carinskog postupka u zemlji privremenog uvoza i da obezbjedi garancije za carinu i druge uvozne dad$bine i takse na privremeno uvezenu robu. 89. +e#!narodni garantni lana siste"a :eunarodni garantni lanac je potreban kako bi se obezbjedilo puno potovanje uslovaKrokova za privremeni bescarinski uvozKizvoz robe po osnovu <.< karneta i da bi se obezbjedilo cjelokupno pla&anje carina i dad$bina plativi! ukoliko se povrede usloviKrokovi za propisno kori&enje <.< karneta. :eunarodni garantni lanac obezbjeuje se preko % ;D

seta ugovorni! pravila pla&anja premije osiguranja pri izdavanju <.< karneta od strane nosioca deponovanja kod #vjetske 5ederacije 2omora odgovaraju&e garancije od strane izdavaoca <.< karneta kao dokaz njegove finansijske sposobnosti

9:. Uslovi i pravila pri"jene A;A karneta #istem <.< karneta,je marketinki instrument koji poma$e korisnicima da prezentuje svoju ponudu i primjenjiv je samo na robu koja % nije namjenjena za prodaju, nije potrona, nije predviena da se otui, nije ni za jedan oblik transformacije. Upotreba <.< karneta podrazumjeva jo da %svi korisnici moraju da potuju nacionalne zakone i propise zemlje polaska, zemlje koje se posje&uju ili zemlje u tranzitu Esva roba obu!va&ena karnetom je podlo$na carinskoj inspekciji Erok va$enja <.< karneta odreuje */>< u skladu sa rokom predvienim 2onvencijom.)oba za koju se izdaju <.< karneti namjenjena je prvenstveno za kori&enje %na sajmovima, izlo$bama i prezentacijamaE kao profesionalna opremaE na sportskim i kulturnim manifestacijama. <.< karnetom se ne smije uvoziti potrona roba, kvarljiva roba, kao i roba namjenjena preradi, popravci ili obradi. 91. -adr>aj A;A karneta <.< karnet se sastoji od zeleni! korica i listova razli"iti! boja koji se nalaze izmeu korica.#vi listovi i korice su formata <; . #adr$aj jednog <.< karneta mo$e se predstaviti na slede&i na"in % -. prednja zelena korica 1. taloni 3$uti,bjeli,plavi4 9. kuponi 3$uti,bijeli,plavi4 ;. dodatni listovi za )obnu listu 3$uti, bijeli, plavi4 5. zadnja zelena korica +elena prednja i zadnja korica uvijek ostaju sa karnetom i va$e do godinu dana od datuma izdavanja. L!ti talon je isklju"ivo za upotrebu doma&e carine i predvien je za ; putovanja. 'vaj talon obavezno ostaje u karnetu tj. ne odvaja se od njega. Dijeli talon je isklju"ivo za upotrebu strane carine i predvien je za ; putovanja. 'bavezno ostaje u karnetu tj. ne odvaja se od njega. Plavi talon je za carinsku ovjeru ulaska i izlaska iz zemlje tranzita i predvien je za H tranzita. 'bavezno ostaje u karnetu tj. ne odvaja se od njega. L!ti k!pon 3izvoz Kponovni uvoz4 je perforiran i njega prilikom ovjere zadr$ava carinik. Dijeli k!pon 3uvozKponovni izvoz4 je perforiran i njega prilikom ovjere zadr$ava carinik na ulasku odnosno, izlasku iz zemlje privremenog uvoza. Plavi k!pon 3tranzit4 njega prilikom ovjere zadr$ava carinik na ulazu i izlazu karneta iz zemlje tranzita. Dodatni listovi 3$uti, bijeli,plavi4 ispisuju se u slu"aju da poleina nije dovoljna za cjelokupan popis robe. Razd!>eni karneti 2orisnik, nakon isteka roka upotrebe karnet obavezno mora da vrati nacionalnoj izdava"ko-garantnoj asocijaciji. )azdu$enje karneta podrazumjeva da je roba napustila carinsko podru"je. ;G

+a karnete, koji se ne razdu$e u predvienom roku, carina alje izdava"ko-garantnoj asocijaciji obavjetenje o nerazdu$enom karnetu. 'bavjetenje se alje u roku od godinu dana od dana isticanja va$nosti karneta. /zdava"ko-garantna asocijacija je du$na da u roku od est mjesecij dostavi dokaze o razdu$enju karneta. 92 . Carinsko posredovanje 3osnovni poj"ovi4 Carinska ro$a 0 je roba koja se uvozi, odnosno unosi ili prima u carinsko podru"je, koja se iz tog podru"ja izvozi, tj. iznosi ili alje, ili je preko tog podru"ja u tranzitu, odnosno prenosi se preko carinskog podru"ja. Carinski stat!s 0 je status robe u carinskom postupku, kao doma&e ili strane Carinski d!g 0 je obaveza lica da plati iznos carine i drugi! uvozni! dad$bina za odreenu robu u skladu sa propisima Uvozne dad>$ine 0 su carina i druge dad$bine koje se pla&aju pri uvozu robe Carinski nadzor 0 je skup opti! mjera i radnji. Uprave carina u cilju sprovoenja carinski! i drugi! propisa u odnosu na robu koja podle$e carinskom nadzoru, uklju"uju&i mjere za obezbjeenje istovjetnosi robe od prispje&a na carinsko podru"je do okon"anja carinskog postupka. Carinska kontrola 0 je preduzimanje pojedini! radnji od strane Uprave carina, kao to su%pregled robe, uzimanje uzoraka, kontrola postojanja i autenti"nosti dokumentacije, pregled knjigovodstveni! i drugi! dokumenata, pregled prevozni! sredstava, pregled prtljaga i druge robe koju jedno lice nosi sa sobom ili na sebi i sprovoenje slu$beni! provjera i sli"ni! radnji u cilju obezbjeivanja pravilne primjene carinski! i drugi! propisa. Deklarisanje 0 je radnja kojom lice od carinskog organa za!tjeva, u propisanoj formi i na propisani na"in, sprovoenje odgovaraju&eg carinskog postupka nad robom. Carinski dozvoljeno post!panje 0 sa robom i upotreba je stavljanje robe u carinski postupak, unoenje robe u slobodnu zonu, ponovni izvoz robe iz carinskog podru"ja, unitenje i ustupanje robe u korist dr$ave Carinski post!pak 0 je postupak stavljanja robe u slobodan promet, postupak tranzita, postupak carinskog skladitenja, postupak aktivnog oplemenjivanja, postupak prerade pod carinskom kontrolom, postupak privremenog uvoza, postupak pasivnog oplemenjivanja i postupak izvoza. 9%. /snovni poslovi pedi ije pri arinsko" posredovanj! pedicija zastupa komitenta po njegovoj dispoziciji u carinskom postupku. 2omitent mo$e odrediti zastupnika za sve ili samo neke poslove u postupku pred carinskim organima. Carinsko astupanje moe !iti : neposredno,ako zastupnik istupa u ime i za ra"un drugog lica posredno, ako zastupnik istupa u svoje ime, a za ra"un drugog lica (osredni zastupnik je pravno ili fizi"ko lice registrovano za poslove meunarodne pedicije, koje je upisano u poseban registar zastupnika kod Uprave carina. +astupnik je du$an da vodi evidenciju o svim radnjama, koje preduzima kao zastupnik pred carinskim organima. 6arinski agent je fizi"ko lice koje je zaposleno u meunarodnoj pediciji, a koje je ovla&eno, od strane Uprave carina, za sprovoenje radnji u carinskom postupku. 6arinskom agentu upisanom u registar dodjeljuje se poseban identifikacioni broj, identifikaciona kartica i li"ni pe"at. 6arinsko posredovanje podrazumjeva zastupanje nalogodavca u postupku carinjenja robe u uvoznim, izvoznim i tranzitnim robnim ;H

