10.

STATIKA FLUIDA
10.1. Uvod
TVARI
KRUTINE
TEKUINE
(KAPLJEVINE)
PLINOVI PLAZMA
BOSE-
EINSTEINOV
KONDENZAT
-odreen
oblik i
volumen
-poprimaju
oblik posude
volumen-
nestlaiv
-poprimaju
oblik posude
volumen-
stlaiv
-ionizirani
plin (visoka
temperatura)
kvantnome-
haniki efekti
SUPERFLUIDI
Fluidi
= tekuine i plinovi; svaka tvar koja moe tei;
- lako mijenjaju oblik
Mehanika fluida
(hidromehanika)
hidrostatika
(mirovanje fluida)
hidrodinamika
(gibanje fluida)
Problem:
Dane su dvije posude, volumena 3 i 5 litara. Je li mogue,
koristei samo dane posude, naliti tono 4 litre tekuine u veu
posudu.
3 L
5 L 4 L
+
=
10.2. Tlak
U fluidu u mirovanju sile su okomite na povrinu s kojom je fuid u
kontaktu sile pritiska.
F
p
S
=
Tlak je omjer sile i povrine na koju ta sila djeluje okomito.
Mjerna jedinica = paskal (Pa)
[ ]
[ ]
[ ]
2
N
=Pa
m
F
p
S
= =
Tlak je skalarna veliina.
1 bar = 10
5
Pa
0
lim
S
F dF
p
S dS

= =

10.2. Tlak
10.2. Tlak
Pascalov zakon: u svakoj toki mirnog, nestlaivog fluida tlak je
jednak.
1 2
1 2
F F F
p
S S S
= = =
1
1
F
p
S
=
2
2
F
p
S
=
F
p
S
=
10.2. Tlak
Pascalov zakon princip rada hidraulikih ureaja (dizalica,
prea, konice, ...
1 2
1 2
2
2 1
1
1 1 2 2 1 1 2 2
,
F F
p
S S
S
F F
S
S d S d Fd F d
= =
=
= =
S
1
S
2
F
1
F
2
Sila F
2
vea je od F
1
jer je S
2
vee od S
1
.
d
2
d
1
10.2. Hidrostatski tlak
= tlak uzrokovan teinom samog fluida
a
p A
pA
0
0
y a
a
F pA p A Mg
pA p A Ahg
= =
=

Sile na tijel uronjeno u fluid.

a
p h p g = +
hidrostatski tlak
Tlak p, na dubini h ispod povrine
fluida, vei je od atmosferskog za
iznos gh.
10.2. Hidrostatski paradoks
Problem: Problem:
Ako je visina stupca fluida jednaka u svim posudama, u kojoj
posudi je tlak fluid na dno posude najvei ? Koliina fluida u
svakoj posudi ne mora biti nuno jednaka!
a) b) c)
10.2. Hidrostatski paradoks
Problem: Problem:
Ako je visina stupca fluida jednaka u svim posudama, u kojoj
posudi je tlak fluid na dno posude najvei ? Koliina fluida u
svakoj posudi ne mora biti nuno jednaka!
Tlak P je jednak na dno svake posude !
Tlak P je jednak na dno svake posude !
Koliko je tlak u tokama A, B, C, D?
10.2. Zakon spojenih posuda
U meusobno spojenim posudama nivo tekuine u svim
posudama je isti bez obzira na oblik posuda jer je hidrostatski
tlak jednak u svim tokama na jednakoj dubini.
10.2. Zakon spojenih posuda
- dvije razliite tekuine,
1
,
2
1 1 2 2 a a
p gh p gh + = +
1
2 1
2
h
h
=
- gustoa nepoznate
tekuine
2
Prema naelu spojenih posuda rade ureaji za mjerenje tlaka :
- manometri, barometri (tlakomjeri)
10.2. Naelo rada manometra
= koritenje zakona za hidrostatski tlak
2 1
-
a a
p p g y y p gh
| |
|
|
\
= + = +
2 1
- p g y y gh
| |
|
|
\
= =
Otvoreni manometar : Zatvoreni manometar :
10.3. Atmosferski tlak
= tlak zbog vlastite teine stupca zraka iznad Zemljine povrine
- Otto von Guerick (1602 1682); magdeburke polukugle (2x8 konja)
a
p gh =
- E. Torricelli (1608 1647)
=13.595 kg/m
3
, h=0.76 m p
a
= 101 325 Pa
10.3. Atmosferski tlak
10.3. Atmosferski tlak
Barometarska formula opadanje tlaka s nadmorskom visinom
dp g dh =
-pretpostavka izotermne atmosfere
( ) ( )
0
0
h p h
p

