SUZBIJANJE PLAMENJAE U EKOLOKOM UZGOJU KRUMPIRA Plamenjaa ili krumpirova plijesan (Phytophthora infestans) bolest je koja zadaje brige

uzgajivaima krumpira bili oni ekoloki, integrirani ili koncencionalni. Prvi znaci bolesti mogu se oekivati pred kraj cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, to ovisi o temperaturama, broju kinih dana i koliini oborina. Razvoju plamenjae pogoduju: - Temparature iznad 10C; - Optimalne temperature zraka za razvoj plamenjae su 18 do 22C; - Vlaga zraka iznad 90%; - Nakon dva uzastopna dana s maksimalnim dnevnim temperaturama 23-30C poslije ostvarenih uvjeta za zarazu; - Vrijeme nicanja krumpira - oborine vee od 18 mm te desetodnevnim razdobljima s oborinama veim od 30 mm.

Slika 1. List krumpira zaraen plamenjaom (Foto: Mirna Cerani-Serti) Simptomi:

Slika 2. Stabljika krumpira zaraena plamenjaom (Foto: Ljubica Magdi)

Prvi simptomi plamenjae vidljivi su najprije na listovima krumpira pojavom sivo-smeih pjega, koje kasnije brzo dobiju smeu boju i sue se. S donje strane listova vidljiva je siva prevlaka nastala od spora gljive. Simptomi su kasnije vidljivi i na stabljici krumpira. Zaraza esto poinje na vrhu lista i iri se u obliku slova V. Spore gljive se brzo ire, osobito krajem svibnja, ukoliko je vlano vrijeme. Glavni izvor zaraze su gomolji, prepoznatljivi po plavosmeim povrinskim udubljenjima. Na presjeku gomolja, u unutranjosti ispod pjega tkivo ima smeerastu boju.

Zatita krumpira od plamenjae u ekolokom uzgoju provodi se preventivnim i direktnim mjerama: 1. Preventivne mjere zatite: Osigurati dobre uvijete rasta (kvalitetna obrada tla, pravilna gnojidba); Krumpir saditi na isto tlo svake 5-6 godine; Izbor otporne sorte; Sadnja zdravih i nezaraenih gomolja; Sadnja u toplo tlo, ali ne preduboko; Gnojidba zrelim stajnjakom ili kompostom; Kompostirati stajnjak pri temperaturi od 60C kako bi se unitile spore gljive; Oboljele biljke odmah ukloniti i uni titi; Zagrtanje sa zaobljenim humkom kako bi se ki a slijevala u meuredove; Ne dopustiti da se povrina zakorovi; Unitavati samonikle biljke krumpira u narednim kulturama.

2. Direktne mjere zatite: Za zatitu bilja protiv gljivinih oboljenja koriste se sredstva za jaanje biljaka na bazi prirodnih materijala i ljekovitog bilja uz prirodne dodatke: A. Uporaba kamenog brana, dijatomejske zemlje, bakra te MycoSinVIN-a. Kameno brano i dijatomejska zemlja primjenjuju se preventivno prije pojave plamenjae. Primjenjeni prskanjem ojaavaju stijenke lista te utjeu na smanjenje prodora spora plamenjae i drugih mikroorganizama u biljke krumpira. Istodobno njihova primjena zatvara dine organe insekata. Pri primjeni kamenog brana treba obratiti pozornost na uporabljenu koliinu jer prevelika koliina kamenog brana moe uzrokovati oegotine na listovima krumpira. Bakar je djelotvorno sredstvo u borbi protiv plamenjae i drugih gljivinih i bakterijskih bolesti. Treba ga upotrebljavati samo u sluaju potrebe a prema prognozi i preporukama savjetodavne slube. On, kao teki metal, oteuje organizme u tlu i onei uje vodene tokove. U ekolokoj proizvodnji je dozvoljena potronja bakra do 3 kg/ha godi nje ili 6 kg/ha kroz tri godine. Bakreni pripravci koriste se prskanjem biljaka i do nekoliko puta godi nje uz napomenu da se ne smiju prekoraiti propisane koli ine. Doputene formulacije bakra u eko poljoprivredi su: bakreni hidroksid, oksiklorid i oksisulfat. Nakon jakih kia bakar se ispira sa biljaka i tada moramo ponoviti tretiranje. MycoSinVIN je bioloka alternativa bakrenim sredstvima. Izraen je na osnovi kisele aluminijske glinice i biljnih ekstrakata. Sprjeava razvoj trulei lista i gomolja krumpira, nema karence i nije otrovan za korisne kukce. Primjenjuje se preventivno prskanjem.

B. Uporaba pripravaka na bazi algi za jaanje biljaka. Pripravci za jaanje biljaka sve se ee rabe u nas, osobito oni na bazi smeih algi. Svojim djelovanjem revitaliziraju i jaaju biljke te ih opskrbljuju potrebnim elementima. Primjenjuju se prskanjem u svim fazama razvoja biljaka. U nas se na tri tu nalaze pod trgovakim nazivima: Bio S, NeudoVital, AlgoVitalPlus i Bio-algeen S-92. C. Zatita pripravcima iz domae radinosti : juha od koprive i preslice i obrano mlijeko. Juha od koprive utjee na ja anje i otpornost biljaka. Primjenjuje se viektarnim prskanjem. Primjenjena zalijevanjem koprivina juha poboljava strukturu i mineralni sastav tla. Priprema: 1 kg svjee mlade koprive nasjeckati (200 grama suhe) i potopiti u 10 litara kinice te pustiti da odstoji 24 sata. Za to vrijeme izlui se mravlja kiselina. Pripravak procijedti i koristiti za prskanje u omjeru 1:20 (1litra pripravka na 20 litara ki nice). Za zalijevanje pripravak treba koristiti u omjeru 1:10 (1 litra pripravka na 10 litara kinice). Juha od preslice utjee na otpornost biljaka, djeluje kao fungicid te sprijeava pojavu gljivinih bolesti (pepelnica, hra, plamenjaa, snijeti,...). Primjenjuje se prskanjem biljaka u ranim jutarnjim satima, za sunana vremena, a prije ege. Biljke preslice se beru u drugoj polovici kolovoza kada sadre najvi e kremene kiseline. Beru se ujutro, u prvom dijelu dana i sue u hladovini na prozranom mjestu. Osuena preslica mora imati prijatan miris i lijepu zelenu boju. Priprema: 1 kg svjee biljke (150 g suhe) potopiti u 10 litara kinice i ostaviti 24 sata. Nakon toga sve to zagrijati i kuhati na laganoj vatri 20-30 minuta, zatim ohladiti. Dobiveni pripravak procijediti i koristiti za prskanje u omjeru 1:5 (1 litra pripravka na 5 litara kinice). Obrano mlijeko ima ulogu stvaranja zatitnog sloja na listu te djeluje preventivno protiv gljivinih oboljenja. Najbolje je koristiti domae punomasno ili pak obrano mlijeko. Priprema: 1 litra domaeg polumasnog mlijeka razrijedi se s ki nicom u omjeru 1:10. Time se prskaju biljke krumpura svakih sedam dana ali i nakon ki e. Kod obranog mlijeka primjenjuje se omjer 1:1 (1 litra obranog mlijeka razrijedi se u 1 litri kinice).

Ljubica Magdi, sru. spec. ing. agr. Struna suradnica za ratarstvo PSS PO Karlovake upanije