tokovima. $snovni poslovi pedi#ije pri #arinskom posredovanju podra umjevaju slede,e aktivnosti: prikupljanje dokumentacije za obavljanje carinskog postupka i sredstava za pla&anje carinski! dad$bina tarifiranje, tj. svrstavanje robe preme 6arinskoj tarifi izradu, popunjavanje i predaju carinske i prate&e dokumentacije carinskom organu radi carinjenja carinski pregled robe, pla&anje carinski! i ostali! dad$bina obra"un trokova, ispostavljanje ra"una i dostava carinske dokumentacije nalogodavcu. (otrebno je da pedicija pripremi dokumentaciju za obavljanje carinskog postupka sa robom.Uglavnom je potrebno pribaviti odreena komercijalno-trgova"ka i transportna dokumenta, koja prate robni tok. .o su slede&a dokumenta% trgova"ka faktura u dva primjerka, specifikacija robe, lista pakovanja, razne potvrde i sertifikati, inspekcijska uvjerenja, tovarni list ili drugi transportni dokument, polisa osiguranja itd. *a osnovu ovi! dokumenata pediter popunjava @edinstvenu 6arinsku /spravu i druga carinska dokumenta. (opunjena carinska i prate&a dokumenta pediter predaje carinskom organu, "ime prijavljuje robu carini i pokre&e carinski postupak.pediter je du$an da fizi"ki prisustvuje carinskom pregledu robe, plati uvozne carinske dad$bine i nalogodavcu dostavi dokumenta o izvrenom carinskom pregledu. *a kraju pediter obra"unava sve trokove vezane za sprovoenje carinskog postupka. 9,. Dopre"a 3!lazak4 ro$e ! ainsko podr!2je ? I &aza toka )oba koja ulazi u carinsko podru"je podlije$e mjerama carinskog nadzora, i mjerama carinske kontrole. )oba ostaje pod carinskim nadzorom dok se ne utvrdi carinski status robe.=ice koje unosi robu u carinsko podru"je du$no je da robu prijavi carini. 6arinski organ odreuje dalji tok kretanja robe.Ukoliko se roba u carinsko podru"je doprema vazdunim ili vodenim transportom, zapovjednik broda ili vazdu!oplova odma! po dolasku, a prije istovara robe, podnosi carinskom organu manifest za svu robu koja se prevozi brodom ili vazdu!oplovom. 5orma i sadr$ina manifesta mora biti u skladu sa meunarodnim standardima. +apovjednik broda ili vazdu!oplova mora da potvrdi da manifest sadr$i kompletne, istinite i ta"ne podatke. Ukoliko se roba u carinsko podru"je doprema drumskim transportom, sva drumska transportna sredstva moraju se zaustaviti kod grani"nog branika. 7rumska transportna sredstva ne mogu da nastave putovanje, sve dok grani"na carinarnica ne izvri radnje predviene carinskim zakonom. 2ada se roba uvozi $eljezni"kim transportom, $eljezni"ka kompozicija se zaustavlja na grani"noj $eljezni"koj stanici, gdje se sprovode mjere carinskog nadzora. >rani"na $eljezni"ka stanica je du$na da odma! prijavi voz grani"noj carinarnici.+a robu koja je dopremljena u carinsko podru"je dalje se sprovodi odreena procedura koja u ovoj fazi obu!vata % a4 deklarisanje robe i podnoenje sa$ete deklaracije b4 odreivanje carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebu robe c4 privremeni smjetaj robe a4 Deklarisanje ro$e ;9

7eklarisanje robe podrazumjeva prijavljivanje robe carini od strane lica koje je unjelo robu u carinsko podru"je ili lica koje je preuzelo odgovornost za robu posle njenog ulaska, ili od nji! ovla&enog lica. (rijavljivanje i deklarisanje robe obavlja se pomo&u carinskog dokumenta koji se naziva #a$eta deklaracija. #a$eta deklaracija slu$i za identifikaciju dopremljene robe. #a$eta deklaracija podnosi se odma! po dopremi robe carinskom organu i mora obu!vatati svu dopremljenu robu. 6arinski organ mo$e produ$iti rok za podnoenje sa$ete deklaracije, a najdu$e do isteka prvog radnog dana posle dopreme robe. *a za!tjev deklaranta, carinski organ mo$e odobriti pret!odno deklarisanje robe, ako je takav za!tjev podnijet najkasnije tri dana prije dopreme robe. #a$eta deklaracija ne podnosi se u pisanoj formi za robu koju unose putnici, za pismonosne poiljke i potanske pakete. $4odre#ivanje arinski dozvoljenog post!panja ili !potre$e ro$e )adnje koje su potrebne da se za robu obu!va&enu sa$etom deklaracijom, odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba, moraju da se obave u roku od% ;5 dana od dana podnoenja sa$ete deklaracije za robu dopremljenu vodenim putem 1F dana od dana podnoenja sa$ete deklaracije za robu dopremljenu na drugi na"in )oba se mo$e istovariti ili pretovariti iz prevozni! sredstava na osnovu odobrenja carinskog organa, i to na mjestu i u vrijeme koje je za to odredio.)adi pregleda robe i prevozni! sredstava kojima se ona prevozi, carinski organ mo$e u svakom trenutku za!tjevati da se roba istovari, odnosno raspakuje. )oba se ne smije primjetati sa mjesta na koje je prvobitno smjetena bez odobrenja carinskog organa. 4privre"eni s"jetaj ro$e )oba dopremljena carinskom organu ima status robe u privremenom smjetaju sve dok joj se ne odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba. *ad robom u privremenom smjetaju mogu se preduzimati radnje neop!odne za o"uvanje u nepromjenjenom stanju, odnosno radnje kojima se ne mjenja njen izgled i bitna svojstva. 7ok se ne odredi status robe, carinski organ mo$e, na rizik i o troku dr$aoca robe, da premjesti robu na drugo mjesto pod nadzorom tog organa. U slu"aju opasnosti po $ivot i zdrvlje ljudi, ili opasnosti od zagaenja, carinski organ mo$e preduzeti mjere radi otklanjanja opasnosti, uklju"uju&i i unitenje dopremljene robe, o "emu je du$an da obavjesti dr$aoca robe. 90. -tavljanje ro$e ! arinski post!pak ? II &aza )oba koja se nalazi u privremenom smjetaju stavlja se u carinski postupak, tako to se podnosi redovna deklaracija na propisanom obrascu 0 jedinstvena carinska isprava 3@6/4, i mo$e se podnijeti u pisanoj formi ili elektronskom razmjenom podataka. *a osnovu redovne deklaracije i prate&e dokumentacije carinski organ odreuje carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu robe. )edovna deklaracija mora da bude potpisana od njenog podnosioca, kao i da sadr$i sve podatke neop!odne za primjenu propisa kojima je ureen carinski postupak za koji se roba prijavljuje. 7eklaraciju sa prate&im ispravama, potrebnim radi primjene propisa prema predvienom postupku, mo$e da podnese uvoznikKizvoznik ili lice koje on ovlasti.7eklarant mo$e na sopstveni za!tjev, uz odobrenje carinskog organa, da izmjeni ili dopuni jedan ili vie podataka u deklaraciji. 6arinski organ ne&e odobriti izmjene i dopune ako je za!tjev za izmjenu, odnosno dopunu podnijet nakon to je % obavjestio 5F