=
0
0
0 0
p
h
p
p dp
dh
g p
=

0
0
0
gh
p
p p e

=
( )
( )
( )
( ) ( )
0
0
0
0
0
0
0
0 0
0 0
0
0 0 0
0 0
0
0
0 0
0
0
/
ln ln 0
ln
ln
p
h
p
gh
p
gh
p
dp p h g dh
p
dp
p gdh
p h
dp
p g dh
p h
p p p g h
p
p gh
p
p
gh
p p
p
e
p
p p e

=
=
=
=
=
=
=
=

Izvod jednadbe:
Uzgon je sila koja djeluje okomito prema gore i po iznosu je jednak
teini istisnutog fluida, a posljedica je razliitih hidrostatskih tlakova na
razliite dijelove tijela.
10.4. Uzgon
= sila koja istiskuje tijelo uronjeno u fluid
-tlak i sila na vrh tijela:
1 1 a
p p gh = +
2 2 a
p p gh = +
-tlak i sila na dno tijela:
1 1
F p S =
2 2
F p S =
-rezultantna sila zbog razlike tlakova
na vrh i na dno:
( )
2 1 2 1 y
F F F S g h h = =
u f t
F gV =
gustoa
fluida
volumen
tijela
F
1
F
2
10.4. Uzgon
Arhimedov zakon
Arhimed (287-212)
Tekuine istiskuju uronjeno tijelo silom
koja je jednaka teini tekuine koju
tijelo istisne vlastitim obujmom.
ARHIMEDOV zakon:
Tijelo uronjeno u tekuinu postaje lake za teinu
istisnute tekuine.
- - -
( - )
f u t
f
t
f
F G F mg gV gV gV
F gV


= = =
=
10.4. Uzgon
Uvjet plivanja
f
>
t

f
<
t

f
=
t

Tijelo pliva pluta tone
10.4. Uzgon
Primjer:
Koliki dio ledene sante viri iznad morske povrine?
Gustoa leda je 900 kg/m
3
, a gustoa morske vode 1020 kg/m
3
.
V
1
V
2
( )
1 2
1 1 2
2 1
2
1 0.118
U
f l
l
f
V V V
F G
gV g V V
V V V
V V

= +
=
= +
=
| |
= =
|
|
\
G
F
u
10.4. Napetost povrine
10.4. Napetost povrine
Meumolekularne sile
kohezione sile
(izmeu istovrnih molekula)
adhezione sile
(izmeu razliitih molekule)
10.4. Napetost povrine
Da bi se molekule iz unutranjosti dovele na
povrinu tekuine potrebno je izvriti rad
molekule na povrini imaju veu potencijalnu
energiju.
smanjenje energije
smanjenje povrine
povrinska napetost
10.4. Napetost povrine
x
l
F
- rad potreban za poveanje povrine
opna od sapunice
2
W F x
S l x
=
=
2
2
N J
=
m m
W F
S l

(
= =
(

- koeficijent povrinske napetosti
metalni okvir
pomina
stranica
10.5. Kapilarnost
-granica tekuine i vrstog tijela
-odnos kohezionih i adhezionih sila
kohezija > adhezije
tekuina ne kvasi podlogu
kohezija < adhezije
tekuina kvasi podlogu
savreno nekvaenje = 180
nema kvaenja > 90
kvaenje < 90
savreno kvaenje = 0
kvaenje podloge kut
10.5. Kapilarnost
Kapilara = uska cijev promjera < 1 mm
- lat. capillus vlas kose
kapilarna elevacija
- voda-staklo
kapilarna depresija
- iva-staklo
povrinska napetost = teini stupca tekuine
2
2 cos r r h g =
2 cos
h
gr

=
19.1.2010
SUNANO:
Oduevljenje!
Puno sam
nauio/nauila.
PRETENO
SUNANO:
Ugodan osjeaj,
lijepo i
zanimljivo.
OBLANO:
Neto mi se
svia, a neto
ne.
_ _ _ _ _ _ _
_ _ _ _ _ _ _
_ _ _ _ _ _ _
_ _ _ _ _ _ _
KIA:
Iznenaen/a
sam, osjeam
se neugodno.
OLUJA: Sve
me to ljuti i
plai. Ne volim
to to uimo.
MAGLA: Sve
mi je nejasno.
Ne znam kako
se osjeam.