deklaranta da namjerava da pregleda robu, utvrdio da su podaci neta"ni, ili pustio robu deklarantu. 6arinski organ, na za!tjev deklaranta, poniti&e pri!va&enu deklaraciju ako deklarant dostavi dokaze da je roba grekom prijavljena za carinski postupak. 7eklaracija se ne mo$e ponititi posle stavljanja robe u slobodan promet, osim ako pripisima nije druk"ije predvieno.6arinski organ mo$e, radi kontrole pri!va&ene deklaracije da % izvri pregled isprava koje su prilo$ene uz deklaraciju E za!tjeva da mu deklarant dostavi i druge isprave kako bi utvrdio ta"nost podataka navedeni! u deklaracijiE izvri pregled robe ili uzme uzorke radi analize i ispitivanja robe. 6arinski organ mo$e da za!tjeva da deklarant ili njegov zastupnik prisustvuje pregledu robe ili uzimanju uzoraka, na mjestu i u vrijeme koje odredi carinski organ, kako bi pru$io neop!odnu pomo& radi olakavanja pregleda ili uzimanja uzorka. .rokove analize i pregleda snosi carinski organ. 7eklarant mo$e da zatra$i ponovni pregled robe ako smatra da rezultat djelimi"nog pregleda nije odgovaraju&i za preostalu prijavljenu robu. 2ad deklaracija obu!vata 3dve ili vie vrsta roba4, smatra se da podaci koji se odnose na svako naimenovanje predstavljaju posenu deklaraciju. 6arinski organ &e pustiti robu deklarantu ako su ispunjeni uslovi za stavljanje robe u odreeni carinski postupak i ako roba nije predmet mjera ograni"enja ili zabrana, da da podatke u deklaraciji provjeri i pri!vati, ili i! pri!vati bez kontrole.<ko je deklaracijom obu!va&eno vie vrsta robe, smatra&e se da je za svaku vrstu robe podneta posebna deklaracija. 6arinski organ mo$e preduzeti potrebne mjere, uklju"uju&i vra&anje robe u inostranstvo, oduzimanje robe i njenu prodaju, ako % a4 roba ne mo$e biti ocarinjena jer %nije bilo mogu&e po"eti ili nastaviti sa pregledom robe u roku koji je odredio carinski organ iz razloga koje je prouzrokovao deklarant, ili nisu bile podnijete isprave potrebne da bi se roba stavila u odreeni carinski postupak, ili carinski dug nije pla&en. b4 )oba nije u propisanom roku preuzeta, nakon to je ocarinjena. 6arinski organ, radi pojednostavljenja postupka, mo$e odobriti podnoenje pojednostavljene deklaracije. .o podrazumjeva da deklaracija ne sadr$i neke od podataka ili da uz nju nisu prilo$eni neki od prate&i! isprava.'vaj postupak se mo$e koristiti za deklarisanje ekspresni! poiljaka. 7eklarant je du$an da, u roku koji odredi carinski organ, podnese dopunsku deklaraciju koja mo$e biti opta, periodi"na ili zbirna. 7opunska deklaracija i pojednostavljena deklaracija "ine cjelinu na koju se primjenjuju propisi koji va$e na dan pri!vatanja pojednostavljene deklaracije. 2ad se deklaracija podnosi elektronskom razmjenom podataka, usmeno ili na drugi na"in, primjenjuju se odgovaraju&e odredbe carinskog zakona. 6arinski organ mo$e, po slu$benoj du$nosti provjeravati ispravnost deklaracije i posle putanja robe. (oslije putanja robe carinski organ mo$e da izvri i pregled robe, ako je roba jo uvjek dostupna. 95. -provo#enje arinski dozvoljeni. post!paka sa ro$no" ? III &aza ro$nog toka -tavljanje ro$e ! slo$odan pro"et #tavljanjem robe u slobodan promet strana roba sti"e status doma&e robe. )oba stavljena u slobodan promet uz povoljniju stopu carine ili bez pla&anja carine, pod uslovom da se upotrebljava u odreene svr!e, ostaje pod carinskim nadzorom. 6arinski nadzor prestaje kad prestanu i uslovi zbog koji! je odobrena povoljnija stopa carine. 5-

6arinski nadzor prestaje i kada se roba izveze ili uniti ili kada je doputena upotreba robe u druge svr!e, od oni! koje su propisane za primjenu povoljnije stope carine. )oba stavljena u slobodan promet gubi status doma&e robe, ako je% 7eklaracija za stavljanje robe u slobodan promet ponitena posle stavljanja robe u slobodan promet /znos uvozni! da$bina koji se za robu pla&a vra&en u postupku aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema povra&aja. )oba sa nedostatcima ili ne zadovoljava uslove iz ugovora u skladu sa kojim je uvezena /zvren povra&aj uvozni! dad$bina uslovljen izvozom Pose$ni arinski post!p i (od posebnim postupcima podrazumjevaju se % -. postupak tranzita 1. postupak carinskog skladitenja 9. postupak aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema odlaganja ;. postupak pasivnog oplemenjivanja 5. postupak prerade pod carinskom kontrolom D. postupak privremenog uvoza 97. Carinska dok!"enta i o$ras i U carinskom postupku se koriste slede&e grupe dokumenata % +tandardi ovana meunarodna dokumenta : @6/ 3jedinstvena carinska isprava4 7,6 3deklaracija za carinsku vrijednost4 #pisak naimenovanja .ransportne i komercijalne isprave kao i knjigovodstveni zapisi koji mogu zamjeniti osnovna carinska dokumenta +tandardi ovani na#ionalni dokument: #a$eta deklaracija, koji se koristi u posebnim slu"ajevima kada se prevozne isprave ne mogu pri!vatiti. /okumenta propisana 0onven#ijom '&" i 0onven#ijom 1'1 @edinstvena carinska isprava 3@6/4 - je propisan obrazac i koristi se kao pisana carinska deklaracija.2omplet @6/ sastoji se od % seta od H listova ili dvonamjenskog seta od pet listova. #et obrazaca @6/ su ozna"eni bojama na slede&i na"in % =istovi -,1,9 i 5 su na desnoj ivici ozna"eni neprekidnom marginom obojenom po redosledu crvena, zelena, $uta i plava boja E =istovi ;,D,G i H su na desnoj ivici ozna"eni isprekidanom marginom obojenom po redosledu plava, crvena, zelena i $uta boja. @6/ 8/# obrazac koristi se kada u jednoj poiljci ima vie vrsta roba, sa vie tarifni! oznaka. -a>eta deklara ija - je propisan set obrazaca koji se koristi za robu dopremljenu carinskom organu. #et obrazaca #a$ete deklaracije sastoji se od tri primjerka. =istovi su ozna"eni i namjenjeni za E list sa brojem - 0 carinarnici, list sa brojem 1 0 odgovornom licu, list sa brojem 9 0 licu koje upravlja prostorom za privremeni smjetaj. 51

Deklara ija za arinsk! vrijednost - je propisan slu$beni obrazac na kome se unose podaci o vrednosti uvezene robe za jednu poiljku u svr!e naplate carinski! dad$bina i poreza na dodatnu vrijednost. -pisak nai"enovanja - je propisan obrazac koji se koristi samo u tranzitnom postupku. 'brazac spiska naimenovanja je sastavni deo deklaracije na koju se odnosi. Podnoenje arinski. deklara ija - sva roba nad kojom treba da se sprovede carinski postupak mora biti obu!va&ena deklaracijom koja mo$e biti podneta u pisanoj formi, elektronskom razmenom podataka, usmeno i na drugi na"in. Deklara ije ! pisanoj &or"i s! % redovna deklaracija i pojednostavljena deklaracija. (odnosilac deklaracije, na osnovu odobrenja carinskog organa, podnosi potpisanu deklaraciju i odgovoran je za % ta"nost podataka navedeni! u deklaraciji, vjerodostojnost prilo$eni! dokumenata na osnovu koji! su upisani podaci u deklaraciji kao i za usaglaenost sa obavezama koje se odnose na stavljanje robe u odgovaraju&i carinski postupak. 98. Carinsko vrednovanje ro$e Uvozne carinske dad$bine odreuju se na osnovu vie elemenata, gdje glavnu ulogu imaju% 6arinska vrednost robe i carinska osnovica, porjeklo robe i carinska stopa utvrena carinskom tarifom. 6arinska vrednost je vrednost robe utvrena u carinskom postupku, u skladu sa va$e&im propisima o vrednovanju robe. (rimarni metod za utvrivanje carinske vrednosti je transakcijska vrednost, koju "ini stvarno pla&ena cijena ili cijena koju je trebalo platiti za robu koja se uvozi.'va vrednost naziva se i fakturna carinska vrijednost. (ored pojma carinska vrednost u praksi se koristi i pojam carinska osnovica. 6arinska osnovica je vrednost robe na koju se obra"unava i napla&uje carina. (ojam carinska vrijednost je iri od pojma carinska osnovica. .ipi"an primjer je izvozno carinjenje robe, pri kome se roba vrednuje po istim pravilima kao i kod uvoza, ali se pri tome ne obra"unava i ne napla&uje carina. 99. Carinska tari&a i arinska stopa 6arinska tarifa jeste sistematizovani spisak roba koje podlije$u pla&anju carine i po kojoj se sprovodi postupak carinjenja robe, po odreenim carinskim stopama.6arinska tarifa se mo$e posmatrati u irem i u u$em smislu. U irem smislu, carinska tarifa obu!vata spisak robe sa stopama carine, odredbe o instrumentima carinske politike, na"in utvrivanja carine, pravila za svrstavanje robe itd. 6arinska tarifa, u u$em smislu, obu!vata spisak robe koji se sastoji od % .arifski! oznaka *aimenovanja robe 6arinski! stopa .arifne oznake predstavljaju znakove za obilje$avanje pojedini! vrsta robe navedeni! u spisku i slu$e za nji!ovo lake pronala$enje. #vaki posebno iskazan proizvod ima svoju tarifnu oznaku. .arifne oznake mogu se sastojati od arapski! ili rimski! cifara ili slovni! oznaka.

59

=ai"enovanje ro$e u carinskoj tarifi predstavlja tekstualnu definiciju robe, proizvoda ili grupa proizvoda koji se svrstavaju u jedan tarifni broj, podbroj ili poziciju kojima je pridru$en jedan tarifni broj ili jedna tarifna oznaka. *aimenovanje u carinskoj tarifi mo$e biti posebno ili opte. Pose$no nai"enovanje jeste ono koje odgovara uobi"ajenom ili trgova"kom nazivu jedne vrste robe. U takvim slu"ajevima naimenovanje robe po carinskoj tarifi podudara se sa trgova"kim nazivima robe. /pte nai"enovanje po carinskoj tarifi ne podudara se sa uobi"ajenim, odnosno trgova"kim nazivima za pojedine proizvode. 'pta naimenovanja, obu!vataju vie vrsta sli"ne robe ili vie grupa srodni! proizvoda. Carinska stopa je broj"ano izra$ena visina carine koja se napla&uje za jednu vrstu robe. 'na se u carinskoj tarifi mo$e pojaviti u vidu procenta ili u odreenom fiksnom nov"anom iznosu. Carinske tari&e mogu se podjeliti prema %pravcu kretanja robe, na"inu odreivanja caarine, na"inu donoenja i broju kolona carinski! stopa. Uvozne arinske tari&e jesu one po kojima se obra"unava i napla&uje carina za robu koja se uvozi u jedno carinsko podru"je. /zvozne carinske tarife jesu one po kojima se napla&uje carina za robu koja se izvozi iz jednog carinskog podru"ja. (rema na"inu obra"unavanja i utvrivanja uvozni! carinski! da$bina razlikuju se % arinska tari&a po vrednosti 0 gdje vrijednost robe slu$i kao osnov za obra"un carine specifi"ne carinske tarife 0 gdje se osnovica za naplatu carine obra"unava po jedinici mjere proizvoda. *o"$inovane arinske tari&e 0 jesu one kod koji! se carina odreuje i po vrednosti i po jedinici mjere robe, tj. kombinacijom oba "ina. (rema na"inu donoenja postoje autonomne i ugovorne carinske tarife. <utonomne carinske tarife 0 donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje, bez ikakvi! obaveza prema drugim zemljama. Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu meunarodni! ugovora, a stope carine i ostale odredbe u njima ne mogu se mjenjati dok je ugovor na snazi.U zavisnosti od toga da li je carinska tarifa donjeta ugovorom izmeu dve ili vie zemalja, razlikuju se bilateralne i multilateralne carinske tarife. U odnosu na broj kolona predvieni! za carinske stope, postoje carinske tarife sa jednom, dve ili vie kolona. Jednokolone arinske tari&e 0 imaju jednu kolonu carinski! stopa, tj. za svaki proizvod u spisku robe propisana je samo jedna carinska stopa. 've tarife mogu biti% uniformne jednokolone carinske tarife i specijalizovane jednokolone carinske tarife. U dvokoloni" arinski" tari&a"a za svaku vrstu robe predviene su dve stope carine % maksimalna i minimalna. :aksimalne stope carine primjenjuju se na robu koja je porjeklom iz zemalja s kojima ne postoji ugovor o primjeni povla&eni! stopa carine., 've carinske stope nazivaju se opte ili nepovla&ene. :inimalne stope carine primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja s kojima postoji ugovor o primjeni povla&eni! carinski! stopa. 've stope carine nazivaju se povla&ene stope. )iekolone carinske tarife nastaju kao rezultat razni! kombinacija autonomni! i ugovorni! carinski! stopa. 1::. Porjeklo ro$e 5;

(rema naem va$e&em carinskom zakonu radi se o dve vrste porjekla robe % a4 pre&eren ijalno porjeklo ro$e 0 podrazumjeva da se kroz odreene meunarodne ugovore obezbjeuje povoljniji tretman robe u carinskom postupku. b4 napre&eren ijalno porjeklo ro$e 0 podrazumjeva da se uvozne carinske da$bine obra"unavaju na osnovu carinski! stopa propisani! carinskom tarifom, bez smanjenja uvozni! obaveza. 1:1. Utvr#ivanje !vozni. arinski. da>$ina Uvozne carinske da$bine mogu&e je utvrditi na osnovu carinske tarife u kojoj carinska stopa mo$e biti izra$ena po vrednosti ili po koli"ini robe. 2od carinske tarife po vrednosti carinska stopa je data u procentima, a visina carine se utvruje na osnovu vrednosti robe i propisane carinske stope. 6arinska osnovica obu!vata % fakturnu vrednost robe, logisti"ke trokove dopreme robe do carinskog podru"ja, trokove osiguranja robe do ulaska u carinsko podru"je i ostale trokove. 2od carinske tarife po koli"ini kao osnovica za naplatu carine slu$i jedinica mjere proizvoda. 1:2. -vrstavanje ro$e ! arinsk! tari&! )oba se svrstava po carinskoj tarifi primjenom nekoliko principa, po te!nolokim osobinama robe i nji!ovom kombinacijom.U savremenoj praksi primjenjuje se carinska tarifa na bazi nomenklature Narmonizovanog sistema ifrovanja i obele$avanja robe kao i nomenklature 2ombinovane carinske tarife . *omenklatura je spisak proizvoda koji su klasifikovani po odreenim principima i sistemima. #astoji se od tarifni! oznaka i naimenovanja robe. 6arinska tarifa posebno obu!vata % !armonizovani sistem, kombinovanu nomenklaturu, integrisanu carinsku tarifu Avropske zajednice, regularne carinske stope, preferencijalne carinske stope, autonomna oslobaanja od carine Kcarinske olakice. 7anas je u primjeni i elektronska carinska tarifa, koja se uglavnom sastoji iz % opteg djela, nomenklature, djela koji obu!vata mjere , pomo&na sredstva za klasifikaciju. 1:%. Kar"onizovani siste" Narmonizovani sistem sastoji se od jedinstvenog seta tarifni! brojeva i podbrojeva.Narmonizovani sistem omogu&ava% pojednostavljenu izradu carinski! tarifa, jednostavnije prikupljanje i statisti"ku obradu podataka na svjetskom nivou, smanjenje trokova u meunarodnoj trgovini usled pojednostavljene klasifikacije idr. Narmonizovan sistem ima 1- odjeljak koji sadr$i 9G glava unutar koji! se nalazi -1;- tarifni broj sa preko 5FFF podpozicija. (rilikom izrade nomenklature proizvodi se moraju grupisati po odreenim principima, a radi lakeg snala$enja prilikom svrstavanja konkretni! proizvoda u carinsku tarifu. 2a grupisanje proi voda naje,e se primjenjuju slede,i prin#ipi: (orjeklo proizvoda ,rsta materijala od kojeg je proizvod izraen #tepen obrade proizvoda (rivredna djelatnost *emjena proizvoda 55

(oseban zna"aj proizvoda

1:,. *o"$inovana no"enklat!ra (redstavlja sistematski spisak svi! roba na bazi !armonizovanog sistema i slu$i za carinske tarifne namjene ali i za statisti"ke svr!e.#vakom proizvodu dodaje se jedinstveni desetocifreni identifikacioni kod. (rvi! est cifara Narmonizovanog sistema, propisane su od svjetske carinske organizacije, i iste su u "itavom svijetu. #edma i osma cifra tarifne oznake su preuzete iz 2ombinovane nomenklature evropske unije i jedinstvene su za sve zemlje "lanice Avropske Unije i ostale zemlje koje su preuzele ovu nomenklaturu. 7eveta i deseta cifra tarifne oznake variraju od zemlje do zemlje. )oba u carinskom postupku mora biti svrstana u odgovaraju&i tarifni stav. 'vo je posebno zna"ajno kod uvoznog carinjenja poto je ovim svrstavanjem odreena i visina carinske stope. Postoji nekoliko elementarnih injeni#a svrstavanja ro!e : -. #vakom proizvodu odgovara samo jedan tarifni stav 1. U najve&em broju slu"ajeva za jedan proizvod se, na prvi pogled, mogu odrediti dva ili vie tarifni! stavova 9. (od ispravnim svrstavanjem podrazumjeva se odreivanje odgovaraju&eg tarifnog stava. 'vi uslovi predstavljaju faktore ispravnog svrstavanja. 3aktori ispravnog svrstavanja jesu : - poznavanje strukture carinske tarife - poznavanje robe - ispravna primjena osnovni! pravila za primjenjivanje carinske tarife - korektno tuma"enje 2omentara 6arinske tarife - precizno tuma"enje pojmova i termina u 6arinskoj tarifi - striktno potovanje procedure svrstavanja.

1:0. /sig!ranje ro$e ! transport! 'siguranje je institucija koja nadoknauje tete nastale u drutvu, privredi ili kod ljudi, usled dejstva odreenog dogaaja, nesre&ni! slu"ajeva, katastrofa i sl. 'siguranje pru$a ekonomsku zatitu osiguranicima od tetni! dejstava i ekonomski! poreme&aja.'siguranje se zasniva na na"elu uzajamnosti i solidarnosti. 'siguranje se javlja u tri vida tj. ima tri djela % ekonomski, te!niki i pravni. $siguranje ima tri funk#ije : Eatitna &!nk ija 0 "uvanje i zatita imovine i to neposredno i posredno. *eposredno je zatita preventivnog karakera i cilj je da se spreije"i nastanak tete a posredna podrezumjeva nadoknadu nastale tete. 1inansijska &!nk ija 0 prikupljanje nov"ani! sredstava i nji!ovo kori&enje za nadoknadu tete i ulaganja u odreene reprodukcione procese -o ijalna &!nk ija 0 podrezumjeva poboljanje $ivotni! uslova kroz li"no ili imovinsko osiguranje 5D

1:5. -!$jekti osig!ranja U subjekte osiguranja spadaju fizi"ka ili pravna lica koja direktno ili indirektno pokazuju interes za pru$anje ili kori&enje osiguranja, a to su % osiguranik, osigurava", ugovara" osiguranja, korisnici osiguranja, posrednici u osiguranju idr. /sig!ranik je subjekt osiguranja koji naj"e&e pokazuje interes za osiguravaju&om zatitom. /sig!rava2 je pravno lice koje se ugovorom o osiguranju obavezuje da &e nadoknaditi tetu Ugovara2 osig!ranja je subjekt koji u svoje ime a za ra"un osiguranika sklapa ugovor o osiguranju. East!pni i ? posredni i su veoma prisutni u osiguranju a to su % agenti, brokeri, !avarijski komesari. ,eliko mjesto u osiguranju zauzimaju posredici koji se mogu podjeliti na agente osigurava"a i nezavisne posrednike-brokere. Droker zaklju"uje i potpisuje ugovor za svog nalogodavca samo kao agent. Kavarijski ko"esar je osoba "ija je osnovna du$nost da na nepristrasan na"in utvrdi prirodu i obim tete kao i sve okolnosti pod kojima se teta dogodila. 1:7. Ele"enti osig!ranja 8itni elementi osiguranja su% rizik, teta, premija, bonus, franiza, osigurani slu"aj, suma osiguranja, fondovi osiguranja. Rizik je dogaaj koji dovodi do primjene obaveza osigurava"a da izvri isplatu tj. nadoknadu nastale tete. (od rizikom se podrazumjeva nastupanje jednog ekonomski tetnog dogaaja. teta je materijalni gubitak ili ote&enje robe prouzrokovan nekim odreenim rizikom. Pre"ija osig!ranja je cijena rizika koja u sebi sadr$i cjenu kotanja osiguranja tj. cijenu usluga uve&anu za odreeni iznos akumulacije. /sig!rani sl!2aj je dogaaj "ije nastupanje predstavlja ostvarenje rizika koji se obu!va&en osiguranjem..o je dogaaj unapred predvien ugovorom o osiguranju "ijim nastupanjem nastaje obaveza osigurava"a da isplati nadoknadu iz osiguranja. -!"a osig!ranja je suma odreena zakonom ili ugovorom o osiguranju, koja predstavlja gornju granicu obaveze osigurava"a. 1ondovi osig!ranja su sredstva koja omogu&avaju da osiguranje odgovori svojim obavezama u svakom momentu. (ostoje po"etni fond osiguranja, matemati"ke rezerve, rezerve poslovnog fonda, fondovi masovni! katastrofa, preventivni fondovi. 1:8. )rste transportnog osig!ranja Postoje ra liiti kriterijumi a nae,i su % pred"et osig!ranja 3kasko, kargo,odgovornost vozara4, vid transporta 0 mjesto nastanka rizika 3pomorsko,kopneno, rije"no, vazduno4 (vrije"e trajanja osig!ranja 3pojedina"no i generalno4, prostor 0 tr$ite( stepen o$aveznosti( val!ta. 'siguranje robe za vrijeme transporta 3kargo4 0 podrazumjeva osiguranje robe koja je za vrijeme transporta izlo$ena razli"itim rizicima. 'siguranje transportni! sredstava 3kasko4 0 osiguranje brodova i drugi! plovila od opasnosti kojima su izlo$eni za vrijeme plovidbe. ,azdu!oplovi se osiguravaju od opasnosti u vezi sa letom i normalnom eksploatacijom.*a sli"an na"in mogu se osigurati i druga transportna sredstva u eksploataciji. 5G

'siguranje od odgovornosti 0 podrazumjeva osiguranje vozara od odgovornosti za tetu na robi primljenoj na prevoz E osiguranje od odgovornosti vozara za tete nanete tre&im licima.

1:9. ;ransportni rizi i (od pojmom rizik podrazumjeva se budu&i neizvjestan dogaaj nastao nezavisno od isklju"ive volje osiguranika zbog koje osiguranik mo$e pretrpjeti materijalnu tetu. (ojam osigurani rizik treba razlikovati od pojma osigurani slu"aj. 'sigurani slu"aj je dogaaj nastao ostvarenjem osiguranog rizika. 'sigurani slu"aj nije budu&i neizvjesni dogaaj, nego dogaaj koji se ve& ostvario.U okviru transpornog osiguranja osiguravaju se transportni rizici. (od tim se podrazumjevaju one opasnosti kojima su izlo$ena prevozna sredstva i roba za vrijeme prevoza. 11:. Ele"enti rizika :ora se raditi o dogaaju 0 koja ima za posljedicu gubitak ili ote&enje osiguranog predmeta 7ogaaj mora biti budu&i 0 mo$e se ostvariti nakon trenutka zaklju"enja ugovora ili nakon trenutka od kojeg prema ugovoru osigurava" snosi rizik. 7ogaaj mora biti neo"ekivan 7ogaaj mora biti nezavisan od isklju"ive volje osiguraanika 111. )rste rizika #vi rizici se mogu podjeliti u "etiri osnovne grupe 'snovni rizici 7opunski rizici #pecijalni rizici )atni i politi"ki rizici A4 U osnovne rizike !$rajaj! se6 #aobra&ajne nezgode,Alementarne nepogode, (o$ar, Aksplozija, )azbojnitvo, 'tplavljenje robe sa palube broda D4 Dop!nske rizike "og!@e je podjeliti na6 2rau i neisporuku :anipulativne rizike 0 rizici kojima je izlo$ena roba za vreme rukovanja, utovara, istovara ili pretovara sa jednog transportnog sredstva na drugo, kao i lom robe, ote&enje ambala$e isl. 'stale dopunske rizike gdje se ubrajaju dopunski transportni rizici kojima je zajedni"ka karakteristika da je nastanak tete vezan za osobinu same robe, a njen uzrok poti"e iz okru$enja. C4 -pe ijalni rizi i #pecijalni rizici obu!vataju ostale dopunske rizike koji nisu obu!va&eni osiguranjem Bsvi riziciC..o su oni rizici kod koji! uzrok nastanka teta nije vanredan spoljni dogaaj.,Uzrok nastanka tete poti"e iz samog osiguranog predmeta, ili do tete ddolazi uprkos normalnim uslovima odvijanja prevoza. (rema izboru ugovara"a osiguranja uobi"ajeno osiguranje slede&i! posebni! rizika % odbijanje, naduvavanje konzervi, 5H

ote&enje etiketa iz bilo kojeg uzroka, zagrevanje i Kili znojenje, stvrdnjavanje, rasipanje, curenje, manjak, kvar, samozapaljenje, odmrzavanje, eksplozija, ra, oksidacija i korozija, smrzavanje, rizik $ika, moljaca, idr. D4 Ratni i politi2ki rizi i 'siguranje obu!vata tetu koja nastane uklju"uju&i zarobljavanje, zaplenu, zadr$avanje ili ograni"avanje kretanja sredstava.)izici obu!vataju i opasnosti od zaostali! mina, torpeda, bombi, i drugog naputenog oru$ja. U pomorskom ili vazdunom transportu pokri&e rizika rata ograni"eno je samo na vreme dok se osigurana roba nalazi na brodu ili u avionu, a u kopnenom prevozu traje od Bvrata do vrataC.U politi"ke rizike spadaju% aktivnosti vojni! i politi"ki! vlasti, kao to su zaplena prevoznog sredstva i stvari koje se prevoze, zabrane isplovljenja broda ili polaska drugog prevoznog sredstva, zadr$avanje prevoznog sredstva i robe.'siguranjem rizika od trajkova, pobuna i graanski! nemira pokriva se gubitak ili ote&enje osigurane robe koje su prouzrokovali % trajka"i, radnici otputeni sa posla ili lica koja u"estvuju u radni"kim nemirima, nasiljima ili graanskim nemirima, teroristi ili bilo koja lica koja djeluju sa politi"kim motivom. 112. =eosig!rani rizi i 'ransportno osiguranje ne pokriva % -4 >ubitak, ote&enje ili troak koji se mo$e pripisati namjernom postupku osiguranika, 14 *ormalno curenje, redovni gubitak u te$ini ili zapremini, uobi"ajeno !abanje osiguranog predmeta, uobi"ajeno isparavanje 94 >ubitak, ote&enje ili troak prouzrokovan usled nedovoljnog ili neodgovaraju&eg pakovanja , uklju"uje i slaganje robe u kontejner ;4 >ubitak, ote&enje ili troak prouzrokovan usled unutranje mane ili prirodnog svojstva osiguranog predmeta 54 >ubitak, ote&enje ili troak prouzrokovan upotrebom neprikladnog vozila ili kontejnera za siguran prevoz osiguranog predmeta ako je, u vreme utovara, osiguraniku bilo poznato da transporno sredstvo ili tovarna jedinica nisu prikladni za siguran prevoz osiguranog predmeta D4 >ubitak, ote&enje ili troak nastao neposredno zbog zakanjenja G4 >ubitak, ote&enje ili troak prouzrokovani insolventno&u ili neizvravanjem finansijski! obaveza od strane vlasnika, naru"ioca, vozara. H4 >ubitak ,ote&enje ili troak prouzrokovani upotrebom u ratne svr!e, atomske ili nuklearne fisije ili drugog oru$ja sli"nog 94 *amjerno ote&enje ili namjerno potpuno ili djelimi"no unitenje osiguranog predmeta protivprevnim djelovanjem bilo kog lica 11%. ;ransportne tete (od tetama u transpornom osiguranju podrazumjevaju se materijalna ote&enja i gubici osiguranog predmeta kao i trokovi nastali usled ostvarenja osigurani! rizika. .ransportna teta mo$e se nadoknaditi subjektu na "iji rizik se otprema, transportuje i isporu"uje roba, u skladu sa ugovorom o prodaji i paritetima isporuke. <ko osigurana roba pretrpi tetu dok se jo prevozi na rizik prodavca, on mo$e podneti odtetni za!tjev.<ko se roba oteti nakon to je rizik preao na kupca, prodavac nije pretrpeo nikakvu tetu iako je roba ote&ena od rizika koje je on osigurao.tete su pokrivene 59

osiguranjem samo ako su nastale nakon zaklju"enja osiguranja. (ostoji mogu&nost da se pokriju i izvesne tete nastale prije zaklju"enja osiguranja, ako ugovara" osiguranja i osigurava" to $ele. 2a takvo retroaktivno pokri,e potre!no je da !udu ispunjena dva uslova: -4 da ugovara" osiguranja i osiguranik u momentu zaklju"ivanja ugovora nisu znali da je teta ve& nastala, 14 da se iz samog teksta ugovora vidi volja ugovorni! strana da se osiguranjem pokriju i tete koje su eventualno ve& nastale. 11,. )rste transportni. teta potpuni gubitak osiguranog predmeta djelimi"ni gubitak trokovi spassavanja zajedni"ke !avarije nagrade za spasavanje obaveza naknade tete tre&im licima trokovi konstatacije i likvidacije teta #tvarni potpuni gubitak je potpuni materijalni gubitak cijelog osiguranog predmeta. /o stvarnog potpunog gu!itka o!ino dola i usled : propasti odnosno unitenja cijelog predmeta3npr ako roba izgori u po$aru, ako potone sa brodom 4 ote&enja robe koje je u"inilo da je prestala da bude roba odreene vrste 3npr. <ko se cement usled djelovanja vode stvrdne i sl4 nestanka osiguranog predmeta ako je osiguranik lien osigurane robe bez mogu&nosti da mu bude vra&ena. /zvedeni potpuni gubitak je ekonomski gubitak robe za osiguranika, tj. osigurana roba i dalje fizi"ki postoji, ali za osiguranika vie ne predstavlja nikakvu ekonomsku vrednost. +ajedni"ka !avarija je svaki nameran i razlo$an vanredan troak i svaka namerna i razlo$na teta, koju napravi odnosno prouzrokuje zapovednik broda ili drugo lice koje ga zamjenjuje. *amjerni troak i tetu zapovjednik broda preduzima da bi spre"io i spasio robu i drugu imovinu na brodu. *akon toga brodar odreuje likvidatora zajedni"ke !avarije, a od vlasnika robe tra$i da potpie !avarijsku obveznicu kojom se vlasnici robe obavezuju da &e platiti doprinose koji padnu na nji! u zajedni"koj !avariji, odnosno po likvidaciji zajedni"ke !avarije. 'bra"un zajedni"ke !avarije se vri na slede&i na"in % ukupan zbir teta i izdataka koji se priznaju kao zajedni"ka !avarija rasporeuju se na brod, teret tj. robu i vozarinu, prema nji!ovoj vrednosti u luci u kojoj se zavrava putovanje, uve&anoj za gubitke i opte&enja koja se priznaju u zajedni"koj !avariji.#utina je da svi u"esnici koji su bili izlo$eni zajedni"koj opasnosti u toku pomorskog transporta, podnesu srezmeran dio gubitka namjerno u"injen radi zajedni"kog spasa. Navarijska jemstva 0 brodar ili likvidator mo$e od vlasnika tereta zatra$iti da, pored potpisa !avarijske garancije, polo$i nov"ani depozit ili !avarijsko jemstvo osigurava"a. Ease$na partik!lna .avarija je djelimi"ni gubitak ili ote&enje osigurane robe kao neposredna posljedica ostvarenja osiguranog rizika, izuzev djelimi"ni! gubitaka ili ote&enja koji se priznaju u zajedni"koj !avariji. DF

=agrada za spasavanje 0 ukoliko brod i teret, koji se nalaze na njemu, dou u opasnost da propadnu, spasilac koji pru$i uspjenu pomo& ima pravo na pokri&e stvarni! trokova i na nagradu za spasavanje.*agrada za spasavanje naj"e&e se tretira kao troak zajedni"ke !avarije. /$aveza naknade tete pri2injena tre@i" li i"a 0 do takvi! teta naj"e&e dolazi kad se roba prevozi u neodgovaraju&oj ambala$i, pa usled toga doe do za!aivanja druge robe, broda ili okoline. ;rokovi konstata ije i likvida ije 0 ukoliko osiguranik odbije da plati !avarijskom komesaru trokove konstatacije tete, pa se ovaj obrati osigurava"u, osigurava" &e platiti ove trokove i ukoliko teta na koju se odnose nije pokrivena osiguranjem. U trokove konstatacije tete uvr&uju se i trokovi prodaje ote&enog predmeta, a sa ciljem utvrivanja visine tete. 110. Dok!"enta ! osig!ranj! :eu najva$nijima su % polisa osiguranja, lista pokri&a, certifikat osiguranja, potvrda o sklopljenom osiguranju i B#=/(C i B6',A) *'.AC. Polisa osig!ranja je isprava koja potvruje da je sklopljen ugovor o osiguranju. 'na predstavlja formu ugovora o osiguranju, ali sama po sebi to nije. Ugovor o osiguranju je sklopljen kada polisu o osiguranju potpiu ugovorne strane i tada se polisa koristi kao dokaz da je zaklju"en ugovor o osiguranju. (olisa osiguranja mora da sadr$i osnovne elemente kao to su %ugovorne strane osiguranja,predmet osiguranja, rizik obu!va&en osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokri&a, svota osiguranja ili izjava da je osiguranje neograni"eno, premija ili doprinos, datum izdavanja polise, potpisi ugovorni! strana, bonusKmalus i dr. U transportnom osiguranju postoji nekoliko vrsta polisa % generalna, pojedina"na, uvozna, izvozna, pomorska i kopnena tzv. Bengleska polisaC, devizna i dinarska, taksirana, netaksirana idr. <eneralne ili tzv. /pte polise 0 predstavljaju zaklju"enje generalnog ugovora o osiguranju neodreene koli"ine poiljaka nekoliko prevoza u odreenom periodu vremena. 2od generalne polise osiguranik, odnosno ugovara" osiguranja, obavezan je da osigurava"u prijavi poiljke koje se otpremaju sa svim posebnim podacima, kako bi se mogle utvrditi kona"ne obaveze stranaka saglasno potpisanim optim ugovorom o osiguranju transporta robe.>eneralne polise naj"e&e koriste pediteri "ija je djelatnost vezana za otpremu robe. 2od generalne polise postoje dvije vrste pokri&a % totalne ili otpisne polise 3 to su polise kod koji! se utvruje iznos do kojeg se mogu prijavljivati poiljke u periodu vremenskog trajanja ugovora4 i polise stvarnog otvorenog pokri&a 3gdje se prijavljuju sve poiljke obu!va&ene uslovima osiguranja bez obzira na nji!ovu vrednost. Pojedina2na polisa( odnosi se na osiguranje odreene poiljke, i sadr$i slede&e podatke% ime, naziv i sjedite osiguranika, naziv i podatke o robi koja se osigurava, podatke o ambala$i, o vrsti rizika od koji! je roba osigurana, vrijeme osiguranja, datum ispostavljanja polise, franizu sumu osiguranja, potpise osiguranika, odnosno ugovara"a osiguranja, odnosno osigurava"a i dr. 2od pojedina"ni! polisa izdaje se samo jedan originalan primjerak polise. Uvozna polisa upotrebljava se prilikom uvoza robe stranog porjekla. Ukoliko se prilikom uvoza ispostavlja polisa osiguranja, ona ima karakter dokazne isprave o utvrenim uslovima zaklju"enog osiguranja. D-

Izvozna polisa se ispostavlja kod izvoza robe i slu$i kao instrument robe, i kao instrument meunarodnog robnog prometa. *jena bitna svojstva su da je % dokazna isprava o sklopljenom osiguranju E isprava o dugu koja cirkulie zajedno sa ostalim robnim dokumentimaE legitimacioni papir. /zvozna polisa ima samo jedan potpis, slu$i kao dokazna ispraa o sklopljenom osiguranju a ne kao dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju. (olisa ne sadr$i iznos premije koji ugovara" osiguranja treba platiti za konkretno osiguranje. @edno od bitniji! svojstava izvozne polise je svojstvo legitimacionog papira. 'sigurava" ne zna ko &e se, u slu"aju tete na robi, pojaviti sa odtetnim za!tevom. Ukoliko doe do tete, onaj koji se pojavi sa originalnom polisom sti"e pravo na nadoknadu tete. 2o se legitimie sa originalnom polisom sti"e sva prava po osnovu te polise. E$irka kla!z!la osig!ranja - su standardizovane i poznate osiguranicima. 'ne se priklju"uju uz polisu, a u samu polisu se upisuju po kojima zbirkama klauzula je pru$eno pokri&e. Gista pokri@a izdaju se ukoliko nisu poznati svi elementi osiguranja.=istu pokri&a naj"e&e potpisuje osigurava", "ime daje izjavu o preuzetoj obavezi iz osiguranja. .aj se list pokri&a kasnije zamjenjuje polisom osiguranja ili nekim drugim dokumentom koji potvruje sklopljeni ugovor o osiguranju. Certi&ikat osig!ranja je skra&eni oblik polise osiguranja i sadr$i najosnovnije podatke o uslovima po kojima se vri osiguranje. 6ertifikat se koristi onda kada ne postoji neki opti ugovor o osiguranju i to, pre svega, kada se, iz te!ni"ki! razloga, ne mo$e odma! izdati polisa osiguranja ili kada je ugovara"u osiguranja !itno potrebna isprava kao potvrda da je sklopljen ugovor o osiguranju . Potvrda o sklopljeno" osig!ranj! je pismena potvrda kojim se potvruje da je sklopljen ugovor o osiguranju i koja sadr$i neke osnovne, ili pak dealjnije elemente. 'va potvrda se naro"ito koristi kod osiguranja robe u uvozu. H -lip H i H over noteC su pismene isprave koje su najbli$e naem Blistu pokri&aC. #lip je dokument koji primjenjuju posrednici u osiguranju i reosiguranju i sadr$i sve bitne elemente za potrebu ocjene i te$ine rizika. *jime se utvruju uslovi i premije osiguranja. 6over note je dokument kojim se potvruje da je osigurava" pri!vatio uslove iz slipa i da daje saglasnost na pokri&e tog rizika. HGG/MDI- -6<6 P/GI-A .ekst polise sadr$i odredbe kojima se pokrivaju pomorski, ratni i politi"ki rizici. U polisu su kasnije uvr&ene i posebne klauzule i dopunske klauzule% opte klauzule za pomorske rizike specijalne klauzule za osiguranje izvozne robe klauzule za izvesne dopunske rizike klauzule za ratne i politi"ke rizike (ostoje tri tipa opti! klauzula za pomorske rizike koje se mogu primjenjivati kod osiguranja svi! vrsta robe % -. /nstitutska klauzula 5(< 1. /nstitutska klauzula M< 9. /nstitutska klauzula <<)

D1

D9